Početna akreditacija studijskog programacabufal.ac.me/wp-content/uploads/2017/04/Accreditaion-of... · Web viewBroj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova

CRNA GORASAVJET ZA VISOKO OBRAZOVANJEBroj: Podgorica, 2016. godine

ZAHTJEV ZA POČETNU AKREDITACIJU STUDIJSKOG PROGRAMA

EVALUACIJA STUDIJSKOG PROGRAMA NA USTANOVI VISOKOG OBRAZOVANJA U CRNOJ GORI

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA CRNE GOREUputstvo:

Ustanova visokog obrazovanja (u daljem tekstu: Ustanova ) popunjava Zahtjev za početnu akreditaciju studijskog programa, detaljno odgovarajući na pitanja, i isti dostavlja Savjetu za visoko obrazovanje.

Adresa Savjeta za visoko obrazovanje:

Ministarstvo prosvjete i sporta (Sektor za visoko obrazovanje)Rimski trg b.b.81000 Podgorica Crna Gora

e-mail: [email protected]

tel: + 382 20 405 311fax: + 382 20 405 334

Naziv Ustanove, kontakt osoba (adresa, telefon, fax, e-mail)

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, 13. jul, br. 2, 81000 Podgorica, Crna Gora, Telefon: ++382 (0)20 481 144, Fax: ++382 (0)20 481 140, e-mail: pravnifakultet @ac.me Kontakt osoba: prof. dr Velimir Rakočević, dekan

Odgovorno lice za vjerodostojnost navoda u Zahtjevu (ime i prezime i svojeručni potpis)

Prof. dr Velimir Rakočević, dekan

___________________________

1

mailto:[email protected]


1.OSNOVNE INFORMACIJE

1.1 Ustanova: UNIVERZITET CRNE GORE – PRAVNI FAKULTET

(Navesti naziv Ustanove i osnovne podatke o stepenima obrazovanja i obrazovnim profilima koji se na njoj stiču. Ukoliko se zahtjev podnosi za više ustanova obraditi ih pojedinačno)

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore.Stepeni obrazovanja: VI, VII-2 i VIII.Obrazovni profil: Bečelor pravnih nauka, Magistar/master pravnih nauka i Doktor pravnih nauka.

1.2 Naziv studijskog programa:

Pravne nauke - Bečelor studije

Pravne nauke - Magistarske/master studije: Studijski program - Krivično pravo;Studijski program - Međunarodno pravo Studijski program – Građansko pravoStudijski program – Poslovno pravo

Pravne nauke - Doktorske studije:Studijski program - Krivično pravo;Studijski program - Međunarodno pravo Studijski program – Građansko pravo

1.3 Vrsta diplome, sertifikata i sl., koja se dobija nakon završetka studijskog programa. Dodatak diplomi dostaviti u Prilogu.

Diploma akademskih osnovnih studija - Pravne nauke Diploma akademskih master studija - Krivično pravo Diploma akademskih master studija - Međunarodno pravo Diploma akademskih master studija - Građansko pravo Diploma akademskih master studija - Poslovno pravo Diploma akademskih doktorskih studija - Krivično pravo Diploma akademskih doktorskih studija - Međunarodno pravo Diploma akademskih doktorskih studija - Građansko pravo

1.4 Broj kredita i trajanje studijskog programa:

1.4.1 Ukupan broj kredita za studijski program ( navesti koji se model kreditnog sistema koristi);

Osnovne studije:

Osnovne studije traju 3 godine (180 ECTS kredita)

Master studije: Master studije traju 2 godine (120 ECTS kredita)

Doktorske studije:Doktorske studije traju 3 godine (180 ECTS kredita)

2

1.4.2 Način određivanja kredita po predmetima i godinama studija, s obzirom na aktivnosti u nastavi i učenju, tj.: broj časova predavanja i vježbi, konsultacije, seminari, projekti, ispiti, stručna praksa, istraživački rad, diplomski rad, magistarski/master rad, doktorska disertacija, individualni rad studenta itd.;

Jedan ECTS kredit odnosi se na 30 sati rada studenata potrebnih za jednu ili više sljedećih aktivnosti: kontakt nastavu, učenje, praktični rad, pripremu i odbranu samostalnih radova, polaganja kolokvijuma i ispita.Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo ), vremenu rada studenta na samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.

1.4.3 Usvojena Pravila studiranja (dostaviti u prilogu); 1. Pravila studiranja na osnovnim studijama2. Pravila studiranja na postdiplomskim studijama3. Pravila doktorskih studija

1.4.4 Dužina trajanja studijskog programa i planirani početak rada.

Osnovni studijski programi traju 3 godine. Početak rada studijska 2017/18 godina.Master studijski programi traju 2 godine. Početak rada studijska 2020/21 godina.Doktorski studijski programi traju 3 godine. Početak rada studijska 2017/18 godina.

1.5 Ciljna grupa studijskog programa:

1.5.1 Opis ciljne grupe;

Ciljna grupa studijskog programa su mladi, uspješni ljudi koji iskazuju poseban talenat za bavljenje pravnom naukom.

1.5.2 Potrebno obrazovanje za upis na studijski program;

Osnovne studije Gimnazija, ekonomska, trgovinsko-ugostiteljska, turistička, pomorska, medicinska i škola unutrašnjih poslova

Magistarske/master studijeBečelor prava

Doktorske studije Diploma akademskog naziva magistra/mastera pravnih nauka

3

1.5.3 Nivo potrebnog profesionalnog iskustva;

Osnovne studije Za upis ovog studijskog programa nije potrebno iskustvo

Magistarske/master studijeZa upis ovog studijskog programa nije potrebno iskustvo

Doktorske studije Za upis ovog studijskog programa nije potrebno iskustvo

1.5.4 Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na prvu godinu studija (Pravilnik se može dostaviti u prilogu );

Osnovne studije Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore.

Magistarske/master studijeUslovi, kriterijumi i postupak upisa na magistarske/master studije regulisan je Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama Univerziteta Crne Gore od 26. februara 2015. godine, koje dostavljamo u prilogu.

Doktorske studije Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na doktorske studije regulisan je Pravilima doktorskih studija Univerziteta Crne Gore od 26. februara 2015. godine, koje dostavljamo u prilogu.

1.5.5 Planirani broj studenata za upis na prvu godinu; Osnovne studije Za upis u prvu godinu studija predviđen je upis 120 studenata na budžetsko finansiranje i

120 studenata na samofinansiranje.

Magistarske/master studijeZa upis u prvu godinu magistarskih/master studija predviđen je upis 80 studenata na budžetsko finansiranje.

Doktorske studijeZa upis u prvu godinu doktorskih studija predviđen je upis 15 studenata na samofinasiranje.

1.5.6 Broj diplomiranih studenata na tom studijskom programu, koji se nalaze na biroima rada u Crnoj Gori.

Prema podacima iz dokumenta Analize stanja i strateška opredjeljenja za reorganizaciju i integraciju Univerziteta Crne Gore u aprilu 2015, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 775 diplomaca Pravnog fakulteta.

Prema podacima sa biroa rada u junu 2016 godine u Crnoj Gori se nalazi 254 lica sa kvalifikacijom VI (sa diplomom bečelor studija) Pravnog fakulteta, zatim 714 lica sa

4

kvalifikacijom VII-1 (sa diplomom specijalističkih studija) Pravnog fakulteta i 16 lica sa kvalifikacijom VII-2 (sa diplomom magistarskih/master studija) Pravnog fakulteta.

Na biroima rada u Crnoj Gori trenutno se ne nalaze lica (sa diplomom doktorskih studija) Pravnog fakulteta.

2.OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1 Razlozi za obrazovanjem u datoj oblasti:

2.1.1 Kako se traženi studijski program uklapa u strategiju Sistema visokog obrazovanja Crne Gore, kao i njegova misija na Ustanovi koja aplicira;

Svi obrazovni sistemi zapadnog standarda imaju tri stepena studiranja: osnovni (bečelor), master i doktorski. Sadašnji crnogorski sistem, pak, ima četiri stepena, odnosno ima za druge zemlje nepoznat specijalistički stepen, što nas suštinski izopštava iz integracijskih procesa obrazovanja. Osim inherentne asimetrije sa panevropskim obrazovnim sistemom, ovaj model napravio je određene probleme na polju kvaliteta.

Sadašnje diplome pojedinačno nijesu jasno zaokružene u smislu kompetencija. Prepoznatljivost postoji samo na četvorogodišnjem nivou, što sadašnji model ogoljuje kao formalno reformisan i maskiran nekadašnji sistem, uz nove faktore izmijenjenog koncepta ispitivanja i načina ocjenjivanja (po bolonjskom sistemu), što je dovelo do upitnog kvaliteta.

Reformska rješenja su sastavni dio Strategije Visokog obrazovanja 2016-2020.

2.1.2 Objasniti ulogu studijskog programa u odnosu na postojeće studijske programe na Ustanovi;

Studijski programi su sastavni dio reformisane strukture studija Univerziteta Crne Gore u integrisanom univerzitetskom sistemu.

2.1.3 Navesti razloge za otvaranje studijskog programa;

Model 3+2+3 je prepoznat u evropskom prostoru visokog obrazovanja, kao apsolutno dominantan i sa najboljim evropskim iskustvom po pitanju dostizanja standarda kvaliteta, uključivanja u proces usavršavanja i mobilnosti i studenata i nastavnika, te učinaka na tržištu rada.Model 3+2+3, u našim uslovima, označava nužni diskontinutet koji će jasno dovesti do petogodišnjeg studiranja. Petogodišnje studiranje je dominantno i mimo evropskog prostora obrazovanja. Cilj je potpuno drugačija percepcija bečelor i magistarske/master diplome i njihova kredibilnost.

2.1.4 Navesti gdje postoje slični ili isti programi na lokalnom, državnom i regionalnom nivou;

Modeli koji se baziraju na sistemu 180 ECTS + 120 ECTS kredita (3+2) za prvi i drugi ciklus studija su dominantni u evropskom prostoru visokog obrazovanja posebno u Njemačkoj, Finskoj, Italiji, Luksemburgu i slično. Iskustva u zapadnom regionu su apsolutno zasnovana na dominaciji modela 3+2+3. Uporedna praksa takođe ukazuje na ispravno postupanje u smislu prihvatanja dominantnog evropskog modela studiranja 3+2+3 (u izvještajima Bologna follow up grupe se mogu

5

pronaći podaci, da je prvi ciklus studija od 240 ECTS kredita u nešto većem obimu implementiran uglavnom u zemljama poput Kazakhstana, Turske, Azerbejdžana, Bugarske, Rusije i slično).

2.1.5 Na koji vremenski period se planira postojanje datog studijskog programa.

Osnovne studije Dati studijski program biće realizovan u kontinuitetu od studijske 2017. godine.

Magistarske/master studijeDati studijski program biće realizovan u kontinuitetu od studijske 2020. godine.

Doktorske studije Dati studijski program biće realizovan u kontinuitetu od studijske 2017. godine.

2.2 Osnovni ciljevi studijskog programa

Shodno jednom od osnovnih ciljeva Univerziteta Crne Gore koji se sastoji u izgradnji sistema kvaliteta koji će obezbijediti stalno vrednovanje, konkurentnost i kompetentnost u skladu sa praksom koja se primjenjuje na prestižnim univerzitetima, osnovni cilj Pravnog fakulteta je:Osposobljavanje visokoobrazovanog kadra u oblasti prava i pravnih nauka, unapređenje istraživanja i razvoj naučne misli i na taj način davanje doprinosa razvoju Univerziteta CG, ali i razvoju savremenog i demokratskog društva.

6

Ishodi učenje – Osnovne studije

ISHODI UČENJAStudijski program Pravne nauke

Modul – JAVNOPRAVNI Ciklus: Prvi ciklus, Nivo: VI

Znanja Vještine Kompetencije Pokazuje širok i integrisani dijapazon znanja iz apstraktnopravnih i konkretnopravnih (istorijskopravnih i pozitivnopravnih) disciplina, i razvija visoko specijalizovana teoretska i praktična znanja u oblasti prava, koja stvaraju osnovu za razvoj i primjenu originalnih ideja i rješenja i predstavljaju osnovu za dalju specijalizaciju i nastavak obrazovanja;

Razlikuje i klasifikuje osnovne pojmove i principe iz navedenih pravnih disciplina kao i pomoćnih nauka, koji omogućavaju bolje razumijevanje pravnih disiplina;

Poznaje aktuelne teorijske probleme u svojoj oblasti, kritički razmišlja o osnovnim teorijskim konceptima i principima iz osnovnih pravnih disciplina, kao i da samostalno i kritički razmatra i istražuje probleme i literature;

Pronalazi argumente pro et contra u vezi sa konkretnim pravnim problemima i umije da ih zastupa.

Usmeno i pismeno obrazlaže svoje mišljenje i promišlja o argumentima ljudi drukčijega stava

Vlada i koristi se nizom određenih metoda, vještina, tehnika, praksi i materijala povezanih sa predmetima predviđenim nastavnim planom i programom;

Istražuje, prikuplja i tumači relevantne podatke u svojoj oblasti, koristeći se analizom, sintezom, kritičkim sagledavanjem izvora, i drugim specijalizovanim istraživačkim sredstvima i tehnikama ispitivanja, dajući samostalnu ocjenu stručnih problema i koncepata, čime pokazuje sposobnost da učestvuje u naučnom istraživanju;

Kreativno i originalno dijagnostikuje, definiše i analizira složene probleme u oblasti prava, dajući samostalnu ocjenu stručnih problema i koncepata, i formuliše zaključke i daje preporuke iz svoje i iz drugih srodnih oblasti;

Koristi i razvija niz opštih, naprednih ili specijalizovanih vještina (znanje stranog jezika struke), prati razvoj novih tehnika;

Upotrebljava i primjenjuje znanje na načine koji pokazuju profesionalni pristup radu i praksi;

Uspješno pronalazi relevantne pravne izvore i pretražuje sudsku praksu

Izražava vlastiti stav o primjeni pravnih pravila na konkretne slučajeve

Interdisciplinarno pristupa problemu i sagledava ga iz različitih aspekata

Pokazuje svijest o sopstvenim potencijalima i motivaciju za unapređenje sopstvenog znanja, vještina i kompetencija.

Stalno prati izmjene zakonskih propisa, sposoban je za određivanje njihovog smisla, uočava i shvata razlike i sličnosti u odnosu na ranija rješenja i efikasno ih primjenjuje na konkretne situacije;

Osposobljen je za samostalno obavljanje srednje zahtjevnih poslova iz oblasti prava u pravosudnim i upravnim organima i privrednim društvima, drugim udruženjima i organizacijama;

Samostalno formuliše sadržaj podnesaka koji služe ostvarivanju i zaštiti prava

Pokazuje sposobnost timskog rada pod vođstvom i u saradnji sa kolegama i kvalifikovanim licima iz prakse na konkretnom i/ili multidisciplinarnom predmetu, i doprinosi novom načinu razmišljanja i rješavanja problema;

Bavi se kompleksnim etičkim i profesionalnim pitanjima u oblasti prava, tražeći smjernice u slučajevima kada je to potrebno;

Konstantno vrednuje sopstveni rad i odgovornost prema poslu, uz težnju za da daljim usavršavanjem.

7

ISHODI UČENJAStudijski program Pravne naukeModul – PRIVATNOPRAVNI Ciklus: Prvi ciklus, Nivo: VI

Znanja Vještine Kompetencije Pokazuje širok i integrisani dijapazon znanja iz apstraktnopravnih i konkretnopravnih (istorijskopravnih i pozitivnopravnih) disciplina, i razvija visoko specijalizovana teoretska i praktična znanja u oblasti prava, koja stvaraju osnovu za razvoj i primjenu originalnih ideja i rješenja i predstavljaju osnovu za dalju specijalizaciju i nastavak obrazovanja;

Razlikuje i klasifikuje osnovne pojmove i principe iz navedenih pravnih disciplina kao i pomoćnih nauka (ekonomija, sociologija, politika), koji omogućavaju bolje razumijevanje pravnih disiplina;

Poznaje aktuelne teorijske probleme u svojoj oblasti, kritički razmišlja o osnovnim teorijskim konceptima i principima iz osnovnih pravnih disciplina, kao i da samostalno i kritički razmatra i istražuje probleme i literature;

*Pronalazi argumente pro et contra u vezi sa konkretnim pravnim problemima i umije da ih zastupa.

*Usmeno i pismeno obrazlaže svoje mišljenje i promišlja o argumentima ljudi drukčijega stava

Vlada i koristi se nizom određenih metoda, vještina, tehnika, praksi i materijala povezanih sa predmetima predviđenim nastavnim planom i programom;

Istražuje, prikuplja i tumači relevantne podatke u svojoj oblasti, koristeći se analizom, sintezom, kritičkim sagledavanjem izvora, i drugim specijalizovanim istraživačkim sredstvima i tehnikama ispitivanja, dajući samostalnu ocjenu stručnih problema i koncepata, čime pokazuje sposobnost da učestvuje u naučnom istraživanju;

Kreativno i originalno dijagnostikuje, definiše i analizira složene probleme u oblasti prava, dajući samostalnu ocjenu stručnih problema i koncepata, i formuliše zaključke i daje preporuke iz svoje i iz drugih srodnih oblasti;

Koristi i razvija niz opštih, naprednih ili specijalizovanih vještina (znanje stranog jezika struke), prati razvoj novih tehnika;

Upotrebljava i primjenjuje znanje na načine koji pokazuju profesionalni pristup radu i praksi;

*Uspješno pronalazi relevantne pravne izvore i pretražuje sudsku praksu

*Izražava vlastiti stav o primjeni pravnih pravila na konkretne slučajeve

*Interdisciplinarno pristupa problemu i sagledava ga iz različitih aspekata

Pokazuje svijest o sopstvenim potencijalima i motivaciju za unapređenje sopstvenog znanja, vještina i kompetencija.

Stalno prati izmjene zakonskih propisa, sposoban je za određivanje njihovog smisla, uočava i shvata razlike i sličnosti u odnosu na ranija rješenja i efikasno ih primjenjuje na konkretne situacije;

Osposobljen je za samostalno obavljanje srednje zahtjevnih poslova iz oblasti prava u pravosudnim i upravnim organima i privrednim društvima, drugim udruženjima i organizacijama;

*Samostalno formuliše sadržaj podnesaka koji služe ostvarivanju i zaštiti prava

Pokazuje sposobnost timskog rada pod vođstvom i u saradnji sa kolegama i kvalifikovanim licima iz prakse na konkretnom i/ili multidisciplinarnom predmetu, i doprinosi novom načinu razmišljanja i rješavanja problema;

Bavi se kompleksnim etičkim i profesionalnim pitanjima u oblasti prava, tražeći smjernice u slučajevima kada je to potrebno;

Konstantno vrednuje sopstveni rad i odgovornost prema poslu, uz težnju za da daljim usavršavanjem.

8

Ishodi učenje – Master studije

ISHODI UČENJAStudijski program – Krivično pravo

Master studijeCiklus: Drugi ciklus

Nivo: VII 2Znanja Vještine Kompetencije

Pokazuje visokospecijalizovano teorijsko i praktično znanje, poznavanje terminologije i konvencija, iz oblasti krivičnopravnih i krivičnih disciplina;

Poznaje savremene naučne metode krivičnih nauka (kriminalistike, forenzike, kriminologije, biomedicinske kriminalistike, digitalne forenzike i t. sl.), koje bitno doprinose otkrivanju, rasvjetljavanju i dokazivanju krivičnih djela, i kritički razmatra glavne teorije, principe, koncepte i pitanja koja se odnose na oblasti krivičnog prava i na srodne oblasti;

Kritički vrednuje važeća pravna rješenja međunarodnog, evropskog i uporednog krivičnog prava, njihovu teorijsku opravdanost kao i njihovu primjenu u krivičnoj sudskoj praksi;

Kreativno i originalno primjenjuje svoje znanje u oblasti krivičnog pravosuđa, pokazuje sposobnost istraživanja i prezentacije rezultata svog naučnog rada na načnim konferencijama, objavljivanja u naučnim časopisima, uključivanja u nacionalne i međunarodne projekte, praćenja savremenih dostignuća u nauci krivičnog prava i njihove implementacije u praksi, a posebno u ostvarivanju osnovnih principa pravne države, što predstavlja dobru osnovu za dalje napredovanje u nauci u pravcu sticanja diplome doktora nauka.

Vlada i koristi se nizom krivičnopravnih i krivičnih metoda, vještina i tehnika u krivičnim predmetima izviđaja krivičnih djela, gonjenja učinilaca krivičnih djela, presuđenja i izvršenjenja krivičnih sankcija, uključujući i one koje su visokospecijalizovane kao što su forenzičke i predstavljaju najnovije trendove u krivičnopravnoj oblasti;

Sposoban je da implementira standardne (operativno taktičke i dokazne) i specijalizovane (kriminalističke specijalne) istraživačke metode i tehnike istraživanja zločina i kriminaliteta, a koristi se i nizom naprednih i specijalizovanih aplikativnih i opštih vještina u procesu prevencije i suzbijanja kriminaliteta;

Planira istraživanje kriminaliteta, određuje prioritete prema vrsti i težini krivičnih djela i realizuje nezavisne empirijske istraživačke projekte i koristi znanja stranih jezika struke u izradi naučnih radova

Problem kriminaliteta identifikuje na osnovu istraživanja korišćenjem najnovijih saznanja i informacija iz krivičnopravnih i krivičnih disciplina, i povezuje krivičnopravne relevantne sadržaje rješavajući složene probleme sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta;

Komunicira sa svojim kolegama i kolegama višeg ranga i specijalistima iz oblasti krivičnog prava, a sposoban je da rezultate istraživanja predstavi javnosti.

Osposobljen je da samostalno upravlja najsloženijim krivičnim istragama, vrši aktivnosti optuženja učinilaca krivičnih djela, donosi krivične presude i samostalno procjenjuje krivičnopravno relevantne informativne sadržaje o kriminalnom događaju. Osposobljen je da kreira krivičnopravne strategije i vrši kriminološko forenzičku analizu savremenih oblika kriminaliteta;

Osposobljen je da vrši poslove upravljanja u državnim organima i institucijama kao i nedržavnim subjektima, rješava probleme u uslovima deficita krivičnopravno relevantnih informacija. Pokazuje sposobnost rješavanja kompleksnih krivičnih predmeta kao i inovacionu sposobnost prilikom rješavanja problema;

Osposobljen je za donošenje argumentovanih odluka i pravilno i pravovremeno postupanje u praksi u slučajevima iz oblasti krivičnog prava;

Osposobljen je za razmjene informativnih sadržaja o savremenim oblicima kriminaliteta u okviru međunarodne krivičnopravne i kriminalističke saradnje. Osposobljen je da upravlja kriminalističkim obradama, koristi automatske identifikacione sisteme, odabira kvalitetne uzorke i ažurira baze podataka o krivičnim djelima, obavlja specifične poslove identifikacije osoba na osnovu nepromjenljivih karakteristika, koristi metode za prepoznavanje različitih formi visokotehnološkog, organizovanog i transnacionalnog organizovanog kriminaliteta. Ospobljen je za praktičnu primjenu znanja iz oblasti krivičnog prava u pravosudnom sistemu i sistemu nacionalne bezbjednosti.

Osposobljen je da radi u složenim društvenim okolnostima i donosi odluke u vezi sa pitanjima iz krivičnopravne oblasti koja trenutno nijesu uređena zakonom ili drugim odgovarajućim propisom.

9

ISHODI UČENJAStudijski program – Međunarodno pravo



Vlada znanjem o univerzalnom i regionalnom međunarodnopravnom normativnom i institucionalnom okviru; pokazuje visokospecijalizovano interdisciplinarno teorijsko znanje i razumijevanje odnosne prakse; poznaje međunarodnopravnu terminologiju; vlada znanjem o izvorima medjunarodnog prava, a posebno tumačenjem multilateralnih međunarodnih ugovora, bilo na planu Ujedinjenih nacija, bilo Evropske unije bilo Savjeta Evrope; poznavanje izvora tzv. mekog prava, a posebno OEBS-a, EU i SE; vlada komaparativnim znanjima različitih pravnih sistema; poznaje međunarodnopravnu jursiprudenciju, koja je izbor prava, sa posebnim akcentom na jurisprudenciji Međunarodnog suda pravde, Evropskog suda za ljudska prava, kao i Suda pravde EU; poznaje pravni okvir, aktivnosti i mandate relevantnih međunarodnih organizacija, sa psoebnim osvrtom na specijalizovane agencije UN-a; poznaje pravni i institucionalni okvir zaštite ljudskih prava, na svjetskom i regionalnom, a posebno evropskom, planu; vlada interdisciplinarnim znanjima za poštovanje i promociju ljudskih prava i sloboda u multikulruralnom društvu.

Poznaje ključne međunarodne javnopravne institute, kako iz klasičnog tako i savremenog pravnog konteksta, kao i srodnih pravnih disciplina koje su relevantne za razumijevanje međunarodnog prava, kao i njegovu adekvatnu primjenu.

Poznaje savremene naučne i stručne rasprave, kao i rezultate rada stručnih ugovornih tijela međunarodne zajednice, te nalaze relevantnih tijela sa kvazisudskom nadležnošću.

Razumije, analizira, prezentuje i formuliše zaključke u vezi s odnosom međunarodnog i nacionalnog prava, s posebnim akcentom na nadnacionalni karakter propisa EU, kao i obavezu harmonizovanog nacionalnog okvira za

Razumije i koristi relevantne pravne i interdisciplinarne metode, vještine i tehnike radi adekvatne primjene prava u praksi; vlada poznavanjem ključnih pravnih dokumenta i drugih materijala potrebnih za rješavanje pravnih problema i razumiejvanje predmeta predviđenih nastavnim planom i programom, uključujući i one koje su krajnje speciajlizovane i predstavljaju najnovije trendove u oblasti međunarodnog javnog prava.

Sposoban je da primjenjuje standardna i specijalizovana istraživačka sredstava, metode i tehnike u istraživanju, radi pripreme za različite vrste postupaka koje vode subjekti međunarodnog javnog prava, kao i, izuzetno, pojedinac u postupcima za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Koristi terminologiju međunarodnog prava u standardnim pravnim situacijama, kao i koristi barem jedan strani jezika struke, kako u pretraživanju međunarodnih baza podataka, tako i prilikom analize presuda međunarodnih sudova i nalaza i mišljenja međunarodnih kvazisudskih tijela.

Samostalno analizira pravne podneske iz međunarodne sudske i kvazisudske prakse, kao i učestvuje u pisanju međunarodnih memoranduma i podnesaka, te učestvuje na simulacijama međunarodnih suđenja, kao i u relevantnim takmičenjima.

Učestvuje u timskim istraživanjima, kao i samostalno piše stručne i naučne radove.

Učestvuje u radu na konkretnim slučajevima iz različitih oblasti međunarodnog javnog prava, a sa posebnim akcentom na međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo.

Planira istraživanje, samostalno ili u timu određuje prioritete prema njihovoj praktičnoj, odnosno upotrebnoj

Obavlja osnovne i složenije poslove u organima koji primjenjuju međunarodno javno pravo, organima državne i lokalne uprave, zakonodavnim tijelima na državnom i lokanom planu, u Instituciji zaštitnika za ljudska prava i slobode, pravosuđu, udruženjima, predstavništvima međunarodnih organizacija u Crnoj Gori i regionu, tijelima međunardonih organizacija, međunarodnim misijama, uključujući one poput predstavništava Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, sindikatima i organizacijama, uključujući i one poput Agencije za zaštitu ličnih podataka, Uprave za antikorupciju i sl.

Pokazuje profesionalnu autonomiju i inicijativu u vođenju aktivnosti (organizacione i liderske vještine, fleksibilnost, razumijevanje za multikulturalni radni ambijent i sposobnost za timski rad);

Daje stručnu pravnu pomoć strankama u procesima pred ombudsmanom i kvazisudskim tijelima, kao i sporovima pred sudovima, odnosno pravnu pomoć u postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava i nacionalnim sudovima.

Daje pravne savjete pojedincima i grupama koje pripadaju naročito ranjivim grupama, kao što su izbjeglice, interno raseljena lica, azilanti, migranti, apatridi, etničke i nacionalne manjine, žene, djeca, lica s invaliditetom, LGBTI, apatridi ili lica u rsiku od apatridije.

Pokazuje sposobnost inovativnog rješavanja pravnih problema u oblasti međunarodnog javnog prava, a naročito u uslovima nepostojanja svih relevantnih informacija; dakle sposobnost apstraktnog zaključivanja, sinteze i analize, radi konkretne primjene međunarodnog prava.

10

zaštitu ljudskih prava s međunarodnim pravom ljudskih prava, kao zahtjevom realizacije principa vladavine prava.

Poznaje evropsko javno pravo, kroz pravne standarde Savjeta Evrope i pravo Evropske unije, kao i pravo euroatlanskih integracija.

Identifikuje, obezbijedi pravno tumačenje i pravnu argumentaciju, na osnovu kritičkog vrjednovanja konkretne pravne situacije i vladanja savremenom međunarodnom jurisprudencijom.

Kreativno i originalno primjenjuje stečeno znanje, kao osnovu za naučnoistraživački rad i dalje napredovanje u nauci, s ciljem sticanja master diplome, te na koncu s mogučnošću sticanja diplome doktora pravnih nauka.

vrijednosti i sprovodi nezavisni istraživački projekat.

Identifikuje konkretan pravni problem i samostalno formira argumentaciju, na osnovu sprovedenog istraživanja i uz korišćenje najnovijih saznanja i informacija, kao i uz korišćenje savremenih istarživačkih tehnika.

Ostvaruje profesionalnu komunikaciju sa kolegama, stručnjacima iz prakse, predavačima i predstavnicima međunardonih organziacija i stručnih tijela; učestvuje u prezentaciji rezultata timskih istarživanja, kao i samostalno predstavlja rezultate svog istarživačkog projekta, kako naučnoj i stručnoj javnosti, tako i široj publici.

Samostalno zaključuje i donosi pravnoargumentovane odluke u oblasti međunarodnog javnog prava, kao i srodnim oblastima u kojima je neophodno razumijevanje i primjena međunardonih pravnih standarda, a posebno radi realizacije principa vladavine prava i demokratije.

11

ISHODI UČENJAStudijski program – Građansko pravo



Stiče teorijsko, trajno primjenjivo specijalizovano znanje u oblasti građanskog (civilnog prava) i to kako nacionalnom, tako i uporednom i međunarodnom planu .

Pokazuje visokospecijalizovano znanje, u oblasti Građanskog prava, kako teorijsko tako i praktično, vlada terminologijom, razumije pravne institute i njihov međusobni odnos unutar pojedinih grana prava i u oblasti građanskog prava.

Razumije značaj teorijskog utemeljenja oblasti Građanskog prava i grana koje da čine, poznaje najnovije teorijske rasprave, principe, koncepte i pitanja koja se odnose na oblast građanskog prava, ali i na srodne oblasti. Razumije i kritički razmatra glavne teorije i razvojne tendencije u ovoj oblasti, što mu omogućava dalje produbljavanje znanja.

Poznaje tradicionalne i nove pravne institute u oblasti građanskog prava, ali i srodnih pravnih disciplina. Iste izučava kako na nacionalnom, tako i na uporedno pravnom planu. Razumije sličnosti i razlike pravnih rješenja u danas važećim pravnim sistemima.

Stečeno znanje mu omogućava kako produbljene teorijske analize tako i sveobuhvatne analize slučajeva iz poslovne i sudske prakse, i nepogrešivo supsumiranje činjeničnog stanja pod odgovarajuće norme. Takođe, razumije i rješava probleme koji se mogu javiti u praksi, zna kako da ih prevaziđe primjenom osnovnih, rukovodnih principa u ovoj oblasti.

Poznaje osnovne slobode na kojima se temelji pravo Evropske unije i njihov značaj za građansko-pravnu obast. Razumije pojavu i tokove harmonizacije i unifikacije prava na tlu Evrpske unije u oblasti građanskog prava kao i dostignute rezutate. Poznaje sve relevantne izvore prava EU u građansko-pravnoj oblasti i usklađenost domaćeg zakonodavstva sa pravom Unije.

Kritički procjenjuje i vrijednuje važeća pravna rješenja u ovoj oblasti prava, njihovu teorijsku opravdanost kao i primjenu u sudskoj praksi;

Kreativno i originalno primjenjuje svoje znanje, koje predstavlja dobru osnovu za napredovanje

Koristi se i vlada nizom metoda, vještina, tehnika, praksi i materijala povezanih sa predmetima predviđenim nastavnim planom i programom, uključujući i one koje su specializovane i predstavljaju najnovije trendove u datoj oblasti;

Sposoban je da primjenjuje standardna i osobena, specijalizovana istraživačka sredstava i tehnike u istraživanju, a koristi se i nizom opštih i specijalizovanih vještina , što mu uz znanje znanje stranog jezika struke, omogućava kompetentnost u pisanju naučnih radova;

Uviđa moguće teorijske i praktične probleme i planski i sistematski nastoji da ih prevazilazi stvaranjem dobre prakse.

Problem identifikuje na osnovu istraživanja korišćenjem najnovijih saznanja i informacija iz najnovijih naučnih otkrića iz svoje oblasti;

Planira istraživanje, određuje prioritete prema važnosti i sprovodi nezavisni istraživački projekat;

Sposoban je da metode i rezultate projekta objasni i stručnoj publici i laicima upotrebom odgovarajućih tehnika.

Ima razvijenu sposobnost supsumiranja i rješavanja slučajeva u praksi koje se razvijaju kliničkim metodima rada i eksternatskom praksom na studijama.

Kompetentno i samouvjereno komunicira sa kolegama svog i višeg ranga i specijalistima, obrazlaže i kompetentno brani svoje stavove.

Osposobljen je za obavljanje složenijih poslova u pravosuđu, advokaturi, privredi, državnim organima, naučnim i istraživačkim ustanovama, ustanovama i udruženjima.

Pokazuje autonomiju i inicijativu u vođenju aktivnosti i pokazuje liderske vještine.

Ima sposobnost kako za samostalni tako i za timski rad;

Pokazuje upravljačke i organizacione sposobnosti.

Pruža kompetentno pravnu pomoć strankama sporovima pred sudovima i u postupcima pred domaćim i spoljnotrgovinskim arbitražama.

Pokazuje sposobnost inovativnog rješavanja pravnih problema u oblasti poslovnog prava

Ima sposobnost rješavanja problema i u uslovima nepostojanja relevantnih informacija, kao i inovacionu sposobnost prilikom rješavanja problema;

Pokazuje sposobnost donošenja argumentovanih odluka i pravilnog i pravovremenog postupanja u praksi u slučajevima iz oblasti građanskog prava;

Kompetentan je za pisanje podnesaka, ugovora i pravnih propisa iz oblasti građanskog prava.

Može da radi u složenim etičkim i društvenim okolnostima i donosi odluke u vezi sa pitanjima koja trenutno nijesu uređena zakonom ili drugim odgovarajućim propisom.

12

u nauci, sticanje diplome doktora nauka naučno-istraživački rad.

ISHODI UČENJAStudijski program – Poslovno pravo



Pokazuje visokospecijalizovano interdisciplinarno teorijsko i praktično znanje, poznaje terminologiju, medjunarodne konvencije, kao nacionalne i međunarodne autonomne izvore poslovnog prava, poput model zakona, standardizovanih klauzula u međunarodnim trgovačkim ugovorima, modela papirne i elektronske forme ključnih transportnih dokumenata i platnih instrumenata.

Poznaje ključne tradicionalne i nove institute iz oblasti poslovnog prava i srodnih pravnih disciplina, odnosno “pomoćnih” nauka, što mu omogućava bolje razumijevanje poslovno pravnih disciplina u njihovim najsloženijim aspektima, odnosno segmentima;

Poznaje najnovije teorijske i praktične rasprave iz ključnih oblasti poslovnog prava, te kritički razmatra glavne teorije, principe, koncepte i pitanja koja se odnose na oblasti poslovnog prava i na srodne oblasti;

Razumije, analizira, prezentuje i formuliše zaključke u vezi odnosa međunarodnog i nacionalnog prava u oblasti poslovnog prava.

Poznaje pravo Evropske unije, posebno u dijelu funkcionisanja jedinstvenog (unutrašnjeg) tržišta Evropske unije i režima osnivanja i poslovanja privrednih subjekata na teritoriji Evropske unije i njenog jedinstvenog tržišta kao ključnog integrativnog faktora u Evropskoj uniji. S tim u vezi, posebno poznaje i relaciju između nacionalnog pravnog sistema i regulatornog okvira poslovnog prava stvorenog od strane Evropske unije, te način na koji se ova dva pravna sistema stapaju u jedinstveni regulatorni okvir za poslovne subjekte u državama članicama.

Identifikuje, protumači i kritički vrjednuje odgovarajuće pravne norme u oblasti poslovonog prava, raspravlja o njihovoj teorijskoj opravdanosti kao i njihovoj primjeni u sudskoj i arbitražnoj praksi;

Kreativno i originalno primjenjuje svoje znanje, koje predstavlja dobru osnovu za naučnoistraživački rad i dalje napredovanje u nauci u pravcu sticanja diplome doktora pravnih nauka.

Vlada i koristi se nizom određenih metoda, vještina, tehnika, praksi i materijala povezanih sa predmetima predviđenim nastavnim planom i programom, uključujući i one koje su speciajlizovane i predstavljaju najnovije trendove u datoj oblasti poslovnog prava;

Sposoban je da primjenjuje standardna i specijalizovana istraživačka sredstava i tehnike u istraživanju prilikom pripreme za različite vrste postupaka koje vode poslovni subjekti.

Koristi se i nizom naprednih i specijalizovanih opštih vještina (znanje stranog jezika struke, pretraživanje komercijalnih i drugih baza podataka iz oblasti poslovnog prava, analiza presuda iz privrednih i arbitražnih sporova), u pisanju naučnih radova i radu na konkretnim slučajevima iz oblasti poslovnog prava;

Planira istraživanje, samostalno ili u timuu određuje prioritete prema praktičnoj, odnosno upotrebnoj važnosti isth i konsekutivno sprovodi nezavisni istraživački projekat;

Problem identifikuje na osnovu istraživanja korišćenjem najnovijih saznanja i informacija iz najnovijih naučnih otkrića iz svoje oblasti;

Komunicira sa svojim kolegama i kolegama višeg ranga i specijalistima, a sposoban je da metode i rezultate projekta objasni i stručnoj publici i laicima upotrebom odgovarajućih tehnika.

Osposobljen je za obavljanje složenijih poslova u pravosuđu, privrednim društvima uopšte, bankama, osiguravajućim društvima, investicionim i penzionim fondovima, brokerskim i dilerskim društvima, kao i drugim ovlašćenim učesnicima na tržištu kapitala, zatim organima državne ili lokalne uprave, udruženjima, sindikatima i organizacijama, uključujući i regulatore poput Komisije za hartije od vrijednosti. Pokazuje značajnu autonomiju i inicijativu u vođenju aktivnosti (pokazuje liderske vještine, kao i sposobnost za timski rad);

Pruža pravnu pomoć strankama u privrednim sporovima pred privrednim i drugim sudovima, odnosno pravnu pomoć u postupcima pred domaćim i spoljnotrgovinskim arbitražama.

Pruža sve vidove pravne pomoći, ali jednako tako i samostalno ili u timu vodi postupke pred ostalim državnim organima i nosiocima javnih ovlašćenja u odnosu na privredne subjekte, poput Centralne depozitarne agencije ili Komisije za hartije od vrijednosti, koji se odnose na osnivanje, registraciju, restrukturiranje, privrednih društvava, odnosno postupke emisije hartija od vrijednosti i druge postupke u kojim privredni subjekti redovno ostvaruju svoja prava;

Pokazuje sposobnost inovativnog rješavanja pravnih problema u oblasti poslovnog prava i u uslovima nepostojanja svih relevantnih informacija;

Donosi argumentovane odluke u oblasti poslovnog prava i u slučajevima koji trenutno nijesu uređeni pozitivnopravnim propisima;

13

Ishodi učenja – Doktorske studije

Pravni fakultetStudijski program – Krivično pravo

Doktorske studijeCiklus: Treći ciklus

Nivo: VIII

Znanja Vještine Kompetencije

Pokazuje široki dijapazon naprednih znanja iz oblasti Krivičnog prava;

Kritički analizira, vrednuje i povezuje nove i kompleksne ideje dajući doprinos u ovoj i drugim srodnim oblastima prava;

Formira ili rukovodi naučnoistraživačkim timom, samostalno povezuje, interpretira i prezentuje rezultate naučnog istraživanja.

Daje doprinose koji pomjeraju granice znanja putem značajnog obima rada čiji su rezultati objavljeni u nacionalnim ili internacionalnim indeksiranim publikacijama iz oblasti pravnih nauka.

Bira i koristi odgovarajuću metodologiju u svim fazama istraživanja i naučnog rada;

Pokazuje napredne vještine (informacione, tehnološke i naučno-obrazovne) u prikupljanju i upravljanju podacima, a sposoban je da dobijene podatke tumači i brani stavove zasnovane na njima;

Primjenjuje visokorazvijene vještine za upravljanje projektima (razvija i rukovodi projektima) i ekspertizu u naučnom istraživanju, diseminaciji i objavljivanju naučnih rezultata i radova;

Komunicira sa naučnom zajednicom na visokom nivou (na maternjem jeziku i jednom od najčešće korišćenih stranih jezika u međunarodnoj istraživačkoj zajednici) i povezuje se sa kolegama u okviru istraživačkih oblasti.

Sposoban da samostalno odredi oblast istraživanja i samostalno sprovede originalno istraživanje u oblasti Krivičnog prava sa naučnim integritetom;

Pokazuje upravljačke i inovativne sposobnosti i sposobnost rješavanja problema na osnovu nepotpunih znanja (u novim i nepoznatim kontekstima);

Posjeduje sposobnostunapređivanja znanja ili njegove primjene u novom kontekstu (koji prethodno nije istraživan);

Pokazuje posvećenost, odlučnost i istrajnost u radu i sposobnodt da reaguje na socijalne i etičke probleme koji se javljaju tokom rada i učenja;

Osposobljen je za izgrađivanje akademske karijere na naučno-istraživaćkim institucijama kao i za obavljenje visoko specijalizovanih poslova u krivičnopravnoj profesiji.

Osposobljen je za nastavak usavršavanja na postdoktorskim studijama.

Osposobljen je za evaluaciju i sintezu relevantnih sadržaja iz oblasti krivičnopravnih nauka.

Osposobljen je za promociju izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u oblasti krivičnopravnih nauka.

14

Pravni fakultetStudijski program – Građansko pravo


Nivo: VIII


Pokazuje široki dijapazon naprednih znanja iz oblasti Građanskog prava;








Sposoban da samostalno odredi oblast istraživanja i samostalno sprovede originalno istraživanje u oblasti Građanskog prava sa naučnim integritetom;




Osposobljen je za izgrađivanje akademske karijere na naučno-istraživaćkim institucijama kao i za obavljenje visoko specijalizovanih poslova u građanskopravnoj profesiji.


Osposobljen je za evaluaciju i sintezu relevantnih sadržaja iz oblasti građanskopravnih nauka.

Osposobljen je za promociju izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u oblasti građanskopravnih nauka.

15

Pravni fakultetStudijski program – Međunarodno pravo


Nivo: VIII


Pokazuje široki dijapazon naprednih znanja iz oblasti Međunarodnog prava;








Sposoban da samostalno odredi oblast istraživanja i samostalno sprovede originalno istraživanje u oblasti Međunarodnog prava sa naučnim integritetom;




Osposobljen je za izgrađivanje akademske karijere na naučno-istraživaćkim institucijama kao i za obavljenje visoko specijalizovanih poslova u međunarodnopravnoj profesiji.


Osposobljen je za evaluaciju i sintezu relevantnih sadržaja iz oblasti međunarodnopravnih nauka.

Osposobljen je za promociju izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u oblasti međunarodnopravnih nauka.

16

2.3 Programski sadržaji studijskog programa:

2.3.1 Navesti osnovne programske sadržaje (u prilogu dati nastavni plan);

Osnovne studije

R. br Naziv predmeta Sem

Broj časova BROJ ECTSP V L

PRVA GODINAOpšta teorija prava I 4 0 0 5Opšta i nacionalna pravna istorija I 4 0 0 5Rimsko pravo I 4 1 0 6Savremeni politički sistemi I 4 0 0 5Osnovi sociologije i sociologija prava I 4 0 0 5Engleski jezik I I 2 2 0 4

Ustavno pravo II 4 1 0 5Uvod u gradjansko pravo II 4 1 0 6Radno pravo II 4 0 0 5Osnovi prava EU II 4 0 0 5Osnovi ekonomske politike II 4 0 0 5Engleski jezik II II 2 2 0 4

Ukupno časova aktivne nastave 44 7 0Ukupno ECTS kredita 60DRUGA GODINA

Krivično pravo-opšti dio I 4 1 0 7Stvarno pravo I 4 1 0 7Porodično pravo I 4 1 0 6Nasljedno pravo I 4 1 0 6Engleski jezik III I 2 2 0 4

Krivično pravo-posebni dio II 4 1 0 6Obligaciono pravo II 4 1 0 6Upravno pravo II 4 1 0 6Finansijsko pravo II 4 1 0 6Kompanijsko pravo II 4 1 0 6

Ukupno časova aktivne nastave38 9 0

Ukupno ECTS kredita 60TREĆA GODINA

Krivično procesno pravo I 4 1 0 6Medjunarodno javno pravo I 4 1 0 6Građansko procesno pravo I 4 1 0 6Međunarodno privatno pravo I 4 1 0 6Trgovinsko pravo I 4 1 0 6

Predmet sa modula II 4 1 0 6Predmet sa modula II 4 1 0 6Predmet sa modula II 4 1 0 6Predmet sa modula II 4 1 0 6Predmet sa modula II 4 1 0 6

Ukupno časova aktivne nastave 40 5 0Ukupno ECTS kredita 60

17

JAVNOPRAVNI MODUL

Kriminalistika 4 1 0 6

Krivično izvršno pravo 4 1 0 6Međunarodno pravo ljudskih prava 4 1 0 6Međunarodne organizacije 4 1 0 6Izborni predmet:-Pomorsko pravo,-Autorsko pravo i pravo ind.svojine,-Međunarodno poslovno pravo,-Notarsko pravo,(izborni predmeti su obavezni na privatnopravnom modulu)

4 1 0 6

PRIVATNOPRAVNI MODUL Pomorsko pravo 4 1 0 6Autorsko pravo i pravo industrijske svojine 4 1 0 6Međunarodno poslovno pravo 4 1 0 6 Notarsko pravo 4 1 0 6Izborni predmet: -Kriminalistika,-Krivično izvršno pravo,-Međunarodno pravo ljudskih prava,-Međunarodne organizacije(izborni predmeti su obavezni javnopravnom modulu)

4 1 0 6


Magistarske/master studije

18

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM KRIVIČNO PRAVO



PRVA GODINA Međunarodno krivično pravo 4 1 0 8Krivično pravo EU 4 1 0 8Kriminologija 4 1 0 8Crnogorska krivičnopravna tradicija 4 1 0 6

Maloljetničko krivično pravo 4 1 0 8Medicinsko krivično pravo 4 1 0 8Digitalna forenzika 4 1 0 8Prekršajno pravo 4 1 0 6


Krivica i saučesništvo 4 1 0 6Dokazno pravo i ograničenja slobode i prava čovjeka u krivičnom postupku

4 1 0 6

Krivičnopravna klinika 4 1 0 6Finansijske istrage 4 1 0 6Metodologija naučno-istraživačkog rada 4 0 0 6Izbor i prijava teme

30Izrada polaznih istraživanjaIzrada i odbrana magistarskog/master rada


MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM MEĐUNARODNO PRAVO



19

PRVA GODINAIstorijat i razvoj međunarodnog prava 4 1 0 8Međunarodno humanitarno pravo 4 1 0 8Diplomatsko i konzularno pravo 4 1 0 8Pravo mora 4 1 0 6

Evroatlantske integracije 4 1 0 8Međunarodna implementacija ljudskih prava 4 1 0 8Komparativni pravni sistemi 4 1 0 8Evropska ustavnost 4 1 0 6


Međunarodnopravna klinika 4 1 0 6Evropska konvencija u praksi Evropskog suda za ljudska prava

4 1 0 6

Međunarodni odnosi 4 1 0 6Evropsko antidiskriminaciono pravo 4 1 0 6Metodologija naučno-istraživačkog rada 4 0 0 6Izbor i prijava teme

30Izrada polaznih istraživanjaIzrada i odbrana magistarskog/master rada


MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM GRAĐANSKO PRAVO



PRVA GODINAPravo svojine 4 1 0 7

20

Stvarnopravna klinika 4 1 0 8Ugovorno pravo 4 0 0 7Obligacionopravna klinika 4 1 0 8

Pravo djeteta 4 1 0 7Porodičnopravna klinika 4 1 0 8Sloboda zavještanja i njena ograničenja 4 1 0 7Nasljednopravna klinika 4 1 0 8


Građansko dokazno pravo 4 1 0 6Alternativno rješavanje sporova 4 1 0 6Formalni ugovori 4 1 0 6Novi instituti privatnog prava 4 1 0 6

Metodologija naučno-istraživačkog rada 4 0 0 6Izbor i prijava teme

30

Izrada polaznih istraživanjaIzrada i odbrana magistarskog/master rada


MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM POSLOVNO PRAVO



PRVA GODINAHartije od vrijednosti i berzansko pravo 4 1 0 8Poresko pravo 4 1 0 7Arbitražno pravo 4 1 0 8

21

Pravna i poslovna etika 4 1 0 7

Pravo unutrašnjeg tržišta EU 4 1 0 8Pravo osiguranja 4 1 0 7Pravo konkurencije 4 1 0 8Kompanijsko pravo EU 4 1 0 7


Stečajno pravo 4 1 0 6Poslovno pravna klinika 4 1 0 6Pravo zaštite potrošaća 4 1 0 6Monetarna ekonomija 4 1 0 6Metodologija naučno-istraživačkog rada 4 0 0 6Izbor i prijava teme magistarskog/master radaIzrada polaznih istraživanja

30Izrada i odbrana magistarskog/master radaUkupno časova aktivne nastave 20 4 0Ukupno ECTS kredita 60

Doktorske studije

DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM KRIVIČNO PRAVO

I SEMESTAR

Obavezni predmetiNaziv predmeta Broj

časovaECTS

OZP1 Osnovni problemi krivičnog i krivičnog procesnog prava 4+0 10

22

OZP2 Pravni lijekovi 4+0 10

I izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmeta Broj

časovaECTS

IP1 Diverzioni model postupanja i sporazum o priznavanju krivice anglosaksonskog i kontinentalnog prava

3+1 6

IP1 Politika suzbijanja kriminaliteta 3+1 6IP1 Viktimologija 3+1 6

Slobodni izborni predmetNaziv predmeta Broj

časovaSIP Metodologija naučno istraživačkog rada 2+1 4

II SEMESTARII izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmeta Broj

časovaECTS

IP2 Problemi klasifikacije i reklasifikacije osuđenih lica 3+1 10IP2 Alterantive kazni lišenja slobode 3+1 10IP2 Kriminalistička tehnika 3+1 10

Polazna istraživanja na izradi doktorske disertacije 20

III SEMESTARNaziv aktivnosti ECTSIstraživanja u sklopu doktorske disertacije 30

IV SEMESTARNaziv aktivnosti ECTSIstraživanja u sklopu doktorske disertacije i objavljivanje rada na međunarodnoj konferenciji

30

V SEMESTARNaziv aktivnosti ECTSIstraživanja u sklopu doktorske disertacije i objavljivanje rada na SSCI listi 30Završetak izrade doktorske disertacije

VI SEMESTARNaziv aktivnosti ECTSPriprema i odbrana doktorske disertacije 30

DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM GRAĐANSKO PRAVO

I SEMESTAR

Obavezni predmetiNaziv predmeta Broj časova ECTS

OZP1 Principi građanskog prava 4+0 10OZP2 Pravo svojine – odabrane teme 4+0 10

I izborni blok (student bira jedan predmet)

23

Naziv predmeta Broj časova ECTSIP1 Uporedno porodično pravo 3+1 6IP1 Prava realnih (stvarnih) garancija 3+1 6

Slobodni izborni predmetNaziv predmeta Broj časova

SIP Metodologija naučno istraživačkog rada 2+1 4

II SEMESTARII izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmeta Broj časova ECTS

IP2 Principi evropskog ugovornog prava 3+1 10IP2 Prava djeteta u međunarodnim dokumentima 3+1 10




30



DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM MEĐUNARODNO PRAVO

I SEMESTAR

Obavezni predmetiNaziv predmeta Broj časova ECTS

OZ1 Teorija međunarodnog javnog prava 4+0 10OZ2 Međunarodnopravna zaštita ljudskih prava 4+0 10

I izborni blok (student bira dva predmeta)Broj časova ECTS

24

Naziv predmetaIP1 Specijalizovane agencije UN 3+1 6IP1 Međunarodno pravo mora 3+1 6IP1 Pravo i multikultularizam 3+1 6

Naziv predmeta Broj časovaSIP Metodologija naučno istraživačkog rada 2+1 4

II SEMESTARII izborni blok (student bira dva predmeta)

Naziv predmetaBroj časova ECTS

IP2 Evropsko javno pravo 3+1 10IP2 Pravo evropskih integracija 3+1 10IP2 Međunarodni sudovi 3+1 10




30



2.3.2 Kako nastavni plan omogućava dostizanje postavljenih ciljeva;

Novi studijski program će biti jasno zaokružen u smislu kompetencija što će omogućiti dostizanje postavljenih ciljeva. Nove diplome će pojedinačno biti jasno zaokružene i prepoznatiljive na tržištu rada.

Nastavni plan je izrađen u skladu sa ishodima učenja i standardima kvaliteta

25

2.3.3 Da li, i u kojem obimu, se nastava na studijskom programu izvodi na stranom jeziku.

Nastava na studijskom programu Pravne nauke se ne izvodi na stranom jeziku.

2.4 Udžbenici, skripte, naučna i stručna literatura potrebna za realizaciju studijskog programa:

2.4.1 U kojoj mjeri navedena literatura omogućava studenatima savlađivanje studijskog programa (u prilogu dostaviti spisak potrebne literature za studijski program).

Osnovne studije PRVA GODINA

Opšta teorija prava Osnovna: Lukić-Košutić-Mitrović - UVOD U PRAVO, Službeni list, 1999 i novija Dopunska: John Rawls, «Teorija pravde» CID,Podgorica; Alf Ros, «Pravo i pravda», CID,Podgorica; Lon Fuler, «Moralnost prava» CID,Podgorica;

Opšta i nacionalna pravna istorija

Opšta istorija države i prava: Prof. Dr Ljiljana Jokić Državno pravna istorija Crne Gore: Prof. Dr Ljiljana JokićDržavno pravna istorija naroda Jugoslavije: Grupa autora

Rimsko pravo Osnovna literatura:1. Dragomir Stojčević, Rimsko privatno pravo, Savremena administracija, Beograd 1999 .2. Obrad Stanojević, Rimsko pravo, Službeni list, Beograd 2003. 3. Nevenka Bogojević-Gluščević, Izvori za rimsko obligaciono pravo, Univerzitet Crne Gore,

Podgorica 2000.Jelena Danilović-Obrad Stanojević, Tekstovi iz rimskog prava, Službeni list SCG, Beograd 2003.

Savremeni politički sistemi Osnovna literatura: Pavle Jovanović, Nenad Dimitrijević, Milan Popović, SAVREMENI POLITIČKI SISTEMI, Udžbenik, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 1998. Upućivanje na Širu literaturu u udžbeniku, kao i na časovima i konsultacijama. Radovi profesora Milana Popovića dostupni su i na njegovom ličnom vebsajtu: www.milanmpopovic.info

Osnovi sociologije i sociologija prava

Osnovna literatura: Miroslav Pečujlić, Vladimir Milić, Sociologija, Beograd, 2001.Žorž Gurvič, Sociologija prava, Podgorica, 1997.

Engleski jezik IUstavno pravo S.Lukić, Zbirka tekstova i dokumenata ,,Ustavno pravo'', Podgoirica 2007.Uvod u gradjansko pravo Literatura: Uvod u građansko pravo-Andrija Gams, Ljiljana Đurović

Uvod u građansko pravo-Obren Stanković, Vladimir VodinelićGrađansko pravo-Slobodan ĐuretićUvod u garađansko pravo-Dragoljub Stojanović, Oliver Antić

Radno pravo Osnovna literatura: Uvod u radno pravo, Branko Lubarda , Pravni fakultet, Beograd, 2015.Radno pravo, Vlajko Brajić,Savremena administracija, Beograd, 2001Dodatna literatura:

Zakon o radu CG (’’Službeni list Crne Gore’’, br. 49/2008, 59/2011, 66/2012 i 31/14) Zakon o štrajku (’’Službeni list Crne Gore’’, br. 11/15) Zakon o Socijalnom savjetu (''Sl. list CG’’, br. 16/07 i 20/11); Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova (''Sl. list CG’’, br. 16/07 i 53/11); Zakon o reprezentativnosti sindikata (’’Službeni list CG’’, broj 26/10 i 36/13) Zakon o zabrani zlostavljanja na radu („Sl. list CG“ br.30/12).; Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava po osnovu nezaposlenosti ("Sl. list Crne Gore", br.

14/10 ); Zakon profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom(’’Sl. list Crne Gore’’,

br. 49/08, 73/10 i. 39/11),); Zakon o Fondu rada ( "Službeni list CG’’, broj 88/2009"); Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju (Sl. list RCG br. 54/03, 39/04, 61/04, 79/04, 81/04,

14/07, 47/07, i "Sl. list Crne Gore", br. 79/08, 14/10 , 78/10, 66/2012); Zakon o zdravstvenom osiguranju (’’Sl.list CG 06/16); Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list CG, br.3/16).

Osnovi prava EU Literatura: Osnovi prava Evropske unije, Budimir P. Kosutić, Podgorica: CID,2014;Uvod u institucije i pravo Evropske unije , 6 izdanje, Radovan D. Vukadinović, Kragujevac, 2014

Dodatna literatura: Institucionalni mehanizam Evropske unije posle Lisabonskog ugovora ,Z. Radivojević - V. Knežević-Predić, Niš, 2016.;Osnovi prava Evropske unije, poglavlje “Izvori” u knjizi , Rodoljub Etinski, Novi Sad, 2010Osnove prava EU, Ćapeta, T. i Rodin, S., Narodne novine, Zagreb 2011.Chalmers D.and Tomkins A., European Union Public Law, Cambridge University Press,2010

Osnovi ekonomske politike Literatura: 1. Grupa autora:Osnovi ekonomske politike, Podgorica, 19982.Emilija Vukadin: Osnovi ekonomske politike, Beograd, 20003. Vjera Radović: Monetarna politika (separate od 7 stranica)4. Miroljub Labus: Osnovi Ekonomije, Beograd, 2001

26

http://www.milanmpopovic.info/

5. Damjan Šećković: Politička ekonomija, Podgorica, 19986. Noam Čomski: Profit iznad ljudi, Novi Sad, 1999

Engleski jezik IIDRUGA GODINA

Krivično pravo-opšti dio Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.gLj.Lazarević-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g.M. Perović-Krivično pravo SFRJ, Opšti dio ,Univerzitetska riječ,1985.g.Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku,Službeni list Crne Gore,br.64/11

Stvarno pravo Literatura: Stavarno pravo-Zoran RašovićStvarno pravo-Obren Stanković, Miodrag OrlićStvarno pravo-Dragoljub StojanovićOsnovi stvarnog prava-Andrija GamsKomentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima-Zoran Rašović

Porodično pravo Literatura: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Mladenović, Marko, Porodično pravo – knjiga I i II, Beograd, 1981Ponjavić, Zoran, Porodično pravo, Beograd, 2014Draškić, Marija, Porodično pravo i prava deteta, Beograd, 2014Kovaček-Stanić, Gordana, Uporedno porodično pravo, Novi Sad, 2002 Bodiroga-Vukobrat, N. i dr., Europsko obiteljsko pravo, Zagreb, 2013Carbinnier, J., Droit civil, Tome 2, La famille, l'enfant, le couple, Paris, 2002Herring, J., Family Law, Pearson Longman, 2011

Nasljedno pravo Literatura: Osnovi Nasljednog Prava Crne Gore i Srbije Ljiljana Kadić i Oliver Antić, Podgorica 2012 godineNasledno pravo Oliver Antić, Beograd 2007 godinaNasledno pravo Borislav Blagojević Beograd Nasledno pravo Gavella Belaj Zegreb 2008 Nasledno pravo u Jugoslaviji-Slavko Marković, BeogradNasledno pravo Nataša Stojanović, Niš 2011Priručnik za nasledno pravo-O. Antić, D. ĐurđevićHandbook on the Low of Wills-Atkinson T. E.Successions, Tome IV, 2 edition-Marcel Planiol et Georges Ripert

Engleski jezik III

Krivično pravo-posebni dio

LITERATURA:Stojanović Z. Krivično pravo, Podgorica, 2008, Velimir Rakočević, Krivična djela sa elementima organizovanog kriminaliteta-specijalne istražne metode, Podgorica, 2014, V. Rakocevic, Criminal acts against life and body, Podgorica,2015. Krivični zakonik Crne Gore, ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 , 40/2013, 56/2013 , 14/2015, 42/2015 i 58/2015 ), zakoni, ratifikovane konvencije iz krivičnopravne oblasti

Obligaciono pravo Literatura: 1. Dr Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012.2. Dr Jakov Radišić, Obligaciono pravo (opšti deo), Beograd, 2010.3. Dr Bogdan Loza, Obligaciono pravo, Beograd, 2004.4. Dr Snežana Miladinović, Poslovno pravo, Podgorica, 2011.5. Dr Snežana Miladinović, Pravo za ekonomiste, Podgorica, 2012.6. Dr Ilija Babić, Leksikon Obligacionog prava, Beograd, 2003.7. Zakon o obligacionim odnosima Crne Gore, Službeni list Crne Gore br. 47/08Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena administracija, Beograd, 1995.

Upravno pravo Literatura: Obavezna literatura:Stevan Lilić, Upravno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2014.Stevan Lilić, Dražen Cerović, Upravno procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, 2013.Dodatna literatura: Zakon o opštem upravnom postupku (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o državnoj upravi (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o upravnom sporu (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o lokalnoj samoupravi (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o državnoj upravi (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Ustav Crne Gore 2007. (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)

Finansijsko pravo Literatura: Osnovna: Finansije i finansijsko pravo-Prof. dr Danilo Aleksić, Prof. dr Gordana Paović JeknićDodatna: Budžetska kontrola-Prof. dr Gordana Paović JeknićNauka o porezima i poresko pravo-Prof. dr Dejan PopovićFinancijsko pravo i financijska znanost-Prof. dr božidar Jelčić i grupa autora

Kompanijsko pravo Literatura: A) Obavezna literatura: Dragan Radonjić: “Pravo privrednih društava” (udžbenik), Podgorica, 2008; B) Dodatna literatura: “Komentar Zakona o privrednim društvima”, Podgorica, 2003. god.; Zakon o privrednim društvima ('Sl. list RCG', 06/02, 17/07, 80/08) i Zakon o insolventnosti privrednih društava ('Sl. list RCG', 06/02, 0106, 02/07, 62/08);

TREĆA GODINAKrivično procesno pravo Literatura: Osnovna: Krivično procesno pravo, prof dr Drago Radulović

27

http://www.paragraf.me/propisi-crnegore/krivicni-zakonik-crne-gore.html



Dodatna:Komentar Zakonika o krivičnom postupku prof dr Drago RadulovićMedjunarodno javno pravo Literatura:

M.Kreća, Međunarodno javno pravo, 8.izdanje, Beograd, 2016 M. Kreća, R. Mujović, B. Lakićević, Izvori medjunarodnog javnog prava, Podgorica, 2009 Medjunarodno pravo predstavljanja, M. Kreca, Beograd, 2010;Medjunarodno pravo mora, Andrassy, Zagreb 2004.Principles of Public International Law, Ian Brownlie, Oxford, 2001

Građansko procesno pravo Literatura: 8. Čizmović, Đuričin, Građansko procesno pravo, 1997;9. Đuričin, Zakon o parničnom postupku sa objašnjenjima, 201610. Triva i ostali, Građansko parnično procesno pravo, 200411. Poznić, Vodinelić, Građansko procesno pravo, 199912. Starović, Keča, Građansko procesno pravo, 200413. Đuričin, Utvrđivanje istine u parničnom postupku, 199814. Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, Sl. List CG, br.48-201515. Zakon o vanparničnom postupku, Sl. List CG, br. 48-201516. Zakon o javnim izvršiteljima, Sl. List CG, br. 61-201117. Zakon o izvršenju i obezbijeđenju, Sl. List CG, br. 36-2011, 28-2014 i 20-2015

Međunarodno privatno pravo

Literatura: 1. Maja Kostić-Mandić, Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2016.2. Zakon o međunarodnom privatnom pravu Crne Gore iz 2014. (http://www.pravni.ucg.ac.me/category.php?CAT=21)

Trgovinsko pravo Literatura: A) Obavezna literatura: Zakon o obligacionim odnosima ('Sl. list CG, br.47/08); Vasiljević, Mirko: Trgovinsko pravo, Beograd, deveto (2006.) i naredna izdanja, (poglavlja prema nastavnom programu).

Predmet sa modulaPredmet sa modulaPredmet sa modula Predmet sa modulaPredmet sa modula

JAVNOPRAVNI MODUL

Kriminalistika LITERATURA: V. Rakočević, Osnovi kriminalistike, Podgorica, 2010Krivično izvršno pravo Literatura: Slobodanka Konstatinović-Vilić, Miomira Kostić-Penologija, Niš, 2006.g.

Đorđe Ignjatović-Pravo izvršenja krivičnih sankcija,Beograd,2010.g.Zakon o izvršenju kazni zatvora,novčane kazne i mjera bezbjednosti,Službeni list CG, br.36/15 Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku,Službeni list Crne Gore,br.64/11

Međunarodno pravo ljudskih prava

Literatura: Osnovna: M. Paunović, B. Krivokapic, I. Krstic: »Međunarodno pravo ljudskih prava«; Beograd, 2014; N. Vučinić »Osnovi ljudskih prava«, Podgorica, 2001; V. Dimitrijević i grupa autora »Medjunarodno pravo ljudskih prava«, Beograd, 2012. Dodatna: I. Jelic »Ljudska prava i multikulturalizam«, Podgorica 2013.

Međunarodne organizacije Literatura: Vojin Dimitrijević, Obrad Račić, Međunarodne organizacije, Beograd, 2011.Dodatna literatura: Bennet, Alvin LeRoy, Oliver, James K., Međunarodne organizacije : načela i problemi, Zagreb, 2004, Schermers, Henry G, Blokker, Niels M., International institutional law, Boston, Leiden, 2003, Armstrong, David, Lloyd, Lorna, Redmond, John, International organisation in world politics, Palgrave Macmillan, 2004, Vladimir Đerić, Tatjana Papić, Vesna Petrović, Saša Obradović. Osnovi međunarodnog javnog prava. Beogradski centar za ljudska prava, 2005.

Izborni predmet:-Pomorsko pravo,-Autorsko pravo i pravo ind.svojine,-Međunarodno poslovno pravo,-Notarsko pravo,(izborni predmeti su obavezni na privatnopravnom modulu)

PRIVATNOPRAVNI MODUL

Pomorsko pravo Literatura (osnovna): Trajkovic, Miodrag: Pomorsko pravo, Beograd, 2004

Dodatna literatura:Borislav Ivošević, Transportno osiguranje, Delta Press Beograd, 2009;Nikčević Grdinić J., Založna prava na brodu, Fakultet za pomorstvo, Kotor, 2007;Pavić, D.: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split 2006;Predrag Stanković, Pomorske havarije, Zagreb, 1995.

Autorsko pravo i pravo Literatura: Zoran Rašović, Građansko pravo, Podgorica 2006.

28

industrijske svojine Dušan M. Popović, Slobodan M. Marković, Pravo intelektualne svojine, Beograd 2015. Vesna Besarović, Inteletualna svojina-Industrijska svojina i autorsko pravo, Beograd 2011.

Međunarodno poslovno pravo

LITERATURA: A) Obavezna: 1. Đurović, R: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2004; 2. Vasiljević, M.: Trgovinsko pravo, Beograd, 2014;3. Vukadinović, R: Međunarodno poslovno pravo – Opšti i posebni deo, Kragujevac, 2012.

B) Dodatna: 1. Carić, S., Vilus, J., Šogorov, S: Međunarodno privredno pravo, Novi Sad, 2000;2. Draškić, M.., Stanivuković M: Ugovorno pravo međunarodne trgovine, Beograd, 2005;3. Draškić, M: Međunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990;4. Đurović, R.., Ćirić, A: Međunarodno trgovinsko pravo - Opšti deo, Niš, 2005;5. Folsom, R.H., Gordon, M.W., Van Alstine, M.P., Ramsey, M.D: International Business

Transactions: A Problem-Oriented Coursebook, 12th and Documents Supplement for International Business Transactions, 2015;

6. Jankovec, I: Privredno pravo, Beograd, 1999;7. Jovanović, N: Praktikum iz trgovinskog prava, Beograd, 1999;8. Ljutić, B: Bankarsko i berzansko poslovanje, Beograd, 2004;9. Mlikotin-Tomić, D: Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999;10. Stojiljković, V: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2001;11. Subotić-Konstantinović, N: Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999;12. Šulejić, P: Pravo osiguranja, Beograd, 1997;

Varadi, T: Medjunarodno privatno pravo, Beograd, 2000.

Notarsko pravo Literatura: Bikić, E., Povlakić, M., Suljević, S., Plavšić, M., Notarsko pravo, Sarajevo, 2013 Trgovčević-Prokić, M., Ovlašćenja javnog beležnika, Beograd, 2007Bikić, E., Radović, M., Suljević, S., Notarijat u Crnoj Gori, Podgorica, 2010

Izborni predmet: -Kriminalistika,-Krivično izvršno pravo,-Međunarodno pravo ljudskih prava,-Međunarodne organizacije(izborni predmeti su obavezni javnopravnom modulu)

Magistarske/master studije

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM KRIVIČNO PRAVO

PRVA GODINA Međunarodno krivično pravo Literatura: Osnovna: međunarodno krivično pravo, prof dr Drago Radulović

Dodatna: međunarodno krivično pravo, prof dr Zoran StojanovićKrivično pravo EU Literatura (osnovna):

Vervaele John, Evropsko krivično pravo i opšta načela prava Unije, HLJZKPIP, 2005,Satzger Helmut, Uticaj prava EU na nacionalno krivično pravo država članica, 2003,

Kriminologija LITERATURA: V. Rakočević, Kriminologija, Podgorica, 2010.

29

Crnogorska krivičnopravna tradicija Literatura: M. Lj. Jokić, Državnopravna istorija Crne Gore, Podgorica, 2002. B. Pavićević, Stvaranje crnogorske države, Beograd, 1955. P. Stojanović, Istorijskopravna studija, Cetinje, 1982. I. Jelić, Krva osveta i umir u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji, Beograd, 1926. R. Petrović, Crnogorsko krivično pravo, Pravni zbornik 1-2, 1939.

Maloljetničko krivično pravo Literatura: M. Škulić, Maloljetničko krivično pravo, Beograd, 2011, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku "Službeni list Crne Gore, broj 64/2011"

Medicinsko krivično pravo Literatura: Prof. dr Dragana Čukić, SUDSKA MEDICINA, Policijska akademija, Danilovgrad, 2008.; Prof. dr Dragana Čukić MEDICINSKA DOKUMENTACIJA KOD POVREĐIVANJA MEHANIČKIM ORUĐEM, Specijal, Podgorica 2004.;Doc. dr Vesna Popović, van. prof. Tatjana Atanasijević: SUDSKA MEDICINA, Medicinski fakultet Beograd, 2010.

Digitalna forenzika Literatura: Hacking Exposed: Computer Forensics. Davis, Philipp, and CowenDigital forensics with open source tools, Altheide and CarveyDigitalna forenzika računarskog sistema, Milosavljević, Grubor, Beograd 2009.

Prekršajno pravo Literatura: Obavezna literatura:Aviani, Damir: Prekršajno pravo, treće izmijjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2013).Igor Vuković, Prekršajno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015. Zakon o prekršajima, ("Sl. list Crne Gore", br. 01/11 od 11.01.2011, 06/11 od 25.01.2011, 39/11 od 04.08.2011, 32/14 od 30.07.2014).Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, "Sl. list Crne Gore", br. 33/12 od 28.06.2012).Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, ("Sl. list Crne Gore", br. 46/10 od 06.08.2010, 40/11 od 08.08.2011).Dodatna literatura: Petar Veić i Stjepan Gluščić, Prekršajno pravo - Opći dio, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Pravna biblioteka - udžbenici, studeni 2013.Kovačić, Antonija: Prekršajno sankcioniranje nasilja u obitelji, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2005.

DRUGA GODINA Krivica i saučesništvo Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g. Lj.Lazarević-Komentar

Krivičnog zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g., Z.Stojanović-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Podgorica,2010.g, N.Jovančević-Podstrekavanje-oblik saučesništva i samostalno krivično djelo,Beograd,2008.g..

Dokazno pravo i ograničenja slobode i prava čovjeka u krivičnom postupku

Literatura: Osnovna: Krivično procesno pravo, prof dr Drago RadulovićPritvor u krivičnom posrtupku, prof dr Drago RadulovićDodatna: Komentar Zakonika o krivičnom postupku, prof dr Drago Radulović

Krivičnopravna klinika Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g.Lj.Lazarević-Komentar Krivičnog Zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g.Z.Stojanović-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Podgorica,2010.g.Praktikumi iz oblasti krivičnog prava.

Finansijske istrage Literatura:Osnovna:T. Lukić, Oduzimanje imovine kriminalcima, Poslovni biro, Beograd 2009.A.Fatić,B.Banović,Društveni aspekti organizovanog kriminala,Institut za međunarodnu politiku i privredu,Beograd 2011Dodatna: A. Vranko, Finansijske istrage poresko kaznenih djela, Poreski vijesnik 5/2012A, Orlović, L. Sokanović, Gospodarski kriminalitet, Split 2013.

Metodologija naučno-istraživačkog rada

Osnovna literatura:M. Pečujlić, V. Milić, Metodologija društvenih nauka, Beograd, 2003.M. Zakić, I. Zindović, Metodologija naučno-istraživačkog rada, Poslovni biro, Beograd, 2010.Z. Popović, Kako napisati i objaviti naučno delo, Akademska misao i Institut za fiziku, Beograd, 2004.M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 2003.

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM MEĐUNARODNO PRAVO

Istorijat i razvoj međunarodnog prava

Literatura:Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; Avramov, Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007.; Milan Bartoš, Međunarodno javno pravo, 1. , 2. i 3., Beograd. 1954/6.; lan Brovvnlie, Principles of International Public Law, Oxford., New York, 2001. ; Malcom Shaw, International Law, forth ed., Cambridge, 1997. ; P. M. Dupy, Droit international public, Paris, 1995 Collier, Lowe, The Cettlement of Disputes in International Law - Institutions and Procedures, Oxford, 2000. ; Rosenne, The Law and Practice of the International court, I, II, III, The Hague/Boston/London, 1997. Updates 2001. C. Redgwell, International Environmental Law, y International Law, M. Evans ed., Oxford, 2003, CTp. 657-688,; Birnie, Boyle, International Law and The Environment, 2n .ed., Oxford, 2002.; Gligorije Geršić, Diplomatsko i konzularno pravo, Klasici jugoslovenskog prava, Beograd, 1995.; Đorđević, Mitić, Diplomatsko i

30

konzularno pravo, Beograd, 2000. ; M. Fitzmaurice, international Protection of the Environment” Recueil des Course, 2001. R. VVolfrum, „Means of Ensuring Compliance with the Enforcement of International Environmental Law”, Recueil des Course, 1999. Milenko Kpeća, Jus cogens u međunarodnom javnom pravu, Beograd, 19 Milenko Kreća, Ugovorna sposobnost država u međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na federativne države, Beograd, 1988; W.Gould, An Introduction to International Law, 1957

Međunarodno humanitarno pravo Osnovna:1.V. Jončić, Medjunarodno humanitarno pravo, 2. Izdanje, Beograd,2015.2. V. Joncic, Međunarodno pravni status učesnika oružanih sukoba, kroz istoriju I prema savremenom međunarodnom planu, Beograd, 20123. Weiss, G. Thomas, Humanitarian intervention: war and conflict in the modern world, 2nd edition (with a foreword by Gareth Evans), Polity Press, UK, 2012. 22. Wheeler, J. Nicholas, UK 2012Dodatna: 1. Flinn, Matthew J., First strike, preemtive war in modern history, New York and London, 2008. 8. Forest Martin, Francisco2. Forest Martin, Francisco et al., International Human Rights and Humanitarian Law – Treaties, Cases, Analysis,Cambridge Univesristy Press, New York, 2006.3. Gardam, Judith, Necessity, Proportionality and the Use of Force by States, Cambridge 2009

Diplomatsko i konzularno pravo Literatura: M. Mitić, S. Djordjević: Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2007.Dodatna literatura: M. Mitić: Diplomatija, Beograd, 2004, S. Berković: Diplomacija, Zagreb 2006.

Pravo moraObvezatna literatura:Andrassy, Medjunarodno pravo mora,Zagreb 2004.M.Kreća, Pravo mora- naučno istraživanje mora i prenos pomorske tehnologije,Beograd, 2010M.Kreća, Međunarodno javno pravo, 8.izdanje, Beograd, 2016 Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004, str. 3-9, 83-109, 133-154, 281-289, 291-315.Enciklopedijski rječnik međunarodnog prava mora, Davorin Rudolf

Evroatlantske integracije Uvod u pravo evropskih integracija, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, B Košutić,B. Rakić, B.Milisavljević, Beograd, 2015; Nedogmatski o evropskoj integraciji ,Branko M. Rakić, Mihajlo Vučić. - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta, Centar za izdavaštvo i informisanje, 2014 (Beograd : Dosije studio). Evropska unije i Crna Gora- politika prosirenja, Gordana Djurovic, Podgorica, 2012;

Dodatna literatura: Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić Vukadinović, Davor Božinović, NATO Euroatlantska integracija, Zagreb, 2007.; Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić, Drago Lovrić, NATO u međunarodnim odnosima, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2006.Arnold R., The European Union and its Court of Justice , Oxford University Press, 2006

Međunarodna implementacija ljudskih prava

Literatura (osnovna): M.Nowak, UN Convenant on Civil and Political Rights, 1993. A.Eide, C.Krause, A.Rosas, Economic, Social and Cultural Rights, 2001. Harris, O'Boyle & Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Oxford, 2009 L.Zwaak, Law and Practice of the European Convention on Human Rights, Martinus Nijhoff, 1998;B.Rudden, D.Wayatt, Basic Community Laws, Oxford, 1999; M. Janis, R.Kay, A.Bradley, European Human Rights Law, Oxford 2000.

Komparativni pravni sistemi 1. B. Košutic, Uvod u velike pravne sisteme danasnjice, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu , Beograd 2008.2.M. Jovicic, Veliki ustavni sistemi, IRO Svetozar Markovic, Beograd 1984.3.A. Watson, Pravni transplanti- pristup uporednom pravu, Službeni glasnik,Beograd 2008.3.S. Sarkic-D.Popovic, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Savremena administracija, Beograd 19944.Glendon, Gordon, Osakwe, Comparative Legal Traditions, Text, Materials and Cases on the Civil and Common Law Traditions, with special reference to French, German, English and European Law , second edition, American Casebook Series, Minn, 1994.5.K.Zweigert and H. Kotz, An introduction to Comparative Law, second edition, Clarendon Press, Oxford 1993.

Evropska ustavnostObavezna literatura:Đuzepe de Vergotini, Uporedno ustavno pravo, Službeni glasnik, Beograd, 2015.Vučina Vasović, Savremene demokratije I i II, Službeni glasnik, Beograd, 2007.Miodrag Jovičić, Veliki ustavni sistemi, Službeni glasnik, Beograd, 2006.Tom Ginsburg, Rosalind Dixon, Comparative constitutional law, (Research handbooks in comparative law), Edvard Elgar Publishing, 2011. Izvorni ustavni tekstovi evropskih država.

DRUGA GODINAMeđunarodnopravna klinika Literatura: Relevantni pravni akti medjunardnog i domaćeg prava, Praktikum iz medjunarodnog

javnog prava, S. Djajić, Novi Sad, 2012; Praktikum iz ljudskih prava, M. Kreća, M. Paunović,

31

2002. Public International Law-cases and materials, West Law, 2014.Dodatna literatura: I. Brownlie: Basic Principles of Public International Law, Oxford, 2010, I. Jelić: Odgovornost država u međunarodnom pravu, UCG, Podgorica, 2009.

Evropska konvencija u praksi Evropskog suda za ljudska prava

Literatura (osnovna): Dragoljub Popović, Evropski sud za ljudska prava, Službeni glasnik, Beograd, 2008, Karen Rid, Evropska konvencija o ljudskim pravima – vodič za praktičare, Beogradski centar za ljudska prava, 2007. R.A.Lawson, H.G.Schermers, Leading Cases of the European Court of Human Rights, Ars Aequi Libri, Nijmegen – 1999. Harris, O'Boyle & Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Oxford, 2009 L.Zwaak, Law and Practice of the European Convention on Human Rights, Martinus Nijhoff, 1998.

Međunarodni odnosi Literatura: Filip Turčinović, Uvod u međunarodne odnose, Banja Luka,2007.Radovan Vukadinović, Međunarodni politicki odnosi, Zagreb, 2004Čarls V., Kegli, Judžin R., Vitkof, Svetska politika: trend i transformacija, Beograd, 2006Radovan Vukadinović, Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Zagreb, 2000Radovan Vukadinović, Teorije međunarodnih odnosa, Zagreb, 2005

Dodatna literatura: Zbignjev Bžežinski, Velika šahovska tabla, Zbignjev Bžežinski, Američki izbor, Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila, Džozef Naj, Kako razumevati međunarodne sukobe, Semjuel Hantington, Sukob civilizacija, Imanuel Volerstin, Moderni svetski sistem, Džon Gedis, Hladni rat, Radovan Vukadinović, Vanjska politika SAD u doba hladnog rata, Radovan Vukadinović, Amerika i Rusija, Remon Aron, Mir i rat među nacijama, Paul Johnson, Moderna vremena, Žorž-Anri Sutu, Evropa od 1815. do naših dana, Hans Morgentau, Teorija međunarodne politik

Evropsko antidiskriminaciono pravo

Literatura (osnovna): Popović D.: Evropsko pravo ljudskih prava, Beograd, 2014, Etinski R, Krstić I.: EU Law on the Elimination of Discrimination, Beograd, 2009. Jelić I: Prava manjina, Podgorica 2004, Jelić I.: Ljudska prava i multikulturalizam, Podgorica, 2013.



MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM GRAĐANSKO PRAVO

Pravo svojine Literatura: Stavarno pravo-Zoran RašoviStvarno pravo-Obren Stanković, Miodrag OrlićStvarno pravo-Dragoljub StojanovićOsnovi stvarnog prava-Andrija GamsKomentar zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa-Zoran Rašović

Stvarnopravna klinika Literatura:Zoran Rašović, Građansko pravo, Podgorica, 2006.Zoran Rašović, Stvarno pravo, Beograd, 2005.Obren Stanković – Miodrag Orlić, Beograd, 2001. Massimo Bianca, Diritto civile, VI La proprieta, Milano, 1999.Radoje Korać – Zoran Rašović, Ugovori u obrascima, Podgorica, 2002.

32

Rašović – Korać, Tužbe u obrascima i sudska praksa iz Stvarnog prava, Podgorica, 2001. Ugovorno pravo Literatura:

1. Snežana Miladinović: Načela evropskog ugvornog prava (osnova novog evropskog ugovornog prava i uticaj na Zakon o obligacionim odnosima Crne Gore), Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet, Podgorica, 2011.

2. Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012.3. Slobodan Perović, Obligaciono pravo, Savremena administracija, Beograd, 1990.4. Ilija Zindović, Obligaciono pravo, posebni deo, Poslovni biro, Beograd, 2010.5. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena administracija, Beograd, 1995.

Dodatna literatura (članci i rasprave stranih i domaćih autora) za izradu seminarskih radova i esejaObligacionopravna klinika Literatura:

Klinika za građansko pravo Pravnog fakulteta u Nišu – Praktično obrazovanje pravnika, Niš, 2003.Drago Radulović, Speedy Rice, Kevin Ruser, Biljana Đuričin, Alicia Henderson, Snežana Miladinović, Maja Kostić-Mandić – Pogledi u pravne klinike (A Spectrum of Views on Legal Clinics) - CID, Podorica, 2004. Bilten pravnih klinika, CID, Podgorica, 2005.Džerald F. Hes, Stiven Fridlend, Tehnike podučavanja prava, CID, Podgorica, 2005.Zakon o obligacionim odnosima Crne Gore, Službeni list CG 47/08 Komentar Zakona o obligacionim odnosima – Glavni redaktor dr Slobodan Perović, Savremena administracija, Beograd, 1995.Slobodan Perović - Obligaciono pravo, Savremena administracija, Beograd, 1990.Jakov Radišić, Obligaciono pravo, Beograd, 2002.Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. Leposava Karamarković, Rasprave iz ugovornog, odštetnog i procesnog prava, Glosarijum, Beograd, 2001.Snežana Miladinović, Poslovno pravo, Pravni fakultet, Podgorica, 2012.Mladen Krvavica, Obligacioni odnosi kroz sudsku praksu, Glosarijum, Beograd, 2001.Đorđe Nikolić – Praktikum za Obligaciono pravo, Beograd, 2002.Dragoslav Veljković, Ranko Vukić – Obligaciono pravo kroz Komentar ZOO CG, za praktičnu primjenu, sa primjerima ugovora i tužbi za ostvarivanje prava iz tih ugovora, kroz pravne stavove, zaključke i sudsku praksu najviših sudova, Knjiga I i II, Podgorica, 2012.V. Rištić, M. Ristić - Praktikum za parnicu, Savremena administracija, Beograd, 1993.Radoje Korać, Zoran P. Rašović – Ugovori u obrascima, Službeni list RCG, Podgorica, 2002.

Pravo djeteta Literatura: Janjić-Komar, Marina, Pravo djeteta, pravo čoveka, Beograd, 1996Vučković-Šahović, N., Pravo deteta i međunarodno pravo, Beograd, 2000Draškić, Marija, Porodično pravo i prava deteta, Beograd, 2011Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011

Porodičnopravna klinika Literatura: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Crnić, Ivica, Parnični postupak u praksi, Zagreb, 2006Stanković, Gordana, Petrušić, Nevena., Praktikum za građansko parnično procesno pravo, Niš, 2007Stanojčić, Gordana, Porodični zakon kroz sudsku praksu, Beograd, 2013Živković, Sreten, Parnica u praksi, Beograd, 1982

Sloboda zavještanja i njena ograničenja

Sloboda zavjestanja i Nužni dio. Ljiljana KadioNasljedno pravo-Oliver AnticObligaciono pravo - Slobodan PerovicPriručnik za nasljedno pravo-0 Antić, D ĐurđevićHandbook on the Low of VVills-Atkinson T E

Nasljednopravna klinika

Literatura: - O Antić, Lj. Kadić, Osnovi naslednog prava Srbije i Crne Gore. Podgorica. 2012I - N Stojanović, Praktikum nasledno pravo, Niš, 2012II - 0. Antić, Z M Balinovac, Komentar zakona o nasleđivanju, Beograd, 1996III - 0. Antić, D. Đjurđević, Priručnik za nasledno pravo, Beograd, 2003IV - Lj. Kadić. Izvori naslednog prava u pozitivnom pravu Crne Gore. Podgorica. 2010V - Bilten pravnih klinika. CID, Podgorica. 2005VI - S. Perović, Obligaciono pravo. Beograd. 1990VII - Zakon o obligacionim odnosima, Službeni list 47/08, PodgoricaVIII - R Korać. Z. Rašović, Ugovori u obrascima, Službeni list RCG. Podgorica, 2002- T E Atkinson, Handbook of the law of wills and admimstration of decedents estates including principles of intestate succession, St Paul. Minnesota, 1937

DRUGA GODINAGrađansko dokazno pravo Literatura:

Obavezna- Đuričin, Utvrđivanje istine u parničnom postupku, Podgorica, 1998, Grajzberg, Psihologija krivičnog postupka, 1958, McCormick, Handbook of the Law of Evidence, 2004, Petrović, o dokazu, 1959, Uzelac, Teret dokazivanja, 2003, Bentham at All, Theories of Evidence, 1985, kao i svi udžbenici građanskog procesnog prava

Alternativno rješavanje sporova

Literatura: Obavezna- Đuričin, Posredovanje, 2009, Đuričin, Handbook of ADR and Mediation Terms, 2013, Zakon o posredovanju CG, Zakon o arbitraži CG, Kneževič i ostali, Arbitraža i ADR, 2009, Mihailović, Komentar Zakona o prsredovanju, 2007, Fisher at All, Getting to Yes, Negotiation Agreement Without Giving In, 1991, Jakšić, Međunarodna trgovačka arbitraža, 2003.

Formalni ugovori Literatura: Perović, Slobodan, Formalni ugovori u građanskom pravu, Beograd, 1964 Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Beograd, 1980 Antić, Oliver, Nasledno pravo, Beograd, 2007 Rašović, Zoran, Stvarno pravo, 2010

Novi instituti privatnog prava Literatura: Karamarković, L., Poravnanje i medijacija, Beograd, 2004

33

Bodiroga, N., Teorija izvršnog postupka, Beograd, 2012Trgovčević-Prokić, M., Ovlašćenja javnog beležnika, Beograd, 2007Vodinelić, V., Građansko pravo, Beograd, 2012Korać, R., Porodično pravo, Podgorica, 2011Rašović, Z., Stravno pravo, 2010



MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM POSLOVNO PRAVO

PRVA GODINAHartije od vrijednosti i berzansko pravo

Vasiljevic Mirko, Trgovinsko pravo, Beograd, izdanje od. 2009.. godine i dalje (poglavlja prema nastavnom programu);Jovanović Nebojša, Berzansko pravo, Beograd, 2009. (poglavlja prema nastavnom programu)Zakon o hartijama od vrijednosti ("Sl. listu CG", br. 59/00;10/01; 28/06); "Sl. list Crne Gore", br. 53/09 od 07.08.2009, 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2012.) (uskoro novi Zakon o tržištu kapitala)Dodatna literatura: Raj Pansar, Philip Boeckman, eds, European Securities Law, Oxford University Press, 2010.Marcus Best, Jean-Luc Soulier, eds, International Securities Law Handbook, Kluwer Law International, 2010.

Poresko pravo Literatura:Osnovna: D. Popović, Poresko pravo, Univerzitet u Beogradu-Pravni fakultet, Beograd 2015.

34

G. Ilić Popov, Poresko pravo Evropske unije, Univerzitet u Beogradu, Beograd 2010. J. Šimović, H. Šimović, Fiskalni sustav i fiskalna politika Evropske Unije, Univerzitet u Zagrebu, 2006. Dodatna: G. Paović Jeknić, Budžetsko pravo, Univerzitet Crne Gore -Pravni fakultet u Podgorici, Podgorica 2007D.Popović, Nauka o porezima i poresko pravo, univerzitet u Beogradu, 1997.Ben Terra, Peter Wattel European Tax law

Arbitražno pravo Literatura: - Maja Stanivuković, Međunarodna arbitraža, Službeni glasnik, Beograd, 2013.- Maja Kostić-Mandić, Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2016.- Zakon o arbitražama (Sl. list CG br. 47/2015)-Evropska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961.-Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju inostranih arbitražnih odluka iz 1958.

Pravna i poslovna etika Osnovna literatura:Uvod u etiku, pr. Piter Singer, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad, 2004.Džejms E. Moliterno, Pravna etika, USAID-NCSC, Beograd, 2006 (materijali za predmet Pravna etika za pravne fakultete u Srbiji).Milan Miljević, Poslovna etika i komuniciranje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.

Pravo unutrašnjeg tržišta EU Literatura: Misita Nevenko, Evropska unija – unutrašnje tržište, Sarajevo, 2014;Meškić Zlatan, Samardžić Darko, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012 (poglavlja prema nastavnom programu);Ugovor o funkcionisanju Evropske unije (Službeni list EU C 326 , 26/10/2012 P. 0001 – 0390)Dodatna literatura:Friedl Weiss, Clemens Kaupa, European Union Internal Market Law, Cambridge University Press, 2014 (dostupno u biblioteci Pravnog fakulteta);

Norbert Reich, Annette Nordhausen Scholes, Jeremy Scholes, Understanding EU Internal Market Law, Intersentia, 2015;

Isidora Maletić, The Law and Policy of Harmonisation in Europe's Internal Market, Edward Elgar Publishing, 2013.

Pravo osiguranja Literatura: Obavezna literatura: Predrag Šulejić, Pravo osiguranja, Pravni fakultet, BeogradDodatna literatura: Dragan Mrkšić, Zdravko Petrović, Katarina Ivančević, Pravo osiguranja, Službeni glasnik, Beograd 2008.godJasna Pak, Pravo osiguranja, Berograd, 2011.Zdravko Petrović, Vladimir Čolović, Istorija osiguranja u Srbiji, Crnoj Gori i Jugoslaviji do 1941. godine, Dosije, 2013Pavić, Drago, Ugovorno pravo osiguranja, Tectus, 2009Pavić, Drago , Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, 2006Nataša S. Petrović Tomić, Zaštita potrošača usluga osiguranja, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2015

Pravo konkurencije Obavezna literatura:1. Butorac Malnar, V., Pecotić Kaufman, J., Petrović, S.; Pravo tržišnog natjecanja; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013).2. Boris Begović, Vladimir Pavić, Uvod u pravo konkurencije, Beograd: Pravni Fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012.3. Zakon o zaštiti konkurencije, ("Sl. list Crne Gore", br. 44/12 od 09.08.2012);4. Uredba o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (NN, br. 9/2011);5. Zakon o državnim potporama (NN, br. 47/2014);6. Propisi sa: http://www.aztn.hr i http://ec.europa.eu/competition/index_en.html;Dušan Popović, „Zaštita konkurencije u pravu Svetske trgovinske organizacije – stanje i perspektive“ u „Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom EU (2014)“ (ur. V. Radović), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014, str. 221-244. Katarina Damnjanović, Dušan Popović, „Reforma prava konkurencije EU: Uredba br. 1/2003“, Revija za evropsko pravo 1/2004, str. 27-41. Maja Stanivuković, „Primena domaćih pravila o zaštiti konkurencije na pravne odnose sa međunarodnim elementom po uzoru na pravo Evropske zajednice“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 2/2009, str. 110-134, članak dostupan na sajtu: www.ius.bg.ac.rs Keith N. Hylton, “The law and economics of monopolization standard” in “Antitrust Law and Economics” (ed. K. N. Hylton), Edward Elgar, 2010, poglavlje V. Eleanor M. Fox, “US and EU Competition Law – A Comparison” in “Global Competition Policy” (eds. J. D. Richardson, E. M. Graham), Institute for International Economics, 339-354, članak dostupan na sajtu: www.iie.com.Dodatna literatura: Liszt M.; Pravno uređenje državnih potpora u RH; Pravo u gospodarstvu 43 (2004), 4 (2004), str. 260-290Šoljan Vedran; Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja: I.dio; Hrvatska pravna revija 3 (2003), 2 (2003), str. 34-49Šoljan Vedran; Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja: II.dio; Hrvatska pravna revija 3 (2003), 3 (2003), str. 37-50

Kompanijsko pravo EU Obavezna literatura:M. Vasiljević, V. Radović, T. Jevremović Petrović Kompanijsko pravo Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012. Dodatna literatura:

35

http://www.knjizara.com/Vladimir-Colovic-o13577

http://www.knjizara.com/Zdravko-Petrovic-o2098

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Jeremy+Scholes%22

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Annette+Nordhausen+Scholes%22

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Norbert+Reich%22

Hana Horak, Jasminka Pecotić Uvod u europsko pravo društava; Školska knjiga; 2010.Stefan Grundmann, European Company Law: Organization, Finance and Capital Markets, Intersentia, Antwerpen – Oxford, 2007.Vanessa Edwards, EC Company Law, Clarendon Press, Oxford, 1999.Erik Werlauff, EU-Company Law: Common business law of 28 states, 2nd edition, DJØF Publishing, Copenhagen, 2003.Adriaan Dorresteijn, Tiago Monteiro, Christoph Teichmann, Erik Werlauff, European Corporate Law, second edition, Kluwer Law International, Alphen aan den Rijn, 2009.Mads Andenas, Frank Wooldridge, European Comparative Company Law, Cambridge University Press, Cambridge, 2009.Mathias Habersack, Europäisches Gesellschaftsrecht, 3. Auflage, Verlag C.H. Beck, München, 2006.Marcus Lutter, Walter Bayer, Jessica Schmidt, Europäisches Unternehmens- und Kapitalmarktrecht: Grundlagen, Stand und Entwicklung nebst Texten und Materalien, 5. Auflage, De Gruyter, Berlin – Boston 2012. Guido Ferrarini, Klaus J. Hopt, Japp Winter and Eddy Wymeersch (eds.), Reforming Company and Takeover Law in Europe, Oxford University Press, Oxford, 2004.

DRUGA GODINAStečajno pravo - Mihailo Velimirović, Stečajno pravo, Beograd, 2010. ; M. Dika (1998). Insolvencijsko pravo, Pravni

fakultet, 2009; Jakša Barbić, Hrvatsko insolvencijsko pravo, HAZU, 2014- Gordana Ajnšpiler Popović, „Poverioci kao podnosioci predloga za pokretanje stečajnog postupka“,

Pravo i privreda, br. 4-6/2011, str. 303-315- Jasnica Garašić, „Sličnosti i razlike u zakonskom određenju međunarodne nadležnosti za provedbu

glavnog stečajnog postupka u hrvatskog i srpskom pravu“, u: VI Tradicionalno savetovanje pravosuđa „Vršac 2009” –Stečaj I privatizacija, Beograd, 2009, str.185-203; Gordana Ilić-Popov, Nebojša Jovanović, Jovan Jovanović (urednici), Priručnik za polaganje ispita za stečajne upravnike, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, Intermex, Beograd, 2006, str. 143-380

- Nebojša Jovanović, „Osporljivost „izvršnih“ potraživanja u stečaju“, Pravo i privreda, br. 10-12/2010, str. 21-40; Vuk Radović, „Stečaj povezanih društava –osnovni problemi i nedoumice“, Harmonius, br. 1/2014, str. 271-299

Vuk Radović, „Princip čiste univerzalnosti u međunarodnom stečaju“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, br. 2/2013, str. 261-278; Vuk Radović, „Pobijanje pravnih radnji bez naknade ili uz neznatnu naknadu u stečajnom postupku“, Anali Pravnog akulteta Univerziteta u Beogradu, br. 1/2013, str. 73-95; Vuk Radović, „Dileme u vezi sa pojmom neizvršenih dvostranoobaveznih ugovora u stečaju”, Pravo i privreda, br. 5-8/2009, str. 410-432; Vuk Radović, „Lična uprava stečajnog dužnika de lege ferenda”, Zbornik prve međunarodne konferencije zemalja Jugoistočne Evrope –Savremene tendencije u međunarodnom stečajnom pravu –uloga stečajnog upravnika, Beograd, 2009, str. 244-257; Marko Radović, „Položaj založnih („hipotekarnih“) poverilaca u stečajnom postupku“, Pravo i privreda, br. 4-6/2014; Marko Radović, „Pravni tretman kamata u našem stečajnom pravu“, Pravo i privreda, br. 4-6/2012, str. 285-304; Mirjana Radović, „Stečajnopravne posledice neovlašćenog otuđenja predmeta izlučnog prava“, u: Svetislav Taboroši (urednik), Razvoj pravnog sistema Srbije i hamonizacija sa pravom EU (prilozi projektu 2010), str. 72-86; Branko Radulović,„Subordinacija zajmova vlasnika u stečajnom postupku –ekonomska logika, uporedna rešenja i primena u Republici Srbiji“, u: Vuk Radović (urednik), Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom Evropske unije (2014), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014, str. 27-47; Branko Radulović, „Unapred pripremljeni planovi reorganizacije u Republici Srbiji –uporedno pravna i empirijska analiza“, u: Vuk Radović (urednik), Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom Evropske unije 2013), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013, str. 56-106

Poslovno pravna klinika 1. Carić, S., Vilus, J., Šogorov, S: Međunarodno privredno pravo, Novi Sad, 2000;2.Draškić, M., Stanivuković, M: Ugovorno pravo međunarodne trgovine, Beograd, 2005;3.Draškić, M: Međunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990;4.Đurović, R., Ćirić A: Međunarodno trgovinsko pravo - Opšti deo, Niš, 2005;5.Đurović, R.: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2004; 6.Folsom, R.H., Gordon, M.W., Van Alstine, M.P., Ramsey, M.D: International Business Transactions: A Problem-Oriented Coursebook, 12th and Documents Supplement for International Business Transactions, 2015;7.Graić-Stepanović, S: Praktikum za međunarodne poslovno-pravne transakcije i integracije, Beograd, 2007;8.Jankovec, I: Privredno pravo, Beograd, 1999;9.Jovanović, N: Praktikum iz trgovinskog prava, Beograd, 1999;10.Ljutić, B: Bankarsko i berzansko poslovanje, Beograd, 2004;11.Mlikotin-Tomić, D: Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999;12.Stojiljković, V: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2001;13.Subotić-Konstantinović, N: Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999;14.Šulejić, P: Pravo osiguranja, Beograd, 1997;15.Varadi, T: Medjunarodno privatno pravo, Beograd, 2000.16.Vasiljević, M.: Trgovinsko pravo, Beograd, 2014;17.Vukadinović, R: Međunarodno poslovno pravo – Opšti i posebni deo, Kragujevac, 2012.

Pravo zaštite potrošaća 1. Zakon o zaštiti potrošača2. Zakon o potrošačkim kreditima3. Zakon o obligacionim odnosima4. Baretić – Dika – Jordanić – Josipović – Marijan – Pogarčić, Obveze trgovaca u sustavu zaštite

potrošača, Narodne novine, Zagreb, 2003. Gavella, Nikola, Europsko privatno pravo, Zagreb, 2002.

5. Petrić, Silvija, Koncept nepoštenih ugovornih odredbi, u: Nepoštene ugovorne odredbe, Europski standard i hrvatska provedba, (ur.: Vesna Tomljenović, Silvija Petrić, Emilia Mišćenić), Pravni fakultet u Rijeci, 2013., str. 15.-60; Petrić, Silvija, Odgovornost proizvođača za štete od nedostataka na proizvodu u hrvatskom pravu i pravu Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2001/4 (64), str. 371-396.; Petrić, Silvija, Tumačenje općih uvjeta ugovora i njihov odnos s posebno

36

ugovorenim klauzulama u hrvatskom i europskom pravu, Hrvatska pravna revija, 2001/12.

6. Petrić, Silvija, O problemima elektroničke trgovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1-2 (69-70), 2003..; Josipović, Tatjana, Zaštita potrošača u ugovoru o time-sharingu u Europskoj uniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu, 53 (2003), 3-4.

7. Slakoper, Zvonimir, Nevaljanost pojedinih odredaba općih uvjeta ugovora s posebnim osvrtom na potrošačke ugovore, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2001/1

8. Baretić M.; Zaštita potrošača u Europskoj zajednici, Gavella N., Alinčić M., Hrabar D., Gliha I., Josipović T., Korać A., Baretić M., Nikšić S.: "Europsko privatno pravo"; Pravni fakultet u Zagrebu (2002) ; Baretić M.; Nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima s posebnim osvrtom na ugovore banaka i osiguravajućih društava, Zbornik radova: Dika M., Pogarčić Z: Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača; Narodne novine (2003) ; Baretić M.; Implementacija prava Europske zajednice o zaštiti potrošača u hrvatsko pravo; Zbornik XLI. Susreta pravnika (2003)

9. Baretić, M.; Baretić M.: Odgovornost za neispravan proizvod, Zbornik radova: Baretić M, Crnić I, Ćurković M, Grbin I, Kačer H, Klarić P, Momčinović H, Petrović S, Radolović A, Sessa Đ.: Zakon o obveznim odnosima, najznačajnije izmjene, novi instituti; Inženjerski biro (2005)

10. Baretić, M.; Baretić M.: Utjecaj pravila o zaštiti potrošača na zaštitu vjerovnika, Zbornik radova: M. Baretić, A. Eraković, H. Ernst, D. Gulin, O. Jelčić, T. Josipović, Z. Koharić, J. Matko Ruždjak, S. Porobija, Z. Struhne: Zaštita vjerovnika, pravni, porezni i računovodstveni aspekti; (2006) Baretić, M.; Baretić M.: Nove obveze trgovca prema novom Zakonu o zaštiti potrošača s posebnim osvrtom na nepoštenu poslovnu praksu, Zbornik XLV. Susreta pravnika; Pravo u gospodarstvu: 46(2007) (2007), str. 229-268

11. Baretić, M.; Položaj vjerovnika u odnosima s potrošačima prema novom Zakonu o zaštiti potrošača - s posebnim osvrtom na potrošački ugovor o financijskim uslugama sklopljen na daljinu, Zbornik radova: D. Bajuk, M. Baretić, H. Ernst, M. Jelić, T. Josipović, Z. Koharić, N. Marković, N. Nekić-Plevko, N. Radišić, Z. Stuhne, I. Tepšić, Ž. Željko: Zaštita vjerovnika - financijski, pravni i porezni aspekti; Narodne novine (2007); Baretić, M.; Baretić M.: Individualna i kolektivna zaštita potrošača u hrvatskom pravu, Zbornik radova: Tomljenović V., Čulinović Herc E., Butorac Malnar V. (ur.): Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području - rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (2009)

12. Baretić, M.; Baretić M.: Zaštita potrošača u turizmu, Propisi u poslovanju turističkih agencija; Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Udruga hrvatskih putničkih agencija (2009)

13. Čikara, E.; Novosti u razvoju europskog prava zaštite potrošača: Osvrt na Zelenu knjigu o reviziji pravne stečevine na području zaštite potrošača Europske zajednice; Hrvatska pravna revija br. 1, 2008. (2008) ; Čikara, E.; Nova Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potrošačkom kreditu; Pravo i porezi, br. 7-8/2009 i br. 9/2009. ; Čikara, E.; Otvorena pitanja potrošačkog kreditiranja u hrvatskome pravu,; Zbornik 48. Susreta pravnika - Opatija 10 Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu (2010); Čikara, E.; Prijevremena otplata kredita prema novom Zakonu o potrošačkom kreditiranju; Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 31 br. 1, Supplement (2010)

14. Josipović, T.; Zaštita potrošača u ugovoru o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, Zbornik radova: Dika M., Pogarčić Z. (ur.): Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača; Narodne novine (2003) ; Josipović, T.; Zaštita potrošača iz ugovora o timesharingu u Europskoj uniji; Zbornik PFZ (2003)

Tomljenović, V.; Grupne tužbe - učinkovita pravna sredstva zaštite potrošača u poredbenom pravu, Zbornik radova: Hrvatska na putu prema europskom pravosudnom području - rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova; (2006)

Monetarna ekonomija Literatura:Milutin Ćirović – Monetarna ekonomija, 1995Vjera Radović- Monetarna ekonomija (kratak prikaz), Podgorica, 2010


M. Pečujlić, V. Milić, Metodologija društvenih nauka, Beograd, 2003.M. Zakić, I. Zindović, Metodologija naučno-istraživačkog rada, Poslovni biro, Beograd, 2010.Z. Popović, Kako napisati i objaviti naučno delo, Akademska misao i Institut za fiziku, Beograd, 2004.M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 2003.

Doktorske studije

DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM KRIVIČNO PRAVO

I SEMESTAR

Obavezni predmetiNaziv predmetaOsnovni problemi krivičnog i krivičnog LITERATURA: Radulović D. Krivično procesno pravo, Podgorica, 2015.g. Radulović

37

procesnog prava D. Komentar Zakonika o krivičnom postupku,Podgorica, 2009,g. Bejatović S. Krivično procesno pravo, Beograd, 2014. g. Đurđić V. Krivično procesno pravo, Opšti dio, Niš, 2014. g. Đurđić V. Krivično procesno pravo, Posebni dio, Niš, 2011.g. Škulić M. Krivično procesno pravo, Beograd, 2014. g. Grubač M.Krivično procesno pravo, Beograd, 2009. g. Krapac D. Kazneno procesno pravo, Zagreb,2010. g. Simović M. Krivično procesno pravo, Istočno Sarajevo, 2014. g. C. Roxin, Strafverfahrensreht,25. Auflage, Verlag C.H. Beek, Munchen, 1998.g . F. Dunkel, Juvenile Justice Systems in Europe-Curent Situation and reform Developments, “Forum Verlag”, Greifswald, 2010. g. A. Cassese, International Criminal Law “Oxfore University Press”, London, 2003.g. Hungerford-Welch Peter, Criminal Procedure and Sentencing, Sevent Edition, London and New York, 2009. g.Stojanović, Z. Krivično pravo, CID, Podgorica 2008.g.; Stojanović, Z. Komentar Krivičnog Zakonika, Beograd 2007.g.; Jovašević, D. Krivično pravo, Pravni fakultet , Niš, 2006.g.; Kambovski V. Kazneno pravo, Opšti deo, Skoplje, 2006.g.; Horvatić Z., Novoselac P.; Kazneno pravo, Opći dio, Zagreb, 2000.g. Tomković B. Krivično pravo, Posebni dio, Podgorica, 1999. g.

Pravni lijekovi LITERATURA: Radulović Drago; Krivično procesno pravo, Podgorica, 2002.g.; Radulović Drago; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Podgorica, 2004.g.; Grubiša Mladen; Krivični postupak - postupak po pravnim lijekovima, Zagreb, 1987.g.; Bejatović Stanko; Krivično procesno pravo, Beograd 2006.g.; Škulić Milan; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Beograd, 2007.g.; Grubač-Vasiljević; Komentar Zakonika oo krivičnom postupku, Beograd, 2003.g.; Đundić Vojislav; Krivično procesno pravo, Niš, 2006.g.; Simović Miodrag; Krivično procesno pravo - posebni dio, Banja Luka, 2007.g.

I izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmetaDiverzioni model postupanja i sporazum o priznavanju krivice anglosaksonskog i kontinentalnog prava

LITERATURA: Radulović Drago; Krivično procesno pravo (II izmijenjeno i dopunjeno izdanje).; Komentar Zakonika o krivičnom postupku (novo izdanje).; Cigler Snežana; Načelo legaliteta i opurtuniteta krivičnog gonjenja, Pravni fakultet Novi Sad, 1995.g.; Skulić Milan; Krivično procesno pravo, Beograd 2006.g.; Škulić Milan; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Beograd, 2007.g.; Nikolić Danilo; Sporazum o priznanju krivice, Niš, 2006.g.; Bejatović Stanko; Krivično procesno pravo, Beograd 2006.g.

Politika suzbijanja kriminaliteta LITERATURA: Lj. Radulović, Kriminalna politika, Beograd, 1999; M. Milutinović, Kriminalna politika, Beograd, 1984; Mair, G. Community Penalties and probation, New York, 1977; Stojanović Zoran; Politika suzbijanja kriminaliteta, Novi Sad, 1991.g.; Horvatić, Željko – Cvitanović, Leo: Politika suzbijanja kriminaliteta, Zagreb 1999.g.; Ćirić J.: Društveni uticaji na kaznenu politiku sudova, Beograd, 2001.; The United Nations and Crime Prevention, UN, New York 1996.; Crime and criminal justice in Europe, Strasbourg Cedex : Council of Europe Publishing, 2000.

Viktimologija Literatura: Šeparović Z., Viktimologija, Zagreb, 1998,Amir M. Patterns in forcible rape, University of Chicago Press, Chicago, 1971, Banjana S. Jain, The Victim-Offender relationship in family Violonce, University of Rayasth, India, 1990, Cressey, D.R. Research Implications of Coufliting Conceptions Viktimology, First Published, USA, 1992. De Than,C. Shorts, E, International Criminal Law and Human Rights, London, 2003. Delmas-Marty, M, global Crime Calls for Global Justice, European Journal of Crime, criminal Law and Criminal Justice, Vol.10/4,2002. A.Ramljak, M. Simović, Viktimologija, B. Luka, 2006, Fattah E.A., Victimas and Victimology, FB USA, 1992, Hentig H., The Criminal and his Victim, New Haven, 1978, Rakočević V., Žrtve kriminaliteta, Podgorica 2009.

Slobodni izborni predmetNaziv predmetaMetodologija naučno istraživačkog rada Osnovna literatura:

M. Pečujlić, V. Milić, Metodologija društvenih nauka, Beograd, 2003.M. Zakić, I. Zindović, Metodologija naučno-istraživačkog rada, Poslovni biro, Beograd, 2010.Z. Popović, Kako napisati i objaviti naučno delo, Akademska misao i Institut za fiziku, Beograd, 2004.M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 2003.

II SEMESTAR

II izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmeta

Problemi klasifikacije i reklasifikacije osuđenih lica

LITERATURA: Radulović Darko, Alternative kratkotrajnoj kazni zatvora, Podgorica, 2009, Atanacković D. Penologija, Beograd, 1988; Bošković M. Osnovi Penologija, Novi Sad, 2000; Braitvvaite J. Crime, Shame andm reintegration, Cambridge, 1989; Clemmer D. Prison Community, New York, 1980; Davidović D. Kategorizacija kazneno popravnih domova i klasifikacija osuđenih lica u Jugoslaviji, IZKISI, Beograd, 1970; Ignjatović Đ. Pravo izvršenja krivičnih sankcija, Beograd, 2006;

38

Mulutinović M. Penologija, Beograd, 1988; Toch H. A psihological View of Prison Violence-in Proson Violence, Lexington, 1988; VValker N. Crime and Criminology, Oxford, 1997;

Alterantive kazni lišenja slobode LITERATURA: Radulović Darko, Alternative kratkotrajnoj kazni zatvora, Podgorica, 2009,Vidović V, Kazna lišenja slobode, Banja Luka, 1981; Lazarević D, Kratkotrajne kazne zatvora, Beograd, 1974; Bulatović Ž, Krivičnopravne mjere za zamjenu kratkotrajne kazne lišenja slobode sa osvrtom na sudsku opomenu, Priština, 1973; Bishop N, Non-Custodial Alternatives in Europa, Helsinki, 1988; BejatovićS, Uslovna osuda, NIO Poslovna politika, Beograd, 1986; Lažetić-Bužarovska G, Alternativi za zatvorot, Skoplje, 2003; Kambovski V, Kazneno-pravnata reforma pred predizviricite na XXI vek, Skoplje, 2002; Jescheck H.H, Die Freiheitsstrofe und ihre Surrogate in rechtsergleichender Darstellung, knjiga „Die Freiheitsstrofe und ihre Surrogate in deutsehen und auslandischen Recht", Baden-Baden, 1984; Petersilia J, Community Corrections-Probation, Parole and Intermediate Sanctions, Oxford University Press, London, 1988;

Kriminalistička tehnika LITERATURA:• Aleksić Ž. Škulić M. Kriminalistika, Beograd, 2010, Maksimović R. Kriminalistička tehnika, Beograd, 2000, Rakočević V. Osnovi kriminalistike, Podgorica, 2010; Mitrović V. Kriminalistička tehnika, Beograd, 1986; Kind S. The Scientific Investigation of crime, Harrogate, 1987, Kirk P.Crime Investigation, New York, 1974, Abadinsky H. Organized Crime, third Edition, Chicago, 1990, Brodag, W.D. Kriminalistik- Grundlagen der Verbrechensbekampfung, Achte, neu bearbeitete und erweiterte Auflage, ”Richard Boorberg Verlag, Stutgart, Munchen usw,2001, Walder, H., Kriminalistisches denken, hamburg,1975, Wilson, C. Clues, A History of Forensic detection, USA 1991, Saferstein, R. Criminalistics, Englewood Cliffs, 1990.

DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM GRAĐANSKO PRAVO

I SEMESTAR

Obavezni predmetiNaziv predmeta

OZP1 Principi građanskog prava LITERATURA: Zoran P. Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008; Obren Stanković - Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 1999; Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011; Slobodan Perović, Obligaciono pravo, Beograd, 1982; Jakov Radišić, Obligaciono pravo, Beograd, 2004; Dragoljub Stojanović, Fundamentalni pravni principi kao odraz kulture prava i

39

snage zakona; Basedovv, J. (1998) Un droit commun des contrats pour le Marche commun. Revue internationale de droit comparš, br. 1, jan.-mars, Bernardeau, L. (2001) Droit communautaire et droit des contrats: Perspectives d'evolution. Contrats - Concurrence - Consommation, Dec., Charbit, N. (2002) L'Esperanto du droit? La rencontre du droit communautaire et du droit des contrats, A propos de la Communication de la Commission europeenne relative au droit europeen des contrats. JCP Edition Genćrale, de Lamberterie, l„ Rouhette, G., Tallon, D. (1997) Les principes du droit europeen du contrat, L'execution, l'inexecution et ses suites. Paris: La Documentation Frangaise

OZP2 Pravo svojine – odabrane teme LITERATURA: Zoran P. Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008; Obren Stanković - Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 1999; Comporti, Diritti reali 1) Diritto civile, Enc. giur. Treccani, XI, 1989; Diritti reali in generale, Milano 1980; Contributo allo studio del diritto reale, Milano, 1977; Pugliese, Diritti reali, Enc. dir., XII; Giorgianni, Diritti reali (diritto civile), Scritti minori, Napoli, 1988; Bigliazzi Geri - Breccia - Busnelli - Natoli, Diritto civile, Diritti reali, Torino, 1988; Barassi, Diritti reali e possesso 1, 1 diritti reali, Milano, 1952; Massimo Bianca, Diritto civile, VI, La proprieta, Milano, 1999; Biondi, / beni, Torino, 1956; Zenati - Revet, Les biens, Paris, 1997; Henri - Leon Mazeaud - Jean Mazeaud, Legons de droit civil, Biens, 8e ed., Paris, 1994; Atias, Les biens, Paris, 1993; Carbonnier, Droit civil, Les biens, Paris, 1992; Terre- Simler, Droit civil, Les biens, Paris, 1992; Planiol - Ripert, Traite pratique de droit civil frangais, III, Les biens, 2e ed., Paris, 1952. Gambaro, II diritto di proprieta, Milano, 1995; Constantino, Proprieta II) Profili generali. Diritto civile, Enc. giur. Treccani, XXV, 1991; II diritto di proprieta, Trattato Rescigno, VII, 1, 1982; Contributo alla teoria della proprieta, Napoli, 1965; C. Salvi, II contenuto del diritto di proprieta, Comm. Schlesinger (Čl. 832-833); Rescigno, Proprieta (diritto privato), Enc. dir., XXXVIII; De Martino, Beni in generale - proprieta, Comm. Scialoja - Branca (Čl. 810-956), 1976; Natoli, La proprieta (Appunti delle lezioni), Milano,1976;

I izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmeta

IP1 Uporedno porodično pravo LITERATURA: Gordana Kovaček Stanić, Uporedno porodično pravo, Novi Sad, 2002.Radoje Korać, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Alinčić, Mira i drugi, Obiteljsko pravo, Zagreb, 2007.Bromley, P.M, Family Law , London, 2007.Family Law in Europe (Edited by Carolyn Hamilton, Kate Standley), Butterworths, London, Dublin, Edinburgh, 1995.Jonatan, Herring, Family Law, 2007Gerard Cornu, Droit civil, La famille, Paris, 2006.

Alain Benabent, Droit civil, La famille, Paris, 2003.IP1 Prava realnih (stvarnih)

garancija

Literatura: Stvarno pravo-Zoran RašovićStvarno pravo-Obren Stanković, Miodrag OrlićStvarno pravo-Dragoljub StojanovićOsnovi stvarnog prava-Andrija GamsKomentar zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa-Zoran Rašović

Slobodni izborni predmetNaziv predmeta

SIP Metodologija naučno istraživačkog rada


II SEMESTAR

II izborni blok (student bira jedan predmet)Naziv predmeta

IP2 Principi evropskog ugovornog prava

1. Josipović, Tatjana; Izazovi harmonizacije građanskog prava putem direktiva u: Civil Law Forum for South East Europe; GTZ (2010)

2. Christian Twigg-Flesner; The Cambridge Companion to European Union Private Law; Cambridge University Press (2010)

3. Gavella, Nikola, Europsko privatno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2002.

4. Towards a European Civil Code, Ars Aequi Libri, Nijmengen – Kluwer Law

40

International, The Hague – London – Boston, 2004.5. Zakon o zaštiti potrošača;

Zakon o obligacionim odnosimaIP2 Prava djeteta u međunarodnim

dokumentima

LITERATURA: Vučković-Sahović Nevena, Prava deteta i međunarodno pravo, Beograd, 2000. Bainham A, Children - The Modern Law, Bristol, 2005.Janjić-Komar M., Obretković M., Prava deteta, prava čoveka, Beograd, 1996.Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011.Draškić Marija, Porodično pravo i prava deteta, Beograd, 2006.Alain Benabent, Droit civil, La famille, Paris, 2003.Kovaček-Stanić, Gornada, Pravo deteta da zna svoje poreklo, Novi Sad, 1997.Grupa autora, Konvencija o pravima deteta i zakonodavstvo u SR Jugoslaviji, Beograd, 1999.

DOKTORSKE STUDIJE – STUDIJSKI PROGRAM MEĐUNARODNO PRAVO

I SEMESTAR

Obavezni predmeti

Naziv predmetaTeorija međunarodnog javnog prava LITERATURA: Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 1, Beograd, 2007.; Avramov,

Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007.; Milan Bartoš, Međunarodno javno

41

pravo, 1. , 2. i 3., Beograd. 1954/6.; lan Brovvnlie, Principles of International Public Law, Oxford., New York, 2001. ; Malcom Shaw, International Law, forth ed., Cambridge, 1997. ; P. M. Dupy, Droit international public, Paris, 1995 i kasnija izdanja.; Me>KflyHapoflHoe npaBO, peflaicropn KonocoB n KpnBHHKOBa, Mockobckmh rocyflapcTBeHbifi MHCTHTyT Me>KflyHapoflHbix OTHOiueHMM (YHMBepcMTeT) MHfl P0>, MocKBa, 2005.; Me>KflyHapoflHoe ny6nMHHoe npaBO - yMe6HMK, peflaKTop K. A. BeKnmeB, MocKOBCKan rocyflapcTBeHHan tonnflvmecKaH aKafleMna, MocKBa, 2005.; Collier, Lowe, The Cettlement of Disputes in International Law - Institutions and Procedures, Oxford, 2000. ; Rosenne, The Law and Practice of the International court, I, II, III, The Hague/Boston/London, 1997. Updates 2001. C. Redgwell, International Environmental Law, y International Law, M. Evans ed., Oxford, 2003, CTp. 657-688,; Birnie, Boyle, International Law and The Environment, 2n .ed., Oxford, 2002.; Gligorije Geršić, Diplomatsko i konzularno pravo, Klasici jugoslovenskog prava, Beograd, 1995.; Đorđević, Mitić, Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2000. ; M. Fitzmaurice, international Protection of the Environment” Recueil des Course, 2001. R. VVolfrum, „Means of Ensuring Compliance with the Enforcement of International Environmental Law”, Recueil des Course, 1999. Milenko Kpeća, Jus cogens u međunarodnom javnom pravu, Beograd, 19 Milenko Kreća, Ugovorna sposobnost država u međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na federativne države, Beograd, 1988.

Međunarodnopravna zaštita ljudskih prava

Literatura: T. Burgental: Međunarodno pravo ljudskih prava , 2010; Louis Henkin et al.: International Human Rights Law ; 2014, N. Vučinić: Osnovi ljudskih prava, 2001; D. Popović: Evropsko pravo ljudskih prava, 2014, V. Dimitrijević et al.: Međunarodno pravo ljudskih prava , 2007, I. Jelić: Ljudska prava I multikulturalizam, 2013, Kristijan Tomušat, Ljudska prava između idealizma i realizma, 2006, Vojin Dimitrijević (ur.), Savremeno shvatanje prava naroda na samoopredeljenje, 2011, Raija Hanski i Martin Šajnin, Najvažniji slučajevi pred Komitetom za ljudska prava, 2007, Bojan Đurić, Zbirka odluka o ljudskim pravima V – Presude Evropskog suda za ljudska prava o pitanjima koja se odnose na slobodu i bezbednost ličnosti, 2007.

I izborni blok (student bira dva predmeta)Naziv predmea

Specijalizovane agencije UN LITERATURA: Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; lan Brovvnlie, Principles of International Public Law, Oxford., New York, 2001M. Fitzmaurice, international Protection of the Environment” Recueil des Course, 2001. R. VVolfrum, „Means of Ensuring Compliance with the Enforcement of International Environmental Law”, Recueil des Course, 1999.

Međunarodno pravo mora LITERATURA: Degan, V.Đ.: Medunarodno pravo mora : u miru i u oruzanim sukobima, Pravni fakultet Sveucilista u Rijeci, 2002; Ibler, V.: Jus cogens i pravo mora, Zbornik pravnog Fakulteta u Zagrebu, 2006,vol. 51, afl. 5, str. 809-827; Bradic, Z.: Medunarodni sud zapravo mora, Zbornik pravnog Fakulteta u Zagrebu, 2004, vol. 54, afl. 6, str. 11113-1157; Andrassv, J.: Pravna narav morskog dna i podzemlja otvorenog mora kao "Baštine čovjecanstva", Zagreb, 1974.

Pravo i multikultularizam I. Jelić: Ljudska prava i multikulturalizam , Podgorica, 2013, G. Pentasuglia: Minority Groups and Judicial Discourse in International Law: A Comparative Perspective , Liverpool, 2009, W. Kymlicka: Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights , Oxford,1996, W. Kymlicka: The Rights of Minority Cultures, Oxford,1995, Parekh, Bikhu,Nova politika identiteta, Zagreb, 2008.,

Naziv predmetaMetodologija naučno istraživačkog rada


II SEMESTAR

II izborni blok (student bira dva predmeta)

Naziv predmetaEvropsko javno pravo Literatura:

P. Birkinshaw: Public European Law, 2004, D. Popović: Evropsko pravo ljudskih prava, 2014, T. Kerikmae: Protecting Human Rights in the EU. P. Alston: EU and Human Rights , 1999.S

Pravo evropskih integracija Uvod u pravo evropskih integracija, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, B Košutić,B. Rakić, B.Milisavljević, Beograd, 2015; Nedogmatski o evropskoj integraciji ,Branko M.

42

Rakić, Mihajlo Vučić. - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta, Centar za izdavaštvo i informisanje, 2014 (Beograd : Dosije studio). Evropska unije i Crna Gora- politika prosirenja, Gordana Djurovic, Podgorica, 2012;Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić Vukadinović, Davor Božinović, NATO Euroatlantska integracija, Zagreb, 2007.;Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić, Drago Lovrić, NATO u međunarodnim odnosima, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2006.rnold R., The European Union and its Court of Justice , Oxford University Press, 2006

Međunarodni sudovi Međunarodno javno pravo, 8 izdanje, Milenko Kreca, Beograd, 2016Degan, V.Đ.: Medunarodno pravo mora : u miru i u oruzanim sukobima, Pravni fakultet Sveucilista u Rijeci, 2002; Ibler, V.:Collier, Lowe, The Cettlement of Disputes in International Law - Institutions and Procedures, Oxford, 2000. ; Rosenne, The Law and Practice of the International court, I, II, III, The Hague/Boston/London, 1997. Updates 2001. C. Redgwell, International Environmental Law, y International Law, M. Evans ed., Oxford, 2003, CTp. 657-688,; Birnie, Boyle, International Law and The Environment, 2n .ed., Oxford, 2002.;

2.5 Struktura studijskog programa:

2.5.1 Kakva je struktura programa i koja usmjerenja program sadrži.

Osnovne studijeStudijski program Pravne nauke izvodi se u šest semestara. Pet semestara posvećeno je osnovnim pravnim disciplinama neophodnim za obrazovanje svih pravnika. U šestom semestru studenti imaju mogućnost izbora između dva modula – javnopravnog i privatnopravnog.

43

Magistarske/master studijeStudijski programi magistarskih/master studija izvode se u četri semestra. Tri semestra su posvećena proučavanju posebnih pravnih disciplina. Četvrti semestar namijenjen je za izradu magistarskog/master rada.

Doktorske studijeStudijski program doktorskih studija izvodi se u šest semestara. Dva semestra posvećeno je posebnim pravnim disciplinama. Tri semestra posvećena su istraživanjima u sklopu doktorske disertacije. Šesti semestar predviđen je za pripremu i odbranu doktorske disertacije.

2.6 Mogućnost transfera kredita:

2.6.1 Sa kojih studijskih programa i u kojem stepenu prethodno stečeni krediti, odnosno položeni ispiti, mogu biti priznati na tom studijskom programu.

Položeni ispiti na drugom studijskom programu priznaju se ako predmeti iz kojih su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju nastavnom predmetu drugog studijskog programa od najmanje 80% .Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost i formira prijedlog za priznavanje ispita, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju.

Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj ECTS kredita.

2.7 Izvođenje nastave

2.7.1 Koje nastavne metode i koji sistem rukovođenja se planira na studijskom programu, odnosno Ustanovi.

Ustanova je dužna da za sve studente organizuje predavanja i druge oblike nastave, osim za učenje na daljinu, u skladu sa obrazovnim programom za postizanje ishoda učenja. Praktična znanja, vještine i kompetencije mogu se sticati u laboratorijama ustanove ili praksom kod poslodavaca za nesmetano uključivanje na tržište rada. Način i vrijeme organizovanja svih oblika nastave ustanova uređuje opštim aktom.Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenje za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti.Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo ), vremenu rada studenta na samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.

Sistem rukovođenja prikazan je na sljedećoj shemi.

44

2.8 Vrsta evaluacije na kraju studijskog programa:

2.8.1 Na koji način se kompletira i realizuje studijski program (diplomski rad, završni ispit, stručna praksa i sl.);

Opterećenje studenata treba da bude ravnomjerno, a može se sastojati iz sljedećih aktivnosti: 1. nastava (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo);2. samostalni radovi;3. kolokvijumi;4. ispiti;5. izrada završnih radova;6. stručna praksa,7. drugi oblici angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.

Na osnovnim studijama, s obzirom na odabrani model studija 3+2+3, nije predviđen diplomski rad kao posljednji ispit na studijama. Praktična nastava je predviđena u okviru svakog predmeta na osnovnim studijama. Svaki predmet završava se polaganjem završnog ispita.

Na magistarskim/master studijama na svakom studijskom programu najmanje jedan predmet je u potpunosti posvećen praktičnim aspektima pravne profesije u datoj oblasti. Praktična nastava je predviđena u okviru svakog predmeta na magistarskim/master studijama. Svaki predmet završava se polaganjem završnog ispita.

Magistarski/master rad na postdiplomskim studijama vrednuje se sa 30 ECTS kredita. Student bira temu magistarskog/master rada nakon završetka prvog semestra. Tema magistarskog/master rada može da se izabere iz predmeta (kursa) postdiplomskog studijskog programa. Teme za izradu magistarskih/master radova predlažu nastavnici koji učestvuju u izvođenju nastave na magistarskim/master studijama.

RUKOVODILAC POSTDIPLOMSKIH

I DOTORSKIHSTUDIJA

RAČUNOVODSTVOSTUDENTSKA

SLUŽBA

RAČUNSKI CENTAR

RUKOVODIOCI STUDIJSKIH PROGRAMA

SEKRETAR

DEKAN

PRO

DEK

AN

ZA

N

ASTA

VU

PRO

DEK

AN

ZA

M

EĐ.

SAR

AD

NJU

OPŠTA SLUŽBA

SEKRETARIJATFAKULTETA

VIJEĆE

STUDENTSKI POVJERENIK

STUDENTSKOVIJEĆE

BIBLIOTEKA

45

Student prvo bira predmet (kurs) iz koga želi da radi magistarsku tezu i u dogovoru sa predmetnim nastavnikom predlaže Vijeću organizacione jedinice temu za izradu magistarskog/master rada.

Studijski program doktorskih studija realizuje se kroz: a) nastavu, b) naučno-istraživački odnosno umjetnički rad, i c) izradu i odbranu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta. Nastavni proces se izvodi kroz predavanja, seminare, konsultacije i druge utvrđene oblike nastave. Ispiti se vrednuju sa najviše 40 ECTS kredita.U II semestru mentor podnosi Vijeću organizacione jedinice Univerziteta izvještaj o radu studenta na sprovedenom istraživanju i postignutim rezultatima, koji Vijeće organizacione jedinice Univerziteta, uz svoje mišljenje, dostavlja na saglasnost Centru za doktorske studije. U dogovoru sa mentorom, nakon položenih ispita i sprovedinih polaznih istraživanja, student definiše radni naziv doktorske teze. Za izabranu temu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta student podnosi prijavu Vijeću organizacione jedinice Univerziteta. Polazna istraživanja student može da prijavi nakon položenih svih ispita. Polazna istraživanja i naučno-istraživački rad za doktorsku tezu student obavlja pod nadzorom mentora, a rezultati istraživačkog rada objavljuju se u naučnim i stručnim časopisima.Doktorska disertacija je završni dio studijskog programa doktorskih studija. Doktorska disertacija je originalan naučni rad studenta doktorskih sudija u određenoj naučnoj ili interdisciplinarnoj ili multidisciplinarnoj oblasti, kojim se daje novi naučni rezltat i doprinosi razvoju naučne misli. Doktorska teza može da se izabere iz naučne oblasti izabranog studijskog programa.

2.8.2 Na koji način studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i njihovih realizatora.

Student ima pravo na izjašnjavanje o kvalitetu rada akademskog osoblja.

Student ima pravo na žalbu dekanu u slučaju povrede prava na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova o pitanjima koja se odnose na studije, na pogodnosti u studiranju koje proizilaze iz statusa studenta, konsultacije, polaganje ispita na način i u rokovima kako je to određeno zakonom i ovim statutom, korišćenje biblioteke, računarske sale i ostalih resursa sa kojima raspolaže organizaciona jedinica.

Student ima pravo na žalbu Senatu Univerziteta na kvalitet nastave, odnosno kvalitet rada akademskog osoblja organizacione jedinice na kojoj studira.

Takođe, mehanizam po kojem studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i njihovih realizatora je studentska anketa koja se sprovodi dva puta godišnje.

Anketa je anonimna. Za sprovođenje ankete odgovorni su studentski povjerenik i prodekan zadužen za nastavu i studentska pitanja na organizacionoj jedinici. U sprovođenje ankete mogu se uključiti i drugi članovi akademskog osoblja i studenti, koje odredi dekan i Studentski parlament, odnosno studentsko vijeće. Anketa se obavezno sprovodi nakon završetka semestra. Anketiranje može da se sprovede i u toku semestra, na prijedlog Studentskog parlamenta ili studentskih vijeća na organizacionim jedinicama. Odluku o anketiranju, terminima sprovođenja, sadržaju i načinu obrade ankete, kao i uputstvo o sprovođenju ankete donosi Senat. Podaci o ocjeni za svaki predmet (kurs) unose se u personalni dosije nastavnika. Dekan je dužan da nastavnika čije su ocjene znatno ispod prosjeka pozove na razgovor, ukaže na nedostatke i saopšti preporuke za otklanjanje tih nedostataka. Sumarne ocjene se objavljuju na web stranici Univerziteta.

2.9 Razvoj studijskog programa i kvalitet:

46

2.9.1 Navesti procedure kontrole kvaliteta;

Vodeći se obavezama definisanim članom 7, Zakona o visokom obrazovanju, obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta na UCG se, između ostaloga, sprovodi i kroz postupke: akreditacije, samoevaluacije i reakreditacije.

- Akreditacija Akreditacija studijskih programa je postupak koji se sprovodi najmanje 6 mjeseci prije postupka licenciranja odnosno najmanje 12 mjeseci prije planiranog početka nastave na studijskom programu za koji se podnosi zahtjev. Kroz postupak akreditacije studijskog programa se vrši ocjena kvaliteta, statusna usklađenost, struktura studijskog programa, nastavni kadar, oprema i resursi za nastavnu i naučno istraživačku djelatnost, finansijska stabilnost, međunarodna uporedivost, održivost i uslovi za zapošljavanje i drugo. Akreditacija studijskog programa se izdaje na vremenski period od najduže tri godine, osim za studijske programe koji traju duže od tri godine, kada se akreditacija izdaje na period koliko traje taj studijski program. Sadržaj i oblik sertifikata o akreditaciji kao i postupak akreditacije propisuje nadležno ministarstvo na prijedog Savjeta za visoko obrazovanje.

- Reakreditacija Reakreditacija je postupak koji sprovodi inostrana akreditaciona agencija za obezbjeđivanje kvaliteta. Angažovanje inostrane agencije se sprovodi na osnovu javnog poziva od strane nadležnog ministarstva a na bazi mišljenja savjeta za visoko obrazovanje.

Referentni standardi na bazi kojih inostrana agencija sprovodi postupak reakreditacije su ili standardi za evaluaciju koje donosi Savjet u skladu sa standardima za evaluaciju u Evropskom prostoru visokog obrazovanja ili sopstvenih standarda same agencije.

U okviru materijala za akreditaciju ustanova priprema izvještaj o samoevaluaciji za period od najduže pet godina. U postupku reakreditacije ustanova priprema izvještaj o samoevaluaciji za period od najduže pet godina. Na osnovu izvještaja, inostrana agencija sprovodi postupak evaluacije i priprema izvještaj o reakreditaciji. Ovaj izvještaj se dostavlja ustanovi, Ministarstvu i Savjetu.

Ukoliko je izvještaj pozitivan Savjet izdaje sertifikat o reakreditaciji ustanove. U suprotnom, licenca će važiti za period od najviše godinu dana bez mogućnosti upisa studenata u toj godini studija. Ako se nakon isteka roka od godinu dana ne dobije reakreditacija licenca se oduzima.

Izmjene studijskih programa na licenciranoj ustanovi u periodu važenja akreditacije mogu se vršiti bez postupka akreditacije i licenciranja u granicama najviše do 30 ECTS kredita.

- Samoevaluacija Savjet za visoko obrazovanje, posebnim aktom bliže uređuje način i kriterijume samoevaluacije za studijske programe, nastavnu opremu, kvalifikacije akademskog osoblja, način obavljanja nastave, upis studenata, procenat prolaznosti na ispitima, procenat diplomiranih studenata i sadržaj ankete.

Univerzitet obezbjeđuje kontinuirani razvoj sistema kvaliteta u svim aspektima svoga djelovanja. Za postupak samovrednovanja, kontinuirano praćenje, osiguranje i unapređenje kvaliteta odgovoran je Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta, koji formira Senat. Svaka organizaciona jedinica formira komisiju za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta, koju čine predstavnici akademskog osoblja sa akademskim zvanjem i studenata.

Postupak za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta sprovodi se u skladu sa kriterijumima i standardima za samovrednovanje i procedurama za ocjenjivanje kvaliteta ustanova visokog obrazovanja.

47

Univerzitet ustanovljava formalne mehanizme za odobravanje, redovni monitoring i periodične preglede studijskih programa, nastave i uslova rada i time osigurava njihovu kontinuiranu vrijednost.

Univerzitet osigurava da su resursi namijenjeni za podršku studentima pri učenju adekvatni i da odgovaraju svakom ponuđenom studijskom programu.

U procedurama osiguranja kvaliteta, Univerzitet vrši konsultacije sa poslodavcima, predstavnicima zaposlenih i drugim partnerima.

Konsultacije sa partnerima su dio periodičnog pregleda studijskih programa i dodjeljivanja diploma, a uključuju sve partnere: bivše studente, poslodavce, sindikate, predstavnike lokalne samouprave i državnih organa.

Organizacione jedinice vrše redovno preispitivanje i reviziju svojih studijskih programa, o čemu sačinjavaju odgovarajuće izvještaje.

Vijeća organizacionih jedinica obezbjeđuju akademsko osoblje koje zadovoljava standarde kvaliteta, koje je kvalifikovano i kompetentno u predmetnoj oblasti, i u cjelosti upoznato sa nastavnim planovima i ishodima učenja, te ih permanentno sprovode.

Generalno, na UCG se sprovode i planiraju mehanizmi za kontrolu kvaliteta. - studentsko vrednovanje (evaluacija) nastave- vrednovanje nastavnih metoda I provjeravanje znanja- analiza rezultata polaganja ispita- analiza podataka o studentima upisanim u prvu godinu studija- analiza napredovanja studenata u toku studijskih godina- analiza uspješnosti završetka studija- studentsko vrednovanje rada stručnih službi (studentskih servisa) I materijalnih uslova

studiranja- vrednovanje studijskih programa od strane diplomiranih studenata- vrednovanje studijskih programa od strane poslodavaca.

2.9.2 Navesti načine korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sljedećim oblastima:

2.9.2.1 Dostizanju usvojenih ciljeva;2.9.2.2 Udžbeničkoj literaturi; 2.9.2.3 Nastavnim metodama.

Načini korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sve tri navedene oblasti su usklađene sa sistemom za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore. Izvještaji o sprovedenim postupcima vrednovanja služe kao osnova za pravljenje Izvještaja o samovrednovanju organizacione jedinice.Rezultati sprovedenog postupka vrednovanja koriste se:

- za izradu izvještaja,- u postupcima izbora u nastavna i saradnička zvanja,- za predloge korektivnih mjera u nastavnom procesu,- u drugim slučajevima predvidenim zakonom i opstim aktima.

48

Podaci dobijeni anketiranjem studenata se obrađuju automatski za svaki nastavni predmet, za svakog nastavnika i saradnika. Pojedinačni izvještaji za svakog nastavnika i svaki predmet su svakom nastavniku dostupni preko Centra informacionog sistema. Nakon sprovedenog postupka anketiranja, Komisija za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta sprovodi analize i oblikuje pismene izvještaje koji, između ostaloga sadrže:

1. informacije o realizaciji ankete, odzivu studenata, eventualnim specifičnostima tokom anketiranja, radu Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta u toku postupka anketiranja i slično,

2. prikaz rezultata ankete po studijskim programima i kategorijama nastavnik, saradnik i predmet, prikaz u odnosu na rezultate sa prethodnih anketa iz odgovarajućeg semestra (prikaz trendove sa komentarima i obrazloženjima)

3.informaciju o preduzetim mjerama za poboljšavanje kvaliteta i njihovoj efikasnosti,4. planirane programe za unapređenje za naredni period.

Izvještaji se po proceduri razmatraju na Vijećima koja donose zaključke koje dostavljaju Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta. Na osnovu obrađenih podataka dobijenih od Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta, u procedurom predviđenim slučajevima, nastavnici i saradnicu su u obavezi da planiraju predloge unapređenja nastave iz svog predmeta.

Predsjednici Komisija za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta na zajedničkom sastanku za članovima Odbora za upravljanje sistemom kvaliteta, obrazlažu izvještaje sa Vijeća. Sa zajedničkog sastanka se usvaja Izvještaj koji se dostavlja Senatu UCG.

2.10 Eksterna evaluacija:

2.10.1 Da li je studijski program bio prethodno akreditovan od strane Savjeta za visoko obrazovanje, ili neke druge institucije (ako jeste priložiti certifikat o akreditaciji).

Reakreditacija Univerziteta Crne Gore 2012.

3. REALIZACIJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1 Nastavno osoblje: 3.1.1 Osoba odgovorna za implementaciju studijskog programa (ime, zvanje, dužnost i uloga u realizaciji programa);

prof. dr Velimir Rakočević, dekan

49

3.1.2 Imena i zvanja profesora angažovanih na realizaciji studijskog programa;

Ime i prezimeZvanje profesora

1. Prof. dr Drago Radulović redovni profesor

2 Prof. dr Vjera Begović Radović redovni profesor3 Prof. dr Radoje Korać redovni profesor

4 Prof. dr Ljiljana Jokić redovni profesor

5 Prof. dr Nevenka Bogojević Gluščević

redovni profesor

6 Prof. dr Milan Popović redovni profesor

7 Prof. dr Dragan Radonjić redovni profesor

8 Prof. dr Ranko Mujović redovni profesor

9 Prof. dr Biljana Đuričin redovni profesor

10 Prof. dr Zoran Rašović redovni profesor

11 Prof. dr Gordana Paović Jeknić redovni profesor12 Prof. dr Snežana Miladinović redovni profesor

13 Prof. dr Maja Kostić Mandić redovni profesor

14 Prof. dr Milorad Ivović vanredni profesor

15 Prof. dr Velimir Rakočević vanredni profesor

16 Prof. dr Ivana Jelić vanredni profesor

17 Prof. dr Dražen Cerović vanredni profesor

18 Prof. dr Vladimir Savković vanredni profesor

19 Prof. dr Aneta Spaić vanredni profesor

20 Doc. dr Ljiljana Kadić docent

21 Doc. dr Darko Radulović docent

22 Doc. dr Draginja Vuksanović docent23 Doc. dr Marko Dokić docent

24 Doc. dr Bojana Lakićević Đuranović docent

50

3.1.3 Procenat angažovanih profesora i saradnika u stalnom radnom odnosu;

Od ukupnog broja profesora na Pravnom fakultetu u stalnom radnom odnosu nalazi se 54,17%. Svi saradnici na Pravnom fakultetu nalaze se u radnom odnosu na određeno vrijeme. 3.1.4 Način na koji Ustanova upoznaje nastavno i drugo osoblje o realizaciji studijskog programa

Ustanova je dužna da na početku studijske godine na odgovarajući način informiše studente o načinu, vremenu i mjestu održavanja nastave, provjere znanja i ispita, rezultatima ispita i drugim pitanjima od značaja za organizaciju studija.

Za svaki predmet (kurs) predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i dužan je isti dostaviti prodekanu za nastavu, najkasnije 15 dana prije početka predavanja.Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa planom rada na predmetu (kursu). Studenti imaju pravo na izvod iz plana rada u pisanoj formi.

Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za polaganje pomogne studentima organizovanjem konsultacija. Termini i vrijeme za konsultacije treba da budu usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.

Nastavno i drugo osoblje se upoznaje sa realizacijom studijskog programa prvenstveno kroz organe upravljanja i Vijeće organizacione jedinice. U skladu sa akademskim kalendarom i predviđenim terminima na Vijećima se periodično razmatra uspjeh studenata tokom semestra, ukazujući na eventualne propuste nastavnika. Studenti svoje primjedbe mogu pojedinačno ili preko studenta povjerenika izložiti rukovodiocima studijskih programa ili Prodekanu za nastavu.

3.2 Studenti:

3.2.1 Način na koji studenti mogu uticati na planiranje, implementaciju i ocjenu kvaliteta studijskog programa.

Značajnu ulogu u obezbjeđenju i unapređenju kvaliteta čine i studenti koji su kroz svoje predstavnike infiltrirani u infrastrukturu za obezbjeđenje I unapređenje kvaliteta na univerzitetu. Prvenstveno, studenti su zastupljeni kroz predstavnika u Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta kroz predstavnika kojeg predlaže studentski parlament. Takođe, studenti su na nivou organizacionih jedinica uključeni i kroz predstavnike u Komisijama za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta.U procesu donošenja odluka i drugih aktivnosti na unapređenju kvaliteta, student učestvuju i kroz rad Senata i Vijeća organizacionih jedinica. U Senatu UCG, predstavnici studenata su zastupljeni u broju od 20% od ukupnog broja članova Senata, vodeći računa da u strukturi budu zastupljeni studenti svih nivoa studija (osnovne, postdiplomske i doktorske). Predstavnici studenata u Vijećima organizacionih jedinica su zastupljeni u broju od 20% od ukupnog broja članova Vijeća. Predstavnici studenata u vijećima su izabrani od strane studentske organizacije na organizacionoj jedinici, pri čemu se vodi računa da u strukturi budu zastupljeni studenti svih nivoa studija (osnovne, postdiplomske i doktorske).

51

3.3 Uloga organa i drugih tijela obrazovne institucije:

3.3.1 Koji organi ili odgovarajuća tijela Ustanove prate realizaciju obrazovnog programa; - Senata UCG, - Vijeća organizacionih jedinica,- Centar za studije i kontrolu kvaliteta UCG,- Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta,- Prošireni rektorski kolegijum,- Prošireni dekanski kolegijum, - Centar za doktorske studije, - Odbor za monitoring magistarskih studija, - Komisije za doktrorske studije na organizacionim jedinicama, Organ rukovođenja fakulteta je dekan.

Dekanski kolegijum raspravlja i pomaže dekanu u odlučivanju po pitanjima tekućeg poslovanja, zauzima stavove i daje mišljenja po pitanjima iz djelokruga rada Vijeća, utvrđuje smjernice i koordinira rad podorganizacionih jedinica.

Dekanu u radu pomažu prodekani. Fakultet može imati do tri prodekana. Vrstu i obim poslova prodekana određuje dekan, svojom odlukom. Prodekani su za svoj rad odgovorni dekanu i rektoru.

Stručni organ fakulteta je Vijeće.

3.3.2 Navesti obaveze i sastav organa zaduženih za realizaciju programa.

Senat UCG:

o odlučuje o pitanjima nastavne, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti Univerziteta; o razmatra strategiju razvoja akademskih aktivnosti Univerziteta, uključujući i osnivanje

novih, dijeljenje, spajanje ili ukidanje postojećih studijskih programa i organizacionih jedinica Univerziteta i daje mišljenje o tim pitanjima rektoru i Upravnom odboru Univerziteta;

o utvrđuje studijske programe (strukturu, sadržinu, predmete, kurseve);o vrši periodično evaluaciju studijskih programa u cilju osiguranja kvaliteta, radi usklađivanja

s novim naučnim saznanjima;o donosi Akademski kalendar; o utvrđuje ispitni termin za dodatni ispitni rok;o utvrđuje broj semestara za realizaciju nastave u studijskoj godini;o usvaja organizaciju nastave na svim nivoima studija, uključujući i nastavu koja se organizuje

kao učenje na daljinu;o utvrđuje i sprovodi postupke ocjene kvaliteta nastave i analizira rezultate prolaznosti

studenata i utvrđuje mjere za unapređenje naučno-nastavnog procesa; o utvrđuje kriterijume za izjednačavanje obrazovanja i programa stečenog po ranijim

propisima sa obrazovanjem koje se stiče u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju;

Vijeće organizacione jedinice:- predlaže strukturu i sadržinu studijskih programa i predmeta,- predlaže plan organizacije nastave za studijsku godinu;- prati rad studenata na organizacionoj jedinici i predlaže mjere za poboljšanje

52

- kvaliteta nastave, nastavnih metoda, prolaznosti i efikasnosti studija;

U okviru organizacione šeme univerziteta funkcioniše i Centar za studije i kontrolu kvaliteta.Centar ima dva stalna odbora - stručna tijela:

- Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta, i- Odbor za monitoring magistarskih studija

Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta

Odbor čine: • Rukovodilac Centra, po funkciji, kao predsjedavajući, predstavnici akademskog osoblja sa akademskim odnosno naučnim zvanjem (iz oblasti prirodno - matematičkih, tehničkih, medicinskih i biotehničkih nauka, društvenih i humanističkih nauka i umjetnost), predstavnik studenata.

Po potrebi, u radu Odbora mogu učestvovati rektor i prorektori.

Nadležnosti Odbora za upravljanje sistemom kvaliteta su:

1. Priprema prijedloga strateških planova i programa u oblasti kvaliteta, i donošenje odluka o smjernicama i postupcima za njihovo sprovođenje;

2. Priprema prijedloga za poboljšanja standarda, procedura i metoda provjere kvaliteta;3. Predlaganje Senatu i Upravnom odboru Univerziteta konkretnih projekata i aktivnosti koji

podstiču inovacije i razvoj u svrhu obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta;4. Podnošenje mišljenja Senatu o stanju u oblasti kvaliteta, o ocjeni kvaliteta Univerziteta, odnosno

ocjeni kvaliteta u pojedinim oblastima u kojima se sprovodio postupak samovrednovanja; 5. Pomoć u pripremi dokumentacije za samoevaluaciju i akreditaciju;6. Razmatranje izvještaja o samoevaluaciji i akreditaciji studijskih programa i dostavljanje mišljenja

Senatu;7. Utvrđivanje organizacije sistema izvještavanja; 8. Obavljanje ili stvaranje preduslova za sve ostale aktivnosti vezane za kvalitet.

Odbor za monitoring magistarskih (master) studija

Odbor čine rukovodilac Centra, koji je i predsjedavajući, jedan od zamjenika rukovodioca Centra i članovi Odbora za sistem kvaliteta – po jedan predstavnik svake oblasti.

Odbor za monitoring magistarskih (master) studija daje mišljenje Vijeću organizacionih jedinica na prijavu teme magistarskog rada sa stanovišta metodoloških principa naučno - istraživačkog rada.

Komisija za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta jediniceU infrastukturi kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore, na nivou organizacionih jedinica funkcionišu i Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta koje su zadužene za cjelovitoobezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta jedinice.

53

Nadležnosti Komisije su: 1.Da vrše redovno preispitivanje i reviziju studijskih programa koji se realizuju na jedinici, kao i

kadrovske strukture jedinice, prateći sprovođenje nastavnih planova i programa i ishoda učenja; 2. Sačinjavanje izvještaja koji sadrže analizu i ocjenu ispunjenosti standarda za samovrednovanje,

prednosti i nedostatke u pogledu ispunjenosti tih standarda i predlog mjera za poboljšanje kvaliteta;

3. Svi ostali poslovi vezani za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta organizacione jedinice, na osnovu odluka organa Univerziteta i jedinice;

Komisiju imenuje Vijeće jedinice, iz reda akademskog osoblja sa akademskim, odnosno naučnim zvanjem i predstavnika studenata.

Centar za doktorske studije je prvenstveno zadužen za unapređenje kvaliteta doktorskih studija na univerzitetu Crne Gore. Centar, između ostalog, definiše oblasti doktorskh studija, organizuje nastavu, odobrava plan rada i angažovanje nastavnika na doktorskim studijama, podstiče, organizuje i ostvaruje istraživačke poduhvate multidisciplinarnog karaktera i obavlja druge aktivnosti u oblasti doktorskh studija.

4. RESURSI

4.1 Resursi za izvođenje i savlađivanje nastave:

4.1.1 Prostor i odgovarajuća nastavna oprema;

Br. Naziv objekta i opis strukture prostora Površina (m2)1. Suteren 597,362 Prizemlje 1424, 263 Sprat 1520,68

Spisak i površina prostorija za izvođenje nastave

Br. Naziv

AM

F

UČ

RU

Č Sala Ostalo Površina (m2) Broj mjesta

1. Amfiteatar I X 157 1442. Amfiteatar II X 110,24 803. Amfiteatar III X 110,24 724. Sala IV X 79,80 465. Sala V X 82.56 40

Ukupno 3 2 539,84 382Skraćenice: AMF-amfiteatar, UČ-učionica, RUČ-računarska učionica.

Spisak i površina dodatnog prostora u skladu sa specifičnostima Br. Naziv i opis Površina (m2)1. Svečana sala 1122. Konferencijska sala 29,83

Ukupno 141,83

54

Spisak i površina laboratorijskog prostora za izvođenje eksperimentalne i praktične nastaveBr. Naziv i opis Površina (m2)1. Laboratorija elektro fakulteta 113,412. Laboratorija elektro fakulteta 118,00

3. Planirano da se umjesto laboratorije izradi čitaonica i kompjuterske sale za potrebe biblioteke

Ukupno 231,41

Spisak i površina prostorija-kabineta za potrebe nastavnog, nenastavnog osoblja, uprave, studentsku službu i službu računovodstva

Br. Naziv Namjena Površina (m2)NO NNO U SS SR1. Kabineti u prizemlju (13) X 296, 232. Kabineti tehničke službe X 13, 443. Sekretarica X 28,004. Studentska služba X 36,505. Šef studentske službe X 25,006. Arhiva X 16,327. Sekretar X 30,478. Dekanat X 42,699. Prodekan za finansije X 23,8010. Prodekan za nastavu X 23,8011. Tehnički sekretar X 14,25

12. Rukovodilac postdiplomskih studija X 28,90

13. Kabineti I sprat (10) X 203,40Ukupno 23 3 6 2 782,80

Skraćenice: NO-nastavno osoblje, NNO-nenastavno osoblje, U-uprava, SS-studentska služba, SR-služba računovodstva.

Površina prostora koji se koristi za studentske aktivnosti (čitaonica, studentski parlament…)Br. Naziv i opis Površina (m2)1. Biblioteka 62,532. Čitaonica sa kompjuterima 97,423. Depo 61,364. Klub studenata 61,385. Studentski parlament 29,72

Ukupno 312,41

OstaloBr. Naziv i opis Površina (m2)1. Radionica 29,592. Ostava (arhive tehničke i studentske slušbe i depo biblioteke) 61,363. Stepenište suteren 11,604. Stepenište hol suteren 8,865. Hodnik suteren 42,286. Hodnik suteren 50,367. Studentski restoran-bife 62,158. Ostava za restoran-bife 5,889. Kotlarnica 67,3210. Odjeljenje za vazdušne komore zagrijavanja 70,6411. Ulazna partija fakulteta 72,6212. Hodnik prizemlja 130,0213. Hol prizemlja 230,8414. Hol studentske službe 30,0015. Hol administracije sa čajnom kuhinjom 15,9016. Atrijum 55,65

55

17. Sanitarije prizemlje 47,0018. Hol I sprata 238,2419. Hodnik I sprata 129,2320. Prolaz I sprat 18,3621. Sanitarije I sprat 47,00

Ukupno 1424,9

Nastavna oprema

Spisak vrednije tehničke, mjerne, demonstracione i druge opreme koja se koristi u nastavnom procesuBr. Naziv opreme, namjena i starost Količina

Projekciono platno 200x200 1Fotokopir aparat image runner 25301 1Dupla tabla 360x120 1EPSON interaktivni projektor 5Yamaha zvucnici (aktivni) 200w 6Dig. fotoap.SONY Alfa 260 1Smale scale server Lenovo 1EPSON GT-1500 Bussiness ADF A4 1Allied Telesis AT AR770S - Router 1D-Link DES-1210- 8x(4x PoE) 1D-Link DES DES-1210-28 1Wireless LAN module EPSON (ELPAP07) 1HP Laser Jet M603 2Oki laser jet 1IdeaCentre C50 All-In-One 3

Spisak informatičke opreme koja se koristi u nastavnom procesuBr. Naziv opreme i starost Količina1 IdeaCentre C470 All-In-One 32 HP Desktop AiO Pavilion 23-b313eu-D7F62EA 13 Acer Projektor - P1373WB WXGA 1280x800 14 Notebook Asus F555LA-XO065D Intel Core i3 15 TP-LINK TL-WA901ND Access point 300Mb/s 36 EPSON GT-1500 Bussiness ADF A4 scanner 17 Ometač signala mobilnih telefona 18 Ometač signala mobilnih telefona 19 HP Laser Jet P1102 310 HP Laser Jet 1018 311 HP Laser Jet P1156 412 HP Laser Jet P1320 313 HP Laser Jet 1200 214 Zebra TLP 2884 115 Star TSP 650 CUTTER 316 Čitač bar code 217 Xerox Phaser 5335 118 HP Laser Jet 3050 219 HP Laser Jet 3015 220 HP Laser Jet 1020 221 IdeaCentre C30 All-In-One 722 IdeaCentre C40 All-In-One 523 Desktop PC 20

24Dell OptiPlex 9010 All-in-One 1

25 Desktop PC dx2250M 4

56

http://datalink.me/TP-LINK-TL-WA901ND-Access-point

262728293031

OstaloBr. Naziv opreme, namjena i starost Količina1 Radni sto sa kasetom 140x80x76 12 Hojga itison 13 zavjesa-teška drperija-33 m2 14 Staklena vitrina 160x230x30 15 Tepih Presijski 3,5X2,5 18 Radni sto sa ug.segment.160x80x76 110 Radni sto 111 Klima uređaj-Sampo 452 HSM 112 Klima uređaj-Sampo 452 HSM 113 Vitrina hrast.200x240x40 115 Zavjese saten-31 m2 116 Klima uređaj-Sampo 560 HSM 117 Svileni tepih Persijski 118 Svileni tepih Persijski 119 Adm. plakar 250x280x42 120 Plakar za kasu 246x280x60 121 Cajna kuhinja 180x280x60 122 Adm. plakar 276x280x42 124 Adm. plakar 285x280x42 125 Kartoteka 298x280x42 126 Zavjese,drap.gar.kic.-58 m2 127 Plakari za higijenu 310x280x42 128 Sistem za čišćenje "Rainbow" 129 Adm. plakar 350x280x42 130 Vitrina biblioteka 400x240 131 Garnitura u u kozi 1+2 132 Kartoteka 416x280x42 133 Zavjese,drap.gar.kic.-92.5 m2 134 Konferencijski sto 460x130x78 135 Akt.zvucna kutija sa dodacima 136 Fotokopir mrezni aparat Panasonic FP 7722 137 Klupe dim.190x34x80/76-povezane 14 kom 138 Stol.na prekl. 56x82x58- 46 sjedista povezanih 139 Fixne stolice na preklapanje 72 sjedista 140 Fixne klupe 200x34x80/76 24 sjedista 141 Fixne stolice na preklapanje 78 sjedista 142 Klupe 200x34x80/76 26 komada 143 Klupe 390x34x80/76 22 komada 144 Fixne stolice na preklapanje 142 sjedista 1 1 Prilog tabela broj 2 - Kancelarijska oprema i namještaj 9142 Prilog tabela broj 3 - Djela likovne umjetnosti 403 Prilog tabela broj 4 - Spomenici-vajarska djela 14 Prilog tabela broj 5 – Alat 161 Radni sto sa kasetom 140x80x76 12 Hojga itison 1

Dodatak: Za svaki od prostora koji su navedeni u tabelama potrebno je priložiti dokaz o vlasništvu ili ugovor o korišćenju ili ugovor o zakupu (Prilog 12 . ). Za svu navedenu opremu potrebno je dostaviti izvod iz liste inventara iz poslednjeg popisa (Prilog 12.).

57

4.1.2 Biblioteka;

Centralna univerzitetska biblioteka organizuje i rukovodi bibliotečkim sistemom Univerziteta, odnosno bibliotekama njegovih organizacionih jedinica. Nadležna je za razvoj bibliotečko-informacionog sistema Univerziteta i kreiranje centralnog bibliotečkog kataloga Univerziteta prema međunarodnim bibliografskim standardima. U Biblioteci se obavlja i stručna obrada bibliotečke građe, obnova i nabavka bibliotečkog fonda, kao i produkcija i distribucija izdavačke djelatnosti Univerziteta.

Detaljnije informacije o raspoloživim bazama, prinovljenoj literaturi i slično se mogu naći na linku: http://www.ucg.ac.me/me/o-univerzitetu/centralna-univerzitetska-biblioteka

Biblioteka Pravnog fakulteta postoji od 1974. god. i organizaciona je jedinica fakulteta. Proces rada odvija se kroz tri odjeljenja: matičnom u Podgorici (nabavka, prijem i obrada publikacija), Budvi i Bijelom Polju (gdje se publikacije samo iznajmljiju na korišćenje). Korisnici Biblioteke su studenti, naučno-nastavno osoblje i spoljni korisnici. Njima su na raspolaganju fondovi Biblioteke koji su organizovani u više cjelina: Monografske publikacije - 22.000 bibliotečkih jedinica iz oblasti prava, sociologije, filozofije, istorije i srodnih nauka. Posebne zbirke iz ovog fonda su: zbirka referensne literature, zbirka magistarskih/master i doktorskih radova, zbirka iz oblasti ženskih studija i zbirka publikacija na stranim jezicima iz pravnih klinika.Periodične publikacije-2.356 svezaka iz oblasti prava i drugih društvenih i humanističkih nauka.Studentima i nastavno-naučnom osoblju dostupne su baze članaka u punom tekstu iz svjetskih časopisa na EBSCO hostu kao i od januara 2012 Lexis Nexis baza podataka.Biblioteka ima saradnju sa mnogo institucija (20 biblioteka pravnih fakulteta, 5 univerzitetskih biblioteka , 2 nacionalne biblioteke, ustavni i vrhovni sudovi, i si.). Saradnja se odvija u međubibliotečoj pozajmici publikacija i razmjeni koja značajno doprinosi bogaćenju fondova biblioteke).Član je strukovnih udruženja: Udruženje bibliotekara CG i Društvo pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Evrope. Prezentovana je i u vodiču ovog društva.Biblioteka je ravnopravni član COBISS.CG.U sastavu biblioteke je i čitaonica sa 50 čitalačkih mjesta i 8 računara za potrebe korisnika.Radno vrijeme Biblioteke je od 8 do 16h, a čitaonice od 8 do 20h.Studenti mogu koristiti usluge Biblioteke prema Pravilniku o radu po kojem istovremeno mogu koristiti do 3 publikacije, s rokom vraćanja od mjesec dana, a uz deponovanje indeksa ili lične karte.Elektronski katalog Biblioteke dostupan je na sajtufakulteta.Studentima su na raspolaganju i fondovi svih 26 biblioteka uključenih u COBISS.CG

4.1.3 Informacione i komunikacione tehnologije za realizaciju programa;

Informacioni sistem organizacione jedinice Univerziteta

Standard: Institucije bi trebalo da obezbijedi sakupljanje, analizu i korišćenje relevantnih informacije za efektivan menadžment svojih programa studija i drugih aktivnosti.

Pravni fakultet, je kao visokoobrazovna ustanova, u procesu primjene Bolonjskog procesa u periodu predhodne dvije godine učinila sve da nove studijske programe i načine prenošenja i provjere znanja dovede na najveći mogući nivo. Ovo je urađeno shodno postojećim finansijskim uslovima kao i činjenici da je za studijske programe ove institucije zainteresovan veliki broj srednjoškolaca. Ono što je svakako sprovedeno jeste konstantna kontrola već postojećeg osnova koji zadovoljava standarde u dijelu prostornih, tehničkih, kadrovskih i udžbeničkih resursa. Ova kontrola se sprovodi kroz standardne provjere kvaliteta nastave (interna kontrola i evaluacija studenata), stepen prolaznosti na nivou pojedinih predmeta, godina i cjelokupnih studijskih programa. Naravno, zastupljenost studenata u kreiranju nastavne politike i rješavanju studentskih problema je velika pa samim tim je obezbijeđena kontrola i od strane njih samih. Bitna činjenica je da Pravni fakultet ima utvrđene pokazatelje kvaliteta i da kroz kontrolu ovih pokazatelja, konstantno vrši unapređenje nastave i kvaliteta studenata koji završavaju studijske

58

programe na ovom fakultetu.

Objašnjenje: Institucionalna samo-spoznaja je početna tačka za efektivno obezbjeđivanje kvaliteta. Važno je da institucije imaju način da sakupe i analiziraju informacije o sopstvenim aktivnostima. Bez toga one neće znati što dobro funkcioniše i čemu treba posvetiti pažnju, ili koji su rezultati inovativnih praksi.

Informacioni sistemi vezani za kvalitet koji su potrebni pojedinačnim Ustanovama zavisiće u određenoj mjeri od lokalnih okolnosti, ali očekuje se da oni pokrivaju najmanje sljedeće:

napredovanje studenata i stope uspjeha;mogućnost zapošljavanja diplomiranih studenata;stepen zadovoljstva studenata sa programima;efikasnost nastavnika;profil studentske populacije;dostupne nastavne resurse i njihovu cijenu;ključne indikatore učinka same institucije.

Takođe je vrijedno upoređivanje institucije sa drugim sličnim organizacijama u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja i šire. Ovo im omogućava da prošire raspon samo-spoznaje i da nađu načina da poboljšaju svoj rad.

Informisanje javnosti o radu organizacione jedinice Univerziteta

Standard: Institucije bi trebalo redovno da objavljuju ažurirane, nepristrasne i objektivne informacije, i kvantitativne i kvalitativne, o programima i diplomama koje nude.

Transparentnost cjelokupnog rada Pravnog fakulteta doprinosi povećanju interesovanja novih studenata, njihovu dalju prohodnost u toku i nakon završetka studija i svakako samopotvrdu same ustanove kao važnog činioca u kreiranju intelektualne, sociološke i kulturne svijesti crnogorskog društva.Da bi postigli navede rezultate Pravni fakultet se oprijedijelio za informisanje cjelokupne javnosti , kao i budućih i sadašnjih studenata na dva načina. Naime, informisanje javnosti se vrši putem redovnih štampanja brošura i informatora za brucoše, koje se vrši pred početak svakog upisnog roka, kao i informisanje putem internet stranice (www.pravni.ucg.ac.me). Na internet stranici fakulteta mogu se uvijek naći kako opšte informacije o samom fakultetu tako i informacije o upisu, svim predmetima, sadržaju pojedinih studinskih programa, rezultatima ispita...Drugi nivo informisanja se odnosi i upućen je prema studentima koji pored gore dva pomenuta vida mogu koristiti informacije koje su im svakodnevno dostupne putem direktog kontakta sa nastavnim osobljem i saradnicima ili putem mailing liste na koju se mogu registrovati preko site-a Pravog fakulteta.

Objašnjenje: U ispunjenju svoje javne uloge, Ustanova visokog obrazovanja imaju odgovornost da pruža informacije o programima koje nude, planiranim ciljevima tih programa, kvalifikacijama koje dodjeljuju, nastavi, procedurama učenja i ocjenjivanja koje koriste, i mogućnostima za učenje koje su dostupne njihovim studentima. Objavljene informacije mogu takođe da uključuju stavove i mjesta zaposlenja bivših studenata i profil trenutne studentske populacije. Informacije treba da budu precizne, nepristrasne, objektivne i lako dostupne i ne bi trebalo da se koriste samo kao prilika za marketing. Ustanova treba da potvrdi da zadovoljava svoja očekivanja vezano za nepristrasnost i objektivnost.Prilog 14: Kao dokaz je potrebno priložiti publikaciju (recimo publikaciju tipa »Informator za brucoše«) ili navesti internet stranicu organizacione jedinice na kojoj se nalaze tražene informacije.

4.1.4 Finansiranje studijskog programa i način obezbjeđenja sredstava;

Finansiranje navedenih studijskih programa planirano je u skladu sa Odlukom Senata UCG br. 03-1910 i Upravnog odbora UCG br. 02-1910/1, obije od 30. 06. 2016, kao i Strategijom visokog obrazovanja 2016-2020.

4.1.5 Finansiranje studijskog programa i garancija osnivača privatnih Ustanova, saglasno članu 44 Zakona o visokom obrazovanju ( ’’Sl.list RCG’’, br. 60/03 ).

59

http://www.pravni.ucg.ac.me/

5. SAMOVREDNOVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA

5.1 Navesti dobre strane studijskog programa;

Modeli 3+2+3 je prepoznat u evropskom prostoru visokog obrazovanja, i apsolutno je dominantan i sa najboljim evropskim iskustvom po pitanju dostizanja standarda kvaliteta, uključivanja u proces usavršvanja i mobilnosti i studenata i nastavnika, te prohodnosti na tržištu rada.

5.2 Početna ograničenja i rizici;

Nema početnih ograničenja i rizika.

5.3 Vizija studijskog programa u budućnosti.

S obzirom da su nove diplome pojedinačno jasno zaokružene u smislu kompetencija kao i prepoznatljivosti, sve to daje svršenim studentima prohodnost na tržištu rada i sa trogodišnjim bečelor dilomom, a posebno sa diplomom magistarskih/master studija.

60

INFORMACIONE LISTE OSNOVNE STUDIJE

61

Naziv predmeta: OPŠTA TEORIJA DRŽAVE I PRAVA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBAVEZNI I 5 4+0

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanie i polaganje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj sticanje znanja o teoriji države, teoriji prava i tumačenju pravnih normiIshodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepoznaju, definišu i objasne osnovne i opšte pojmove teorije prava i države; objasne i kritički analiziraju najznačajnije teorije prava; definišu i objasne osnovne elemente i funkcije države, pravnu organizaciju države, kao i da razlikuju oblike države; razlikuju osnovne elemente pravnog poretka – normativni, faktički i vrijednosni; klasifikuju osnovne izvore prava (materijalni, formalni i vrijednosni), kao i elemente sistema prava (pravne institute, pravne grane i pravne oblasti); samostalno i kritički istražuju probleme i iteraturu.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr MILORAD IVOVIĆ - nastavnikMetod nastave i savladanja gradiva: Predavania, viezbe,seminarski radovi, kontrolni testovi, kolokvijumi i konsultaciieSADRŽAJ PREDMETAI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljXIV nedeljaXV nedeljaXVI-XIX nedelja

Uvodna predavanja pojam, isotijat nastanka i razvoj, premdmet opšte teorije države i prava Gledišta o odnosu države i prava; uloga države u razvoju prava, uticaj prava na državuUticaj države na pravo; Uticaj prava na državu; vladavina prava - pravna državaKolokvijum -TESTOrganizacija države, pojam organizacije, načela državne organizacijeOblik države; pojam državnog oblika; oblici vladavine; oblici političkog poretkaOblici državnog uređenja i oblici državne vlasti; zakonodavstvo, uprava, sudstvo Pojam pravnog poretka; pojam pravne normeVrste pravnih normi; elementi pravnih Kolokvijum-TEST Pojedinačni pravni akt; vrste pojedinačnih pravnih akata; pojam pravnog odnosaPojam pravnog subjekta; vrste pravnih subjekata;oblik (forma)materijalnog aktaZakonitost; pojam zakonitosti; oblici zakonitosti; osobine zakonitostiPrimjena pravaTumačenje prava

Završni ispit, popravni ispit

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadaju predavanja i vjezbe,rade seminarske radove i izrade oba kolokvijuma i sve kontrolne testove

Opterećenje studenta

nedjeljno 3) 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:4 sati predavanja0 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru 4) Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura:Osnovna: Lukić-Košutić-Mitrović - UVOD U PRAVO, Službeni list, 1999 i novija Dopunska: John Rawls, «Teorija pravde» CID,Podgorica; Alf Ros, «Pravo i pravda», CID,Podgorica; Lon Fuler, «Moralnost prava» CID,Podgorica; Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:seminarski rad se ocjenjuje sa ukupno 5 poenadva kolokvijuma po 20 poena ukupno (40 poena)isticanje u toku predavanja i ucesce u debatama 5 poenazavrsni ispit 50 poenaPrelazna ociena se dobiia ako se kumulativno sakupi naimanie 51 poenPosebne naznake za predmet: Nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Milorad IvovićNapomena: Dodatne informacije mogu se dobiti kod predmetnog nastavnika prof.dr. Milorada Ivovića

Naziv predmeta: OPŠTA I NACIONALNA ISTORIJA DRŽAVE I PRAVA

62


Obavezni I 5 4P+0VStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne studije Pravnog fakulteta- Akademski studijski program za sticanje diplome: PRAVNIKA ( studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumije osnovne kategorije i pojmove istorijskog razvoja države i pravaIshodi učenja: Sticanje osnovnih znanja o temeljima civilizacije pripremaju za izučavanje i razumijevanje pojmova i pravila savremenog prava, njegovih pojavnih oblika i budućih rješenja; početno savladavanje pravne terminologije; razvijenje kod studenata specifičnog pravničkog načina razmišljanja učeći ih da se na izvornom istorijsko-pravnom materijalu prilogođavaju delikatnoj vještini tumačenja pravnih normi; zaokruživanje znanje koja pružaju opšte obrazovni predmeti, a posebno ovaj za koji je uveliko vezan pojam civilizacije; produbljivanje opšte i pravne kultureIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ljiljana JokićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminarski radovi, debate, kolokvijumi

SADRŽAJ PREDMETA I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedelja XII nedeljaXIII nedeljaXIV nedelja XV nedelja XVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Uvodno predavanje, predmet, značaj, metod i istorijskii izvoriPeriodizacija istorije, prvobitna zajednica, brak, porodica i religija, društvena organizacija i struktura, Robovlasništvo, osnovna obilježja, Istočne despotije, Egipatska i vavilonska društva, građansko i krivčno pravo. Antičke države, Sparta i Atina, pravo, Atinski reformatori, Helenizam I kolokvijum Vremensko trajanje i opšta obilježja feudalizma, feud – feudalna hijerarhija, izvori srednjovjekovnog prava;Franačka i franačko pravo, izvori i grane, Vizantija i vizantijsko pravo Arapski kalifat i šerijetsko pravo, novovjekovna engleska, francuska i Sad II kolokvijumDukljansko – zetski period, srednjovjekovno pravo u Zeti Crnogorci pod turskom vlašću, Stvaranje države, Petar I, Zakonik opšti crnogorski i brdski, Stega; Petar II Projekat zakona otečastva; Crna Gora za vrijeme Knjaza Danila, Danilov zakonik,Berlinski kongres, Crna Gora za vrijeme Knjaza Nikole, reforme Opšti imovinski zakonik, Ustav Crne Gore iz 1905, klubaši i pravaši, proglašenje kraljevine Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i poravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:4 sati predavanja0 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestruNastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura: Opšta istorija države i prava: Prof. Dr Ljiljana Jokić Državno pravna istorija Crne Gore: Prof. Dr Ljiljana Jokić Državno pravna istorija naroda Jugoslavije: Grupa autoraOblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma sa po 20 poena ( ukupno 40) - Isticanje u toku predavanja i učešće u debatama 5 poena - Seminarski rad sa 5 poena - Završni ispit sa 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen

Posebne naznake za predmet: Nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Ljiljana Jokić

63

Naziv predmeta: RIMSKO PRAVO

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedeljni fond časova

OBAVEZAN I 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje :

Akademske Osnovne studije Pravnog fakulteta- ( studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima:Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta:

Ishodi učenja: Po uspješnom završetku ovog ispita student će biti sposoban da:Definišu i objasne temeljne pojmove i institute rimskog statusnog, porodičnog, nasljednog, stvarnog,obligacionog prava i građanskog sudskog postupka i sagledaju ih u komparativnoj perspektivi u odnosu na pozitivnopravna rješenjaRazumiju evoluciju rimskog( privatnog )prava kroz razdoblja rimske pravne istorijeKoriste primarne izvore i primijene ih pri rješavanju praktičnih zadatakaShvate uticaj rimskog privatnog prava na savremene pravne sistemeRazviju sposobnosti kritičkog sagledavanja pojedinih rimskih pravnih rješenja u odnosu na savremeno pravoSteknu i koriste osnovna znanja neophodna za razumijevanje i polaganje pozitivnopravnih predmeta (posebno iz građanskopravne oblasti)Na osnovu primjera velikih rimskih pravnika razviju svijest o važnosti i dostojanstvu pravne nauke i pravničke profesije, kao i odgovornosti u stručnom i etičkom pogleduShvate značaj izgradnje prava, njegovog ciljnog tumačenja i praktične primjeneIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Nevenka Bogojević-Gluščević-nastavnik

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja, , rasprave,seminarske radove,individualne zadatke i analizu primjera iz rimske kazuistike.Sadržaj predmeta:

I nedelja

II nedelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIIInedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, metodama nastavnog i ispitnog procesa.Predmet i značaj rimskog prava. Istorija i recepcija rimskog prava. Rimski pravni koncepti danas.Izvori rimskog prava. Rimska teorija prava i pravna tehnika. Rimsko statusno pravo. Subjekti prava. Fizička i pravna lica. Pojam pravne, poslovne i deliktne. .Rimsko porodično pravo.Pojam i vrste porodice, srodstva i braka .Oblici sklapanja braka i prestanak braka. Pravni položaj žene.Rimsko nasljedno pravo.Vrste nasleđivanja. Singularna i univerzalna sukcesija. Zakonski nasljedni redovi kroz rimsku pravnu istorju. Pojam i vrste testamenta.Pravni odnosi i pravna zaštita nasljednika.Rimsko stvarno pravo. Pojam, karakteristike stvarnih prava, pojam i podjela stvari. Državina,pojam,elementi, vrste, sticanje, gubitak,zaštita; svojina, pojam, vrste, ograničenja, susvojina; Načini sticanja svojine . Rimsko stvarno pravo.Stvarna prava na tuđim stvarima:službenosti i založno pravo, pojam,vrste, karakteristike.Rimsko stvarno pravo Zaštita prava svojine . Praktična nastava.(dopuna i usavršavanje stečenih teorijskh znanja i vještina kroz praktični rad). Rješavanje svojinskih sporova. Koncipiranje tužbi za zaštitu svojine, simulacija vindikacionog spora i tužbe zbog uznemiravanja . Kolokvijum

Rimsko obligaciono pravo-opšti dio.Pojam obligacije i obligacionog odnosa, elementi..Predmet ,sadržina i subjekti obligacije. Sadržaj pravnog posla. Dejstvo obligacije.

Rimsko obligaciono pravo-opšti dio Obezbjedjenje potraživanja. Pojam i vrste. Ispunjenje obligacije. Docnja. Pojam i vrste. Pojam i elementi kontraktne odgovornosti. Ispunjenje obaveze . Gašenje obligacija .Vrste.

Popravni kolokvijum

Rimsko obligaciono pravo -posebni dio .Klasifikacija obligacija. Kontrakt. Pojam i vrste. Realni ugovori. Konsensualni ugovori. Literarni ugovori. Verbalni ugovori.

Rimsko obligaciono pravo -posebni dio. Bezimeni ugovori. Pakta. Pojam i podjela. Kvazikontrakti. Pojam i vrste. Delikti. Pojam i podjela Delikti privatnog prava. Delikti javnog prava. .Kvazidelikti.Obligaciono pravo.Praktična nastava (usavršavanje teorijski

64

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI-XIX nedjelja

stečenih znanja i vještina kroz praktični rad i odbranu seminarskih radova): Tehnika pisanja raznih obligacionih ugovora. Simulacija raznih načina za zaključivanje ugovora; Odbrana seminarskih radova; Diskusija;Rimski gradjanski sudski postupak. Vrste postupka i osnovne karakteristike. Procesualna sredstva. Pojam i vrste. Tužba i podjele tužbi. Nadležnosti u postupku. Rimski notarijat. Advokatura u Rimu. Rimski gradjanski sudski postupak.Praktična nastava. Praktična nastava (usavršavanje teorijski stečenih znanja i vještina kroz praktični rad )Simulacija sudskog postupka . Aktivni učesnici studenti .Analiza slučajeva i debata .

Završni ispit

Popravni ispitOPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno U semestru

6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 satiUkupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, teorijsku i praktičnu, učestvuju u debatama, vježbama i polaganju kolokvijuma .Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane , a nakon prezentacije ostali studenti učestvuju u debati.

Osnovna literatura:4. Dragomir Stojčević, Rimsko privatno pravo, Savremena administracija, Beograd 1999 .5. Obrad Stanojević, Rimsko pravo, Službeni list, Beograd 2003. 6. Nevenka Bogojević-Gluščević, Izvori za rimsko obligaciono pravo, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 2000.7. Jelena Danilović-Obrad Stanojević, Tekstovi iz rimskog prava, Službeni list SCG, Beograd 2003.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave:Student polaže kolokvijum i ispit usmeno. Kolokvijum i popravni kolokvijum - do 40 bodova Praktična nastava – do 15 bodova . Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave 20% odnosno 12 časova nastave.Oblici praktične nastave: simulacije sudskih sporova, simulacija postupka, tehnika pisanja tužbi, seminarski radovi, debate, učešće u diskusijama pri odbrani drugih seminarskih radova, kritike rješenja iz studije spornog slučaja. Studenti koji na času praktične nastave iz dijela sudskog postupka uspješno urade simulaciju postupka oslobađaju se materije tog dijela na završnom ispitu. Praktična nastava odvija se u amfitetru, biblioteci fakulteta ili posebnom kabinetu, a u slučaju veće grupe zainteresovanih studenata moguće je predvidjeti i odlazak u sudnicu.Praktična nastava uključuje i angažovanje stručnjaka iz prakse, advokata i notara . Završni ispit i popravni ispit –do 45 bodovaStudent je položio ispit ako je sakupio najmanje 50 bodova. Pozitivna ocjena se formira zbrajanjem bodova na na sljedeći način:Ocjena:A-90-100 bodovaB-80-89 bodovaC-70-79 bodovaD-60-69 bodovaE-50-59 bodovaPosebna naznaka za predmet: sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/ Predmetni nastavnik: prof.dr Nevenka Bogojević Gluščević

Naziv predmeta: SAVREMENI POLITIČKI SISTEMI


65

Obavezan I 5 4P+0V

Studijski program za koji se organizuje: Pravni fakultet Podgorica, I semestar 2016-2017, akademski studijski program za sticanje diplome PRAVNIKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta:Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da : 1) navede, definiše, razlikuje i kritički rasvetli najznačajnije pojmove iz oblasti politike, (savremenih) političkih sistema, demokratije i organizacije vlasti, a, na osnovu ovoga, i 2) učestvuje u izgradnji sistema vladavine prava, podele vlasti i drugih temeljnih mehanizama i institucija moderne demokratije.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Nastavnik redovni profesor Dr. Milan Popović, saradnik Mr. Petar Šturanović.Metod nastave i savladavanja gradiva: PREDAVANJA i VEŽBE prema utvrđenom rasporedu + KONSULTACIJE sredom od 11.00-12.00 u kabinetu profesora Milana Popovića na Pravnom fakultetu u Podgorici.SADRŽAJ PREDMETA:Pripremna nedelja Priprema i upis semestra.I nedelja nastave Predstavljanje predmeta, nastavnika i saradnika.II nedelja nastave Osnovni uvodni pojmovi I: politika, moć, vlast, autoritet, legitimnost vlasti.III nedelja nastave Osnovni uvodni pojmovi II: politički sistem, klasifikacije, tipologije.IV nedelja nastave Moderna politička nauka I: predmet.V nedelja nastave Moderna politička nauka II: metod.VI nedelja nastave Liberalna demokratija I: moderno doba, liberalizam kao ideologija, politički procesi i njihovi nosioci.VIII nedelja nastave Liberalna demokratija II: političke institucije, posebno organizacija vlasti.IX nedelja nastave Britanski politički sistem.X nedelja nastave Politički sistem SAD.XI nedelja nastave Politički sistem Francuske pete republike. KOLOKVIJUM + POPRAVNI KOLOKVIJUM: PREMA

UTVRĐENOM RASPOREDU.XII nedelja nastave Politički sistem postnacističke SR Nemačke.XIII nedelja nastave Posthladnoratovska era: ideologija ili zbilja?XIV nedelja nastave Posle hladnog rata: više ili manje demokratije?XV završna nedelja nastave

Jedan pogled u budućnost: savremeni svet i savremeni politički sistemi do sredine XXI veka.

XVI-XVII nedelja ZAVRŠNI ISPIT: PREMA UTVRĐENOM RASPOREDU.XVIII nedelja Pauza između ispita.XIX-XXI nedelja POPRAVNI ZAVRŠNI ISPIT: PREMA UTVRĐENOM RASPOREDU.

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno U semestru


Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i u njoj aktivno učestvuju.

Osnovna literatura: Pavle Jovanović, Nenad Dimitrijević, Milan Popović, SAVREMENI POLITIČKI SISTEMI, Udžbenik, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 1998. Upućivanje na Širu literaturu u udžbeniku, kao i na časovima i konsultacijama. Radovi profesora Milana Popovića dostupni su i na njegovom ličnom vebsajtu: www.milanmpopovic.info Provere znanja i ocenjivanje:Kolokvijum, i popravni tog kolokvijuma, sredinom ili krajem semestra, u pisanoj ili usmenoj formi. Završni, i popravni završni ispit, u usmenoj formi.Na kolokvijumu, odnosno popravnom kolokvijumu, dva pitanja: prvo pitanje iz ispitnih pitanja 1-26, 0-30 poena, drugo pitanje iz ispitnih pitanja 27-44, 0-30 poena. Na kolokvijumu odnosno popravnom kolokvijumu ukupno 0-60 poena.Studenti koji su na kolokvijumu odnosno popravnom kolokvijumu osvojili najmanje 50 od ovih 60 poena, ukoliko su zadovoljni osvojenim brojem poena i odgovarajućom ocenom, ne moraju izlaziti na završni odnosno popravni završni ispit.Na završnom odnosno popravnom završnom ispitu može se osvojiti još dodatnih 0-40 poena, i to, za sve ocene, na osnovu pitanja 1-71, za ocene A i B, još i na osnovu pitanja 72-96, a za ocenu A, još i na osnovu Šire literature. Na kraju svih provera znanja, kolokvijuma, popravnih kolokvijuma, završnih i popravnih završnih ispita, konačna ocena formira se na osnovu skale:

F E D C B A0-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90-100

Posebna naznaka za predmet: Nema.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr. Milan Popović.Napomena: Dodatne informacije o predmetu dobijaju se na časovima i konsultacijama.

Naziv predmeta: OSNOVI SOCIOLOGIJE I SOCIOLOGIJA PRAVA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni I 5 4P + 0V

66

http://www.milanmpopovic.info/

Naziv predmeta: OSNOVI SOCIOLOGIJE I SOCIOLOGIJA PRAVA- Osnovne studije : I godina – IsemestarCilj izučavanja predmeta: Cilj izučavanja predmeta je upoznavanje studenata sa: osnovnim pojmovima o društvu, osnovnim karakteristikama najznačajnijih socioloških teorija, društvenim sistemom i društvenim podsistemima, kao i pojmom, predmetom i problemima sociologije prava.

Ishodi učenja. Nakon što studenti polože ovaj ispit biće u mogućnosti da: definišu i objasne osnovne sociološke pojmove; objasne i kritički analiziraju najznačajnije sociološke teorije; tumače društvene promjene; primjene stečena znanja u cilju objašnjavanja različitih društvenih fenomena; definišu predmet i osnovne probleme sociologije prava.Nastavnik: doc. dr Marko Dokić Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, praktična nastavaPLAN RADA PO NEDJELJAMA:Pripremne nedjelje Nedjelje za nastavu, kolokvijume i završni ispit:

I Karakter sociologije, istorijat i mesto u sistemu naukaII Sociološke teorijeIII Sistem uopšte i društveni sistem i jezgro globalnog društvenog sistemaIV Okviri života globalnog društvenog sistema i društvene ustanove (organizacije); društvena moć, naličje društvenih ustanova, organizacija i društvenih grupaV Globalni društveni sistem i podsistemi: Anatomija globalnog društvenog sistema (Prilikom izučavanja podsistema biće uključena i praktična nastava, koja će uključivati posjete određenim društvenim ustanovama u zavisnosti od podsistema koji se bude izučavao i analize i obradu odgovarajućih statističkih podataka koji se odnose na predmetnu materiju)VI Ljudska ekologija i ljudska reprodukcija + praktična nastavaVII Ekonomija; Politički sistem – upoznavanje sa osnovnim karakteristikama političkog sistema Crne Gore + praktična nastavaVIII Kolokvijum IX Popravni kolokvijum X Kultura i kultura simboličke komunikacije; Saznajno-iskustvena kultura; Normativna kultura; Vrednosna kultura; Kultura potreba + praktična nastavaXI Promjene (dinamika) društva; Sociologija svjetskog sistema: nastanak i struktura svjetskog sistema, podjele svijeta; Društva u tranziciji (postsocijalistička društva) XII Predmet i problemi sociologije pravaXIII Preteče i osnivači sociologije pravaXIV Sistematska sociologija pravaXV Diferencijalna i genetička sociologija pravaXVI Završni ispit

Završna nedjelja – ovjera semestra i upis ocena XVIII-XXI Nedjelje dopunsku nastavu i popravni ispitni rok

Opterećenje studenataNedjeljno U semestru5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:4sati predavanja0sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati


Osnovna literatura: Miroslav Pečujlić, Vladimir Milić, Sociologija, Beograd, 2001.Žorž Gurvič, Sociologija prava, Podgorica, 1997.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Kolokvijum – maksimalano 50 poena- Seminarski rad i praktična nastava (udio praktične nastave – 12 časova, 20 % ) – maksimalno 6 poena - Završni ispit – maksimalno 44 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Naziv predmeta: USTAVNO PRAVO


67

obavezni II 5 4P +0VStudijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Da osposobi studente da vladaju ustavnim kategorijama i upoznaju uporedna ustavna rješenja i ustavni sistem Crne Gore

ISHODI UČENJA: Ovlada osnovnim pojmovima Ustavnog prava i definiše ustavnu statiku, tj. ima saznanja o pojmu i vrstama ustava uopšte i u uporednom pravu i ustavnu dinamiku, tj. donošenje, promjenu i ostvarivanje ustava; sazna tokove razvoja ustavnosti u svijetu i kod nas, upozna i komparativno poveže osnovne ustavne principe i institucije u uporednim ustavnim sistemima, posebno evropskih zemalja; uporedi i pravilno tumači odnos rješenja o ljudskim pravima, slobodama i dužnostima u Ustavu CG i Evropskoj konvenciji i usvoji znanje o manjinskim pravima po Ustavu CG; ovlada poznavanjem ustavnog razvoja Crne Gore i shvati osnovne principe ustavnog uređenja i Ustava CG; raspravlja o ustavnim institucijama CG, Skupštini CG, Vladi CG, Predsjedniku CG i sudskoj vlasti i uopzna statiku i dinamiku , tj. oblik revizije ustava CG; objasni novine Amandmana na Ustav CG, posebno specifičnost izbora sudija i tužilaca u CG; raspravlja o vladavini prava i ulozi i ustavnoj poziciji Ustavnog suda CG; takođe, objasni ustavne principe o lokalnoj samoupravi u CG.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časoviSADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedjeljaI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestraUstavna azbuka – diktiranje pojmova i testiranje grupeUstavna statika i ustavna dinamika (pojam, vrste i primjena Ustava)Ustavna istorija u svijetuUstavna istorija kod nasSavremena ustavnost u svijetu i Ustav EUKolokvijum I

Ustavni principi I: legalitet i legitimitet; federalizam i decentralizacijaUstavni principi II: podjela i jedinstvo vlasti, neposredna demokratijaUstavne institucije I: parlament i vlada; šef državeUstavne institucije II: ustavno sudstvo, sud, tužilaštvo i ombudsmanKolokvijum IIOrgani vlasti po Ustavu RCG (1992) i osnovni ustavni principi Institucije SCG i osnovni principi unije po Ustavnoj povelji SCG (2003)Ljudska prava po Ustavu RCG (1992) i Povelji o pravima (2003) Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijuma


Nedjeljno


U semestruNastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati


Literatura: S.Lukić, Zbirka tekstova i dokumenata ,,Ustavno pravo'', Podgoirica 2007. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40) Isticanje: 5 poena Seminarski rad 5 poena; završni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 50 poenPosebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu DOBICE SE NA PREDAVANJIMA

Naziv predmeta: UVOD U GRAĐANSKO PRAVO

68

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaobavezni II 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i kategorijama Građanskog pravaIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše sistem građanskog prava; definiše i objasni pojedine institute i pojmove opšteg dijela građanskog prava (pojam, sistem i načela građanskog prava, izvore građanskog prava, građanskopravni odnos, subjekte građanskopravnog odnosa, građansko pravo u subjektivnom smislu, objekte građanskog prava, prava ličnosti, intelektualnu svojina, pravni posao, zastupništvo, zastarjelost i prekluzija, zaštitu prava); objasni zašto su za nastanak pojedinih pravnih odnosa zakonom predviđene pojedine pretpostavke; analizira pravne izvore i pravna pravila koja uređuju materiju opšteg dijela građanskog prava i poveže pravna pravila koja uređuju pojedine građanskopravne institute; uporedi različite pravne institute opšteg dijela građanskog koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih slučajeva i zaključi koje su posljedice primjene pojedinih instituta opšteg dijela građanskog prava; analizira konkretno činjenično stanje i razlikuje bitne od nebitnih činjenica, radi pravilne primjene pravnih pravila.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Zoran Rašović-nastavnik; Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i praktične vježbePraktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), i analizu sudske prakse od strane studenata.SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjeljaI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestra Kolokvijum Uvodne teme, izvori gradjanskog prava,subjekti i objekti, Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Subjektivna gradjanska prava, prava ličnosti, intelektualna svojina, imovina i pravni promet. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Završni ispit Pravni posao,modifikacije pravnih poslova, nevažnost pravnih poslova, zastupništvo, pravne činjenice, Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Zastarjelost i prekluzija. Zaštita prava Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studentaNedjeljno U semestru

6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 satiUkupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Uvod u građansko pravo-Andrija Gams, Ljiljana Đurović Uvod u građansko pravo-Obren Stanković, Vladimir Vodinelić Građansko pravo-Slobodan Đuretić Uvod u garađansko pravo-Dragoljub Stojanović, Oliver AntićOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uspjeh na kolokvijumu vrednuje se najviše sa 45 poena.Praktična nastava i seminarski rad vrednuju se najviše sa 10 poena.Uspjeh na završnom ispitu vrednuje se najviše sa 45 poena.Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50Ocjena A B C D E

Posebne naznake za predmet: NemaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Zoran Rašović

69

Naziv predmeta: RADNO PRAVO

Šifra predmet

a

Status predmet

a

Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni II 5 4PStudijski programi za koje se organizuju: Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima radnog prava i socijalne zaštiteIshodi učenja:Nakon što student položi ispit, biće u mogućnosti da: Objasni radno pravo kao posebnu granu prava, njegov odnos sa drugim granama prava I osnovne institute radnog prava; Kritički vrednuje predloge za normativno regulisanje pitanja koja se tiču odnosa na radu ili povodom rada; Objasni osnovne krakteristike I postupak ostvarivanja individualnih prava iz radnog prava; Objasni osnovne karakteristike I postupak zaštite kolektuvnih prava iz radnog odnosa; Objasni ostvarivanje prava po osnovu rada (prava iz zdravstvenog osiguranja, penzijsko-invalidskog osiguranja I prava za slučaj nezapsolenosti).

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Vesna Simović ZvicerMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminarski radovi, konsultacije i govorne vježbeSADRŽAJ PREDMETA


Priprema i upis semestraPojam, predmet i razvoj radnog pravaIzvori radnog pravaPravo na rad, radni odnosi i forme rada van radnog odnosaRaspoređivanje zaposlenih. Stručno osposobljavanje zaposlenihKolokvijumRadno vrijeme. Odmori i odsustva. Mirovanje radnog odnosaOdnos prema radu i odgovornost zaposlenih (materijalna, prekršajna i krivična)Prestanak radnog odnosaOstvarivanje i zaštita prava zaposlnih; Posebni režim radnih odnosa.Kolektivna prava zaposlenih i rešavanje kolektivnih radnih sporovaPopravni kolokvijum. Pojam, razvoj i nastanak socijalnog osiguranja. Osnovna načela i graneZdravstveno osiguranje; Invalidsko i penzijsko osiguranjeNezaposlenost i prava nezaposlenih. Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenta5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:4 sati predavanja0 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Osnovna literatura: Uvod u radno pravo, Branko Lubarda , Pravni fakultet, Beograd, 2015.

70

Radno pravo, Vlajko Brajić,Savremena administracija, Beograd, 2001Dodatna literatura:Zakon o radu CG (’’Službeni list Crne Gore’’, br. 49/2008, 59/2011, 66/2012 i 31/14)Zakon o štrajku (’’Službeni list Crne Gore’’, br. 11/15)Zakon o Socijalnom savjetu (''Sl. list CG’’, br. 16/07 i 20/11); Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova (''Sl. list CG’’, br. 16/07 i 53/11); Zakon o reprezentativnosti sindikata (’’Službeni list CG’’, broj 26/10 i 36/13)Zakon o zabrani zlostavljanja na radu („Sl. list CG“ br.30/12).; Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava po osnovu nezaposlenosti ("Sl. list Crne Gore", br. 14/10 ); Zakon profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom(’’Sl. list Crne Gore’’, br. 49/08, 73/10 i. 39/11),);Zakon o Fondu rada ( "Službeni list CG’’, broj 88/2009");Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju (Sl. list RCG br. 54/03, 39/04, 61/04, 79/04, 81/04, 14/07, 47/07, i "Sl. list Crne Gore", br. 79/08, 14/10 , 78/10, 66/2012); Zakon o zdravstvenom osiguranju (’’Sl.list CG 06/16);Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list CG, br.3/16).

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uspjeh na klokvijumu vrednuje se sa najviše 40 bodovaSeminarski rad: najviše 5 bodovaGovorna vježba: najviše 10 bodovaZavršni ispit: najviše 45 bodovaStudent je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja.Posebne naznake za predmet: nemaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vesna Simović ZvicerNapomena: Dodatne informacije o predmetu studenti mogu dobiti putem e-mail adrese: [email protected]

71

Naziv predmeta: OSNOVI PRAVA EVROPSKE UNIJE

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni II 5 4P Studijski programi za koje se organizuje:Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - akademski studijski program za sticanje DIPLOME OSNOVNIH STUDIJA, (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Uvođenje u sistem institucija ,normi,pravila i postupaka koji postoje u EU;Upoznavanje sa načinom pravnog regulisanja odnosa EU,funkcionisanjem komunitarnog prava i sa njegovim značajem;Upoznavanje sa pravnim posledicama kršenja pravila komunitarnog prava ;Pružanje znanja o odnosu prava Eu i domaćeg prava i načinima usklađivanja domaćeg prava sa pravom EU

Očekivani ishodi učenja:

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Osnovi prava EU mogu da:

1. Objasne prirodu i proces nastanka EU, fundamentalne karakteristike prava EU i osobenost prava EU u odnosu na norme međunarodnog prava;

2. Opišu i analiziraju funkcionisanje EU, njenih institucija, kao i način donošenja odluka u EU;

3. Pravilno protumače i objasne evropsko pravo u širem smislu sa njegovim perspekivama ;

4. Shvati kako pojedini instituti prava EU funkcionišu u praksi ;

5. Imaju neophodno znanje za rad u nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva o osnovama prava EU kao i da stečena znanja primijene u praksi najrpije za potrebe usklađivanja domaćeg prava sa pravom EU a kada naša država postane članica EU da mogu primijeniti pravo EU u oblasti svog angažovanja

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Bojana Lakićević – Đuranović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, studije slučaja, konsultacije

Sadržaj predmeta:Pripremna

nedjeljaUpoznavanje sa predmetom, planom rada i načinom provjere znanja

I nedjelja Pojam evropskog prava;ustanovljenje i pravni status EUII nedjelja Osnivački ugovori ;Jedinstveni evropski akt,Ugovori iz Mastrihta, Amsterdama, Nice i Lisabona.III nedjelja Pravna priroda Evropske unijeIV nedjelja Jedinstveni institucionalni sistem EUV nedjelja Politički i drugi organi EUVI nedjelja I TEST VII nedjelja Pravosudni organi i druga tijela EU- praksa u Vrhovnom suduVIII nedjelja CG Opšta obilježja prava EU i izvori prava EUIX nedjelja Pravo građanstava Unije X nedjelja Izvršenje prava EUXI nedjelja Sistem pravne zaštite u EUXII nedjelja II TEST XIII nedjelja Spoljni odnosi evropske zajednice i EU XIV nedjelja

Politika proširenja – praksa u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i Delegaciji EU u CG

XV nedjelja Pregovori o pristupanju Crne Gore EU- praksa Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i Zavodu za medjunarodnu saradnju

XVI nedjelja

Završni ispit

XVII nedjelja

Popravni ispit

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, Zavodu za međunarodnu saradnju , Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Vrhovni sud Crne Gore.

OPTEREĆENJE STUDENATA5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati

72


i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Literatura: Osnovi prava Evropske unije, Budimir P. Kosutić, Podgorica: CID,2014;Uvod u institucije i pravo Evropske unije , 6 izdanje, Radovan D. Vukadinović, Kragujevac, 2014

Dodatna literatura: Institucionalni mehanizam Evropske unije posle Lisabonskog ugovora ,Z. Radivojević - V. Knežević-Predić, Niš, 2016.;Osnovi prava Evropske unije, poglavlje “Izvori” u knjizi , Rodoljub Etinski, Novi Sad, 2010Osnove prava EU, Ćapeta, T. i Rodin, S., Narodne novine, Zagreb 2011.Chalmers D.and Tomkins A., European Union Public Law, Cambridge University Press,2010

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Bojana Lakićević - ĐuranovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama i putem maila [email protected]

73


Naziv predmeta: OSNOVI EKONOMSKE POLITIKE

Šifra predmeta


OBAVEZNI I 5 4P+0VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslova za slušanie i polaganje premdmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da steknu znanja iz osnovnih pojmova ekonomske politike, o njenim karakteristikama i zakonitostimaIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:- definiše pojam, predmet, subjekte, ciljeve, instrumente i mjere Ekonomske politike;- navede i objasni teorije ekonomske politike i njihov uticaj na današnjicu;- navede i objasni agregate materijalne proizvodnje;- raspravlja o finalnoj potrošnji, definiše tržište i navede i objasni njegove funkcije, vrste i tržišna stanja;- definiše cijene i inflaciju, navede i objasni vrste cijena i inflacije; - raspravlja o fiskalnoj politici, principima i finansiranju budžeta, kreditno monetarnoj politici, njenim subjektima i instrumentima, spoljno trgovinskoj politici, carinama, trgovinskim ugovorima i deviznom sistemu i politici.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. DR VJERA BEGOVIĆ-RADOVIĆ – nastavnikMetod nastave i savladanja gradiva: Predavania, viezbe,seminarski radovi, kontrolni testovi, kolokvijumi i konsultaciieSADRŽAJ PREDMETAPripremna nedeljaI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedelja V nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestraPojam, predmet i osnovne odlike ekonomske politike. Odnos sa drugim naukama.Subjekti, ciljevi, instrumenti i mjere ekonomske politike Privredni sistem, njegovi subjekti i tipoviTeorije ekonomske politikeAgregati materijalne proizvodnje, tekući i potencijalni, nominalni i realni društveni proizvodKolokvijum-test

Popravni kolokvijumFinalna potrošnja. Investicije, lična potrošnja i javna potrošnjaTržište i njegove funkcije. Vrste i tržišna stanjaCijene i vrste cijena. Inflacija i njene vrsteFiskalna politika. Budžet, njegovi principi i finansiranjeKreditno monetarna politika i njeni instrumenti. Centralna banka i njene funkcije; Praktična nastava – studije slučajaSpoljno-trgovinska politika, carine i trgovinski ugovoriDevizni sistem i politika. Devalvacija i revalvacijaZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave:Studenti su obavezni da pohadaju predavanja i vjezbe,rade seminarske radove i izrade oba kolokvijuma i sve kontrolne testove


Nedjeljno U semestru5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta



Literatura: 1. Grupa autora:Osnovi ekonomske politike, Podgorica, 1998 2.Emilija Vukadin: Osnovi ekonomske politike, Beograd, 2000 3. Vjera Radović: Monetarna politika (separate od 7 stranica) 4. Miroljub Labus: Osnovi Ekonomije, Beograd, 2001 5.Damjan Šećković: Politička ekonomija, Podgorica, 1998 6. Noam Čomski: Profit iznad ljudi, Novi Sad, 1999 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:kolokvijum ukupno 50 poenazavrsni ispit 50 poenaPrelazna ociena se dobiia ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poenaPosebne naznake za predmet: Nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Vjera Begović-RadovićNapomena: Nema

74

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVO-opšti dio


OBAVEZNI III 7 4P+0VStudijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta:Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Doc. dr Darko RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi,konsultacije i praktična nastavaISHODI UČENJA: definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove opšteg dijela krivičnog prava; prepozna i protumači krivičnopravne norme koje regulišu institute opšteg dijela krivičnog prava kako bi mogao da ih poveže sa normama koje regulišu konkretna krivična djela; primjeni određene institute opšteg dijela krivičnog prava na konkretan činjenični opis događaja; analizira činjenični opis događaja iz kojeg je proistekla krivična stvar i utvrđuje postojanje uslova za primjenu određenih intituta opšteg dijela krivičnog prava; uporedi pojedine bliske institute opšteg dijela krivičnog prava kako bi mogao da odluči koji od njih će primijeniti na konkretnu situaciju iz prakse.

SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedeljaXIII nedelja XIV nedelja XV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestraPojam, predmet i funkcije krivičnog prava,odnos krivičnog i drugih grana pravaPojam međunarodnog krivičnog prava, osnovna načela,izvori krivičnog pravaTumačenje,vremensko i prostorno važenje krivičnog zakonodavstva Opšti pojam kr.djela,objekat i subjekat kr.djela,osnovi isključenja protivpravnostiPojam i oblici krivice, praktična nastavaOsnovi isključenja krivice, posebni oblici odgovornosti u krivičnom pravuFaze u izvršenju krivičnog djela, praktična nastavaKolokvijumSticaj krivičnih djela, saučesništvo,pojam i vrste krivičnih sankcijaPojam i vrste kazni,opšti pojam kazne, praktična nastavaMjere upozorenja,mjere bezbjednosti,krivične sankcije za maloljetnikeRehabilitacija, pravne posljedice osude, amnestija i pomilovanje, zastarjelostZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni završni ispit

Opterećenje studenta7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta




Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, polažu kolokvijum i završni ispit. Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g. Lj.Lazarević-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g. M. Perović-Krivično pravo SFRJ, Opšti dio ,Univerzitetska riječ,1985.g. Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku,Službeni list Crne Gore,br.64/11Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poenaPrelaznu ocjenu student dobija kada na kolokvijumu i završnom ispitu kumulativno sakupi određeni broj bodova u sledećim rasponima:Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).Kolokvijum, popravni kolokvijum, završni ispit i popravni završni ispit polažu se u formi pisanog testa.Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz posjete Osnovnom i Višem sudu u Podgorici gdje će studenti imati priliku da kroz praćenje odgovarajućih sudskih postupaka steknu osnovna znanja iz oblasti praktične primjene najvažnijih instituta opšteg dijela krivičnog prava.Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kolokvijum i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Darko RadulovićNapomena: Nema uslova za polaganje završnog ispita

75

Naziv predmeta: STVARNO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta


obavezni

III 7 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovaCiljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i kategorijama Stvarnog pravaIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove stvarnog prava; objasni zašto su za nastanak pojedinih pravnih odnosa zakonom predviđene pojedine pretpostavke; pravilno tumači propise koji uređuju materiju stvarnog prava i odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje konkretnog slučaja; analizira konkretno činjenično stanje i razlikuje bitne od nebitnih činjenica, radi pravilne primjene pravnih pravila;poveže relevantne činjenice s pravnim pravilima i na osnovu toga odredi koja ovlašćenja pripadaju imaocima stvarnih prava, ali i drugim osobama; uporedi različite pravne institute stvarnog prava koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih slučajeva.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zoran Rašović-nastavnik; Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i praktične vježbePraktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), i analizu sudske prakse od strane studenata.SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjeljaI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestra Kolokvijum Pojam i karakteristike stvarnih prava Superficies solo cedit Državina; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Pravo svojine Sticanje prava svojine Susvojina Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Zajednička svojina i etažna svojinaZavršni ispit Stvarne službenosti Lične službenosti Susjedska prava Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Prava realnih garancija Pravo zaloge Hipoteka Fiducijarna svojina Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Katastar nepokretnosti




Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Stavarno pravo-Zoran Rašović Stvarno pravo-Obren Stanković, Miodrag Orlić Stvarno pravo-Dragoljub Stojanović Osnovi stvarnog prava-Andrija Gams Komentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima-Zoran RašovićOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Uspjeh na kolokvijumu vrednuje se najviše sa 45 poena.Praktična nastava i seminarski rad vrednuju se najviše sa 10 poena.Uspjeh na završnom ispitu vrednuje se najviše sa 45 poena.

Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).


IPosebne naznake za predmet: NemaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Zoran Rašović Napomena: Nema

76

Naziv predmeta: PORODIČNO PRAVO

Šifra predmeta


obavezni III 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Pravne nauke – osnovne studije

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i institutima porodičnog pravaIshodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna značenje i objasni smisao najvažnijih instituta Porodičnog prava u pravnom sistemu; izdvoji i objasni osnovna načela uređenja bračnih i porodičnih odnosa; prepozna smisao i duh pozitivnopravnih rješenja porodičnih odnosa i prava djeteta; uporedi nacionalna porodično-pravna rješenja kroz istoriju sa sadašnjim stanjem, kao i da uporedi pozitivna porodično-pravna rješenja sa inostranim i nadnacionalnim rješenjima; objasni najvažnija prava djeteta i specifičnost postupaka njihove zaštite i objasni razloge donošenja porodično-pravnih propisa i identifikuje pravce razvoja porodičnog prava; imenuje vrste postupaka u porodičnom pravu i prepozna njihovna osnovna značenja i specifičnosti; prepozna i objasni uloge koje ima organ starateljstva u parnicama iz porodično-pravnih odnosa; upozna različite mjere zaštite djece bez roditeljskog staranja; upozna specifična pravila regulisanja imovinskih odnosa u bračnim, vanbračnim i porodičnim odnosima, prepozna vrste i specifičnosti zakonske obaveze izdržavanja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radoje Korać Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, debatni časoviSADRŽAJ PREDMETA

I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVII -XX nedelja

Osnovni pojmovi porodičnog prava. Sistematizacija porodičnog pravaPorodica kao pravna ustanova. Pravo na slobodno roditeljstvoBrak, forma brakaMaterijalni uslovi za punovažnost braka. Bračne smetnjePravne posljedice braka. Lina prava i slobode supružnikaPoništenje braka. Tužba za poništenje braka. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Vanbračna zajednica Razvod braka. Postupak za razvod i poništenje braka. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Roditeljsko pravo. Lišenje roditeljskog pravaPrava djeteta. Utvrđivanje vanbračnog očinstvaUsvojenje. Postupak zasnivajna usvojenjaStarateljstvo. Lišenje poslovne sposobnostiZakonsko izdržavanje. Ostvarivanje izdržavanja. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Imovinski odnosi bračnih drugova. Podjela bračne tekovinePosebni sudski postupci. Posredovanje u porodičnim odnosima. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Završni ispit, Popravni završni ispit


Nedjeljno U semestru6 kredita x 40/30 = 8 sati




Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Mladenović, Marko, Porodično pravo – knjiga I i II, Beograd, 1981 Ponjavić, Zoran, Porodično pravo, Beograd, 2014 Draškić, Marija, Porodično pravo i prava deteta, Beograd, 2014 Kovaček-Stanić, Gordana, Uporedno porodično pravo, Novi Sad, 2002 Bodiroga-Vukobrat, N. i dr., Europsko obiteljsko pravo, Zagreb, 2013 Carbinnier, J., Droit civil, Tome 2, La famille, l'enfant, le couple, Paris, 2002 Herring, J., Family Law, Pearson Longman, 2011

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Vježbe do 5 poenaSeminarski rad do 5 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum do 40 poena E (50-59);D (60-69);C (70-79) B (80-89); A (90-100)

77

Završni ispit do 50 poenaPosebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radoje KoraćNapomena: nema

Naziv predmeta: NASLJEDNO PRAVO


obavezni III 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i kategorijama nasljednog pravaISHODI UČENJA: Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: definisati i objasniti sastav i institute nasljednog prava (načela nasljednopravnog uređenja, subjektivno nasljedno pravo, testamentarno nasljeđivanje, zakonsko nasljeđivanje, nužno nasljedno pravo, nasljednopravno uređenje ugovora), objasniti područje primjene pravnih pravila, kao i pretpostavke za primjenu pojedinih pravnih instituta nasljednog prava, objasniti zašto su za nastanak nasledno pravnih odnosa zakonom predviđene pretpostavke. Takođe će moći objasniti svrhu pojedinih pravnih instituta. objasniti zašto se u pojedinim životnim situacijama primjenjuju pojedini instituti nasljednog prava. Primjena - Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:pravilno tumačiti propise koji uređuju materiju nasljednog prava, riješiti problem pravnih praznina, izraditi nacrte testamenata, nacrte notarskih zapisa, sadržaj podnesaka i drugih pravnih akata odrediti koja su pravna pravila relevantna za rješavanje konkretnog slučaja, primijeniti pravna pravila na konkretne životne situacije.Analiza - Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:analizirati pravne izvore i pravna pravila koja uređuju materiju nasljednog prava, povezati pravna pravila koja uređuju pojedine institute nasljednog prava, i stvarnog, porodičnog i obligacionog prava analizirati konkretno činjenično stanje te razlučiti bitne od nebitnih činjenica, radi pravilne primjene pravnih pravila. Sinteza- Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: povezati relevantne činjenice s pravnim pravilima te na temelju toga odrediti koja ovlaštenja pripadaju nosiocima naslednih prava, ali i drugim osobama, povezati relevantne činjenice s pravnim pravilima te na temelju toga odrediti koja ovlaštenja pripadaju nasljednicima, legatarima, povjeriocima ostavioca i drugim osobama, kritički razmotriti položaj učesnika u ostavinskom postupku, te ocijeniti koje su prednosti i nedostaci svake od tih osoba u sporu, pripremiti materijal za rješavanje konkretnog slučaja, izraditi stručni ili naučni rad (seminar).Vrednovanje - Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: uporediti različite pravne institute nasljednog prava koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih slučajeva, preporučiti optimalni način ostvarivanja subjektivnih građanskih prava na području nasljednog prava, zaključiti koje su posljedice primjene pojedinih instituta nasljednog prava, procijeniti i preispitati opravdanost pojedinih instituta nasljednog prava (seminar).Praktične i generičke vještine - Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: pronaći relevantne pravne izvore, pretraživati sudsku praksu, izraziti sopstveni stav u vezi s primjenom pravnih pravila na konkretne slučajeve, formulisati sadržaj podnesaka koji služe ostvarivanju i zaštiti subjektivnih prava, ugovora i drugih pravnih akata,izraditi nacrt testamenata, izrada stručnih i naučnih radova (seminar), učestvovati u radu tima prilikom rješavanja slučajeva (seminar),Povezivanje ishoda učenja i znanjaProvjera ostvarenih ishoda učenja obavlja se kroz pisani i usmeni ispit. U okviru pisanog dijela ispita provjeravaju se intelektualne (kognitivne) vještine. Praktične i generičke vještine provjeravaju se na seminaru i vježbama, u okviru kojih studenti samostalno ili u timu rješavaju konkretne sluĉajeve, izrađuju pisane zadatke (npr. testamenta).

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. Dr Ljiljana Kadić-nastavnikMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časoviSADRŽAJ PREDMETA


Priprema i upis semestraElementi ustanove nasleđivanja i nasljedno pravo. Načela, izvori i predpostavke.Nasljeđivanje na osnovu zakona. Sistemi u uporednom i našem pravu.Sistemi grupne raspodjele srodnika. Pravo predstavljanaj i priraštajaNasljedno pravne posljedice usvojenja. Uporedno pravo i pravo SCG.Nasljednopravni položaj ostaviočevog bračnog druga. Uporedno pravo i pravo SCGI-kolokvijum. Država kao nasljednik.

Položaj države u uporednom pravu Imperativno nasljeđivanje. Nužni dio. Isključenje, lišenje prava i zaštita nužnog dijelaKrug nužnih nasljednika i veličina nužnog dijela. Pravna prirodaTestamentalno nasljeđivanje. Pojam i pravna priroda testamentaOblici testamenta. Svjedoci i opoziv testamenta.Ugovor u nasljednom pravuOstavinski postupak. Uračunavanje poklona i legata u nasledni dio.Povreda nužnog dijelaOdgovornost univerzalnih i singularnih sukcesora za dugove ostaviocaZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studentanedjeljno

6 kredita x 40/30= 8 sati i 38 minuta

Struktura:4 časa predavanja

u semestruNastava i zavrsni ispit (8sati i 38 minuta) x16= 134 sata i 8 minutaNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x8 sati i 38 minuta= 17,16 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6x30 sati=180 sati

78

1 čas vjezbi3 sata i 38 minuta individualnog rada

studenta( priprema za vježbe, kolokvijume, debate, simulacije) uključujući i konsultacije

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljucujuci i polaganje popravnog ispita 0-25 ( preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterecenja za predmet 180 sati)Struktura opterecenja:134 sata i 8 minuta ( nastava) + 17 sati i 16 minuta ( priprema) + 25 sati ( dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Osnovi Nasljednog Prava Crne Gore i Srbije Ljiljana Kadić i Oliver Antić, Podgorica 2012 godineNasledno pravo Oliver Antić, Beograd 2007 godinaNasledno pravo Borislav Blagojević Beograd Nasledno pravo Gavella Belaj Zegreb 2008 Nasledno pravo u Jugoslaviji-Slavko Marković, BeogradNasledno pravo Nataša Stojanović, Niš 2011Priručnik za nasledno pravo-O. Antić, D. ĐurđevićHandbook on the Low of Wills-Atkinson T. E.Successions, Tome IV, 2 edition-Marcel Planiol et Georges Ripert

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Vježbe do 5 poenaSeminarski rad do 5 poenaKolokvijum do 40 poenaZavršni ispit do 5o poenaOcjene u zavisnosti od ukupnog broja poena E (50-59),D(60-69),C(70-79),B(80-89),A(90-100)Posebne naznake za predmet: Nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. Dr Ljiljana Kadić Napomena: Nema

79

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVO POSEBNI DIO


Obavezni IV 6 60+15/4P+1 V Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - akademski studijski program za sticanje DIPLOME OSNOVNIH STUDIJA, (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti Krivičnog prava-posebni dio u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da:1. Navede zajedničke karakteristike i osnovne kriterijume za klasifikaciju i kvalifikaciju krivičnih djela i njihovo svrstavanje u pojedine glave Krivičnog zakonika; 2. Prepozna objektivno-subjektivne elemente svakog krivičnog djela; 3. Označi opšte i posebne elemente konkretizacije krivičnog djela; 4. Definiše oblike i načine postavljanja radnje kao bazičnog, povezujućeg i diferencirajućeg elementa svake inkriminacije; 5. Izvrši krivičnopravnu analizu posledice krivičnog djela, utvrdi uzročni odnos između radnje i posledice, 6. Determinise subjekt krivičnog djela, objekt krivičnog djela, mjesto izvršenja krivičnog djela, vrijeme izvršenja krivičnog djela , krivicu, sticaj, kvalifikovane oblike inkriminacija i tsl. 6. Protumači kompleksne i višeznačne elemente krivičnih djela i rješava teorijske i praktične probleme u primeni Krivičnog zakonika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Velimir RakočevićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, studije slučaja , praktična nastava, Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Osnovnom, Višem i Apelacionom sudu, Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu ,upoznavanje sa sudskom i tužilačkom praksom, analizu sudske prakse i izradu pravnih akata iz krivičnopravne oblasti u cilju ovladavanja studenata prakticnim znanjima i vjestinama iz krivicnopravne oblasti.SADRŽAJ PREDMETA

I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedeljaIX nedelja

X nedeljaXI nedelja

XII nedeljaXIII nedelja

XIV nedelja

XV nedelja

XVI-XIX nedelja

Pojam posebnog dijela krivičnog prava, predmet posebnog dijela krivičnog prava, metodi posebnog dijela krivičnog prava, sistematika posebnog dijela krivičnog prava, tipologije krivičnih djela;Krivična djela protiv života i tijela; Krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina;Krivična djela protiv izbornih prava; kd protiv časti i ugleda; kd protiv polne slobodePraktična nastava (krivicnopravna kvalifikacija kd, Osnovno državno tužilaštvo Podgorica)Krivična djela protiv braka i porodice; Krivična djela protiv prava iz rada;Krivična djela protiv intelektualne svojine; Krivična djela protiv imovine;

I kolokvijum

Krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja; Krivična djela protiv zdravlja ljudi;Praktična nastava ( konkretizacija osnovnih elemenata kd, Osnovni sud Podgorica)Krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora; Krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine; Krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja; Krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka;

II kolokvijum Krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore; Krivična djela protiv državnih organa; Krivična djela protiv pravosuđa; Krivična djela protiv javnog reda i mira; Krivična djela protiv pravnog saobraćaja; Krivična djela protiv službene dužnosti;Praktična nastava ( krivicnopravna kvalifikacija i konkretizacija kd iz nadleznosti VDT I VS, Viši sud Podgorica, Više državno tužilaštvo Podgorica )Krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom; Krivična djela protiv Vojske Crne Gore;Završni ispit, popravni ispit



Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka)


Dodatni rad 36 sati

80

uključujući i konsultacije

LITERATURA:Stojanović Z. Krivično pravo, Podgorica, 2008, Velimir Rakočević, Krivična djela sa elementima organizovanog kriminaliteta-specijalne istražne metode, Podgorica, 2014, V. Rakocevic, Criminal acts against life and body, Podgorica,2015. Krivični zakonik Crne Gore, ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 , 40/2013, 56/2013 , 14/2015, 42/2015 i 58/2015 ), zakoni, ratifikovane konvencije iz krivičnopravne oblastiOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Velimir RakočevićNapomena: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja, vjezbi ili konsultacijama

81



Naziv predmeta: OBLIGACIONO PRAVO


Obavezan IV 6 4p + 1v

Studijski programi za koje se organizuje:Akademski osnovni studijski program Pravnog fakulteta UCG (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Izučavanje materije Obligacionog prava, opšte teorije obligacija, izvora obligacija (ugovori, prouzrokovanje štete, neosnovano obogaćenje, nezvano vršenje tuđih poslova, jednostrane izjave volje). Povezivanje stečenih znanja sa znanjima stečenim iz ostalih grana imovinskog prava u cilju osposobljavanja za primjenu stečenih znanja u praksi kao i za dalje teorijsko usavršavanje.ISHODI UČENJANakon što student položi ispit Obligaciono pravo biće u mogućnosti da:Primjenjuje i unapređuje trajno stečena teorijska znanja iz materije Obligacionog prava.Razumije i objasni sistem obligacionog prava kao dijela građanskog (imovinskog) prava (kako unutar nacionalnog zakonodavstva tako i u uporednom pravu). Definiše i analizira osnovna načela obligacionog prava, izvore obligacija (ugovor, prouzrokovanje štete drugome, neosnovano obogaćenje, nezvano vršenja tuđih poslova, jednostrane izjave volje), pojedine institute i pojmove obligacionog prava.Definiše i objasni pravne osobine (karakteristike) obligacija, uslove nastanka, dejstvo, načine i uslove prestanka, obezbjeđenja i izmjene obligacionopravnog odnosa, kao i da uoči sličnosti i razlike rješenja domaćeg, pozitivnog prava sa rješenjima u uporednom pravuTumači pravne propise koji uređuju materiju obligacionog prava i vrši pravilnu supsumciju konkretnog činjeničnog stanja pod opšte norme.Poveže relevantne činjenice sa odgovarajućim pravnim pravilima, uporedi pravne institute i objasni rješenje za koje se opredijelioPrimjenjuje trajno stečena znanja u praksi, ali i nastavi sa usavršavanjem kako u zemlji tako i u inostranstvu.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Snežana MiladinovićMetod nastave i savladanja gradiva: - Predavanja, vježbe, konsultacije, diskusije, individualni zadaci, analiza primjera iz sudske prakse-Vježbe čine 20% fonda časova predviđenih za predmet Obligaciono pravo. -Vježbe se sastoje iz praktičnog rada studenata koji obuhvata pisanje ugovora i analizu primjera iz sudske i poslovne prakse. Metodi rada na vježbama: metod slučaja, simulacija, Sokratov metod. PLAN RADA Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere znanja (Pz)

Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.I nedelja P/V

UVODNO PREDAVANJE - OBLIGACIONO PRAVO Pojam Obligacionog prava; Izvori Obligacionog prava, ZOO CG, Načela ZOO CG

II P/V Pojam i karakteristike obligacija; Elementi obligacija; Izvori obligacija; III P/V Podjele obligacija, Obezbjeđenje obligacija; Miješanje povjerioca u imovinske odnose dužnikaIV P/V Zamjena subjekata u obligacijamaV P/V Zastarjelost – pojam, dejstvo, prekid i zastoj zastarjelosti, rokovi zastarjelosti; Prestanak obligacija VI P/V UGOVORNO PRAVO: Pojam ugovora, Uslovi za zaključenje ugovora; Podjele ugovoraVII P/V UGOVORNO PRAVO: Zaključenje ugovora: pregovori, ponuda, prihvat ponude VIII P/V UGOVORNO PRAVO: Sadržina ugovora, Tumačenje ugovora; Dejstvo ugovora; Posebna dejstva teretnih

ugovora; Prestanak ugovora.IX P/V POJEDINI UGOVORI: Ugovor o kupoprodaji, Ugovor o razmjeni; Ugovor o poklonu, Ugovor o zajmu,

Ugovor o zakupu, Ugovor o posluzi, Ugovor o djelu, Ugovor o punomoćstvu, Ugovor o ostaviX P/V PROUZROKOVANJE ŠTETE: Pojam, uslovi, vrste odgovornosti

XI P/V PROUZROKOVANJE ŠTETE : Subjektivna odgovornost XII P/V PROUZROKOVANJE ŠTETE: Objektivna odgovornost, Odgovornost za drugog; Posebni slučajevi

odgovornosti, XIII P/V PROUZROKOVANJE ŠTETE: Naknada materijalne i nematerijalne štete

XIV P/V NEZVANO VRŠENJE TUĐIH POSLOVA; NEOSNOVANO OBOGAĆENJE;

XV P/V JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE: Javno obećanje nagrade, Izdavanje hartija od vrijedbnostiXVI Završni ispiti XVII Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII Popravni ispitni rok Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijum.

Konsultacije:

Opterećenje studenta u časovima:


Struktura:4 sati predavanja

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

82

1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati


Literatura: 18. Dr Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012.Dr Jakov Radišić, Obligaciono

pravo (opšti deo), Beograd, 2010.19. Dr Bogdan Loza, Obligaciono pravo, Beograd, 2004.20. Dr Snežana Miladinović, Poslovno pravo, Podgorica, 2011.21. Dr Snežana Miladinović, Pravo za ekonomiste, Podgorica, 2012.22. Dr Ilija Babić, Leksikon Obligacionog prava, Beograd, 2003.23. Zakon o obligacionim odnosima Crne Gore, Službeni list Crne Gore br. 47/0824. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena administracija, Beograd, 1995.Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave:

Ocjenjuju se: Studenti polažu jedan kolokvijum koji se boduje od 0 do 45 bodova. Kolokvijum, popravni kolokvijum i ispit polažu se usmeno. Na kolokvijumu i popravnom kolovijumu i završnom ispitu student izvlači tri pitanja koja se pojedinačno vrednuju Aktivnost na vježbama (praktična nastava) vrednuje se od 0 do 10 bodova. Na završnom ispitu student može osvojiti od 0 do 50 bodova Konačna ocjena se formira sabiranjem ukupnog broja osvojenih bodova. Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Napomena:

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Snežana Miladinović

83

Naziv predmeta: UPRAVNO PRAVO


Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan IV 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA – Upravno pravoUslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dražen Cerović – nastavnikCiljevi predmeta: Predmet ima za cilj da osposobi studenta za razumijevanje osnovnih instituta upravnog prava, funkcija javne uprave, njene unutrasnje kontrole, procesnih pravila i procedura unutar uprave, kao i procedura sudske kontrole rada uprave, te savremenih tendencija u javnoj upravi.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni nastanak grane upravnog prava i razliku u odnosu prema drugim granama prava (ustavno, građansko, radno, finansijsko); imenuje izvore upravnog prava u Crnoj Gori; definiše institute upravnog prava; definiše upravni akt i izdvoji njegove bitne karakteristike; opiše tok upravnog postupka i upravnog spora (npr. da upravni postupak može započeti podnošenjem zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, da se u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima stranaka; da je upravni spor oblik kontrole nad upravom koju vrši Upravni sud, da se kontroliše zakonitost pojedinačnih odluka donesenih u upravnom postupku; samostalno primijeni zakone iz područja upravnog prava; koristi stečena znanja za pisanje upravnih akata, žalbi, tužbe upravnom sudu; analizira posljedice nezakonitog upravnog akata; preispita važnost pridržavanja načela za obavljanje javnih službi s obzirom na današnje potrebe društva, te na njihovo obavljanje u skladu s javnim interesom (npr. načelo prilagodljivosti, načelo primata javne službe u odnosu na privatnu službu, načelo kontinuiteta, načelo nemerkantilnosti)

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i uporedne primjere iz evropske prakse. Nastava obuhvata sistematski pregled materije uz interaktivni pristup i učestvovanje polaznika u raspravi i rješavanju problemskih pitanja.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja i na vježbama i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa praksom rada crnogorskih evropskih upravnih organa (u upravnim institucijama / ili u okviru praktične nastave na fakultetu), analizu upravne prakse od strane studenata, sa ciljem da se uporedi crnogorski upravnopravni sistem sa upravnonopravnim sistemima drugih država i ispitata njegova usklađenost sa pravom Evropske unije.Sadržaj predmeta: I nedjelja Teorijski pojam uprave - Osnovni pojmovi, Pravna država, legalitet i legitimitet upravnog djelovanja, Teorijski pojam

državne uprave, Uprava kao vlast; Teorijski pojam uprave kao javne službe; II nedjelja Uprava kao sistem za socijalnu regulaciju – Moderni teorijski pojam uprave, sistemski pristup, Funkcionalni i

organizacioni pojam uprave; III nedjelja Osnovni instituti upravnog prava, Izvori upravnog prava; Vršioci uprave; Pojam i elementi organizacije; Modeli

organizacionog povezivanja;IV nedjelja

Uprava i podjela vlasti; Organizacija uprave u Crnoj Gori;

V nedjelja

Vrste i oblici upravne djelatnosti; Pojam i vrste akata uprave; Pojam i obilježja upravnog akta;

VI nedjelja

Praktična nastava – predavanje stručnjaka iz prakse i analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VII nedjelja

Kolokvijum

VIII nedjelja

Faze upravnog postupka, Prvostepeni upravni postupak, Pokretanje i tok postupka; Rješenje i zaključak u upravnom postupku

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja

Pojam i vrste kontrole odluka uprave; Drugostepeni upravni postupak, Sadržina i predaja žalbe, Dejstva žalbe u upravnom postupku, Rad prvostepenog organa po žalbi, Rješavanje drugostepenog organa po žalbi;

XI nedjelja

Opšte karakteristke izvršnog postupka, Izvršnost u upravnom postupku;

XII nedjelja

Praktična nastava – posjeta upravnim organima (mjesto održavanja: organi uprave);

XIII nedjelja

Sudska kontrola rada uprave, Upravni spor – pojam i vrste, Upravni spor za poništaj i upravni spor pune jurisdikcije, Učesnici u upravnom sporu, Pravna sredstva u upravnom sporu, Dejstvo donesenih presuda u upravnom sporu.

XIV nedjelja

Kadrovska politika, Pojam državnog službenika i namještenika, Disciplinski postupak, Službena tajna; Konflikt interesa, Organ za upravljanje kadrovima

XV nedjelja

Ombudsman – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda

XVI – XIX nedjelja

Završni ispit Popravni ispit

Opterećenje studenata


Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi


84

3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.

Literatura: Obavezna literatura:Stevan Lilić, Upravno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2014.Stevan Lilić, Dražen Cerović, Upravno procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, 2013.Dodatna literatura: Zakon o opštem upravnom postupku (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o državnoj upravi (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o upravnom sporu (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o lokalnoj samoupravi (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Zakon o državnoj upravi (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Ustav Crne Gore 2007. (dostupno na: www.drazencerovic.me/Literatura za ispite, kolokvijume i seminarske radove)Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ),- Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili na kolokvijumu i završnom ispitu), a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).Posebnu naznaku za predmet: -Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dražen CerovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na: www. pravni.ucg.ac.me i www.drazencerovic.me

85

Naziv predmeta: FINANSIJSKO PRAVO


Obavezni IV 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije Pravnog Fakulteta– Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa pojmom, razvojem, sistemom i osnovnim institutima Finansijskog pravaISHODI UČENJA: definiše, prepozna i opiše strukturu finansijskog prava i njegovih pojedinih djelova: poresko i budžetsko pravo;definiše, grupiše i navede obilježja javnih prihoda, opiše genezu pojedinih javnih prihoda, posebno poreza kao najvažnijeg javnog prihoda savremenih država; objasni osnovne elemente poreskog prava savremenih država, ciljeve, efekte poreza, poresku terminologiju, poreske principe, dvostruko oporezivanje, izbjegavanje plaćanja poreza kao i ostala pitanja poreskog prava i njihovu primjenu u praksi; prepozna i definiše ključne elemente pojedinih poreskih oblika (npr. poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na dodatu vrijednost, poreza na imovinu) na teorijskom i praktičnom nivou - Crna Gora i uporedna iskustva, posebno sagledavajući kompatibilnost poreskog prava Crne Gore sa pravom Evropske unije; obrazloži mjesto, ulogu i značaj budžeta i budžetskog prava u sistemu finansiranja javnih potreba, posebno da objasni budžetske principe i njihovo mjesto u teoriji i praksi; objasni postupak sastavljanja, donošenja i izvršenja budžeta, obrazloži kontrolu trošenja budžetskih sredstava a posebno da razlikuje vrste budžetske kontrole i njen značaj za budžetsko pravo savremenih država.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Dr Gordana Paović JeknićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacijeSADRŽAJ PREDMETA


Priprema i upis semestraPojam Javnih finansija i finansujske privredeJavni prihodi i njihova podjelaPojam porezaCiljevi, elementi, principi i efekti oporezivanjaI kolokvijumKlasifikacija porezaJavni zajamJavni rashodiII kolokvijumPojam i osnovne karakteristike BudžetaBudžetski principiSastavljanje, donošenje i izvršenje budžetaPojam i vrste budžetske kontroleIII kolokvijum Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok






Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade kolokvijume

Literatura: Osnovna: Finansije i finansijsko pravo-Prof. dr Danilo Aleksić, Prof. dr Gordana Paović JeknićDodatna: Budžetska kontrola-Prof. dr Gordana Paović Jeknić Nauka o porezima i poresko pravo-Prof. dr Dejan Popović Financijsko pravo i financijska znanost-Prof. dr božidar Jelčić i grupa autoraOblici provjere znanja i ocjenjivanje: I kolokvijum 20 poenaII kolokvijum 20 poenaIII kolokvijum 20 poenaPrisustvo nastavi i vjezbama 5 poenaSeminarski rad 15 poenaZavrsni ispit 20 poenaPosebne naznake za predmet: Nema

86

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Gordana Paović JeknićNapomena: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja, vjezbi ili konsultacijama

Naziv predmeta: KOMPANIJSKO PRAVO

Šifra predmeta


Obavezan III 6 60+15/4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA , pravni odsjek – PODGORICA, 2017/18 (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o različitim formama (metodima) obavljanja privredne djelatnosti, uključujući privredna društva i preduzetnika; da definiše i obrazloži njihovu svojinsku, upravljačku i organizacionu strukturu; da simulira i demonstrira postupak osnivanja, povezivanja i prestanka privrednih društava.Ishodi učenja: na kraju kursa student treba da: 1. definiše i objasni pojedine oblike privrednih društava; 2. razlikuje, razvrsta pojedine oblike privrednih društava i uporedi njihove prednosti i nedostatke; 3. pravilno tumači i primijeni propise koji uređuju pojedine oblike privrednih društava koji su relevantni za njihovo osnivanje, organizaciju i prestanak; 4. analizira konkretno činjenično stanje koje se odnosi na pravni položaj i organizaciju konkretnog privrednog društva radi pravilne primjene pravnih pravila; 5. utvrdi i ocijeni relevantne činjenice u postupku osnivanja i prestanka privrednog društva i postupku donošenja odluka od strane organa tog društva; 6. pripremi i sastavi osnivačka aktapotrebna za registraciju privrednog društva koja su po osnovnim elementima i sadržini usklađena sa propsima i voljom osnivača.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragan Radonjić – nastavnik;

Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, i individualne zadatke i aktivnosti Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Privrednom sudu, posjete Komisiji za hartije od vrijednosti Crne Gore, posjete Centralnoj depozitarnoj agenciji, upoznavanje sa sudskom praksom (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata u obliku seminarskih radova.Sadržaj predmeta:Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja

XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

Jun 2018. Jun 2018

Informacije o predmetu;; Izvori; Forme obavljanja priv. djelatnosti; Individualni trgovac; Privredna društva (pojam i vrste; Sistemi osnivanja; Registracija; Pravni subjektivitet¸ Individualizacija; Zastupanje; Probijanje pravne ličnosti; Ortačko društvo (pojam, priroda, razgraničenja, pro&con, bitni eleme, osnivanje, međusobni odnosi ortaka; prema trećim licima; imovina; disolucija); Komanditno društvo (pojam, karakteristike, pro&con, osnivanje, međusobni odnosi članova, prestanak); Društvo sa ograničeno odgovornošću (pojam, jednočlan, karakteristike, pro&con, osnivanje, organi, kapital, prestanak); Akcionarsko društvo 1 (pojam, karakteristike, jednočlano, pro&con, prava i obaveze akcionar).Praktična nastava – Posjeta Privrednom sudu (mjesto održavanja: Privredni sud Podgorica); analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet – sala II);Akcionarsko društvo 2 (načini osnivanja, organizaciona struktura: skupština, odbor direktora, izvršni direktor, sekretar, revizor); Praktična nastava – Posjeta Komisiji za hartije od vrijednosti (mjesto održavanja: Komisija za hartije od vrijednosti Podgorica); analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet – sala II);Red. KOLOKVIJUM (materija obuhvaćena ciklusom predavanja od 05. Feb - 12. marta / Glava 1- 6 Udžbenika);Akcionarsko društvo 3 (finansijska struktura a.d.: osnovni kapital; akcije, obveznice; povećanje i smanjenje kap.);Pop. KOLOKVIJUM (uključuje materiju obuhvaćenu za redovni kolokvijum); Akcionarsko društvo 4 (Povećanje, smanjenje kapitala; Sticanje sopstvenih akcija;Dividende;Prestanak) Restrukturiranje privrednih društava (pripajanje, spajanje, podjele, promjene organizacionog oblika) ;Praktična nastava – Posjeta Centralnoj depozitarnoj agenciji (mjesto održavanja: Centralna depoziotarna agencija Podgorica); analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet – sala II);Prestanak privrednih društava (likvidacija i stečaj); Reorganizacija društva u stečaju;

Z a v r š n i i s p i t (Materija obuhvaćena ciklusom predavanja od 26. marta - 14. maja / Glava 7- 12 Udžbenika); P o p r a v n i z a v r š n o g i s p i t a (uključuje materiju obuhvaćenu za završni ispit)


Nedjeljno U semestru6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji izrade seminarski rad, po pravilu. javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.

Literatura: A) Obavezna literatura: Dragan Radonjić: “Pravo privrednih društava” (udžbenik), Podgorica, 2008; B) Dodatna literatura: “Komentar Zakona o privrednim društvima”, Podgorica, 2003. god.; Zakon o privrednim društvima ('Sl. list RCG', 06/02, 17/07, 80/08) i Zakon o insolventnosti privrednih društava ('Sl. list RCG', 06/02, 0106, 02/07, 62/08);Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (ukupno 100 poena)

- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 50 poena ).Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa

87

redovnog kolokvijuma.- Praktična nastava i Seminarski rad sa odbranom do 10 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).


Posebnu naznaku za predmet: Konsultacije sa studentima: srijedom od 10-11h.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dragan Radonjić

88

Naziv predmeta: KRIVIČNO PROCESNO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova (P+V)

Obavezni V 6 4P+1 V Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa pojmom, razvojem, sistemom i osnovnim institutima krivčnog procesnog pravaISHODI UČENJA: objasni osnovne pojmove Krivično procesnog prava kao što su krivično porcesna radnja, krivično procesni odnos, krivično procesni subjekt, predmet i zadatak krivičnog postupka;ustanovi vezu između materijalnog Krivičnog prava i Krivično procesnog prava, jer je Krivično procesno pravo bez Krivično materijalnog prava beživotno, a Krivično procesno pravo bez Krivičnog materijalnog prava je bespredmetno;pravilno tumači propise koji uređuju krivični postupak i prepozna ratio legispojedinih zakonskih odredbi;na konkretno utvrđeno činjenično stanje kod donošenja određenih odluka pravilno primijeni zakon;nakon utvrđenih pravnorelevantnih činjenica izvodi i odgovarajuću doluku;koristi sva raspoloživa pravna sredstva i pravne ljekove u cilju utvrđivanja istine u krivičnom postupku.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: prof.dr Drago RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časoviSADRŽAJ PREDMETA I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestra, upoznavanje sa predmetom i nastavnim obavezamaPojam krivičnoprocesnog prava, predme, zadatak i izvoriIstorijski razvoj krivičnoprocesnog prava i načela krivičnog postupkaKrivičnoprocesni subjektiPraktična nastavaKrivičnoprocesne radnjeRadnje dokazivanja i dokazna sredstvaPraktična nastavaPrvi kolokvijumPodnesci i zapisnici, radnje odlučivanja, radnje procesne prinudePraktična nastavaIzviđaj i prethodni postupakGlavni krivični postupakPostupak po pravnim lijekovima i posebni postupciPraktična nastavaZavršni ispitDopunska nastava i popravni ispit

Opterećenje studenataNedjeljno U semestru





Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

Literatura: Osnovna: Krivično procesno pravo, prof dr Drago RadulovićDodatna:Komentar Zakonika o krivičnom postupku prof dr Drago Radulović Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

- Kolokvijum 45 poena

- Završni ispit 50 poena

- Seminarski rad 5 poena

Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz posjete Osnovnom i Višem sudu u Podgorici, gdje će studenti imati priliku da kroz praćenje odgovarajućih sudskih postupaka steknu osnovna znanja iz oblasti praktične primjene najvažnijih instituta krivičnoprocesnog prava.Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kolokvijum i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof dr Drago RadulovićNapomena: Nema uslova za polaganje završnog ispita

89

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO

Šifra predmeta


Obavezni V 6 4P+ 1V Studijski programi za koje se organizuje:Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - akademski studijski program za sticanje DIPLOME OSNOVNIH STUDIJA, (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta:Razumijevanje savremenog medjunarodnopravnog poretka, funkcionisanje njegovih instituta, prakse medjunarodnih organa, kao i implementacije njegovih odredaba.

Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Međunarodno javno pravo mogu da: analiziraju i objasne nastanak, razvoj međunarodnog javnog prava, osnovne izvore i načela; definišu i objasne subjekte međunarodnog javnog prava, pojam međunarodnih ljudskih prava i, ugovornog prava; pravilno protumače pojam i izvore prava mora, diplomatskog prava, međunarodnog humanitarnog prava, međunarodnog prava zaštite životne sredine; navedu organe UN, objasne njihov značaj i ulogu kao i praksu međunarodnih sudova; raspravljaju o glavnim pitanjima načina odvijanja i uredjenja odnosa na medjunarodnom planu koje karakteriše trend njihovog sve intezivnijeg razvoja kao izraza objektivno uslovljenih potreba globalnog razvoja odnosa u svim oblastima od znacaja za drustveno ekonomski razvoj svake države

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Ranko Mujović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, studije slučaja, konsultacije

Sadržaj predmeta:Pripremna


I nedjelja Pojam,nastanak i razvoj međunarodnog prava II nedjelja Doktrina međunarodnog prava;Formalni izvori međunarodnog prava.III nedjelja Subjekti međunarodnog prava;Država;Priznanje država i vladaIV nedjelja Osnovna prava i obaveze države,nadležnost države,odgovornost države i sukcesija država V nedjelja Organi za održavanje međunarodnih odnosa ;Multilateralna diplomatija- praksa , Stalne misije u CG, Diplomatski korVI nedjelja I TEST VII nedjelja Granice u međ.pravu,načini sticanja i gubitka teritorije;Službenosti,VIII nedjelja Međunarodne rijeke; Pomorska oblast;vazdušna, polarna i kosmička oblast;IX nedjelja Pravila međunarodnog ugovornog prava;X nedjelja Ujedinjene nacije;Regionalne organizacije i Specijalizovane agencije;XI nedjelja Međunarodna ljudska prava, Međunarodno krivično pravo- praksa Vrhovni sud CG i VDTXII nedjelja II TEST XIII nedjelja Pravo EU;NATO-PRAKSA Ministarstvo vanskih poslova i evropskih integracija CGXIV nedjelja Međunarodno pravo zaštite i očuvanja životne sredine;XV nedjelja Mirno rješavanje sporova i pravo oružanih sukoba .XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja

Popravni ispit

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore,Stalnim misijama u CG , Diplomatski kor, Vrhovnom sudu Crne Gore, Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore.






90



Literatura: M.Kreća, Međunarodno javno pravo, 8.izdanje, Beograd, 2016 M. Kreća, R. Mujović, B. Lakićević, Izvori medjunarodnog javnog prava, Podgorica, 2009 Medjunarodno pravo predstavljanja, M. Kreca, Beograd, 2010;Medjunarodno pravo mora, Andrassy, Zagreb 2004.Principles of Public International Law, Ian Brownlie, Oxford, 2001

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ranko Mujović Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama i putem maila [email protected]

91


Naziv predmeta: GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO


Obavezan V 6 4 p + 1

Studijski programi za koje se organizuje:Akademski osnovni studijski program Pravnog fakulteta (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta:Upoznavanje sa pojmom, metodom, organizacionim i funkcionalnim procesnim pravom i njihovim institutima. Povezivanje znanja iz ove oblasti sa znanjima stečenim iz ostalih oblasti materijalnog prava u cilju osposobljavanje za pratičan rad i primjenu stečenih znanja. Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Biljana Đuričin

Metod nastave i savladanja gradivaPredavanja, konsultacije, vježbe, praktičan rad (seminarski radovi, analiza slučaja, aktivnost na času), provjere i završni ispit.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja poznatih prakticara, upoznavanje sa sudskom praksom i njenom analizom od strane studenata i neposredno pracenje suđenja radi upoznavanja sa radnjama suda i stranaka.Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:definiše oblike zaštite subjektivnih građanskih prava i prepozna pretpostavke za dopuštenost vođenja parnice i pretpostavke donošenja meritorne sudske odluke; razlikuje parnični od krivičnog postupka; upozna se sa načelima organizacije I rada pravosuđa; imenuje subjekte parničnoga postupka i definiše pojedine parnične radnje suda i stranaka; opiše tok parničnog postupka i aktivnosti procesnih subjekata u parnici; objasni stranačku i parničnu sposobnost stranaka i oblike zastupanja u parnici; identifikuje izvore crnogorskog građanskog parničnog procesnog prava i prepozna osnovna načela procesnog prava u pojedinim zakonskim odredbama; razlikuje redovni parnični postupak od posebnih parničnih postupaka kao i parnični postupak od drugih (alternativnih) načina rješavanja sporova; objasni postupak pred drugostepenim sudovima; objasni postupak po vanrednim pravnim lijekovima; objasni posebne parnične postupke; objasni vanparnični postupak; objasni izvršni postupak; identifikuje I razumije ulogu javnih izvršitelja u izvršenju kao novih organa pravosuđa; kritički se odosi prema postojećim rješenjima u pozitivnopravnoj regulative I eventualno predloži rješenja de lege ferenda.

PLAN RADA Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V)

Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja P/V Predmet, struktura građanskog procesnog prava, organizaciono i funkcionalno procesno pravo, metod, izvori, norme i njihovo važenje, ustavna načela o organizaciji pravosuđa.

II P/V Građanski sudski postupak, parnični postupak-litispendencija, priroda parnice, procesne pretpostavke, odnos građanskog i krivičnog postupka.

III P/V Nadležnost- stvarna, mjesna.IV P/V Načela parničnog postupka, stranke u parnici, zastupnici, punomoćnici, parnične radnje, o tužbi i

njenom podnošenju, dostavljanje.V P/V Pripremno ročište, odbrana tuženog, vrijeme parničnih radnji, množina subjekata, množina tužbenih

zahtjeva, povlačenje tužbe, preinačenje tužbe, protivtužba, povraćaj u pređašnje stanje.VI P/V Prethodno pitanje, glacvna rasprava, zastoj u postuplu, sudsko poravnanje i ADR.VII P/V KOLOKVIJUMVIII P/V Dokazivanje, posebno o dokaznim sredstvima.IX P/V Vrste odluka, žalba protiv presude, pravnosnažnost odluke, vanredni pravni lijekovi.X P/V Troškovi postupka, pojedini parnični postupci.XI P/V POPRAVNI KOLOKVIJUMAXII P/V Vanparnični postupak, uloga notara u vanparnici.

XIII P/V Izvršni postupak

XIV P/V Javni izvršitelji

XV P/V Postupak obezbjeđenjaZavršni ispiti

Popravni ispitni rokObaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe, učestvuju u praktičnom radu i rade kolokvijum.Konsultacije::svakog četvrtka u terminu od 12 do 13 časova





92

Literatura: 25. Čizmović, Đuričin, Građansko procesno pravo, 1997;

26. Đuričin, Zakon o parničnom postupku sa objašnjenjima, 2016

27. Triva i ostali, Građansko parnično procesno pravo, 2004

28. Poznić, Vodinelić, Građansko procesno pravo, 1999

29. Starović, Keča, Građansko procesno pravo, 2004

30. Đuričin, Utvrđivanje istine u parničnom postupku, 1998

31. Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, Sl. List CG, br.48-2015

32. Zakon o vanparničnom postupku, Sl. List CG, br. 48-2015

33. Zakon o javnim izvršiteljima, Sl. List CG, br. 61-2011

34. Zakon o izvršenju i obezbijeđenju, Sl. List CG, br. 36-2011, 28-2014 i 20-2015

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Kolokvijum sa maksimalno 45, završni ispit maksimalno 50 poena.

Praktičan rad: 5 poena

Nema uslovljavanja izlaska na završni ispit.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Napomena: U planu rada su navedeni naslovi jedinica koje se izućavaju, dok unutar njih su posebni podnaslovi, koji će se izučavati, a sastavni dio su navedenih jedinica.

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na konsultacijama i na mail: [email protected] i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Biljana Đuričin

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

93



Obavezni V 6 4+1 Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije na Pravnom fakultetu

Uslovljenost drugim predmetima: ne

Ciljevi izučavanja predmeta:Upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima međunarodnog privatnog prava u oblastima: sukoba zakona, sukoba jurisdikcija i prava stranaca da stupaju u privatnopravne odnose

-prepozna, razlikuje i objasni odnose koje reguliše međunarodno privatno pravo-utvrdi redosljed primjene izvora prava (dvostrani, višestrani ugovori, posebni, opšti zakoni)-razlikuje i upotrijebi pojmove koji imaju autonomno značenje u međunarodnom privatnom pravu (npr. uobičajeno boravište)-utvrdi i protumači mjerodavno pravo za konkretan slučaj-ustanovi pravosuđe koje zemlje će biti nadležno za rješenje sporaISHODI UČENJA: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da-prepozna, razlikuje i objasni odnose koje reguliše međunarodno privatno pravo-utvrdi redosljed primjene izvora prava (dvostrani, višestrani ugovori, posebni, opšti zakoni)-razlikuje i upotrijebi pojmove koji imaju autonomno značenje u međunarodnom privatnom pravu (npr. uobičajeno boravište)-utvrdi i protumači mjerodavno pravo za konkretan slučaj-ustanovi pravosuđe koje zemlje će biti nadležno za rješenje sporaIme i prezime nastavnika i saradnika: Pof. dr Maja Kostić- MandićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktični oblici nastave (studije slučaja, odbrana seminarskih radova i diskusija), vježbe, konsultacije PLAN RADA Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere znanja(PZ: domaći zadaci, kontrolni testovi, kolokvijumi, ....)

I –1) P/V/O/Pz2) Uvodne napomene o predmetu i literaturiII- P/V/O/Pz Pojam i predmet međunarodnog privatnog prava, unutrašnji i međunarodni izvori MPP-a, reciprocitet,

pojam i vrste prava stranacaIII- P/V/O/Pz Kolizione norme, kvalifikacija u MPP-u, saznanje i dokazivanje stranog pravaIV- P/V/O/Pz Javni poredak, uzvraćanje i upućivanje (renvoi) u MPP-u, opšta klauzula odstupanja, norme neposredne

primjene, odbrana seminarskih radova i diskusija

V- P/V/O/Pz Građanski postupak sa stranim elementom, međunarodna sudska nadležnost, praktična nastava: studije slučaja

VI- P/V/O/Pz Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka, spoljnotrgovinske arbitraže, priprema za kolokvijum, praktična nastava: studije slučaja

VII- P/V/O/PzVIII- P/V/O/Pz KolokvijumIX- P/V/O/Pz Popravni kolokvijumaX- P/V/O/Pz Tačke vezivanja, mjerodavno pravo za statusne odnoseXI- P/V/O/Pz Mjerodavno pravo za porodičnopravne odnose, praktična nastava: studije slučajaXII- P/V/O/Pz Mjerodavno pravo za nasljednopravne i stvarnopravne odnoseXIII- P/V/O/Pz Mjerodavno pravo za ugovoreXIV- P/V/O/Pz Mjerodavno pravo za delikte XV- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja, priprema za završni ispitXVI- Završni ispitXVII- Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rokObaveze studenta u toku nastave: Prisustvo i aktivno učešće u oblicima praktične nastave

Konsultacije: Ponedjeljkom od 9-13 h






Literatura: 1. Maja Kostić-Mandić, Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2016.2. Zakon o međunarodnom privatnom pravu Crne Gore iz 2014. (http://www.pravni.ucg.ac.me/category.php?CAT=21)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja su kolokvijum (test), popravni kolokvijuma (test), završni ispit i popravni ispit (u usmenoj formi) i ispit u avgustovskom roku.

94

Ocjenjuju se:- Kolokvijum - do 40 poena

- Seminarski rad i učešće u drugim oblicima praktične nastave - do 20 poena - Završni ispit - do 40 poena- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Ocjena A B C D E

Broj poena5) 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Posebne naznake za predmet: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

95

Naziv predmeta: TRGOVINSKO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezan V 6 60+15/4+1

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - pravni odsjek, PODGORICA, 2017/8 (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da se upozna sa elementima i pravnim režimom osnovnih pravnih poslova u prometu robe i usluga: ugovorima, bankarskim poslovima i pojmom, osobinama, pravnom prirodom i vrstama hartija od vrijednosti.Ishodi učenja: na kraju kursa student treba da: 1) definiše i objasni pojedine pravne poslove iz oblasti robnog prometa; 2) razlikuje, razvrsta i uporedi pojedine pravne poslove robnog prometa; 3) pravilno tumači i primijeni propise koji uređuju pojedine poslove robnog prometa i odredi koja su pravna pravila relevantna za pojedini pravni posao; 4) analizira konkretan pravni posao robnog prometa i pravilno primjeni pravna pravila na konkretno činjenično stanje; 5) utvrdi i ocijeni relevantne činjenice i poveže s propisima i na osnovu toga odredi prava i obaveze ugovornih strana u konkretnom pravnom poslu robnog prometa; 6) pripremi i sastavi trgovniski ugovor koji po osnovnim elementima i sadržini odgovara za uređenje konkretnog poslovnog odnosa.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragan Radonjić – nastavnik; Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, i individualne zadatke i aktivnosti Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjetu Privrednom sudu, posjetu jednoj komercijalnoj banci, posjetu Agenciji za nadzor osiguranja Crne Gore, upoznavanje sa sudskom praksom (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata u obliku seminarskih radova.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjeljeI nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja

VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja

XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

Januar 2018. Jan/Feb. 2018

Informacije o predmetu i očekivanja; Pregled nastavnog programa (syllabus-a); Izvori prava;Pojam, specifičnosti i vrste ugovora u privredi; Ugovor o prodaji; Ugovor o posredovanju; Ugovor o zastupanju; Ugovor o komisionu; Ugovor o kontroli robe i usluga; Ugovor o uskladištenju; Ugovor o osiguranju; Ugovor o građenju; Ugovori o turističkim uslugama; Praktična nastava – Posjeta Agenciji za nadzor osiguranja (mjesto održavanja: Agencija za nadzor osiguranja Podgorica); analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet – sala III);Ugovor o otpremanju robe; Ugovor o prevozu robe morem; Red. KOLOKVIJUM (obuhvata materiju obuhvaćenu ciklusom predavanja od I do VI nedelje)

Ugovor o prevozu robe vazdušnim putem; Ugovor o prevozu robe željeznicom; Ugovor o prevozu robe drumom; Ugovor o prevozu putnika; Ugovor o prevozu prtljaga ;Ugovor o komb. prevozu robe;Pop. KOLOKVIJUM (obuhvata materiju za redovni kolokvijum); Praktična nastava – Posjeta Privrednom sudu (mjesto održavanja: Privredni sud Podgorica); analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet – sala III);Pojam, i vrste bankarskih.poslova.; Kreditni bankarski poslovi; Depozitni bankarski poslovi; Uslužni bankarski poslovi (akreditiv, bankarska.garancija, dokumentarni.inkaso); Praktična nastava – Posjeta jednoj komercijalnoj banci (mjesto održavanja: sjedište komercijalne banke u Podgorici); Ugovori sa mješovitom građanskopravnom osnovom (vrste, karakteristike, priroda);Ugovor o lizingu; Ugovor o faktoringu, Ugovor o forfetingu . Ugovor o licenci, Ugovor o dug. proizvod. kooperaciji, Ugovor o franšinzingu;Hartije od vrijednosti (pojam, osobine, pravna priroda, vrste);

Završni ispit (uključuje materiju obuhvaćenu predavanjima od VIII do XV 2016.);Popravni završnog ispita (uključuje materiju obuhvaćenu za završni ispit)







Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji izrade seminarski rad, po pravilu, javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: A) Obavezna literatura: Zakon o obligacionim odnosima ('Sl. list CG, br.47/08); Vasiljević, Mirko: Trgovinsko pravo, Beograd, deveto (2006.) i naredna izdanja, (poglavlja prema nastavnom programu).Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (ukupno 100 poena)- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 50 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma.

96

- Praktična nastava i Seminarski rad sa odbranom do 10 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). - Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj she


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dragan Radonjić

97

Naziv predmeta: KRIMINALISTIKA


Obavezan IV 6 60+15/4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - akademski studijski program za sticanje DIPLOME OSNOVNIH STUDIJA, (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti kriminalističke nauke u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi.Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: 1.Definiše pojam, predmet, zadatke i metode kriminalističke doktrine; 2.Objasni osnovne pojmove u kriminalističkoj nauci;3. Protumači načine saznanja za krivično djelo, zlatna pitanja i osnovna načela kriminalistike; 4. Analizira indicije i verzije u kriminalistici, indicijalni misaoni proces i račun vjerovatnoće, 5. Utvrđuje metodologiju rada sa indicijama, klasifikaciju indicija, klasifikaciju kriminalističkih verzija, kriminalistička pravila u postavljanju i provjeravanju verzija; modele profilisanja i tsl. 6. Implementira dokazne i operativno takticke radnje u praksi, 7. Poveže potrazne i istrazne radnje i planira kriminalističku obradu u procesu otkrivanja krivičnih djela i učinilaca.

Ime i prezime nastavnika : Prof. dr Velimir RakočevićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, studije slučaja , praktična nastava, istraživanja.Praktična nastava obavlja se u okviru fonda časova predavanja (20 časova) i obuhvata: posjete MUP-UP-CB Podgorica, ANB, Forenzickom centru i Policijskoj akademiji u cilju ovladavanja studenata prakticnim znanjima i vjestinama iz oblasti kriminalistike.SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja

I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedelja

XII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI-XIX nedelja

Pojam kriminalistike, razvoj kriminalistike, najznačajniji predstavnici kriminalističke nauke, kriminalistička specijalizacija

Značaj kriminalistike, definicije kriminalistike, predmet, zadaci i metode kriminalistike, podjela kriminalistike, pregled osnovnih pojmova u kriminalistici,Osnovna načela kriminalistike u njihova primjena u praksi , osnovna ( zlatna ) pitanja kriminalistike, načini saznanja za krivično djelo, kriminalističke evidencije, indicije, klasifikacija indicija , indicijalni misaoni process, račun vjerovatnoće, metodologija rada sa indicijama, Praktična nastava ( kriminalisticke procedure, UP - CB Podgorica)Verzije u kriminalistici, pojam i sadržaj, fundamenti postavljanja verzija, klasifikacija kriminalističkih verzija, planiranje kriminalističkih verzija, kriminalistička pravila u postavljanju verzija, provjeravanje kriminalističkih verzija, nove mogućnosti planiranja kriminalističke djelatnosti, kriminalističko profilisanje, tipični I ekskluzivni modeli kriminalističkih tragova, modeli perseverance, FBI model profilisanja, deduktivni i induktivni model profilisanja, kompjuterska podrška profilisanju,Međunarodna kriminalistička saradnja, potražne kriminalističke radnje

I kolokvijum Dokazne kriminalistčke radnjePraktična nastava ( situaciona nastava, Policijska akademija Danilovgrad)Metodika otkrivanja krivičnih djela opšteg , privrednog kriminaliteta i novih pojavnih oblika kriminaliteta

II kolokvijum Metodika otkrivanja krivičnih djela sa elementima organizovanog kriminalitetaKriminalističke ekspertizePraktična nastava ( kriminalisticka vjestacenja, Forenzički centar Danilovgrad)Upravljanje kriminalističkim istragama, krivicna prijavaZavršni ispit, popravni ispit





Dodatni rad 36 sati

LITERATURA: V. Rakočević, Osnovi kriminalistike, Podgorica, 2010

98

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena). Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.



99

Naziv predmeta: KRIVIČNO IZVRŠNO PRAVO


Obavezni VI 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome Pravnika (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta:Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:- definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove prava o izvršenju krivičnih sankcija;- prepozna i protumači norme koje regulišu institute krivičnog izvršnog prava kako bi mogao da ih po potrebi poveže sa normama koje regulišu oblast krivičnog materijalnog i krivičnog procesnog prava ;- analizira sistem krivičnih sankcija i ističe njegove prednosti i nedostatke;- uporedi različite sisteme izvršenja kazne zatvora i zaključi koliko je važna penitencijarna individualizacija za uspjeh u ostvarivanju svrhe kažnjavanja;- daje argumente u prilog unapređenja sistema krivičnih sankcija i krivičnopravnih mjera koje bi bile alternativa kazni zatvora odnosno klasičnom sistemu izvršenja kazne lišenja slobode

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Doc. dr Darko RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije,praktična nastavaSADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedeljaXIII nedelja XIV nedelja XV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestraPojam, predmet i istorijski razvoj krivičnog izvršnog pravaPenološki metodi,odnos krivičnog izvršnog i drugih grana pravaIzvori krivičnog izvršnog prava, pojam i elementi kazne Teorije o pravnom osnovu i svrsi kažnjvanjaPojam i ciljevi restorativne pravde,faktori pojave kazne zatvoraSistemi izvršenja kazne zatvora,praktična nastavaResocijalizacija, penitencijarna individualizacija, praktična nastavaKolokvijumIzučavanje ličnosti osuđenog lica, klasifikacija osuđenika,praktična nastavaPojam i vrste tretmana osuđenih lica, kategorizacija kaznenih ustanovaAlternativne krivične sankcije i krivičnopravne mjere,praktična nastavaKrivične sankcije za maloljetne učinioce krivičnih djela i njihovo izvršenjeZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni završni ispit





Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, polažu kolokvijum i završni ispit. Literatura: Slobodanka Konstatinović-Vilić, Miomira Kostić-Penologija, Niš, 2006.g. Đorđe Ignjatović-Pravo izvršenja krivičnih sankcija,Beograd,2010.g. Zakon o izvršenju kazni zatvora,novčane kazne i mjera bezbjednosti,Službeni list CG, br.36/15 Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku,Službeni list Crne Gore,br.64/11Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poenaPrelaznu ocjenu student dobija kada na kolokvijumu i završnom ispitu kumulativno sakupi određeni broj bodova u sledećim rasponima:Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).Kolokvijum, popravni kolokvijum, završni ispit i popravni završni ispit polažu se u formi pisanog testa.Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz posjete Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Crne Gore i drugim ustanovama i subjektima nadležnim za izvršenje pojedinih krivičnih sankcija.Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kolokvijum i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka.


100

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO PRAVO LJUDSKIH PRAVA


Obavezan VI 6 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovaCiljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima i institutima međunarodnog prava ljudskih prava, radi omogućavanja primjene pravnih standarda u praksi.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni sistem međunarodnopravne zaštite ljudskih prava, pravilno tumači relevantne međunarodnopravne propise, kritički ih analizira propise i pokazuje sposobnost produkovanja konkretnih predloga u pogledu njihovog unapređenja u pojedinim segmentima,poznaje i objasni praksu sudskih i kvazisudskih tijela povodom zaštite ljudskih prava u međunarodnoj zajednici, objasni standarde međunarodnopravne zaštite ljudskih prava i vladavine prava, nastale kroz internacionalizaciju zaštite ljudskih prava, primijeni relevantna međunarodnopravna pravila, kako na nivou Ujedinjenih nacija, tako i u okviru pravnih mehanizama Savjeta EvropeIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ivana Jelić – nastavnikMetod nastave i savladanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Praktična nastava SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja

I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod u koncept ljudskih prava; pojam, priroda, formalni izvori međunarodni i unutrašnji.Istorijske preteče savremenog koncepta međunarodnopravne zaštite pojedinca; pojam međunarodnopravne zaštite ljudskih prava; faze internacionalizacije ljudskih prava; vrste ljudskih prava; osnovni međunarodni pravni instrumenti.

Univerzalno međunarodno pravo ljudskih prava; Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima – pojam, sadržina i pravna priroda; Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima; Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Regionalni sistemi za zaštitu ljudskih prava.

Evropski sistem zaštite ljudskih prava. Evropska konvencija o ljudskim pravima, Evropska socijalna povelja, ostali pravni instrumenti i dokumenti tzv. mekog prava. Građanska i politička prava – pojam, pravna priroda i mehanizmi implementacije; pravna zaštita životnog i fizičkog integriteta ličnosti: pravo na život; zabrana mučenja i sličnih postupka; zabrana ropstva i sličnih ustanova.

Pravna zaštita pravnog integriteta ličnosti: pravo na pravni subjektivitet; pravo na zakonit i pravičan sudski postupak; zabrana nezakonitog i samovoljnog lišavanja slobode; pravo na državljanstvo; pravo na azil. Pravna zaštita ličnog, moralnog i duhovnog integriteta pojedinca: pravo na privatnost; pravo na brak; sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovjesti; sloboda informisanja.

Politički integritet ličnosti; sloboda izražavanja mišljenja – informisanja; prava na okupljanje, udruživanje, učešće u vlasti, aktivno i pasivno biračko pravo. Zabrana diskriminacije u pravnim instrumentima i praksi međunarodnih pravosudnih tijela.

Praktična nastava: usavršavanje profesionalnih znanja kroz razmatranje slučajeva iz međunarodne jurisprudencije (case study povodom diskriminacije u uživanju građanskih i političkih prava) i razradu pravne argumentacije; odbrana seminarskih radova.

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedelja

XI nedelja

I Kolokvijum

Pravna zaštita ekonomskog, socijalnog i kulturnog integriteta ličnosti; prava društvenog blagostanja - pojam, pravna priroda, vrste i mehanizmi implementacije; pravo na rad i prava iz radnog odnosa; pravo na privatnu svojinu; ostala ekonomska prava.

Popravni kolokvijum

Pojedina socijalna i kulturna prava. Rodna ravnopravnost i prava žena; Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije prema ženama. Prava djeteta, Konvencija o pravima djeteta. Pravna zaštita prava posebno osjetljivih grupa; prava lica sa invaliditetom.

Ius cogens norme međunarodnog prava ljudskih prava. Ograničenja i restrikcije u uživanju ljudskih prava; privremeno stavljanje van snage pojedinih prava u vanrednim okolnostima; opšta fakultativana ograničenja; inherentna ograničenja stalnog karaktera.Kolektivna prava, prava solidarnosti – pravna priroda, vrste, teškoće implementacije; pravo naroda na samoopredeljenje.

XII nedelja

XIII nedelja

Ljudska prava i multikulturalizam. Zaštita ljudskih prava pripadnika nacionalnih, etničkih, jezičkih i kulturnih manjina – osnovni Pravni isntrumenti, principi pravne zaštite, pojedina prava. Prava domorodačkih (urođeničkih) naroda, uloga MOR-a u zaštiti prava domorodaca.

Praktična nastava: usavršavanje profesionalnih znanja kroz razmatranje slučajeva iz međunarodne jurisprudencije - role play povodom slučaja kršenja principa afiramtivne akcije u uživanju pojedinih prava, sa akcentom na kulturna prava; odbrana seminarskih radova.

101

XIV nedelja

XV nedelja

XVI nedelja

XVII nedelja

XVIII-XXI nedelja

Osnovni principi zaštite čovjeka u oružanim sukobima; osnovna načela zaštite ljudskih prava u ratu; relevantni izvori međunarodnog ratnog i humanitarnog prava; karakter obaveza zaštite žrtava i odgovornost država za njeno kršenje. Posebno zaštićene kategorije lica u savremenim uslovima; prava I pravna zaštita izbjeglica, azilanata, imigranata i apatrida. Pojam i sadržina masovnih i sistematskih kršenja ljudskih prava.

Međunarodni krivični sudovi i ustavnovljavanje individulane krivične odgovornosti za kršenje ljudskih prava; međunarodni krivični tribulani, njihova nadležnost i izvodi iz jurisprudencije. Implementacija ljudskih prava - pojam i vrste mjera implementacije; unutrašnje mjere implementacije; međunarodne mjere implementacije; mjere implemntacije u okviru međunarodnih organizacija; sistem periodičnih izvještaja; postupci po interdržavnim tužbama; postupci po tužbama pojedinaca i nevladinih organizacija.Praktična nastava: usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktični rad analizu sadržaja i diskusiju; odbrana seminarskih radova.

Mjere implementacije u okviru medjunarodnih sudova za ljudska prava; Evropski sud za ljudka prava u Strazburu – pojam i pravni osnov, nadležnost i značaj; izvodi iz novije jurisprudencije Suda. Nevladine organizacije i implementacija ljudskih prava. Osnovne protivurečnosti u međunarodnom sistemu zaštite ljudskih prava, koje ograničavaju njihovu punu primjenu. Ljudska prava i ljudske obaveze.

Praktična nastava: usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktični rad na slučaju iz jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava i simulacija suđenja – Moot Court.Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t


6 kredita x 40/30 = 8 satiStruktura:4 sata predavanja1 sat vježbi3 sata individualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: 8h x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 8h = 16 satiUkupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u interaktivnoj praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane seminarski rad, a ostali učestvuju u debati nakon prezentacije seminarskog rada.Literatura: Osnovna: M. Paunović, B. Krivokapic, I. Krstic: »Međunarodno pravo ljudskih prava«; Beograd, 2014; N. Vučinić »Osnovi ljudskih prava«, Podgorica, 2001; V. Dimitrijević i grupa autora »Medjunarodno pravo ljudskih prava«, Beograd, 2012. Dodatna: I. Jelic »Ljudska prava i multikulturalizam«, Podgorica 2013.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se:- Jedan test do 40 poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebne naznake za predmet: Nema Sve dodatne informacije biće dostupne na konsultacijama i web adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ivana Jelić

Naziv predmeta: MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni VI 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - akademski studijski program za sticanje DIPLOME OSNOVNIH STUDIJA, (studije

102

traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim elementima međunarodnih organizacija, njihovom strukturom, subjektivitetom i djelovanjem.OČEKIVANI ISHODI UČENJA:Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Međunarodne organizacije mogu da: analiziraju i objasne aktuelna pitanja prava međunarodnih organizacija a posebno aktuelna pitanja međunarodnopravnih aspekata regionalnog organizovanja u Evropi u okviru tematskih jedinica: pojam ,osnovne karakteristike , klasifikacija međ.organizacija i međ.pravni subjektivitet međ.organizacija; definišu međunarodnu organizaciju kao subjekta međunarodnog prava i učesnika u međunarodnim odnosima ; pravilno protumače odluke međunarodnih organizacija,strukturu međ.orgnizacija i način donošenja odluka; upoznaju se sa djelovanjem međ.organizacija u Crnoj Gori,s posebnim osvrtom na djelovanje UN i njenih organizacija; samostalno rade u međunarodnim organizacijama kako u svojoj državi tako i u svijetu.

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Ranko Mujović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, testovi i konsultacijeSadržaj predmeta:

Pripremna nedjeljaI nedjelja Uvodno predavanjeII nedjelja Preteče međunarodnih organizacijaIII nedjelja Definicije i klasifikacija međunarodnih organizacijaIV nedjelja Pravni subjektivitet međunarodnih organizacijaV nedjelja Međunarodna organizacija kao učesnik u međunarodnim odnosimaVI nedjelja Finansiranje i članstvo u međunarodnim organizacijamaVII nedjelja I TEST VIII nedjelja Struktura međunarodne organizacijeIX nedjelja Odluke međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije i rješavanje sporovaX nedjelja Promjene u ustrojstvu i nestanak međunarodne organizacijeXI nedjelja II TESTXII nedjelja Ujedinjene nacijeXIII nedjelja Specijalizovane ustanove UN-a.XIV nedjelja Regionalne organizacije XV nedjelja Savjet Evrope i OEBS. XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Popravni ispitni rok






Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjetu kancelarijama UNDP,UNICEF, UNHCR I Ministarstvu unutrašnjih poslova CGLiteratura: Vojin Dimitrijević, Obrad Račić, Međunarodne organizacije, Beograd, 2011.Dodatna literatura: Bennet, Alvin LeRoy, Oliver, James K., Međunarodne organizacije : načela i problemi, Zagreb, 2004, Schermers, Henry G, Blokker, Niels M., International institutional law, Boston, Leiden, 2003, Armstrong, David, Lloyd, Lorna, Redmond, John, International organisation in world politics, Palgrave Macmillan, 2004, Vladimir Đerić, Tatjana Papić, Vesna Petrović, Saša Obradović. Osnovi međunarodnog javnog prava. Beogradski centar za ljudska prava, 2005.

METODE PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE:Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ranko Mujović

Naziv predmeta: POMORSKO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar

Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan VI 6 4P + 1V

103


Akademske Osnovne studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).


Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladimir Savković – nastavnikMetod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Ciljevi učenja: Cilj je upoznati studente sa ključnim pojmovima iz oblasti pomorskog prava, višemilenijumskim razvojem ove oblasti prava i ključnim - specifičnim pravnim institutima koji su nastali kao rezultat dugotrajnog i autonomnog razvoja Pomorskog prava. Cilj je objasniti studentima mjesto pomorskog prava u pravnoj nauci i pravnom sistemu na nacionalnom, a zbog izraženog internacionalnog karaktera, posebno na regionalnom i međunarodnom planu. Studenti će biti upoznati sa ključnim principima medjunarodne pomorske trgovine, kao i novim tržišnim i regulatornim trendovima na globalnom planu. Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove pomorskog prava, njihov nastanak i istorijski razvoj; objasni u kojoj mjeri i na koji način je naglašena internacionalizacija pomorskog prava uticala na razvoj pojedinih specifičnih instituta pomorskog prava; Pravilno tumači propise koji uređuju materiju pomorskog prava iz oblasti nacionalnog i međunarodnog prava, kao i da odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje analiziranog slučaja; Nakon što izvrši uvid u činjenične okolnosti, utvrdi pravna pravila koja se imaju primijeniti na dati odnos; Poveže relevantne činjenice s pravnim pravilima i na osnovu toga odredi koja ovlašćenja pripadaju imaocima imovinskih prava koja se stiču u vezi sa plovidbenim poslovima i plovidbom na moru uopšte;Kritički analizira ključne propise i pokazuje sposobnost produkovanja konkretnih predloga u pogledu njihovog unapređenja u pojedinim segmentima. Praktična nastava: Oblici praktične nastave: simulacije popunjavanja prevoznih isprava, sastavljanje ugovornih klauzula, simulacija likvidacije zajedničke havarije, studije slučajeva, seminarski rad, učešće u debatama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi. Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanaje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa; Iznošenje uzajamnih očekivanja na relaciji nastavnik – studenti; Pojam i izvori Pomorskog prava;

II nedjelja Pojam broda; Individualizacija i sposobnost broda za plovidbu; Upis brodova u javne knjige – registre brodova;

III nedjelja Stvarna prava na brodu;

IV nedjelja Ugovori o iskoriscavanju brodova; Ugovori o prevozu stvari (robe) brodom – pojam i vrste;

V nedjelja Odogovornost brodara za teret; Praktična nastava: (usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktični rad) koncipiranje različitih tipova klauzula o odgovornosti brodara za gubitak, oštećenje i zakašnjenje u isporuci tereta;

VI nedjeljaIspunjenje ugovora o prevozu stvari (robe); Prevozne isprave;

VII nedjelja I Kolokvijum; Ugovor o prevozu putnika i prtljaga;

VIII nedjelja Ugovor o tegljenju;

IX nedjelja Ugovor o pomorskoj agenciji;

X nedjelja II Kolokvijum; Plovidbeno osiguranje; Pojam i vrste plovidbenog osiguranja; Ugovor o plovidbenom osiguranju; Lojdova polisa osiguranja; Pojam polise osiguranja;

XI nedjelja Vanugovorna odgovornost u pomorskom pravu, Odgovornost preduzetnika nuklearnog broda;

XII nedjelja Zajednička havarija; Sudar brodova;

XIII nedjelja Spašavanje imovine i lica; Vadjenje potonulih stvari;

XIV nedjeljaPraktična nastava (usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktični rad, izradu i odbranu seminarskih radova): Simulacija izdavanja (popunjavanja) pomorskih prevoznih isprava kod različitih ugovora o pomorskom i prevozu na unutrasnjim vodama; Odbrana seminarskih radova; Diskusija;

XV nedjejljaPraktična nastava (usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktični rad i izradu i odbranu seminarskih radova) Simulacija postupka likvidacije slučaja zajedničke havarije; Odbrana seminarskih radova; Diskusija;


Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t

104


Nedjeljno U semestru8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Literatura (osnovna): Trajkovic, Miodrag: Pomorsko pravo, Beograd, 2004.

Dodatna literatura:Borislav Ivošević, Transportno osiguranje, Delta Press Beograd, 2009;Nikčević Grdinić J., Založna prava na brodu, Fakultet za pomorstvo, Kotor, 2007;Pavić, D.: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split 2006;Predrag Stanković, Pomorske havarije, Zagreb, 1995.Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se:- Dva testa - po 25 poena (ukupno maksimalno 50 poena).- Praktična nastava – do 15 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi. - Završni ispit - do 35 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vladimir Savković

Naziv predmeta: AUTORSKO PRAVO I PRAVO INDUSTRIJSKE SVOJINE

105

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaOBAVEZNI VI 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije na Pravnom fakulteta Univerziteta Crne GoreUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Osnovni pojmovi iz Prava autorstva i praksa iz oblasti Autorskih prava i Prava industrijske svojine sa posebnim osvrtom na zaštitu Prava autorstva na nacionalnom i međunarodnom nivou.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit bice u mogucnosti da:

definiše i objasni mjesto Autorskog prava u pidjeli subjektivnih gradanskih prava;

da sagleda razliku izmedu Autorskog prava s jedne strane i Prava autorstva s druge strane;

da nauci sadržinu moravnih i imovinsko- pravnih ovlašcenja autora djela; -kako autor štiti svoja ovlašcenja u postupku pred sudom;

znacaj i uloga Zavoda za intelektualnu svojinu u zaštiti autorskog prava.

zna mjesto Prava industrijske svojine u sistemu podjele subjektivnih gradanskih prava;

da nauci osnovne pojmove iz oblasti prava industrijske svojine ( pronalazak, pronalazacko pravo, patent, licenca, žig, dizajn, geografska oznaka...);

da na konkretnom proizvodu, artiklu, ambalaži zna da razlikuje žig, dizajn, geografsku oznaku proizvoda i geografsku oznaku porijekla proizvoda;

naucice da napiše Ugovor o licenci;

naucice kako se štite prava industrijske svojine;

naucice znacaj Zavoda intelektualne svojine u postupku regisrovanja svog pronalaska, žiga kao i nacin na koji se isti štite.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc.dr Draginja VuksanovicMetod nastave i savladanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti.SADRŽAJ PREDMETAPripremna nedelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja Osnovni pojmovi iz oblasti Prava autorsta i razlika u odnosu na autorska prava; Razvoj prava industrijske svojine kroz sagledavanje nacionalnih i međunarodnih izvora prava; Unifikacija i harmonizacija prava intelektualne svojine.

II nedelja Pronalazak-pojam i predmet; Pronalazak- uslovi sticanja, vrste patenta, postupak sticanja patenta; Zastupanje, subjekti zaštite i prava pronalazača.

III nedelja Prestanak prava na patent i ponovno uspostavljanje; Sertifikat o dodatnoj zaštiti; Oglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava; Pronalasci ostvareni u radnom odnosu; Evropska prijava patenta i evropski patent; Međunarodna prijava prema Ugovoru o saradnji u oblasti patenata.

IV nedelja Praksa u postupku sticanja prava na patentV nedelja Instutuu Know-how, pojam ;Topografija integrisanih kola-predmet, uslovi i postupak zaštite i prestanak zaštite;

Korisni model;Zaštita biljnih sorti.VI nedelja Pravo na zaštitu dizajna_predmet i uslovi zaštite, postupak zaštite i prestanak; Pravo žiga-predmet, uslovi i

postupak zaštite, prestanak zaštite;Georafska oznaka i geografska oznaka porijekla proizvoda -predmet, uslovi ipostupak zaštite, kao i prestanak.

VII nedelja Poslovna tajna-pojam i pravno regulisanje, uslovi zaštite; Zakonito i nezakonito pribavljanje, korišćenje i otkrivanje informacije koja predstavlja poslovnu tajnu; Ugovor o cesiji; Ugovor o licenci.

VIII nedelja Praksa kroz posjetu Zavodu za intelektualnu svojinu; Obilazak notara i sačinjavanje notarskih zapisa (ugovor o cesiji i Ugovor o licenci).

IX nedelja Pravna zaštita prava na patent, topografiju, žig, dizajn,oznaku geografskog porijekla.X nedelja Simulovana suđenja kroz postupak zaštite prava industrijske svojineXI nedelja Autorsko djelo, pojam i uslovi zaštite; Vrste autorskih djela;Pojam-autor, koautor, nosilac autorskog prava;Pravna

priroda autorskog subjektivnog prav; Sadržina subjektivnog autorskog prava kroz moralna i imovinsk ovlašćenja autora; Ograničenja imovinskih prava autora; Trajanje autorskog subjektivnog prava

XII nedelja Prava interpretatora; Prava proizvođača fonograma, videograma, emisija, baza podataka; Prava prvog izdavača slobodnog djela; Autorska djela emitovana preko satelita.

XIII nedelja Autorski ugovori-bitni elementi; Izdavački ugovor; Ugovor o predstavljanju; Ugovor o filmskom djelu; Ugovor o preradi djela; Ugovor o preradi djela; Nasljeđivanje autorskog prava.

XIV nedelja Praktična nastava-sačinjavanje autorskih ugovoraXV nedelja Građanskopravna i krivičnopravna zaštita autorskog i srodnih prava; Ostvarivanje autorskog i srodnih prava.XVI nedelja Završni ispitXVII nedelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedelja

Popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade domaće zadatke, analiziraju slučajeve iz sudske prakse


106




Literatura: Zoran Rašović, Građansko pravo, Podgorica 2006. Dušan M. Popović, Slobodan M. Marković, Pravo intelektualne svojine, Beograd 2015. Vesna Besarović, Inteletualna svojina-Industrijska svojina i autorsko pravo, Beograd 2011.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Provjera znanja organizuje se kroz dva (usmena) kolokvijuma u okviru kojih studen t dobija po jedan praktični zadatak. Na kraju semestra student polaže završni ispit. Za prelaznu ocjenu potrebno je dobiti najmanje 50 bodova, što se ostvaruje kroz kolokvijume (32 boda) i ostalo na završnom ispitu. Ispit se ne može položiti ukoliko student ne položi od tri, jedan praktični slučaj.Posebne naznake za predmet: Nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Draginja VuksanovićNapomena: Nema

107

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO POSLOVNO PRAVO


Obavezan VI (ljetnji) 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje : PRAVNE NAUKE – OSNOVNE STUDIJEUslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Međunarodno poslovno pravo je naučna disciplina koja za predmet izučavanja ima ekonomske odnose sa elementom inostranosti između privrednih elementa inostranosti. Sa sadržinskog aspekta, kurs je koncipiran tako da se kao osnovne oblasti izučavanja javljaju Trgovinsko pravo, (Međunarodno) kompanijsko pravo, Međunarodno ugovorno poslovno pravo, Arbitražno pravo, Pravo stranih ulaganja, i Pravo konkurencije. Pohađanje kursa omogućava upoznavanje sa osnovnim institutima EU i medjunarodnog poslovnog prava, kao i pozitivno-pravnim opredjeljenjima domaće legislative u domenu kompanijskog, prava prodaje robe, prava konkurencije, stranih ulaganja i arbitražnog prava. Po okončanju nastave, očekuje se da student stekne osnove teorijskog znanja, sa jedne, kao i da ovlada vještinom primene ključnih instituta i pravila ove discipline u pojedinačnim slučajevima i praktičnim situacijama, sa druge strane.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja stručnjaka iz prakse i upoznavanje sa sudskim i drugim predmetima sa elementom inostranosti iz oblasti poslovnog prava (u sudu, advokatskoj kancelariji, arbitražnom sudu, centru za medijaciju).

Ishodi učenjaNakon što student položi ispit iz Međunarodnog poslovnog prava biće u mogućnosti da:

1. Shvati EU i međunarodni pravni okvir u kojima se odvijaju poslovne transakcije između poslovnih subjekata;

2. Razumije ulogu i značaj i međunarodnih organizacija u stvaranju i primjeni poslovnog prava;

3. Razluči ulogu države kao subjekta javnog i privatnog- poslovnog prava, i shodno tome shvati njenu de iure negotii i de iure imperii prirodu;

4. Analizira aktuelne procese globalnog poslovnog okruženja kroz harmonizaciju i unifikaciju međunarodnog poslovnog prava i primjenu model zakona i konvencija;

5. Ovlada osnovama pojedinačnih ugovornih odnosa sa elementom inostranosti kao što su: sve vrste kupoprodaje, zastupanja, I druge sa njim povezane poslove;

6. U arbitražnoj i advokatskoj praksi koristi specijalizovana znanja iz oblasti prava stranih ulaganja, prava konkurencije i arbitražnog prava, te pruži konsultantske usluge iz ovih disciplina.

Pripremne nedjelje:I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedelja

Pojam, predmet, mjesto i izvori Međunarodnog poslovnog prava (MPP); Pravno regulisanje međunarodnog poslovanja;Međunarodne organizacije kao subjekt MPP-a; Država kao subjekt MPP-a; Privredno društvo kao subjekt MPP-a;Kolokvijum I Međunarodna kupoprodaja; Ostali oblici međunarodne kupoprodaje; Međunarodna kupoprodaja i prevoz;Prateći ugovori međunarodnoj kupoprodaji;Kolokvijum IIPravni okvir stranih investicija;Međunarodno arbitražno pravo;Pravila konkurencije.


Opterećenje studenataNedjeljno

6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:2 sata predavanja1 sat vježbi

5 sati samostalnog rada, uključujući konsultacije

U semestruNastava, samostalni rad i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati)

108

Struktura opterećenja: 128 sati. (Nastava i samostalni rad)+16 sata (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)


LITERATURA: A) Obavezna: 4. Đurović, R: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2004;

5. Vasiljević, M.: Trgovinsko pravo, Beograd, 2014;

6. Vukadinović, R: Međunarodno poslovno pravo – Opšti i posebni deo, Kragujevac, 2012.

B) Dodatna: 13. Carić, S., Vilus, J., Šogorov, S: Međunarodno privredno pravo, Novi Sad, 2000;

14. Draškić, M.., Stanivuković M: Ugovorno pravo međunarodne trgovine, Beograd, 2005;

15. Draškić, M: Međunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990;

16. Đurović, R.., Ćirić, A: Međunarodno trgovinsko pravo - Opšti deo, Niš, 2005;

17. Folsom, R.H., Gordon, M.W., Van Alstine, M.P., Ramsey, M.D: International Business Transactions: A Problem-Oriented Coursebook, 12th and Documents Supplement for International Business Transactions, 2015;

18. Jankovec, I: Privredno pravo, Beograd, 1999;

19. Jovanović, N: Praktikum iz trgovinskog prava, Beograd, 1999;

20. Ljutić, B: Bankarsko i berzansko poslovanje, Beograd, 2004;

21. Mlikotin-Tomić, D: Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999;

22. Stojiljković, V: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2001;

23. Subotić-Konstantinović, N: Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999;

24. Šulejić, P: Pravo osiguranja, Beograd, 1997;

25. Varadi, T: Medjunarodno privatno pravo, Beograd, 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva kolokvijuma do 20 poena (ukupno maksimalno 40 poena);- Interakcija i izrada seminarskog rada do 10 poena;- Završni usmeni ispit (ukupno gradivo) do 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Podatke je pripremila: Prof. dr Aneta Spaić

Napomene:

*Sve informacije o predmetu možete naći na sajtu Pravnog fakulteta UCG.

**Za eventualna pitanja koje se tiču realizacije nastave na ovom predmetu možete se obratiti na e-mail: aspaic @yahoo.com ili u terminu zakazanih konsultacija.

Naziv predmeta: NOTARSKO PRAVO


109


obavezni VI 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne studije – Privatnopravni modul


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pitanjima organizacije rada notaraIme i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Ljiljana Kadić Prof. dr Zoran Rašović Prof. dr Radoje Korać Prof. dr Snežana Miladinović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, pisanje notarskih akataIshodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna značenje i objasni smisao najvažnijih instituta Notarskog prava u pravnom sistemu i izdvoji i objasni osnovna načela uređenja notarske službe; prepozna smisao i duh pozitivnopravnih rješenja notarske djelatnosti; uporedi organizaciju notarske službe sa različitim modelima i rješenjima u stranim pravima; objasni najvažnije notarske poslove i notarske isprave; objasni svrhu notarske forme; objasni način sačinjavanja notarskog zapisa i prepozna osnovne karakteristike notarskog postupka; razlikuje formu notarskog zapisa i formu notarske solemnizacije; objasni nezavisan i nepristrastan odnos notara prema učesnicima notarskog postupka; prepozna različite aktivnosti notara u pojedinim granama porodice građanskog prava.

SADRŽAJ PREDMETA


Istorijski razvoj notarske službeCiljevi i značaj notarske djelatnostiNačela notarske djelatnostiPojam i izvori notarskog prava Organzaciono notarsko pravoDjelatnost notaraNotarski akti (isprave). Forma i postupak sačinjavanja notarskih akata. Praktična nastava – pisanje notarskih akata (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Notarski akt kao javna i izvršna isprava Odgovornost notara Sačinjavanje notarskog zapisa o pravnim poslovimaNadležnost notara u nasljednom pravu. Praktična nastava – pisanje notarskog zapisa o testamentu (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Nadležnost notara u porodičnom pravu Praktična nastava – pisanje notarskog zapisa o bračnom ugovoru (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Nadležnost notara u obligacionom pravu Praktična nastava – pisanje notarskog zapisa o kupoprodaji nepokretnosti (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Nadležnost notara u stvarnom pravu Praktična nastava – pisanje notarskog zapisa o ugovoru o hipoteci (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Završni ispit, Popravni završni ispit







Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade kolokvijumeLiteratura: Bikić, E., Povlakić, M., Suljević, S., Plavšić, M., Notarsko pravo, Sarajevo, 2013 Trgovčević-Prokić, M., Ovlašćenja javnog beležnika, Beograd, 2007 Bikić, E., Radović, M., Suljević, S., Notarijat u Crnoj Gori, Podgorica, 2010 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad do 10 poenaVježbe do 15 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 25 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Završni ispit do 50 poenaPosebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: nema

110

INFORMACIONE LISTE MAGISTARSKIH/MASTER STUDIJA

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO


111

Obavezni II 8 4P+1 V Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske (master) studije, modul krivično pravo-akademski studijski program za sticanje diplome magistarskih//master studijaUslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti međunarodnog krivičnog prava i komparacija sa nacionalnim krivičnim pravom.ISHODI UČENJA: Nakon što student položi ovaj ispit biće osposobljen da: Definiše i objasni najvažnije pojmove iz Međunarodnog krivičnog prava; Sagleda odnos između međunarodnog krivičnog prava i nacionalnog krivičnog prava; Pravilno tumači najvažnije međunarodne pravne dokumente i uticaj tih dokumenata na izgradnju i unapređenje nacionalnog krivičnog zakonodavstva u širem smislu; Shvati rad i funkcionisanje međunarodnih Krivičnih sudova; Prepozna kakav je uticaj politike na osnivanje i rad međunarodnih Krivičnih sudova.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: prof.dr Drago RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časovi

SADRŽAJ PREDMETAI nedelja Pripremna nedelja, pojam, sadržina i pravna priroda međunarodnog krivičnog prava

II nedelja Izvori međunarodnog krivičnog prava i istorijski razvoj

III nedelja Praktična nastava

IV nedelja Osnovna načela međunarodnog krivičnog prava

V nedelja Represivna vlast države i njeni dometi

VI nedelja Praktična nastava

VII nedelja Prvi kolokvijumVIII nedelja Materijalno međunarodno krivično pravo

IX nedelja Međunarodno krivičnoprocesno pravo, međunarodni krivični sud

X nedelja Praktična nastava

XI nedelja Međunarodni krivični sud za prethodnu Jugoslaviju

XII nedelja Stalni međunarodni krivični sud

XIII nedelja Praktična nastava

XIV nedelja Pružanje međunarodne krrivično pravne pomoći

XV nedelja Završni ispit

XV-XIX nedelja Dopunska nastava i popravni ispit

Opterećenje studenataNedjeljno


U semestruNastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

Literatura: Osnovna: međunarodno krivično pravo, prof dr Drago RadulovićDodatna: međunarodno krivično pravo, prof dr Zoran Stojanović Oblici provjere znanja i ocjenjivanjeKolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati u Ministarstvu pravde i Višem sudu u Podgorici, koji su uključeni u postupak međunarodne krivično pravne saradnje. Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kolokvijum i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof dr Drago RadulovićNapomena: Nema uslova za polaganje završnog ispita

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVO EU


Obavezni I 8 4P+1V

112

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Krivično pravo


Ciljevi izučavanja predmeta:Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove Krivičnog prava EU, njihov nastanak i istorijski razvoj; Objasni u kojoj mjeri i na koji način je naglašena internacionalizacija krivičnog prava uticala na razvoj pojedinih specifičnih instituta ove grane prava ; Pravilno tumači propise koji uređuju krivičnopravne institute EU, njihovu kompatibilnost sa crnogorskim krivičnim zakonodavstvom kao i da odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje krivičnopravnih slučajeva;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Drago RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: predavanja,vježbe, praktična nastava, diskusijeSADRŽAJ PREDMETA

I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedelja

XI nedelja

XII nedelja

XIII nedeljaXIV nedelja

XV nedelja

XVI - XIX nedelja

Pojam, izvori, predmet, zadatak i metodi Krivičnog prava EU Istorijski razvoj policijske i sudske saradnje u krivičnim stvarima u EU; okvir krivičnopravne saradnje u Evropi; Šengenski sporazum;Javni prihodi i njihova podjelaRazvoj kroz osnivačke ugovore;od klasične sudske saradnje u krivičnim stavrima do međusobnog priznanja krivičnih sudskih odluka, Lisabonski ugovor; novi krivičniopravni okvir EU: integracija trećeg stuba u pravni poredak EZ, podijeljena nadležnost, reforma krivičnog postupka u krivičnopravnoj oblasti, Institucionalni aspekti, pravni akti, uloga tijela EU, zadaci i predmet, Tijela policijske i pravosudne saradnje, EUROPOL, Evropska sudska mreža, EUROJUST, OLAF, zajednički istražni timovi, pravni okvir za razmjenu podatakaPraktična nastava ( Ministarstvo unutrašnjih poslova),

I kolokvijumInstrumenti krivičnopravne saradnje u EU, evropski nalog za hapšenje i postupak predaje, evropski dokazni nalog, nalog za oduzimanje imovine ili predmeta, Međusobno priznanje odluka i presuda u krivičnom postupku, Prava okrivljenog u krivičnom postupku;Materijalno krivično pravo EU, pravni osnovi harmonizacije u primarnom i sekundardnom pravu EU II Kolokvijum

Pravni mehanizmi harmonizacije, krivičnopravna implementacija zajedničkih odluka Praktična nastava ( Ministarstvo pravde)Reforma zaštite ljudskih prava u EU, Puna jurisdikcija Evropskog suda pravdeNačelo ne bis in idem u sudskoj praksi Evropskog suda pravde Praktična nastava ( Viši sud Podgorica, Više državno tužilaštvo Podgorica)


Opterećenje studentaNedjeljno



Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova..

Literatura (osnovna): Vervaele John, Evropsko krivično pravo i opšta načela prava Unije, HLJZKPIP, 2005,Satzger Helmut, Uticaj prava EU na nacionalno krivično pravo država članica, 2003,

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena). Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Naziv predmeta: KRIMINOLOGIJA


113

Obavezni I 8 4+1 Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master studije Krivično pravo

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti kriminoloske nauke u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi.Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: 1.Definiše kriminološke discipline i kriminalitet prema konotaciji i obimu;2. Protumači kriminološku etiologiju i fenomenologiju;3. Analizira faktore zločina i kriminaliteta i pojavne oblike kriminalnih ispoljavanja; 4. Utvrdi kriterijume za klasifikaciju i tipologiju kriminaliteta i priprema strategije suprotstavljanja kriminalitetu; 5. Organizuje kriminološka istraživanja krivičnih djela i njihovih počinilaca koristeći metode proučavanja kriminaliteta kao individualbne pojave i metode proučavanja kriminaliteta u totalitetu; 6.Primjenjuje kriminološka saznanja u praksi u cilju efikasnog suzbijanja i sprječavanja kriminaliteta .Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Velimir Rakočević Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, studije slučaja, praktična nastavaSADRŽAJ PREDMETA

I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI-XIX nedelja

Pojam kriminologije, predmet kriminologije, odnos kriminologije i drugih naučnih disciplina, Metodi kriminologije ( proučavanje individualnih slučajeva kriminalnog ponašanja, klinički metod, anamnestički metod, dokumentaciona i analiza, tehnike koje se primjenjuju u proučavanju kriminalnog ponašanja kao pojedinačne pojave ,Metodi i tehnike saznavanja kriminaliteta kao masovne društvene pojave, faze kriminološkog istraživanja, prikupljanje činjenica , primjena statistike u kriminologiji ( metod korelacije, statističke evidencije kriminaliteta, tehnike prikupljanja podataka o stvarnom kriminalitetu, statistička analiza dobijenih podataka,Praktična nastava ( kriminoloska ekspertiza,Zavod za izvršenje krivičnih sankcija),Metod prognoziranja u kriminologiji, Klasična orijentacija u kriminologiji,

I KOLOKVIJUMPozitivistička orijentacija u kriminologiji,Fenomenološka dimenzija kriminalne pojave, obim , dinamika i struktura kriminaliteta, struktura kriminaliteta prema polu, regionalne karakteristike kriminaliteta, sezonske i vremenske varijacije kriminaliteta. Tipologije kriminaliteta,Praktična nastava ( JU CENTAR „LJUBOVIĆ”)Organizovani kriminalitet,Pranje novca, kompjuterski, ekološki krim. zločini mržnje,

II KOLOKVIJUMEgzogeni kriminogeni faktori, endogeni faktori kriminaliteta,Viktimološka dimenzija kriminalne pojave,Praktična nastava ( JU za smještaj, rehabilitaciju I resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci ), Završni ispit, popravni ispit,




Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

LITERATURA:• V. Rakočević, Kriminologija, Podgorica, 2010.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se:- Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).- Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit - 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;


Naziv predmeta: CRNOGORSKA KRIVIČNOPRAVNA TRADICIJA

114


Obavezni I 6 4+1Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Krivično pravo

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznovanje studenata sa krivičnim pravom stare Crne GoreIshodi učenja: Ukorijenjenost studenata u svojoj pravnoj tradiciji sa sviješću o svim njenim mana i vrlinama; formirana svijest o dostignutim, osvojenim i usvojenim pravnim standradima koja obavezuje savremenike, kao primjera radi, svijest o humanizaciji krivične sankcije; produbljena svijest o razumijevanju prava, njegovih korijena sadašnjih oblika i budućih rješenja; svijest o tome da je domaća krivičnopravna tradicija, pored svojih specifičnosti, nastala i razvijala se u značajnoj mjeri pod uticajem evropskog prava i sledstveno tome da pripada evropskoj pravnoj familiji.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ljiljana JokićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, studije slučaja, istraživanjaSADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja

I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedelja

VI nedelja

VII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedelja

XI nedelja

XII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedelja

XVI - XIX nedelja

Krivično pravo za vrijeme Nemanjića, karakteristike, krivična djela i kazne;Krivično pravo u statutima primorskih gradova (Kotor, Budva);,,Besudno doba'' u Crnoj Gori, plemenska organizacija, plemensko rješavanje sporova, nadplemensko sudstvo, krvna osveta, iniciranje i vrste, društvene posljedice osvete.Kompozicija, rezultati i vrste umira krvi;Krivično pravo za vrijeme Petra I, društveno ekonomske prilike, Stega, Zakonik opšti crnogorski i brdski, ubistvo, krvna osveta, krađa, otimica djevojke, vrste kazne;Praktična nastava (Arhiv Crne Gore)

I KOLOKVIJUM

Krivično pravo za vrijeme Petra II, država u Njegoševo vrijeme, Projekt zakona otečastva, djeteubistvo, preljuba, vrste kazni, senat;Krivično pravo za vrijeme knjaza Danila, Danilov zakonik, izdaja, ubistvo, krađa, tjelesne i druge kazne, ostaci krvne osvete i štetni običaji;Krivično pravo za vrijeme knjaza Nikole, problem vanbračne djece, potreba za donošenjem zakona, kaznene odredbe;O pritvoru, određivanje pritvora, obavezni fakultativni pritvor;Zakon o krivičnoj sudskoj nadležnosti;

II KOLOKVIJUM

Sudski odnosi sa stranim vlastima, problem i postupak izdavanja krivacaKrivični zakonik za Kraljevinu Crnu Goru, uređenje i sistematika, o kažnjavanju zločina, prestupa i istupa (prekršaja);Zakonik o postupku sudskom u krivičnim djelima iz 1910, opšte izlaganje, procesne odredbeVojno zakonodavstvo, sistematika Vojno krivičnog zakona, opšte odredbe o zločinima i prestupima, kažnjavanje pojedinih zločina i prestupa.Završni ispit, popravni ispit;


8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura:

4 sati predavanja1 sati vježbi

5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Literatura: M. Lj. Jokić, Državnopravna istorija Crne Gore, Podgorica, 2002. B. Pavićević, Stvaranje crnogorske države, Beograd, 1955. P. Stojanović, Istorijskopravna studija, Cetinje, 1982. I. Jelić, Krva osveta i umir u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji, Beograd, 1926. R. Petrović, Crnogorsko krivično pravo, Pravni zbornik 1-2, 1939.Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Dva testa - po 20 poena (ukupno 40 poena. Praktična nastava – 10 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave 120% ili 6 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. Završni ispit - 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Naziv predmeta: MALOLJETNIČKO KRIVIČNO PRAVO


115

Obavezni II 8 4+1Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Krivično pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti maloljetničke delinkvencijeIshodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da:1. Navede pojam, sistem, izvore i karakteristike maloljetničkog krivičnog prava;2. Definiše krivičnopravni status maloljetnika, pojam i vrste maoljetnih učinilaca krivičnih djela, položaj maloljetnika kao žrtava krivičnih djela i položaj mlađih punoljetnih lica u krivičnom pravu; 3. Analizira krivično pravne odredbe za maloljetne učinioce krivičnih djela; 4. Objasni postupak izricanja i izvršenja maloljetničkih krivičnih sankcija; 5. Razvija oblike pomoći učiniocu posle izvršenja institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora, 6.Primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u praksi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Velimir RakočevićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, studije slučaja, istraživanjaSADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja

I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedelja

VII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedelja

XII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI - XIX nedelja

Izvori i valjanost podataka o maloljetničkoj delinkvenciji, obim i dinamika maloljetničke delinkvencije, pojam i značaj fenomenologije maloljetničke delinkvencije , recidivizam, ličnost kao faktor maloljetničke delikvencijeMeđunarodni standardi u oblasti maloljetničkog pravosuđa(Konvencija o pravima djeteta, Pekinška pravila, Rijadske smjernice I td.Modeli postupanja i osnovna načela, Krivičnopravne odredbe o maloljetnicima kao učiniocima krivičnih djela ( alternativne mjere, krivične sankcije )Praktična nastava ( UP –Odjeljenje za maloljetnike )Organi i krivični postupak prema maloljetnicima

I KOLOKVIJUM

Tok postupka, izviđaj, pripremni postupak, Postupak pred sudom,Posebne odredbe o zaštiti maloljetnih lica kao učesnika u krivičnom postupkuPraktična nastava ( ODT- tužilac za maloljetnike)Primjena vaspitnih naloga, nastavak postupka,Izvršenje krivičnih sankcija,

II KOLOKVIJUMPraktična nastava (OS- sudija za maloljetnike)Pomoć poslije izvršenja institucionalnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora Prevencija maloljetničke delinkvencije; Završni ispit, popravni ispit;



4 sati predavanja1 sati vježbi

5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestruNastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 48 sati (dodatni rad)


Literatura: M. Škulić, Maloljetničko krivično pravo, Beograd, 2011, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku "Službeni list Crne Gore, broj 64/2011"

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena. Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova praktične nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta. Završni ispit - 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Naziv predmeta: MEDICINSKO KRIVIČNO PRAVO


116

Obavezni II 8 4P+1 V Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master Krivično pravoUslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti sudske medicine Ishodi učenja: Nakon odslušane nastave iz predmeta Sudska medicina (Medicinsko krivično pravo) te položenog ispita, student bi trebao da zna:

- u kojim slučajevima pravosudni organi treba da zahtijevaju sudskomedicinsku obdukciju;- da zna razliku između prirodne i nasilne smrti;- pravila obrade lica mjesta, kod svih pojedinačnih povreda; uzimanje bioloških tragova sa lica mjesta;- da prepozna i posumnja na trovanje; zapažanje i uzimanje bioloških tragova sa užeg i šireg lica mjesta;- kako se i kada uzimaju krv i urin na analizu alkohola, te nedostatke „dreger“ aparata;- da u saobraćajnom traumatizmu postoji polifazičnost povređivanja; da se sa lica mjesta nađu i uzmu biološki (DNK) i

drugi tragovi;Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragana Čukić, spec. za sudsku med.Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Osnovnom, Višem i Apelacionom sudu, Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu ,upoznavanje sa sudskom i tužilačkom praksom, analizu sudske prakse i izradu pravnih akata iz krivičnopravne oblasti u cilju ovladavanja studenata prakticnim znanjima i vjestinama iz krivicnopravne oblasti.SADRŽAJ PREDMETA I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedelja

XI nedelja

XII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXVI-XIX nedelja

Istorijat sudske medicine. Umiranje i smrt. Pregled leša i osnove obdukcije.

Prirodna smrt. Prirodno i nasilno oštećenje zdravlja. Zaživotne reakcije.

Mehaničke povrede. Ozlede i rane. Razderine. Sjekotine. Ubodine. Strijelne rane i posebne vrste strijelnih rana. Specifičnosti obrade lica mjesta.

Fizičke povrede. Djelovanje električne energije i visoke i niske temperature. Nutritivne povrede.Asfiksije

Sudskomedicinski aspekti trovanja. Podjela otrova. Pojedine vrste otrova. Trovanje ljekovima.

Alkoholizam. Narkomanija. Pojedini narkotici. HIV u sudskomedicinskoj praksi.

Kolokvijum

Sudskomedicinski značaj povreda glave, grudnog koša, trbuha i ekstremiteta.

Saobraćajni traumatizam. Mehanizam povređivanja kod pada sa visine.

Sudskomedicinski aspekti seksualnog nasilja. Sudskomedicinski aspekti novorođenosti i zlostavljanja djece.

Identifikacija. Vještačenje bioloških tragova. Ekshumacija. DNK analiza. Rekonstrukcija.Sudskomedicinska ekspertiza. Vještačenje. Klasifikacija i kvalifikacija povreda.Profesionalne i deontološke obaveze ljekara. Medicinska dokumentacija.Pojam i elementi zadesa, samoubistva, ubistva.Klinička sudska medicina. Tortura. Nasilje u porodiciZavršni ispit, Popravni ispit i Zaključivanje ocjena

Opterećenje studenata` Struktura: 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta 4 sati predavanja1 sati vježbi5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i polažu kolokvijum.

Literatura: Prof. dr Dragana Čukić, SUDSKA MEDICINA, Policijska akademija, Danilovgrad, 2008.; Prof. dr Dragana Čukić MEDICINSKA DOKUMENTACIJA KOD POVREĐIVANJA MEHANIČKIM ORUĐEM, Specijal, Podgorica 2004.; Doc. dr Vesna Popović, van. prof. Tatjana Atanasijević: SUDSKA MEDICINA, Medicinski fakultet Beograd, 2010. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

- kolokvijum 40 poena- isticanje u toku predavanja 5 poena- isticanje u toku vježbi 5 poena- završni ispit do 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se obezbijedi najmanje 50 poenaBroj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E;

Naziv predmeta: DIGITALNA FORENZIKA

117


Obavezni VI 8 4+1Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Krivično pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet je koncipiran kao uvod u kompjutersku forenziku. Studenti će se na početku upoznati sa definicijom digitalne forenzike. Dalje je focus na izučavanje alata i tehnika koji omogućavaju potpunu realizaciju forenzičke analize računarskih sistema, koja obuhvata prikupljanje, skladištenje, analizu i prezentaciju digitalnih dokaza.Ishodi učenja: Osposobljenost za zakonito i profesionalno obavljanje poslova iz oblasti digitalneforenzike.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Predrag StanišićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije

SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja

I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedelja

XI nedelja

XII nedeljaXIII nedelja

XIV nedelja

XV nedelja

XVI - XIX nedelja

Uvod i definicija digitalne forenzike. Pregled kursa. Razumijevanje potrebe za digitalnom forenzikom. Kratak pregled istrage i prikupljanja digitalnih podataka. Isključivanje računara sa Windows OSPregled hardverskih komponenti računarskog sistema. Digitalni mediji. Hard disk.Proces podizanja OS Windows, Linux. BIOS.Forenzička laboratorija. Harvrski i softverski alatiPriprema za forenzičku analizu računara.Prikupljanje i upravljanje digitalnim dokazimaEnCase alatForenzika fajl sistema – WindowsManipulacija fajlovima. Detektovanje promjena.Forenzika fajl sistema – LinuxManipulacija fajlovima. Detektovanje promjena.E-mail forenzička analiza. Webmail. POP. IMAPForenzika Internet Explorer i Mozilla browser-aKolokvijumKolokvijumForenzička analiza mobilnih uređajaKoncept korisnika i log fajlovi u operativnim sistemimaGREP. Regularni izrazi. GREP na Linux-uHeširanje. Algoritmi za heširanje.Primjena osnovnih algoritama za heširanje fajlovaForenzička analiza računarskih mrežaTransferi fajlova. Direktno umrežavanjePrivremeni i drugi forenzički relevantni fajlovi. Datum i vrijeme kao digitalni dokazDatum i vrijeme u Windows i Linux OS. Datum i vrijeme u Internet Explorer-uPrimjer Pisanje forenzičkog izvještajaOdbrana domaćih zadatakaOdbrana domaćih zadataka




Obaveze studenta u toku nastave: Student je obavezan da prisustvuje časovima predavanja i vježbi. Obavezna je izrada domaćih i seminarskih radova, te polaganje kolokvijuma i završnog ispita.Literatura: Hacking Exposed: Computer Forensics. Davis, Philipp, and CowenDigital forensics with open source tools, Altheide and CarveyDigitalna forenzika računarskog sistema, Milosavljević, GruborOblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: 5 domaćih zadataka se ocjenjuju sa ukupno 10 poena (2 poena za svaki domaći zadatak), kolokvijum od 40 poena, završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen.Broj poena 90-100; 80-89; 70-79; 60-69; 50-59; Ocjena A; B; C ; D; E; Predavanja i vježbe se izvode za grupu od oko 40 studenata. Predavanja se mogu izvoditi i na engleskom jeziku.

Naziv predmeta: PREKRŠAJNO PRAVO


Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

118

Obavezan II 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Krivično pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dražen Cerović – nastavnikCiljevi predmeta: Uvođenje studenata u prekršajno pravo, kao vrlo rašireno područje s kojim se, zbog masovnosti broja propisanih prekršaja i velikog broja počinilaca, svakodnevno susreću građani i poslovni subjekti. Budući se prekršajno pravo u pravnom sistemu nalazi na razmeđi upravnog i kaznenog prava, učenje načela prekršajnog prava doprinosi razumijevanju cjelokupnog pravnog sistema. Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da: objasni pojam prekršajnog prava i njegov odnos prema drugim pravnim granama te odnos između prekršaja i drugih kažnjivih radnji; kritički vrednuje i prepoznaje važnost poštovanja temeljnih opštih načela prekršajnog prava i postupka (načelo zakonitosti, načelo pravičnosti i dr.); razumije i objasni temeljne institute prekršajnog prava i postupka (vrste prekršajnopravnih sankcija, obvezni prekršajni nalog i dr.); definiše posebnosti sistema prekršajnopravnih sankcija (izricanje, izvršenje itd.); grupiše pojedine prekršaje prema objektima prekršajnopravne zaštite i objasni obilježja najvažnijih prekršaja (prekršaji protiv sigurnosti saobraćaja, finansijski prekršaji, prekršaji protiv javnog reda i mira, prekršaji nasilja u porodici, prekršaji nasilja na sportskim terenima itd.); izdvoji osnovna obilježja sistema odgovornosti pravnih lica za prekršaje.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: primijeni stečeno znanje iz opšteg i posebnog dijela prekršajnog prava u praksi; koristi i na ispravan način interpretira propise s područja prekršajnog prava u svakodnevnom radu. provjeri stepen i opseg ostvarivanja načela vladavine prava u segmentu prekršajnog zakonodavstva i prakse; uporedi crnogorski prekršajnopravni sistem sa prekršajnopravnim sistemima drugih država i ispita njegovu usklađenost s pravom Evropske unije; izdvoji disfunkcionalne norme prekršajnog prava i ispitati uzroke i posljedice stvaranja takvih normi; ispita i kategorizuje različite teorijske modele prekršajnog prava i njihovu primjenu u sudskoj praksi; analizira postojeću sudsku praksu u segmentu prekršajnog prava; predlagati potrebne izmjene prekršajnog zakonodavstva i sudske prakse; pripremi podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta prekršajnog prava; formuliše osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske i sudske politike kažnjavanja i predlaže rješenja za poboljšanje tih sistema.Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i uporedne primjere iz evropske prakse. Nastava obuhvata sistematski pregled materije uz interaktivni pristup i učestvovanje polaznika u raspravi i rješavanju problemskih pitanja.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja i na vježbama i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i evropskih sudova (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata, sa ciljem da se uporedi crnogorski prekršajnopravni sistem sa prekršajnopravnim sistemima drugih država i ispitata njegova usklađenost sa pravom Evropske unije.Sadržaj predmeta: I nedjelja Pojam prekršaja i prekršajnog prava. Razlikovanje od drugih kažnjivih radnji. Odnos krivičnog i prekršajnog postupka.

Uporednopravni pregled koncepcija o prekršajima i prekršajnom pravu.II nedjelja Izvori prekršajnog prava i njihovo važenje. Međunarodnopravni aspekti prekršajnog prava-praksa Evropskog suda za

ljudska prava. III nedjelja Opšti dio materijalnog prekršajnog prava: prekršaj, ovlašćenje za propisivanje prekršaja, načelo zakonitosti, činjenje i

nečinjenje, krivica, vrste prekršajnih sankcija, kazne, zastara, ostali instituti opšteg dijela materijalnog prekršajnog prava.

IV nedjelja

Pregled posebnog dijela materijalnog prekršajnog prava: prekršaji protiv sigurnosti saobraćaja, finansijski prekršaji, prekršaji protiv javnog reda i mira, specifičnosti prekršaja nasilja u porodici i nasilja na sportskim terenima.

V nedjelja

Prekršajni postupak. Načelo pravičnosti, načelo ekonomičnosti, načela neposrednosti, usmenosti, javnosti i kontradiktornosti. Stvarna nadležnost za vođenje prekršajnog postupka: sudovi i upravna tijela.

VI nedjelja

Praktična nastava – predavanje stručnjaka iz prakse i analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VII nedjelja

Kolokvijum

VIII nedjelja

Odgovornost pravnih lica za prekršaje

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja

Prekršajni nalog. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

XI nedjelja

Rasprava pred Sudom za prekršaje

XII nedjelja

Praktična nastava – posjeta Sudu za prekršaje (mjesto održavanja: Sud za prekršaje);

XIII nedjelja

Dokazi u prekršajnom postupku. Vrste odluka u prekršajnom postupku. Pravni ljekovi.

XIV nedjelja

Izvršenje rješenja o prekršaju. Izvršenje novčane kazne i kazne zatvora. Supletorni zatvor.

XV nedjelja

Izvršenje ostalih mjera.





Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sata individualnog rada studenta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje

119

(priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: Obavezna literatura:Aviani, Damir: Prekršajno pravo, treće izmijjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2013).Igor Vuković, Prekršajno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015. Zakon o prekršajima, ("Sl. list Crne Gore", br. 01/11 od 11.01.2011, 06/11 od 25.01.2011, 39/11 od 04.08.2011, 32/14 od 30.07.2014).Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, "Sl. list Crne Gore", br. 33/12 od 28.06.2012).Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, ("Sl. list Crne Gore", br. 46/10 od 06.08.2010, 40/11 od 08.08.2011).Dodatna literatura: Petar Veić i Stjepan Gluščić, Prekršajno pravo - Opći dio, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Pravna biblioteka - udžbenici, studeni 2013.Kovačić, Antonija: Prekršajno sankcioniranje nasilja u obitelji, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2005.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ),- Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena). Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili na kolokvijumu i završnom ispitu), a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).Posebnu naznaku za predmet: -Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dražen CerovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na: www. pravni.ucg.ac.me i www.drazencerovic.me

120

Naziv predmeta: KRIVICA I SAUČESNIŠTVO


obavezni III 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome magistra/master pravnih nauka (studije traju 4 semestara, 120 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta:Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

- definiše i objasni odnos i razliku između pojmova krivice i odgovornosti za krivično djelo;- spozna značaj subjektivnog elementa u pojmu krivičnog djela i njegovog odnosa sa ostalim elementima krivičnog djela

;- definiše oblike saučesništva,odredi uslove za njihovo postojanje i primjenu u praksi;- prepozna razliku između saizvršilaštva i pomaganja i sagleda koje posljedice proizilaze iz utvrđenog postojanja jednog

ili drugog oblika saučesništva u širem smislu;- analizira činjenični opis događaja iz kojeg je proistekla krivična stvar i utvrđuje postojanje uslova za primjenu određenih

intituta iz oblasti krivice i saučesništva;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Doc. dr Darko RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vježbe,seminarski radovi, konsultacije i praktična nastavaSADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedeljaXIII nedelja XIV nedelja XV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestraPojam i elementi kriviceOdnos pojmova krivice i odgovornosti za krivično djelo Oblici krivice-umišljaj i nehat, praktična nastavaPojam direktnog i eventualnog umišljaja i njihovi elementiPojam svjesnog i nesvjesnog nehata i njihovi elementiOsnovi isključenja krivice,neuračunljivost, stvarna i pravna zabludaSila i prijetnja, posebni oblici odgovornosti u krivičnom pravu,praktična nastavaKolokvijumPojam i pravna priroda saučesništvaTeorije o akcesornoj prorodi saučesništva,dvostruka akcesornost Saizvršilaštvo, podstrekavanje i pomaganje,praktična nastavaOdgovornost saučesnika, ekscesi saučesništvaZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni završni ispit







Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, polažu kolokvijum i završni ispit. Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g. Lj.Lazarević-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g., Z.Stojanović-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Podgorica,2010.g, N.Jovančević-Podstrekavanje-oblik saučesništva i samostalno krivično djelo,Beograd,2008.g.. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poenaPrelaznu ocjenu student dobija kada na kolokvijumu i završnom ispitu kumulativno sakupi određeni broj bodova u sledećim rasponima:Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).Kolokvijum, popravni kolokvijum, završni ispit i popravni završni ispit polažu se u formi pisanog testa.Posebne naznake za predmet:Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz posjete Osnovnom i Višem sudu u Podgorici gdje će studenti imati priliku da kroz praćenje odgovarajućih sudskih postupaka steknu kvalitetna znanja iz oblasti praktične primjene instituta krivice i saučesništva.Vrednovanje znanja stečenih na ovaj način ostvariće se tako što će i kol. i završni ispit sadržati 20% ispitnog materijala u formi rješavanja praktičnih zadataka iz ovih oblasti.


121

Naziv predmeta: DOKAZNO PRAVO I OGRANIČENJA SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA U KRIVIČNOM POSTUPKU


Obavezni III 6 4P+1 V Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske (master) studije, modul krivično pravo-akademski studijski program za sticanje diplome magistarskih/master studijaUslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: rodubljivanje znanja iz pojedinih instituta krivičnog procesnog prava koji su u osnovnom studiju uže izučavani.Ishodi učenja:Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da sagleda značaj dokaznog procesnog prava kao najvažnijeg dijela Krivično procesnog prava u kontekstu ograničenja slobode i prava čovjeka u krivičnom postupku

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: prof.dr Drago RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična nastava, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i debatni časoviSADRŽAJ PREDMETA I nedelja

II nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedelja

XI nedelja

XII nedelja

XIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVI-XIX nedelja

Pripremna nedelja, načela krivičnog postupka i dokazno procesno pravo

Pojam i vrste činjenica koje se utvrđuju u krivičnom postupku

Subjekti koji utvrđuju činjenice i stepen uvjerljivosti potreban za donošenje odluka

Praktična nastava

Procesni tok dokazivanja

Dokazna sredstva u krivičnom postupku

Prvi kolokvijum

Praktična nastava

Ljudska prava i slobode u Ustavu Crne Gore i međunarodnim dokumentima

Zaštita ljudskih prava

Praktična nastava

Mjere procesne prinude kao vid ograničenja slobodda i prava čovjekaPritvorPraktična nastavaZavršni ispitDopunska nastava i popravni ispit






Obaveze studenta: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i polažu kolokvijum.

Literatura: Osnovna: Krivično procesno pravo, prof dr Drago Radulović Pritvor u krivičnom posrtupku, prof dr Drago RadulovićDodatna: Komentar Zakonika o krivičnom postupku, prof dr Drago RadulovićOblici provjere znanja i ocjenjivanje

- Kolokvijum 45 poena - Završni ispit 50 poena - Seminarski rad 5 poena

Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).

Posebne naznake za predmet; Jedan dio nastavnih aktivnosti biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati u Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, te Osnovnom i Višem sudu u Podgorici, gdje će studenti imati priliku da kroz praćenje odgovarajućih postupaka steknu osnovna znanja vezana za praktičnu primjenu najvažnijih instituta ove grane prava.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof dr Drago RadulovićNapomena: Nema uslova za polaganje završnog ispita

122

Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVNE KLINIKE


obavezni III 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije Pravnog fakulteta – Akademijski studijski program za sticanje diplome magistra/mastera pravnih nauka (studije traju 4 semestara, 120 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta:Ishodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

- definiše i opiše pojedine institute i pojmove opšteg i posebnog dijela krivičnog prava;- razlikuje pojmove i institute opšteg i posebnog dijela krivičnog prava i njihovu međusobnu povezanost ;- primjeni određene institute opšteg dijela krivičnog prava na konkretan činjenični opis događaja;- analizira činjenični opis događaja iz kojeg je proistekla krivična stvar i utvrđuje postojanje elemenata određenog

krivičnog djela;- utvrdi postojanje uslova za primjenu i nekih drugih bitnih instituta krivičnog prava na konkretan slučaj iz prakse što je

od velikog značaja za pravilnu primjenu krivičnopravnih normi .

Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Doc. dr Darko RadulovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vježbe, konsultacije i praktična nastavaSADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedjelja I nedelja II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedeljaXIII nedelja XIV nedelja XV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Priprema i upis semestraOpšti elementi krivičnog djela, biće krivičnog djela, praktična nastavaMjesto i vrijeme izvršenja krivičnog djela,praktična nastava Vremensko i prostorno važenje krivičnog zakonodavstva,praktična nastavaOsnovi isključenja protivpravnosti, nužna odbrana i krajnja nuždaAnaliza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakseAnaliza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakseAnaliza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakseKolokvijumOblici krivice,osnovi isključenja krivice,praktična nastavaSaučesništvo, saizvršilaštvo, podstrekavanje, pomaganje, praktična nastavaKrivične sankcije, praktična nastavaAnaliza konkretnih činjeničnih opisa događaja iz prakseZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni završni ispit






Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, polažu kolokvijum i završni ispit. Literatura: Z. Stojanović-Krivično pravo, Podgorica, 2008.g. Lj.Lazarević-Komentar Krivičnog Zakonika Crne Gore,Cetinje,2003.g. Z.Stojanović-Komentar Krivičnog zakonika Crne Gore,Podgorica,2010.g. Praktikumi iz oblasti krivičnog prava.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 45 poena Završni ispit 50 poena Seminarski rad 5 poenaPrelaznu ocjenu student dobija kada na kolokvijumu i završnom ispitu kumulativno sakupi određeni broj bodova u sledećim rasponima:Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).Kolokvijum, popravni kolokvijum, završni ispit i popravni završni ispit polažu se u formi pisanog testa.Posebne naznake za predmet:Značajan dio nastavnih aktivnosti iz ovog predmeta biće posvećen praktičnoj nastavi koja će se realizovati kroz simulaciju suđenja,analizu konkretnih situacija iz prakse,zatim gostujaća predavanja od strane stručnjaka iz prakse (policija, tužilaštvo,sud).Vrednovanje znanja iz ovog predmeta ostvariće se na osnovu praktičnih zadataka.


123

Naziv predmeta: FINANSIJSKE ISTRAGEŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni III 6 4p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije-Krivično pravo(studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o finansijskoj istrazi u krivičnopravnoj teoriji i praksi,da analizira postupak i efekte finansijske istrage u pravnom sistemu savremenih država , da poznaje zakonske propise kojima je regulisana finansijska istraga u Crnoj Gori kao da ocijeni rezultate dosada sprovedenih finansijskih istraga.Ishodi učenja:Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da 1.definiše i razumije značaj i osnovne elemente finansijske istrage u krivično pravnom sistemu savremenih država,2. razlikuje i objasni finansijsku istragu u krivično pravnoj teoriji i praksi 3. analizira postupak i efekte finansijske istrage u pravnom sistemu Crne Gore i drugih država, 4. poznaje zakonske propise kojima je regulisana finansijska istraga u Crnoj Gori, 5. da ocijeni rezultate dosadašnjih sprovedenih finansijskih istraga, 6. demonstrira i objasni značaj finansijske istrage kao efikasno sredstvo u borbi protiv kriminala i teških krivičnih djela.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Gordana Paović-Jeknić – nastavnik

Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, praksu u državnim organima, diskusije, istraživanja, seminare kao i individualne zadatke i aktivnosti.Praktična nastava: Obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) a obuhvata: predavanja gostujućih predavača i stručnjaka iz prakse, praksu u državnim organima (Uprava policije, Državno tužilaštvo, Državna revizorska institucija, Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma), analizu zakona i upoznavanje sa sprovedenim pojedinačnim postupcima finansijske istrage u Crnoj Gori. SADRŽAJ PREDMETA

I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedelja

V nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedelja XV nedeljaXVI-XIX nedelja

Pojam finansijske istrage, finansijska istraga u krivično pravnoj teoriji i praksiZnačaj finansijske istrage u pravnom sistememu savremenih državaFinansijska istraga u Krivičnom zakoniku Crne Gore,Oduzimanje prihoda i imovine stečenim krivičnim djelom organizovanog kriminala kao efikasno srestvo u borbi protiv kriminala i teških krivičnih djela Praktična nastava: praksa u državnim organima –gostujuće predavanja stručnjaka iz prakseMetodi finansijske istrage,finansijske istrage u oblasti finansijskog izvještavanjaBlagajničko poslovanje i finansijski kriminal, pranje novca, primanje i davanje mitaPraktična nastava: praksa u državnim organima- analiza pojedinačnih slučajevaPrvi kolokvijumKrivična dijela iz oblasti izbjegavanja plaćanja poreza (poreska utaja i krijumčarenje)Praktična nastava: praksa u državnim organimaPopravni Prvog kolokvijumaInstitucije odgovorne za finansijku istragu i međunarodna saradnjaIzvještaj o finansijskoj istrazi i rezultati sprovedenih istragaKontrola trošenja državnog novca u funkciji borbre protiv korupcijeZavršni ispitPopravni ispit







Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obavljaju praksu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada Literatura: Osnovna:T. Lukić, Oduzimanje imovine kriminalcima, Poslovni biro, Beograd 2009.A.Fatić,B.Banović,Društveni aspekti organizovanog kriminala,Institut za međunarodnu politiku i privredu,Beograd 2011Dodatna: A. Vranko, Finansijske istrage poresko kaznenih djela, Poreski vijesnik 5/2012 A, Orlović, L. Sokanović, Gospodarski kriminalitet, Split 2013.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum - do 40 poena(studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma)Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poenaZavršni ispit - do 40 poenaStudent je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili kolokvijumu i završnom ispitu). Ocjena E (50-59),ocjena D (60-69), ocjena C (70-79), ocjena B (80-89), ocjena A (90-100).Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Gordana Paović-Jeknić

Napomena: Sve dodatne informacije moguće je dobiti na www. pravni.ucg.ac.me

124

NAZIV PREDMETA METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni / Magistarske/master studije III 6 4P + 0V

Naziv predmeta: Metodologija naučno-istraživačkog radaMagistarske/master studije: Građansko pravo / Poslovno pravo / Krivično pravo / Međunarodno pravo Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa: vrstama naučnih radova, tehnikom izrade naučnih radova i metodima istraživanja, sistemima citiranja i navođenja literature, u cilju sticanja i razvijanja sposobnosti za samostalnu izradu naučno-istraživačkog rada.

Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni pojam nauke i naučne metode; opiše metode istraživanja i uporedi njihove prednosti i nedostatke; navede pravila pisanja naučnih radova i primijeni ih pri pisanju naučnog rada;samostalno napiše naučni rad.Nastavnik: doc. dr Marko DokićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, praktična nastava

PLAN RADA PO NEDJELJAMA:

Pripremne nedjelje Nedjelje za nastavu, kolokvijume i završni ispit:

I Uvodno predavanjeII Određenje nauke – elementi, postulati, podjelaIII Pojam i predmet metodologije naučno-istraživačkog radaIV Metode naučno-istraživačkog radaV Karakteristike naučnog rada; naučno djeloVI Praktična nastava - Pisanje naučnog članka; vrste naučnih radova VII Praktična nastava - Pojedini djelovi naučnog članka VIII Praktična nastava - Pisanje drugih naučnih djela IX Kolokvijum X Popravni kolokvijumXI Praktična nastava - Sistemi citiranja XII Objavljivanje naučnog rada – kako odabrati časopisXIII Naučni citatni indeks i izračunavanje impakt faktora časopisa XIV Rangiranje i organizacija časopisaXV Etika naučnog radaXVI Završni ispit


OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno U toku semestra

6 kredita x 40/30 = 8 sati Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme pre početka semestra (administracija, upis

ovjera) 2 x 8 sati = 16 satiStruktura: Ukupno opterećenje 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom roku, uključujući i4 sata predavanja polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati

(preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja 4 sata samostalnog rada, za predmet)uključujući konsultacije

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)Osnovna literatura:M. Pečujlić, V. Milić, Metodologija društvenih nauka, Beograd, 2003.M. Zakić, I. Zindović, Metodologija naučno-istraživačkog rada, Poslovni biro, Beograd, 2010.Z. Popović, Kako napisati i objaviti naučno delo, Akademska misao i Institut za fiziku, Beograd, 2004.M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 2003.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- Kolokvijum – maksimalano 50 poena- Završni ispit (teorijski i praktični dio)– maksimalno 50 poena

- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).


125

Naziv predmeta: ISTORIJAT I RAZVOJ MEĐUNARODNOG PRAVAŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS Fond časova

Obavezni I 8 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje:Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Magistarske/master studije:Međunarodno pravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za izučavanje istorijata I razvoja međunarodnog prava kroz teoriju i praksu i njegovo primjenjivanje poslije završetka studijaOčekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita shvate uticaj političkih I ekonomskih kretanja u međunarodnoj zajednici ni njihov uticaj na stvaranje novih tendencija u razvoju međunarodnog prava

Ime i Prezime nastavnika:prof. dr Ranko Mujović i prof. dr Nebojša Vučinić Metod nastave i savladivanje gradiva:Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama. SADRŽAJ PREDMETANedjelja datum

Pripremnanedelja

I nedjelja Preteče međunarodnog javnog prava (Stari istočni narodi, stara Grčka, Rim, srednji vijek)Period evropskog međunarodnog prava Konstituisanje opšteg ili univerzalnog međunarodnog prava Doktrina međunarodnog pravaPravna prioda klasičnog međunarodnog pravaPeriodi između dva svjetska rataI TEST Značaj Društva naroda za razvoj međunarodnog pravaZnačaj Ujedinjenih nacija za razvoj međunarodnog prava Razvoj međunarodnog prava poslije 1990Odnos unutrašnjeg I međunarodnog prava Globalizacija i njen uticaj na razvoj međunarodnog prava II TEST Savremene tendencije u razvoju međunarodnog javnog prava Uticaj ekonomske krize na razvoj međunarodnog prava Završni ispitiOvjera semestra i upis ocjena

IIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIXIIIXIVXVXVIXVIIXVIII

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata slučajeve iz prakse država i međunarodnih organizacijaOpterećenje studenta u časovima:

nedeljno

Nedjeljno

8 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 minutaStruktura:

3 sata predavanja1 sat vježbi

6 sati i 40 minuta samostalnog rada

u semestruNastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minutaNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 8 x 30 = 240 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)

Struktura opterećenja: 170sati i 40 minuta(Nastava)+21 sat i 20 minuta(Priprema)+ 48 sati (Dopunski rad)

Literatura:Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; Avramov, Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007.; Milan Bartoš, Međunarodno javno pravo, 1. , 2. i 3., Beograd. 1954/6.; lan Brovvnlie, Principles of International Public Law, Oxford., New York, 2001. ; Malcom Shaw, International Law, forth ed., Cambridge, 1997. ; P. M. Dupy, Droit international public, Paris, 1995 Collier, Lowe, The Cettlement of Disputes in International Law - Institutions and Procedures, Oxford, 2000. ; Rosenne, The Law and Practice of the International court, I, II, III, The Hague/Boston/London, 1997. Updates 2001. C. Redgwell, International Environmental Law, y International Law, M. Evans ed., Oxford, 2003, CTp. 657-688,; Birnie, Boyle, International Law and The Environment, 2n .ed., Oxford, 2002.; Gligorije Geršić, Diplomatsko i konzularno pravo, Klasici jugoslovenskog prava, Beograd, 1995.; Đorđević, Mitić, Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2000. ; M. Fitzmaurice, international Protection of the Environment” Recueil des Course, 2001. R. VVolfrum, „Means of Ensuring Compliance with the Enforcement of International Environmental Law”, Recueil des Course, 1999. Milenko Kpeća, Jus cogens u međunarodnom javnom pravu, Beograd, 19 Milenko Kreća, Ugovorna sposobnost država u međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na federativne države, Beograd, 1988; W.Gould, An Introduction to International Law, 1957



Dodatne informacije o predmetu:Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijama

126

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ranko Mujović Naziv predmeta: MEĐUNARODNO HUMANITARNO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS Fond časovaObavezni I 8 4P+2V

Studijski programi za koje se organizuje:Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Magistarske/master studije:Međunarodno pravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za izučavanje međunarodnog humanitarnog prava kroz teoriju i praksu i njegovo primjenjivanje poslije završetka studijaOčekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Međunarodno humanitarno pravo mogu da: definišu i objasne pojam međunarodnoh humanitranog pravau užem i širem smislu kao i da analiziraju osnovne izvore međunarodnog humanitarnog prava; opišu i analiziraju razloge usvajanja novih pravnih pravila o zabrani i ograničenju upotrebe nekih sredstava ratovanja uspostavljanjem krivične odgovornosti za kršenje pravila međunarodnog humanitarnog prava; pravilno protumače pravila o načine vođenja oružane borbe; pravilno objasne pojam ranjenika, bolesnika,brodolomnika, ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva; samostalno rade u nadležnim institucijama kojima se zbog prirode posla moraju poznavati pravila međunarodnog humanitarnog prava.Ime i Prezime nastavnika: doc. dr Bojana Lakićević -ĐuranovićMetod nastave i savladivanje gradiva:Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama. SADRŽAJ PREDMETANedjelja datum

Pripremnanedelja

I nedjeljaIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIXIIIXIVXVXVIXVIIXVIII

Evolucija medjunarodnog humanitarnog prava Pregled razvoja međunarodnog humanitarnog prava i izvoriPravo oružanih sukoba Pravila ratovanja i ograničenja u pogledu sredstava i metoda ratovanjaLica zaštićena u oružanim sukobimaRatni zarobljenici I TEST Civilno stanovništvo:zaštita objekata u oružanim sukobimaMeđunarodne humanitarne intervencije- praksa MUP CGDjelovanje međunarodnih organizacija u oružanim sukobima I prekid neprijateljstva Ratni zločini – praska Specijalno državno tuzilastvo CG, Viši sudZaštita objekata I prostora u oružanim sukobima, Sudovi međunarodnih organizacija II TEST Međunarodno humanitarno pravo u praksi- praksa Ministarstvo odbrane Crne Gore Najnovije tendencije izučavanja međunarodnog humanitarnog pravaZavršni ispitiOvjera semestra i upis ocjena

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu odbrane Crne Gore, Specijalnom državnom tužilaštvu, Višem sudu u Podgorici i Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore .Opterećenje studenta u časovima:

nedeljno

Nedjeljno

8 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 minutaStruktura:

3 sata predavanja1 sat vježbi

6 sati i 40 minuta samostalnog rada

u semestruNastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minutaNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 8 x 30 = 240 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)Struktura opterećenja:

170sati i 40 minuta(Nastava)+21 sat i 20 minuta(Priprema)+ 48 sati (Dopunski rad)

Literatura: Osnovna:1.V. Jončić, Medjunarodno humanitarno pravo, 2. Izdanje, Beograd,2015.2. V. Joncic, Međunarodno pravni status učesnika oružanih sukoba, kroz istoriju I prema savremenom međunarodnom planu, Beograd, 20123. Weiss, G. Thomas, Humanitarian intervention: war and conflict in the modern world, 2nd edition (with a foreword by Gareth Evans), Polity Press, UK, 2012. 22. Wheeler, J. Nicholas, UK 2012Dodatna: 1. Flinn, Matthew J., First strike, preemtive war in modern history, New York and London, 2008. 8. Forest Martin, Francisco2. Forest Martin, Francisco et al., International Human Rights and Humanitarian Law – Treaties, Cases, Analysis,Cambridge Univesristy Press, New York, 2006.3. Gardam, Judith, Necessity, Proportionality and the Use of Force by States, Cambridge 2009



Dodatne informacije o predmetu:Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijama I putem maila [email protected]

127


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Bojana Lakićević – Đuranović

Naziv predmeta: DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO



Obavezan I 8 4P + 1VStudijski programi za koje se organizuje :

Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Međunarodnopravni smjer (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima i institutima međunarodnog diplomatskog i konzularnog prava, radi primjene prava u praksi.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

razumije i objasni nadležnost tijela međunarodnih odnosa, kao i funkcije diplomatskih i konzularnih predstavništava; pokaže razumijevanje privilegija i imuniteta diplomatskih i konzularnih službenika; definiše i objasni specifičnosti bilateralne i multilateralne diplomatije; razumije odnos između diplomatskih i konzularnih funkcija i poslova; analizira i rješava pravne probleme primjenom pravnih instrumenata i dobre prakse među državama, imajuži u vidu veliki

broj dispozitivnih odredaba ovog prava. Ime i Prezime nastavnika: Ivana JelićMetod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminarske radove, kao i individualne zadatke i aktivnosti.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Diplomatsko pravo – osnovi: pojam, istorijat, pravni okvir

Tijela medjunarodnih odnosa – pojam, vrste, nadležnosti i funkcije.

Bilateralna diplomatija, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima, diplomatska predstvanistva, diplomatske funkcije.

Diplomatski službenici, rangovi šefova diplomatskih predstavništava, diplomatske privilegije i imuniteti.

Preventivna diplomatija. Diplomatski azil; diplomatska zaštita.

I kolokvijum Praktična nastava: studije slučaja iz oblasti bilateralne diplomatije.

Multilateralna diplomatija, odnosi multilateralne i bilateralne diplomatije

Popravni kolokvijum Praktična nastava: analiza sadržaja diplomatskih nota.

Stalne i specijalne, ad hoc misije. Status i prava međunarodnih službenika.

Privilegije i imuniteti u multilateralnoj diplomatiji. Predstavljanje na konferencijama i eksperstske funkcije u održavanju multilateralnih međunarodnih odnosa. Praktična nastava: studije slučaja iz diplomatske prakse, semianr i diskusija

Konzularno pravo – pojam, istorijat, pravni okvir . Konzulati, konzuli i vrste konzula.

Konzularni odnosi, tijela konzularnih odnosa. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

Konzularne funkcije, konzularne privilegije i imuniteti. Konzularne funkcije.

Međusobni odnosi konvencija iz diplomatskog i konzularnog prava i kumulacija finkcija. Paradiploamtija i slični oblici diplomatskog opštenja. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

Doplomatski protokol. Praktična nastava: Simulacija suđenja pred Međunarodnim sudom pravde (Moot Court)

Završni i popravni ispit



Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta)

128


= 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.

Literatura: M. Mitić, S. Djordjević: Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2007.Dodatna literatura: M. Mitić: Diplomatija, Beograd, 2004, S. Berković: Diplomacija, Zagreb 2006.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Test do 40 poena,- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučaja, tematske debate, seminarski radovi i drugi oblici participacije u predviđenim segmentima praktične nastave.- Završni ispit do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poenaPosebnu naznaku za predmet: /

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ivana JelićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

129

NAZIV PREDMETA PRAVO MORA


Obavezan I 6 4P

STUDIJSKI PROGRAM ZA KOJI SE ORGANIZUJE: Pravni fakultet Univerziteta Crne GoreMagistarske/master studije:Međunarodno pravoUSLOVLJENOST DRUGIM PREDMETIMA : Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

CILJEVI IZUČAVANJA PREDMETA:Upoznavanje sa osnovnim institutima Prava mora koji su od velikog znacaja za pomorsku drzavu kakva je Crna Gora Očekivani ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit iz predmeta Pravo mora biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti prava mora; navede i objasni pravnu podjelu mora, kao i pravni okvir kojim je uređeno ovo pitanje; raspravlja o pravima obalnih i neobalnih država, kao i zaštiti i očuvanju morske okoline; uporedi različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojedinih shvatanja; objasni nadležnost Međunarodnog suda za pravo mora.

IME I PREZIME NASTAVNIKA I SARADNIKA: Doc. dr Bojana Lakićević - Đuranović

NASTAVNI METOD:Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama

SADRŽAJ PREDMETA:Pripremna nedjelja Priprema i upis semestraI nedjelja Pojam i značaj prava mora, II nedjelja Izvori prava mora ,III nedjelja Unutrašnje morske vode i arhipelaško more ,IV nedjelja Teritorijalno more, Spoljnji morski pojas, Epikontinentalni pojas,V nedjelja Isključiva ekonomska zona, Međunardna zona,Otvoreno more,VI nedjelja Zatvorena i poluzatvorena mora, Neobalne države ,VII nedjelja I TEST VIII nedjelja Moreuzi i morski kanaliIX nedjelja Pojam i uslovi za naučnog istraživanja mora,X nedjelja Međunarodni sud za pravo mora,XI nedjelja Zaštita i očuvanje morske okoline – praksa u Centru za ekotoksikoloska ispitivanja CG XII nedjelja II TEST XIII nedjelja Plovidba;Ribarstvo – praksa u Barskoj plovidbi i Ministarstvu saobracaja i pomorstvaXIV nedjelja Mirno rješavanje sporova u području međunarodnog prava mora - praksa u Ministarstvu odrzivog

razvoja i turizma XV nedjelja Razgraničenje morskih pojaseva ;Prevlaka ;XVI nedjelja Završni ispitZavršna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rokOPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno6 kredita x 40/30 = 8satiStruktura:

4 sata predavanja 4 sata samostalnog rada uključujući konsultacije

Po semestruNastava i završni ispit:

8h x 16 =128sataNeophodne pripreme prije početka semestra

(administracija, upis, ovjera) 8h x 2 = 16h

Ukupno sati za predmet: 6 x 30 = 180sati

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne Gore, Barskoj plovidbi, Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma CG i Centru za Ekotoksiloška ispitivanja Crne Gore LITERATURA: Obvezatna literatura:Andrassy, Medjunarodno pravo mora,Zagreb 2004.M.Kreća, Pravo mora- naučno istraživanje mora i prenos pomorske tehnologije,Beograd, 2010M.Kreća, Međunarodno javno pravo, 8.izdanje, Beograd, 2016 Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004, str. 3-9, 83-109, 133-154, 281-289, 291-315.Enciklopedijski rječnik međunarodnog prava mora, Davorin Rudolf

METODE PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE:Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Posebne primjedbe za predmet: Prema potrebi, nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku. PODATKE PRIPREMIO: Doc. dr Bojana Lakićević – Đuranović

130

Naziv predmeta: EVROATLANSKE INTEGRACIJE

Šifra predmeta


Obavezni II 8 4P+1V Studijski programi za koje se organizuje:Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Magistarske/master studije:Međunarodno pravo


Ciljevi izučavanja predmeta:Razumijevanje prava evroatanskih integracija u sistemu savremenog medjunarodnoG pravnog poretka

Očekivani ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz predmeta Evroatlanske integracije mogu da: protumače i objasne ideju evropskog ujedinjenja i razvoj evropske integracija od njenog istorijskog razvoja do danas, kao i razvoj politike proširenja; opišu savremene međunarodne organizacije, kao i oblik institucionalizacije međunarodnih odnosa, ugovornu sposobnost međ.organizacija i specifičnosti procesa pridruživanja i pristupanja, koje su karakteristične za Evropsku uniju, kao jedinstvenu međunarodnu organizaciju, nadnacionalnu organizaciju sui generis; pravilno upoznaju uslove koji predstavljaju analizu institucionalizacije ustrojstva Unije koja je definisana kroz Ugovor o EU i Ugovor o funkcionisanju EU, čije važne izmjene su uvedene kroz Lisabonski reformski ugovor; izvrše pravilan pregled složenosti današnjeg procesa pristupanja Uniji kao i hronologiju procesa evropskih integracija Crne Gore koja počinje polovinom šezdesetih godina XX vijeka; samostalno rade u nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. Dr Bojana Lakićević – Đuranović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, analiza konkretnih, stvarnih i hipotetičkih slučajeva, istraživanje, konsultacije, razgovori, debate. Sadržaj predmeta:Pripremna


I nedjelja Uvod u pravo evropskih integracijaII nedjelja Evropska integraciona ideja III nedjelja Nastanak i razvoj evropskih zajednica IV nedjelja Glavni organi EU,organizacija,nadležnost i funkcionisanjeeV nedjelja Jedinstveno tržište evropske unije i osnovne sloboeVI nedjelja I TEST VII nedjelja Radno i socijalno pravo u EU;Pojačana saradnja u EUVIII nedjelja NATO novi strateški konceptIX nedjelja Članstvo u EUX nedjelja Stvaranje prava unijeXI nedjelja Izvori prava EUXII nedjelja II TEST XIII nedjelja Izazovi EU integracija Crne Gore –praksa u Zavodu za medjunarodnu saradnju XIV nedjelja

Crna Gora na putu ka EU- praksa u Delegaciji EU u CG

XV nedjelja Pregovori o pristupanju – praksa u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija CG XVI nedjelja

Završni ispit

XVII nedjelja

Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI ned

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, Zavodu za međunarodnu saradnju , Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta


1 sati vježbi5 sati i 40

minuta individualnog rada studenta (priprema za

laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada

domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna

131

ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da polažu kolokvijume, aktivno učestvuju na vježbama i pri odbrani seminarskih radova.Literatura:

Uvod u pravo evropskih integracija, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, B Košutić,B. Rakić, B.Milisavljević, Beograd, 2015; Nedogmatski o evropskoj integraciji ,Branko M. Rakić, Mihajlo Vučić. - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta, Centar za izdavaštvo i informisanje, 2014 (Beograd : Dosije studio). Evropska unije i Crna Gora- politika prosirenja, Gordana Djurovic, Podgorica, 2012;

Dodatna literatura: Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić Vukadinović, Davor Božinović, NATO Euroatlantska integracija, Zagreb, 2007.; Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić, Drago Lovrić, NATO u međunarodnim odnosima, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2006.Arnold R., The European Union and its Court of Justice , Oxford University Press, 2006

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Bojana Lakićević - ĐuranovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama i putem maila [email protected]

132


Naziv predmeta MEĐUNARODNA IMPLEMENTACIJA LJUDSKIH PRAVA



Obavezan II 8 4P + 2V



Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojša Vučinić – nastavnikMetod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o Razumije i objasni međunarodnopravne institute i mehanizme zaštite ljudskih prava,o uporedi domašaj pravnih normi i mehanizama međunarodnog nadzora nad poštovanjem ljudskih prava; o tumači međunarodnopravne norme i savremene međunarodne standarde; o primijeni međunarodnopravne norme zaštite ljudskih prava na konkretne primjere; o doprinosi razvoju kultureljudskih prava.

Sadržaj predmeta: I nedjelja Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i

ispitnog procesa. Pojam međunarodne implementacije ljudskih prava.

II nedjelja Međunarodna imlpementacija ljudskih prava– pojam, istorijat, metode i značaj.

III nedjelja Granice suverenosti država u implementaciji ljudskih prava. Suprematija međunarodnog prava u odnosu na nacionalno pravo.

IV nedjelja Unutrašnja implementacija ljudskih prava. Odgovornost država za preuzete ugovorne obaveze.Praktična nastava: Analiza sadržaja relevantnih pravnih akata.

V nedjelja Mehanizmi zaštite ljudskih prava u međunarodnom pravu.

VI nedjeljaSistemi kontrole poštovanja ljudskih prava. Metod izvještavanja o poštovanju međunarodnih ugovornih obaveza.Praktična nastava: Analiza sadržaja izvještaja Crne Gore i Mišljenja ugovrnih tijela UN-a.

VII nedjelja Kolokvijum

VIII nedjeljaRegionalni sistemi zaštite ljudskih prava. Praktična nastava: Simulacija procesa podnošenja izvještaja i vođenja dijaloga ekspertskog tijela sa delegacijom država.

IX nedjelja Popravni kolokvijum

X nedjelja Komplementarnost različitih nivoa i sistema zaštitePraktična nastava: Analiza presuda Suda o pojedinim aspektima prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku.

XI nedjelja Individualna zaštita ljudskih prava. Pravna sredstva u zaštiti ljudskih prava u univerzalnom i regionalnim sistemima.

Praktična nastava: Analiza presuda međunarodnih sudova.XII nedjelja

Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava. Uloga međunarodnih nevladinih organizacija u zaštiti ljudskih prava.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIII nedjelja Mehanizmi zaštite od masovnog i sistematskog kršenja ljudskih pravaPraktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjeljaMeđunarodne mjere imlementacije i region Zapadnog Balkana – predstavljanje i analiza jurisprudenicije.Praktična nastava: simulacija suđenja pred međunarodnim krivičnim tribunalom.

XV nedjejlja Međunarodna implementacija ljudskih prava i Crna Gora.Praktična nastava: odbrana seminarskih radova i diskusija.




Nedjeljno U semestru8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura:4 sata predavanja


133

2 sata vježbi4 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane seminarski rad, dok ostali studenti učestvuju u diskusiji nakon prezentacije rada.

Literatura (osnovna): M.Nowak, UN Convenant on Civil and Political Rights, 1993. A.Eide, C.Krause, A.Rosas, Economic, Social and Cultural Rights, 2001. Harris, O'Boyle & Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Oxford, 2009 L.Zwaak, Law and Practice of the European Convention on Human Rights, Martinus Nijhoff, 1998;B.Rudden, D.Wayatt, Basic Community Laws, Oxford, 1999; M. Janis, R.Kay, A.Bradley, European Human Rights Law, Oxford 2000.

Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se:- Kolokvijum - 40 poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 30% ili 18 časova nastave. Oblici praktične nastave: razrada slučajeva o kršenju prava na jednakost, analiza mišljenja i izvještaja evrospkih ekspertskih tijela, simulacije sudjenja, studije slučajeva, seminarski radovi, učešće u diskusijama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit - do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


134

Naziv predmeta: KOMPARATIVNI PRAVNI SISTEMI

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedeljni fond časova

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJEObavezan II 8 4 P+1V

Studijski programi za koje se organizuje:AKADEMSKE MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE-MEĐUNARODNO PRAVO( studije traju 4 semestra, 120 kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta:

Ishodi učenja- Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

-definiše i objasni razvoj i različite svjetske pravne sisteme;-raspoznaje razlike i osnovne zajedničke crte svetskih pravnih sistema i objašnjava njihovu uslovljenost;-pravilno ocijeni i protumači potrebu stvaranja jedinstvene osnove zajedničke pravne regulative na globalnom nivou;-izvede zaključke o recepciji pravila i standarda u raznim pravnim oblastima, a naročito u oblasti ugovornog prava i zaštite ljudskih prava na globalnom nivou;-uporedi različita pravna rješenja za neko pravno pitanje , kritički analizira i nađe najadekvatnije u pogledu njihovog unapređivanja;-objasni savremene pravne reforme u Evropi i svijetu; - shvati značaj konvergencije pravnih pravila iz različitih pravnih sistema i raznih pravnih oblasti i objasni u kojoj mjeri i na koji način se može uticati na intenziviranje procesa njihove implementacije na međunarodnom planu.

Ime i prezime nastavnika: Prof.dr Nevenka Bogojevic-GluščevićMetod nastave i savladanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, pisane projekte ili seminare, analizu slučajev iz prakse, komparaciju pravnih rješenja kroz individualne zadatke i aktivnosti studenata.

Sadržaj predmeta: I nedelja Komparativni pravni sistemi. Problemi klasifikacije sistema i njihovih naziva.Metodi

velikih pravnihsistema. Pojam i istorijski nastanak evropskog- kontinentalnog sistema prava..Pojam izvora prava u evropskom- kontinentalnom sistemu prava.

II nedjelja Komparacija ustavnog zakonodavstva u zemljama koje pripadaju evropskom-kontinentalnom sistemu prava.Francuska. Njemačka. Švajcarska.Pruska. Austrija.Balkanke zemlje..

III nedjelja Komparacija pravosudnog zakonodavstva u zemljama koje pripadaju evropskoj porodici prava. Francuska. Njemačka. Švajcarska.Pruska. Austrija.Balkanke zemlje..

IV nedjelja Praktična nastava(usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktičnu primjenu).Zakon kao izvor prava. Analiza slučajeva. Pravna rješenja i komparacija.

V nedjelja Običaji i uzanse kao izvor prava .Praktična nastava.Osobenosti prava Crne Gore i uticaj Imovinskog zakonika na prava drugih zemalja. Komparativna analiza OIZ-a i drugih pravnih spomenika.

VI nedjelja Anglosaksonsko pravo. Osnovna obilježja ove porodice prava. Izvori prava u angloameričkoj porodici prava. Ustavno zakonodavstvo Engleske i SAD . Struktura Common low-a. Pravo pravičnosti. Statute law i drugi izvori prava. Hijerarhija izvora prava.


VIII nedjelja Englesko pravo.Ugovorno pravo.Pojam i karakteristike ugovora. Ponuda i prihvat ponude. Ništavi i rušljivi pravni poslovi. Delikti. Pojam, nastanak i vrste trasta. Američko pravo. Prava čovjeka u SAD. Lično i porodično pravo u SAD. Pravna lica i društva u pravu SAD. Nasleđivanje u pravu SAD. Sličnosti i razlike engleskog i američkog prava.

IX nedjelja Sudska praksa kao izvor prava. Praktična nastava(usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktičnu primjenu) .Uvid u sudsku praksu odabranih slučajeva( ugovorno, statusno, porodično i nasljedno pravo) angloameričke porodice prava i njihova međusobna uporedno-pravna analiza, posebno sa pravnim rješenjima u evropskim državama.

X nedjelja Popravni kolokvijum

XI Pravni sistemi zemalja na koje je značajno uticala religija: islam, konfučijanstvo, šogunat, hinduizam .Šerijatsko pravo . Izvori i osnovne karakteristike šerijatskog prava. Osnovne postavke primjene šerijatskog prava i njihov značaj danas.

XII Osnovni instituti šerijatskog prava. Pravo ličnosti, bračno i porodično pravo. Imovinsko pravo.Ugovori. Delikti. Vakuf. Serijatsko pravo u savremenim islamskim drzavama.

XIII Pravni sistemi Dalekog istoka. Osnovne karakteristike. Kinesko pravo. Izvori. Zakoni. Shvatanje prava konfučijanizma. Primjena konfučijanstva u kineskom pravu.Pravo Japana.Stariji period istorije japanskog prava i šogunat. Japansko pravo danas.

135

Izvori prava.Ustav i japanski zakonici. XIV Hinduisticko pravo i pravo Indije.Religijsko-filosofske pretpostavke hinduističkog

prava i kastinski sistem. Indijsko pravo u vrijeme britanskog kolonijalizma i danas.Jevrejsko pravo.

XV Konvergencije izmedju velikih pravnih sistema u svijetu.Praktična nastava(usavršavanje profesionalnih znanja i vještina kroz praktičnu primjenu). Analiza i komparacija odabranih slučajeva iz raznih savremenih pravnih sistema .Razmatranje i analiza pravnih transplanta iz evropske pravne tradicije (romansko-germanske-slovenske porodice prava) u pravne sisteme vanevropskih zemalja.

XVI-XIX nedjelja Završni ispit

Popravni ispit

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku nastavu, učestvuju u debatama, praktičnoj nastavi i polažu kolokvijum. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane.Nakon prezentacije rada u debati učestvuju ostali studenti.


Nedjeljno

8 kreditax 40/30= 10 sati i 40 minuta

Struktura:

4 sata predavanja

1 sat vježbi

5sati i 40 minuta samostalnog rada studenta ( priprema za praktičnu nastavu, za kolokvijum, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i zavrsni ispit ( 10 sati i 40 minuta) x 16= 170 sati i 40 minuta

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x(10 sati i 40 minuta)=21 sat i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 8x30 sati=240 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljucujuci i polaganje popravnog ispita 0-30 sati

Struktura opterecenja:

170 sati i 40 minuta ( nastava) + 21 sat i 20 minuta ( priprema) + 30 sati ( dopunski rad)

Literatura: 1. B. Košutic, Uvod u velike pravne sisteme danasnjice, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu , Beograd 2008.2.M. Jovicic, Veliki ustavni sistemi, IRO Svetozar Markovic, Beograd 1984.3.A. Watson, Pravni transplanti- pristup uporednom pravu, Službeni glasnik,Beograd 2008.3.S. Sarkic-D.Popovic, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Savremena administracija, Beograd 19944.Glendon, Gordon, Osakwe, Comparative Legal Traditions, Text, Materials and Cases on the Civil and Common Law Traditions, with special reference to French, German, English and European Law , second edition, American Casebook Series, Minn, 1994.5.K.Zweigert and H. Kotz, An introduction to Comparative Law, second edition, Clarendon Press, Oxford 1993. Oblici provjere znanja, udio praktične nastave i ocjenjivanje: Provjere znanja su usmene i pismene.

Ocjenjuju se:-Kolokvijum i popravni kolokvijum – usmeno, do 38 bodova -Praktična nastava – do 15 bodova( usmeno ili pismeno). Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave ( 4 časa x 15 nedjelja): 20% ili 12 časova nastave.Oblici praktične nastave: Studije slučajeva, seminarski radovi, diskusije i kritički osvrti na rješenja simulovanog slučaja uz pravnu elaboraciju, učešće u debatama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentima praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta uz upotrebu komparativnog metoda).Praktična nastava se vrednuje i u usmenoj i u pisanoj formi.Završni ispit i popravni ispitdo 47 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Pozitivne ocjene izražene u bodovima:

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79

60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/ Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:prof. dr Nevenka Bogojevic-Gluscevic

136

NAZIV PREDMETA EVROPSKA USTAVNOST

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan II 6 60+15/4P+1V

STUDIJSKI PROGRAM ZA KOJI SE ORGANIZUJE:Pravni fakultet Univerziteta Crne GoreMagistarske/master studije:Međunarodno pravoUSLOVLJENOST DRUGIM PREDMETIMA : Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

CILJEVI IZUČAVANJA PREDMETA:Izučavanjem predmeta student stiče neophodna teorijska i praktična saznanja u vezi sa ustavnim uređenjem, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih sistema pojedinih evropskih država.IME I PREZIME NASTAVNIKA I SARADNIKA:

NASTAVNI METOD:Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama

Očekivani ishodi učenja: Nakon što student položi ispit iz predmeta Evropska ustavnost biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u ustavnoj komparativnoj teoriji; navede i objasni različite koncepte organizacije vlasti sa osvrtom na njihove prednosti i nedostatke; razumije funkcionisanje najvažnijih institucija u ustavnom sistemu i njihove međusobne odnose; shvati posebnosti pojedinih ustavnih sistema evropskih država; Upoznavanjem sa ustavnim sistemima evropskih zemalja sa bogatom ustavnom tradicijom student će lakše moći da prepoznaje prostor za reformu i snaženje institucija države Crne Gore. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.SADRŽAJ PREDMETA:Pripremna nedjelja Priprema i upis semestraI nedjelja Pojam ustava i istorijat evropske ustavnosti;II nedjelja Struktura evropskih ustava, preambula, normativni dio, amandmani;III nedjelja Organizacija vlasti, parlamentarizam i njegovi oblici;IV nedjelja Parlament, zakonodavna nadležnost i savremeni trendovi njene razgradnje;V nedjelja Monocefalna ili bicefalna izvršna vlast, ustavna pozicija vlade i šefa države;VI nedjelja Kontrola ustavnosti, različiti koncepti – praksa u Ustavnom sudu;VII nedjelja TEST IVIII nedjelja Ustav UK, Ustav Francuske iz 1958, Osnovni zakon Njemačke iz 1949;IX nedjelja Evropske federacije, primjeri Njemačke, Švajcarske i Belgije;X nedjelja Italija i Španija kao regionalne države;XI nedjelja Švedska država blagostanja, primjer skandinavskog modela; XII nedjelja TEST IIXIII nedjelja Ustavna transformacija postkomunističkih zemalja;XIV nedjelja Ustavni sistemi zemalja nastalih disolucijom SFRJ;XV nedjelja Ustavni sistem Crne Gore; praksa u Skupštini Crne Gore;XVI nedjelja Završni ispitZavršna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rokOPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno6 kredita x 40/30 = 8satiStruktura:

4 sata predavanja 1 sat vježbi

3 sata samostalnog rada uključujući konsultacije

Po semestruNastava i završni ispit:

8h x 16 =128 satiNeophodne pripreme prije početka semestra

(administracija, upis, ovjera) 8h x 2 = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 satiPraktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja i vježbe, i obuhvata posjete Ustavnom sudu Crne Gore i Skupštini Crne Gore. LITERATURA:Obavezna literatura:Đuzepe de Vergotini, Uporedno ustavno pravo, Službeni glasnik, Beograd, 2015.Vučina Vasović, Savremene demokratije I i II, Službeni glasnik, Beograd, 2007.Miodrag Jovičić, Veliki ustavni sistemi, Službeni glasnik, Beograd, 2006.Tom Ginsburg, Rosalind Dixon, Comparative constitutional law, (Research handbooks in comparative law), Edvard Elgar Publishing, 2011. Izvorni ustavni tekstovi evropskih država.

METODE PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE:Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 20 poena (ukupno 40 poena). Seminarski rad 10 poena. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Posebne primjedbe za predmet: Prema potrebi, nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku. PODATKE PRIPREMIO:

137

Naziv predmeta MEĐUNARODNOPRAVNA KLINIKA


Obavezan III 6 4P + 2VStudijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Medjunarodnopravni smjer (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa primjenom instituta međunarodnog javnog prava, a posebno u oblasti izbjegličkog prava, zaštite ljudskih prava ugroženih grupa i obaveza država. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ivana Jelić – nastavnikMetod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, praksu u UNHCR/u ili drugim medjunarodnim organizacijama, posjetu relevantnim institucijama i individualne zadatke i aktivnosti Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: pravilno tumači praksu u oblasti međunarodnopravne zaštite ljudskih prava, sa posebnim akcentom na prava izbjeglica, azilanata, imigranata i apatrida; primijeni relevantne međunarodnopravne i domaće propise i standarde nastale u praksi međunarodnh tijela, sa posebnim akcentom na UNHCR; daje pravne savjete u oblasti prava izbjeglica, imigranata, azilanata i apatrida; doprinosi aktivnostima u borbi protiv apatridije; širi znanja o relevantnim međunarodnopravnim pravilima, kako na nivou Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope i Evropske unije, tako i na nivou prava Crne Gore.

Sadržaj predmeta: I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Upoznavanaje sa materijiom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Uvodni teorijski osvrt na osnovne pravne institute međunarodne zaštite ljudskih prava u miru i oružanim sukobima

Opšte karakteristike (načela) međunarodnog humanitarnog prava i prava ljudskih prava, prava izbjeglica, azilanata, imigranata i apatrida, analiza relevantnih pravnih akata.

Upoznavanje sa slučajem, koji je predmet klinike; teorijska obrada i podjela zadataka; razrada opštih pojmova predmetnog slučaja; analiza sadržaja Praktična nastava: Posjeta kancelariji UNHCR-a, predavanje o mandtau UNHCR-a.

Razrada ključnih pravnih instituta i primjena međunarodnih standard u vezi sa predmetnim slučajem. Analiza ključnih odredaba iz Konvencije UN o statusu izbjeglica, Protokola uz nju, Deklaracije o teritorijalnom azilu. Praktična nastava: Debata i pravna argumentacija pro et contra.

Zakon o azilu CG, Zakon o državljanstvu CG. Praktična nastava: Razrada pojedinačnih tema zadatog slučaja, po ulogama Istraživanje I analiza relevantne legislative.

Kolokvijum I

Teorijski osvrt na medjunarodno procesno pravo - sudsko rjesavanje sporova, sa akcentom na Medjunarodni sud pravde; praktična razrada zadatog slučaja. Praktična nastava: studija slučaja iz međunarodne sudske prakse.

Razmatranje rezultata istraživanja relevantne medjunaronopravne legislacije; Praktična nastava: izrada i izlaganje pravne argumentacije kroz uporednopravnu analizu sudske i arbitražne prakse, kao I primjenu svih relevantnih izvora na slučaj.

Kolokvijum popravni

Praktična nastava Role play I

Praktična nastava: Role play II

Praktična nastava: Simulacija sudjenja I

Praktična nastava: Simulacija sudjenja II

Završni i popravni ispit Opterećenje studenata



Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za



138

kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: Literatura: Relevantni pravni akti medjunardnog i domaćeg prava, Praktikum iz medjunarodnog javnog prava, S. Djajić, Novi Sad, 2012; Praktikum iz ljudskih prava, M. Kreća, M. Paunović, 2002. Public International Law-cases and materials, West Law, 2014.Dodatna literatura: I. Brownlie: Basic Principles of Public International Law, Oxford, 2010, I. Jelić: Odgovornost država u međunarodnom pravu, UCG, Podgorica, 2009.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum - do 20 poena - Praktična nastava – do 40 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4 časa x 15nedjelja): 70% ili 42 časa nastave. Oblici praktične nastave: studije slučaja, role play, tematske debate, posjete relevantnim institucijama, simulacija suđenja (Moot Court)- do 40 poena. - Završni ispit do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poenaPosebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ivana JelićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

139

Naziv predmeta EVROPSKA KONVENCIJA U PRAKSI EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA



Obavezan III 6 4P + 1V



Ciljevi izučavanja predmeta: Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nebojša Vučinić – nastavnikMetod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

oobjasni na napredan način sistem međunarodnopravne zaštite ljudskih prava u Savjetu Evrope; opravilno tumači Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i protokole uz nju, o razumije praksu Evrospkog suda za ljudska prava i njene standard,oprimijeni relevantna međunarodnopravna pravila u kontekstu zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori.

Sadržaj predmeta: I nedjelja Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i

ispitnog procesa. Pojam evropskog prava ljudskih prava.

II nedjelja Evropska konvencija o ljudskim pravima – pojam, istorijat, pravna priroda i značaj.

III nedjelja Evropska konvencija o ljudskim pravima – sadržina.

IV nedjelja Protokoli uz Evropsku konvenciju ljudskim pravima.Praktična nastava: Analiza sadržaja pomenutih pravnih akata.

V nedjeljaEvropska konvencija za ljudska prava – II dio. Nadzorni mehanizmi zaštite ljudskih prava u Evropi, s posebnim osvrtom na Savjet Evrope.

VI nedjeljaEvropski sud za ljudska prava – istorijat, uloga, sastav, izbor sudija, nadležnost i postupak.Praktična nastava: Komparativna analiza procesnih odredbi Protokola 11 i Protokola 14 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.


VIII nedjeljaEvropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava iz korpusa zaštite fizičkog integriteta ličnosti.Praktična nastava: Analiza presuda Suda o kršenju prava na život, o mučenju, trgovini ljudima.


X nedjelja Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava iz korpusa zaštite pravnog integriteta ličnosti.Praktična nastava: Analiza presuda Suda o pojedinim aspektima prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku.

XI nedjelja Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava iz korpusa zaštite duhovnog i moralnog integriteta ličnosti.Praktična nastava: Analiza presuda Suda o kršenju prava na privatnost, slobode mišljenja i vjeroispovijesti.

XII nedjelja Evropski sud za ljudska prava – izvodi iz prakse povodom prava na slobodu informisanja.Praktična nastava: Analiza presuda Suda o slobode informisanja.

XIII nedjelja Crna Gora i Evropski sud za ljudska prava – predstavljanje i analiza jurisprudenicije.informisanja.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjeljaEvropski sud za ljudska prava i region Zapadnog Balkana – predstavljanje i analiza jurisprudenicije.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava – problem u praksi.Praktična nastava: analiza slučajeva međunarodnih krivičnih tribunala.





Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi3 sati individualnog rada studenta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje

140

(priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura (osnovna): Dragoljub Popović, Evropski sud za ljudska prava, Službeni glasnik, Beograd, 2008, Karen Rid, Evropska konvencija o ljudskim pravima – vodič za praktičare, Beogradski centar za ljudska prava, 2007. R.A.Lawson, H.G.Schermers, Leading Cases of the European Court of Human Rights, Ars Aequi Libri, Nijmegen – 1999. Harris, O'Boyle & Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Oxford, 2009 L.Zwaak, Law and Practice of the European Convention on Human Rights, Martinus Nijhoff, 1998.Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se:- Kolokvijum - 40 poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 30% ili 18 časova nastave. Oblici praktične nastave: razrada slučajeva o kršenju prava na jednakost, analiza mišljenja i izvještaja evrospkih ekspertskih tijela, simulacije sudjenja, studije slučajeva, seminarski radovi, učešće u diskusijama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit - do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


141

Naziv predmeta: MEĐUNARODNI ODNOSIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS Fond časova

Izborni III 6 4P+ 2VStudijski programi za koje se organizuje: Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Magistarske/master studije:Međunarodno pravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Izučavanje I razumijevanje procesa i tendencija međunarodnih odnosa, njihovih osnovnih nosilaca i mogućih pravaca daljeg razvoja OČEKIVANI ISHODI UČENJAOčekuje se da student nakon položenog ispita iz predmeta Međunarodni odnosi razumije proces i tendencija međunarodnih odnosa, njihovih osnovnih nosilaca i mogućih pravaca daljeg razvoja

Ime i Prezime nastavnika: prof. dr Ranko Mujović Metod nastave i savladivanje gradiva:Predavanja i vježbe sa debatama, esejima, kolokvijumima, seminarskim radovima, prezentacijama i konsultacijama. SADRŽAJ PREDMETANedjelja datum

Pripremnanedelja

I nedjelja UvodII P/V Pojam i značaj međunarodnih odnosa III P/V Istorijski razvoj sistema međunarodnih odnosaIV P/V Teorijski okviri modernog posmatranja međunarodnih odnosaV P/V Faktori međunarodnih političkih odnosaVI P/V Subjekti međunarodnih odnosa VII P/V I TEST VIII P/V Spoljna politika IX P/V Međunarodna zajednicaX P/V Glavni tokovi promjena savremenih međunarodnih odnosa XI P/V Načini i sredstva komunukacije u međunarodnim odnosima- praksa XII P/V II TEST XIII P/V Kontroverze u međunarodnom položaju UN i EU- praksa XIV P/V Novi svjetski poredak;Dinamina savremenih međunarodnih odnosa- praksa XV P/V Najnovije tendencije izučavanja međunarodnih odnosa u teoriji i praksiXVI P/V Završni ispitiXVII P/V Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII P/V

Praktična nastava obavlja se na časovima predviđenim za predavanja (20 časova) i i obuhvata posjete Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i Zavodu za međunarodnu saradnju





Literatura:Filip Turčinović, Uvod u međunarodne odnose, Banja Luka,2007.Radovan Vukadinović, Međunarodni politicki odnosi, Zagreb, 2004Čarls V., Kegli, Judžin R., Vitkof, Svetska politika: trend i transformacija, Beograd, 2006Radovan Vukadinović, Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Zagreb, 2000Radovan Vukadinović, Teorije međunarodnih odnosa, Zagreb, 2005

Dodatna literatura: Zbignjev Bžežinski, Velika šahovska tabla, Zbignjev Bžežinski, Američki izbor, Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila, Džozef Naj, Kako razumevati međunarodne sukobe, Semjuel Hantington, Sukob civilizacija, Imanuel Volerstin, Moderni svetski sistem, Džon Gedis, Hladni rat, Radovan Vukadinović, Vanjska politika SAD u doba hladnog rata, Radovan Vukadinović, Amerika i Rusija, Remon Aron, Mir i rat među nacijama, Paul Johnson, Moderna vremena, Žorž-Anri Sutu, Evropa od 1815. do naših dana, Hans Morgentau, Teorija međunarodne politik

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa - po 15 poena (ukupno 30 poena).Praktična nastava – 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave. Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.


Dodatne informacije o predmetu:Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijamaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ranko Mujović

142

Naziv predmeta: EVROPSKO ANTIDISKRIMINACIONO PRAVO


Obavezan III 6 4P + 1V



Ciljevi izučavanja predmeta Upoznavanje studenata s osnovnim konceptima antidiskriminacionih pravila, radi primjene prava u praksi.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ivana Jelić – nastavnikMetod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

Definiše i objasni pojavu diskriminacije, kao i mehanizme za zaštitu od diskriminacije u Evropi i Crnoj Gori, Razumije evropske antidiskriminacione standarde i primjenjuje ih, Pravilno tumači propise koji uređuju materiju antidiskriminacionog prava iz oblasti nacionalnog i međunarodnog prava, Poveže relevantne činjenice s pravnim načelima i evropskim standardima i da relevantni pravni savjet; Kritički analizira ključne propise i pokazuje sposobnost formiranja konkretnih predloga za pravnu zaštitu od

diskriminacije.. Sadržaj predmeta:

I nedjelja

Upoznavanje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog procesa. Pojam i izvori antidiskriminacionog prava.

II nedjelja Pojam diskriminacije, posredna i neposredna diskriminacija, pozitivna diskriminacija. Analiza relevantnih slučajeva iz

međunarodne jurisprudencije.

III nedjelja

Međunarodni univerzalni instrumenti i praksa ugovornih tijela UN-a, Konvencija o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije, Komitet za zabranu diskriminacije – mandat, misija, nadležnost, izvodi iz prakse.

IV nedjelja

Konvencija o sprečavanju diskriminacije prema ženama (CEDAW) i odnosni Komitet - mandat, misija, nadležnost, izvodi iz prakse. Praktična nastava: Razrada slučaja povodom ugrožavanja prava na jednakost i formulisanje pravne argumentacije.

V nedjelja Pravni instrumenti i tzv. meko pravo Savjeta Evrope, Komisija protiv rasne diskriminacije (ECRI) mandat, misija, nadležnost, izvodi iz prakse. Praktična nastava: Analiza ECRI izvještaja o Crnoj Gori.

VI nedjelja Pravni instrumenti i tzv. meko pravo Evropske unije, Povelja o temeljnim pravima i praksa Agencije EU za temeljna

prava. Praktična nastava: Analiza svih Izvještaja o napretku Crne Gore u vezi sa diskriminacijom, odbrana seminarskih radova i diskusija.

VII nedjelja

I Kolokvijum

VIII nedjelja

Diskriminacioni osnovi u medjunarodnim instrumentima, pravu Crne Gore i praksi evropskih pravnih tijela. Diskriminacija po osnovu pola, rodnog identiteta i starosne dobi.

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja Diskriminacija po osnovu vjere, vjeroispovijesti i uvjerenja. Praktična nastava: Analiza slučaja pred Evropskim sudom za ljudska prava u vezi sa diskriminaciji zbog pripadanja odredjenoj vjeri ili posjedovanja uvjerenja, a u vezi sa pravom na prigovor savjesti.

XI nedjelja

Diskriminacija prema rasi i etničkom porijeklu. Položaj Roma i ostalih etničkih manjina u Evropi. Strateški dokumenti za ostvarivanje jednakosti. Afirmativna akcija u Evropi i Crnoj Gori.

XII nedjelja

Diskriminacija prema pripadanju nacionalnoj manjini. Evropksi standardi zaštite manjina. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i prksa Savjetodavnog komiteta za nacionalne manjine Savjeta Evrope (ACFC). Praktična nastava: Analiza ACFC izvještaja o Crnoj Gori.

XIII nedjelja

Praktična nastava: Studija slučaja «Sejdić i Finci protiv BiH», similacija suđenja pred Evropskim sudom za ljudska prava na osnovu povrede člana 14 EKLJP i Protokola 12 uz Konvenciju. Odbrana seminarskih radova; Diskusija;

143

XIV nedjelja

Ostali oblici diskriminacije, sa posebnima akcentom na lica sa invaliditetom i LGBT osobe. Evropski standardi u oblasti zaštite od diskriminacije posebno ranjivih grupa.

XV nedjejlja Kultura ljudskih prava. Etika ljudskih prava. Antidiskriminaciona kultura i etika. Promocija poštovanja različitosti, kao

pravna obaveza po evropskim pravnim standardima. Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova; Diskusija;XVI – XIX nedjelja








Literatura (osnovna): Popović D.: Evropsko pravo ljudskih prava, Beograd, 2014, Etinski R, Krstić I.: EU Law on the Elimination of Discrimination, Beograd, 2009. Jelić I: Prava manjina, Podgorica 2004, Jelić I.: Ljudska prava i multikulturalizam, Podgorica, 2013.Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave: Ocjenjuju se:- Kolokvijum - 40 poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 30% ili 18 časova nastave. Oblici praktične nastave: razrada slučajeva o kršenju prava na jednakost, analiza mišljenja i izvještaja evrospkih ekspertskih tijela, simulacije sudjenja, studije slučajeva, seminarski radovi, učešće u diskusijama pri odbrani drugih seminarskih radova i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit - do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


144

















145

Naziv predmeta: PRAVO SVOJINEŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni I 7 4p+1vStudijski programi za koje se organizuje: Akademski magistarski/master studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: Dublje teorijsko izučavanje stvarnog prava. Analiza domaćeg zakonodavstva u ovoj oblasti. Povezivanje ranije stečenih znanja iz predmeta Stvarno pravo sa novinama u savremenom pravu.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni sistem, pojedine institute i pojmove stvarnog prava; kritički posmatra propise koji uređuju materiju stvarnog prava; argumentuje, ocijeni i kritikuje prednosti i nedostatke pojednih instituta u nacionalnom pravu; primijeti razlike, i raspravlja o njima, u uređenju određenih instituta u nacionalnom i uporednom pravu; uporedi različite pravne institute stvarnog prava koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih slučajeva; analizira konkretno činjenično stanje i povezuje relevantne činjenice s pravnim pravilima i na osnovu toga odredi koja ovlašćenja pripadaju imaocima stvarnih prava, ali i drugim osobama; analizira, kritikuje i opravdava pojedina rješenja iz sudske prakse iz oblasti stvarnog prava.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Zoran RašovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, seminarski radovi, testiranja i završni ispitPraktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete crnogorskim sudovima, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.PLAN RADA Nedjelja i datum


Pripremna nedjelja


I nedelja P/V Subjekti i objekti prava svojineII P/V Državna svojina; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);III P/V Ustavna garancija svojineIV P/V Svojina kao društvena funkcijaV P/V Zloupotreba prava svojine; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);VI P/V I KOLOKVIJUM

VIII P/V Ograničenja prava svojineIX P/V Sticanje prava svojineX P/V Zaštita prava svojine; Praktična nastava – Posjeta Osnovnom sudu u Podgorici (mjesto održavanja: Osnovni sud

Podgorica);XI P/V II KOLOKVIJUMXII P/V Susvojina XIII P/V Zajednička svojinaXIV P/V Etažna svojina; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);V P/V

XVI Završni ispitiXVII Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII Popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijume.Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanjaOpterećenje studenta u časovima:



Literatura: Stavarno pravo-Zoran Rašović Stvarno pravo-Obren Stanković, Miodrag Orlić Stvarno pravo-Dragoljub Stojanović Osnovi stvarnog prava-Andrija Gams Komentar zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa-Zoran Rašović Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 35 poena ). - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 30 poena;- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 35 poena).



146

Napomena: Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja, vjezbi ili konsultacijamaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zoran Rašović

Naziv predmeta: STVARNOPRAVNA KLINIKAŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS Fond časova

Obavezni I 8 4+1Studijski programi za koje se organizuje: Akademski specijalistički studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Izučavanje sudske i druge prakse iz Građanskog prava. Primjena zakonodavstva. Prožimanje teorijskog i praktičnog. Priprema studenata za pravnu praksu. ISHODI UČENJA: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:sagleda i objasni tok parničnog postupka kao i ulogu stranaka u tom postupku; objasni ovlašćenja i poziciju punomoćnika u parničnom postupku i šta ga razlikuje od branioca u krivičnom postupku; objasni ulogu notara i koje su njegove nadležnosti; napiše građansko-pravnu tužbu; sastavi ugovor iz oblasti građansko pravnih odnosa (npr. Ugovor o kupoprodaji nepokretne stvari, Ugovor o poklonu, Ugovor o hipoteci, Ugovor o lizingu....); napiše izreku parnične presude i sagleda bitne elemente koja svaka parnična presuda sadrži; razlikuje formu presude donijete u parničnom postupku od presude donijete u krivičnom postupku; primijeni metodiku pisanja rada, da pravilno citira autora i analizira slučaj iz prakse i izvede svoj zaključak i stav u odnosu na predmetni slučajIme i Prezime nastavnika: doc. dr Draginja Vuksanović Metod nastave i savladivanje gradiva: I Predavanja; konsultacijeII Praktičan rad: 1) Rad u parovima; 2) Diskusija u grupama i grupno rješavanje problema; 3) Mini-debate i lične opservacije; 4) Sokratov metod; ‘’Pro et contra’’; 5) Analiza slučaja i pravnog stava; 6) ‘’Rješavamo moj ili slučaj mog prijatelja ili rođaka’’ 7) Vježbe slušanja, zapažanja i ubjeđivanja; 8) Čitanje zakonskih tekstova i sudskih analiza; 9) Samoocjenjivanje kolega 10) Simulacije.III Testiranja i završni ispit PLAN RADANedjelja datum Naziv metodskih jedinica za predavanja (P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere

znanja (Pz)Pripremna nedelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.I nedjelja Pojava, razvoj i značaj pravnih klinikaII Ništavi i rušljivi pravni poslovi u praksi; Tužbe radi utvrđivanja ništavosti pravnog posla; Tužbe radi poništenja

radi poništenja rušljivog pravnog posla III Zabluda, prevara, prijetnja i prinuda u praksi; Konvalidacija rušljivog pravnog posla u praksiIV Deklerativne, kondematorne i konstitativne tužbe u praksi; Deklerativne, kondematorne i konstitativne presude u

praksiV Državina u praksi; Zaštita državine u praksi kroz simulovana suđenjaVI Sticanje prava svojine u praksi; Derivativno sticanje prava svojine u praksi. Sačinjavanje svojinsko.pravnih tužbiVII Praktične vježbe iz državine i sticanja prava svojineVIII Provjera stečenog znanja (analiza prethodnog rada i slučajeva koji nastavnik na času bez prethodnik

priprema)IX Orginarni načini sticanja prava svojine u praksiX Zaštita prava svojine u praksi; Reivindicatio, publicijanska tužba, negatorna tužba,XI Susvojina, zajednička svojina i etažna svojina u praksiXII Stvarne i lične službenosti u praksi; Sticanje i zaštita službenosti u praksiXIII Stvarne garancije u praksi; zaloga, hipoteka i fiducijarna svojina u praksiXIV Katastar nepokretnosti, uknjižba, predbilježba i zabilježba u praksiXV Provjera stečenog znanja (analiza prethodnog rada i slučajeva koji nastavnik na času bez prethodnik priprema)XVI Završni ispitiXVII Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII Popravni ispitni rokObaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade domaće zadatke, analiziraju slučajeve iz sudske prakse koje im nastavnik da da riješeKonsultacije: Poslije termina predviđenog za predavanjaOPTEREĆENJE STUDENATA



Literatura:Zoran Rašović, Građansko pravo, Podgorica, 2006.Zoran Rašović, Stvarno pravo, Beograd, 2005.Obren Stanković – Miodrag Orlić, Beograd, 2001. Massimo Bianca, Diritto civile, VI La proprieta, Milano, 1999.Radoje Korać – Zoran Rašović, Ugovori u obrascima, Podgorica, 2002.Rašović – Korać, Tužbe u obrascima i sudska praksa iz Stvarnog prava, Podgorica, 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:Rad na Pravnoj klinici Građanskog prava podrazumijeva sticanje trajnih, praktično primjenjenih znanja. Pretpostavka dobrog rada na Klinici je dobro predznanje iz materije Građanskog prava. Rad sa studentima se konstantno prati, a ocjenjuje se na sljedeći način: Tri kvalitetno analizirana i javno prezentirana primjera iz sudske prakse boduju se po 32 boda, s tim što se za prelaznu ocjenu, mora dobiti minimum 16 bodova za svaki anlizirani slučaj. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova. Na završni ispit ne mogu izaći studenti koji nijesu uradili i odbranili najmanje dva slučaja ili praktična primjera iz sudske prakse.

147

Ocjena A B C D EBroj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59Napomena: Angažovanje studenta na pronalaženju primjera iz sudske prakse boduje se po 4 boda.

Sve dodatne informacije je moguće dobiti na časovima predavanja ili konsultacijamaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Draginja Vuksanović

Naziv predmeta: UGOVORNO PRAVO


Obavezni I 7 4+1 Studijski programi za koje se organizuje:Akademski Magistarske/master studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne GoreUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Izučavanje materije Ugovornog prava. Analiza domaćeg zakonodavstva u oblasti zaključenja i ispunjenja ugovornih obaveza i detaljno izučavanje tekstova PECL i DCFR. Povezivanje ranije stečenih znanja iz predmeta Obligaciono pravo sa novinama u savremenom ugovornom pravu. ISHODI UČENJA: definiše i objasni pojam, značaj i ulogu ugovornog prava u njemu; definiše i objasni uslove nastanka, dejstvo, načine i uslove prestanka, obezbjeđenja i izmjene ugovornih odnosa u ugovornom pravu;čita i tumači pravne propise koji uređuju ugovorno pravo i analizira sudsku praksu; uoči i shvati odnos, sličnosti i razlike evropskog i domaćeg ugovornog prava; zaključi u kojoj mjeri je domaće zakonodavstvo usklađeno sa evropskim ugovornim pravom.Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Snežana MiladinovićMetod nastave i savladanja gradiva: - Predavanja, vježbe, konsultacije, diskusije, individualni zadaci, analiza primjera iz sudske prakse-Vježbe čine 20% fonda časova predviđenih za predmet Ugovorno pravo. -Vježbe se sastoje iz pratičnog rada studenata koji obuhvata pisanje ugovora i analizu primjera iz sudske i poslovne prakse. Metodi rada na vježbama su: metod slučaja, simulacija, Sokratov metod. PLAN RADA Nedjelja i datum


Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.I nedelja P/V Ugovorno pravo – pojam, razvoj i značaj.

Mjesto Ugovornog prava u sistemu imovinskog pravaII P/V Načela ugovornog prava. Osnovna načela ZOOIII P/V Ugovorno pravo u ZOO, PECL, DCFR IV P/V Pojam ugovora; Podjele ugovoraV P/V Uslovi za zaključenje ugovoraVI P/V Zaključenje ugovora (pregovori, ponuda, prihvat ponude) VII P/V Tumačenje ugovora; Integracija ugovoraVIII P/V Sadržina i dejstvo ugovoraIX P/V Obligacionopravni ugovori sa više subjekataX P/V Zamjene subjekata u ugovornom odnosu (ustupanje potraživanja, prezimanje duga, ustupanje

ugovora)XI P/V Sredstva obezbjeđenja XII P/V Ispunjenje ugovora

XIII P/V Neispunjenje ugovora. Prava za slučaj neispunjenja ugovora

XIV P/V Ostali načini prestanka ugovora

V P/V Zaključna ramatranjaXVI Završni ispitiXVII Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII Popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijume.

Konsultacije: Poslije termina predviđenog za predavanja


nedjeljnoUkupno:7 kredita x 40/30 = 9.3 satiStruktura:4 sata za predavanja 2 sata za vježbe 3.3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije.

u semestruUkupno:7x30 = 210 satiStruktura:Nastava i završni ispit: 10x14nedelja= 140 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 12x2= 24 sata. Dopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku: 46 sati.

Literatura: 6. Snežana Miladinović: Načela evropskog ugvornog prava (osnova novog evropskog ugovornog prava i uticaj na Zakon o

obligacionim odnosima Crne Gore), Univerzitet Crne Gore, Pravni fakultet, Podgorica, 2011.7. Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012.8. Slobodan Perović, Obligaciono pravo, Savremena administracija, Beograd, 1990.9. Ilija Zindović, Obligaciono pravo, posebni deo, Poslovni biro, Beograd, 2010.10. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena administracija, Beograd, 1995.11. Dodatna literatura (članci i rasprave stranih i domaćih autora) za izradu seminarskih radova i eseja


148

Ocjenjuju se: Studenti polažu jedan kolokvijum koji se boduje od 0 do 45 bodova. Kolokvijum, popravni kolokvijum i ispit polažu se usmeno. Na kolokvijumu i popravnom kolovijumu i završnom ispitu student izvlači tri pitanja koja se pojedinačno vrednuju Aktivnost na vježbama (praktična nastava) vrednuje se od 0 do 10 bodova. Na završnom ispitu student može osvojiti od 0 do 50 bodova Konačna ocjena se formira sabiranjem ukupnog broja osvojenih bodova.

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Napomena:

Dodatne informacije o predmetu: Dodatne informacije je moguće dobiti na adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Snežana Miladinović

149

Naziv predmeta: OBLIGACIONOPRAVNA KLINIKA


Obavezan I 8 4+1Studijski programi za koje se organizuje:Akademski Magistarske/master studijski program Pravnog fakulteta Univerziteta Crne GoreUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Obnavljanje i praktična primjena teorijskih znanja stečenih iz predmeta Obligaciono pravo. Čitanje opštih i pojedinačnih pravnih akata Sticanje trajno primjenjivih znanja kroz simulaciju, metod slučaja, praktičan rad i eksternatsku praksu Supsumcija konkretnih slučajeva i pravnih problema pod opšte norme Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Snežana MiladinovićMetod nastave i savladanja gradiva: I Predavanja o kliničkom pravničkom obrazovanju; konsultacije; praktični rad sa izabranim sudijom i advokatom (eksternatska praksa)II Tehnika pisanja pravnih dokumenata i tehnika intervjuisanjaIII Izrada “domaćih zadataka” IV Praktičan rad na času: A) 1) Čitanje zakonskih tekstova i sudskih odluka i njihova analiza; 2) Vježbe slušanja, zapažanja i ubjeđivanja; 3) Rad u parovima; 4) Diskusija u grupama i grupno rješavanje problema; 5) Mini-debate i lične opservacije; 6) Sokratov metod; 7) “Pro et contra”; 8) Analiza slučaja i pravnog stava; 9) “Rješavamo moj, slučaj mog prijatelja ili rođaka” 10) Samoocjenjivanje i ocjenjivanje kolega. B) Simulacije.V Eksternatska praksa: Odlazak u sud i advokatsku kancelariju (individualno) i angažovanje sudija u radu Klinike.VI Testiranja i završni ispit

ISHODI UČENJANakon što student položi ispit Obligacionopravna klinika u mogućnosti je da: Zahvaljujući kliničkom pravnom obrazovanju i

metodama rada na klinici (kao što su: metod slučaja, Sokratov metod, “pro et contra”, debate i lične opservacije, rad u paru, metod simulacije) kompetentno i profesionalno primijenjuje znanje stečeno iz predmeta Obligaciono pravo; Da se, zahvaljujući primjeni kliničkog metoda kao interaktivnog, kooperativnog i participativnog metoda pravničkog obrazovanja, na profesionalan i kompetentan način suoči sa konkretnim slučajem u praksi, svestrano prouči slučaj, izvrši preliminarnu identifikaciju problema, problem hronološki sagleda, prikupi i rezimira dobijene činjenice, izvrši preliminarnu pravnu kvalifikaciju i na kraju pravilno izvrši supsumciju; Profesionalno, odgovorno i savjesno vodi pravni intervju imajući uvijek u vidu značaj etapa i tehnika njegovog vođenja za konačan ishod i rezultat rada; Kompetentno i znalački čita i analizira zakonske tekstove, sudske odluke, piše podneske i formira omot spisa; Poštuje, afirmiše i štiti principe na kojima se temelje pravni profesionalizam i pravna etika.



Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.I nedelja P/V Predavanje na temu: Pojava, razvoj i značaj pravnih klinika

II P/V Područja primjene pravnih klinika: Intervjuisanje i konsultacije sa klijentima; Izrada strategijskog plana; Usvajanje kodeksa pravne etike; Informaciona tehnologija i pravna informatika; Komunikacija i psihologija vođenja razgovora; Istupanje advokata (plan rada, analiza, retorika); Mogućnosti alternativnog rješavanja sporova (pregovaranje, medijacija)

III P/V Predavanje na temu : a) Pojam etike, Grane etike, Predmet normativne etike, Odnos prava i morala (osnovne teorije, normativna uzajamnost, pojavni oblici).b) Kodeksi profesionalne etike, načela sudske i advokatke etike.

IV P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse i objašnjenjem metoda rada na Klinici i to: 1. Metod slučaja; 2. Sokratov metod; 3. “Pro et contra”; 4. vježbe slušanja, zapažanja i ubjeđivanja; 5. čitanje zakonskih tekstova i sudskih odluka i njihova analiza; 6. rad u parovima; 7. diskusija u grupama i grupno rješavanje problema; 8. mini-debate i 9. lične opservacije

V P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Ugovorno pravo - zaključenje i dejstvo ugovora (ocjena rezultata rada)

VI P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Ugovorno pravo - ispunjenje ugovornih obaveza i prestanak ugovora (ocjena rezultata rada)

VIII P/V Provjera stečenog znanja: 1. Kratka analiza prethodnog rada;2. Test: slučaj iz sudske prakse koje studenti pojedinačno i samostalo rade na času3. Ocjena testova

IX P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Naknada materijalne štete (podjela zadataka, davanje instrukcija za rad, analiza zakonskih rješenja)

X P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Naknada materijalne štete (ocjena rezultata rada)XI P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Naknada nematerijalne štete (ocjena rezultata rada)XII P/V Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse: Ostali izvori obligacija (Nezvano vršenje tuđih poslova;

Neosnovano obogaćenje; Javno obećanje nagrade) Obezbješenje obligacije, Zamjena subjekata u obligacijama; Sredstva obezbjeđenja obligacija, Zamjena subjekata u obligacijama (ocjena rezultata rada)

XIII P/V Eksternatska praksa: Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse sa sudijom i advokatom

XIV P/V Eksternatska praksa: Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse sa sudijom i advokatom

150

XV P/V Eksternatska praksa: Praktičan rad na primjerima iz sudske prakse sa sudijom i advokatomXVI Završni ispiti XVII Popravni ispitni rok XVIII Ovjera semestra i upis ocjena

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade zadatke, analiziraju slučajeve iz sudske prakse koje im nastavnik dâ da riješe i sami pripremaju slučajeve. Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanja


nedjeljno8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestruNastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura: Klinika za građansko pravo Pravnog fakulteta u Nišu – Praktično obrazovanje pravnika, Niš, 2003. Drago Radulović, Speedy Rice, Kevin Ruser, Biljana Đuričin, Alicia Henderson, Snežana Miladinović, Maja Kostić-Mandić – Pogledi u

pravne klinike (A Spectrum of Views on Legal Clinics) - CID, Podorica, 2004. Bilten pravnih klinika, CID, Podgorica, 2005. Džerald F. Hes, Stiven Fridlend, Tehnike podučavanja prava, CID, Podgorica, 2005. Zakon o obligacionim odnosima Crne Gore, Službeni list CG 47/08 Komentar Zakona o obligacionim odnosima – Glavni redaktor dr Slobodan Perović, Savremena administracija, Beograd, 1995. Slobodan Perović - Obligaciono pravo, Savremena administracija, Beograd, 1990. Jakov Radišić, Obligaciono pravo, Beograd, 2002. Oliver Antić, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. Leposava Karamarković, Rasprave iz ugovornog, odštetnog i procesnog prava, Glosarijum, Beograd, 2001. Snežana Miladinović, Poslovno pravo, Pravni fakultet, Podgorica, 2012. Mladen Krvavica, Obligacioni odnosi kroz sudsku praksu, Glosarijum, Beograd, 2001. Đorđe Nikolić – Praktikum za Obligaciono pravo, Beograd, 2002. Dragoslav Veljković, Ranko Vukić – Obligaciono pravo kroz Komentar ZOO CG, za praktičnu primjenu, sa primjerima ugovora i tužbi

za ostvarivanje prava iz tih ugovora, kroz pravne stavove, zaključke i sudsku praksu najviših sudova, Knjiga I i II, Podgorica, 2012. V. Rištić, M. Ristić - Praktikum za parnicu, Savremena administracija, Beograd, 1993. Radoje Korać, Zoran P. Rašović – Ugovori u obrascima, Službeni list RCG, Podgorica, 2002.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Ocjenjuju se: Rad na Obligacionopravnoj klinici podrazumijeva sticanje trajnih, praktično primjenjivih znanja. Kvalitetan rad na Klinici uslovljen je dobrim poznavanjem materije Obligacionog prava. Rad studenata se konstantno prati, a ocjenjuje se na sljedeći način:

o dva javno prezentirana primjera iz sudske prakse boduju se do 10 bodova. o Vlastiti, samostalno pripremljeni i analizirani slučaj iz sudske prakse – 10 bodovao Dva testa za provjeru pređenih cjelina gradiva – 2 puta po 15 bodovao Završni ispit 35 bodova

- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod. - Prisustvo, izlaganja i aktivnost u radu Klinike boduje se do 5 bodova.Ocjena A B C D E

Broj bodova 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu:Termini testiranja, završnog i popravnog završnog ispita biće utvrđeni u dogovoru sa studentima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na časovima predavanja i konsultacijamaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Snežana Miladinović

151

Naziv predmeta: PRAVA DJETETA


obavezni II 7 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa ostvarivanjem i zaštitom prava djetetaIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radoje Korać Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbeIshodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: interpretira pravne norme o zaštiti prava djece i objacni filozofskopravne osnove nastanka posebnog korpusa prava djece; prepozna obilježja najvažnijih porodičnopravnih instituta u okviru kojih se štite prava djece; obajsni sadržaj najvažnijih prava djeteta; označi društvene činioce koji utiču na prepoznavanje dječijih potreba i nastanak njihovih prava; definiše osnovne međunarodne dokumente relevantne za prava djece; izdvoji najvažnija obilježja i principe Konvencije o pravima djeteta; grupiše prava djece zajemčena Konvencijom o pravima djeteta prema različitim kriterijumima; upozna karakteristike postupka zaštite prava djeteta; razlikuje pojedinačne povrede prava djece i uporedi nacionalnu sudsku praksu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

SADRŽAJ PREDMETA


Konvencija o pravima djetetaPravo djeteta na život, opstanak i razvojNajbolji interes djeteta. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Pravo djeteta da zna ko su mu roditeljiPravo djeteta da živi sa roditeljima Pravo djeteta na lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Pravo djeteta na obrazovanjePravo djeteta da preduzima pravne poslovePravo djeteta na slobodno izražavanje mišljenjaPojam i sadržina roditeljskog pravaVršenje roditeljskog prava (zajedničko i samostalno). Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Nadzor nad vršenjem roditeljskog prava (preventivni i korektivni)Postupak u sporu za zaštitu prava djeteta. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Porodična sredina i alternativna briga o djetetuDijete u posebnim situacijama Završni ispit, Popravni završni ispit


nedjeljno7 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 min.Struktura:4 sata predavanja1 sat vježbi6 sati i 40 min. samostalnog rada

u semestruNastava i završni ispit: (10 sati 40 minuta) x 16 = 170 sati 40 minutaNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet 8x30 = 240 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)Struktura opterećenja: 170 sati i 40 min. (Nastava)+21 sat i 20 min.(Priprema)+48 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Janjić-Komar, Marina, Pravo djeteta, pravo čoveka, Beograd, 1996 Vučković-Šahović, N., Pravo deteta i međunarodno pravo, Beograd, 2000 Draškić, Marija, Porodično pravo i prava deteta, Beograd, 2011 Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Vježbe do 10 poenaSeminarski rad do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 30 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Završni ispit do 50 poenaPosebne naznake za predmet: nema


152

Naziv predmeta: PORODIČNOPRAVNA KLINIKA


obavezni II 8 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa praktičnim pitanjima porodičnog pravaIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radoje Korać Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, pisanje podnesaka, analiza sudske prakseIshodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna značenje i objasni smisao najvažnijih instituta Porodičnog prava u pravnom sistemu; primijeni stečena znanja o materijalnopravnom i procesnopravnom uređenju porodičnih postupaka u praksi; praktično demonstrira znanja i vještine stečene tokom osnovnih studija; razlikuje opšta i posebna pravila sudskih postupaka u porodičnopravnim stvarima, izabere odgovarajuće zakonsko rješenje i pravilno ga primijeni prilikom rješavanja konkretnog pravnog problema i sastavlja odgovarajuće podneske i odluke, kao model rada u praksi; da objašnjava primjenu opštih normi na konkretne sudske slučajeve.

SADRŽAJ PREDMETA I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVII -XX nedelja

Specifičnosti parničnih postupaka u porodičnopravnim stvarimaPostupak u bračnim parnicama. Praktična nastava – pisanje podnesaka (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Postupak u paternitetskim i maternitetskim parnicama. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Postupak u parnicama za zaštitu prava djeteta. Praktična nastava – pisanje podnesaka (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Postupak u parnicama za izdržavanje. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Tužba za razvod braka i tužba za poništenje braka. Praktična nastava - pisanje podneskaI Kolokvijum Sadržaj presude o razvodu braka i pravni ljekovi. Praktična nastava – pisanje presude i pravnih ljekova (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava – pisanje aktaTužba za osporavanje bračnog očinstva. Praktična nastava - pisanje podneskaTužba za utvrđivanje vanbračnog očinstva. Praktična nastava - pisanje podneskaII KolokvijumTužba za izdržavanje maloljetne djece. Praktična nastava - pisanje podneskaTužba radi promjene visine izdržavanja. Praktična nastava – pisanje podneskaBračni ugovor. Praktična nastava - pisanje notarskog zapisa Završni ispit, Popravni završni ispit


nedjeljno7 kredita x 40/ 30 = 10 sati i 40 min.Struktura:4 sata predavanja1 sat vježbi6 sati i 40 min. samostalnog rada

u semestruNastava i završni ispit: (10 sati 40 minuta) x 16 = 170 sati 40 minutaNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet 8x30 = 240 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)Struktura opterećenja: 170 sati i 40 min. (Nastava)+21 sat i 20 min.(Priprema)+48 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011 Crnić, Ivica, Parnični postupak u praksi, Zagreb, 2006 Stanković, Gordana, Petrušić, Nevena., Praktikum za građansko parnično procesno pravo, Niš, 2007 Stanojčić, Gordana, Porodični zakon kroz sudsku praksu, Beograd, 2013 Živković, Sreten, Parnica u praksi, Beograd, 1982 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Vježbe do 20 poenaAnaliza slučaja do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 20 poena E (50-59);D (60-69);C (70-79) B (80-89); A (90-100) Kolokvijum II do 20 poenaZavršni ispit do 30 poenaPosebne naznake za predmet: nema


153

Naziv predmeta: SLOBODA ZAVJEŠTANJA I NJENA OGRANIČENJA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita

Fond časova

Izborni II 8 4+1 Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master studije – Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti penološke doktrine u svrhu implementacije naučnih saznanja u praktičnom postupanjuIshod učenja:definiše i objasni institute nasljednog prava kojima se uređuje sloboda zavještanja i nužni dio; objasni područje primjene ovih pravnih pravila i pretpostavke za njihovu primjenu; objasni zašto su za nastanak ovih nasljedno - pravnih odnosa zakonom predviđene određene pretpostavke; objasni svrhu pojedinih instituta nužnog nasljednog prava; pravilno tumačiti propise koji uređuju materiju nužnog nasljednog prava; odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje konkretnog slučaja u okviru nužnog nasljednog prava.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ljiljana Kadic Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra.I nedjelja Pojam i viseslojnost slobode zavjestanja.Sloboda zavjestanja u drevnim pravima u

II nedjelja antičkoj Grčkoj . rimskom pravu Jevrejskom pravu,indijskom... .III nedjelja Mjesto slobode zavjestanja u kontinentalnom i anglosaksonskom pravnom sistemu.IV nedjelja IKolokvijum.V nedjelja Odnos slobode zavjestanja prema drugim gradjanskopravnim institutima; pravaVI nedjelja svojine i slobode ugovaranja.VII nedjelja Razlike i sličnosti u pogledu usiova za njenu realizaciju.VIII nedjelja forma ,volja, sposobnost,predmetIX nedjelja Tumačenje, dejstva i prestanak testamenta i ugovora.X nedjelja Autonomija volje.XI nedjelja ograničenost ili neogranicenost slobode zavjestanja.XII nedjelja li-kolokvijum.XIII nedjelja ograničenja slobode zavjestanja u rimskom pravu , srednjovjekovnimXIV nedjelja kontinentalnim pravima, i engleskom pravu..XV nedjelja Ograničenja u angloameričkim pravnim sistemima (SADu i Engleskoj )XVI nedjelja

Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja

Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno



Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.Skloboda zavjestanja i Nužni dio. Ljiljana Kadio

Nasljedno pravo-Oliver AnticObligaciono pravo - Slobodan PerovicPriručnik za nasljedno pravo-0 Antić, D Đurđević

Handbook on the Low of VVills-Atkinson T EOblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva kolokvijuma po 20 poena - Isticanje u toku predavanja- 5 poena- Seminarski rad – 5 poena- Završni ispit do 50 poena- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100)Posebnu naznaku za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ljiljana KadicNapomena: /

154

Naziv predmeta: NASLEDNO-PRAVNA KLINIKA


obavezni II 8 4P+1Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko pravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovaCiljevi izučavanja predmeta Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz relevantnih oblasti nasljedjivanja u svrhu implementacije naučnih saznanja u praktičnom postupanju Cilj je da se ukaže na praktičm značaj pravnih poslova: testament i ugovora kroz mnogobrojne pnmjere kako iz domaće. tako i inostrane notarske i sudske prakse Insistira se na potrebi da studenti razvijaju pravmčki način rezonovanja i smisla za rešavanje slučajeva u praksi Praktićan rad odvija se kroz analizu različitih slučajeva pojedinačno i radom u grupama. suprotstavljanjem argumenata i nalaženje rešenja. kao i odlaskom kod notara. advokata i sudija i na taj način se uvodi ekstematska praksa u postupak edukacije specijahzanata.Ishodi učenja. Definiše i objasni osnovne institute i pojmove testamentarnog prava i paranaslednih ugovora; objasni značaj i svrhu forme u testamentarnom pravu i ugovornom pravu sa nasljednopravnim dejstvom; pravilno tumači propise koji uređuju materiju testamentarnog i ugovornog nasleđivanja i odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje konkretnog slučaja; analizira konkretno činjenično stanje i razlikuje bitne od nebitnih činjenica, radi pravilne primjene propisa iz oblasti testamentarnog i notarskog prava. poveže relevantne činjenice s naslednopravnim pravilima i na temelju toga odredi koja prava pripadaju naslednicima, legatarima i drugim učesnicima u ostavinskom postupku; formuliše sadržaj podnesaka koji služe ostvarivanju i zaštiti subjektivnih prava, ugovora i drugih pravnih akata; riješi problem pravnih praznina; izradi nacrte testamenata, nacrte notarskih zapisa, sadržaj podnesaka i drugih pravnih akata; uporedi različite pravne institute naslednog prava koji stoje na raspolaganje za rješavanje konkretnih praktičnih primjera; učestvuje u radu tima prilikom rješavanja slučajeva (seminar); procijeni i preispita opravdanost pojedinih instituta testamentarnog prava (seminar); zaključi koje su posljedice primjene pojedinih instituta testamentarnog prava.Ime i prezime nastavnika Prof dr Ljiljana KadićMetod nastave i savladavanja gradiva: I - Upoznavanje specijalizanata sa ciljem i značajem nasljedno pravnih klinikaII - Praktićni rad studenata sa notarom. advokatom i sudijom; III - Praktičan rad sa studentima pojedinačno i grupno.IV - Pisanje pravmh akata i podnesaka. upoznavanje sa zakonskim tekstovima i relevantnom sudskom praksom. Ućešće u diskusiji povodom individualnog prezentiranja slučaja da se određeno ćinjemčno stanje podvede pod zakonom određenu formu testamenta ili ugovor o nasljeđivanju i iznošenje argumenata za i protiv datog rješenja i ukazivanje na znaćaj kritićkog promišljanja; V - Seminarski radovi i individualne konsultacije; VI - U cilju integralnog procesa uključena je i eksternatska praksa - posjeta izabranom notaru. advokatu i sudiji; VII - Dva testiranja (kolokvijumi, završm ispit)SADRŽAJ PREDMETA I nedeljaII nedelja

III nedelja

IV nedelja

V nedelja

VI nedelja

VII nedelja

VIII nedelja

IX nedelja

X nedelja

XI nedelja

Predavanje na temu: rekapitulacija testamentarnog i ugovornog nasljeđivanja koje je izučavano na osnovnom studiji sa ciljem utvrđivanja kvanta stečenog znanja.Predavanje na temu: Značai testamentarnoa nasljeđivanja. pravna priroda testamenta; Forma testamenta po ZON-CG; Tesfamentami svjedoci; Apsolutna i relativna ništavost testamenta Praktičan rad sa primjerima koje studenti sami konstruišu na temu Privatni testamenti (alografski i oloarafski) Analiza i debata arupe gdje prezentiraju slučajeve iz sudske prakse i čitanje zakonskih tekstova. ... , , . . . Praktični rad sa individualnim primierima sa temom redovm oblici testamenta (sudsko. notarsko, dipfomatsko-konzularno i medunarodno) Analiza prezentiranja slučajeva i debata uz konsultovanje sudske praksePraktični rad sa individualnim primjenma na temu: vanredm oblici testamenata (brodski i vojnički) i Izuzetm testament (usmem)Analiza obrademh slučajeva uz konsultovanje sudske prakse i zakonskih tekstova 1-kolokvijum.Predavanje na temu ucjovorno nasljedjivanje ili ugovor u nasljednom pravu Specifičnosti, tj problematika ugovori sui gueneris.Predavanje na temu Apsolutno ništavi nasljedno pravm ugovor u pozitivnom pravu Crne Gore. Argumenti pro et contra zakonodavnoa rješenja izuzetak od navedenog pravila (ugovor o odricanju nasljeda koje nije otvoreno). Kritićko opserviranje problema Predavanje na temu: Obhgaciono pravm ugovori sa nasljedno pravnim dejstvom (ugovor o doživotnom izdrzavanju. ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života ostavioca)Praktićan rad pisanje podnesaka - ugovor o doživotnom izdržavanju pisanje istog u formi notarskog zapisa

XII nedelja

XIII nedelja

XIV nedelja

XV nedelja

XVII -XX nedelja

Praktičan rad: pisame podnesaka. ugovora o ustupan/u i raspodjeli imovme za života; Pisanje istog u formi notarskog zapisa Praktičan rad pisanje podnesa~ka nasledno pravnoaugovora - ugovora o odricanju o nasljede koje nije otvoreno; Pisanje islog u formi notarskoq zapisaPraktičan rad iz oblasti ugovornoa prava se dopunjava sa pnmjenma notarske, sudske. advokatske prakse uz učešće u radu notara, sudija, advokata (eksternatska praksa).

Završni ispit.

Popravni završni ispit.

Ovjera semestra i upis ocjena

155

Nedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minutaStruktura: 4 sata predavanja i 1 sat vježbi 5 sati samostalnog rada

Po semestruNastava i završni ispit: 10 sati i 40 minuta x 16 = 170 sati i 40 minutaNeophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8x30 = 240 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)

Struktura opterećenja: 170 sati (Nastava) + 21 sat i 20 min (priprema) + 48 sati (dopunski rad)

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju: nastavu, da aktivno ućestvuju u analizama, debatama, da samostalno kreiraju slučajeve i primjere za sastavljanje odgovarajućih pravnih podnesaka (testamenata i ugovora), da izlaze na kolokvijurn i završm ispit

Literatura: - O Antić, Lj. Kadić, Osnovi naslednog prava Srbije i Crne Gore. Podgorica. 2012IX - N Stojanović, Praktikum nasledno pravo, Niš, 2012X - 0. Antić, Z M Balinovac, Komentar zakona o nasleđivanju, Beograd, 1996XI - 0. Antić, D. Đjurđević, Priručnik za nasledno pravo, Beograd, 2003XII - Lj. Kadić. Izvori naslednog prava u pozitivnom pravu Crne Gore. Podgorica. 2010XIII - Bilten pravnih klinika. CID, Podgorica. 2005XIV - S. Perović, Obligaciono pravo. Beograd. 1990XV - Zakon o obligacionim odnosima, Službeni list 47/08, PodgoricaXVI - R Korać. Z. Rašović, Ugovori u obrascima, Službeni list RCG. Podgorica, 2002

- T E Atkinson, Handbook of the law of wills and admimstration of decedents estates including principles of intestate succession, St Paul. Minnesota, 1937Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Dva kotokvijuma po 20 poena Isticanje u toku predavanja- 5 poena - Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbi/edi najmanje 50 poen E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Završni ispit do 40 poenaPosebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr Ljiljana KadicNapomena: nema

156

Naziv predmeta: GRAĐANSKO DOKAZNO PRAVO



Obavezan III 6 4+1 Studijski programi za koje se organizuje:Magistarske/master : Građansko PravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa teroijskim i praktičnim aspektima DokazivanjaIme i prezime nastavnika: Prof. dr Biljana Đuričin

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, praktičan rad (seminarski rad, analiza sudske prakse, kritički osvrt na rješenja u zakonodavstvu i praksi, istraživačka praksa), pismene provjere i završni ispit.Ishodi učenjaNakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

razumije dokazivanje i sam postupak; upozna se sa sistemima dokazivanja u anglosaksonskom i kontinentalnom pravu; razumije ocjenu dokaza; razvije kritičko rasuđivanje I mišljenje; primijeni stečeno teorijsko saznanje u praksi; opiše dokazivanje u najširem smislu riječi; pravilno upotrijebi pojedina dokazna sredstva; izabere i pravilno primijeni odgovarajuću pravnu normu radi razrješavanja određenog procesnog problema; analizira konkretne predmete naučene preko prakse sa poznatim advokatima; kritički se odnosi prema postoječim rješenjima u teoriji I praksi u našem pravu.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja poznatih prakticara, upoznavanje sa sudskom praksom i analizom od strane studenata, i naucnoistraživačka praksa u sudovima.PLAN RADA Nedjelja I datum


Pripremna nedjelja


I nedelja

P/V Načelo iostine, metodi za utvrđivanje istine, istina u filozofiji.

II nedelja

Uporedno građansko dokazno pravo , evropsko iskustvo i USA.

III nedelja

P/V Utvrđivanje istine u pravu stare Cgrne Gore.

IV nedelja

P/V Pojam dokazivanja, dokazi i dokazna sredstva.

V nedelja

P/V Činjenice koje se ne dokazuju, od kojih je sud oslobođen, predmet dokazivanja.

VI nedelja

P/V

Teret dokazivanja, dokazivanje u širem smislu riječi.

VII nedelja

Ocjena dokaza.

VIII nedelja

Svjedok, dokazna snaga svjedoka, psihologija iskaza svjedoka.

IX nedelja

Uviđaj, vještak.

X nedelja

I KOLOKVIJUM

XI nedelja

Isprave, tehnički snimci kao dokazna sredstva, slučaj iz lijepe književbnosti

XII nedelja Saslušanje stranaka, dileme u procesu dokazivanja

XIII nedelja Popravni kolokvijuma

XIV nedelja Pogređno i nepotpuno činjenično stanje, analiza slučajeva iz prakse

XV nedelja Propusti suda i stranaka u postupku dokazivanjaZavršni ispitPopravni ispit

157

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijum.

Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanja.







Literatura: Obavezna- Đuričin, Utvrđivanje istine u parničnom postupku, Podgorica, 1998, Grajzberg, Psihologija krivičnog postupka, 1958, McCormick, Handbook of the Law of Evidence, 2004, Petrović, o dokazu, 1959, Uzelac, Teret dokazivanja, 2003, Bentham at All, Theories of Evidence, 1985, kao i svi udžbenici građanskog procesnog prava.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Ocjenjuju se: Kolokvijum maksimalno do 40 poena. Praktičan rad do 10 poena. Završni ispit maksimalno do 40 poena. Prisustvo na nastavi do 10 poena.


Broj poena

90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja i vjezbi i na mail: [email protected] i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Biljana Đuričin

158


Naziv predmeta: ALTERNATIVNO RJEŠAVANJE SPOROVA


Obavezan III 6 4+1

Studijski programi za koje se organizuje:Magistarske/master : Građansko PravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta:Upoznavanje sa teroijskim i praktičnim aspektima Alternativnog rješavanja sporovaIme i prezime nastavnika: Prof. dr Biljana ĐuričinMetod nastave i savladanja gradiva:

Predavanja, konsultacije, vježbe, praktičan rad: simulacije, tehnike, transakciona analiza, učenje kroz praksu, provjere znanja i završni ispit.

ISHODI UČENJA: definiše i objasni pojam alternativnog rješavanja sporova, kritički posmatra, klasifikuje i objasni pojedine oblike alternativnog rješavanja sporova; razlikuje alternativne načine rješavanja sporova od građansko procesnog prava i analizira i ukazuje na razlike između posredovanje i arbitraže;uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovoj oblasti i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu.

Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja poznatih prakticara (medijatora, pregovrača i arbitara), simulacije studenata na času, analiza pojedinih primjera, posjeta centrima ARS i arbitražama.



Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja P/V Pojam i prednosti metoda ARSII nedelja Posredovanje i ostale metode ARS

III nedelja P/V Razvoj posredovanja u Crnoj Gori sa osvrtom na Zakon, Posredovanje u okviru EU-regulativa i praksa, i u USA

IV nedelja P/V Načela posredovanja, uloga posrednika, sudije punomoćnika

V nedelja P/V Simulacija posredovanja- film

VI nedelja P/V Etičke dileme u posredovanju, tehnike posredovanja, postupak posredovanja, troškovi i zaključenje poravnanja

VII nedelja Arbiraža kao metod ARS

VIII nedelja Arbitražni postupak

IX nedelja UNCITRAL pravila i Njujorška konvencija

X nedelja I KOLOKVIJUM

XI nedelja Posjeta Centru za posredovanje CG

XII nedelja Pregovaranje kao metod ARS/a

XIII nedelja Simulacija pregovaranja

XIV nedelja Nedelja poravnanja

XV nedelja Popravni prvog

kolokvijuma

Završni ispit

Popravni ispit

159

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, vježbe i rade kolokvijum

Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanja.







Literatura: Obavezna- Đuričin, Posredovanje, 2009, Đuričin, Handbook of ADR and Mediation Terms, 2013, Zakon o posredovanju CG, Zakon o arbitraži CG, Kneževič i ostali, Arbitraža i ADR, 2009, Mihailović, Komentar Zakona o prsredovanju, 2007, Fisher at All, Getting to Yes, Negotiation Agreement Without Giving In, 1991, Jakšić, Međunarodna trgovačka arbitraža, 2003.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Kolokvijum maksimalno do 40 poena. Praktičan rad do 10 poena. Završni ispit maksimalno do 40 poena. Prisustvo na nastavi do 10 poena.


Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Dodatne informacije o predmetu: Sve dodatne informacije je moguće dobiti na casovima predavanja i vjezbi, kao i na mail: [email protected] i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Biljana Đuričin

160


Naziv predmeta: FORMALNI UGOVORI


obavezni III 6 4P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa praktičnim pitanjima pravaIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Snežana Miladinović Prof. dr Radoje Korać Prof. dr Zoran Rašović Doc. dr Ljiljana Kadić Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, pisanje podnesaka, analiza sudske prakseIshodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni smisao principa formalizma i konsensualizma u pravnom sistemu; objasni razloge „renesanse forme“ u savremenom pravu; objasni različite forme ugovora; prepozna različite funkcije forme ugovora; objasni pravne posljedice nepoštovanja forme; objasni notarsku formu kao najznačajnij oblik forme ad solemnitatem u našem pravu; prepozna osobenosti različitih formalnih ugovora za čije zaključenje je forma uslov punovažnosti; uporedi pozitivnopravna rješenja o formalnim ugovorima sa rješenjima u uporednim zakonodavstvima

SADRŽAJ PREDMETA


Princip konsensualizma i formalizma u istorijskom presjekuPojam i pravna priroda formalnih ugovora Vrste formiPravna pitanja koja se pokreću povodom formalnih ugovora Prestanak formalnih ugovora Pravne posljedice nepoštovanja forme kod formalnih ugovora. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) I KolokvijumFormalni ugovori u našem pravuUgovor o kupoprodaji nepokretnosti. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Ugovor o hipoteciII KolokvijumBračni ugovorUgovor o doživotnom izdržavanjuUgovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet) Završni ispit, Popravni završni ispit

Opterecenje studenta:Nedjeljno U semestru





Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Perović, Slobodan, Formalni ugovori u građanskom pravu, Beograd, 1964 Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Beograd, 1980 Antić, Oliver, Nasledno pravo, Beograd, 2007 Rašović, Zoran, Stvarno pravo, 2010 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad do 10 poena Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 25 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Kolokvijum II do 25 poenaZavršni ispit do 40 poenaPosebne naznake za predmet: nema


161

Naziv predmeta: NOVI INSTITUTI PRIVATNOG PRAVA


obavezni III 6 4P+1Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master : Građansko pravo


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa praktičnim pitanjima porodičnog pravaIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zoran Rašović Prof. dr Radoje Korać Prof. dr Miladinović Snežana Doc. dr Ljiljana Kadić Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, pisanje podnesaka, analiza sudske prakseSADRŽAJ PREDMETA

u semestru

Nastava i završni ispit: 10 sati i 40 minuta x 16 = 170 sati i 40 minutaNeophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8x30 = 240 sati Dopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati) Struktura opterećenja: 170 sati (Nastava) + 21 sat i 20 min (priprema) + 48 sati (dopunski rad)I nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVII -XX nedelja

MEDIJACIJA. Alternativni način rješavanja sporova. Medijacija u porodičnim odnosima. Medijacija u građanskom i privrednom pravu. Praktična nastava – simulacija medijacije (mjesto održavanja: Pravni fakultet)JAVNI IZVRŠITELJI. Organizacija javnih izvršitelja. Imenovanje, odgovornost, prestanak obavljanja djelatnosti. Praktična nastava – pisanje akata (mjesto održavanja: Pravni fakultet)NOTARIJAT. Organizacija notara. Prava i dužnosti notara. Notarska komora. I KolokvijumZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU. Pravna sredstva: kontrolni zahtjev, tužba za pravnično zadovoljenje, naknada štete. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)EVROPSKI IZVRŠNI NASLOV. Regulativa. Pretpostavke za izdavanje potvrde o Evropskom izvršnom naslovu.PRAVNA DEJSTVA VANBRAČNE ZAJEDNICE. Imovinski odnosi. Nasljeđivanje. Izdržavanje.II KolokvijumPRAVO NA SLOBODNO RODITELJSTVO. NOVI UGOVORI. Ugovor o lonu. Ugovor o svič poslu. Ugovor o barteru. Ugovor o korišćenju morskog dobra. NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETE PRAVNIM LICIMA. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet)PRAVO NA PORODIČNI DOM – PRAVO STANOVANJAPRAVA ŽIVOTINJAFIDUCIJA KAO SREDSTVO OBEZBJEĐENJASPORTSKI UGOVORI UGOVORI O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU Praktična nastava – pisanje ugovora (mjesto održavanja: Pravni fakultet)UPRAVNI UGOVORI – odnos prema ugovorima privatnog pravaZavršni ispit, Popravni završni ispit

Opterećenje studenata: Nedjeljno: U semestru:6 kredita x 40/30 = 8 sati




Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kokvijumaLiteratura: Karamarković, L., Poravnanje i medijacija, Beograd, 2004 Bodiroga, N., Teorija izvršnog postupka, Beograd, 2012 Trgovčević-Prokić, M., Ovlašćenja javnog beležnika, Beograd, 2007 Vodinelić, V., Građansko pravo, Beograd, 2012 Korać, R., Porodično pravo, Podgorica, 2011 Rašović, Z., Stravno pravo, 2010

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Seminarski rad do 10 poena

162

Ocjene u zavisnosti od ukupnog broja poena Klokvijum I do 25 poena E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100) Kolokvijum II do 25 poenaZavršni ispit do 40 poenaPosebne naznake za predmet: nema


163


Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni / Magistarske/master

studijeIII 6 4P + 0V















164

NAZIV PREDMETA PRAVO HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I BERZANSKO PRAVO

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časovaObavezan I 8 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Magistarske/master ) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladimir Savković – nastavnikCiljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa ključnim pojmovima iz oblasti prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava, razvojem ove oblasti prava i ključnim izazovima u razvoju, načinu na koji su prevazilaženi u prošlosti i mogućnostima prevazilaženja kada je riječ o aktuelnim izazovima, analizirati ključne karakteristike i vrste hartija od vrijednosti u Crnoj Gori, način njihovog izadavanja, odnosno emisije, pojasniti detaljno postojeći regulatorni okvir finansijskog tržišta, odnosno tržišta hartija od vrijednosti, upozanti studente sa načinom rada ključnih institucija finansijskog tržišta u Crnoj Gori, kao i grupa stejkholdera, njihovim interesima, te institucionalnim i vaninstitucionalnim mehanizmima ostvarivanja istih. Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, posjetu relevantnim institucijama/ nosiocima javnih ovlašćenja i individualne zadatke i aktivnosti Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Objasni i prepozna mjesto u pravnom sistemu osnovnih pravnih pojmova iz oblasti prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava; Razgraniči domen primjene pravnih pravila iz oblasti prava hartija od vrijednosti, odnosno berzanskog prava ostalih grana prava; Pravilno tumači propise koji uređuju materiju prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava, kao i da odredi koja su pravna pravila relevantna za rješavanje činjeničnih okolnosti u složenim slučajevima; Nakon što utvrdi pravna pravila koja se imaju primijeniti na konkretne činjenične okolnosti, ustanovi ključne pravne odnose koji se uspostavljaju primjenom odgovarajućih pravnih pravila, odnosno propisa, a koji su proučavani u toku semestra; Na osnovu stečenih znanja i vještina, pruži osnovne savjetodavne usluge potencijalnim klijentima.Praktična nastava: Oblici praktične nastave: studije slučaja (na primjer: amortizacija hartija od vrijednosti, konverzija, vinkulacija, izdavanje, prenos, simulacije postupka emisije hartija od vrijednosti, tematske debate i posjete relevantnim privrednim subjektima i agencijama koji su nosioci javnih ovlaščenja u oblasti regulacije tržišta hartija od vrijednosti (Komisija za hartije od vrijednosti, CDA, Montenegroberza)Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi. Sadržaj predmeta: I nedjelja Upoznavanaje sa materijiom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i ispitnog

procesa. Iznošenje uzajamnih očekivanja na relaciji nastavnik – studenti; Izvori prava hartija od vrijednosti i berzanskog prava; Razvoj regulatornog okvira u 19. i 20. vijeku;

II nedjelja Opšte karakteristike (načela), razlike u odnosu na druge isprave i značaj (funkcije) hartija od vrijednosti; Klasifikacija hartija od vrijednosti; Ostala opšta pravila o harhijama od vrijednosti; Pravna priroda hartija od vrijednosti;

III nedjelja Hartije s pravom učešća – Akcije: pojam, karakteristike, vrste i rodovi (klase) akcija; Dužničke hartije od vrijednosti ––Obveznice: Pojam i vrste;

IV nedjelja Mjenica: Pojam i osobine mjenice, istorijat, izvori prava, pravna priroda, vrste, načela i elementi mjenice; V nedjelja Mjenične radnje: Radnje oblikovanja mjenice, radnje garancije plaćanja; VI nedjelja Mjenične radnje: radnje realizacije mjenice; Domicilirana, blanko i sopstvena mjenica; Neosnovano obogaćenje i

zastarelost u mjeničnom pravu; VII nedjelja Kolokvijum I; Ček: pojam, istorijat, izvori prava, vrste čeka i elementi čeka; Čekovne radnje (izdavanje, umnožavanje,

prenos i dr.) Ostale novčane hartije od vrijednosti (zapisi i certifikat o depozitu);VIII nedjelja Robne hartije od vrijednosti: skladišnica, tovarni list, konosman i isprave kombinovanog prevoza robe;IX nedjelja Legitimacione isprave, polisa osiguranja, kreditna karta; X nedjelja Kolokvijum II; Pojam istorija i vrste berzi; Pravni položaj berze u crnogorskom pravu;XI nedjelja Finansijska tržišta – organizacija, uslovi kotiranja; Učesnici u trgovini hartijama od vrijednosti;XII nedjelja Praktična nastava – posjeta berzi; Berzanski posao – pojam, vrste i bitni sastoci; XIII nedjelja Emisija hartija od vrijednosti (pojam, pravna priroda, subjekti emisije, predmet, postupak i vrste emisije hartija od

vrijednosti);XIV nedjelja Praktična nastava: posjeta Komisiji za hartije od vrijednosti ili gostujući predavač – član Komisije za hartije od

vrijednosti; Emisija hartija od vrijednosti.XV nedjelja Praktična nastava: odbrana seminarskih radova i rasprava o stručnim pitanjima nakon odbrane sa nastavnikom i

studenti međusobno.XVI – XIX nedjelja






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: Vasiljevic Mirko, Trgovinsko pravo, Beograd, izdanje od. 2009.. godine i dalje (poglavlja prema nastavnom programu);Jovanović Nebojša, Berzansko pravo, Beograd, 2009. (poglavlja prema nastavnom programu)Zakon o hartijama od vrijednosti ("Sl. listu CG", br. 59/00;10/01; 28/06); "Sl. list Crne Gore", br. 53/09 od 07.08.2009, 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2012.) (uskoro novi Zakon o tržištu kapitala)Dodatna literatura: Raj Pansar, Philip Boeckman, eds, European Securities Law, Oxford University Press, 2010.

165

Marcus Best, Jean-Luc Soulier, eds, International Securities Law Handbook, Kluwer Law International, 2010. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Dva testa - do 20 poena (ukupno maksimalnih 40 poena),- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi. - do 20 poena. - Završni ispit do 40 poena.- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).


Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vladimir SavkovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

NAZIV PREDMETA: PORESKO PRAVO

166

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni I 7 4p+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije-Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o poreskom pravu koji je dio pravnog sistema ,da razumije principe poreskog prava izvedene iz ustavnog principa vladavine prava, da upozna poreski sistem Crne Gore i poresko pravo EU, da simulira i demonstrira poreski postupak za pojedine vrste poreza u poreskom pravu Crne Gore.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni osnovne elemente poreskog prava; razlikuje i objasni pojedine vrste poreza u poreskom sistemu Crne Gore i savremenih država; analizira i razumije poreski postupak i poreskopravni odnos od nastanka poreske obaveze do naplate poreza; analizira zakonski opis poreskog činjeničnog stanja od poreskog obveznika do poreskih olakšica; razumije pojam dvostrukog oporezivanja, razlikuje fenomene slične dvostrukom oporezivanju i metode za sprečavanje odnosno eliminaciju dvostrukog oporezivanja, 6.analizira i objasni poresko pravo EU, harmonizaciju u domenu posrednih i neposrednih poreza, prihode i rashode budžeta EU kao i praksu Evropskog suda pravde i Evropskog revizorskog suda u oblasti poreza i bužeta.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Gordana Paović-Jeknić – nastavnikMetod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, praksu u državnim organima, diskusije, istraživanja, seminare kao i individualne zadatke i aktivnosti.Praktična nastava: Obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) a obuhvata: predavanja gostujućih predavača i stručnjaka iz prakse, boravak i praksu u Privrednoj komori, Poreskoj upravi, Upravi carina i Ministarstvu finansija, analizu pojedinačnih poreskih zakona i upoznavanje sa procesom harmonizacije poreskog i bužetskog prava Crne Gore sa pravom EU. SADRŽAJ PREDMETAI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedeljaV nedelja

VI nedeljaVII nedelja

VIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedelja

XII nedeljaXIII nedeljaXIV nedelja XV nedeljaXVI-XIX nedelja

Poresko pravo kao dio pravnog sistema, principi poreskog prava Poresko pravni odnos, stranke u poreskopravnom odnosuPoreski imovinski odnos, poreski upravni odnos, sukob poreskih zakonaPoreski sistem Crne Gore,porez na dohodak fizičkih licaPraktična nastava: praksa u državnim organima –gostujuće predavanja poreskog stručnjaka; Porez na dobit pravnih lica, porez na imovinuPorezi na potrošnju:Porez na dodatu vrijednost, akcizeCarine, vrste carina, postupak utvrđivanja i naplate carina, carinske povlastice Praktična nastava:praksa u državnim organima.Prvi kolokvijumPoresko pravo EU,pozitivna integracija u oblasti poreza ( Ugovor EU, direktive) Negativna integracija u oblasti poreza (praksa Evropskog suda pravde)Praktična nastava: analiza prakse Evropskog suda pravde i Evropskog revizorskog suda (mjesto održavanja Pravni fakultet); Harmonizacija u domenu posrednih i neposrednih poreza Popravni Prvog kolokvijumaBudžet EUStruktura budžeta EU Budžetska kontrola u EUZavršni ispitPopravni ispit

Opterećenje studenata7 KREDITA X 40/30 = 9 SATI I 20 MINUTA Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi4 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obavljaju praksu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada Literatura:Osnovna: D. Popović, Poresko pravo, Univerzitet u Beogradu-Pravni fakultet, Beograd 2015. G. Ilić Popov, Poresko pravo Evropske unije, Univerzitet u Beogradu, Beograd 2010. J. Šimović, H. Šimović, Fiskalni sustav i fiskalna politika Evropske Unije, Univerzitet u Zagrebu, 2006. Dodatna: G. Paović Jeknić, Budžetsko pravo, Univerzitet Crne Gore -Pravni fakultet u Podgorici, Podgorica 2007. D.Popović, Nauka o porezima i poresko pravo, univerzitet u Beogradu, 1997. Ben Terra, Peter Wattel European Tax lawOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).



Posebne naznake za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Gordana Paović-JeknićNapomena: Sve dodatne informacije moguće je dobiti na www. pravni.ucg.ac.me

167

Naziv predmeta: ARBITRAŽNO PRAVO


obavezan I 8 4+1Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske/master Poslovno pravo na Pravnom fakultetuUslovljenost drugim predmetima: neCiljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim konceptima arbitražnog rješavanja sporova Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni razliku između arbitražnog i sudskog rješavanja sporova; utvrdi koja vrsta arbitražnog rješavanja sporova najbolje odgovara konkretnom slučaju; ustanovi koje pravne izvore treba primijeniti; ako se radi o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži pod kojim uslovima njena odluka proizvodi dejstva.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Pof. dr Maja Kostić- MandićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktični oblici nastave (studije slučaja, odbrana seminarskih radova i diskusija), vježbe, konsultacije.PLAN RADA Nedjelja i datum

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vježbe (V) i ostale nastavne sadržaje (O); Planirani oblik provjere znanja(PZ: domaći zadaci, kontrolni testovi, kolokvijumi, ....)

I –1) P/V/O/Pz2) Uvodne napomene o predmetu i literaturiII- P/V/O/Pz Pojam i istorijat arbitraže, odnos sa sudskim postupkom i alternativnim metodama rješavnja sporovaIII- P/V/O/Pz Vrste arbitraža (domaće i strane, institucionalne i ad hoc, za rješavanje investicionih sporova i dr.)IV- P/V/O/Pz Pravni izvori (domaći i strani, hijerarhija izvora)

Zakon o arbitraži, UNCITRAL Model zakon, Evropska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži, Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju inostranih arbitražnih odluka

V- P/V/O/Pz Sporazum o arbitraži VI- P/V/O/Pz Nadležnost arbitražeVII- P/V/O/Pz Arbitri (izbor i imenovanje arbitara, nepristranost i nezavisnost arbitara, prestanak dužnosti), odbrana

seminarskih radova i diskusija VIII- P/V/O/Pz KolokvijumIX- P/V/O/Pz Popravni kolokvijumaX- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja; Postupak pred arbitražom (opšte karakteristike, tok postupka, postupak

po Arbitražnim pravilima UNCITRAL-a i pravilnicima domaće i najpoznatijih stranih institucionanih arbitraža), XI- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja; Mjerodavno pravo (autonomija volje, po pravičnosti, lex mercatoria).XII- P/V/O/Pz Arbitražna odlukaXIII- P/V/O/Pz Sudska kontrola: poništaj domaće arbitražne odluke XIV- P/V/O/Pz Praktična nastava: studije slučaja; Priznanje i izvršenje strane arbitražne odluke – režim Njujorške

konvencije.XV- P/V/O/Pz Priprema za završni ispit, simulacija slučajaXVI- Završni ispitXVII- Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rokObaveze studenta u toku nastave: Prisustvo i aktivno učešće u oblicima praktične nastaveKonsultacije: Ponedjeljkom od 9-13 h




Literatura: - Maja Stanivuković, Međunarodna arbitraža, Službeni glasnik, Beograd, 2013.- Maja Kostić-Mandić, Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2016.- Zakon o arbitražama (Sl. list CG br. 47/2015)-Evropska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961.-Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju inostranih arbitražnih odluka iz 1958.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja su kolokvijum (test), popravni kolokvijuma (test), završni ispit i popravni ispit (u usmenoj formi) i ispit u avgustovskom roku (rješavanje slučajeva).Ocjenjuju se:

- Kolokvijum - do 40 poena - Seminarski rad i učešće u drugim oblicima praktične nastave - do 20 poena- Završni ispit – do 40 poena- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Ocjena A B C D EBroj

poena5) 90-100 80-89 70-79 60-69 51-59

Posebne naznake za predmet: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

168

NAZIV PREDMETA PRAVNA I POSLOVNA ETIKA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni / Magistarske/master

studijeI 7 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa esencijalnim principima i kategorijama etike, razvojem i problemima primjenjene etike, etičkim problemima profesije pravnik, naročito osnovnim crtama profesionalne etike sudija i advokata, a poseban akcenat će biti stavljen na primjenu poslovne etike. Takođe, analiziraće se i značajni kodeksi profesionalne etike (npr. Kodeks advokatske etike Evropske unije i različiti kodeksi poslovnog ponašanja).Ishodi učenja. Nakon što studenti polože ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepoznaju i opišu osnovne etičke kategorije; p repoznaju i opišu različite teorijske pristupe problematici etičkog diskursa u pravu; definišu osnovna pravila etike pravnih profesija (npr. profesionalna etika advokata); analiziraju najznačajnije kodekse profesionalne etike; analiziraju i objasne različite kodekse poslovne etike i poslovnog ponašanja. Nastavnik: doc. dr Marko DokićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, vježbe, konsultacije, praktična nastavaPLAN RADA PO NEDJELJAMA:Pripremne nedjelje Nedjelje za nastavu, kolokvijume i završni ispit:

I Uvodno predavanjeII Osnovne etičke kategorijeIII Pojam, elementi i funkcije moralaIV Etički izvori pravaV Uloga pravnika u praksi VI Profesionalna etika sudske profesije: uloga sudija i sudskih službenika; nezavisnost i nepristrasnost sudija; korupcija u pravosuđuVII Profesionalna etika advokata: uloga advokata; prihvatanje i prestanak zastupanja, stručnost, savjesnost u obavljanju

advokatske profesije, odnos: advokat – klijent; dužnost čuvanja advokatske tajne; lojalnost klijenata; dužnost čuvanja ugleda advokature

VIII Praktična nastava: Kodeks profesionalne etike advokata i Statut Advokatske komore – analiza; posjeta Advokatskoj komoriIX Kolokvijum X Popravni kolokvijumXI Predmet i metod poslovne etikeXII Pojam i razvoj poslovne etikeXIII Poslovna moralna praksaXIV Primjena poslovne etikeXV Praktična nastava / Poslovne komunikacijeXVI Završni ispit


OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno U semestru7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta




Osnovna literatura:Uvod u etiku, pr. Piter Singer, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad, 2004.Džejms E. Moliterno, Pravna etika, USAID-NCSC, Beograd, 2006 (materijali za predmet Pravna etika za pravne fakultete u Srbiji).Milan Miljević, Poslovna etika i komuniciranje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Kolokvijum – maksimalano 40 poena- Zadaci na osnovu praktične nastave – maksimalno 10 poena- Završni ispit – maksimalno 50 poena



169

NAZIV PREDMETA PRAVO UNUTRAŠNJEG TRŽIŠTA EVROPSKE UNIJE

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časovaObavezan I I 8 4P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovnopravni smjer (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladimir Savković, nastavnikCiljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa ključnim pojmovima iz oblasti Prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, sa razvojem Unutrašnjeg tržišta EU od Rimskog ugovora, pa do danas, ključnim izazovima u razvoju, načinu na koji su prevazilaženi u prošlosti i mogućnostima prevazilaženja trenutnih koji se odnose na potrebu nastavka integrisanja samih tržišta članica EU, ali i uključivanja tržišta novih država članica, analizirati ključne slobode unutrašnjeg tržišta pojedinačno, upoznati studente sa regulatornim okvirom na nivou primarnog i sekundarnog prava EU, a potom i na nivou sudske prakse Suda pravde EU, objasniti specifičan značaj i poziciju Suda pravde EU u zaštiti i nadogradnji osnovnih tržišnih sloboda, upoznati studente sa ključnim izazovima Crne Gore u procesu integracija, prednostima i izazovima skorog članstva u Evropskoj uniji i integracije u unutrašnje tržište.Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare i individualne zadatke i aktivnosti .Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Identifikuje vrste pravnih izvora evropskog prava i objasniti njihovo pravno dejstvo; Pokaže razumijevanje materijalnog evropskog prava, a posebno prava unutrašnjeg tržišta; Razumije odnos između tržišnih sloboda i osnovnih prava u EU i metode njihova balansiranja od strane Suda EU; Razumije opseg primjene slobode kretanja roba, osoba, usluga i kapitala, te razlikuje, grupiše i upoređuje vrste mjera koje utiču na ostvarivanje tih sloboda; Grupiše i upoređuje vrste opravdanja mjera koje ograničavaju tržišne slobode, te primjenjuje testove proporcionalnosti, test javnog interesa i drugih osnova za dopuštanje ograničenja osnovnih sloboda; Analizira i rješava pravne probleme primjenom primarnih i sekundarnih izvora prava i drugih izvora prava na složeno činjenično stanje, uključujući praksu Suda pravde EU; Predloži mogući budući razvoj prakse Suda EU o ovom području ili preporuči donošenje novog evropskog zakonodavstva; Praktična nastava: Oblici praktične nastave: studije slučaja Suda pravde Evropske unije po tematskim cjelinama, tj. analiza okolnosti slučaja i presuda, tematske debate, seminarski radovi i drugi oblici participacije u predviđenim segmentima praktične nastave. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi. Sadržaj predmeta: I nedjelja Upoznavanaje sa materijom koja će biti predmet proučavanja u toku semestra, osnovnim metodima nastavnog i

ispitnog procesa. Iznošenje uzajamnih očekivanja na relaciji nastavnik – studenti; Izvori prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije; Počeci i razvoj Evropske unije i unutrašnjeg tržišta od Evropske zajednice za ugalj i čelik do Lisabonskog ugovora;

II nedjelja Unutrašnje tržište Evropske unije – uspostavljanje, ustavno definisanje i polazni principi (zaštita konkurencije, optimizacija ekonomskih aktivnosti, puna ekonomska integracija, direktno dejstvo); Harmonizacija nacionalnih propisa;

III nedjelja Evolucija institucionalno pravnog okvira od ugovora iz Mastrihta do trenutnog regulatornog okvira; IV nedjelja Unijsko građanstvo; Pojam i institucionalni okvir; Zabrana diskriminacije; Direktiva o pravima građana Evropske unije

(subjekti, predmet regulisanja i ključna rješenja);V nedjelja Ekonomsko-monetarna unija u okviru Evropske unije: evolucija ekonomsko-monetarne unije od ugovora iz Mastrihta

do Lisabonskog ugovora, Institucionalno-regulatorni okvir ekonomsko-monetarne unije: Evropska centralna banka i Evropski sistem centralnih banaka;

VI nedjelja Osnovne slobode na unutrašnjem tržištu Evropske unije; Sloboda kretanja roba, usluga, ljudi (radne snage), kapitala: ključni pojmovi, principi primjene (vertikalno i horizontalno dejstvo odredbi osnivačkih ugovora) i dileme u pogledu broja sloboda; Sloboda kretanja robe: carinska unija, zabrana ograničenja slobodnog protoka roba na unutrašnjem tržištu;

VII nedjelja I kolokvijum; Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Izuzeci od zabrane ograničenja slobodnog protoka roba u primarnim izvorima prava Evropske unije i izuzeci stvoreni kroz praksu Evropskog suda pravde;

VIII nedjelja Sloboda pružanja usluga: pojam, nosioci prava, načini ostvarivanja slobode pružanja usluga; Neposredno dejstvo slobode pružanja usluga;

IX nedjelja Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Ograničenja slobode pružanja usluga u primarnim izvorima prava Evropske unije i ograničenja stvorena u praksi Suda pravde Evropske unije;

X nedjelja Sloboda kretanja ljudi (radne snage); Pojam, izvori prava (osnivački ugovori, sekundarni izvori, sudska praksa Suda pravde Evropske unije); Kretanje i rad na prostoru Evropske unije

XI nedjelja Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Ograničenja slobode kretanja radne snage u primarnim izvorima prava Evropske unije i ograničenja stvorena u praksi Suda pravde Evropske unije;

XII nedjelja Kolokvijum II; Sloboda kretanja kapitala i sloboda platnog prometa; Pojam, izvori, osnovni pojmovi i polje primjene (direktno oporezivanje, specijalna prava – »zlatne akcije«, promet nektretnina, bilateralni investicioni ugovori)

XIII nedjelja Praktična nastava: studije slučaja Suda pravde Evropske unije; Ograničenja slobode kretanja kapitala primarnim izvorima prava Evropske unije i ograničenja stvorena u praksi Suda pravde Evropske unije;

XIV nedjelja Osnovi prava konkurencije na unutrašnjem tržištu Evropske unije: narušavanje konkurencije, zloupotreba dominantnog položaja na tržištu i pravne posljedice povrede; Državna pomoć u Evropskoj uniji;

XV nedjelja Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova na zadate teme i rasprava nakon odbrane o stručnim pitanjima studenata međusobno i sa nastavnikom;





Struktura:4 sati predavanja1 sati vježbi5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema)

170

kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: Misita Nevenko, Evropska unija – unutrašnje tržište, Sarajevo, 2014;Meškić Zlatan, Samardžić Darko, Pravo Evropske unije I, Sarajevo, 2012 (poglavlja prema nastavnom programu);Ugovor o funkcionisanju Evropske unije (Službeni list EU C 326 , 26/10/2012 P. 0001 – 0390)Dodatna literatura:Friedl Weiss, Clemens Kaupa, European Union Internal Market Law, Cambridge University Press, 2014 (dostupno u biblioteci Pravnog fakulteta);

Norbert Reich, Annette Nordhausen Scholes, Jeremy Scholes, Understanding EU Internal Market Law, Intersentia, 2015;

Isidora Maletić, The Law and Policy of Harmonisation in Europe's Internal Market, Edward Elgar Publishing, 2013.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Dva testa do 20 poena (ukupno maksimalnih 40 poena),Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave/predavanja (4časa x 15nedjelja): 20% ili 12 časova nastave i 15 (15 nedjelja x 1 čas vježbi) časova vježbi - do 20 poena. - Završni ispit do 40 poena.- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 – 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50Ocjena A B C D E

Posebnu naznaku za predmet: /Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vladimir SavkovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

171

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Jeremy+Scholes%22

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Annette+Nordhausen+Scholes%22

https://www.google.me/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Norbert+Reich%22

Naziv predmeta: PRAVO OSIGURANJAŠifra predmeta Semesta

rBroj ECTS

kreditaNedjeljni fond časova

II 7 4P + 1VStudijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta. Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje studenata osnovama i principima prava osiguranja; da studenti usvoje znanja o ugovoru o osiguranju, pravima i obvezama stranaka ugovora o osiguranju i reosiguranju, vrstama osiguranja, shvate značaj i nužnost osiguranja i da stečena znanja mogu primijeniti na stvarne situacije; da se upoznaju sa prednostima, ograničenjima, funkcijama i troškovima, odnosno tehničkim i pravnim aspektima osiguranja; upoznavanje sa svim aspektima prirode i uloge osiguranja u zemlji kao i dostignućima u ovoj oblasti u ekonomski razvijenim zemljama, od bazičnih principa do poslovnih operacija i funkcionisanja tržišta osiguranja.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i analizu primjere iz prakse.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Agenciji za nadzor osiguranja - regulatoru na tržištu osiguranja u Crnoj Gori, kao i odabranim osiguravajućim kompanijama koje se bave poslovima životnog i neživotnog osiguranja, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše osnovne vrste osiguranja; definiše izvore prava osiguranja i kritiĉki vrednuje i prepozna ulogu osiguranja u poslovanju; izdvoji specifiĉne institute prava osiguranja u kontekstu realizacije (međunarodne) trgovine; objasni ratio uređenja odnosa između ugovornih strana pojedinih ugovora o osiguranju, kao i položaja trećih lica u tim odnosima; diskutuje o ulozi i značaju instituta osiguranja odgovornosti; interpretira pojedine institute prava osiguranja sadržane u ugovorima, i u praksi ih pravilno primijeni; koristi propise i domaću i inostranu struĉnu literaturu iz prava osiguranja; uporedi pravno normiranje odnosa koji nastaju u pojedinim ugovorima o osiguranju; vrenuje nivo zakonskog uređenja prava i obveza stranaka u ugovorima o osiguranju u odnosu na pravo stranaka da samostalno regulišu pojedina pitanja svog odnosa; kritički razmišlja o kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi.

Sadržaj predmeta: Uloga i značaj osiguranja; Istorijski razvoj osiguranja; pojam i definicija osiguranja;izvori prava osiguranja, izvori prava statusnog karaktera, izvori prava obligacionopravnog karakteraVrste osiguranja; Osnovni pojmovi (elementi) osiguranja; lica u pravu osiguranja; Nastajanje i trajanje osiguranja.Ugovor o osiguranju (elementi ugovora o osiguranju, obilježja ugovora o osiguranju, polisa osiguranja, obveze stranaka) Praktična nastava – analiza primjera i sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Ugovor o osiguranju (odgovornost, uslovi osiguranja, zastara prava, prijenos ugovora); Praktična nastava – posjeta Agenciji za nadzor osiguranja (mjesto održavanja: sjedište Agencije za nadzor osiguranja); Osiguranje za tuđi račun; prestanak osiguranja; Odnos osiguranja i građanske odgovornosti; Gubitak prava iz osiguranja; KolokvijumUgovor o osiguranju imovine; načela; naknada; procjenjivanje i isplata naknade iz osiguranja; prenos ugovora o osiguranju; subrogacija.Popravni kolokvijumVrijednost osigurane stvari; Nadosiguranje; Višestruko i dvostruko osiguranje; PodosiguranjeOsiguranje od odgovornosti; opšta pravila; pravni odnosi između osiguravača i osiguranika; pravni položaj trećih lica; oštećeni kao povjerilac osiguranika i osiguravača.Praktična nastava – posjeta osiguravajućoj kompaniji koja se bavi poslovima neživotnog osiguranja (mjesto održavanja: sjedište osiguravajuće kompanije); Obavezno osiguranje od odgovornosti korisnika odnosno sopstvenika motornih vozila Osiguranje licaPraktična nastava – posjeta osiguravajućoj kompaniji koja se bavi poslovima životnog osiguranja (mjesto održavanja: sjedište osiguravajuće kompanije); Ugovor o osiguranju od posljedica nesrećnog slučaja; Reosiguranje Završni ispit / Popravni ispit



Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minutaUkupno opterećenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: Obavezna literatura: Predrag Šulejić, Pravo osiguranja, Pravni fakultet, BeogradDodatna literatura: Dragan Mrkšić, Zdravko Petrović, Katarina Ivančević, Pravo osiguranja, Službeni glasnik, Beograd 2008.godJasna Pak, Pravo osiguranja, Berograd, 2011.Zdravko Petrović, Vladimir Čolović, Istorija osiguranja u Srbiji, Crnoj Gori i Jugoslaviji do 1941. godine, Dosije, 2013Pavić, Drago, Ugovorno pravo osiguranja, Tectus, 2009Pavić, Drago , Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, 2006Nataša S. Petrović Tomić, Zaštita potrošača usluga osiguranja, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2015Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);

172

http://www.knjizara.com/Vladimir-Colovic-o13577

http://www.knjizara.com/Zdravko-Petrovic-o2098

- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).



Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

173

Naziv predmeta: PRAVO KONKURENCIJEŠifra predmeta Status

predmetaSemestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan II 8 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje : Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dražen Cerović – nastavnikCiljevi predmeta: Pravo konkurencije je predmet koji se bavi crnogorskim i evropskim pravom konkurencije i tržišnog nadmetanja. Glavna materijalna područja prava konkurencije su sporazumi koji ograničavaju tržnšno nadmeteanje, zloupotrebu vladajućeg položaja i koncentracije preduzetnika. Osim toga, predmet objašnjava procesne i statusne aspekte prava konkurencije, kao što je položaj nacionalnih i evropskih tijela za zaštitu tržišnog nadmetanja. Predmet obuhvata i zabranu državne pomoći. Nakon uspješno savladanog predmeta student može da: definiše pojam i svrhu prava konkurencije; identifikuje izvore prava konkurencije; opiše istorijski razvoj prava konkurencije; prepozna tijela osiguranja slobodnog tržišnog nadmetanja; objasni pojam mjerodavnog tržišta; diskutuje o zabranjenim sporazumima i posljedicama takvih sporazuma; objasni pojam i posljedice monopolistiĉkog djelovanja i koncentracija; imenuje tijela koja osiguravaju slobodno tržišno nadmetanje; diskutuje o državnim pomoćima; objasni uticaj ekonomskih teorija na kvalifikaciju određene povrede tržišnog nadmetanja.Metod nastave i savladavanja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i uporedne primjere iz evropske prakse. Nastava obuhvata sistematski pregled materije uz interaktivni pristup i učestvovanje polaznika u raspravi i rješavanju problemskih pitanja.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja i na vježbama i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa praksom rada Agencije za zaštitu konkurencije, postupcima koji se pred njom vode i standardima odlučivanja , sankcijama koje izriče i pravnim sredstvima protiv njenih odluka.

Ishodi učenja - Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: primijeniti relevantna pravna pravila i institute; interpretirati ulogu prava konkurencije na državu u cjelini; samostalno se koristiti propisima s područja prava konkurencije; sprovesti samostalno istraživanje izvora radi pronalaženja najprimjerenijeg rješenja u konkretnoj situaciji; - razlikovati javnopravnu i privatnopravnu zaštitu; analizirati pojmove tržišne snage i mjerodavnog tržišta; kategorizirati razliĉite vrste ograniĉavanja trţišnog nadmetanja putem kartela; razlikovati različite pojavne oblike zabranjenih sporazuma (horizontalnih i vertikalnih), zloupotrebu vladajućeg položaja i koncentraciju; ispitati pojmove zabranjenog sporazuma, zloupotrebe vladajućeg položaja na tržištu i zabranjene koncentracije preduzetnika - predložiti oštećenom klijentu konkretne mjere zaštite od protivpravnog djelovanja preduzetnika; formulisati mjere zaštite tržišnog nadmetanja koje mogu preduzeti nadležni regulatori; osmisliti kako bi izgledala prijava koncentracije pred nadležnim tijelom; konstruisati hipotetičke slučajeve povrede tržišnog nadmetanja.

Sadržaj predmeta: I nedjelja Konkurencija i pravo konkurencije; Definisanje pojma konkurencije; Efekti konkurencije; Koncepcija savršene konkurencije;II nedjelja Definisanje pojma narušavanja konkurencije; Definisanje politike i prava konkurencije; Kratka istorija prava konkurencije;III nedjelja Monopol i monopolsko ponašanje; Efekti monopolskog ponašanja; Ekonomska regulacija i pravo konkurencije; Definisanje i

osnovni mehanizmi kartela;IV nedjelja

Pravni aspekt tretmana kartela (uključujući mehanizme i izuzeća); Pravni aspekt tretmana ostalih horizontalnih sporazuma (uključujući mehanizme i izuzeća)

V nedjelja

Praktična nastava – gostovanje stručnjaka - praktičara iz oblasti prava konkurencije (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VI nedjelja

Kolokvijum

VII nedjelja

Pravni aspekt tretmana vertikalnih sporazuma (uključujući mehanizme i izuzeća); Dominantan položaj i njegova zloupotreba; Pravni tretman zloupotrebe dominantnog položaja prema potrošačima;

VIII nedjelja

Popravni kolokvijum

IX nedjelja

Definisanje i vrste koncentracija; Pravni tretman kontrole koncentracija;

X nedjelja

Institucije prava konkurencije; Pravna rješenja iz Zakona o zaštiti konkurencije u CG; Ovlašćenja Agencije za zaštitu konkurencije;

XI nedjelja

Primjena pravila Opšteg upravnog postupka i prekršajnog postupka u radu Agencije za zaštitu konkurencije;

XII nedjelja

Pojam i vrste državne pomoći; Kontrola državne pomoći; Kontrola državne pomoći u EU i izvan EU;

XIII nedjelja

Praktična nastava – posjeta Agenciji za zaštitu konkurencije i uvid u vođenje postupaka (mjesto održavanja: Agencija za zaštitu konkurencije);

XIV nedjelja

Procesno pravo konkurencije; Nadležnost; Postupak i standardi odlučivanja; Sankcije;

XV nedjelja

Pravna sredstva protiv odluka Agencije za zaštitu konkurencije;






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane,

174

dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.LiteraturaObavezna literatura:1. Butorac Malnar, V., Pecotić Kaufman, J., Petrović, S.; Pravo tržišnog natjecanja; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013).2. Boris Begović, Vladimir Pavić, Uvod u pravo konkurencije, Beograd: Pravni Fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012.3. Zakon o zaštiti konkurencije, ("Sl. list Crne Gore", br. 44/12 od 09.08.2012);4. Uredba o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (NN, br. 9/2011);5. Zakon o državnim potporama (NN, br. 47/2014);6. Propisi sa: http://www.aztn.hr i http://ec.europa.eu/competition/index_en.html;Dušan Popović, „Zaštita konkurencije u pravu Svetske trgovinske organizacije – stanje i perspektive“ u „Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom EU (2014)“ (ur. V. Radović), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014, str. 221-244. Katarina Damnjanović, Dušan Popović, „Reforma prava konkurencije EU: Uredba br. 1/2003“, Revija za evropsko pravo 1/2004, str. 27-41. Maja Stanivuković, „Primena domaćih pravila o zaštiti konkurencije na pravne odnose sa međunarodnim elementom po uzoru na pravo Evropske zajednice“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 2/2009, str. 110-134, članak dostupan na sajtu: www.ius.bg.ac.rs Keith N. Hylton, “The law and economics of monopolization standard” in “Antitrust Law and Economics” (ed. K. N. Hylton), Edward Elgar, 2010, poglavlje V. Eleanor M. Fox, “US and EU Competition Law – A Comparison” in “Global Competition Policy” (eds. J. D. Richardson, E. M. Graham), Institute for International Economics, 339-354, članak dostupan na sajtu: www.iie.com.Dodatna literatura: Liszt M.; Pravno uređenje državnih potpora u RH; Pravo u gospodarstvu 43 (2004), 4 (2004), str. 260-290Šoljan Vedran; Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja: I.dio; Hrvatska pravna revija 3 (2003), 2 (2003), str. 34-49Šoljan Vedran; Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja: II.dio; Hrvatska pravna revija 3 (2003), 3 (2003), str. 37-50Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ), Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolokvijuma.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).

- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicimaprovjere znanja, a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).

Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50Ocjena A B C D E

Posebnu naznaku za predmet: -Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dražen CerovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me i www.drazencerovic.me

175

http://www.drazencerovic.me/

Naziv predmeta: KOMPANIJSKO PRAVO EUŠifra predmeta Status

predmetaSemestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan II 7 4P + 1VStudijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragan Radonjić – nastavnikCiljevi predmeta: Na kraju kursa iz ovog predmeta student treba da je osposobljen da definiše i raspravlja o različitim formama (metodima) obavljanja privredne djelatnosti regulisane u pravu EU; da definiše i obrazloži njihovu svojinsku, upravljačku i organizacionu strukturu; da simulira i demonstrira postupak osnivanja, povezivanja i prestanka tih društava.Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse Evropskog suda.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: razlikuje i objasni osnivanje novih oblika privrednih društava na nadnacionalnom nivou; prepozna i opiše različite teorijske pristupe problematici regulisanja kompanijskog prava EU; razlikuje i definiše periode razvoja kompanijskog prava EU; navede i opiše organe evropskih privrednih društava; navede pravila o jačanju prava akcionara; objasni prekogranični prijenos sjedišta društva, spajanje društava, preuzimanje društava; samostalno anlizira releantne propise podložne stalnom usklađivanju, unapređivanju i mijenjanju radi lakšeg poslovnog nastana i prekograničnog djelovanja trgovačkih društava.

Sadržaj predmeta: I nedjelja Izvori i razvoj kompanijskog prava EUII nedjelja Pravo na nastanjivanje; Ništavost, objavljivanje informacija i poslovanje društava kapitalaIII nedjelja Kapital akcionarskog društva – druga direktiva; osnivanje društva i formiranje osnovnog kapitala IV nedjelja

Kapital akcionarskog društva - održavanje osnovnog kapitala;promjene osnovnog kapitala; alternativni koncept zaštite povjerilaca i akcionara,

V nedjelja

Prava akcionara; Jednočlano trgovačko (privredno) društvo;

VI nedjelja

Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

VII nedjelja

Kolokvijum

VIII nedjelja

Pravo preuzimanja

IX nedjelja

Popravni kolokvijum

X nedjelja

Spajanje privrednih društava – prekogranična i nacionalna spajanja; istorijat regulisanja spajanja; saržaj direktiva u vezi sa spajanjima;

XI nedjelja

Spajanje privrednih društava – prekogranična i nacionalna spajanja - spajanje pripajanjem; Podjele društava;

XII nedjelja

Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet );

XIII nedjelja

Prekogranična promjena sjedišta društva; Ogranak privrednog društva

XIV nedjelja

Evropska kompanija; Evropsko zatvoreno društvo; Evropska ekonomska interesna grupacija (EEIG); Evropska zadruga (SCE);

XV nedjelja

Praktična nastava – analiza sudske prakse Evropskog suda (mjesto održavanja: Pravni fakultet );








Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: Obavezna literatura:M. Vasiljević, V. Radović, T. Jevremović Petrović Kompanijsko pravo Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012. Dodatna literatura: Hana Horak, Jasminka Pecotić Uvod u europsko pravo društava; Školska knjiga; 2010.Stefan Grundmann, European Company Law: Organization, Finance and Capital Markets, Intersentia, Antwerpen – Oxford, 2007.

176

Vanessa Edwards, EC Company Law, Clarendon Press, Oxford, 1999.Erik Werlauff, EU-Company Law: Common business law of 28 states, 2nd edition, DJØF Publishing, Copenhagen, 2003.Adriaan Dorresteijn, Tiago Monteiro, Christoph Teichmann, Erik Werlauff, European Corporate Law, second edition, Kluwer Law International, Alphen aan den Rijn, 2009.Mads Andenas, Frank Wooldridge, European Comparative Company Law, Cambridge University Press, Cambridge, 2009.Mathias Habersack, Europäisches Gesellschaftsrecht, 3. Auflage, Verlag C.H. Beck, München, 2006.Marcus Lutter, Walter Bayer, Jessica Schmidt, Europäisches Unternehmens- und Kapitalmarktrecht: Grundlagen, Stand und Entwicklung nebst Texten und Materalien, 5. Auflage, De Gruyter, Berlin – Boston 2012. Guido Ferrarini, Klaus J. Hopt, Japp Winter and Eddy Wymeersch (eds.), Reforming Company and Takeover Law in Europe, Oxford University Press, Oxford, 2004. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).



Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dragan RadonjićNapomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

177

NAZIV PREDMETA STEČAJNO PRAVOŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan III 6 4P + 1VStudijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta. Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa pitanjima: stečajnog prava i povezanih insolvencijskih postupaka, razlozima za otvaranje insolvencijskih postupaka, pravnim posljedicama otvaranja insolvencijskog postupka, postupaka nakon otvaranja insolvenscijskog postupka, zaključenjem i obustavom postupka, lične uprava, oslobađanjem od preostalih obveza, stečajem banaka i osiguravajućih kompanija, stečajnim postupkom s međunarodnim obilježjem.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse crnogorskih sudova.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Privrednom sudu, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše osnovna naĉela steĉajnog prava, faze steĉajnog postupka i osnovne institute steĉajnog prava; objasni ciljeve i svrhu steĉajnog prava; imenuje organe steĉajnog postupka; objasni pravne posljedice otvaranja steĉajnog odnosno drugog insolvencijskog postupka i naĉine namirenja povjerilaca u tim postupcima; izdvoji razliĉite naĉine rješavanja insolventnosti pravnih subjekata i razlikuje posebne postupke u kojima je određena lična uprava ili određeno oslobođenje od preostalih obveza dužnika; prepozna insolvencijske postupke s međunarodnim elementom; navede osnovne razlika u zakonodavnim rješenjema u uporednom pravu; kritiĉki vrednuje važeća steĉajnopravna rješenja, njihovu teorijsku opravdanost kao i njihovu primjenu u sudskoj praksi.Sadržaj predmeta: I nedjelja Ciljevi pojam i sadržaj stečajnog prava; Izvori stečajnog prava; Načela stečajnog postupkaII nedjelja Subjekti stečajnog prava; Stečajni razlozi; Pretpostavka stečajnog razlogaIII nedjelja Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Stečajni postupak - Nadležnost;

Obaveze učestvovanja i prinudne mjere; Dostavljanje; Javno oglašavanje; Odluke; Pravni ljekovi; Prigovori; Troškovi postupka;

IV nedjelja Organi stečajnog postupka - stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor povjerilacaV nedjelja Pokretanje stečajnog postupka - Ovlašćeni predlagači; Forma i sadržina predloga; Povlačenje predloga; Otvaranje

stečajnog postupka bez vođenja prethodnog stečajnog postupka; Obaveza stečajnog dužnika da pruži potrebne podatke; Mjere obezbjeđenja; Ukidanje i izmjena mjera obezbjeđenja i zakonske zabrane izvršenja i namirenja; Pružanje usluga od opšteg interesa;

VI nedjelja Praktična nastava – posjeta Privrednom sudu (mjesto održavanja: Privredni sud Podgorica); Računi stečajnog dužnika;Potraživanja povjerilaca;Dospjelost potraživanja prema stečajnom dužniku;Pravo na prebijanje potraživanja u stečajnom postupku; Konverzija potraživanja stečajnog dužnika; Kamate; Zastarjelost potraživanja; Uslovna potraživanja; Procesnopravne posljedice otvaranja stečajnog postupka;Nastavak postupka;Nastavak parničnog postupka;Postupanje u slučaju nepreinačenja tužbenog zahtjeva; Zabrana izvršenja i namirenja. Pravo na izbor u slučaju dvostranoteretnog ugovora; Finansijski lizing; Fiksni poslovi; Primjena pravila na druge poslove sa ugovorenim rokom;Nalozi i ponude;Zakup;Roba u prevozu;

VII nedjelja KolokvijumVIII nedjelja Stečajna masa; IX nedjelja Popravni kolokvijumX nedjelja Utvrđivanje potraživanjaXI nedjelja Praktična nastava – analiza praktičnih primjera i sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Pobijanje pravnih

radnji stečajnog dužnika; XII nedjelja Unovčenje i dioba stečajne mase,XIII nedjelja Namirenje i zaključenje stečajnog postupkaXIV nedjelja ReorganizacijaXV nedjelja Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Međunarodni stečaj; XVI – XIX nedjelja

Završni ispit / Popravni ispit






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije rada.Literatura: - Mihailo Velimirović, Stečajno pravo, Beograd, 2010. ; M. Dika (1998). Insolvencijsko pravo, Pravni fakultet, 2009; Jakša Barbić,

Hrvatsko insolvencijsko pravo, HAZU, 2014- Gordana Ajnšpiler Popović, „Poverioci kao podnosioci predloga za pokretanje stečajnog postupka“, Pravo i privreda, br. 4-6/2011, str.

303-315- Jasnica Garašić, „Sličnosti i razlike u zakonskom određenju međunarodne nadležnosti za provedbu glavnog stečajnog postupka u

hrvatskog i srpskom pravu“, u: VI Tradicionalno savetovanje pravosuđa „Vršac 2009” –Stečaj I privatizacija, Beograd, 2009, str.185-203; Gordana Ilić-Popov, Nebojša Jovanović, Jovan Jovanović (urednici), Priručnik za polaganje ispita za stečajne upravnike, Agencija za

178

licenciranje stečajnih upravnika, Intermex, Beograd, 2006, str. 143-380- Nebojša Jovanović, „Osporljivost „izvršnih“ potraživanja u stečaju“, Pravo i privreda, br. 10-12/2010, str. 21-40; Vuk Radović, „Stečaj

povezanih društava –osnovni problemi i nedoumice“, Harmonius, br. 1/2014, str. 271-299- Vuk Radović, „Princip čiste univerzalnosti u međunarodnom stečaju“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, br. 2/2013, str.

261-278; Vuk Radović, „Pobijanje pravnih radnji bez naknade ili uz neznatnu naknadu u stečajnom postupku“, Anali Pravnog akulteta Univerziteta u Beogradu, br. 1/2013, str. 73-95; Vuk Radović, „Dileme u vezi sa pojmom neizvršenih dvostranoobaveznih ugovora u stečaju”, Pravo i privreda, br. 5-8/2009, str. 410-432; Vuk Radović, „Lična uprava stečajnog dužnika de lege ferenda”, Zbornik prve međunarodne konferencije zemalja Jugoistočne Evrope –Savremene tendencije u međunarodnom stečajnom pravu –uloga stečajnog upravnika, Beograd, 2009, str. 244-257; Marko Radović, „Položaj založnih („hipotekarnih“) poverilaca u stečajnom postupku“, Pravo i privreda, br. 4-6/2014; Marko Radović, „Pravni tretman kamata u našem stečajnom pravu“, Pravo i privreda, br. 4-6/2012, str. 285-304; Mirjana Radović, „Stečajnopravne posledice neovlašćenog otuđenja predmeta izlučnog prava“, u: Svetislav Taboroši (urednik), Razvoj pravnog sistema Srbije i hamonizacija sa pravom EU (prilozi projektu 2010), str. 72-86; Branko Radulović,„Subordinacija zajmova vlasnika u stečajnom postupku –ekonomska logika, uporedna rešenja i primena u Republici Srbiji“, u: Vuk Radović (urednik), Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom Evropske unije (2014), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2014, str. 27-47; Branko Radulović, „Unapred pripremljeni planovi reorganizacije u Republici Srbiji –uporedno pravna i empirijska analiza“, u: Vuk Radović (urednik), Usklađivanje poslovnog prava Srbije sa pravom Evropske unije 2013), Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013, str. 56-106

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).

Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena (samo na kolokvijumu i seminaru ili na kolokvijumu i završnom ispitu), a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).


Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

179

Naziv predmeta: POSLOVNO PRAVNA KLINIKA



OBEVEZNI III 6 4P+1VStudijski programi za koje se organizuje: MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE - Poslovno pravo

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskih i praktičnih znanja i vještina iz oblasti poslovnog prava .

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj predmet student će imati osnovna praktična znanja i vještine iz oblasti poslovnog prava i biće u mogućnosti da:

1) Analizira (pripremi slučaj, ponudi preliminarnu pravnu identifikaciju problema, hronološki sagleda sporno pitanje, odredi pravnu prirodu istog) i pruži rješenje konkretnog problema – slučaja iz sudske prakse;

2) Pripremi argumente za ulogu tužioca i tuženoga na simuliranom slučaju demonstrirajući vještinu dijaloga, aktivnog slušanja i suprostavljanja argumenata;

3) Razumije ulogu i nadležnost institucija, aktivnih i pasivnih nosilaca poslovnih aktivnosti;

4) Sačini tekst ugovora i u vezi sa tim, da informacije o elementima pojedinačnih ugovornih odnosa i drugih pravnih instrumenata;

5) Pruži osnovne konsultacije iz oblasti poslovnog prava sa međunarodnom komponentom, kao što su: Međunarodna kupoprodaja, Pravo stranih ulaganja, Koncesije. B.O.T., Međunarodno arbitražno pravo.

Uporedivost:

Queen Mary Univeristy of London Law School:http://www.ilincnetwork.eu/wp-content/uploads/2015/09/QM15-0011-88_15-iLINC-Brochure-Update-QMUL-Logo-No-Crops.pdfKU Leuven:https://www.law.kuleuven.be/education/clinics-1516/international-and-european-jurisprudencePalacký University Faculty of Law:http://www.pf.upol.cz/en/groups/studying/law-clinic-centre/Pravni fakultet Universiteta u Beogradu: http://www.ius.bg.ac.rs/Pravna%20klinika/PRAVNA%20KLINIKA.htmNew York University School of Law:http://www.law.nyu.edu/academics/clinics/semester/business Praktična nastava: Poslovno pravna klinika se dominantno, kroz nastavni proces na fakultetu i u toku boravka na institucijama, organizuje kroz praktičnu dimenziju usvajanja stručnih znanja - metodam slučaja i simulacije suđenja. Predmet je koncipiran kao naprednija i praktična verzija stručnih predmeta privrednopravne provinijencije sa osnovnih akademskih studija, te je analiza i simulacija pripreme argumentacije i odbrane slučaja osnovni metod rada.

Metod nastave i savladavnja gradiva: Kao obavezni predmet (valorizovan sa 8 ECTS kredita i sa strukturom časova (4+1)) na magistarskim/master studijama Poslovnog-pravnog smjera na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, pored klasične teorijske, podrazumijeva i praktičnu nastavu koja uključuje neposredan kontakt naših studenata sa profesionalcima iz oblasti Poslovnog prava. Metodi nastave uključuju posjete i treninge u Privrednom sudu, Privrednoj komori Crne Gore, Centru za posredovanje Crne Gore, Delta osiguranju, Advokatskoj kancelariji Karanović - Nikolić.Plan rada na Poslovnopravnim klinikama se sprovodi kroz dvije faze. I faza je najviše inovirana jer podrazumijeva uvođenje nastavnih jedinica sa pomenutim tehnikama metoda slučaja i simulacije suđenja. Njime se studentima omogućava primjena teorijskih znanja i razvijanje analitičkih sposobnosti neophodnih za rješavanje konkretnih pravnih problema: čitanje i rješavanje slučajeva iz sudske prakse. Ovim metodom se takođe razvija praktični način mišljenja i učenje kroz primjenu teorijskih znanja na slučajeve iz sudske prakse. Takođe, u ovoj fazi će se studentima u pripremi argumenta obije strane – tužioca i tuženoga, predstaviti tehnike i vještina simulacije suđenja kao novog metoda učenja, koji kroz simulaciju pripreme predmeta razvija sposobnost dijaloga, aktivnog slušanja i suprostavljanja argumenata. Kroz simulaciju studentima se daje mogućnost da vježbaju njihovu primjenu rješavajući konkretne pravne probleme. Simulacija kao metod afirmiše mentorski rad sa malim grupama uz korišćenje ektenzivnog bibliografskog materijala. Time se studenti uvode u svijet pripreme slučaja, obrade predmeta, preliminarne identifikacije problema, hronološkog sagledavanja problema, određivanja pravne prirode problema, rezimiranja i preliminarne pravne kvalifikacije.U poslednjem dijelu ove faze, a neposredno prije boravka u institucijama - akterima poslovnog prava u Crnoj Gori, studentima će se ukazati na sadržaj i značaj etičkih kodeksa sudija i advokata, kao praktičnih aktera. II faza rada na Poslovno pravnim klinikama koja se odnosi na boravak u institucijama- aktivnim i pasivnim nosiocima poslovne aktivnosti u Crnoj Gori.

Detaljan rad prema radnim nedeljama

I P/V Uloga i značaj pravnih klinika.

Inaugurisanje metoda slučaja i sumulacije suđenje

II P/VEx cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu MEĐUNARODNA PRODAJA ROBA. Upoznavanje sa okvirom definicije međunarodne prodaje robe i smiještanje ove transakcije u legislativni okvir Bečke konvencije (CISG), uz detaljno sagledavanje prava i obaveza, odgovornosti, prelaska rizika, bitne povrede ugovora, i pravnih sredstava. Upoznavanje sa sadržajem INCOTERMS-a kao i Konvencije o zastari potraživanja. Značajan dio obrade ove teme će se odnositi i na analizu sudskih predmeta iz jurisprudencije crnogorskih i drugih sudskih instanci koja su uvrštene u elektronsku bazu sudskih presuda koje se oslanjaju na primjenu CISG-a, kao

180

https://www.google.com/search?biw=1525&bih=701&q=Palack%C3%BD+University+Faculty+of+Law+legal+clinic&spell=1&sa=X&ved=0ahUKEwj9mPvBr4fNAhUGaz4KHWlnAo4QvwUIGSgA

http://www.ilincnetwork.eu/wp-content/uploads/2015/09/QM15-0011-88_15-iLINC-Brochure-Update-QMUL-Logo-No-Crops.pdf

što je CLOUT UNCITRAL, PACE Law School,a kao i UNILEX-a.III P/V

Ex cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu STRANA ULAGANJA I KONCESIJE I U OKVIRU TOGA PROJEKTE FINANSIRANJA. Ova tema će se obrađivati, prije svega, sa aspekta analize rješenja zakonskih tekstova „Zakona o stranim ulaganjima“ i „Zakona o koncesijama“, uz poentiranje specifičnih oblika stranih ulaganja BOT, BOOT itd. Priprema aktuelnih predmeta privatizacija i ulaganja, kroz metod slučaja i simulacije će takođe biti zastupljene u ovoj nastavnoj jedinici.Takođe, obradiće se specifičnosti posebnog tipa projekta finansiranja – identifikacije, analize, kvantifikacije, i lokacije rizike, kroz faze konstrukcije, operacionalizacije projekta, kako bi se isti umanjili, i time se obezbijedilo generisanje dovoljno sredstava kojim bi se otplatio dug, platili operativni troškovi i obezbijedio atraktivan profit samim investitorima.

IV P/VEx cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu Rješavanje sporova iz poslovnog prava (ARBITRAŽE i ostali načini)

Za poslovno pravo specifičan vid rješavanja nastalih poslovnih sporova su arbitraže. Ovdje će se predočiti relevantni legislativni izvori međunarodne i nacionalne prirode kao i prednosti arbitraža kao nedržavnih sodova osnovanih za rješavanja međunarodnih poslovnih sporova. Pitanje vrsta arbitraža, nadležnosti, kompromisa, kompromisne klauzule, competenz- competenz klauzule, mjerodavnog prava, priznanja i izvršenja stranih arbitražnih odluka će se proučavati u okviru ove cjeline. Konačno, aktuelni predmeti rješavani pred arbitražnim sudovima su predmet ove nastavne jedinice.

V P/V Ex cathedra predavanje uz analizu primjera iz sudske prakse na temu STEČAJNO PRAVO

Usvajanje novih zakonskih rješenja, promjene u odnosu na stara, ograne stečajnog postupka – nadležnosti, specifičnosti, izbor, UPPR i primjeri/problemi u praksi, isplatne redove sa komprativnom analizom ostalih rješenja u okolnim jurisdikcijama. NA kraju će se pristupiti analizi aktuelne sudske prakse iz ove oblasti.

VI P/V Obrada kodeksa profesionalne etike, načela sudske i advokatke etike.

Uvod u praktični dio nastave

VIII-XIV

P/V Sprovođenje II faze rada na Poslovno pravnim klinikama

II FAZA U sklopu ovog dijela predmeta uspostavljena je institucionalna saradnja između Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i sudova, privrednih subjekata i profesionalnih udruženja u ovoj pozitivno-pravoj disciplini. U tom smislu, u proteklom trogodišnjem periodu realizovana je saradnja sa sljedećim institucijama: Privrednim sudom, Privrednom komorom Crne Gore, Centrom za posredovanje Crne Gore, Delta osiguranjem, Advokatskom kancelarijom Karanović - Nikolić, i Advokatskom kancelarijom Bojović-Dašić- Kojović.

Privredni sud. Saradnja sa Privrednim sudom je, u dosadašnjoj komunikaciji, počivala na teorijskom setu predavanja sudija o pitanjima registrovanja različitih oblika objavljanja privredne djelatnosti kao i o aktuelnim pitanjama iz stečajnog postupka. Nakon uvodnog teorijskog dijela, studentima je omogućeno da timski rade na hipotetičkom postupku registrovanja jedne od formi obavljanja privredne djelatnosti.Specifičan vid saradnje sa Privrednim sudom se odnosi i na analizu i pripremu abstrakata pravosnažnih presuda u kojima je za materijalno pravo primijenjen relevantni medjunarodni instrument. Nadalje, ovi abstrakti se dostavljaju UNCITRAL-ovoj elektronskoj datoteci CLOUT, i kao takvi se objavljuju.

Advokatska kancelarija Karanović-Nikolić. U okviru radionice ova kancelarija svake godine organizuje set predavanja o načinu funkcionisanja, tehnici komuniciranja izmedju kancelarije i klijenta, kao i specifičnom postupka due dilligence-a. Predavači su renomirani advokati iz Beograda, koji nakon održanih predavanja dostavljaju upite studentima kao potencijalnim advokatima od kojih se traži stručno mišljenje, na osnovu normativne i komparativne analize problema.Najbolji od njih se regrutuju za kadar ove kancelarije.

Spoljnotrgovinska arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore. Boravak u ovoj instituciji daje šansu studentima da se, sa više aspekata, upoznaju sa vansudskom zaštititom privrednih sporova koja se realizuje kroz rad Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda pri Privrednoj komori Crne Gore. Imajući u vidu da Crna Gora nema poseban zakon o arbitraži, već da se odredbe o unutrašnjoj arbitraži nalaze u ZPP, studenti su suočeni sa hipotetičkim i uporedno pravnim konceptima čija analiza je predmet njihovog izvještaja. Jedan od glavnih ciljeva PKCG kroz ovaj projekat jeste promocija rada Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda, kao i upoznavanje stručne javnosti i budućih pravnika i privrednika sa prednostima arbitraže.

Centar za medijaciju Crne Gore na Poslovnopravnoj klinici podrazumijeva trening studenta i njegovo osposobljavanje sa aspekta savladavanja osnovnih znanja i vještina medijatora u postupku posredovanja. Specifičan aspekt ovog treninga se, prije svega, odnosi na posredovanje privrednih sporova naročito osiguranja, gradjenja, stečaja, i franšize.

DELTA osiguranje. Učešće ovog poslovnog aktera u izvodjenju praktične i teorijske nastave Poslovno-pravne klinike, ima za cilj upoznavanje nacionalog i evropskog pojma, vrste, elemenata definicije posla osiguranja, sa posebnim akcentom na analizu polise osiguranja, matimačkim formulama za izračunavanje naknade štete kao i posebnim tipovima osiguranja.

XV Prezentacija i odbrana referata, radova, izvještaja.

181

Opterećenje

studenta

U semestruNastava, samostalni rad i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati)Struktura opterećenja: 128 sati. (Nastava i samostalni rad)+16 sata (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)

Studenti su

obavezni:

1) da borave u partnerske institucije i da o sprovedenim aktivnostima izvještavaju nastavnika i ostale polaznike smjera; 2) da na kraju kursa pripreme slučaj i odbrane referat, i 3) da učestvuju u diskusijama nakon prezentacije rada svakog od polaznika smjera.


- Interaktivnost u praktičnoj nastavi (do 50 poena);- Priprema slučaja i odbrane referata (do 50 poena).

Literatura:1. Carić, S., Vilus, J., Šogorov, S: Međunarodno privredno pravo, Novi Sad, 2000;2. Draškić, M., Stanivuković, M: Ugovorno pravo međunarodne trgovine, Beograd, 2005;3. Draškić, M: Međunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990;4. Đurović, R., Ćirić A: Međunarodno trgovinsko pravo - Opšti deo, Niš, 2005;5. Đurović, R.: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2004; 6. Folsom, R.H., Gordon, M.W., Van Alstine, M.P., Ramsey, M.D: International Business Transactions: A

Problem-Oriented Coursebook, 12th and Documents Supplement for International Business Transactions, 2015;

7. Graić-Stepanović, S: Praktikum za međunarodne poslovno-pravne transakcije i integracije, Beograd, 2007;

8. Jankovec, I: Privredno pravo, Beograd, 1999;9. Jovanović, N: Praktikum iz trgovinskog prava, Beograd, 1999;10. Ljutić, B: Bankarsko i berzansko poslovanje, Beograd, 2004;11. Mlikotin-Tomić, D: Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999;12. Stojiljković, V: Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2001;13. Subotić-Konstantinović, N: Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999;14. Šulejić, P: Pravo osiguranja, Beograd, 1997;15. Varadi, T: Medjunarodno privatno pravo, Beograd, 2000.16. Vasiljević, M.: Trgovinsko pravo, Beograd, 2014;17. Vukadinović, R: Međunarodno poslovno pravo – Opšti i posebni deo, Kragujevac, 2012.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

Prof. dr Aneta Spaić

Konsultacije:

--- Email kontakt: aspaic @yahoo.com

182


NAZIV PREDMETA PRAVO ZAŠTITE POTROŠAČAŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezan III 6 4P + 1VStudijski programi za koje se organizuje: Akademske Magistarske (Master) studije PRAVNOG FAKULTETA - Poslovno pravo (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta. Ciljevi izučavanja predmeta. Ovim predmetom daje se opšti pregled prava zaštite potrošača u Evropskoj uniji i Crnoj Gori kao i detaljna analiza osnovnih obilježja prava zaštite potrošača; razvoj zaštite potrošača u Europskoj uniji i Crnoj Gori, osnovna prava potrošača, razlika između politike zaštite potrošača i prava zaštite potrošača, metode usklađivanja prava Država članica na području zaštite potrošača, osnovna obilježja prava zaštite potrošača, budući razvoj zaštite potrošača. Ovim predmetom obuhvaćani su i pojedini segmenti prava zaštite potrošača: kvaliteta i sigurnost proizvoda, tržišno uređenje, materijalno ugovorno i odštetno pravo, kao i procesnopravna zaštita potrošača.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti.Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (10 časova) i na vježbama (15 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete Centru za zaštitu potrošača,Tržišnoj inspekciji (nadležnoj za sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača), Centralnoj Banci (nadležnoj za nadzor sprovođenja Zakona o potrošačkim kreditima), upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: Definiše pravne izvore i objasni istorijski razvoj pravnog uređenja zaštite potrošača u nacionalnom i pravu EU, i objasni odnos nacionalnih i evropskih pravila o zaštiti potrošača; opiše različite tehnike implementacije evropskog prava, pojmove minimalne i maksimalne harmonizacije, kao i horizontalni i vertikalni pristup harmonizaciji; opiše osnovna obilježja prava zaštite potrošača, objasni pravno uređenje sigurnosti proizvoda; defiše koncept nepoštene poslovne prakse i objasniti razlike između pojedinih oblika nepoštene poslovne prakse i nepoštenih ugovornih odredbi; opiše temeljna obilježja potrošačkog ugovornog prava; definisati pojam odgovornosti za materijalne nedostatke, pojam garancije za ispravnost stvari; objasniti ugovor o potrošaĉkom kreditu; opiše sistem odgovornosti za neispravan proizvod; objasni svrhu i cilj pravila o kolektivnoj zaštiti potrošaĉa; definiše i objasniti temeljne oblike alternativnih načina rješavanja potrošačkih sporovaSadržaj predmeta:

I nedjelja Zaštita potrošača - razvoj zaštite potrošača u svijetu; izvori; karakteristike. II nedjelja Pojam potrošača; tržište i potrošač; III nedjelja Programi zaštite potršača u EU; izvori crngorskog i evropskog prava zaštite potrošačaIV nedjelja Praktična nastava – posjeta Centru za zaštitu potrošača (mjesto održavanja: sjedište Centra za zaštitu

potrošača);Sigurnost proizvoda i informiranje potrošača u crnogorskom pravu i pravu EU;V nedjelja Oglašavanje proizvoda i usluga; zaštita potrošača prilikom elektronskog zaključivanja ugovoraVI nedjelja Osnovna prava potrošača pri kupovini proizvoda i uslugaVII nedjelja KolokvijumVIII nedjelja Javne usluge koje se pružaju potrošačima; Standardni potrošački ugovori – zaštita potrošačaIX nedjelja Popravni kolokvijumX nedjelja Praktična nastava – posjeta Tržišnoj inspekciji (mjesto održavanja: sjedište Tržišne inspekcije); Nepoštena

poslovna praksa; XI nedjelja Zaštita potrošača kod ugovora sklopljenih na daljinu i ugovora sklopljenih izvan poslovnh prostorija trgovcaXII nedjelja Zaštita potrošača kod ugovora o pravu na vremenski ograničenu upotrebu nekretnineXIII nedjelja Praktična nastava – posjeta Tržišnoj inspekciji (mjesto održavanja: sjedište Tržišne inspekcije); Ugovor o

potrošačkom kreditu; XIV nedjelja Odgovornost za štetu od neispravnosti ili opasnih svojstava proizvodaXV nedjelja Praktična nastava – analiza primjera i sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet); Procesnopravna

zaštita potrošača; Zaštita kolektivnih interesa potrošača; XVI – XIX

nedjelja Završni ispit / Popravni ispit






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i izradi testova. Studenti koji pripremaju seminarski rad javno ga brane, dok ostali studenti učestvuju u debati nakon prezentacije.

183

1. Literatura: 2. Zakon o zaštiti potrošača3. Zakon o potrošačkim kreditima4. Zakon o obligacionim odnosima5. Baretić – Dika – Jordanić – Josipović – Marijan – Pogarčić, Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača, Narodne novine,

Zagreb, 2003. Gavella, Nikola, Europsko privatno pravo, Zagreb, 2002.

6. Petrić, Silvija, Koncept nepoštenih ugovornih odredbi, u: Nepoštene ugovorne odredbe, Europski standard i hrvatska provedba, (ur.: Vesna Tomljenović, Silvija Petrić, Emilia Mišćenić), Pravni fakultet u Rijeci, 2013., str. 15.-60; Petrić, Silvija, Odgovornost proizvođača za štete od nedostataka na proizvodu u hrvatskom pravu i pravu Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2001/4 (64), str. 371-396.; Petrić, Silvija, Tumačenje općih uvjeta ugovora i njihov odnos s posebno ugovorenim klauzulama u hrvatskom i europskom pravu, Hrvatska pravna revija, 2001/12.

7. Petrić, Silvija, O problemima elektroničke trgovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1-2 (69-70), 2003..; Josipović, Tatjana, Zaštita potrošača u ugovoru o time-sharingu u Europskoj uniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu, 53 (2003), 3-4.

8. Slakoper, Zvonimir, Nevaljanost pojedinih odredaba općih uvjeta ugovora s posebnim osvrtom na potrošačke ugovore, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2001/1

9. Baretić M.; Zaštita potrošača u Europskoj zajednici, Gavella N., Alinčić M., Hrabar D., Gliha I., Josipović T., Korać A., Baretić M., Nikšić S.: "Europsko privatno pravo"; Pravni fakultet u Zagrebu (2002) ; Baretić M.; Nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima s posebnim osvrtom na ugovore banaka i osiguravajućih društava, Zbornik radova: Dika M., Pogarčić Z: Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača; Narodne novine (2003) ; Baretić M.; Implementacija prava Europske zajednice o zaštiti potrošača u hrvatsko pravo; Zbornik XLI. Susreta pravnika (2003)

10. Baretić, M.; Baretić M.: Odgovornost za neispravan proizvod, Zbornik radova: Baretić M, Crnić I, Ćurković M, Grbin I, Kačer H, Klarić P, Momčinović H, Petrović S, Radolović A, Sessa Đ.: Zakon o obveznim odnosima, najznačajnije izmjene, novi instituti; Inženjerski biro (2005)

11. Baretić, M.; Baretić M.: Utjecaj pravila o zaštiti potrošača na zaštitu vjerovnika, Zbornik radova: M. Baretić, A. Eraković, H. Ernst, D. Gulin, O. Jelčić, T. Josipović, Z. Koharić, J. Matko Ruždjak, S. Porobija, Z. Struhne: Zaštita vjerovnika, pravni, porezni i računovodstveni aspekti; (2006) Baretić, M.; Baretić M.: Nove obveze trgovca prema novom Zakonu o zaštiti potrošača s posebnim osvrtom na nepoštenu poslovnu praksu, Zbornik XLV. Susreta pravnika; Pravo u gospodarstvu: 46(2007) (2007), str. 229-268

12. Baretić, M.; Položaj vjerovnika u odnosima s potrošačima prema novom Zakonu o zaštiti potrošača - s posebnim osvrtom na potrošački ugovor o financijskim uslugama sklopljen na daljinu, Zbornik radova: D. Bajuk, M. Baretić, H. Ernst, M. Jelić, T. Josipović, Z. Koharić, N. Marković, N. Nekić-Plevko, N. Radišić, Z. Stuhne, I. Tepšić, Ž. Željko: Zaštita vjerovnika - financijski, pravni i porezni aspekti; Narodne novine (2007); Baretić, M.; Baretić M.: Individualna i kolektivna zaštita potrošača u hrvatskom pravu, Zbornik radova: Tomljenović V., Čulinović Herc E., Butorac Malnar V. (ur.): Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području - rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (2009)

13. Baretić, M.; Baretić M.: Zaštita potrošača u turizmu, Propisi u poslovanju turističkih agencija; Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Udruga hrvatskih putničkih agencija (2009)

14. Čikara, E.; Novosti u razvoju europskog prava zaštite potrošača: Osvrt na Zelenu knjigu o reviziji pravne stečevine na području zaštite potrošača Europske zajednice; Hrvatska pravna revija br. 1, 2008. (2008) ; Čikara, E.; Nova Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potrošačkom kreditu; Pravo i porezi, br. 7-8/2009 i br. 9/2009. ; Čikara, E.; Otvorena pitanja potrošačkog kreditiranja u hrvatskome pravu,; Zbornik 48. Susreta pravnika - Opatija 10 Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu (2010); Čikara, E.; Prijevremena otplata kredita prema novom Zakonu o potrošačkom kreditiranju; Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 31 br. 1, Supplement (2010)

15. Josipović, T.; Zaštita potrošača u ugovoru o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, Zbornik radova: Dika M., Pogarčić Z. (ur.): Obveze trgovaca u sustavu zaštite potrošača; Narodne novine (2003) ; Josipović, T.; Zaštita potrošača iz ugovora o timesharingu u Europskoj uniji; Zbornik PFZ (2003)

16. Tomljenović, V.; Grupne tužbe - učinkovita pravna sredstva zaštite potrošača u poredbenom pravu, Zbornik radova: Hrvatska na putu prema europskom pravosudnom području - rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova; (2006)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 40 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 20 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 40 poena).


Broj poena 90 - 100 89 – 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50Ocjena A B C D E

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu na www. pravni.ucg.ac.me

184

NAZIV PREDMETA MONETARNA EKONOMIJA


OBAVEZAN III 6 4p+1v Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije,smjer-Poslovno pravoUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetimaIme i prezime nastavnika: Prof. dr Vjera RadovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, pismene provjere i završni ispitIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

objasni teorijski pristup, teorisjki i empirijski koncept novčane mase, i tokove formiranja novčane mase; objasni koncept ptimarnog novca, navede subjekte i puteve kreiranja primarnog novca i raspravlja o kreiranju primarnog

novca, monetarnom multiplikatoru i faktorima multiplikacije; objasni uzroke I posledice inflacije; definiše kreditnu multiplikaciju i navede njene vrste; raspravlja o faktorima tražnje novca, objasni razliku između restriktivne i ekspanzivne monetarne politike; definiše i navede instrumente monetarne i kreditne politike.

PLAN RADA Nedjelja i datum Naziv metodskih jedinica za predavanja(P) Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema i upis semestra.

I nedelja P/ NOVČANA MASA I LIKVIDMOST MAKROEKONOMIJEII P/ PRAKTIČNA NASTAVA – STUDIJE SLUČAJA ; PRIMARNI NOVAC I REGULISANJE PRIMARNOG NOVCA III P ANALIZA TRAŽNJE NOVCAIV P BRZINA OPTICAJA NOVCAV KOLOKVIJUMVI P PRAKTIČNA NASTAVA – STUDIJE SLUČAJA ; INSTRUMENTI I MJERE KREDITNE POLITIKE (POLITIKA

OBAVEZNIH REZERVI, POLITIKA KAMATNIH I ESKONTNIH STOPA POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA)

VIII P MONETARISTIČKA TEORIJAIX P/ KENZIJANSKA TEORIJAX P/ INFLACIJA I EFEKTI INFLACIJEXI P/ POPRAVNI KOLOKVIJUMXII P REGULISANJE OBAVEZNIH REZERVIXIII P/ OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTUXIV P KREDITI CENTRALNE BANKE POSLOVNIM BANKAMA

XV P REGULISANJE PLASMANA BANAKA I KAMATA U RAZVIJENIM TRŽIŠNIM PRIVREDAMAZavršni ispitiPopravni ispitZaključivanja ocjena

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade kolokvijume.






Konsultacije:: Poslije termina predviđenog za predavanjaLiteratura:Milutin Ćirović – Monetarna ekonomija, 1995Vjera Radović- Monetarna ekonomija (kratak prikaz), Podgorica, 2010Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 45 poena ). Studentu koji polaže popravni kolokvijum poništavaju se poeni sa redovnog kolok.- Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 10 poena (seminarska nastava se realizuje na časovima namijenjenim za vježbe);- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 45 poena).


Broj poena 90 - 100 89 – 80 79 - 70 69 - 60 59 – 50Ocjena A B C D E

NAPOMENA:U planu rada su navedeni naslovi jedinica koje se izučavaju, dok unutar njih su posebni podnaslovi , koji će se izučavati ,a sastavni su dio navedenih jedinicaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vjera Radović

185

















186

INFORMACIONE LISTE DOKTORSKE STUDIJE

187

Naziv predmeta OSNOVNI PROBLEMI KRIVIČNOG I KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni I 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj produbljenu edukaciju studenata iz oblasti nauke krivičnog prava u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi. Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, projekti.Ime I prezime nastavnika: Prof. dr Drago Radulović, prof. dr Velimir Rakočević, prof. dr Darko RadulovićIshodi učenja Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: identifikuje, definiše i objasni osnovne probleme krivičnog i krivičnog procesnog prava; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovim oblastima; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovim oblastima i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

Pojam i finkcije krivičnog prava, razvoj krivičnog prava i krivično pravne nauke;Kriza savremenog krivičnog prava, reforma krivičnog zakonodavstva, krivičnopravne reforme u zemljama u tanziciji;Reforma nacionalnog krivičnog zakonodavstva - nove tendencije, univerzalizacija, unifikacija i harmonizacija;Krivično pravo pred izazovima dvadesetprvog vijeka;I kolokvijumNovine u odnosu na opšte krivičnopravne institute, novo zakonsko određenje pojma krivičnog djela, napuštanje kategorije društvene opasnosti djela, promjene u odnosu na aktivne subjekte krivičnog djela, pravno lice kao aktivni subjekat krivičnog djela, krivica (krivična odgovornost), saučesništvo u krivičnom djelu, sistem krivičnih sankcija i novi oblici reagovanja na kriminalitet. Osnovna načela krivičnog postupka i njihova transformacija;Krivično procesni subjekti;Krivično procesni odnosi;

II kolokvijum

Krivičnoprocesne radnje;Ljudska prava i krivičnoprocesno pravo, pravo na odbranu, pravo na suđenje u razumnom roku, pravo na pristup sudu;Sudska ili tužilačka istraga.Pojam i finkcije krivičnog prava, razvoj krivičnog prava i krivično pravne nauke;

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno: 10 kredita x 40/30

= 13 sati i 20 minuta


0 sati vježbi9 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske

vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


LITERATURA: Radulović D. Krivično procesno pravo, Podgorica, 2015.g. Radulović D. Komentar Zakonika o krivičnom postupku,Podgorica, 2011 g. Bejatović S. Krivično procesno pravo, Beograd, 2014. g. Đurđić V. Krivično procesno pravo, Opšti dio, Niš, 2014. g. Đurđić V. Krivično procesno pravo, Posebni dio, Niš, 2011.g. Škulić M. Krivično procesno pravo, Beograd, 2014. g. Grubač M.Krivično procesno pravo, Beograd, 2010. g. Krapac D. Kazneno procesno pravo, Zagreb, 2010. g. Simović M. Krivično procesno pravo, Istočno Sarajevo, 2014. g. C. Roxin, Strafverfahrensreht,25. Auflage, Verlag C.H. Beek, Munchen, 2011.g . F. Dunkel, Juvenile Justice Systems in Europe-Curent Situation and reform Developments, “Forum Verlag”, Greifswald, 2010. g. A. Cassese, International Criminal Law “Oxfore University Press”, London, 2013.g. Hungerford-Welch Peter, Criminal Procedure and Sentencing, Sevent Edition, London and New York, 2010. g.Stojanović, Z. Krivično pravo, CID, Podgorica 2010.g.; Stojanović, Z. Komentar Krivičnog Zakonika, Beograd 2011. g.; Jovašević, D. Krivično pravo, Pravni fakultet , Niš, 2014.g.; Kambovski V. Kazneno pravo, Opšti deo, Skoplje, 2014.g.; Horvatić Z., Novoselac P.; Kazneno pravo, Opći dio, Zagreb, 2011.g.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

188

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;Posebnu naznaku za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Drago RadulovićNapomena:

Naziv predmeta PRAVNI LIJEKOVI

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni I 10 4+0

Studijski program za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA – KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje I slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti pravnih ljekova u nauci Krivičnog prava u svrhu implemenatcije naucnih saznanja u praksi.Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije I projektiIme i prezime nastavnika: prof. dr Drago RadulovićIshodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti pravnih ljekova; uporedi različita teorijska shvatanja o pravnim ljekovima, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u oblasti pravnih ljekova i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja iz oblasti pravnih ljekova; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda u oblasti pravnih ljekova. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje o pravnim ljekovima sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem u oblasti pravnih ljekova.Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

Pravo na pravni lijek u svijetlu međunarodnopravnih akata, ustavno pravo na pravni lijek;

Redovni pravni lijekovi, subjekti žalbe, sadržaj žalbe, rokovi žalbe, odricanje i odustanak od žalbe, odgovor na žalbu,

Postupanje suda sa žalbom, osnovi žalbe,

Činjenično ili pravno i međusobna zavisnost činjeničnih i pravnih pitanja;I kolokvijumRazlika između osnova žalbe i razloga žalbe, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odluke o kazni i ostalim sankcijama, ostale odluke;Redosled žalbenih osnova i njihova kulminacija u žalbi;II kolokvijumPostupak po žalbi pred instanciono višim sudom, granice i pravac odlučivanja o prvostepenoj presudi, odluke drugostepenog suda u postupku po žalbi;Žalba na presudu drugostepenog suda;Žalba na rešenje;Vanredni pravni lijekovi. Završni I popravni ispit

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno: 10 kredita x 40/30

= 13 sati i 20 minuta


0 sati vježbi9 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske

vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Radulović Drago; Krivično procesno pravo, Podgorica, 2015.g.; Radulović Drago; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Podgorica, 2011.g.; Bejatović Stanko; Krivično procesno pravo, Beograd 2015.g.; Škulić Milan; Komentar Zakonika o krivičnom postupku, Beograd, 2015. g.; Grubač-Vasiljević; Komentar Zakonika oo krivičnom postupku, Beograd, 2011.g.; Đundić Vojislav; Krivično procesno pravo, Niš, 2014.g.; Simović Miodrag; Krivično procesno pravo - posebni dio, Banja Luka, 2012.g.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Drago RadulovićNapomena:

189

Naziv predmetaDIVERZIONI MODEL POSTUPANJA I SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE U ANGLOSAKSONSKOM I KONTINENTALNOM PRAVU

Š/'fra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje:Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA — KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavijivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Edukacija studenata iz oblasti diverzionog modela postupanja i sporazuma o priznanju krivice u ANGLOSAKSONSKOM I KONTINENTALNOM PRAVUMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i projektiIme i prezime nastavnika: Prof. dr Drago RadulovićIshodi učenja: nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da:definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u vezi sa sporazumom o priznanju krivice; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke sporazuma o priznanju krivice; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja vezana za sporazum o priznanju krivice i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima ovog pravnog instituta; samostalno odredi temu iz oblasti priznanja krivice i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom o sporazumu o priznanju krivice; primjenjuje stečena znanja o priznanju krivice u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem u oblasti priznanja krivice.Sadržaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

Diverzioni koncept krivičnopravnog sistema - realnost ili utopija;Značaj ovog modela za efikasnost krivičnog postupka;Uloga žrtve (oštećenog) kod diverzije krivičnog postupka;Diverzija krivičnog postupka kao alternativa kratkotrajnim kaznama lišenja slobode;Oblici primjene diverzionih mjera, ograničenja diverzionog koncepta, najpogodnije područje primjene diverzionih mjera i postupka, diverzioni postupak u našem pravu; Diverziono postupanje i Evropska konvencija o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda.I kolokvijumSporazum o priznanju krivice u uporednom pravu i u normama međunarodnog krivičnog prava; Uslovi za zaključenje sporazuma, predmet sporazuma, krivične sankcije po osnovu sporazuma, odmjeravanje kazne kod sporazuma o priznanju krivice, olakšavajuće i otežavajuće okolnosti; Odluke o sporednom predmetu kod sporazuma o priznanju, mogućnost ugovaranja klauzule o saradnji;Predlaganje, pregovaranje i zaključivanje sporazuma o priznanju krivice;II kolokvijumSudska ocjena sporazuma o priznanju krivice, odluke suda o sporazumu o priznanju krivice, presuda na osnovu sporazuma o priznanju, mogućnost korišćenja pravnih lijekova protiv presude donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice;Praksa Evropskog suda i sporazum o priznanju krivice.Diverzioni koncept krivičnopravnog sistema - realnost ili utopija;

Završni ispit, popravni ispitOPTEREĆENJE STUDENATANedielino


Struktura:3 sata predavanja 1 sat vježbi

4 sata samostalnog rada

U semestruNastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 satiNeophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra):2x (8 sati) = 16 satiUkupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 satiDopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući ipolaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke doukupnog opterećenja za predmet 180 sati)Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijumaLITERATURA: Radulović Drago; Krivično procesno pravo (II izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Podgorica 2015. g.; g . F. Dunkel, Juvenile Justice Systems in Europe-Curent Situation and reform Developments, “Forum Verlag”, Greifswald, 2010. g. A. Cassese, International Criminal Law “Oxfore University Press”, London, 2013.g. Hungerford-Welch Peter, Criminal Procedure and Sentencing, Sevent Edition, London and New York, 2010. g.Stojanović, Z. Krivično pravo, CID, Podgorica 2010.g.; Stojanović, Z. Komentar Krivičnog Zakonika, Beograd 2011. g.; Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Drago RadulovićNapomena:

190

Naziv predmeta POLITIKA SUZBIJANJA KRIMINALITETA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta:Edukacija studenata iz oblasti suzbijanja kriminalitetaMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije , projektiIme i prezime nastavnika: prof. dr Velimir Rakočević

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna, definiše i objasni pojmove i probleme u oblasti politike suzbijanja kriminaliteta; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke strategija suzbijanja kriminalitetai; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja i mjere koje se preduzimaju u oblasti politike suzbijanja kriminaliteta i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja i mjera; samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje u oblasti suzbijanja kriminaliteta sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u oblasti politike suzbijanja kriminaliteta i nastavi sa samostalnim istraživanjem vezanim za sprečavanje i suzbijanje kriminaliteta

Sadriaj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

Pojam i zadatak politike suzbijanja kriminaliteta;Temeljna načela savremene politike suzbijanja kriminaliteta: načelo pravne I socijalne države, načelo ograničenja krivičnopravne prinude, načelo zakonitosti, načelo krivice, načelo individualizacije, načelo pravednosti, načelo humanosti;I kolokvijumRazvoj kriminalnopolitičke misli;Krivičnopravni 191rogra borbe protiv kriminaliteta;Kriminalnopolitička funkcija krivičnog zakonodavstva;Kriminalnopolitička funkcija pravosudnih organa, Uloga državnog tužioca na planu kaznene politike;Uloga policije u okviru politike suzbijanja I sprječavanja kriminaliteta;Kriminalnopolitička funkcija izvršenja krivičnih sankcija, Opšta svrha savremenih krivičnih sankcija. Pluralizam krivičnih sankcija;Vrste krivičnih sankcija I njihov uticaj na prevenciju I suzbijanje kriminaliteta;II kolokvijumDruštvena prevencija kriminaliteta;Vrste društvene prevencije kriminaliteta;Depenalizacija, dekriminalizacija I dejuridizacija savremene politike suzbijanja kriminaliteta; Planiranje društvene prevencije kriminaliteta.Završni ispit, popravni ispit

OPTEREČENJE STUDENATANedielino




U semestruNastava I završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 satiNeophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra):2x (8 sati) = 16 satiUkupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 satiDopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući ipolaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke doukupnog opterećenja za predmet 180 sati)Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama I rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Davor Krapac i suradnici; Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I., VI. izmijenjeno i dopunjeno izdanje i VII. neizmijenjeno izdanje; Narodne novine (2014), Zlata Đurđević, Stjepan Gluščić (ur.), Elizabeta Ivičević Karas, Ivo Josipović, Hajrija Novoselec. Marin Bonačić; Kazneno procesno pravo, Primjerovnik, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Narodne novine (2014); Davor Krapac, Zlata Đurđević, Elizabeta Ivičević Karas, Marin Bonačić, Zoran Burić; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013); Radulović Ljiljana, Politika suzbijanja maloletničkog kriminaliteta: "What Works", u: Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 1-2/2009; Radulović Ljiljana, Neka pitanja krivičnopravnog aspekta politike suzbijanja kriminaliteta, u: Razvoj pravnog sistema Srbije i harmonizacija sa pravom EU: prilozi projektu, Pravni fakultet, Beograd, 2009;

Oblici provjere znanja I ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave – 5poena Seminarski rad – 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen


191

Ime I prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Velimir Rakočević

Naziv predmeta PROBLEMI KLASIFIKACIJE I REKLASIFIKACIJE OSUĐENIH LICA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni II 10 3+1

Studijski 192rogram za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA – KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje I slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Ciljevi izučavanja predmeta "Problemi klasifikacije i reklasifikacije osuđenika": Detaljnije upoznavanje studenata sa problemima klasifikacije i reklasifikacije osuđenika u svrhu njihove uspješne resocijalizacije.Ime i prezime nastavnika: Doc. dr Darko Radulović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultaciie i kolokviiumiIshodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: prepozna, definiše i objasni pojmove i probleme u oblasti o izvršenja krivičnih sankcija - penologije; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra različite sisteme izvršenja kazne zatvora i zaključi koliko je važna penitencijarna individualizacija za uspjeh u ostvarivanju svrhe kažnjavanja i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Sadržaj predmeta:Priprema i upis semestraSavremena penološka misao i tendencije: savremeni problemi kazne iišenja slobode, savremene ideje i penitensijalna praksa, minimalna pravila za postupanje sa osuđenicima, potrebe i mogućnosti alternativnih modela kazni lišenja slobode, savremeni oblici alternacije; Resocijalizacija osuđenih lica: pojam resocijalizacije, individualizacija kao penološki problem, izučavanje ličnosti, klasifkacija i kategorizacija osuđenika, klasifikacija kaznenopopravnih ustanova;Tretman osuđenih lica: Razjašnjavanje osnovnih pojmova u vezi penološkog tretmana; principi tretmana, oblici prevaspitnog rada, metode prevaspitanja, tretman maloljetnika, postpenalni tretman;Minimalni elementi rehabilitativnih programa;Metaanalize na području penološke rehabilitacije (Principi djelotvornih programa tretmana, procjena djelotvornosti programa tretmana, glavni nedostaci penoloških programa tretmana, neuspješni programi tretmana, primjeri metaanaliza iz Amerike i Evrope); Edukacija profesionalaca na poiju penološke rehabilitacije;Značenje i implikacije “integriteta programa” - definicije, faktori od kojih zavisi integritet, opasnosti za integritet tretmana, izvori informacija;Evaluacija rehabilitacijskih programa;Tretman nasilnih delinkvenata - teorijska osnova, primjeri programa i evaluacija;

Tretman seksualnih prestupnika -teoijska osnova, primjeri programa i evaluacija;

Tretman alkoholičara - teorijska osnova, primjeri programa i evaluacija ;Tretman delinkvenata s mentalnim poremećajima - teoretska osnova, primjeri programa i evaluacija;Tretman zavisnika - principi djelotvornih programa tretmana - primjeri tretmana u svijetu i Crnoj Gori.Završni ispitOvjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rokOPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno: 10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta


U semestru: Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minutaUkupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijumaLITERATURA: Radulović Darko, Alternative kratkotrajnoj kazni zatvora, Podgorica, 2009, Davor Krapac, Zlata Đurđević, European Court of Human Rights; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima (odabrana poglavlja); Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013),Marija Pleić; Međunarodni instrumenti zaštite prava zatvorenika i nadzora nad sustavom izvršenja kazne zatvora,; (2010),

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena *Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumutativno obezbiiedi naimanie 51 ooen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;

192

Posebnu naznaku za predmet: nema

Naziv predmeta ALTERNATIVE KAZNI LIŠENJA SLOBODE

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni II 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje:Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Ciljevi izučavanja predmeta "Alternative kazni lišenja slobode": Upoznavanje studenata sa savremenim tendencijama kada su u pitanju alternativne krivične sankcije i krivičnopravne mjere i njihova primjena u praksi.Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i projektiIme i prezime nastavnika: doc. dr Darko RadulovićIshodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti izvršenja kazne zatvora; uporedi različita teorijska shvatanja o alternativama kazni zatvora, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovim oblastima i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje u oblasti kazni lišenja slobode sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu na polju alternativa kazni lišenja slobode i nastavi sa samostalnim usavršavanjem mjera alternacije.Sadržaj predmeia:

Pripremna nedjelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

Priprema i upis semestraPojam i opravdanost kratkotrajnih kazni lišenja slobode: Kriterijumi za određivanje pojma kratkotrajnih kazni lišenja slobodeRazlozi koji opravdavaju postojanje kratkotrajnih kazni zatvora(razlozi humanosti Razlozi protiv primjene kratkotrajnih kazni zatvora(kriminalnopolitički razlozi Alternative kratkotrajnim kaznama lišenja slobode: Međunarodni dokumenti kao osnov za primjenu alternativnih krivičnih sankcija i krivičnopravnih mjeraAlternative krivičnopravne prirode: Mjere kojima se modifikuje izvršenje kazne lišenja slobode(poluslobodaMjere upozorenja kao alternative kazni lišenja slobode(pojam i svrha mjera upozorenja Druge kazne kao alternativa kazni lišenja slobode(novčana kaznaMjere procesnog karaktera kao alternative (kratkotrajnoj) kazni lišenja slobode: Odloženo krivično gonjenje(diversion)

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno: 10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minuta


U semestru: Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minutaUkupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Sustav probacije u Republici Hrvatskoj i alternative kazni zatvora Lana Milivojević, Roman Tomašković Police and Security, Vol. 20 No. 1, 2011 Uz uvodne napomene vezane uz penalni sustav općenito i dosadašnja iskustva u kažnjavanju zatvorskom kaznom koja su dovela do potrebe preispitivanja ispunjenja svrhe kazne zatvora (recidivizam, prenapučenost... Radulović Darko, Alternative kratkotrajnoj kazni zatvora, Podgorica, 2009, Getoš Anna-Maria; Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i međunarodnom kontekstu, Liber Amicorum Zvonimir Šeparović; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2009). Alternativa kazni zatvora - rad za opće dobro na slobodi (Professional paper),




193

Napomena:

Naziv predmeta: VIKTIMOLOGIJA


Izborni I 6 3+1


Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta;

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti viktimološke nauke

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Velimir Rakočević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, projekti,

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti nauke o žrtvi krivičnog djela; uporedi različita teorijska shvatanja u oblasti viktimologije, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke viktimologije u užem i širem smislu; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u oblasti zaštite žrtve zločina i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja se kritički odosi prema mehanizmima zaštite žrtve u pozitivno - pravnoj regulativi i predlaže rješenja de lege ferenda. samostalno identifikuje tipologije žrtava i sprovodi originalno istraživanje u oblasti viktimizacije i rizika viktimizacije; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu na polju viktimologije i nastavi sa samostalnim usavršavanjem prevencije viktimizacije.

SADRŽAJ PREDMETA Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedelja Naučni aspekti Viktimologije

II nedelja Pojam, definicija I osnovne determinante viktimologije,

III nedelja Razvojni put Viktimologije, zadaci Viktimologije, viktimološke postavke,

IV nedelja Klasifikacija žrtava ( Hentig, Medelsohn, Fattah, Sellin, Wolfgan, Lomborn,

V nedelja Međuodnos izvršilac-žrtva, krucijalne komponente istraživanja žrtava

VI nedelja I KOLOKVIJUM

VII nedelja Vrste zločina i žrtava, viktimogene predispozicije,

VIII nedelja Interakcija žrtve i izvršioca, geneza viktimizacije,

IX nedelja Recipročnost sociuma i zločina,

X nedelja Odnos žrtve prema zločinu,

XI nedelja Violentni kriminalitet i žrtve

XII nedelja II KOLOKVIJUM

XIII nedelja Žrtve masovnih kršenja ljudskih prava, žrtve autoriteta, viktimološki aspekt ekologije,

XIV nedelja Žrtve terorizma,

194

XV nedelja Žrtve krvih i seksualnih delikata, relacija ubica-žrtva,

XVI nedelja Izabrane viktimološke teme

XVII nedelja Završni ispit

XVIII-XXI nedelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


Struktura:3 sata predavanja 1 sat vježbi 4 sata samostalnog rada


Literatura: Šeparović Z., Viktimologija, Zagreb, 2010. G. ,Amir M. Patterns in forcible rape, University of Chicago Press, Chicago, 2011, Banjana S. Jain, The Victim-Offender relationship in family Violonce, University of Rayasth, India, 2010, Cressey, D.R. Research Implications of Coufliting Conceptions Viktimology, First Published, USA, 2012. De Than,C. Shorts, E, International Criminal Law and Human Rights, London, 2013. Delmas-Marty, M, global Crime Calls for Global Justice, European Journal of Crime, criminal Law and Criminal Justice, 2012. A.Ramljak, M. Simović, Viktimologija, B. Luka, 2010, Fattah E.A., Victimas and Victimology, FB USA, 2012,

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

- Dva kolokvijuma po 20 poena

- Isticanje u toku predavanja- 5 poena

- Seminarski rad – 5 poena

- Završni ispit do 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Velimir Rakočević

195

Naziv predmeta KRIMINALISTIČKA TEHNIKA


Izborni II 10 3+1


Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - KRIVIČNO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti kriminalističke tehnike u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, projekti

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojmove i probleme koji se javljaju u oblasti nauke kriminalističke tehnike; uporedi različita teorijska shvatanja u kriminalističke tehnike, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke operativne i istražne tehnike; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u oblasti kriminalističkih vještačenja i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja se kritički odosi prema kriminalističkim ekspertizama i predlaže rješenja de lege ferenda. samostalno analizira saznanja iz oblasti trasologije, balistike i tsl. i sprovodi originalno istraživanje u oblasti kriminalističkih ekspertiza; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu na polju kriminalističke tehnike i nastavi sa samostalnim usavršavanjem u oblasti rasvjetljavanja zločina.

Sadržaj predmeta:Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Pojam, predmet, zadaci, metodi i istorijski razvoj kriminalističke tehnike

II nedjelja Kriminalističko tehnička registracija, metode kriminalističke registracije,

III nedjelja Lićni opis, sinjaletička fotografija, papilaroskopija, osnovne karakteristike papilarnih linija,

IV nedjelja Daktiloskopija, opšta daktiloskopija, daktiloskopska klasifikacija otisaka papilarnih linija, daktiloskopska formula, monodaktiloskopija, monodaktiloskopska formula, hejroskopija, pedoskopija, poroskopija, automatska obrada crteža papilarnih linija.

V nedjelja Kriminalistička identifikacija, pojam I obilježja kriminalističke identifikacije, identifikacija lica na osnovu crteža papilarnih linija, identifikacija lica na osnovu ličnog opisa, fotografije, forenzička odontologija, identifikacija lica na osnovu glasa, foto robota, DNK identifikacija, identifikacija nepoznatih lica i leševa, identifikacija na osnovu mirisa, tragova usana I ušne školjke, identifikacija stvari

VI nedjelja I KOLOKVIJUM

VII nedjelja Trasologija, pojam trasologije, pronalaženje tragova, klasifikacija tragova,

VIII nedjelja Tragovi ljudskog porijekla, tragovi životinjskog porijekla,tragovi biljnog porijekla, tragovi požara I eksplozija, tragovi oruđa, tragovi dejstva sile na staklo I tragovi na staklu,

IX nedjelja Tragovi vatrenog oružja, tragovi vozila, tragovi vješanja, tragovi iz oblasti životne sredine, tragovi raznih supstanci, tragovi droga, restitucija uništenih oznaka na metalnim površinama

X nedjelja Kriminalistička fotografija, operativna fotografija, uviđajna fotografija, panoramska fotografija, razmjerna fotografija, stereofotogrametrija, tajna fotografija, projekciona fotografija, istražna fotografija,

196

fotografisanje nevidljivim zracima,

XI nedjelja Pomoćna operativna tehnika, magnetofon, detektori, obezbjeđenje zgrada I prostorija pomoću detektora, kriminalističko – tehničke klopke, tajna pisma, poligraf, elektronska narukvica,

XII nedjelja II KOLOKVIJUM

XIII nedjelja Kriminalističko tehnička obrada mjesta događaja, uviđaj, faze uviđaja, otkrivanje, fiksiranje i korišćenje tragova tokom uviđaja, način obezbjeđenja tragova, radnje uviđajne ekipe, oprema za vršenje uviđaja, rekonstrukcija događaja, 3D rekonstrukcija

XIV nedjelja Istražna tehnika, lupa, mikroskop, upotreba nevidljivih zraka, fizičko hemijske metode, spektrohemijske metode, emisiona spektralna analiza, laserska mikrospektralna analiza, atomska apsorpciona spektrofotometrija, infracrvena spektrofotometrija, neutronska aktivaciona analiza, masena spektrometrija, rentgenska fluorescentna analiza, rentgenska difrakciona analiza, elektroforeza, hromatografske metode,

XV nedjelja Kriminalističko profilisanje

XVI nedjelja Kriminalističko tehnička vještačenja, pojam, vrste, pakovanje i dostavljanje predmeta i tragova sa lica mjesta, vještačenje tragova vatrenog oružja, vještačenje saobraćajnih nezgoda, vještačenje oruđa, vještačenje mehaničkih brava, vještačenje tragova biološkog porijekla, vještačenje požara I eksplozija, vještačenje dokumenata,

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno



U semestruU semestru: Nastava i završni ispit: (13 sati i 20 minuta) x 16 = 213 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (13 sati i 20 minuta) = 26 sati i 40 minutaUkupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati i 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA:• Aleksić Ž. Škulić M. Kriminalistika, Beograd, 2012, Maksimović R. Kriminalistička tehnika, Beograd, 2011, Rakočević V. Osnovi kriminalistike, Podgorica, 2010; Željko Karas; Uvod u kriminalistiku (odabrana poglavlja); Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija (2012); Josip Pavliček; Kriminalistički intervju (odabrana poglavlja); Međunarodno kriminalističko udruženje (2013)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma po 20 poena - Isticanje u toku nastave – 5poena- Seminarski rad – 5 poena- Završni ispit do 50 poena- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;

Posebnu naznaku za predmet: nema

197

Naziv predmeta METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaSIP I 4 2+1

Naziv predmeta: Metodologija naučno-istraživačkog radaDoktorske studije: Građansko pravo / Krivično pravo / Međunarodno pravo Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa: vrstama naučnih radova, tehnikom izrade naučnih radova i metodima istraživanja, sistemima citiranja i navođenja literature, u cilju sticanja i razvijanja sposobnosti za samostalnu izradu naučno-istraživačkog rada.Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni pojam nauke i naučne metode; opiše metode istraživanja i uporedi njihove prednosti i nedostatke; navede pravila pisanja naučnih radova i primijeni ih pri pisanju naučnog rada;samostalno napiše naučni rad.Nastavnik: doc. dr Marko DokićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, praktična nastava





OPTEREĆENJE STUDENATANedeljno operećenje

Ukupno:

4 ECTS x 40/30 = 5.32 satiStruktura:2 sata predavanja,1 sat vježbi2.32 sata za konsultacije i samostalan radSemestralno operećenjeUkupno:Ukupno opterećenje za predmet: 4ECTS x 30=120 satiStruktura:Nastava i završni ispit: 5.33 x 16 = 85.12 satiNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5.33 x 2 = 10.66 satiDopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku:24.22 sati za dopunski rad oko pripreme i polaganja u popravnom terminu

Osnovna literatura:M. Pečujlić, V. Milić, Metodologija društvenih nauka, Beograd, 2003.M. Zakić, I. Zindović, Metodologija naučno-istraživačkog rada, Poslovni biro, Beograd, 2010.Z. Popović, Kako napisati i objaviti naučno delo, Akademska misao i Institut za fiziku, Beograd, 2004.M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 2003.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- Kolokvijum – maksimalano 50 poena- Završni ispit (teorijski i praktični dio)– maksimalno 50 poena

198



Naziv predmeta PRINCIPI GRAĐANSKOG PRAVA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni 1 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA - GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj edukaciju studenata iz oblasti nauke građanskog prava prava u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi. Produbljivanje znanja u pojedinim segmentima intezivnog razvoja građanskog prava.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni principe građanskog prava; uporedi različita teorijska shvatanja i raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojedinih principa; analizira i kritički posmatra uporednopravnu primjenu principa građanskog prava i izvodi zaključke o njihovim prednostima i nedostacima se kritički odosi prema primjeni principa građanskog prava. polemiše o uticaju najznačajnijih načela građanskog prava na pozitivnopravna rješenja; navede uporednopravne razlike u primjeni ovih načela u zakonodavnim rješenjima pojedinih država;

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:Pripremna nedjeljaI nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVInedjelja

XVIInedjelja

XVIII nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraOmnis definitio in iure civili periculosa est.- Bona fiedes.

Venire contra factum proprium.- Do ut des. - Clausula rebus standibus.

- Mala fides superveniens nocet.

- Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet.

- Pater vero is est quem nuptiae demonstrant. - Mater semper certa est. - In praetorium non vivitur

- Nemo pro praetorito alitur.

- Superficies cedit solo. - Ab initio nullum, semper nullum.

- Accesorium sequitur principale.

- De nihilo nihil. - In dubio pro possesore.

- Nemo auditur propriam turpidinem allegans.

- Nasciturus pro iam nato habitur.

- Nemini res sua servit. - Personalia personam sequuntur.

Završni ispitOvjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJB STUDENATA

199






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Zoran P. Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008; Obren Stanković - Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd, 1999; Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011; V. V. Vodinelić, Građansko pravo: Uvod u građansko pravo i Opšti deo građanskog prava, Beograd, 2012; Petar Klarić, Martin Vedriš; Građansko pravo (osim II. dijela - Stvarno pravo, poglavlja: Mjenica i Ček te IV. dijela - Nasljedno pravo); Narodne novine (2014)



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:Napomena:

200

Naziv predmeta PRAVO SVOJINE – ODABRANE TEME


Studijski programi za koje se organizuje :Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA - GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: je upoznavanje studenata sa naznačajnijim teroisjskim razmatranjima u oblasti prava svojine, u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi ,kao I produbljivanje znanja u pojedinim segmentima intezivnog razvoja prava. Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: objasni karalteristike prava svojine; navede i polemiše o vidovima zlopupotrebe prava; kritički raspravlja o ograničenjima prava svojine; polemiše privatnu i državnu svojinu i objasni razlike; kritički raspravlja o upravljanju, korišćenju i raspolaganju državnom svojinom.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:Pripremna nedjeljaI nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

Priprema i upis semestraPojam.- Karakteristike prava svojine.

- Jedinstvenost prava svojine.

- Subjekti i objekti prava svojine.

- Ustavna garancija svojine.

- Svojina kao društvena funkcija.

- Svojina i preduzetništvo.

- Zloupotreba prava svojine.

- Ograničenja prava svojine.

- Privatna i državna svojina.OPTEREĆENJE STUDENATA





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Zoran P. Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena - , Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50

poenaPreiazna ocjena se dobija ako se kumuiativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 90-100; B-80-89; C-70-79; D: 60-69; E-50-59;Posebnu naznaku za predmei: nema

201


Naziv predmeta UPOREDNO PORODIČNO PRAVO

Sifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni 1 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA — GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanie DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)usiovijenost drugim predmetima: nema uslova za phjavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: je upoznavanje studenata sa naznačajnijim terorijskim razmatranjima u oblasti uporednog porodičnog prava, u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksi, kao I proučavanje evropskoga porodičnog prava u užem smislu, kao novog regulativnog područja Evropske unije i drugih uporednopravnih sistema.Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: objasni imovinskopravne režime zajedničke imovine supružnika unacionalnom i uporednom pravu; polemiše o razlikama u uporednopravnim režimima svojine supružnika; kritički raspravlja o uporednopravnim sistemima izdržavanja i razvoda braka; polemiše o tretmanu vanbračne zajednice u pojedinim uporednopravnim sistemima; navede uporednopravne razlike u oblasti roditeljskog staranja u uporednom zakonodavstvu.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultaciie i kolokviiumiSadržaj predmeta:Pripremna nedjeljaI nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

Priprema i upis semestraBračni imovinski odnosi.Režimi zajedničke imovine (Francuska, Italija, Rusija).Režimi odložene zajedničke imovine (Njemačka, Švedska).Režim odvojenostiimovina (Velika Britanija, Grčka).Ugovorni režimi (Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Švajcarska, Italija, Rusija Švedska Grčka).Porodični dom ( Švedska, Francuska, Njemačka, Austrija, Velika Britanija).Izdržavanje (Francuska, Švedska, Njemačka, Rusija).Razvod braka (Velika Britanija, Francuska, Grčka, Belgija, Njemačka).

Vanbračna zajednica (Holandija, Španija, Francuska, Danska, Švedska, Slovenija). Roditeljsko staranje (Švedska, Norveška, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Holandija, Rusija, Sjedinjene Američke Države.

Završni ispit

|Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTERECENJE STUDENATANedjeljno U semestru





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma

202

LITERATURA: Radoje Korać, Porodično pravo, Podgorica, 2011

Alinčić, M.; Bakarić Abramović, A.; Belajec, V.; Dika, M.; Hrabar, D.; Hrvatin, B.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.; Obiteljski zakon - tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom; Narodne novine (2013)

Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.); Europsko obiteljsko pravo; Narodne novine (2013), str. (object Object)Alinčić, M.; Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013), Hrabar, D.; Nova procesna prava djeteta - europski pogled; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013) Korać Graovac, A.; Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013)Majstorović, I.; Europski pravni kontekst i značenje za hrvatsko materijalno obiteljsko pravo; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013)Hrabar, D. (ur.); Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava; Pravni fakultet u Zagrebu (2010),

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbiiedi naimanie 51 ooen



Naziv predmeta: PRAVA REALNIH (STVARNIH) GARANCIJA

Šifra predmet

a


Izborni I 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije – smjer Građansko pravo Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa značajem realnih garancija, teorijskim shvatanjima o realnim garancijama, kao i uporednopravnim rješenjima u ovoj oblasti.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojedine oblike i značaj realnih garancija; uporedi različita teorijska shvatanja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja u ovoj oblasti; analizira i kritički posmatra uporednopravna rješenja u ovoj oblasti i izvodi zaključke o prednostima i nedostacima pojedinih rješenja; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Zoran RašovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, seminarski radovi, testiranja i završni ispitPraktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (20 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete crnogorskim sudovima, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.SADRŽAJ PREDMETAPripremna nedeljaI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedelja V nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Pojam, vrste i načela realnih garancija; Pravo zaloge - pojam i pravna priroda; Sticanje zaloge na osnovu ugovora i od nevlasnika; Nužno založno pravo - zakonska i sudska zaloga; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Založno pravo na pravima; Prestanak založnog prava; Pravo retencije - pojam, sadržina i uslovi za nastanak i prestanak retencije; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);KolokvijumHipoteka - pojam i pravna priroda, sadržina založno-pravnog odnosa kod hipoteke; Objekat hipoteke; Sticanje hipoteke; Nadhipoteka; Popravni kolokvijumPrestanak hipoteke; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Fiducijarna svojina - pojam, objekat i sticanje; Prava fiducijara (povjerioca); Prava i obaveze fiducijanta (dužnika); Prestanak fiducijarne svojine. Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Upisi stvarnih garancija u katastar nepokretnosti.

Obaveze studenta u toku nastave:Opterećenje studenta

203



Literatura: Zoran Rašović, Stvarno pravo-, Podgorica, 2008 Zoran Rašović, Hipoteka, Podgorica, 2015 Zoran Rašović, Komentar zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Podgorica, 2012 Petar Klarić, Martin Vedriš; Građansko pravo; Narodne novine, 2014

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 35 poena ). - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 30 poena;- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 35 poena).



Posebne naznake za predmet: NemaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

Naziv predmeta PRINCIPI EVROPSKOG UGOVORNOG PRAVA

- Šifra predmeta

- Status predmeta - Semestar - Broj ECTS kredita

- Fond časova

Izborni III 10 3+1Studijski programi za koje se organizuje : Doktorske studije – smjer Građansko pravo - Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa pojmom evropskog ugovornog prava, principima evropskog ugovornog prava, uslovima nastanka, dejstvom, načinima i uslovima prestanka, obezbjeđenja i izmjene ugovornih odnosa u evropskom i domaćem ugovornom pravu.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: definiše i objasni pojam evropskog privatnog prava i mjesto, značaj i ulogu ugovornog prava u njemu; definiše i objasni pojedine principe evropskog ugovornog prava; objasni uslove nastanka, dejstvo, načine i uslove prestanka, obezbjeđenja i izmjene ugovornih odnosa u evropskom i domaćem ugovornom pravu; raspravlja o sličnostima i razlikama evropskog i domaćeg ugovornog prava; analizira i kritički posmatra odnos evropskog i domaćeg ugovornog prava i zaključi o u kojoj mjeri je domaće zakonodavstvo usklađeno sa evropskim privatnim pravom; se kritički odosi prema postojećim rješenjima u pozitivno - pravnoj regulativi i predloži rješenja de lege ferenda. samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.Ime i prezime nastavnika i saradnika: - Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, vježbe, seminarski radovi, testiranja i završni ispit

- Praktična nastava obavlja se na dijelu časova predviđenim za predavanja (20 časova) i obuhvata: predavanja gostujućih predavača, posjete crnogorskim sudovima, upoznavanje sa sudskom praksom crnogorskih sudova i Evropskog suda (u sudu / ili u okviru nastave na fakultetu), analizu sudske prakse od strane studenata.

204

SADRŽAJ PREDMETAPripremna nedeljaI nedeljaII nedeljaIII nedeljaIV nedelja V nedeljaVI nedeljaVII nedeljaVIII nedeljaIX nedeljaX nedeljaXI nedeljaXII nedeljaXIII nedeljaXIV nedeljaXV nedeljaXVI nedeljaXVII nedeljaXVIII-XXI nedelja

Pojam evropskog građanskog prava; Privatnopravni aspekt evropskog prava; Razvoj, osnovne karakteristike i specifičnosti evropskog građanskog prava;Izvori evropskog građanskog prava; zakonodavna harmonizacija;Praksa evropskog suda kao izvor građanskog prava; Soft-law izvori prava; odnos evropskog građanskog prava i prava država članica EU;Načela evropskog (privatnog) prava; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Kolokvijum Evropsko ugovorno pravo; Landova načela evropskog ugovornog prava; Praktična nastava – analiza praktičnih primjera (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Popravni kolokvijumPostupak i razlozi donošenja; funkcije, predmet i struktura načela; Odnos načela evropskog ugovornog prava prema unidroit načelima i cisg;Draft common frame of reference; Common European Sales Law; Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);Evropsko ugovorno pravo potrošača Osnovna obilježja evropskog ugovornog prava potrošača i uticaj na opšte ugovorno pravo Praktična nastava – analiza sudske prakse (mjesto održavanja: Pravni fakultet);

- Obaveze studenta u toku nastave:

- Opterećenje studenta





Literatura: Josipović, Tatjana; Izazovi harmonizacije građanskog prava putem direktiva u: Civil Law Forum for South East Europe; GTZ (2010)

Christian Twigg-Flesner; The Cambridge Companion to European Union Private Law; Cambridge University Press (2010)

Zakon o zaštiti potrošača;

Zakon o obligacionim odnosima

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:- Kolokvijum u formi testa (omogućava sticanje do 35 poena ). - Praktična nastava i seminarski rad sa odbranom do 30 poena;- Završni ispit u formi testa – (omogućava sticanje do 35 poena).



Posebne naznake za predmet: NemaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Nema

205

Naziv predmeta PRAVA DJETETA U MEĐUNARODNIM DOKUMENTIMA

Š/fra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni III 10 3+1

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorskee studije PRAVNOG FAKULTETA - GRAĐANSKO PRAVNA OBLAST - akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavijivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih Nacija i njenim značajem u sopstvenom profesionalnom radu, ako I drugim relevantnim izvorima u ovoj oblasti.Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: opiše razvoj međunarodne regulative u oblasti prava djeteta; navede i objasni osnovna prava djeteta po Konvenciji o pravima djeteta; objasni značaj drugih međunarodnih izvora ljudskih prava na razvoj prava djeteta; navede i objasni značaj drugih međunarodnih dokumenata na razvoj prava djeteta;

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:

206

Pripremna nedjelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

Priprema i upis semestraKonvencija o pravima djeteta. Od Deklaracije do Konvencije. Sadržina Konvencije o pravima djeteta. Ocjena Konvencije o pravima djeteta. Osnovni principi Konvencije (pravo na život, opstanak i razvoj; najbolji interesi djeteta; eliminacija diskriminacije; uvažavanje mišljenja djetetapravo djeteta na participaciju).Građanska i politička prava. Porodična sredina i alternativna briga o djetetu. Osnovna zdravstvena i socijalna zaštita. Obrazovanje, slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti. Dijete u posebnim situacijama.Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (uključujući oba Fakultativna protokola). Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka. Konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu.Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.Konvenicija UN o borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala 2000. i Protokol protiv trafikinga emigranata kopnom , morem i vazduhom i Protokol za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine Ijudskim bićima, posebno ženama i djecom.Konvencija o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece.Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom i Opcioni protokol o pravima osoba sa invaliditetom. Konvencija Savjeta Evrope: Evropska konvencija o priznanju i izvršenju odluka o staranju o djeci i o ponovnom uspostavljanju odnosa staranja,Konvencija o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda i njene protokole, Konvencija o sprečavanju mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih postupaka i kažnjavanja sa dva protokola.Završni ispitOvjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTERECENJE STUDENATANedjeljno U semestru





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokviiumaLITERATURA: Korać, Radoje, Porodično pravo, Podgorica, 2011.Aras, Slađana; The Powers of the Appellate Court in the Context of the Effective Protection of a Child s Right to Maintenance, in: Uzelac, Alan and van Rhee, C. H. (eds.), Nobody s Perfect. Comparative Essays on Appeals and other Means of Recourse against Judicial Decisions in Civil Matters; Cambridge/Antwerp/Portland: Intersentia (2014), Aras, Slađana; Uzdržavanje djece. Sudski alimentacijski postupci u domaćem i poredbenom pravu; Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu (2013), Invernizzi, Antonella; Williams, Jane; The human rights of children: from visions to implementation; Farnham/Burlington: Ashgate (2012), Majstorović, Irena; Children s Participation in Family Mediation: an Example of New Challenges for Non-Discrimination, in: Kutsar, Dagmar; Warming, Hanne (eds), Children and non-discrimination; CREAN, University Press of Estonia (2014).

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbiiedi naimanie 51 poen





Naziv predmeta: Metodologija naučno-istraživačkog radaDoktorske studije: Građansko pravo / Krivično pravo / Međunarodno pravo Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa: vrstama naučnih radova, tehnikom izrade naučnih radova i metodima istraživanja, sistemima citiranja i navođenja literature, u cilju sticanja i razvijanja sposobnosti za samostalnu izradu naučno-istraživačkog rada.Ishodi učenja. Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni pojam nauke i naučne metode; opiše metode istraživanja i uporedi njihove prednosti i nedostatke; navede pravila pisanja naučnih radova i primijeni ih pri pisanju naučnog rada;samostalno napiše naučni rad.Nastavnik: doc. dr Marko DokićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, praktična nastava


207





Ukupno:





Naziv predmeta: TEORIJA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA


Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni 1 10 4+0

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijski program za sticanjeDIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaMetod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, konsultacije i kolokvijumiCiljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa teorijskim okvirom, subjektima i objektima medjunarodnog javnog prava, kao i relevantnim pravnim institutima i činjenicama, u svrhu implementacije naučnih saznanja u praksiIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni nastanak, razvoj, osnovne izvore međunarodnog javnog prava kao i subjekte međunardnog prava;primijeni znanje o teoriji međunarodnog prava u praksi;uporedi različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojedinih shvatanja;

208

objasne značaj i ulogu međunarodnih sudova, kritički raspravlja o glavnim pitanjima načina odvijanja i uredjenja odnosa na medjunarodnom planu koje karakteriše trend njihovog sve intezivnijeg razvoja kao izraza objektivno uslovljenih potreba globalnog razvoja odnosa u svim oblastima od znacaja za drustveno ekonomski razvoj svake države.

Sadržaj predmeta: Predmetje skoncentrisan na aktuelna pitanja međunarodnog javnog prava posebno u sledećim podrućjuma: Doktrina i razvoj međunarodnog javnog prava. Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava.Pripremna nedjeljaI nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

Priprema i upis semestraDoktrina i razvoj međunarodnog javnog prava. Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava. Formalni izvori i kodifikacija međunarodnog prava. Načela međunarodnog prava. Subjekti mp i druge jedinke od međunarodnog interesa. Nastanak i priznanje država, osnovna prava i obaveze država, nadležnost država. Međunarodna odgovornost država i međunarodnih organizacija. Sukcesija država. Organi za održavanje međunarodnih odnosa. Multilateralna diplomatija. Međunarodnopravna zaštita Ijudskih prava. Individualna krivična odgovornost po međunarodnom pravu. Međunarodno krivično pravosuđe. Državna teritorija, međunarodne reke, pomorska oblast, vazdušna oblast, internacionalne teritorije. Međunarodnopravna zaštita životne sredine. Međunarodno ugovorno pravo. Mirno rešavanje međunarodnih sporova. Agresija, načelo neintervencije, pravo na samoodbranu. Pravo oružanih sukoba (ratno pravo). Međunarodno pravosuđe - nadležnost i postupak, Međunarodni sud pravde, Stalin arbitražni sud, Evropski sud za Ijudska prava

OPTERECENJE STUDENATANedielino


4 sata predavanja 9 sati i 20 minuta samostalnog rada

U semestruNastava i završni ispit: (13 sati 42 minuta) x 16 = 213 sati I 20 minutaNeophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra):2x (13 sati 42 minuta) = 26 sati i 40 minutaUkupno opterećenie za predmet: 10x30 = 300 satiDopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-30 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)Struktura opterećenja: 213 sati I 20 minuta (Nastava) + 26 sat i 40 min (priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA:Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; R. Etinski , Međunarodno javno pravo, Službeni glasnik, Beograd 2011; Osnovi međunarodnog javnog prava – V. Dimitrijević, O. Račić i dr, 3. izdanje, Beogradski centar za ljudska prava, 2012. Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 2, Zagreb, 2012.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 51 poenA-91-100; B-81-90; C-T1-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poen

Naziv predmeta MEĐUNARODNOPRAVNA ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Nedjeljni fond časova

Obavezni I 10 4 + 0


Akademske Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).

Ciljevi izučavanja predmeta: upoznati studente sa pravnim i institucionalnim okvirom međunardne zaštite ljudsih prava, kao i sa mehanizmima internacionalizacije na nivou Ujedinjenih nacija i na regionalnim nivoima; pripremiti studente da primjenjuju i pravilno tumače međunarodnopravne norme, pricipe i pravne standarde.Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.

209

Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o raspravljaju o sistemu međunarodnopravne zaštite ljudskih prava i međunarodnopravnim izvorima ljudskih prava i pravilno ih tumače;

o kritički analizira praksu sudskih i kvazisudskih tijela povodom zaštite ljudskih prava u međunarodnoj zajednici; o objasni standarde međunarodnopravne zaštite ljudskih prava i vladavine prava, nastale kroz internacionalizaciju

zaštite ljudskih prava; o primijeni relevantna međunarodnopravna pravila, kako na nivou Ujedinjenih nacija, tako i u okviru pravnih

mehanizama Savjeta Evrope; o uporedi različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i

nedostatke pojednog shvatanja; o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; o primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod u osnovna obilježja međunarodnopravne zaštite ljudskih prava.

II nedjelja Izvori ljudskih prava na unutrašnjem i međunarodnom planu; klasifikacija izvora; teorijsko-filozofski izvori ljudskih prava; izvori ljudskih prava u unutrašnjem pravu; ustavi, zakoni, podzakonski akti; izvori ljudskih prava u međunarodnom pravu; korelacija izvora; ljudska prava i međunarodne organizacije (vladine i nevladine); integracioni procesi i ljudska prava.

III nedjelja Univerzalnost, nedjeljivost, međuzavisnost i povezanost ljudskih prava u jedinstvenom sistemu; dimenzije (“generacije”) ljudskih prava; građanska i politička prava; ekonomska, socijalna i kulturna prava; prava treće generacije ili prava solidarnosti; individualna i kolektivna prava; međusoban odnos, međuzavisnost i korelacija izmedju različitih kategorija ljudskih prava; istorijski presjek i savremeni problemi.

IV nedjelja Priroda i karakter ljudskih prava; pravni, politički, kulturološko-sociološki i psihološko-antropološki aspekti ljudskih prava; koncept subjektivnih javnih prava i političkih ograničenja državne vlasti i moći; politički naddeterminizam ljudskih prava i protivurječnosti unutar koncepta koje ograničavaju njegovu punu primjenu; kompleksnost i višeslojnost odnosa: pojedinac-država-međunarodna zajednica; ljudska prava i multinacionalne korporacije; ljudska prava i odnos većina-manjina; titulari prava i titulari obaveza u odnosima u kojima se primjenjuju ili krše ljudska prava; kultura ljudskih prava i odgovarajuće edukativno-vaspitne aktivnosti; ljudska prava i ljudske obaveze;

V nedjeljaOsnovni pravni instrumenti medjunarodne zajednice; univrzalni i regionalni. Međunarodnopravna zaštita prve generacije prava.

VI nedjeljaMeđunarodnopravna zaštita druge generacije prava.

Praktična nastava:analiza sadržaja relevantnih međunarodnih instrumenata.VII nedjelja I Kolokvijum

VIII nedjeljaMeđunarodnopravna zaštita treće generacije prava.


X nedjelja Međunarodna tijela implementacije: univerzalni plan.Praktična nastava: Analiza jurisprudencije ugovornih tijela UN-a.

XI nedjelja Uloga i nadležnost regionalnih međunarodnih sudova u zaštiti ljudskih prava. Praktična nastava: Analiza jurisprudencije međunarodnih sudova.

XII nedjelja Procesni aspekti međunarodnopravne zaštite ljudskih prava. Specifični djelimični međunarodnopravni subjektivitet pojedinca.

XIII nedjelja Međunarodne monitoring misije u zaštiti ljudskih prava. Zaštita ljudskih prava u oružanim sukobima. Zaštita ljudskih prava u izbjegličkim i migracionim okolnostima.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjelja Pojedine institucije međunarodne zajednice u zaštiti ljudskih prava. Visoki komesar za ljudska prava UN-a.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Protivurječnosti u zaštiti ljudskih prava. Savremeni izazovi u zaštiti ljudskih prava u svijetu.Praktična nastava: Razrada hipotetičkog slučaja. Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XVI – XIX nedjelja Z a v r š n i i s p i t P o p r a v n i i s p i t

210


Nedjeljno U semestru10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minutaStruktura:4sata predavanja0 sat vježbi9 sati i 20 minindividualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: 13 sati I 20 min x 16 = 213 sati I 20 minutaNeophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 13 sati I 20 min = 26 sati I 40 minUkupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 300 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati I 20 minuta (nastava) + 26 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u interaktivnoj praktičnoj nastavi i izradi testova. Studenti javno brane seminarski rad, a ostali učestvuju u debati nakon prezentacije seminarskog rada.

Literatura: T. Burgental: Međunarodno pravo ljudskih prava , 2010; Louis Henkin et al.: International Human Rights Law ; 2014, N. Vučinić: Osnovi ljudskih prava, 2001; D. Popović: Evropsko pravo ljudskih prava, 2014, V. Dimitrijević et al.: Međunarodno pravo ljudskih prava , 2007, I. Jelić: Ljudska prava I multikulturalizam, 2013, Kristijan Tomušat, Ljudska prava između idealizma i realizma, 2006, Vojin Dimitrijević (ur.), Savremeno shvatanje prava naroda na samoopredeljenje, 2011, Raija Hanski i Martin Šajnin, Najvažniji slučajevi pred Komitetom za ljudska prava, 2007, Bojan Đurić, Zbirka odluka o ljudskim pravima V – Presude Evropskog suda za ljudska prava o pitanjima koja se odnose na slobodu i bezbednost ličnosti, 2007.Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave:Ocjenjuju se:- Jedan test do 40 poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na konsultacijama i web adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


Naziv predmeta SPECIJALIZOVANE AGENCIJE UN

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova Izborni 1 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa prirodom specijalizovanih agencija i njihovom ulogom i znacajem danas


o objasni značaj specijalizivanih agencija i njihovu ulogu danas u svijetu; o kritički posmatra nadležnost specijalizovanih agencija i raspravlja o njihovoj ulozi u međunarodnom pravu;o primijeni znanje o specijalizovanim agencijama u praksi; o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje o specijalizovanim agencijama;o tumači poziciju specijalizovanih agencija u sistemu Ujedinjenih nacija.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:

211

Pripremna nedjeljaI nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjeljaX nedjelja

XI nedjelja

Priprema i upis semestraPojam i značaj specijalizovanih agencija Geneza, priroda i kakakteristie specijalizovanih agencijaPozicija u sistemu UNMedjunarodni monetarmi fondI TESTSvjetska bankaMedjunarodna organizacija rada Medjunarodni monetarni fondSvjetska turistička organizacija II TESTMedjunarodna pomorska organizacijaUNESCO- pojam i znacajZavršni ispit

OPTEREĆENJE STUDENATANedielino





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo 8, Beograd, 2016.; Brownlie , I ., Principles of Public International Law, Oxford,2012, Kerbrat, Y.,Dupuy, P-M., Droit international public, Dallos, Pariz, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 51 poen

A- 91-100; B-81-90; C-T1-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poenPosebnu naznaku za predmet: nema


Naziv predmeta MEĐUNARODNO PRAVO MORA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni 1 6 3+1

Studijski programi za koje se organizuje :Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanje DIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa morskim pojasevima,pravilima o razgranicenju morskih pojaseva kao i naucnim istrazivanjem mora,plovidbom i iskoriscavanjem bioloskih bogastava mora


o raspravljaju o problemima koji se javljaju o oblasti prava mora i razgraničenja morskih pojaseva ; o kritički posmatraju praksu sudskih i kvazisudskih tijela povodom slučajeva vezaih za pravo mora ; o objasni standarde međunarodnog prava mora ; uporede različita teorijska shvatanja o ovoj oblasti, raspravljaju o

njihovom odnosu i argumentuju prednosti i nedostatke pojedinih shvatanja;o primijeni relevantna međunarodnopravna pravila u pogledu razgraničenja morskih pojaseva.

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:

212

Pripremna nedjeljaIV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

XVnedjelja

XVInedjelja

XVIInedjelja

XVIII nedjeljaXIX nedjelja

XX nedjelja

Priprema i upis semestraDosadašnje kodifikacije prava mora (1958,1982), Problemi vezani uz stupanje na snagu Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora (1994), Međunarodnopravni režimi na moru, More kao dio državnog područja, Posebna prava obalnih država izvan njihovih granica, Morski prostori izvan granica nacionalne jurisdikcije, Posebni problemi (Arktik, Antarktik, zatvorena i poluzatvorena mora) Iskorištavanje i očuvanje mora, Razgraničenje država na moru, Plovidba, Iskorištavanje bioloških bogatstava mora, Neživa bogatstva mora i podmorja, Zaštita morskog okoliša, Pomorske vojne djelatnosti u doba mira, Mimo rješavanje sporova u pitanjima prava mora Jurisprudencija suda u Hamburgu, Rat na moru, Pravila ratovanja, Humanitamo pravo pomorskog ratovanja, Neutralnost.






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA: Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 1, Zagreb, 2010,Vukas, B., The Law of the Sea – Selected Writings, Leiden, Boston, 2004,Kreća M.,Medjunarodno javno pravo, 8 , Beograd, 2016.


A- 91-100; B-81-90; C-T1-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poenPosebnu naznaku za predmet: nema


Naziv predmeta PRAVO I MULTIKULTURALIZAM


Izborni I 6 3+ 1

Studijski programi za koje se organizuje :Akademske Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).

- Uslovljenost drugim predmetima:Nije uslovljen položenim ispitom iz drugog predmeta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Ciljevi izučavanja predmeta: upoznati studente sa pravnim okvirom Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope za zaštitu prava manjina i promocije multikulturalizma, tijelima implementacije ljudskih pava u doba multikulturalnosti, sa posebnim osvrtom na praksu ekspertskih ugovornih tijela međunarodne zajednice, omogućiti studentu da nauči pravilno tumačenje relevantnih međunarodnopravnih standarda I da ih primijeni u svom radu.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni suštinu multikulturalizma i osnovne filozofske ideje na kojima je utemeljen; razumije I objasni savremenu pravnu zaštitu prava manjina: kritički analizira različita pravna rješenja, raspravlja o njihovom odnosu i argumentuje prednosti i nedostatke pojednog shvatanja; samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom;

213

primjenjuje stečena znanja u daljem naučnom i praktičnom radu i nastavi sa samostalnim usavršavanjem.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja

Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod u osnovne teorijske postavke multikulturalizma.

II nedjelja Ljudska prava u doba multikulturalnosti; poštovanje različitosti; zaštita identiteta; multikulturalni identiteti.

III nedjelja Zaštita prava nacionalnih i etničkih, kulturnih i jezičkih manjina - pravni standardi na univerzalnom planu.

IV nedjelja Uloga ugovornih tijela i međunarodnih sudova u očuvanju poštovanaj različitosti i zaštite prava manjina.Praktična nastava: analiza slučajeva iz međunarodne pravosudne prakse.

V nedjelja Kulturna ljudska prava, multikulturalnost i interkulturalnost. Zaštita domorodačkih kultura.

VI nedjeljaUloga pojedinih mešunarodnih organizacija u zaštiti prava manjina. Visoki komesar za nacionalne manjine I osnove tzv. mekog prava.

Praktična nastava:analiza sadržaja Preporuka i Smjernica Visokog komesara.VII nedjelja I Kolokvijum

VIII nedjelja Međunarodnopravna zaštita od diskriminacije u multikulturalnim sredinama, normativni I institucionalni okvir međunarodne zajednice.


X nedjelja Zaštita prava manjina u Evropi: instrumenti i praksa Savjeta Evrope i Evropske unije.

XI nedjelja Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina; uloga i nadležnost Savjetodavnog komiteta za nacionalne manjine.Praktična nastava: Analiza jurisprudencije Savjetodavnog komiteta.

XII nedjelja Tematski komentari uz Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina.

XIII nedjelja Povelja o regionalnim I manjinskim jezicima; uloga I nadležnost Ekspertskog komiteta.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjeljaUloga Evropskog suda za ljudska prava u zaštiti pripadnika manjina od doskriminacije.Praktična nastava: Analiza slučaja pred Evropskim sudom. Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Zaštita multikulturalnosti u Evropskoj uniji, Povelja o fundamentalnim pravima, Agencija o fundamentalnim pravima.Praktična nastava: Razrada hipotetičkog slučaja. Odbrana seminarskih radova i diskusija.



6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:

3 sata predavanja 1 sat vježbi 4 sata samostalnog rada



Literatura: I. Jelić: Ljudska prava i multikulturalizam , Podgorica, 2013, G. Pentasuglia: Minority Groups and Judicial Discourse in International Law: A Comparative Perspective, Liverpool, 2009, W. Kymlicka: Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights , Oxford,1996, W. Kymlicka: The Rights of Minority Cultures, Oxford,1995, Parekh, Bikhu,Nova politika identiteta, Zagreb, 2008.,Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave:Ocjenjuju se:- Jedan testdo 40poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15%

214

ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispitdo 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na konsultacijama i web adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


Naziv predmeta EVROPSKO JAVNO PRAVO


Izborni II 10 3 + 1


Akademske Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - (studije traju 6 semestra, 180 ECTS kredita).


Ime i prezime nastavnika i saradnika:Ciljevi izučavanja predmeta: upoznati studente sa tekovinama evropskog javnog prava, konvergencijom prava najznačajnijih evropskih međunarodnih organizacija, kao i ulogom i praksom evropskih tijela i institucja u zaštiti javnopravnih interesa pojedinaca i kolektiviteta, radi njihovog razumijevanja i primjene znanja u praksi.Metod nastave i savladavnja gradiva: Metodi nastave uključuju predavanja nastavnika i stručnjaka iz prakse, diskusije, istraživanja i pisane projekte ili seminare, individualne zadatke i aktivnosti, uključujući i primjere iz prakse.Ishodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o objasni evropske standarde vladavine prava, demokratije i zaštite ljudskih prava;o razumije i primijeni pravna sredstva na nivou Savjeta Evrope i Evropske unije;o kritički razmatra javnopravne aspekte evropskog pravnog prostora;o doprinese razvoju poštovanja različitosti, kao i kulture i etike ljudskih prava.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja Upoznavanje sa materijom, planom rada, metodama nastavnog procesa i načinom provjere znanja. Uvod u osnovna obilježja evropskog javnog prava.

II nedjelja Osnovna obilježja, principi i institucije Evropske unije i Savjeta Evrope.

215

III nedjelja Materijalno-pravni i formalno-pravni izvori odlučivanja u evropskom pravu ljudskih prava.

IV nedjelja Konvergencija prava Savjeta Evrope i prava EU u oblasti ljudskih prava.

V nedjelja Uticaj evropskog prava na nacionalni ustavni poredak i zaštitu ljudska prava.

VI nedjeljaPristupanje Evropske unije Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima - ideja, process, značaj.

Praktična nastava:diskusija na pomenutu temu: pro et contra.VII nedjelja I Kolokvijum

VIII nedjelja Veza ljudskih prava sa principima demokratije, vladavine prava i pravne države. Koncept ljudske sigurnosti.


X nedjelja Sudska praksa evropskog prava ljudskih prava. Evropski sud za ljudska prava u zaštiti javnopravnih ovlašćenja.Praktična nastava: Analiza jurisprudencije Suda.

XI nedjelja Uloga i nadležnost Suda pravde EU u zaštiti ljudskih prava. Praktična nastava: Analiza relevantne jurisprudencije.

XII nedjelja Odnos dva evropska suda u zaštiti ljudskih prava. Izvodi iz odnosne jurisprudencije.

XIII nedjelja Javnopravni aspekti zaštite zdrave životne sredine. Arhuska konvencija.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XIV nedjeljaUloga Evropskog parlamenta u zaštiti javnih prava.Praktična nastava: Odbrana seminarskih radova i diskusija.

XV nedjejlja Značaj i nadležnost pojedinih tijela: Evrospki ombudsman, Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope.Praktična nastava: sOdbrana seminarskih radova i diskusija.



Nedjeljno U semestru10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minutaStruktura:3 sata predavanja1 sat vježbi9 sati i 20 minindividualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Nedjeljno U semestru10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minutaStruktura:3 sata predavanja1 sat vježbi4 sata individualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: 13 sati I 20 min x 16 = 213 sati I 20 minutaNeophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 8 = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 10 x 30 = 3000 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 213 sati I 20 minuta (nastava) + 26 sati I 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: D. Popović: Evropsko pravo ljudskih prava, 2014, T. Kerikmae: Oblici provjere znanja, ocjenjivanje i udio praktične nastave:Ocjenjuju se:- Jedan test do 40 poena.- Praktična nastava – do 20 poena. Udio praktične nastave u ukupnom fondu od 60 časova nastave (4časa x 15nedjelja): 15% ili 9 časova nastave. Oblici praktične nastave: studije slučajeva, analiza sadržaja, odbrane seminarskih radova i učešće u debatama pri odbrani seminarskih radova, simulacija suđenja i participacija u drugim segmentma praktične nastave naznačenim u sadržaju predmeta.- Završni ispit do 40 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet: Sve dodatne informacije biće dostupne na konsultacijama i web adresi: http://www.pravni.ucg.ac.me/


216

Naziv predmeta PRAVO EVROPSKIH INTEGRACIJA


Studijski programi za koje se organizuje:Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanjeDIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavijivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa pravom evropskih integracija,jedinstvenih institucionalnim sistemom EU kao i primjenjivanje znanja o evropskim integracijama u praksiIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o objasni složenost jedinstvenog institucionalnog sistema EU; o razumije i objasni proces evroatlanskih integracija;o kritički analizira praksu država u procesu evropskih integracija i argumentuje prednosti i nedostatke pojedih

sistema ; o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom; o primjenjuje znanje o pravu evropskih integracija u praksi.

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, konsultacije i kolokvijumi

217

Pripremna nedjeljaI nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjeljaX nedjelja

XI nedjelja

Pravo evropskih integracija( značaj)

Evropska integraciona ideja i izvoriNastanak i razvoj evropskih zajednica Glavni organi EU,organizacija,nadležnost i funkcionisanjeeJedinstveno tržište evropske unije i osnovne sloboe

I TEST Radno i socijalno pravo u EU;Pojačana saradnja u EUNATO Članstvo u EUStvaranje prava unijeEvroatlankse integracije Crne Gore

Završni ispit


Nedjeljno U semestru10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minutaStruktura:3 sata predavanja1 sat vježbi9 sati i 20 min individualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

LITERATURA:

Uvod u pravo evropskih integracija, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, B Košutić,B. Rakić, B.Milisavljević, Beograd, 2015; Nedogmatski o evropskoj integraciji ,Branko M. Rakić, Mihajlo Vučić. - Beograd : Pravni fakultet Univerziteta, Centar za izdavaštvo i informisanje, 2014 (Beograd : Dosije studio). Evropska unije i Crna Gora- politika prosirenja, Gordana Djurovic, Podgorica, 2012; Hartley, T. The Foundations of European Union Law, 7the edn, OUP,Oxford, 2010.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPreiazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 91-100; B-81-90; C-71-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poenPosebnu naznaku za predmet: nema

| Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:Naziv predmeta MEĐUNARODNI SUDOVI


Studijski programi za koje se organizuje:Doktorske studije PRAVNOG FAKULTETA - MEĐUNARODNOPRAVNA OBLAST- akademski studijskiprogram za sticanjeDIPLOME DOKTORA PRAVNIH NAUKA (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavijivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Upoznati studente sa Medjunarodnim sudom pravde, Međunarodnim sudom za pravo mora,Međunarodnim krivičnim sudom, Stalnim arbitraznim sudom, ad hoc mdjunarodnim sudski organima,Sudom pravde EU kao i presudama medjunarodnih sudovaIshodi učenja - Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

o kritički posmatra, objasni značaj i položaj međunarodnog pravosuđa danas;o stečeno znanje o međunarodnom pravosudju primjenjuje u praksi ;o kritički razmatra presude međunarodnih i ad hoc sudova ;o samostalno odredi temu i sprovede originalno istraživanje sa naučnim integritetom.

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, konsultacije i kolokvijumiSadržaj predmeta:

218

Pripremna nedjeljaIV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

XVnedjelja

XVInedjelja

XVIInedjelja

XVIII nedjeljaXIX nedjelja

XX nedjelja

Priprema i upis semestraMeđunarodni sud pravde( izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)Stalni arbitražni sud (izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)Međunarodni sud za pravo mora (izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)I TESTMeđunarodni krivični sud (izbor sudija,organizacija,nadležnost,postupak)Ah hoc međunarodni sudski organi Sud pravde EUII TESTPresude Međunarodnoh suda prave- praksaPresude Stalnog arbitražnog suda- praksa Presude ad hoc međunarodnih sudskih organa- praksa Završni ispit


Nedjeljno U semestru10 kredita x 40/30 = 13 sati i 20 minutaStruktura:3 sata predavanja1 sat vježbi9 sati i 20 minindividualnog rada (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.LITERATURA:

Međunarodno javno pravo, 8 izdanje, Milenko Kreca, Beograd, 2016.R., Mackenzie at all: Manual of international courts and tribunals, Oxford, 2010.B. Janković, Z. radivojević, međunarodno javno pravo, Niš, 2011.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Dva kolokvijuma po 20 poena Isticanje u toku nastave - 5poena Seminarski rad - 5 poena Završni ispit do 50 poenaPreiazna ocjena se dobija ako se kumulativno obezbijedi najmanje 50 poen

A- 91-100; B-81-90; C-71-80; D: 61-70; E-51-60; F- do 51 poenaPosebnu naznaku za predmet: nema

| Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:



Naziv predmeta: Metodologija naučno-istraživačkog radaDoktorske studije: Građansko pravo / Krivično pravo / Međunarodno pravo Cilj izučavanja predmeta: Upoznati studente sa: vrstama naučnih radova, tehnikom izrade naučnih radova i metodima istraživanja, sistemima citiranja i navođenja literature, u cilju sticanja i razvijanja sposobnosti za samostalnu izradu naučno-istraživačkog rada.Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objasni pojam nauke i naučne metode; opiše metode istraživanja i uporedi njihove prednosti i nedostatke; navede pravila pisanja naučnih radova i primijeni ih pri pisanju naučnog rada;samostalno napiše naučni rad.Nastavnik: doc. dr Marko DokićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, praktična nastava



I Uvodno predavanjeII Određenje nauke – elementi, postulati, podjelaIII Pojam i predmet metodologije naučno-istraživačkog radaIV Metode naučno-istraživačkog radaV Karakteristike naučnog rada; naučno djeloVI Praktična nastava - Pisanje naučnog članka; vrste naučnih radova VII Praktična nastava - Pojedini djelovi naučnog članka

219

VIII Praktična nastava - Pisanje drugih naučnih djela IX Kolokvijum X Popravni kolokvijumXI Praktična nastava - Sistemi citiranja XII Objavljivanje naučnog rada – kako odabrati časopisXIII Naučni citatni indeks i izračunavanje impakt faktora časopisa XIV Rangiranje i organizacija časopisaXV Etika naučnog radaXVI Završni ispit



Ukupno:



- Student je položio ispit ako kumulativno skupi najmanje 50 poena na svim oblicima provjere znanja. a ocjena se određuje prema dolje navedenoj shemi).Broj poena 90 - 100 89 - 80 79 - 70 69 - 60 59 - 50Ocjena A B C D E

220