Podzemne vode 1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

predavanja sa GAFa

Citation preview

  • SAVREN (POTPUN) BUNARRADIJALNO STRUJANJE PODZEMNE VODE

  • STRUJANJE PREMA BUNARUU VODONOSNOM SLOJU SA SLOBODNIM NIVOOM (PONOR)Q=A vA=2 r h

  • za r=r0 , h=h0

  • za r=R, h=HR- radijus dejstva bunara- koeficijent poroznostit- trajanje crpljenja

  • za h0=0

  • STRUJANJE IZ BUNARU (IZVOR)Q=A vA=2 r h

  • STRUJANJE PREMA BUNARUU VODONOSNOM SLOJU POD PRITISKOM (ARTESKI BUNAR)SAVREN (POTPUN) BUNARQ=A vA=2 r M

  • za r=r0 , h=h0

  • za r=R, h=H

  • tj. poto je H-h0=S i kM=TS- depresija vode u bunaruT- transmisivnost

  • STRUJANJE PREMA BUNARU U VODONOSNOM SLOJU U POKRETUQ=A . V0A=M . BQ=M . B . V0V0=k . i0

  • Za jednoliko strujanje:Za strujanje prema bunaru:Zbirno dejstvo:Za x=x0, h=H0

  • SPECIFINI PRIMERI STRUJANJA KA USAMLJENIM BUNARIMAProticaj na delu pod pritiskom:Za r=r1, h=M; za r=R, h=H, pa jeProticaj na delu sa slobodnom povrinom:Za r=r0, h=h0; za r=r1, h=MZa r=r1 (1)=(2), pa kada se eliminie r1,dobija se proticaj u svim cilindrinimpresecima strujnog polja

  • NEPOTPUN BUNAR U IZDANI SA SLOBODNIM OGLEDALOMMetoda relaksacijeVai za: r0/H0.6

  • NEPOTPUN BUNAR U IZDANI POD PRITISKOMPo MASKET-uVai za: l/M1/3 i r0/M
  • KOPANI BUNARQ=A . VA povrina omotaa (polulopte)A=2 r 2Za r=r0, h=h0; zar=r, h=h Za r, hHTj. poto je s0=(H-h0)

  • RAD GRUPE BUNARA

  • RAD GRUPE BUNARAStrujanje pod pritiskomZa r=R =H

  • U proizvoljnoj taki M, depresija, kao uticaj rada svakog pojedinanog bunara je: Q1, Q2, ......Qn proticaj svakog pojedinanog bunaraR1, R2, ....Rn radijus dejstva svakog pojedinanog bunarar1, r2,, ....rn udaljenost od take M do bunaraR1=R2=..............=Rn=RRadijus dejstva grupe bunara

  • Depresija u bilo kojoj taki strujnog polja M, izraava se kao zbir uticaja rada pojedinanih bunara u toj taki: odnosnoKarakteristini sluaji:1. Sluaj ukupne depresije u jednom od bunara BjTaka A se pomera na konturu bunara Bj, tako da je:rj=r0j (r0j-poluprenik bunara j)a izraz za depresiju u bunaru Bj glasi:

  • 2. Sluaj kada je proticaj svih bunara istiQ1=Q2=..,Qn=Qdepresija u taki A3. Sluaj kada se taka A nalazi na istoj udaljenosti od svih bunarar1=r2=.........=rn=

  • Strujanje sa slobodnim nivoomVisina vodenog stuba u taki A, kao posledica rada svakog pojedinanogbunara je: R1=R2=..............=Rn=R

  • BUNARI PORED GRANICE KONTINUALNOG POTENCIJALAMetoda ogledalnih slika (metoda preslikavanja)Fizika (realna) emaProraunska ema

  • Depresija u taki A predstavlja algebarski zbir depresija uticaja realnog bunarai uticaja fiktivnog bunaraR1=R2=RDepresija u realnom bunarur1=r0r2=2a-r0 (za praktine potrebe moe se usvojiti r2=2a)

  • GRUPA BUNARA PORED GRANICE KONTINUALNOG POTENCIJALA

  • Za h=H, r=r C=kHDepresija u bunaru j: rj=r0j, hA=h0j

  • PRIMER

  • a) poznato: Q1, Q2, Q3 - nepoznato: S1, S2, S3Sistem linearnihnezavisnih jednainaa) poznato: S1, S2, S3 - nepoznato: Q1, Q2, Q3Sistem od n linearnihjednaina

  • BUNARI PORED VONEPROPUSNE GRANICE Fizika emaProraunska ema

  • Depresija u taki A predstavlja algebarski zbir depresija uticaja realnog bunarai uticaja fiktivnog bunaraOdnosno za R1=R2=RDepresija u realnom bunarar1=r0r2=2a-r0 (r2=2a)

  • BUNAR U IZDANI OGRANIENOJ GRANICAMA POD UGLOM OD 900a) dve vodonepropusne graniceodnosnoDepresija u taki M

  • Depresija u bunaru Radijus dejstva bunara u smislu Dipuia predstavljen je izrazom:

  • b) dve granice konstantnog potencijalaDepresija u realnom bunaru je:

  • odnosnoRadijus dejstva bunara u smislu Dipuia predstavljen je izrazom:U posebnom sluaju, kada je a=b

  • c) Jedna vodonepropusna granica, a druga granica konstantnog potencijalaDepresija u realnom bunaru je:odnosnoRadijus dejstva u smislu Dipuija

  • BUNAR U IZDANI OGRANIENOJ SA DVE PARALELNE GRANICEa) izdan ogranien sa dve paralelne vodonepropusne granice Depresija u proizvoljnoj taki M se dobija superpozicijom realnog i filtivnog Bunara u toj taki:odnosno

  • k- broj fiktivnih bunara preslikanih na jednu stranu realnog bunaraS0M depresija u taki M kao posledica rada realnog bunaraSi depresija u taki M kao posledica rada fiktivnog bunara sa jedne strane real.Si* depresija u taki M kao posledica rada fiktivnog bunara sa druge strane real.Depresija u taki M je:r udaljenost take M od realnog bunarar1 , r1*, udaljenost take M od fiktivnih bunaraDepresija u realnom bunaru je:Radijus dejstva u smislu Dipuija

  • b) izdan ogranien sa dve paralelne granice konstantnog potencijala Depresija u proizvoljnoj taki M se dobija superpozicijom realnog i filtivnog Bunara u toj taki:

  • odnosnoDepresija u realnom bunaru je:Radijus dejstva u smislu Dipuija