Upload
filip-simovic
View
253
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
tunel
Citation preview
Geotehniki projekat saobraajnog tunela Kandidat: Denana Smaji
Geotehniki projekat saobraajnog tunela Kandidat: Denana Smaji
SADRAJ:1.KARAKTERISTIKE SAOBRAAJNIH TUNELA21.1.Uvod21.2.Karakteristike tunela21.3.Iskop i podgraivanje tunela21.4.Iskop u II. tunelskoj kategoriji31.5.Iskop u III. tunelskoj kategoriji31.6.Iskop u IV. tunelskoj kategoriji41.7.Portalne graevine i zatita predusjeka tunela51.8.Oprema tunela62. Klasifikacija stijenske mase7a)RMR klasifikacija73.PRORAUN PARAMETARA STIJENSKE MASE U PROGRAMU ROCKLAB94.PRORAUN NAPONA I DEFORMACIJA TUNELA KORITENJEM ZATVORENIH RJEENJA115.PROCJENA DEFORMACIJA NEPODGRAENOG I PODGRAENOG TUNELA KORITENJEM ZATVORENIH RJEENJA155.1 Kriva konvergenicije (kriva stjenske mase):15Zidovi tunela15Kalota tunela15Podnoni svod tunela155.2Kriva ogranienja- kriva ponaanja stijenske mase176.PRORAUN NAPONA U PROGRAMU PLAXIS 2D206.1Proraun napona i deformacija tunela sa zamjenjujuim radijusom206.2 Proraun napona i deformacija saobraajnog tunela24
1. KARAKTERISTIKE SAOBRAAJNIH TUNELA
1.1. Uvod
Tuneli su podzemne graevine ispod povrine terena koji osiguravaju prostor za razliite namjene ije su obje strane otvorene. esto se koristi kao sinonim za potkop ili galeriju.
Izgradnja i projektovanje tunela predstavlja zahtjevan interdisciplinaran rad. Radovi se izvode u geolokoj sredini koja nikada nije u potpunosti poznata. Brojni radovi koji se izvode tokom izgradnje tunela sprovode se u slinom obliku i tokom izgradnje puteva na povrini, pa je, zbog izvedbe u ogranienom i specifinom prostoru, u tom sluaju izvedba oteana. Zbog specifinosti radnog okruenja, tokom rada ispod povrine izvode se i radovi koji se na povrini ne sprovode. Kao posljedica irokograspona moguih uslova, u oblasti tunelogradnje razvijena su brojna tehnoloka rjeenja.
1.2. Karakteristike tunela
Ukupna duina tunela je 420 m. elo iskopa predusjeka na oba portala smjeteno je okomito prema osi tunela. Uzduni je nagib nivelete konstantan i iznosi 1,326 % du cijelog tunela i predusjeka. Popreni nagib kolovoza takoer je konstantan i iznosi 1,5%. irina kolovoznih traka u tunelu iznosi 3,0 m sa ivinim trakama od 0,2 m.
1.3. Iskop i podgraivanje tunela
Kategorizacija iskopa direktno je vezana za klasifikaciju stijenske mase. Predviena je kategorija iskopa procijenjena i treba je sukcesivno provjeravati izradom geomehanike RMR klasifikacije tokom iskopa tunela.
Geotehniki nadzorni ininjer, u suradnji s nadzornim ininjerom za geologiju, izrauje za svaku dionicu tunela sa slinim geotehnikim karakteristikama geomehaniku (RMR) klasifikaciju i klasifikaciju prema Q sistemu. Na temelju izvrene klasifikacije, geotehniki nadzorni ininjer upisuje kategoriju iskopa u graevinski dnevnik, kao i odabrani tip podgradnog sustava. Nakon iskopa ne smiju se dopustiti pojave loma i deformacija, nego se moraju pravovremeno izvesti potrebne mjere stabilizacije iskopa. Teorijski profil iskopa mora biti potpuno slobodan.
Radovi na tunelskom iskopu obuhvaaju:
iskop profila odgovarajuom metodom, usklaenom s osobinama stijene oko otvora, s utovarom i odvozom materijala na planirano odlagalite osiguranje iskopanog otvora radove na odvodnji procjednih i eventualnih podzemnih voda dopunske istrane radove tokom iskopa mjerenje deformacija primarnoga podgradnog sistema.
1.4. Iskop u II. tunelskoj kategoriji
II. tunelska kategorija stijenske mase obuhvaa razlomljene zdrave karbonatne stijene jae razdvojene pukotinama i proslojcima gline. Ove stijene imaju elastina svojstva s malom vlanom vrstoom i mogu krae ili due vrijeme stajati slobodno poslije iskopa bez podgrade. Tangencijalna vrstoa stijene u konturi iskopa ovisi o stepenu poremeenosti stijene i moe biti vea ili manja od obodnih naprezanja, zbog ega se u tjemenom svodu, a mjestimino i u bokovima, mogu pojaviti manji potisci olabavljene zone. II. tunelskom kategorijom stijenske mase obuhvaene su srednje slojevite stijene; povezanost ovih stijena lokalno je oslabljena proslojcima glina.
Stijene ove kategorije hemijski su postojane i ostaju nepromijenjene pod utjecajem procjednih i ostalih podzemnih voda. Stijena se iskopava miniranjem cijeloga projektiranoga profila. Parcijalne mjere osiguranja iskopa primjenjuju se, prema potrebi, odmah nakon iskopa.Podgradni je sistem za ovu kategoriju stijenske mase TIP 2. Napredovanje u II. kategoriji stijenske mase moe iznositi 4 do 5 m. Iskop se obavlja u punom profilu. Podgradu treba dovriti 20 m od trenutanog ela iskopa.
Slika 1. Podgradni tip II1.5. Iskop u III. tunelskoj kategoriji
III. tunelska kategorija obuhvata iskope u stijeni s elastinim i visoko elastinim svojstvima. Ovoj kategoriji pripadaju stijene manjih vrstoa s relativno kratkim vremenom slobodnog stajanja nakon iskopa otvora. To su razlabavljene stijene bez kohezije koje ne zadravaju vodu ili slabo vezane razlabavljene stijene. Kod ove su kategorije iskopa obodna naprezanja na intradosu otvora redovito ve neposredno nakon iskopa ili nakon kraeg vremena stajanja, vea od vrstoe stijene to izaziva pojavu potiska. Ovu kategoriju iskopa kod karbonatnih stijena karakterizira znatna razlomljenost. Zbog gustih pukotina i kriljaste slojevitosti vrstoa takvih stijena je smanjena.
Ovoj kategoriji pripadaju i laporovite stijene smanjene vrstoe (laporoviti vapnenci, laporoviti pjeenjaci i dobro slojeviti lapori). vrstoa stijene ove kategorije doputa iskop cijelog profila. Obodne ili konturne minske buotine kod laporovitih stijena ili jako razlomljenih i kriljavih karbonatnih stijena treba smjestiti 10 do 20 cm unutar teorijske linije iskopa, radi to boljeg ouvanja okolne stijene od djelovanja eksplozije. Dotjerivanje i profiliranje iskopa treba obavljati iskljuivo otkopnim ekiima.
Podgradni sistem za ovu kategoriju stijenske mase jest TIP 3. Do ugradnje projektovane podgrade, kod ovog je sistema potrebno zatititi radnike od lokalnih ispadanja tankim zatitnim slojem mlaznog betona odmah nakon iskopa (prema potrebi). U sluaju potrebe mogu se ugraivati i kosa sidra ispred ela iskopa, kako bi se sprijeilo ispadanje iz tjemenog svoda.Napredovanje u III. kategoriji stijenske mase moe iznositi do 3 m. Iskop se obavlja u punom profilu. Podgradu treba dovriti 10 m od trenutanoga ela iskopa.
Slika 2. Podgradni tip III
1.6. Iskop u IV. tunelskoj kategoriji
Iskope u IV. kategoriji stijenske mase prati pojava potisaka. Stabilnost iskopanog profila je mala. Nakon izvedbe podgradnog sistema stijenska masa poprima plastina ili viskoplastina svojstva. Pri iskopu moe doi do dostizanja vrstoe stijene po cijelom obimu iskopa to uzrokuje bone potiske i stvara mogunost izdizanja dna. Po itavom obimu iskopa pojavljuje se prstenasti plastini potisak s mogunosti zatvaranja iskopanog otvora. Iskop se u ovoj kategoriji obavlja odabranim pogodnim alatima ili strojevima s upotrebom eksploziva i bez njega.
Podgradni sistem za ovu kategoriju stijenske mase jest TIP 4. Sigurnost ljudi od lokalnih ispadanja do ugradnje projektirane podgrade postie se redovitim uklanjanjem nestabilnih dijelova stijenske mase i izvedbom tankoga zatitnog sloja mlaznog betona nakon iskopa (prema potrebi). U sluaju potrebe mogu se ugraivati i kosa sidra ispred ela iskopa, kako bi se sprijeilo ispadanje iz tjemenog svoda.Napredovanje u IV. kategoriji stijenske mase moe iznositi do 1,5 m dnevno. Iskop se obavlja u punom profilu. Podgradu treba dovriti 1 m od trenutanog ela iskopa.
Slika 3. Podgradni tip IV
1.7. Portalne graevine i zatita predusjeka tunela
Veliina i oblik portalnih graevina uvjetovani su oblikom padine i nestabilnim veim i manjim blokovima stijenske mase po povrini padina. Iako e se, prije iskopa tunela, ukloniti i osigurati svi nestabilni blokovi stijenske mase, mogua je njihova naknadna pojava pod utjecajem prirodnih potresa, vibracija od prometa i utjecaja atmosferilija. Stoga je odlueno da se portalne graevine izvuku dovoljno u predusjek i nasipaju amortizirajuim materijalom, kako bi se osigurao saobraaj od eventualnog pada stijene s povrine terena padine.
Osiguranje iskopa predusjeka tunela izvest e se mlaznim betonom debljine 15 cm i sidrima od rebrastog elika prenika 25 mm, duine 6 m.Razmak sidara jest 2 x 2 m u unakrsnom rasporedu. Ugradnjom armiranog mlaznog betona i elinih sidara osigurat e se privremena i trajna stabilnost pokosa predusjeka.
Slika 4. Portalna graevina
Izradi portalnih graevina potrebno je pristupiti nakon zavretka izrade podgradnog sistema i umirivanja deformacija stijenske mase u cijelom tunelu. Nakon izgradnje portalnih graevina izvest e se nasipavanje tucanikom frakcije 30-50 mm u visini od oko 90 cm. Iznad sloja tucanika ugradit e se sloj plodne zemlje debljine pedesetak cm. Izmeu ova dva sloja postavit e se geotekstil, kako bi se sprijeilo mijeanje plodne zemlje i sloja tucanika.Zapunjavanje prostora iznad portalnih graevina izvodi se radi osiguranja portalnih graevina od izravnoga udara eventualnog bloka stijenske mase koji bi se mogao obruiti na portalnu graevinu.
1.8. Oprema tunela
Tunel je opremljen rasvjetom, signalizacijom i opremom potrebnom za siguran promet i opremom za dojavu poara, kao i ventilacionim sistemom.
2. Klasifikacija stijenske masea)RMR klasifikacija
ci=62 MPa 7 bodovaRQD=35 8 bodovaRazmak diskontinuiteta 0,9 m 15 bodovaStanje diskontinuiteta 2+4+4+5+1=19 bodova Duina diskontinuiteta - 8 m 2 bodaZijev diskontinuiteta - 0,1-1 mm 4 bodaIspuna diskontinuiteta tvrda 4 bodaHrapavost diskontinuiteta - valovita, hrapava 5 bodovaRastroenost diskontinuiteta - jako rastroen 1 bodStanje podzemne vode vlano 10 bodovaSmjer i nagib diskontinuiteta - 170/50; 250/5; 220/65Pravac pruanja tunela - 15/195170/50 65>45 vrlo povoljno 0 bodova250/5 145 >45 vrlo povoljno 0 bodova220/65 115 >45 vrlo povoljno 0 bodova
Ukupan broj (max)=59KATEGORIJA III - POVOLJNA STIJENA
b) Q klasifikacijaVrijenosti parametara za odreivanje indeksa Q:RQD=35 => slaba stijenaBroj familija pukotina : 3 => Jn=9,0Hrapave ili nepravilne, valovite pukotine => Jr=3,0Ispuna - neprekinuta, Ja=6,0vlani iskop => Jw=0,66Odnos naprezanja c/1=62/0,949=23,67 => SRF=1,0c=62 MPa ; 1=35 m * 27 kN/m3=945 kN/m2=0,949 N/mm2
Indeks Q iznosi:
Q=1,28SVOD: Q=1,28 ; De=11,90 => Kategorija (6), mlazni beton 9-12 cm ; razmak sidara 1,7.ZIDOVI: Q=2,5*1,28=3,2 ; H=4,59 => Kategorija (4), mlazni beton 4-10 cm ; razmak sidara 1,8.
Uzimajui u obzir obje klasifikacije, usvojeno je slijedee: sistematsko sidrenje u svodu i zidovima sidra duine d=3,0 m razmak sidara 2,0 m elina mrea u svodu mlazni beton : 5 cm u zidovima; 10 cm u svodu + Q131 napredovanje u svodu 3,0 m.
3. PRORAUN PARAMETARA STIJENSKE MASE U PROGRAMU ROCKLAB
GSI=RMR-5=59-5=54 Za program Roc Lab usvojena je vrijednost GSI=42Deformabilnost stijenske mase:D- faktor koji ukljuuje oteenje stijenske maseGSI- geoloki indeks vrstoeZa GSI=42 ci=62 MPa, mi=21(konglomerat), D=0,8 MR=350 (konglomerat), Erm= Ei*(0,02)= 1 118,75 MPaEi=MR*ci=350*62=21 700 MPa
Slika 6. Izlazni podaci iz programa RockLab
Tabela 2. Tabelarni prikaz prorauna parametara stijene u programu RockLabHoek-Brown klasifikacija
sCi62 MPa
GSI42
mi18
D0,8
Ei21 700 MPa
MR350
Hoek-Brown kriterij
mb0,570
s0,0002
a0,510
Anvelopa sloma
AplikacijaTuneli
s3max0,7178 MPa
Zapreminska teina0,028
Dubina tunela50 m
Mohr-Coulombovi parametri
c (Mpa)0,267
f()46,65
Parametri stijenske mase
st-0.017
sc0.702
scm5,961
Erm1118.75
Kao to se moe vidjeti iz Tabele 2. dobijene su sljedee vrijednosti kohezije i ugla unutranjeg trenja u programu Roc Lab: c=267 KPa =46,65
4. PRORAUN NAPONA I DEFORMACIJA TUNELA KORITENJEM ZATVORENIH RJEENJA
Pod zatvorenim rjeenjima podrazumijevaju se rjeenja koja neki model ponaanja opisuje jednainama za koje postoji jedinstveno rjeenje.
Proraun primarnih napona:=28 kN/m3h=50 mP0=* h=28*50=1 400 kPa
Proraun sekundarnih napona:Proraun sekundarnih napona biti e vren prema Mohr-Columbovom modeluPoluprenik tunela a= 5,4 mSrednji modul deformabilnosti:Erm=1 118,75 MPa h=50 m Usvojeno:k=1 c=267 KPa =46,65q= 45 +/2)=2* 267 * tg(45+23,3)= 1 343,58 kPa Kp = = 6,33 Radijus plastificirane zone : R0= 6,02 mRadijalno naprezanje na granici plastine I elastine zone:pkr == 198,69 kPaTabela 3. Ulazni podaci za proraun napona naponi 1400(kPa)
poluprenik tunela R5,4(m)
pritisak podgrade pz0(kPa)
Hoek - Brownmb0,57
s0,0002
a0,51
jednoos.tla.vrstoa ci 62000(kPa)
kohezija c267(kPa)
ugao unutranjeg trenja 46,65()
q =1343,59(kPa)
K =6,331
radijus plastificirane zone Rp5,92(m)
radijalni napon na granici izmeu picr 153,98(kPa)
plastine i elastine zone
modul elastinosti E1118,1(Mpa)
poasonov koeficijent v0,3
modul smicanja G474,3115(Mpa)
kps1
Parametri potrebni za proraun pomaka u plastinoj zoniA1-6,331
A2-1,1992
A3-4,13148
ur(1)-7,77188
uIr(1)7,77
Plastina zona: R RTabela 4. Ulazni podaci za proraun napona i pomijeranja u plastinoj zoni:
R/a
r/a11,011,0151,021,03261,1148
r5,405,455,485,515,586,02
r0,0013,7320,8228,0647,01197,81
1343,591430,511475,391521,241641,172595,86
u (mm)8,5058,4218,3798,3388,2367,629
Elastina zona: R R
Tabela 5. Proraun napona i deformacija u elastinoj i plastinoj zoni:
Rp/R
r/a1,101,21,31,41,51,61,7
r5,926,487,027,568,108,649,18
r155,07362,46515,94637,73735,97816,38883,02
2644,932437,542284,062162,272064,031983,621916,98
u (mm)7,7687,0966,5516,0835,6775,3225,009
Slika 7. Dijagram tangencijalnih i radijalnih napona za razliite odnose r/a
Slika 8. Pomjeranja tunela ui za razliite odnose r/a
5. PROCJENA DEFORMACIJA NEPODGRAENOG I PODGRAENOG TUNELA KORITENJEM ZATVORENIH RJEENJA
5.1 Kriva konvergenicije (kriva stjenske mase):
Mehanike karakteristike stijene:
=28 kN/m3c= 267 kPa= 46,65=0,3Es= 1118,75 MPaP0=* h=28*50=1400 kN/m2 primarno stanje naponapkr== 198,67 kN/m2Zidovi tunela
Kalota tunela
Podnoni svod tunela
Tabela 7. Potrebni parametri za proraunH = 50
a = 5,4
= 46,65
= 28
c = 267
p =1400,00
kp = 6,33
qc = 1343,58
pcr = 198,75
=0,3
E =1118,75
Tabela 8. Vrijednosti pomjeranja za zidove, kalotu i svod tunela
Slika 32. Kriva ponaanja stijenske mase
5.2 Kriva ogranienja- kriva ponaanja stijenske mase
a= 5, 4 m=0,3Es= 1118,75 MPaP0= 1400 kN/m2 c= 267 kPa=46,65Es= 1118,75 MPaP0=* h=28*50=1400 kN/m2 primarno stanje naponaq= 45 +/2)=2* 265,00 * tg(46,65/2 + 45)= 1343,58 kPapkr== 198,67 kN/m2Kp= 6,33D=10,8 m d3
D10,8
x0,277778
uf0,004306
d=3 mX==0,277 Y=umax=0,010UF= Y*uma=0,004306 Podgrada od torketa:
Nosivostpsbmax= KrutostKB=Eb= 26 GPa(C12/15); 37GPa(C50/60)=0,3db=10 cmEb=30 GPab=35 MPaa= 5,4 mpsbmax == 700 kPaKB == 621127,6272 kPa0,112%
Sidra:Sidra 25 Nosivost sidara:Razmak sidara 2x2 mpssmax= kPa
Ks=Najkrua je podgrada od betona i njome smo limitiraniPsuk=700+66,75=766,75Kuk=621127,6272 +33375= 654502,62 kPa
uuk/a = 0,114
Poveava se nosivost:Ps=Ps= 733,042Nosivost sistema nije zbir jer se beton ne moe rastegnuti vie od 0,112%, ali nije sam pa se nosivost poveala sa 700 na 733,042 kPa.Fs=
Slika 34. Kriva konvergencije i kriva ogranienja
Slabo iskoritena podgrada, moe se uzeti podgrada slabijih karakteristika. Proraun je vren za podgradu koja se inae koristi, a njena slaba iskoritenost je rezultat dobrih parametara stijenske mase. Proraun za neku drugu podgradu nee biti izvren, ali se iz ekonomskih razloga moe preporuiti I manje kvalitetna obloga.
6. PRORAUN NAPONA U PROGRAMU PLAXIS 2D
6.1 Proraun napona i deformacija tunela sa zamjenjujuim radijusom
Proraun je vren za tunel krunog oblika, zamjenjujueg radijusa a=5,4 m. Vrijednosti napona i deformacija bit e uporeeni sa vrijednostima dobijenim pomou empirijskih formula za elastinu i plastinu zonu. Vano je napomenuti da formule pomou kojih je vren proraun vae za hidrostatsko stanje napona (k=1). Srednji modul deformabilnosti: Erm=1118,75 MPa h=50 m k==0,25 + 7*1,428 (0,001+1/74) =0,414 Usvojena vrijednost: k=0,4Ulazni podaci sa geometrijom koji su koriteni u proraunu dati su na Slikama 9. i 10.
Slika 9. Zamjenjujui radijus tunela
Slika 10. Parametri za proraun stijenske mase,obloge i sidara
Slika 11. Tunel sa zamjenjujuim radijusom
Slika 12. Horizontalni efektivni naponi (tangencijalni naponi)
Slika 13. Vertikalni efektivni naponi (radijalni naponi)Slika 14.Vertikalna pomjeranja uyIz provedenog prorauna napona za tunel krunog oblika koritenjem zatvorenih rjeenja i koritenjem programa Plaxis 2D moe se zakljuiti da su dobijene vrijednosti priblino jednake. Maksimalni horizontalni efektivni naponi (s) dobijeni koritenjem zatvorenih rjeenja iznose oko 2704,97 kPa, dok vrijednosti napona koji su dobijeni u programu Plaxis 2D iznose 2940 kN/m2.Vano je napomenuti da su vrijednosti pomjeranja dobijena koritenjem navedenog programa i zatvorenih rjeenja priblino ista.
6.2 Proraun napona i deformacija saobraajnog tunela
Proraun sidara
Slika 15. Povrina rupe i povrina sidra A=An+Ag==0,008344 m2Eeq=En + Eq= 200 + 22=32 452 967,4En=200 GPaEA=* =1274,42 kNm2e=2,0 mEI=*=79,65 kNm2/m'd=10 cmEA=30 000 000*0,1*1=3 000 000 kNm2EI=30 000 000*=2500 kNm2/m' Koeficijent k (odnos horizontalnih i vertikalnih napona) prema Sheorey-u iznosi: k==0,25 + 7*1,118 (0,001+1/50) =0,414
Ulazni podaci za Plaxis 2D nalaze se na narednim slikama. Slika 16. Parametri stijenske mase, sidara i obloge
Slika 17. Saobraajni tunel sa sidrima
Slika 18. Generisana mrea
Slika 19.,20. Prva i druga faza prorauna (Prije iskopa Mweight=1 i Mstage= 0,775 )
Slika 21. Trea faza prorauna nakon kopanja kalote i nanoenja sidara i obloge
Slika 22. etvrta faza prorauna nakon kopanja stepenica Mstage=0,775
Slika 23. Peta faza prorauna nakon dodavanja torketa u stepenici 5 cm i dodatnih sidara
Na narednim slikama dati su rezultati prorauna u Plaxisu 2D (horizontalni, vertikalni naponi, pomjeranja tunela i sile u sidrima).
Slika 24. Vertikalni naponi y-y Slika 25. Horizontalni naponi x-x
Slika 26. Vertikalna pomjeranja tunela (max pomjeranje 14,45 mm)
Slika 27. Aksijalna sila u sidru na desnoj strani tunela
Slika 28. Aksijalna sila u sidru na lijevoj strani tunela
5. ANALIZA POTENCIJALNO NESTABILNIH BLOKOVA STIJENSKE MASE OKO PODZEMNOG ISKOPA 5.1. Analiza nestabilnih blokova u krovu i boku tunela
Smjer i nagib diskontinuiteta:1. 170/502. 250/53. 220/65Pravac pruanja tunela: 5/185Poto pravac pruanja tunela nije Sjever-Jug, potrebno je zarotirati ravni da bi bile u pravcu Sjevera. Nakon izvrene rotacije za 5 dobijene su sljedee ravni:1. 165/502. 245/53. 215/65Radijusi velikih krugova-usvojena vrijednost R=4,0 mr1= = =23,04r2= = =4,62r3= = =6,22 Tabela 10. Oitane vrijednosti duina i uglova u programu Auto Cad 2008t1t2t3t1't2't3't12t13t23121323
0,682,62,690,42,781,532,351,613,2824,3740,5329,70
tg= = = 0,709 =70,70tg= ==0,212 =23,95tg= ==0,196 =22,16tg= = =0,818=78,57tg= ==0,179 =20,40tg= ==0,45=48,14tg= ==0,26=29,13tg= ==0,43=46,15tg= ==0,09=11,29tgy12= = =0,61 y12=31,45tgy13= = =1,36 y13=53,86tgy23= = =0,23 y23=12,94tgy12'= = =1,35 y12=53,48tgy13'= = =1,60 y13=58,03tgy23'= = =0,40 y23=21,95Nestabilni blokovi u krovu i boku tunela dati su na Slikama 34. i 35. navedeni blokovi dati su u Prilozima u razmjeri.
Slika 34. Blok u krovu tunela Slika 35. Blok u boku tunela
5.2. Analiza nestabilnih blokova u programu Unwedge v 3.005
U programu Unwedge v 3.005 izvrena je analiza stabilnosti blokova u krovu i u bokovima tunela.
Slika 32. Koordinate taaka tunela
Tabela 11. Koordinate taakaTakaXY
A00
B9,00
C0,472,24
D9,254,52
E4,58,16
F-0,234,52
G-0,472,24
H00
Slika 33. Nestabilni blokovi dobijeni u programu Unwedge v 3,005 Faktori sigurnosti, kao i teine pojedinih klinova bez sidara i mlaznog betona dati su na Slici 34. i u Tabeli 12. Floor wedge [2]FS: stableWeight: 13.097 tonnes
Upper Left wedge [4]FS: 9.737Weight: 38.042 tonnes
Lower Right wedge [5]FS: 203.294Weight: 1.904 tonnes
Upper Right wedge [7]FS: 6.613Weight: 10.873 tonnes
Slika 34. Vrijednosti faktora sigurnosti i teina klinova Tabela 12. Tabelarni prikaz rezultataKlin2457
Fsstabilan9,737203,2946,613
Teina (t)13,09738,0421,90410,873
Usvojene su debljine sekundarne podloge prema klasifikaciji RMR Za svod 10 cm Za zidove 5 cmUsvojene su duine sidara prema RMR klasifikaciji 3 m. Slika 34. Podaci o karakteristikama sidara: nosivosti, duini i razmaku Slika 35. Sidra u svodu i u zidovima tunela, Slika 36. Vrijednosti faktora sigurnosti nakon mlazni beton debljine 10 cm postavljenih sidara i mlaznog betona
6. ANALIZA POTENCIJALNO NESTABILNIH BLOKOVA KOD TUNELSKIH PORTALA
6.1. Analiza potencijalno nestabilnih blokova kod ulaznog portala tunela u programu Swedge v 5.0.1.0Kosina:158/78,7158/2
Slika 37. Ulazni portal tunela Sluaj I:Smjer i nagib diskontinuiteta:170/50220/65
Slika 38. Ulazni podaci
Slika 39. Nestabilni blokovi kod ulaznog portala tunela
Swedge Analysis Information Document Name: Denana program Job Title: version: 5.01 Analysis Results: Analysis type=Deterministic Safety Factor=286.038 Wedge height(on slope)=4 m Wedge width(on upper face)=1.40081 m Wedge volume=5.82503 m3 Wedge weight=15.7276 tonnes Wedge area (joint1)=13.3644 m2 Wedge area (joint2)=5.0972 m2 Wedge area (slope)=14.5538 m2 Wedge area (upper face)=4.61923 m2 Normal force (joint1)=1.7791 tonnes Normal force (joint2)=-4.78356 tonnes Driving force=12.4689 tonnes Resisting force=3566.57 tonnes Slika 40. Rezultati prorauna
Za druge sluajeve nema formiranih blokova. Predmet: Podzemne konstrukcije 1