POST ARINA PLACEHA U GOTOVU.

LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISNJA PRETPLATA lO.- DIN. - ZA INOzEMSTVO 60.- DIN.

GObJNA IX. BROJ 47. ADRESA UREDNIST\< A l UPRAVE: SIBENik pp. 17.

OGLASI PO HAROC:ITOJ TARIFI.

Crvotočina Crvotočina! Cudan naslov, zar nel

A to znate lio je. Crv se uvuče u gredu, pa je onda polako, ustrajno bull, Mrvi l rastače. CuJemo to buie­nje l rastakanje, kad Je u sobi pdtpu­na tiilna, kad nas u noći muči besahlca, 1e naše uil zamjeć-uju svaki naJmanji JU'I'tl.

C~v, u~kavil 'Se u stedlnu gtec!le, rastače je godtriu, dvije, Itl . . . l Jed­noga dana greda popusti pod tezinori'i krova l sruši se. L•ko je, kad se Iser-

. votoll i sru!l samo jedna greda. All ako se to dogodi sa svima gre-dama, onda će se srošlli čitav krov l poklo­piti sve one koji se toga časa Mđu pod njim

Krov ttad gla"o"' čovječanstvu

je sve heslgurnlfl. Grede, na koJima taj krov počiva, trvi sve vBe rastaču. l vidimo, kako se grede Jedna za dtu­gom srozavaju. bolaze mafstorl zidari, 1e "opravljaju pojedine grede, ali te­žll'la krova )e tako velika, da, uza sve popravke, streplmo pred katastrofom, pred ruievlnama.

Mnt)go je tih crvi rastakača; raz­nih boja l raznih oblika. Ha Jednoga se osvrnuo 1 veliki pariški dnevnik nJournal« u nojoj raspravi o krizi Francuske. Mnogi ugledni kuUurnl rad­nicl sudjelo\'ahll u toj raspravi. Među njima je jedan obja'lio članak pod na­-slovom: »M o l gr i j e h«.

J znate, kakav Je lo grijeh, o ko­.]etnu se tu govori! - P o h l e p a I a

'U ž lt rt o ml »Naša Francuska Je zabludila; iz-

gubljena je i poražena . . . Naši poll-11hrl . . . ne uspiJevaju da s riama u­pravljaju osim politikom interesa l la­ska)ući našim niskim niigonlfha.cc -=­Tako se jada kulturni Francuz na svo­Ju dort1ovlnu 1 na s~o)e domoro.dce.

· Pravo rete: Pohlepa za užitkom! Pohlepa, kola ne potna moralhih z~­konil "i granica, konatni Je uztok čita­ve svjetske krize. Ona neprestano &u­ii deblo tovječanstva, te se je bojati. dei se ~itciVct debl6 ne pl'etvori u Jed­

nu (rvotolhiiJ. Cettoslovačka Je veliki savremeni

znak. Joi uvfjek se o njoj govori i pi­še. Ona le raskomadarfa, l ml nećemo sada Izricati s\'oj sud, u koliko je tu udovoljeno pravdi. 1 u kotlkd je opet pravda pogažena. Jedno Je za nas si­

gurno:

..a .............. . ODR1ANE PRIREDBE. U n'edjelju 13. Xl.

održan je ~riž11rski d11n u V e l p o v u, gdje je VKB zastupao br. F. Grgić . - Isti d11n odrhn je križarski dan u Đ 11 k o v u, gdje je g~vorlp br. Tomisf11v Mesić.

Sibenik, 10. studenoga 1938.

Srediinja točka Cliobe duhova ~ • t nttr . ·-

Prvo . l najdublje pitanje

Njemački pjesnik Goethe (Gele)' zapisao je misao: da je borba vjere i nevjere pilanje prvo i najdublje u povijesti zemlje i naroda, te da su tomu pitanju podređena sva druga pi­tanja. Dodao je: da se dizao ideali­zam i stvarao djela velike kulture u vremenima kada je prevladavala vjer­ska P'lisan u !Jda kom obiiku, nap :)­liv, da je padao idealizam i slabile kulturne tekovine u vremenima u ko­Jima je prevladavala bezbožna mi­;;ao .

t-: e treba narol za ovo Goelheo­vog posvjedočenja. T o je jasno pred očima svakomu čovjeku koji znade život prošlosti, a može biti razumljivo i svakomu onomu koji znade zdravo rasuđivati, a da povjesne knjige nije ni imao u rukama, jer svakomu za to nije ni dana prilika.

Stara je izreka: Povijest je uči­teljica života. Ali je gorka istina i či­njenica - da se ljudi toga vr lo malo drže. l uvijek mi, kada s pravom ecje­njujemo rad poglavara zemlje, po­stavljamo sebi pilanje: Zašto ti lju­di ne uče i ne nauče štogod iz po­vijesti? Zar ne znaju da je slično po­stupao njihov pretšasnik, pa je sra­motho pao?!

ra i otrcana, i za njihove nosioce po­vijest zna samo da su živi qili pa nestali, dok Crkva katolička, kao naj­izrazitija prelstavnica žive vjere u Bo­ga, kojoj su po stotine puta prorekli i unaprijed otpjevali »Pokoj vječni«, živi i živjeće na vjekove. Covjek je nekako previše slijep i nikako ne će da shvati, kako je Krist od smrti ustao na život, pa će On i iz pepela srdaca, koja su otrovana i u kojima se briše uspomena na Nj, lako razbuktiti 1=lam žive vjere koja pobjeđuje i lriumfira.

Pretstavnici bezbožne misli, bolje svih onih koji kidaju s Bogom, istupa­ju pred nas s grlatim i blještavim u­spjesima. l meteor je u svom časovi­t ..:IT' sjaju lij " p nk u; zgrndn moderno i po planu građena zadivljuje, ali, ako nije građena na solidnim temeljima, ruši se prvim navalama vjetra i popla­va, kako lijepo i slikovito govori knji­ga evanđelja. Vanjski život, oblik ži­vota, dozvoljavamo da mogu dati isto tako moderno i savremeno i pretstav­nici vjerske i bezbožne misli, ali život tomu životu ne mogu dati oni koji taj život nemaju, odnosno qa ubijaju. - Sto je čovjek bez duše, bez živo­la? Mrtvac, s ledenim i ukočenim u­dovima. Duša je život. Duša u životu društvenom, to je odnos čovjeka pre­ma Bogu, i to pravi lan odnos. T o i samo to jest i ostaje sigurno mjerilo za trajan uspjeh u stvaranju čovjeka i čovještva. T o je ono što daje Vri­jednost, sigurnost i trajnost; to je ono što miče i pokreće, a gdje toga ne­ma, tu, po zakonima trijezne .. misli: mora da nastupi prije ili kasnqe, ah svakako vrlo brzo, lom, posvemašnji duboki pad.

Vrlo dobro znamo i svijesni smo toga, da će na zem lji uvijek bili i posto jati borba između dobra i zla,

RUKOPISI SE NE VRACAJU. BROJ C:EK. RAC:UNA 33.121

Kristu govore: Ne ćemo da vladaš nad nama l - Ima li .':'ećega slijepila i gušće tame pred ocrma, pa ne vi­djeti, kako je, koliko žalosno, toliko kobno, ponavljati tu staru riječ?

Htjeli ili ne htjeli! Bog jest i ostaje središnja točka diobe duhova. Misao na Boga možemo za čas uspavljivati, no vrlo teško to ide, pa hvalisali se mi ne znam kako i koliko, ali ubiti je ne možemo. Mi možemo qovoriti o nevjernim ili bezvjerskim jezicima, ali ne o bezvjerskim srcima; možemo govorili o bezbožnom životu tijela, ali ne duše; bezbožno može biti ono što vani, pred drugima, na otvorenom govorimo i činimo, ali duša naša ne može biti niti jest bezbožna. Naravno je raditi s Bogom, a nenaravno i mi­monaravno je raditi bez Boga i mi­mo Boga, a protunaravno je raditi protiv Boga, protiv svega onoga što je u vezi s Bogom; ljudski je živjeti u dobrim odnos1ma s Bogom, d ,,.,_

ljudski je brisali i uspomenu i sjeća­nje na Njega.

Nema opravdanja za bezboŽnika, jer je riječ filozofije, zdrave misli, da svaki čovjek zdrave pameti može do­ći do uvjerenja da opstoji Bog.

Junior

............ ~~~ ................ ""'""""" ...... Kil.aliit•o•llči.iki.le...lp._o._biliJ_ed.:_

HODOCASC::E MU!EV A

U St. Annabergu u Gornjoj Sie­skoj je ove godine nada sve uspjelo hodočašće muževa. List breslavske bi­skupije piše, da je na hodočašću bilo preko 1 <'0 hi l jada muževa.

Kardinal Bertram im je dao pet pravila za život:

1. Uvijek priznavajte Spasitelja i njegovu Crkvu, pa i onda, kad su znak, proti komu se govori.

2. Pustite neprijatelje vjere neka govore, što hoće! Ne razbijajte time g lave! Mi znamo, što vjerujemo i ko­mu vjerujemo.

3. Pouzdajte se u Boga i njegovu Crkvu! Božji putevi nisu čovječji pu­tevi, ali pobjeda je Božja!

4. Sto su više mnogi bezbrižni prema Bogu i Crkvi, tim više se mi trudimo, da vjeru što dublje spozna­mo l Crkvu što više uzljubimo.

Lini se da je povijest prestala biti učite l jica života ne samo okru­njenim glavama, nego i narodima svih rasa i zemalja. To posebice vri­jedi u pitanju vjere i nevjere, koje se danas nalazi u nekom vrlo čudnom odnosu ne samo sa živelom pejedin­ca čovjeka, nego i sa lspoviješću širo­kih skupina svih zvanja i poziva. Stare kriletice: kako je svakoj vjeri, a Crkvi kato l ičkoj posebice, odmjeren život još najviše za 40, 50 ili 1 OO godi­na, opet kruže. Niko od svih, koji neka­ko i uvjerl j ivo govore o vjeri kao za­starjeloj krpi i pitanju koje samo po sebi iščezava pred nastupom prosvjete me­du širokim skupinama, ne će malo da zadu u se i dođu do spoznaje i uvje­renja, da njihova proročanstva o slo­mu VJere i brisanju »vjerskih predrasu­da« nisu njihova ni nova, nego sta-

tame i svijet la, vjere i nevjere. To se posve ne uklanja niti će se uklo­nili. Ali znamo i to, da je vrlo jadan i gorak život svih onih koji se radije slave na stranu lame i nevjere. l sav naš rad ide zčl tim da bude sve ma­nji broj onih koji i nakon 20 vjekova

____ 11Q141 .... -·-t·-----~~~----a-~.a.a·~ .-.-.-.--.m.~.-

Govori se o japanskom, talijan­skom, nJemačkom i engleskom impe­rijalizmu. - .;...._ - - - - - ------.

Samo pojedinac može ubiti poje­dinca iz srditosti l ličhe mrinje. All kad se medušobno zakva'če čitavi narodi, tu je redovno zadnji uzrok: pohlepa. ili pohlepa zakulisnih kapita­lista ili narodnih vođa!

KRIŽARSKI KALENĐA~. Upozotujemo Križarska BrelsiVII, de ~ lo prije po ~ 11lju nll · rudžbe ze križarsk i k11lendat, lđko de bude šio prije r11spaČ11n i d11 se može pristupili drugim edicij'atna .

Niko fako ne osjeća prokletstvo pohlepe kao m-:.11 narodi. Oni su kao i !:Jirice u moru. Svaka se veh riba na njih zalijeće i hoće da Ih prdidre. Ali, dok riblja pohlepa za tili čas svrJi s malom giricom, dotle $e mali naro­dl opiru vjekove l vjekove. Po svojoj tjelesfioj $nazi davno bi bili podlegli i predail se na milost i nemilost nepri­jatelju, all u njima je, osim tjelesne, 1 ntbralna snaga, koJa Je redovito nesa­vladiva. Zato borba i krefevo; zato napetost i nemir; .zato krv i iagluini krik, Koji dopire sve do neba.

Kriza je kod nas, kriza posvu'da,

Jest, sviJet je velika crvotoltna. Svijet je lzbufen, nagnjio, lscrvotočen . -

Hoće ll nain Ikada uspjeti, da postavi­mo potpuHo zdrave grede mjesto sag­njillh, pa da tako osiguramo sebi krov nad glavom, koji nam vl~e neće pri­jetiti uništenjem! - Telko pitanJe. Za­to je težak l odgovor: Dok bude čo­vjek ovakav kakav je danas, pun po­hlepe za užitkom i sebičnosti, sVjetski kolovra~ će se vrtjeti kao flo s~ vrti danas.

Kad fe riJeka u švo)em koritu, ni­je opasna, rieg8 ltorf~na. - Tako je potrebno postaviti l sve ijudsl<e tel­nje u svoja određena, naravna korita, pa će še ' među nas povratiti prognanik mir l tatolen1ca sreća.

lg.

STRANA. 2.

5. Budile po:-~osni kalo č i mu­ževi i zna1fe da je m(eslo uz oltar i pnčesnu klupu počasno mjesto! OGROMAN KRISTOV KIP U MODER-

NOM GRADU U Washingtonu će postavili o ­

gromni Kristov kip. U lom nemirnom svijetu narodi se takmiče u naoružava­nju, tehnički izumi napreduju, ~o so­tonsko orga niziranom nacrtu se b o re p rot iv vjere u Boga.

Usred le tamne noći modernoga živo ta niknut će ogromni kip Krista -svije tl a svije ta. U kratko su vrije me saku p ili polovicu po trebne svo te , sko­ro 4 milijuna dinara od 20 hiljada da­rova te lja.

Neki radnik je prilo žio svom da­ru ovo pismo : »Siromašan radnik sam. Uza sve lo b ih dao malen dar za kip nSvije llo p lan ina«. Sal jem jednu či tavu d nevnicu. Mislim. da će svaki radn ik to uč in i l i, ako ga samo pozovnele . Tako ćemo združenim silama postavili Kr i­sta, našega Kra lja , pred naše nepri­ja te lje. Nag nat će ih u b ijeg kao križ sotonu.«

PO!RTVOVNOST FRANCUSK IH KA­TOLIKA

Ko li ko žrtvu ju francuski ka to lici, na jbolje se vid i u uzd ržavan ju pr ivat­nih katol ičk i h ško la . Po službenoj fran­cuskoj crkveno j sla li slici ima sada pet viših škola : u Par izu , Lionu, Lillu, An­gersu i Tou lousu. Skupan broj profe­sora je 41 O i 4219 sveuč i l i štaraca . -Srednjih škola imaju 909; 571 muških, 338 za ženske. Ukupno imaju 13 hi­ljada profesora i 160 hiljada učen i ka i učenica. - Pučk i h škola za dječake imaju 2918, a 7519 za djevojčice . O­sim loga još 39 tehničk i h škola sa 134 odjeljenja za razna zvanja.

Kol iko je novaca potrebno za uzdržavanje lih škola! Država ne pla­ća ništa, sve sami moraju uzdržavali s dobrovoljn im doprinosima. l lo ra­do daju, samo da osiguraju djeci vjer­ski odgoj.

PRIZNANJE JAPANSKOGA PROFESO­RA

Sveuč i l i šni profesor Masaka iz To­kia bio je na naučnom putovanju po Evropi. l ako nije još kršćanin, ipak je u javnom predavanju priznao : »Ka­to ličko Crkva je najmoćnija, najsavr­šenija i najuzvišenija ustanova u histo­rij i čovječanstva« .

~~""""" ..... """"'"'~~' ŽIVOT S CRKVOM

Crkve n l kalendar 1 ed)elja. 10. , L : Dl'ade ec i čen·rca i

posljednja nedjelja po Duho\•ima. - s~·. Fe­liks Valoa. Rodio e g. l L . Zajedno sa v. Ivanom .Matskim u tanovio je Red za o lo­bodenje robova iz turskih ruku.

Ponedjeljak. 111., 1.: Prika;;anje Bl. D je\'ice t arije 11 hramu. U mletačkoj republici, kao

i u na u Dalmaciji. g. 1630. harala je strašna po•a t kuge, koja je na današnji dan zago­orom Gospinim pre tala. Zato e i zove

ovaj blagdan Go. pa od Zdra\'/ ja. Utorak, 22.. , I. : Sv. Cecilija. djevica i

mučenica Bila Je dijete jedne od najboga­tijih plemićkih obitelji u Rimu. Podnijela Je mučenjčku smn za l usa g. _JO. Kr'ćani je

•<><JI

U Pizi Ima stvari, koje kroz sva vreme­

na ostaju glasov ite radi nekoga manj­ka, pogrješke ili nedostatka. Mislim, da je to uočio prvi onaj Grk, koji. ne mogući drukčije, a htijući svakako po­slal i glasovit, pođe i zapali hram Di­jane i postade doista glasovit. l Ne­ron mora zahval iti za svoju glasovi­tost i lome, što je dao zapalit i drev­ni Rim.

Tako i grad Piza ima !ednu po­grješku, ko ja, mje5fo da joj služi na sramotu, pron ije la joj je glas po cije­lom svijetu.

Tko nije čuo za Pizu i n jezin to­ranj nahero? Da ne b je kr ivoga tor­nja, kladio b ih se, da b i i Piza osta­la poznala kol iko i svi neznatni gra­d ić i. No srećom nakriv io se toranj ili ga nakr iviše, i Piza postade glasovita. A đac i već u pučkoj školi, da tako reknem , bave se pitanjem, da li je fa ­ko kr ivo bio sagrađen il i se pod log a 5 jed ne st rane odronila pa se težina zvonika priklonila. Pa e to ti nevo lje,

.. K A T O L I K"

~.1 t 1 lave !...10 z .. !Ilni u glazbe. rtJt:t.!a. 23. • l Klemrmc. Papa 1

mučeni . B1o 1 učen1 '. Petra 1 Pavla. G l po·tao JC Papa. Z vlat.!a nja cara T rajana bio JC prognan na t.!ana'nJI K ri m i tu utoplJen.

CetHta . 2-' XI.. 1\·a 1 ud /o...ri:a. Rod1o e _:. I: -'1. nedaleko panjol kog gra­da '1le. ZaJec.lno a ' ' . TereZIJOm \eli J... om reio rm1rao je 1-.. armehćan,kl Red 1 o novao Red bo · onog1h karmelkana. '· Knž bio mu 1 }.ezlo. za ta\a 1 program J.i"vota.

Peta • _ • :'\I . K acarina eljev ica i mučenica. LlVJela Je u lek anc.lriji. Bijaše vrlo učena i odlučna djevica. , Ije e boJala ni pred ·am1m arem neustra'ivo braniti I u­sovu \ jeru.

u bota. _6. i\ l. : \' Pt tar. b1 J... up 1 mu­čenik. pravljao je alek·andrwkom crJ...vom l_ goc.lma. Pretrpio Je mučeničl..u mrt za· Jedno ·a brOJm m 'OJim vjernicima. DVADESET l ČETVRTA (POSLJEDNJA.)

NEDJELJA. PO DUHOVIMA IT , J E PO L N ICE bl. Pada Apo-

<rola Kološanima ( I. 9-J.I). - Bra 'o! 'e prestaje mo za 'a · moliti e i pro 111, da se 1spumte poznanJem volje Bo:lje, u vakoj mudro·ti i razumiJevanju: da ;:,i\·ice dostoj­no Go podina ugadaJU ·1 Mu u vemu, i do· no eć i ploc.l u · va om dobrom djelu. i na· preduJUĆi u znanju Bo:l jem: da budete utvr­deni vakom krepo'ću po ili lave Njegove. u svakom u trpljenJu 1 u trajno ti rado' ·u. zahvaljuju ' i Bo_ u Ocu. J... oji nas učini do-tojmma ela bud mo dionici reće vetih u nJet lu. On nas je izba\ io od ' la ti tmina

1 pr~mjestio na u kralje\' /\'O ljube:rroga i­na 'o a, u kojem imamo otJ...upljenje krv­lju Njegovom. oproštenje grijeha.

t U J ED I . E ' DE LJ E po Ma· teju (A, r-3.·).- U ono Hijeme reče Isu učeni ima vojim : Kad ugledate grdobu o­pu to enJa. o kojoj govori Danij l prorok. J...oja e biti u \'etom mjestu, koji čita. neJ...a razumije. Tada koji budu u JudeJi. neka bJe· že u gore; i J...oji bude na krovu neka ne i­lazi uzeti to iz kuće voje: i koji bude u polju, neka e ne vrati natrag da uzme ha­lJinu voju. jao trudnima i dojiljama u o­ne dane! 'ego e molite, da vaš bijeg ne bude u zimi ni u ubotu. jer e tada biti ve­lika nevolja, kakve nije bilo od po tanka 'i jeta niti će biti. l da e oni dani ne skra­

te. ne bi se niko pa io, ali poradi izabranih krati! · e e oni dani. Tada ako vam ko reče : Evo ovdje je Kri t ili ondje. nemOJte \jerovati. J er · e ustati lažm Kri ti i lažni proroci. i pokazat će velika znamenja i ču ­desa. tako da bi prevarili, ako bi bilo mogu­' e. 1 izabrane. Eto sam vam unaprijed ka­zao. ko vam dakle reku : Evo ga u pu ti­nji. nemojte izlaziti; evo ga u skrovišt ima, nemojte vjerovati. - J er J...ao što munja iz­lazi od i toka i pokazuje e do zapada, ta­ko ' e biti i c.lolazak ina čovječan koga. Gdjegod bude tn·ina. onamo ·e e i orlo­'i !..upiti. A ddmah po nevolji oni h dana unce e pomrčati, i mje ec neće dati svjetlo­ll svoje, i zvijezde će pasti neba, i sile

će e nebeske pokrenuti. I tada će se poka­zatiz nak ina ČOVJeČan koga na nebu. i ta­da će proplakati sva plemena na zemlji. i u­gledat će ina čovječanskoga gdje dolazj na oblacima neb kim velikom ilom i veli­čanstvom. I posla t će andele svoje trub­ljom i glasom velikim, i sabrat će izab ra­ne jegove od če t i r i vjetra. od k raja d.:> kraja nebesa. - od mokve nauči t e pri· ču : Kad se ve njezine grane pomlade i prolistaju znadete da je blizu ljeto; tako i

čak u đačkoj Ahilovoj peti - u ma­tematici - dolazi toranj Pize u pro­bleme, a i fizika ga ne pušta na miru. već ga trese i tvrdi, da ne će pasti sve, dok okomica spuštena s vrha na temelj ne bude padala izvan temelja.

Dugo sam želio vidjeti to čudo­vište , pa kad mi je palo napokon u dio, da dođem u Pizu, i ako za neko­li ko časaka, kud ćeš, brate, nego da pohrliš odmah tom čudovištu . pa da se na vlastite oči osvjedočiš o sve­mu.

Stadoh poda nj i potresoh ga, kad najednom čujem: nBjež, bjež, ru­ši sei« Pobjegoh, što su me noge no­sile, i ako sam znao, da se onaj glas ruga. No što ćeš, kad čovjek dobije takav pojam, kad gleda tu kr ivu iz­raslinu, kao da će svaki čas pasti.

D iveći se loj okrugloj građevini, došlo mi je na pamet. što mi reče u nekoj prigodi jedan naš študent : ))Iz­dubao, nakriv io lali j anč i na, samo da zarad i!« Ipak sam se div io dosjetljivo­st i i sm je losti gradite lja . Može biti , da je i tlo podronilo. U lom bi slučaju zemlja b ila kriva , da la lij ančina zarad i.

!urilo mi se pa ni jesam ni pre­gled ao stolnicu ni vid io g lasovitu pro­povjedaonicu o d Nikole Pizanskoga ,

'i, J... a cl 'ic.l1tc \'e o vo. znajte da je blizu na \rau ma. Za1 ·ta vam kažem. da O\'aJ na­ra :;taJ nece proći dol.. e sve ne zbude. 'l·bo će i z · mija proć1. a h n Ječi moJe ne e pro 1

KR IST NASA NADA Ovo je pos ljednja ned jelja crkve­

ne g odine. U E v a n đ e l j u nam se prikazu­

je d ivovska sl ika općega suda. P o­č e l n a m o l i l v a pot i če volju vjer­nika i bodri ih. da s već im i obnovlje­nim pregnućem porade oko dobra.

Današnja sv. Misa propovijeda o na j vjerski č l anak našega Vjerovanja: >> Vjeru jem, da će doć i sud iti žive i mrtve«. Evanđel j e sadrži dogmu o op­ćem sudu; Poslanica moralnu ~ouku: ponašanje. dostojno naše vjere.

Povratak Gospodinov Uđimo, danas, u crkvu, da unapri­

j~d vid imo povratak našega Gospo­dma na zeml ju. Cini nam se, kao da čujemo glas Sučev : >>Dođ i te, blago­sloven i Oca mojega . . . « le gledamo. kako djeca Božja raspršena ulaze u kraljevstvo nebesko.

P o č e t n a m o l i t v a zvuči kao u Advenfu: )) Polakn i«. T o je prava prosna mol itva pri kraju godine.

Sv. Pavao je naš propovjednik i govor i nam, danas, za zadnji put: »Na­še življenje, dostojno Gospodina, naj­b?lja je priprava za dolazak Gospo­dmov«. Sveta mati Crkva neprekidno moli za nas. da budemo puni duha istine i razuma. Kršćanin treba da je sličan !odnom stablu, da se pripravi, kako ce se strpljivo oduprijeti pote­škoćama života i žudjeti za danom dolaska Gospodinova.

Veoma smo zahvalni »Ocu, ko­ji nas učini dostojnima, da budemo dionici sreće svetih; koji nas je izba­vio od vlasti tmina i premjestio u kraljevstvo ljubeznog Sina svoga«.

Pjevajmo dakle, kao pobjednici, P j e s m u i z a P o s l a n i e e, koju će­mo brzo pjevati u nebeskom Sionu. U Evanđelju sam Gospodin isus je onaj ; koji nam priča o Dosljednjem sudu, ne zato, da nas uplaši, već da nas utvrdi na putevima dobra.

Stavimo na pliticu i u kalež svo­je molitve i svoju težnju za nebeskim dobrima te molimo, da nas Euharisti­ja ozdravi od svih zala te uč i ni do­stojnima vječnoga blaženstva.

Križarske vijesti

TECAJ U ZAGREBU. Tehn ičk i tečaj u Za­grebu poč inje u nedje lju 27. Xl ., kada svi i­zas lanici ujutro u 9 sal i treba da su u pro­sto rijama VKB. Teča j tra je 28., 29., 30. Xl. Na tečaj treba da dodu izaslanici iz što ve­ćega broja društava. Za cio teča j plaćat će se 50 d inara. Za tečaj stigao je popust na željeznicama, le učesn ic i teča j a imadu pol ka rte i treba da na polaznoj stanici kupe cije lu karlu i legitimaciju K. t 3 le navedu, da putuju na križarski tečaj u Zagrebu, za ko­ju je da la polov ičnu voznu cijenu generalna d irekc ija drž. žel jezn ica, riješenje od 28. X. t 938 broj GD. t 09.465. Učesnici tečaja mogu ostal i na duhovn im vježbama. koje će biti t ., 2., i 3. Xli. , a za duhovne vježbe poseb­no ;e plaća u Domu duhovn ih vježba 60 di­nara. l učesn i c i duhovnih vježba imaju isti žel jezn ički popust od tečaja . Prijave za le­čaj treba odmah poslati.

koja je posestrima one u sijenskoj stalnici. Trknuo sam do grobišta, gla­sovitoga najviše zbog zemlje. koja je, kažu, sva dovezena iz Palestine. No posjeduje i krasnih nadgrobnih spo­menika.

Piza je mali grad, pa ipak posje­puje svoje drevno sveučilište. Na vrlo je zgodnom položaju. Tu je raskrsni­ca pruga za unutrašnjost, sjever i jug. U kulturnoj smo zemlji.

Pohitio sam na stanicu, jer se vla­ku žurilo . Uspjelo mi je ipak kupiti par razglednica, među kojima je bila i jed­na smiješna. Ova je predstavljala čo­vjeka, koji ispod pazuha drži toranj. na leđima katedralu, a na glavi krstio­nicu. Ispod je pisalo: nZbogom Pizo, ja grem po svitu!« - l ja otiđoh iz Pize s tim uspomenama po svijetu.

F. Denys

Za svojim selom ... Sama. Sjedim na hladnoj ploči u

kulu poviše seoskoga groblja. Suton je. Sutim. Mislim . . . Mislim spuštenih vjeđa na tebe ... selo moje.

Zrikavci zriču pjesmu večeri . .• baš kao i u mom selu . . . i .. . eto me u njemu sam. Naslonjena sam na pro-

BROJ 47 •

Simptomatično!

film .. Hruati u Sv. Zemlji" i škola Film »Hrvali u Sv. Zem lji« uzbudio je

ve liki interes medu gradanslvom. To je film v je rsko-kultu rn i, koj i prikazuje zemlju naše­ga Spas ite lja. Taj je fil m za naš Sibenik oso­b ilo važan, jer propagira štovanje bl. ~ i ko­le Tavilić a , na šega sugradanina.

S ibenčani su u veli kom broju prisustvovali o vomu filmu, bro j je b io uist inu rekordan. Vid je li smo mnogo svijeta i iz naše bl iže o­ko lice, napose iz Zlarina, odak le ih je došlo preko 200 sa dva motora pod vodstvom svoga revnog župn ika preč. don S. Pavi ća. Pače pohodile su film sve škole, skoro kor­porativno. Samo jedna škola morala je na­pravili izni mku, a lo je mjesna re a l n a g i­m n a z i j a.

G. d irek tor sa svoje strana bio je spre­man da učini, a li mu školski propisi ne da­ju loga ovlaštenja, da bi za vrijeme školske obuke daci prisustvovali jednom vjersko-kul­turnom fil mu.

-?

Iz naših krajeva OTVORENJ E VRGORSKOG TUNELA. Ra­

dovi na izgradnj i lunela za isušenje Vrgor­skoaga jezera već su potpuno dovrien i. Tu­nel je dug 2t 30 metara, a presjek mu je 7.44 sa padom od 7.56 po slo. Tune l može propust ili 30 hil jada litara vode u sekundi tako da sva jezerska voda, koja dos iže i do t 5 metara visine od dna, može od leći u roku od 30 dana. Vrgorsko jezero je oko t4-km. dugo i oko 3 km . široko. lsušenjem o­voga jezera dobil će se oko 3.400 hektara najplodnije zem lje, koju će visoke vode nag­njojaval i, a za vrijeme sušnih godina moći će se po vol ji natapali. Prema račun i ma struč­njaka već se od prihoda prve žetve isplatiti svi troškovi gradnje ovoga lunela. Oko t O' hiljada stanovn ika, ko ji naslavaju ovaj kraj. moć i će se sada prehraniti od žetve s ove p lodne površine, koja će sada bili isušena. 2t. t. mj. bit će zapal jen zadnji lagum u­tune lu i lom prigodom obavljeno svečano otvorenje ovoga važnog melioracionog o­b jekta na ulazu lunela kod Maričevca. lJ gradnju lunela je utrošeno 6 milijuna d inara, a očekuje se, da će vrijednost prve žetve­p remašiti iznos od 7 milijuna d inara.

. ' OVI PROVl~CIJAL DO~U:\'fl(.-\­~AC . G eneral domi nikansk oga reda po-tužio se svo j im p ra>o m te nije po tvrdio

izbor mp. o. dra J osi pn K ar n i n č l ć a. k o ji je 19. pr. m j . bio izabran pro,-inci­ja.lom dominik an k e pro,i ncij e, jer dn je potrebno. da o, Kaminčić ostane i dalje u Ri m u. Pri drugom izboru 27. pr. mj. bio je izabran provincijalo m do adašnj i provincijal o. A nde iko P o s i n k o v ić. za koga j e već s ti gla potvrda iz Rima.

NA MOTORNIM VLAKOVIMA UVODI SE l Ill . RAZRED. Generalna direkcija drž­željeznica u Beogradu odluč i la je da u naj­skorije vrijeme pusti u promet motorne vla­kove na pruzi Sarajevo-Slavonski Brod. Uve­sti će se i treći razred za putnike. U buduće će motorni vlakovi i ći samo za vrijeme dana. a raspored vožnje će se uredili lako, da u Sarajevu i Slav. Brodu motorni vlakovi dobi­ju vezu s brzim noćn im vlakovima.

NOVO KRIZARSKO BRATSTVO osnova­no je u S u b o l i e i- Đ u r d i n u (okružje Su­botica).

zoru svoje rodne kuće. Preda mnom vijuga se cesta . . . Učka sprema na počinak krvavim zrakama ovjenčanu glavu. Tiho šušte kestenovi u našem dvorištu. Eno tamo moje crkvice -male - tople, nekako tužne - u sje­ni lipa i hrastova, njenih starih i vjer­nih čuvara. Preko ceste >>barba« Jo­ško zatvara vrata. Nakašljao se i za- . tvorio. Večernji hladni zrak, prodire mu u stare kosti. Tišina! Zvučna pje- . srna zrikavaca. Tama.

Eto me selo moje, ja sa mti tu •.• u tebi ... gledam te, mirišim ... osje­ćam ..•

Još tamnije je. Tetka pali lampu. Djeca prignula glavu i žmirkaju u knjigu. Otac im još radi zgrbljen nad radničkim stolom. Priprema se siroma­šna radnička večera. Tanjuri se namje­štaju, sjedalice vuku bliže k stolu •.• eto me i ja i ja ću s vama - priče- ­kajfe - - radosna srca ... ali ..•

Otvaram oči. Preda mnom more, svećarice, tužne sjene čempresa. Oko mene: mir - hladan, leden, tuđ; u meni: bol, patnja, fuga, studen.

Sjedim! Sutiml Mislim... trpim za tobom, selo moje.

Zrikavci jednako nastavljaju pje-smu noći. En •••

. .

BROJ 47.

Širom svijeta SV. OTAC PROTIV NOVOGA TALIJAN­

SKOG ZAKONA O BRAKU. Volik11n$ki • l'

Ouerv11tore Romano• dono$i $lužb eno obraz­

lofenje novoga tal ijan skog z11kona o braku.

U komentaru list ve li, da je laj zako n u $U­

prolnosl i s tal ijanskrm konkordolom, pak da

je Sveti Olae Popa zbog loga up utio pismo

Mussol in rju i Njegovom Veličan s tvu Kralju l Caru.

HITLER TRAŽ I KOLON IJ E. Hitler je na

sastanku boraca za nacionalr sl rčku id e o lo gi­ju 8. t. mj . održao vr lo važan govor, u ko ­

jemu se među osta lim dotakao ko lonija i kazao : »Mi smo više nego jedamp ut izja­

vil i, da mi od Francuske i Engl eske ništa

ne traž imo, nego da nam vrate ko lonije, ko­

Je su nam jednom oč iglednom za b uno m o­duzele. Ja sam uvije k govorio , da se lo mo­

že rije ši li bez rala. To opetu je m i soda, i na­

glašavam još jednom : Mi ništa ne mamo da

traž imo od lih zema lja i mi niš ta ne ćemo

nego kolonije. cc I st ičuć i važnost ovih r iječi

kancelara Hitlera cije la berl ins ko štampa u

dug im člancima iznos i opravdanost zaht jeva za kolon ijama nagla šuj ući , da ono, što je nje­

mačko, mora pripasti Njemačkoj. A da su

kolon ije n jemačke - i s tič e berli nska štampa

- lo valjda zna c io svijet. SPORAZUM I ZMEĐU SLOVAKA l CEHA.

15. t. mj . post ignut je konačni sporazum iz­

među Slovaka i Ceha o federat ivnom ure­đenju Cehoslovačke Republ ike. U vez r s lim

17. t. mj. sastaje se čehos lovački parlamenat,

koj i će sankcionirali ovaj sporazum. Nakon

postignutog sporazuma, kako se misl i, već

19. t. mj. b il će izabran predsjednik Repu­

blike, jer više ne postoje zapre ke za laj iz­bor.

RUMUNJSKI KRAU U LONDONU. Britan­

skim razaračem 15. t. mj. stigao je u London

rumunjsk i kra lj Karol ll. s pr ijestolonasljedn i­

kom Mihajlom. Dočekao ga je l ično kralj Ju­

raj Vl . svi ministri, d iplomatsk i kor le b ro j­

ne druge li čnost i. Na konferenc iji dvaju su­verena raspravit če se pitanje engleske poli ­

like na jugoi$loku Evrope. Prije svoga odla­

ska za London rumunj$k i kra lj sastao se

Nj. V. knezom- namjesnikom Pavlom i održao

dvije važne konferenc ije. T ALIJA NSKO-BRIT ANSKI SPORAZUM stu­

pio je na snagu 16. l. mj. Sporazum sadr­

ži nekoliko važnih točaka, i lo: 1. Status

quo na Sredozemnom moru; 2. izm jenu voj­

nih obavjeitenja i zmeđu dvije zeml je ; 3. re­

guliranje tal ijansko-britanskih odnosa na b li­skom istoku; 4. buslavljanje međusobnog

neprijateljskog slava u Afric i i Aziji ; S. jam­

stvo, da talijanski brodovi mogu u miru i

ratu prelazili preko Sueza. KINESKA OFENZIVA NA KANTON bil će

usporena usl ijed loga, što je Biserna rijeka

sada zaposjednuta japanskom mornaricom.

Japanski ratni brodovi pridolaze sa svih stra­

na i bombardovanjem sprečavaju napredova­

nje kinesk ih četa. Kinezi su ipak osvojili ne­

koliko naselja i sela blizu Kantona. UMRO KEMAL ATA TU RK. 10. t. mj.

umro je u Carigradu predsjednik turske re­

publike Kemal Ata Turk. Za njegova nasljed­

nika izabran je Ismet l n o n i, koji je ran ije

bio 13 godina predsjednik turske vlade i za­

povjednik jedne od Kemalovih armija za vr i­

jeme turskoga rala za nezavisnost. Sprovod

ovoga velikog reformatora Turske obavit će

se tek 21. l. mj. Turska vel ika narodna skup­

ština jednoglasno je izglasala izdatak iz dr­

žavne blagajne za sprovod od 17 mi lijuna

dinara. POSUEDICE JEDNOG ATENTATA. Neki

poljski !idov ispalio je v iše revolversk ih hi­

laca u tajnika njemačkog poklisarstva u Pa­

rizu von Ratha, koji je nalo od zadobiven ih

rana i umro. U njemačkoj je zbog ovog a­

tentata nastalo veliko uzbuđenje. Zapaljene

su i demolirane židovske radnje i sinagoge.

Mnogo Je Zidova is·fjerano i uapšeno. !ido­

vima u Njemačkoj, kao cjelini, nametnula je

novčana kazna u iznosu od milijarde njema­

čkih maraka kao kazna za umorstvo von Raf­

ha u Parizu. Upravitelj ima kazališta, koncert­

nih zavoda, filmskih i umjelničk i h poduzeća

kao l priređivač ima plesnih predstava i jav­

nih izložbi kulturne naravi zabranjeno je, da

dozvole posjet Zidovima. Za onoga, koji se

ogrijeii protiv le odluke, predviđene su te­

ške kazne. Od 1. J. 1939. !idovima se zabra­

njuje vođenje malih trgovina, kao i trgovina

za narudžbu i odašiljanje robe te samostal­

no vođenje nekog obrta. Isto tako Zidovi

ne će moći bili poslovođe. Ako je neki

!idov na vodećem mjestu nekoga gospo­

darskoga poduzeća, a nije poslovođa, tada

poslovođa će moći s njim raskinuli ugovor

s otkazom od 6 tjedana. Sve štele, koje su

nastale s pobunom naroda od 8.-10. l. mj.

protiv židovskih poduzeća i stanova, imaju

se smjesta odstranili, i to sa strane židov­

skih vlasnika, odnosno židovskih poduzetni­

ka. Troškovve snose sami vlasnici pogođenih židovskih poduzeća, dolično vlasnici stanova.

Osigurnina, na koju Zidovi s njemačk im dr­

žavljanstvom imaju pravo, zapljenjuje se u

l:orisf nJemačke države •

T O !.. l K·

Zalio se to već jednom ne uredit

Križ . 1

Veoma je zanimlrrvo 1 za nos poučno,

Ilo praški dnevnrk »lidovr lisly•< piše ob­

zirom na promjene u Ceho-Siovačkoj, koju

je moso nski duh doveo do p ro p asti. Masoni nijesu htjeli Kristov krrž u školama, nogo su

pošli lako daleko, del su državnu zastavu na­pravili u obli ku mo$onskoga trokuta. Sada je

nasta la reakcija, pak lisi piše doslovno: »Vrr­

je me in te rnacionalizma i nevjere sada JO u

rasp ad u. Probuđen je d uh naroda. koji tra­ži svoje p ravo. On traži križ u školskim raz­

re d imo, je r u križu vid i n11jjoču zaštitu pro­tiv sve ga tu đega, p rot iv raznih smjerova l protiv lažnog na pretka.« Ne ćemo da na­

g lasuje mo , kako se križevr opel p ostavljaju u

S l ovačko j i Ukrajini, koju su spasili ne ma­

sonska braća, nego ka to lički svećenrcr, ko­jima !reba da Ceška zahvali, d a nije potpu­

no propa la.

NOVA BUGARSKA VLADA. lzvrše n11 je

rekonstrukcija bugarske vlade. U šestu vladu

vladu dra Kjoseivanova o sim d vaju članova

parl amenta ušlo je o sam vanparla menlarn ih

i vanslranački h lrčnos li. ....................

škola

• ZAHTJEVI MAD!ARSKE MANJINE U IW­

MUNJSKOJ. Madžarska manrrna u Rumunjskoj

uputila je rumunrskot vladr memorandum, u

kojemu traži političku 1 kulturnu 11ulonomiju

za Madžare u Rumunrskor. Madžarskr zahtje­vi su mnogo veći negoli su hrli dosadašnjr

i onr mnogo slrče z11hljevima, koje je su­

delsko-njemačka stranka bila postavila u svo­

joj poznatoj karlovarskoj rezoluciji praškoj vladi. Rumunjski! šlampa oštro reagira, le is­

frče kako i Bukurešt i Beograd odlučno

zabacuju misao o revi ziji mirovnih ugovori! i odbijaJU, da bilo kome ustupe dijelove svo­

ga državnog teritorija.

Desetgodišnjica Zadružne Matice u Splitu Ove godine navršilo se deset godina

o tkada je osnovana Zadružna Mat ica u Spli ­

tu. Osnu ta k le jake zadružne orga nizacije b io je od og ro mnog značenja po razvoj

zadr\Jžnog pokreta u na šim kra jevima, jer je

n jo j usp je jlo , ne samo da opel usposta­

vi u na šim kra jevima pokolebanu vjeru u za­

drugarstvo, nego je , usprkos v inske a kasni­

je i opće krize, kroz razm jerno kratko v rije­

me to liko proši rila svoje poslova nje , da nje­

zino vodstvo mo že b iti ponosno s pos tignu­

lim rezu lta tima. Za svo ju glavnu god išnju skupštinu Ma­

tica je izdala opši ran ilustriran poslovni iz­

v ještaj, u kojemu je izn ije la mnogo važni h

podataka o razvoju zadrugars tva kod nas . Podru čje Mal i č i na rada proširilo se na

više banovina. Matic11 ima na jviše zadruga

u Primorskoj banovini, za tim u Savsko j ba­

novin i, le u Zelslco j banovini. Sada ima u Zadru žno j Mat ici 214 zadru­

ga, što znači da se broj njezini h član ica

pošeslerosl ručio . Od loga je polovina proiz­

vađačk ih , četvrt ina polrošnih i četvrti na kre­d itn ih zadruga. Od pro i zvađački h najv iše je

v inarsk ih - 25 (koj ih pred deset god ina n i­

je n i imala u članstvu) , zat im ve lik broj u­

ljarskih, mljekarskih, ružmarinsk ih, povr­

ćarsk i h , pčelarskih zadruga itd. Više nego sa m

porast broja, znača jan je razvoj rada tih za­druga i njihovo učešće u prodaji poljopri­

vrednih proizvoda . Podup iruć i razvoj tih

,... -

zadruga, Malica je povel11 i mnoge korisne

akcije za jačanje proizvodnoga zadrugarstva

i za štitu sta le ških interesa p rimorskoga se lja­

štva. Na la j je nač i n Zadružna MlJi ica za

cije lo vrije me svog opstan ka uspje šno zamje­njiva la d je la tno st p o ljoprrvrednih ko mora,

ko je kod nas jo š nrje su stu p ile u živo t.

Uporedo s pro i zvađačkim zad rugama Za­

družna M11 lica organizir11 la je ve lik b ro j po­

trošački h zadrug a, ko je se s godine u go­d inu sve više mno že. Tome je mnogo p ri ­

donije lo i njezino robno odje lje nje Gospo­

darska Malica , le Savez hrvatskih gospodar­

skih zadruga u Zagrebu, preko koga se vrši

izm jena proizvoda i zmeđu na ši h i sjevernih

kra jeva.

Frna ncrjska snaga sv ih Matičnih zadruga

najbolje se v id i po zna tnom poras tu vla­

st itih sredstava. Kroz deset godina poras li su poslovni ud je li od 3,042.075 na 7,276.61 0,

a pričuve od Din. t , 539.086 na Din 11,033,962.

Da je Mal ic11 postigla u svo me radu lo­

liko usp jeha, može da zahva li u prvom

redu svom solidnom poslova nju po k ršćan­

skim načelima le strogoj primjen i zadružno­

ga načela samopomoći. Uvije k se oslan ja la

na v last itu snagu, a nije čeka l a na pomoć

izvana. Tim više se zato može vodstvu Ma­

tice čes ti ta li na postignut im uspjes ima, jer

služ i na čas t cje lokup nom hrva tskom zadru­

garstvu.

Zivot Sibenika Proslava blagdana BL Nikole Tavilića

Šibenik je najsvečanije proslavio blagdan svoga Blaženika U nedjelju 13. l. mj. u gradu Sibeniku,

b iskupiji, ap. administraciji, kao i u cijeloj

našoj domovini, b io je najsvečan i je proslav­

ljen blagdan S ibenčan ina Bl. Ni kole Tavi l i ć11 .

Da bi proslava blagdana uspje la što bo­

lje i svečan ije, preuzv. biskup na Sve Svete

upravio je p ismo na sve vjernike o proslavi

Bl. Nikole. To je p ismo bilo proč i tano pre­

ko svih sv. Misa u nedjelju 6. l. mj. Kao priprava za blagdan b ila je u K a­

t e d r a l i svečana lrodnevnica. Uoči blagda­

na sva su zvona sa svih šibenskih zvonika

svečano slavila u slavu Blaženika. Na sam

b lagdan od 5 s. ujutro poče li su vjern ici u

velikom broju dolaz iti pred oltar Blažen ikov

u kaledr111i. Ujutro u 5.30 s. či lao se u

katedrali nZivot blaženog Nikolett, a zatim

bila je pjevana župska sv. Misa. U 11. s. b ila je zadnja sv. Misa- ponlili­

kal preuzv. b i s k u p a. Na koru uCecil ijon­

ska zbor« izveo Je precizno Griesbacherovu

Misu. Uvečer u 5 s. opel je katedrala b ila

dupkom puna. Svečani govor o Bl. Niko li

održao je presvij. P i a n, kaptolski prepozit.

Pr ikazao je Bl. Nikolu kao neustraš ivog pro-

povjednika istine i k ršćanskoga mučen i ka u

punom značenju le riječ i. Poslije propovijedi

b io je ponl ifi ka lni blagoslov preuzv. b i s k u­

p a . Na koncu isp jevana je himna u časi

Blaženika.

Pros lavu Bl, Nikole uve ličalo je ove go­

d ine prikazivanje filma »Hrval i u Sv. Zem lji«.

Odbor za Sv. Zem lju odred io je , da se ova j

film u Sibeniku prikazuje baš na Bloženikov

b lagdan. Film je relat ivno odnio rekordan

broj pos jeln ilca . U subotu cijelo popodne, u

ned je lju ujutro, u ponedjeljak cije li dan, kao

i u utorak skoro cije li dan bez prestanka

vrvio je svijet na prikaz ivanje filma . Ne­

zapamćena navala na fil m b ila je u ponedje­

ljak popodne. Računa se, da je preko 4 hi­

ljade građana posje ti lo film.

Pri likom proslave blagdana i prikaz ivanja

filma nalaz io se u našem gradu odl i čni ka­

tol i čk i radnik iz Zagreba dr J. A n d r i ć, u­

rednik Drušlvv sv. Jeronima i tajn ik Odbora

za Sv. Zemlju, ko ji je uvelike Z11slu i a n za

raši ren je ku lta Bl. Nikole Tavilića . On je odr­

žao i neko liko uvodnih govo ra prije p rikll­

zivanja samoga fil ma.

Proslava u franj. konv. crkvi Sv. Frane

U nizu izvan red nih ibenski h počasti !l l. ikoJi Tavi l iću u Si beniku, uz film o posve­

ti n jegova o lta ra u J e ruza lemu, bile ~u ne­

koje i u c rkvi Sv. F rane, koj u bismo im&li

sma tra ti n jegovim svttiittm , jer se u nroj

jed ino j na svije tu održa lo kroz vjekove ;to­

vanje toga svetog S i benča nina, što je Sv. Stolicu najviše i s kl onulo, dn ga prizna bla­

ženi m, odn osno da to štovanje uza ko ni: naj­

pri je za bisku piju šibensku i za franjevce

konventu a lce po D almaciji i Istri (g. l S 9.).

zatim zn sav red sv. Franje (god. l 9 . i

1910.), a lani za sve naše biskupiJe, netom

se pročulo u R imu, da e za to>a našeg

svetog sugrađanina oduševljava snv hrvat l,;j

narod.

Od 10.-12. t. mj. bila je u v. Frane

t r o d n e v n i e a s razmi ljanjem o s etom

!ivotu i slavnoj smrti bl. ikole Tavilića,

te a SvetotaJSt\enim Blago lovom.

13. t. mj. (nedjelja) izmedu 5-7 •at i u­

jutro bile su blaženikove l e k e i j e , ·r e b e

STRAHA 3.

Buga hvalimo 1 večana l t a.

"" biloJ je d r u g a p J e\ a n a , J i, 1 u

č 't BlaJ.emku. l' lpodne u .1 .30 . go.,.orto JC

u. fr. Bcrnardtn P o l o n i J o o tud11: u11wj

moĆI hl ' 1/..o/e Potom JC bio Blagoslov sa SvctolaJ tvom i Bl J mkovtm moć1m1.

btr o. fr. Bern. P o l o n 1 J o uveče prir.:

(·:.t mJ. odr.lao JC predavanJe o 8/tril'niJ..n­' oj p/em.-nitmtl da cima bis l. up koga reme­ni ta i krihrima·dacima.

1.1. t. mj .. na ~am dan mućcnačke ;mrti

bl .• i kole brla JC u .a tr UJUtro 1 tr e ća

p j e v a n a i\11 ~a n rem u u la\ u.

GO PA OD LDR VLJ ponedjelJak

21. t. mJ. prosla\ 11 će se svečano blagdan

Go pe ot! ZdraviJa u na~oj k a t e dr a Ir . jutro u .l 30 ~ pjeva se J utrenja lekcrJa-

ma . U 6 . pjnana Lup;ka sv. \l isa. Zaum

u 7. 7.30, . .30, 9, 9.30 i 10 s. brt ~:e tihe

sv \lise. ll s. bit će pontifil.:alna S\ \lisa

preuzv. bisl.;upa Preko pomifrkalne sv. \lise

preuzv. bi up udrrdit će papinski blagoslov

s potpunim opro tom svrma onima. koJI su se

ispovredrli 1 ričcsllli . Popodne u 5 s. bit će propovtjcd i blagoslov s Prcs.,eum .

V CECI LI J , d]C\ tea t mučenica, sla­

vi e u utorak 22. t mr. v. Cecilija je z.a-

titntca erk veni h pJevačkih dru~tava. kao i

uopće crkvene glazbe. U na;em gradu ;eć r.a

desetke godina lijepo djeluje i radi crkv ... ni

p je\ a č kr zbor sv. CeciliJe.

S KR E A slavi se u crkv·ici s v.

n t e na Gone t u če t" rta k 24. t. mj. JU· tro u 6.30 . bit će pjevana sv. Misa.

t A Tu . KOLE Z. 12. t. mj. Je n:\­

l..on kratl..e bolesti u dubokoj starosti 1 re­

minuo umiro\ ljeni nadučllelj g. Am un ko­

lenz. Dobri pokornrl.. re dugi niz godma slu­

žio po raznim mje uma Dalmacije te odgo­

Jio čitave generactje vrijednih seljaka. koji

ga sc JO~ i danas sjećaju s dubol..im po~to­

vanJem 1 zahvalno~ću. Duže vremena r.: lu­

žio i u Zadru. gdje je bio i umirovlJen, oda­

· Je e, nakon aneksije Zadra ItaliJi. pr..:~dio

u ibenik, gdje )e svojom prirodenom sr·

dačno'ću 1 plemenitošću srca brzo predooio

impatirc vth onih, koji su s njim do·h u

dottcaJ. Bio je odlični i praktičm btoltk...

Dnevno JC pristupao S\. Pričesti i am mini·

strirao pri v. Misi. Osjećao je s Crkvom.

Volio je Katoličku Ak;ciju i u n)oj aktivno su­

djelovao kao staqešina Orlova, pak K rihra i

član D ru•tva katoličkih muževa.. Bio JC i u

Trećem R edu S\. D ominika.. U nedjdJU 13.

t. mj. priredcn mu je vrlo lijep sprovod. Fo­

či ao u miru! Rodbini naše saučešće!

VJENCANJE. U nedje lju 13. l. mj. vjen­

ča li su se u katedra li sv. Jakova K u r s a r

Ka rme lo Pa škin, morn. narednik-rad iolelegra li­

sla iz Prvič Sepurine, i B a r a n o v i ć Anka

pk. Stipe iz Siben ika. Vjenčao ih je preč.

don Ante R a d i ć , koji im je lom prilikom

održao i kra tki prigodni govor. Sretnim mla­

dencima naše srdačne čestitke!

BLAGDAN SV. KATARINE, djevice i mu­

čen ice, proslivat će se u petak 25. t. mj. u

samostanskoj crkvi s v. L u e e. Ujutro u 530 s. b it će lekcije, a za tim u 630 s. pjevana

sv. Misa. U 8 s. b il će tiha sv. Misa. Popodne

u 6 s. b it će blagoslov s Presvetim. Uoč i

blagdana , u četvrtak 24. 1. mj. u 630 s. na­

veče b it će p jevane litan ije.

t ' J A D ULCIC. U su bot u 12. t. mj.

preminuo je u Zagrebu anja Dulčić. sin

profesora g. Mihe Dulčića, sveučilištarac -

kandidat pra a. Cijeli grad, a i svatko, ko sc

i malo približio pokorniku. bivao je fra pirao,

os ojen njegovom anđeoskom dobrotom i

vanredno m plemenitošću d uše i srca. Pokoj­

nik je mnogo u svakom pogledu obećavao.

toga n jegova prerana smrt bolno je od­

jeknula kod s iju onih, koji s u i malo po­

znavali pokojnika. - U subotu 19. t. mj.

pres vij. P ia n, pokojnikov \ jeroučitelj, ot luži t

će zadušnice za pokojnika u ka tedrali u. 7.30 s. uju t ro. Isus dobri P astir, u koga je

pokojnik tvrdo vjerovao na svojoj zeruskoj

stazi, neka ga primi u s oj ovčinjak! Ucvilje­

noj obitelJi i k reno au češ e l

RA KLA JA J . vakoga če t rt l..a.

od - do 6 s. uvečer drži se ura klan janja 11

katedrali.

DR ST O K TOLl CKlH fU2E V u. Sibenik u pozi\ lJ~ sVOJe članove, da u nedje­

tr u 20. stud noga u 3 sata poslije podne pri -

tupe nefaljeno u dru tvenoj sobt (Katolički

Dom) na \ rer ka predavanja dru tvenoga

duhovnika vlč. don nte Letinića, upozoru­

jući unapriJed ve članove, da če se preda­

vanja u buduće održavati ake tre · e ne­

djelje u mje ecu, u gornji odredeni at, bez

dalJnjega posebnog oba\)eštenja. - Upra\·a

U F O D EG LI TA dopnniJeli

su: Gda . Dm 200. - Da počaste u po­

menu pk. V a n j e D u l č ić 3 : ObitelJ Vi­

dović Edgarda i obitelj }.{ate JadronJa po

Din 20 te don Frane Gr3ndov Din. 10. -

Da poča'sti uspomenu pk. n t u n 3 K o­

l e n z a: Don Frane Grnndov Dia 10. - U­

prava harno zah alJuje.

STRANA 4. ,,K A T O L l K" BROJ 47.

1\. TOLI (I\.OJ 1\.ARITA'> daro\.tll je

tipe Oodul D1r1 tO, da počasti U\p0mcnu fl k. A n t u n n 1\. o l ~n 1 u Odbor rHIJIJcpSe

blugndurJ PRIU . ll T k. L JAN J A K R! :? •

Hl .A n edJelJu 20. t mj . u 7 sul1 ujutn> taJet.lnička JC w l1 a i sv. P ričest wih K nLari cn i M alih k nlanca. n popodne od

4 5 , sat klanjanJa u erk i s v . L u e e. na ~to ,u du}nc ~ ' e do i - O uhol'lli!..

KNJIGE SV. JERONIMA ZA 1939. već su stigle, pak se up ozoruju č la nov i, de ih čim

prije pri d ignu kod mjesnog Povjereni štva u T r a f i e i »K a rila s« (kraj Kaze l išla).

SAT KLA NJAN JA s eu haristijskom pro­p ovijed i bit će u nedjelj u 20. l. mj . u c rkvi s v. L u e e o d 4-5 sali popodne.

SVIM CLANICAMA n! IVO GA SVIJETLA « javl jam, d 11 je nakana klanjanja za slijedeć i

tj e d an (20.-26. Xl.) : z a n a š e p o k o j n e č l a n i e e i s v e o n e m r l v e, k o j i s u z a • ž i v o la b i l i o s o b i l o p o b o ž n i p r e m a l s u s u u p r e s v. Oltar s ko m

S a k r a m e n t u. - Poziv ljem sve člani ce

d a u ne dj e lju 20. l. mj . u 5 sa li popodne prisustv uj u našem mjesečnom s a s t a n k u, ko ji će se održali u Kal. Domu . - Pre poru­čam č lan i cama , da u ned je lju 20 .1. mj . u š to većem broj u prisu stvuJu s a l u k l a n j a ­n j a u crkvi i sv . Luce od 4-5 sali p o pod ne. - Don Ante Radit.

Naši dopisi BIO rR A D A MO R U

Pros la va hlagdana !\ riHa K ralja

Bl a gdan Kri ta KralJa . kao na posebn i n ači n blagdan Ka tol i čke Akcije, pro !ovij e n je u Biog rad u n/ m vrlo svečano .

M jesno K r ižar ko e trin tvo i l o le Kri h r icc uz lijepi broj os taloga g ra d a nst v..t (š te ta. š to u to bi le ~amo žen ke) pri s t upili

u ko rpo ra tivno pod d r uš tven o m 1.0 tav o m sv. Pri če ti. Pod i tom s . Mi om sk ladno Je pjevno uz pra tn ju ča s ne e tre n a o rg uljam u pjeva čki zbo r djece iz os no ne š ko le. l 0.30 sati b ila je sveča n a s v. Mis a uz a i tc n ei1u .

Po Ilje podne u pro tarija m a K ri žar ko­ga e trin s t va o držana je svečana p riredb a.

a novo urcdeno j pozorn ici odvij alo e rc­d o m ' es t toča k a prog ra m a . U trima t očkama

n a Lup ilo je ovd ješnje K r ižarska cs t ri ns tvo. O tale tri t očk e i1.vco je žcn ki crkveni pje­vački 1.bor po d vod t om ča s ne e tre 1 JC· dn o d iJClc 11 dj ečj ega čuva l i š t a . Ci ta\ pro­

gram it. ved e n Je na opće zad o voljs t vo pri­s utne publik e lfz odobrava nje i1.a va ke t oć­

ke. P ri je ame priredb e pozdra v io je p ri ulnu

publiku d uhovnik K rižar kog Sc t rin tva vl č. don T van O d l e š ić p r i kazavš i u par rije č i vaL.nos t b la g dana Kri La Kra lja u d an aš nJ e vr ij · mc 1 zaže li v i prisutnima ugod a n bo· ravak .

Da je medu g rađanst vom Bio g ra da 7a pr iredbu vla d ao ve li ki mletcs, vi d i se po to· m c, ~ t o je dru š tv ena d ara na bi la pun a kao »Ši pa k«, a lijep i Je broj po je tnik a. u !i jed

prc n ntrpan ost i dvora ne, morao da ~ e vra ti ku ćam a.

1J io~ radani11

T IJ S O

PrrJrlava ~ Kr i f.ar.1k og dalla «

Na n a ) svcčamj i nač1n , 30. X. t g .. na

<l a n Kr i ta K ra lJ a. pro~ lav 10 e »K ril.a rs k1 d a n ~ kOJI na m n eće poć i u za bo rav l a ko brzo.

1jc JO. 1. latno ~ unce p o la lo ~Voje ~ vi ­jctlc u n ke p reko L. Cic noga Go pi nog vc ti ­

š~a. ve ć u e m la da rca p oče l a sa kupl Jali

u hramu Go podn jem, d n <:aj cdni čki 1avjc re

SVOJ ž ivo t Bog u Već u p rvi m JU larnJ IIll ur.l ­ma raz liJ ega o e g la kn ža r~k e h imn e. š to je n eo b ično dje lova lo nu naše do nc~l e m1rn o ffi JCS IO.

Po~ II Jc ~ve t c Mi e o h ra b reni, s Duh o m j u k1m , pre mn1 La sva ku borbu , po~ h s u u

d vora nu d a sc p o ra t govorc, ka ko b1 na Jbo­IJ e proveli tuj dan .

lo m ra ~.:govo ru d ošlo je vrij e me. d a \C

>1eliku sv. Mi u. Prava veču n os t L n p oče l a ~ vr~ ta j u u p o vo rku, t c zajc ll111 Č ki po du 001

je po~ liJ c po dn e. T u m o vid je li pm v u voj­~ku c rveno-b iJ e lo-modr ih juna ka , koj1 e n e

boje n 1čcgu . Povork a JC kre nula o d pro VJe t­

ri c dvora ne n u vc lrku p o lj a nu is p red 7 up \ ko-

ga slana Tu ~ll sc ·vrsta lc u povor ku 1 Kn ­

larice. sve u cr cn1m ·~ udnnma • (r upci n1 a ) , tako da su IJ:gic dale kao crveno cvi j eće u polju. u~ta\l l a 'e po orka . P red vodil a ju

je na~a dom aea ll rv ahi-u gla.rba tc o tpra­t ila naše K nJan: 1 f...n.l.a11cc sve d o c rk ve­nog ulaza .

P o.lijc nego su sc Kr il.ari i Kn l nn cu

Ill Je tili ll erk vi , .ta poče l o JC .vcčano plim a­nje u J..n~ar ko d ru~ ! vo. l ije ·n d jo~ ne pa m ­

ti. du bl ~e ~ k u p i l o to liko svijetu u crkvu kao na laj da n. Pos li Je primanja, ko je je obav io b pe lun v l č. don i\1. K u ~ l e e . du ­

hov nik K . .. K rilari i K n/n rl cc sv rs ta li s u e opel u povo 1 ku. lc uz p ra tnju g lazbe obaš li Ti Je no.

II JCd il n je veča n u a i-ademij a, u progra-mu koj e s u

- Bog žr vi! vi č l a n ovi.

Pri~ utnik

SA LI (Dugi Otok)

Proslava krlfatskog dana

30. li stopada, to Kralja , proslavili ru

prvi » križarsk i d a n«.

jes i na blagdan Kr ista saljsk i • Križari svečano

Uju lro je b ila zajednička ispovije d i pri­čest, kojoj su prisustvovali svi Križa ri i mno­go prijatelja kri ža rske org a nizaci je . Crkva je od jekiva la od pobo žn ih pjesam a na še mlado­sti, na še na d e .

U 9 i po sal i sa kupili su se Križar i pred svo ji m prostorijama. Svrsla n i u povor­ku i predvođeni b arja kom kre nul i su prema crkvi sv. MariJe , da pr isustvu ju svetoj Misi .

Iza sv. M ise bi lo je pr iman je nov ih č la­nova , te Ja vno zborovanje pred crkvom.

Najprije je zauze /n i naš župn ik vlč . don A. S tr g - č i ć održao z načajnu propovi jed o kr iža rs ke j organizaciJi, a za tim je posvet io novu zast avu i pnm1o zakletvu sviju člano­

va na vj e rnost zas tavi i kr iž arskoj organ iza­ci ji.

Na javnom zborovanju govorio Je br. predsjedniK S. R a l J e v l ć uNa~a omladina naša budućnosf«l br. P. S. uPut hrvvalske o ­m la din e«, Sla lisliku kr ižafske organizacije p rotutna ~io je br, tajnik M. M. Nakon otpje­va ne kri žarske himne ra ziša o se sakupljeni na rod, pun zadovoljstva radi onoga, š io je ču o , i ponosa n na d svo jom oml a d inom , dok su se braća Križari, svrs tan i u povo rku , s raz­vijen im barjakom povrat ili do svo ji h prosto­rija.

U č etir i sala popod ne održa li su sve­čan i sa sla nak, na ko ji su bili pozva n i i kr i­i arski sta rješi ne i pr ijatelj i l<rižara . Uvidjeli smo, d a su nam pro storije pre tjes ne, jer se naši redovi , hva la Bogu, dne vno množe .

Tim je završena s večanos t prvog a kr i­ža rskog dana, a ljubav za kri žars ke idea le pora sla je u src ima na ~i h Križara. Kao i do­sada, lako r u budućnost i b il će oni uvi je k vjerni Bogu i Hrva tsko j: Bog ž ivi!

SUMARTIN (na Braču)

Blagdan sv. Martina.

Kriiar

Ovogodišn ji bl agdan sv . Mart ina, mjesno­ga za~ tltnika, proslavlj e n je svečan i je negoli obi čno, je r je ove god ine bio s nj im spoj e n i Kri ža rski dan, b lagoslov č etiri j u zastava le svečano pr imanje Križara i Križarica prema obre du u » Pr i ru čn ik u ~< .

Pre d samu sve tko v inu kao i za p ri pravu za o vej vel iki događej održane su du hov­ne vježb e za cije lu župu, koj e je ,vodio p . o . Fra l e onardo B a j i ć, profesor na fran je­vačkoj b ogoslov ijl u M akarsko j. Kroz čet i ri d a na d olazio je na rod svako jutro i večer

i upra vo guta o svaku r iječ poznatoga vodi­te lja duhovnih vj ežb a r uvaženoga duhov­n o g p isca . Pre ko dana držao bi u dvorani pre d a vanja p o se bno za mlad iće, a poseb n o za d jevoj ke. Duhovn e v ježb e i p red a va nja su za vrše na s vrlo za nim ljivom ko n fMe nc l­jom o b l. Nikol i Tavtllću . Narod je dola zio u v e liko m b roj u i svako ju tro b i b ilo pre ko d vjes ta sv. Pr i česti.

Uoč i samoga b lag d aha bilo je d je lo mj es to rQ.S vije tl jeno um je tn im vat rama, 11 na is tak nutom mj es iu is licol a su se Iri ogromne slova 2.. E. A., ko ja su se kras no o d raz.iva­la ll moru te su se mog la vid je li iz v el ik e d a lji­rte . Om!Đćl ina muška i ženska iš la je isp red ku­ća svo jjih kumova i kuma, gdje ih je po­t draVila ls p jevav §i im p o jedn u p rigod nu pjesmu, na ~to su sc o ni s lijepim g ovori-

·PARFUMERIJA "MIAMI"

-------------------------------ma zahv11l ili .

Sv i č l anov i i čla n i c e pri stupil i su na za ­J edničku sv. Pričes l. Pr ije župska sv . M ise uputil e se p o vorka č l a n s tv a s kumama i kumovima u crkvu. Blagosl ov za stava obav io je mjesni župnik-g vard ija n o . Aug us tin M a­r u f i ć, koji je p ri kazeo va žn ost zas ta ve , za­nosno prolumllč io prisu tnima, što la omla­d ina hoće, i upozo rio na v ažnost Či na sve­čanog e primanja kao i na pol a g a nj e vjerno­sti zas tavi. Sav o v aj obred je b io lako d ir­ljiv, d a je mnogo o ko b ilo suza ma o ro šeno. Zas lav i Kr ižara kumovao je g . M. G i l i ć ,

trgovac, Križa rice gđa Ma rija S k a n s i, Ma­lih Križa ra g . M. S e r k a i Ma li h Kri žari c a gdica Ruža O d 11 k. Iza sv. M ise kum i ku­ma su tspred samostana pre da li barja)d a ri ­ma zastave uz ganu lf jive govore, koji su b il i prože ti dubokom vjerom i ljubavlju prema Kri žarstvu . Za tim se razvi la uzorn a povorka mjestom . Svije t je omladinu oba si­pao cv ijećem , uživajuć i , kako smje lo stupa za svoji m zas tavama za Boga i narod.

Naveče r je održa na u dru štve noj dvora­ni prigodna priredba, koju je posjet ilo ve­liko m no štvo sv ijeta . Proslov je održao g . lj . K a ž u l i n, predsjednik, koj i je zahva lio Bogu l svima on ima, ko ji su pridon ij eli, da je drušlvov došlo do dosadašnj ih uspjeha. Pre ds jednica Križar ica gdica R. O d a k u svom govoru je ista kla , kako Križarica mora imal i vazda na pamet i one riječ i himne: »Božjemu Suncu d ignimo srca«. Još su govo­ril i gda Kala A n i č i ć u ime društva Hrv. Ka t. 2.ena, g . Pave K a ž u ll n ll ime orga­niza ci je HSS. Sve tačke programa Rao ~ pJe­vanJa , d e klamacije, zborna dek lamacija kao i igrokaz n Bog živ i« izvedene sU na opće zadovol js tvo. Dvoranu su č l a nice ta ovu pri­godu ukusno ures ile .

Mora se istaknul i, da su i članov i i čl a­~ice mnogo dopri n ije li žrlve , da je ova pro­slava ovako lijepo uspje la, jer su im sada najveći p~l ov i oko branja masl ina . Narodu će osta ti u tra jno j uspomen i ovaj dan i sv i su miš ljen ja, d a moraju unaprijed još vi ~ e pomagali svo ju omladinu u napretku .

SUTOMISC IC A

' ve te M i ~lje

nedj e lJu. 23. li s to pada , osvanuo je di -a n dan . n gla mi l oLvučn ih zvona m uško

i žen. k o , tara i mlado, u m a a m a hrle do

hram a G ospodnjega . U l O s. gran d ioz na po­

vorka , na če l u s preč . go p. župnikom do n Ivom B l a s i ć e m , k ren ula je po br, .; u

mi ionarc. 1. ne p rekid n o lav ljc njc zvo na i

U l e e lje CiJ . Ioga naro d a, il mno š tva L.VO I1 · k lh g tuso va pJe valo ' »J-I vn lit c Go padina «.

Nako n do la ka pred ž rt venik p rcč . go p . ;( u pnik inl o nira o je »0 d o d i D uš e P re vet i«,

to je cij e lu crkva i ti ča p rihva t ila . N a vrš <l l ku L.U ziva prc č. go p. ! u pnik u zla z i

na L. rlvenil.. s k r iL.o m u ruci , tc ga uz ga n u t­ljiv i govor pted nje bra i m i io narima :lc­ljo m, da njegovoj Jupi donc u k lad , mir i B o l. ji bl . go lov. a to ve l cč'a ni o tac R .1 -

d e r rimu v. kri/. i dirlj ivim govoro m za­h va lju je sc preč . g p. župnik u mo l eći c ije li

narod, d a e vih da n a o d nL.Ovc po1.iv u Bo­l.jem . Od m a h iza toga lijedi la je v. 1i~a

kOJU Je o d s lu ž io prcč. don Ivo B l a i č, uz a i tc nci ju oca K erubin a S i • u l a i oca

ljcpnna o (i ća .

P rc k ~v . Mi ·e bio jc prvi zanos n i go-

or. ko j i je 1zrckao »maleni ali vat rerti « o tac

DaniJ e l Z e e, u L. tl ncvni ta pored. koji će s lij editi k ro1 ovth 7 da na . u t ra d a n u jutro u 5 sa t i, ka o i pppodnc c rkva j e b il a du p­

ko m puna vij c ta , koji su do š li, d a ču j u tljcč Bo7 ju .

tora!- po podn e, UL. potn oć d rugi h ve­ćcn i k n . bi la JC ' kobka ispovijed , a ll sri­

jedu v. p riče l. D iv ni pri m jer pokaza li su

<j)cci i cij e lo m narodu na š i do b1 i i v ri jed ni u č itelji i U Č itelji ce, koji ' ll p rv i tu piti na o; • l po iJed i prič l.

6 at1 p o podne ll petak. UL. t u ž no u­durnn jc ~ kl n t.lnih 7vonn, po laz 1 up1av e li­

čaj na poko r nička pro l! ija k ro1. oba . d1v no o ~ v i jc tl jcna lll J <: l n. Pre k cijele p roces ije iz

dJCilj lh g rl a šca moli la e , v. krun ica, do k su lJ udi Jjjeva li » m iluj mi , e Bole•. N 1 ~

m a li, u li vrij e dn i /.bar pe tnae to ri c e v9-ji m lijq i im pjc vhnj e m rtoko1 ni č kih pj e ama , po­pu njava ll ~ ll n e praJninc, ko j e bi ka d god' nus tn lc. ' s ubotu pre ko · v. M 1so o ta c R a -

d e o drža o je svoj u za dn j u up rn v n e nadvi ­

s lvu propovijed , p t cko ko je za hva ljuje na ­r od u nil o n a ko li jepom odalllvu . Odmah iz a toga ntts tav lja b lagos lo v d jece, rodit E: lja, rnludlćn , d jovojuka, sta ra ca i sta rica. z a tirrl blttgos lov krun1 ca , vet rk s l ika i llru g ih sv. p redm eta , ko je je dobri narod do nio. d u Ih b lagos love. Napokon ol a e Ra d e po dj eljuje svi m a p risutn im a sv. pa p ins ki bla go lov. N u

s vr e t ku v. Mise po la 1.1 v~ l lćBJ n a proces iJa s P re vc d m , oko lo ti liL.nJcg<l m jesta. Pos li­Je procesije o[nc DHne Z e e uz iml je s v. k r iž i uz potrcsnl govor i sliLe d )c loga na­roda v r a ća sv. k ri ž fj rcč . gos p. žUp ni ku, t ::thvalju j ući ~vemoguććln Bog u n a ova ko divno o pjcli m sv. ml ij a ma .

I stoga dana na rod bo ln a s rca ras ta je s c od svoj ih dragi h m is iona ra že l eći lm du g ž ivot i dobar uspJ e h u nj iho vo m teš ko m radu. ciJe lim naš im narodo m i m i ne za bo-ravnoj bra ·i mi ionari m a od s rca za hva lju­je mo i L.c limo im obilj ~ Božjega bl a goslova, da št o bo lje us pješ n ije ra d e u v rtu G os­podnjem .

DRNIS

Uspjela zabava »Malih llodvornlkau

13. l. mj . je u Katol ičkom Domu u Dc­nišu održana vrlo uspjela zabava »Malih Podvornika « pod vodstvvom pošlovanog o . fra Bože V u g d e l i j e s programom:

1. Himna nMiadih junaka•q 2. Kažnjena Ankica-solo scena; 3. Mene posla r1ana j 4. Junakinja sobe br. 13; 5. Svir11lice svira ; 6. Janko poderanko J 7. Tej na gori! ~ r!Jsk11 na­radna; 8. Mali brico; 9, Hrv&lskal - ritmi­čka vježba.

Sve tačke ovoga dosta opsežnog pro­grama, č i ja Je priprema fr11žila vremena i naročite požrtvovnost i, izvedene su !'rema svlm dosada~n jim sl ič n i m zabavame na naj~

ugodnije I znenađenje brojne publike, 11 M­

pase rod itelja »Mal ih Podvornikll«, koji su s vidljiv im ponosom l oduševljenjem promatra­li svoje mali~e. kako s osobitom sp;etnošću,

čednošću i domol jubnom hrvatskom vatreno­šću oponašaju prave glumce, lako ćla su na aplaut publike nekoliko točaka morati ope­tovat i, a naročito zadnju, k6ju su ~vadale

u prekrasnim bijelim kost imima nMale Pod- ~ vorn ice «: uOj Hrv11lska fi sl tni na glasu - Oj Hrval i jo š ste živi « ut završelak >lli ­

jepe na~e« .

Za ovaj neoček ivan i uspjeh mora se ti

prvom redu izraziti opće priznanje pošlova4

nom o . Yugdelij i, le nekim članicama i čla­novima Katoličke Akcije, koj! neumorno ra­de oko moralnog ~ p rosvjelnog uzgoja po­m ladka Katoličke Akci je , kao i ostalim hr­vatsko-ka to ličkim društvima s toplom željom, da u svom rodaljubnom radu usfraju i ne­pokolebiva proslijede, le da ~ft što prije po­novno vidimo s novim programom na po­zornici l

RBZUltat sakupljanja milodara za siromahe

p ro š l u nedjel ju po svim naš im crkva­

m n, p red neki m c~kvama kao i po g radu sa­k u plja li u e n, ilo da ri zn »Konre rc n ci ju sv. V in ka Pau l kog «, l. j . za naše t. tv. s rn m ež-

ljive iroma h e.

R ezultat je bio ovaj :

U k a tedra l i v. J ako a

c r kvi sv. Fra nc

U crkv i " ovoj rk i«

U e rk vi sv: Lu ce

U e rk vi v. Duh a

Din 519.­Din 128.­Di n I QI.­D in 50.­D in 39.50

U crkv i sv. M ar t in a ( j c m c ni š t c) D in r .-U cr k vi v . iko Je

c rk vi Do mi ni ka

U erk 1 sv. Lov re

U crk v i Go pc V an

U c rk vi v, Krilu U crKv1 sv. (v, na

rted katcdr!'l lo m

P red v. ra no m

Pro d šv. l vano m

Po grad u

Grada

D in

Din

Din

D in

D in

D in

30.50 2-l.-2-t.-17.-10.-7.50

D in 357.­Din 177.75 Din 11 1.­D in 88.50

kupno Din 17 19.75

-.-~~~~~ RAT U SPANJOLSKOJ . Spanjolsk~ nacio­

na listi za uzeli su cije lu .desnu sfr11nu Ebra.

~~~~~~~~~~ ~ \OJ K \OM!: : _ UJ K ~ ~

vodi o im svih pa rfum r! jskih Baed e r

Biljana

E li se Bock

D' Orsa y

Dr. Dral e

E ll d a

kozm e ti čkih preparata ŠIBENIK s l ij e d eće : ~ ča t mi je obnvijc t iti gg . Župnike te cij. crkvene br~tqv- ~

Nivea Schwarz kopf ->v i j e ć e iz najboljih voš tanih Sllrognta, koj e se ne krive ni u · Mouson S ·Ivtkrlrtm ~ š ti ne i ' arn o tane, d n u voj oj tvornici izradujem v o š t a n e ~

Noblt lor Sa ln t - Ang e 9 n nj\'cćoj v rućini , li jepo ~ore te ne k!tplju ntti đirne1 za š tb irrhtln Bourjols Hudnut P a t o u Tokaton ~ mn o<Ju pri znanja i jamčim . ·

Chan e l H oubiga nt P o nd' s T rlly s ln ~ «:::•JEJ."'IIi1JE -JEZ IA.Or..I:a&:Udllit!W~W.iiE ~ ·

=-----C-o~-g~:..:::;;_:r_e_t_o_nl_le..;_t _L'_L~..:.L~.;_~~.:...:llh.:.:e r...:lc..:... _ __ P_i:;..:.~..:...~~~-8 T-"~_M.....;'_F_a_rl n_:_aw_r:...:~~-~;_,, l ~,!~~~A~ • ~!BE~ IK~ VLASNIK l ODGOVORNI UREDNIK : DON ANTE RADIC - SIBENIK ULICA BL. NIKOLE TAVELICA t07 . - ?ISKARA •KACIC• (0. BERNARDO BULJEVIC}.

tnovl

zanijeka

Zavjeta

ibllfnjeg,

kak1 '111 stav l .. e, mill -damo, nl :samo bri l Progo~

!1 koli\

~