~ Poitarlna platlena u gotovu

LIK L. God. ID. imENIK. 17. •IJečnja 1932.

Zašto nema izlaza iz; svjetske krize ? (Znamenite izjave sv. Oca Pape na Badnjak 1931.)

Kao svake, tako je i ove godine na Badnjak primio sv. Otac Papa če­stitke cijeloga kardinalskog kolegija i rimske kurije, te na njihove pozdrave dao odgovor, kojim je dao sliku cije­loga života Crkve kroz prošlu godinu i izrekao svoj sud o najvažnijim pi­tanjima, koja u ovaj čas najviše utje­tu na život čovječanstva. U svom go­voru - kako ga donosi ,.Osservatore Romano• od 25 XJI. 1931. - spo­menuo je sv. Otac među žalosnim događajima, koji su u prošloj godini ~ađesili Crkvu, najprije smrt radnika, koji su poginuli prigodcm nEsreće u u Vatikanskoj biblioteci, zatim mu če­ništva talijanske katoličke omladine, koja su ujedno bila nevjerovatna, svjetska reklama Katoličkoj Akciji, gdje je katolička OILladina triumfirala i do­kazala, da je vrijedna posebne Papine ljubavi i povjerenja svih. Iza toga spomenuo je mučeništva Crkve u Ru-siji, gdje su katolici izvrgnuti najokru-1nijim kušnjama zaradi mržnje na Bo­ga, vjeru i katoličku Crkvu, nadalje mučeništva Crkve u Meksiku i u Špani ji. ŠTO SE ČINI ZA UBLAŽENJE KRIZE?

Zatim u drugom dijelu govora pre­lazi Papa na svjetsku krizu i kaže:

"Postoji i druga velika kušnja: Eto po cijelom je svijetu položaj izuzetno žalostan. Doista to je stanje općenite krize: kr ize trgovačke, industrijalne, fi­nancijske, ekonomske. Tužbe na po­manjkanje rada općenite su, a sa po­.manjkanjem rada vezano je i pomanj­kanje kruha, i pomanjkanje najnužnijih sredstava za život, i to po cijelom

svijetu. A Papa ima po cijelom svijetu si­

nova, koji trpe. I u same misijske krajeve prodire to zlo i njegove po­sljedice. U tim tako mučnim prilikama velika je utjeha za glavu kršćanstva gledati i ustanoviti, kako se na Njegov poticaj, na Njegov poziv odgovorilo sa pravom križarskom vojnom ljubavi

i pomoti; i kako se sa svih strana odgovorilo spremno, velikodušno, ši­rokogrudno, da, kršćanski. A On se osobito smatrao sretnim, a pomalo i očinski ponosnim, što j~. da tomu po­kretu ljubavi dade veći zamah, uslije­dila tako dobra i korisna inicijativa sv. kardjnalskog kolegija i njegova dekana.

Možda je, ne možda , nego sigurno ih je bilo, koji rekoše, da je Papa re­kao dobru riječ, koja je sigurno do­nijela dobra onima, koji trpe, ali da bi mcžda Njegova ri ' eč imala više us­pjeha, da su slijedila djela. I tina je: Načelo je istinito, tako istinito, da je tomu zakonu, po kojemu treba da ri­ječi preteknu i slijede djela, htio da se pokorava i božanski Učitelj. "Počeo je činiti i učiti•.

No hvala Bogu, hvala Njemu posve iskreno i jedino. On je dao svome Namjesniku mogućnost, da čini dobro, da čini nešto malo, kako je sam Bog činio, da ga preti tim, što je činio tako, da su čak djela pretekla riječi.

Papa je veseo, da je mogao, zahvaleći Bogu, pa i s mnogom nemalenom žrtvom, možda i sa kakvim prividnim izgledom nerazborite u pr ave, da dade toliko posla dragim radnicima.

Jer u tom ljubljenom obiteljskom krugu on može da kaže, da od ne­koga vremena, još i danas i još neko vrijeme bit će dobrih osam hi ljada radnika, koji rade, jer im Papa daje da rade, i na mnogim mjestima baš, gdje ne bi imali inače posla. Papa daje, da se svuda vrše radovi: radovi, koji su potrebni, radovi, koji su ne­posredno korisni, radovi, koji su opće­nito korisni, kao što su sjemeništa, crk'le, župni domovi. I tina je to, ali je istina i to, da svi ti radovi nijesu bili jednako nužni, niti bi bili sada jednako hitni. No On je vidio potre­bu, da dade zarade i kruha onima, koji su sa svih strana tražili, i to tra­žili s doista ganutljivom ustrajnošću.

Broj 3.

Molbe su dc lazi! e od otaca obitelji, od organizacija radnika, pa i od dr­žavnih i crkvenih vlasti iz raznih mjesta. •

~TO JE SA MIRO M? Iza toga spominje sv. Otac neke

vesele događaje u Crkvi, napose svoj govor u radio cijelom svijetu, zatim uspjeh velike socijalne enci klike ,. Qua­dragesimo anno", pa uspjeh konstitu­cije "Deus Scientiarum Dominus•, kojom je reformirao studij teologije, proglašenje novih svetaca itd. Tada daje znamenitu izjavu o miru:

.Mnogi će sigurno reći: Sv. Otac nije našao ni jedne riječi, baš ni jedne riječi za mir, za razoružanje, za obu­stavu ili odgodu naoružavanja, za pi­tanja, kojih je pun sav zrak i radi kojih drhće, može se slobodno reći,

cio svijet. Tako je: On nije namjera­vao niti htio da izgovori tu riječ. Nije ju izgovorio prije svega, jer ju je već toliko puta izrekao, kako On, tako i Njegovi pretšasnici, a zatim i zato, jer je već izgovaraju, nć je pjevaju an­đeli, koji se vraćaju u nebo pril •kom rođenja Božanskoga Djeteta, već je izgovara i proglašuje u svijetu svojim dolaskom u jasli ce Kralj mira, nena­oružani Kralj mira, nenaoružana Sve­mogućnost.

Tu riječ kaže, što više upravo ju je doslovno rekao u očekivanju dra­gog Isusa, u čekanju rođenja Božan­skoga Djetešca, već ju je slutio pro­rok, kad je želio i gledao, gdje se mijenjaju mačevi u plugove i gdje se prijateljski susreću i zajedno počivaju

jaganjci i lavovi. To je riječ potpunoga mira: Mira

srdaca, mira duša, mira među stvoro­vima, koji su sposobni, da ga ocijene, da razumiju njegovu potrebu, dužnost i blagodat. Ima i jedan drugi mir, mir vanjski. Zatim postoji pripremanje toga

. mira, a to očevidno ne može biti spre­manje oružja, nego sredstava za bla­go3tanje.

Ne bi dakle rekao tu riječ i iz jed­noga drugog razloga: jer se moglo u­stanoviti, da se i od te riječi čine

BrOJ 3

tolike zloupotrebe, tako te možemo kazati, da smo stekli dokaza, da nije moguće izjaviti se o oj stvan, a da ta izjava ne bude podvrgnuta najpro­tuslovnijim i najluđim tumačenjima.

Što dakle? Eto dakle rij~či mira i sloge postale bi nano;o poticaj za ne­:logu, za razmimoilaženje među lju ­dima.

Kao zad:1ju opas u hoće sv. Otac da nadoda ovo : Mjesto da govori lju­dima o miru, o smirivanju, o među­

sobnoj dobrohotnosti i pomoći, htio je da govori jedino Bog : jer ljudi ne slušaju i čine e, da nijes.1 rasp-o­loženi dJ slu'"aju. ·to još im:1 usred tolike bijede uistinu so'idarna? Ne posto ji nego samo olidarnost kriza, mt: ·a i trpljenja. Izvan oga postoji samo utakmica u osamljeno.5ti, utak­mica u među obnorn ekskluzivizmu, utakmica u nepovjerenju, i gotovo bi se Feklo, u zastrašivanju. I tako postoji s jedne strane o~enito rrplienje, a s druge strane svo to nauružavanje, koje ne dovodi k nikakvom cilju. Med1tim na skrajnjem i"tokn b"jesni rat izm~du dva vt'llka naroda.

Doista, kada je na zemlji tGliko zlo i kada ona ta o malo obeća je, što više kad tako prijeti, doista je ja­san i jak priziv na nebo i doista treba da bude ja ;an i jak taj priziv za sve­kolike. o naprotiv ni, e ga se nikako osjetilo ili ga se nije ćula.

ZAŠTO NEMA IZLAZA IZ KRIZE? Tko ne vidi,

koja ulazi u lj

Divni dani duhovne obnove *J Bogoljubni luš~oci!

Haec est d es, quam fecit Dominus! Ovo je dao ili bo 1e ovo _u bili oivui dani, koje nam je pripravio Gospo­din, da _e razv~elimo i duhovno uz­radujemo u njima! Za1stz je bilo divno gledat~ uistinu e srca va a uzrado­vaše pred prizorom, koji -ibe r i { ne pamti. Iz prostrane i tarodre'lne biskupije šiben -ke, iz ju~oslavenskoga dijela zadarske nadbi kupije, iz dr gih mjesta, pak i iz bijeloga nam hrvat­skog Zagreba dohrliste i poplaviste Krešimtrov grad vojim slikovitim aa­rodnim ncšnjama. Vidjesmo ovih dana zadoje no jednakim oduševljenjem i duhovnim vesc:qem staro i mlado, mo-

Za! jt:ćni govor preu.zv. g. d r a J o s l p a M. Car ević a, du'Jrovaćkoga biskJpa, što ga je· održao p i zakh:du Euharistijskoga Koo­gre.sa u Ši~oiku .r. srpoja tgat.

TOLU(

da ne OVIS! o judskoj ruci trpljenje svib Ljudi? Dakle ljuds'ri događaji

doista se ne pokoravaju ljudskoj volji. Eto svi na nogama, vi su uroa.ili u marljivo proučavanje, vi se natiečtJ

tražeći, da nadu uzrok ovoj krizi. o­VO'll općeni1o'll zlo, da nad 1 !jie ove. I ništa se ne po ·tizava: Lijekovi se ne nala2e i -to je bolnije, ne opaža se ruka Božja koja je tako vidljiva. Ne misli se na Boga. lrtina n dalekoj Americi sjetili su se na to, ali više zbog toga, da se zahvale aa velikim dobro instvima, -to i je Božja Pro­vldnost udijelila toj ogromnoj zemlji. Nije nmanjkao ni tračak zahvalnosti za to, što zlo nije bilo tako veliko aa drugdje. No ·o je sve to n tako

općenitoj ku;nji? U vim tim puto­vanjima, dolaželftma, sasta 1cima, sn­sretima, raspra vl j anjima, pregovorima, traženju tolilrih odličnih ličnosti, toli·

ih izvr-ni Ljud~ nema misli na Boga. Strah je ba5 zato tim veći, jer se već opaža, da strah, pošto ga je Bog dao osjetiti sa svom težinom svoje moguće pravednom, može se dati osjetiti još teže. On doista ne bi imao i nema da učini d u ~o, nego samo da pa~ da činimo mi, da prepusti nas siroma:,~e

ljude nama samima, da nas pusti da radimo bez Njega.

Što možemo da činimo mi, vi mi ljuđt srupa, što može da unni cio svi je bez Boga, zaboravljajući na Boga i ne utječući se Bogu? Stoga nam ~ čeviduo dola zi o pamet sa strašnĐm

š o i žeasko. Vtdjesmo, kako puni ~amoprijegora, prezrevši n poteikoće,

u ovo teško doba pri JTedne rize, dodcste s otoka naših, sa primorja i iz zagorja našega Pod cr v enim bar­jacima i uz vesele davorije tolikih glazba predvodiše Vas VaSi najbolji prijatelji i savJetnici: onL što Vas ~ kada ne ostavljaju, što s Vama diiele radost i žalost. što koracaju mačnim

stazama dušobrižništva - župnici Vaši. Dovedoše Va- u star od rt v ni grad Ši­be o ik pod lozi n lOm jedne velike ~ vjetne n: is li, da oz elič ate vanredno vj er ·ko i kult 1roo s!av~je, što se ~-o

pred našim očima u svečano okićeoom Štbeoik uz sudjelovanje naroda ~ opo­ćine i državnih vlasti tako sjajno raz­vil<i>.

Zaista je bila ve · a i spasonosna mi;ao Vašeg umnog i revnog nadpa­s ' ira, pceuzv. gosp. bisl(np~ da sa kuJ-

očevidnošću sjećanje na riječ Božja. na jed'la nepogrješivu, po · a i~­nu: .Ako Gospodin ne sagradi lmće,

nzalud se trade oni, k:oji je zidaju•. Grad, kuća ne mogu se ni zidati ni obraniti nego jedino s Bogom. Od je očita potreba, da se svijet nati mišlju, srcem, cijelom dušom Boga.

vratiti s Bagu znači ži''jeti ~ gom.•

* Nitko do ada nije preciznije oz­

načio svjetsk~ probleme, pronašao im uzroke i preporučio lije'<, nego što je to učinio sv. Otac. Oa je pazario svije da sve ovo, što se radi, jest kuća na pijesku, jer e radi bez Boga. Samo povratak Njemu, samo življenje po jemu može donijeti lijeka dana­šnjim nevoljama. Slfij"t se nd.iljio od Boga i zat-J biva teško kažnjen. Spas moze doći _-.~mo oJ povratka s njeta BJt; 1!

ove crkve Bez dostatnoga broja crfava eoma je te­

žak pastirski rad sv~enfk:a aarod.!I. U z.a­grefla je to oanijeme 'laziO prenzv. nadbislmp­dr B a u e r. te se pobnnno, da se sagrade aove crkve na periferiji grada. pa i OilY e at lei ua sv. Duhu kaae a. pr jeće početi s oj om uo og veleb;rog n:etBta 3 r Aotlm .

P a rf š k i 11adbisknp kardinal V e e d i e r m­stavio je opširni program za Izgradnju 110

crkava ili proširenje 'Rt opstajećih. Kroz godinu _a zidalo se devetnaest ao ib cr cava. a cadl se o pro:'ireoja dmgih trinaest crbva. S radnjama oadbi-knp nastoji da pomogne radm­dma u ovoj teškoj sadašnjoj krizi bezposlcaosfi:..

Pariška r pćina je došla aadoisk:IqJa 11 pomoć znatnim svotama aovaot

turaim lavljem 500. godi...~iice pola.­gartta u:meljnoga ameaa daleko po­z natoga reme.k-djela arf:ritekture.. ·.ben­ske atedrale, spoji velebno E hari­stit o la1, Ije, ieJ je Pre.:.-ve Etthari­s.:ija središte i s L.ce sve e Ctkve k;;toličke . Ona je ~dište i snace ta­koder V a.še -atedrale. Vjefa Presveta E haristij stvmila je ovaj snti bxam. nada nuvšt mjetnike i tvorce ove velebne baziliie.

Dođoste dakle., da izvršite za1, jei:nu_ m~ao · dadoste, da se dt:thom abno­vrte. A ui.:itiau ste <:e duhom obnovili!

Dođoste ovoj katedrali kao die<:a na toplo kr· o SVOJe mo11ke. Iskazali ste joi ljubav i odanost, a time po~e nepo olebivu privrženost i vpnost svojoj biskupiji_ čitavoj sv. Crhi ka­toličkoj, vrhovnom ~varu sv. Crftve. sv. Oc 0 a i i Enharističnom Kemu Kral1u.

oru• 3

~t • e ršća ll.

e, n t:ršL~stvt1 irn o a, nešta divna neš o bo~.2n· ~- l.i~raloi Hr"-at

ma o o !ISpije ao -_ a i r;j.:go•e mo: :1e - tere, se ona odr2.Z!lje i eva đe ·-

o :n nom p:ed r;.ji:;n ~aa Ga

pred il2. p " čo ......... _ p!'t' pohfedni'kom r:;:r 'i. Doda pače

časovi. ~ w.n _e r.:zložiti::l::. --j~ či cars_ <:r zn -~ na sv. J~ po eon2): ,. J.: jte mi, ja poz ~j r d e.. I ja i'2ill kažew: riše negoli ·m·i~·

• o to S!l ~ pre12zni G;O::I~at:L -s;ijale ns·-e ~:illaOS e VJC! oj~

s Petra_, is;JOrijeda: ,. TI 5i '""~ s·­Boga -- ogaL - .Jbarit Gg om - a­lroja:kih predrasuda oa se OtJeC snr,

bezdan racionalizma sLabosii svoje. Za božan: nfua, za koga je di - · o on ne - ŽltY

'otiaire

i~:i

nje­sa ·j e ,

jeaov riječ Božja bez zna· e j 2 - mr ..-o

Strana 4. K.A.TOLJB' BroJ 3

POfv'OZITE BOLESNIM SIROMA· SIMA! Ustanovili smo, da je u gradu mnogo bolesti koj naših siromaha i njihove djetice te trebaju i od nas .traže lijekova i liječnika. Dajte rado u tu svrhu svoj posebni darak! Spasit tete mnogi život!

Iz katolič~oga 5ibenik.a

Dajte, braćo, i dat će vam se! Tko brzo daje, dvostruko daje

Katolička Karitativna Akcija

Nil ura dni niJIJeliJJ Da se §to ~i!e proAirJ naA .K a·

tolik", a J dansgradimo prJjateiJt, koji su za to najzaslufnljJ, odluči! i smo podijeliti ove nagrade:

t. Svi (lOJ naši prijatfljl, troji nsm do at. siječnja t. g. nsd1 1 5 novih pretplatnika J za njll1 ()d me h uplate s~u pr etpJstu za g. 1932., dobi će ll& dar lijepi "M is i J·

S k i K lt le n d ar" 2a g. 1932. 2. Onima, l! oji ns m uz it~te u~jetE

t!l!(lu JO novih pretplafnilre, darovatfmo molitvenik "ls k ric e svefotajstvenom Isusu• ili lrnji· gu "Lurd".

3. Oni, l!oji n11m uz iste uvjete u du 15 n o v i h pr e t p Ja t n i ls, kao nagradu dobUe najnc,vije iz· danje ,.Ispovijesti" sv. Augu· stina.

4 Nat~ol!on sve <>ne, lrvjl nsn · uz iste uvjete nadu 20 novih pret· p l s t n i k a, vagraditemo SR hrvat ­lili im izdanjem "Rim skog M isa la".

Sve naguđene vsobe doblćt! Euvlše besplatno "Hatolik" u goo. 1932. Onaj pak, koji nam nad~: najviše novih pretplatnika, dobivu joA k tomu jedan vrlo lijepi dar.

Na posao dakle, prijatelji! Pro· ~iritt> fl&Š ~Katolik"!

DRUGA NEDJEWA PO BOGOJAVLJENJU. U nedjelju 17. t. mj. je ll. nedjelja po Bogo· javljenju. Crkva nam pokazuje Isusa kao velikog čudotvorca, koji vrhunaravnim djelima potvrđuje Istinitost svoga požanstva l svoje nauke. Crkveni Oci naziru u prvom čudu Isusovu znak, da će Isus moću svoje riječi l svojih čudesa opleme­niti čitav svijet i napose neznabožačke narode, koje sv. Pismo više puta poređuje s vodom.

MNOŠlVO ŠIBENSKOGA GRAĐANSlVA KOD BOŽIĆNIH JASLICA U CRKVI SV. LO­VRE. Već je tome mnogo godina, da se u franjev. crkvi sv. Lovre svake godine namjeste Jaslice za božićne blagdane. l ove su godine na­prav lj ene l uprav divnom vje~Unom Izvedene. Toliko je u njima bilo varijacije l šarolikosti, da čovjek, kad se k njima primakne, ne zna, če­

mu bi se više divio i što bl duže promatrao. Ona divna pojava andela u oblacima, kako na­vješta pastirima porođenje lsuso.,.o, začuđenje l veselje Istih pastira, radost ovaca, ptica i zim­zelen prirode, svođenja svih puteljaka prema beflehemskoj štallci - sve se to obuklo nekim novim životom l ushitom radosti. Tu su skladno poredani pastiri : Jedni budno paze stada,' drugi se griju pokraj vatre, treći sviraju u diple l frule. No netom anđeo navijesti porod Isusov, sve se žnri l hiti u Betlehem novorođenom

Kralju Isusu. Djetić, položen u štali, šev<rom pokrivenoj, u jasle na šaku slame, dubo· ki poklon Majke Božje i sv. Josipa, vese lje pastira, radost istočnih Mudraca - sve ovo o· pajaše gledaoce pravim božićnim veseljem. Kako su Jaslice krasne bile l kako su uopće kršćan­

skom puku mile i drage, najbolji je dokaz ono veliko mnoštvo šibenskoga građanstva, koje je u crkvi sv. Lovre u božićne dane vrvjelo, da vidi Jaslice. Same djece bila ;t prava masa, tako da sigurno nije ostalo nijedno dijele, a da nije doletjelo Jaslicama i na svoj način se raz· govar11Io sa onim kipovima. Koliko Božićne

Jaslice , toliko pjevački .Zbor Gospe od Milosti" sa svojim skladnim l lijepim pjevanjem privla-

IIIJ! Odlikovana vr..itilmilil firao tulilr ·Sibenik-~ ~ vo6~ar o;;k~ majator 1 đl~lomlral'l p6elu ~ ~

Juad,\ujem · !lve \'rstl svijećs, dup1\ra, uskr nib stojnicu (cerea) sa

svim u".e~uJIJJ zonkovlruo, Iz prvorazred o oga voska, brz l solidno.

:rera~~om: promu želJI sve vrsti svljeća Iz voštanih uloma ka l

okaplnn - Uz DajpoYoljnJ,Je ojJeae.

PlrodE.J0Dl l flo ng vrcan< R me4a, 80·8b0/e sn kaduJjtnog c~ijeću , Iz

m g c.u1roo~ pćelinjakP, ru1 mulo l veliko. Med je va1:1rcdoe ljeko·

vitostl za plućne bolest!, ~rlr, prsa, prehlnde ltd

~llpll..\•m: sv~ usti volltun!h oknplna, ulomaks t žutog voslta.

l'o6a•aa dlpluma l zla ma me4alja: Da~o .. tk 1828.

čio je šibensko građanstvo u crkvu sv. Lovre: na sv. Mise l poslije podne na večernje po­božnnsU svih božićnih blagdana.

ZABAVA OKRUŽJA HKNSAVEZA. U ne­djelju 10. t. mj. kat. radnički naraštaj prlredloo je u Kat. Domu svoju vrlo uspjelu zabavu. Zaba­vu je otvorio Vulelija Hrvoje svojim pros!ovom .. u kojemu je iznio svrhu njihove organizacije l načela, prema kojima l rl ba da živi svaki rad­nik, a pogotovo kalol!čkl radnik. Sve čeHrli

deklamacije, osobito ona dramallzovana (.Gallo­tova pjestn•), izvedene su baš lijepo. Na pro­gramu su još bila dva komada: .Oteto - pro­kleto• (potresna dran a iz savremenoga života)' od Sela re a l ša lj iva igra • U školi". Oba ko­mada Izvedena su s mnogo pažuje l Interesa. Zabava se završila živom slikom, koja je pred­stavljala ljudsku slabost. Ovom svojom zabavom naš radnički naraštaj poknzao je, da Ima mnoga smisla l dobre volje za ovako plen:enllu stvar. Dao Bog, da S\ l oni uistinu postanu onakvi, kakvim ih hoće da odgoji njihova organizacija: savjesni radnici, katolici na djelu l Želi n. o lm stoga mnogo uspjeha i Božjega blagoslova · u započetom radu.

TJEDNI SAT KLANJANJA. U četvrtak 21. t. mj. običajni tjedni sat klanjanja u sto lnoj bazilici sv. Jakova počeće u 5 sati navečer.

POBOŽNOST SV. Al TIJNA. U utorak 19. t. mj. običajna pobožnost sv. Antuna u crkvi sv. frane počinje u 6.30 sati uvečer.

OBNOVITE PRETPLATUI Sve svoje stare pretplatn ike molimo , da ostanu vjerni listu l u ova teška vremena te što prije obnove svoju pretplatu za novu godluu. Pretpla ta ostaje Ista. Za čitavu god. 1932. samih Din 30. Pretpla lnicl Iz Šibenika mogu je platiti na blagajni Zadr. Gosp. Banke ili u Btskups«oj Kurili.

l

Jer su najbolje i najJeftiniJe TVORNIČKO SKLADIŠTE ŠIBENIK

l lica kri'IIR Tomislava

N o v o otvorena miJet<arna

ZDRAVLJA~{ Mliječni buffet

U Sl'benl'ku u ulici Kr. Tomislava br. 47. kod crkve sv. Jakova

Preporuča svježe kravlje, puno­masno mlijeko, sve vrsti vlastitih i inozerr.nih mliječnih proizvoda

uz vrlo solidne cijene.

Vanjske narudžbe obavlja brzo l solidno .

l

• KATOLIK• hr;! ~Ji l •v&kog tJeclna.. - Go41inJa. pntJlla~a :DIIJ H .- - Za. lnozeDJaho 4vo•trullo. - Oglul po naro6lt0 \&rlfl. - Vlu•Dlk 1 oclgovorDl urec1Dlk ; ne6. JOlO J ·ELl01BOVI6, Slbe11lk, uUoa av. )~JarUna.- A4ru& uredDlltva 1 Qrave : Btt.eDIII:, po lt. pret1nao .17. - ltlDIJla: •v.~ ll a 'l'llllara, brača llata~l6 pil:. Petra, pređJitavDlk VJek. llat&616