Bura­i u;po­n Ante ral juje.

--no je

(okruŽit

. li r.e­;lijcdl!it ), Bistra , .ltolve

POJf..:OINI BROJ 50 P~

LIST IZLAZ I !J'JEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DTN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASl PO NAROCITOJ TARIFI.

GODI A VII. BROJ 33.

š TBENlK, 16. kolovoza 1936.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNI.STVA I UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

Oiš~ i nezo~zirniie Ludo je zatvarati oči pred o­

pasnošću; zatvarati oči k ad prema J?ama juri brzovlak, samo efa ne vi­·dimo kako će nas doskora pregazi­ti. Ludo, je to, kao što je i nera­zumno okrenuti leda po žaru, da ne gledamo kako se širi i približava

. našoj kući.

Priznajmo otvoreno: Komuni-zam je savremen. I širi se nevjero­

_jatnom brzinom, kao i sv e š to, je i.Savremeno. K o d n e k i h j e k o m u n i z a m m o d a, a l i z a-

.P a l i b i s m o u s t r a š n u p o­_grešku kad bismo sma ­t r a l i d a j e č i t a v k o m u n i-

-stički pokret samo pro­.z a z n i h i r o, b i j e s n e d i k -.t a t or i e e- m o cf e.

Komunizam je široka, vrtložna i zamućena rijeka koja ima svoj izvor. A nama taj iz vor nije ne-

_poznat. Imenuju ga omraženim i­menom: KAPITALIZA M . - Pa ako već govorimo o uzroku i po­-Sljedicama, k a p i t a t i z a m ć e -?11 o m o r a t i n a z v a t i u z r o-k o m, a k o m u n i z a m p o -

:s l j e d i e o m.

Naši kršćanski nazori, koji su .pre po jeni idejom Boga i vječnosti,

l

:idejom duše i nadnaravnosti, u ne-_pomir/jivom su stavu prema bez­božnom i zetna/jskotn, bezduhov­Jlom i stopo,stotnom tjelesnom ko­.munizmu. Zato mi za nj i ne mo­-Žemo imati drugo nego riječ osude.

Nu gledajući na komunizam kao na posljedicu kapitalizma, mo­.ramo sve svoje raspoložive streli­-ce uperili proti sudbonosnom luci­ferskom uzroku komunizma, proti

.kapitalizmu. Naša borba proti bezbožnom

.;, zapravo~ protusocijalnom komu­nizmu neće imati vidljivih uspjeha

-Sve dotle dok nam ne uspije zgnje--čiti glavu kapitalističkom zmaju. J, makar se kome činilo čudno, N A­.šE JE UVJERENJE DA SE TRE­BA V IšE l BEZOBZIRNIJE BO­RITI PROTI KAPITALIZMU NE­GO PROTI KOMUNIZMU.

l komunizam, i kapitalizam su .Protukršćanski i protuvjerski. Ni j'edan ni drugi ne priznaje nikakve duhovne vredhote. Pa ipak se u komunizmu nalazi bar jedna misao i biljeg kršćanstva. misao: medu­sobne povezanosti, uzajamnosti, zajedništva. A u k a p i t a l i ­zrnu nema ni jedne je ­dine kršćanske mislil

Sve se i p ak n e rnoi e progut ati!

Prilikom zbora u Vodicatna Mi ne govorimo - Mjesto nas imaju riječ : dr Vlatk o Maček , dr Ivan

Perna r , dr ž. Šol, Milutin Maj r

eljačka loga iz Sibenika prire­dila je pro lc n djelje 9 t. mj. popa­an vni izlet u odice. O im velikog broja gradana, koji u e dovezli u trima motornim lađama, dojedrilo je u manjim riba.r kim lađama, i nekoliko skupina iz najbl~ze okolice-.

Mnogo vij ta, iz Vodfiea· i iz dru­gih mje ta, bi lo e leglo na prostra­noj poljani, gdje e održao zbor. Go­vorilo je ~kol i ko gO\'omrka:.

Samo ćemo nešto pomenuti. Na zboru je jedan rekao: V i t e p o gto­đeni krupom; OVE V JE O -DI .E I BOG Z BOR V10. -

Ova riječ je tako nezgodno i ~­la, da je vako kršćan fro srce b>ilo duboko povrijeđeno. Nledutim crvt:­n i t i po v i biti u tom riječju ugodno Iznena-đen i, pa u se, kroz veseln at­mosferu, koja je kod n jih tada nasta­la, čul! poklici: "D Ll JI M!" (t. j. Bogom ) - "1 EMA O " {t. j. Bo­ga).

Poslije, izazvani od jednog govor­nika, koji u onom trenutku valjda i !nL­je bio toga vijestan, pa.cfra:li su iz: cr­venih u tiju poklici: - Doli po­povi! Ubiti! ...

O r1 TI CRV I TIPOVI, KO-JI U IZB CIV LI IZ VOJI!i OR­LA SPOME UTE POKLIKE, IK -LI SU U CA U K D SU GOSTI IZ SIBENIK.A ODLAZ ILI: DOLI M -CEK! DOLI H RVATSKA ! (Zna e za neke i poimence koji u te poklike ču li. )

to bi na to odgovorio vođa hr­atskog naroda dr V ladko Maček?

U svojoj iZJjavi, danoj zagrebač­kom tj ed niku " ed j elja" 28 ll 1935,

Većina strada ; i dok su z zvo­tinje bolje opskrbljene životnim namirnicama nego milijuni dan a­šnjih bijednika, zar oni mogu pot­puno, mirno gledati »k ako se u na­še v rijeme ne samo gomilaju bo­gatstva, nego se i prikuplja golem a moć i despotska ekonomska pre­vlast kod nekolicine, koji većinom nisu vlasnici, nego, samo čuvari i upravitelji kod njih položenoga k a­pitala, s kojim oni po miloj volji upravljaju .(( (Papa Pio X I).

Nećemo se čuditi odgovo,ru gladnih masa, k ad upoz namo grije­he kapitalizm a. A fi grijesi su te­ški i preteški, pa vape do neba za osvetom.

Trgovački ured američke vla­de u W ashingtonu objelodanio je u svoje vrijeme jezive podatke o nacznu kapitalis tičkog gospodar­stva. Kapitalfsti, da izdrže v isoke cijene raznih proizvoda u godini 1935, ovo su učinili :

rekao je: " a!; el jak tnade što 11jemu ~ači vjera njego11a. On s Bogom poći­ma l Sl'rSovo svaki svoj posao. Iz vje­re crpi nagu za voj mukotrpni po ao i utjehu u ckJ.uima uevolje i progon­stva."

Dr Ivan Pernar, jedan od prvih lično ti u hrvat kom narodnom pokre­tu, večano je izjavio pri otkriću po­men-ploče dr Anti tarčeviću u Pa­zarištu 24 svibnja t. g ., pred 15,000 ljudi : "!(o zatire vjeru u Boga, taj uaviješta ave'IJništvo s vragom, t. j. taj se &ori za pobjeda nepravde, laži, li­cemjerstva, tirartije i okru~nosfi. '

Pa onda prigodom blago tova ka­mena temeljca za no u župnu crkvu ~tr. Terezije od Maloga Isusa u Zagre­bu, dr Pernar, kao naročiti izaslanik dra Mačeka, gO\"Drio je: "Mi i želi­mo da nam budu na crl--ve izvori vjere i bud11i regulatori cjelokupnog kršćan kog židjenja. Zelimo d'a nam budu svećenici pravi Bo:lji službenici, a u narodnom po lu jedno narodom, t. j. njegovi pomagači ... I s du om kličem D ZI I LOG HR T-SKOGA AROD , I IH POZI-TIVN I H HR T KI I-1 OA! Da nam živi v. Mati Crkva, čiji smo mi . . . ," qemi SinOVI. . ..

Sto mi le vođe hrvatskog naroda o komun izmu?

Dr Maček, prilikom pro lave vog rođendana i 'imendana u pro lom mje­secu, rekao je: "Mi vodimo bbrbu u ava pravca: da organiziramo hrvatski eljački narod u borbi za voju KRS­

CA SKU PRAVICL\ i da zauvijek leda hrvatskog naroda nestane ik, koja priječi da tu pravicu o tvarima.''

U nedjelju 27 VII o. g. elo Be-

UBrazili)i su uništili sedam milijuna vreća k ave; u Američkoj

U niji upotrebljeno je dva milijuna ton a kukuruza k ao, gorivo za loko­motive, a osim toga je zaklano, bez potrebe, šest mili juna svin ja. U Francusko j, u Bretagni, bačeno je u more. sam o u jednom da nu, pola milijuna riba; u Los A ngclosu, u A m erici, iz lijeva /o, se dnevno 20.000 litara mlijek a u m ore!!

Dovoljni bi bili samo tf podaci o kapitalis tičkom duhu današnjeg društ va, pa da zagrmi nebo i da se potrese zemlja u svojim teme/jima. N o š to je to?! - Samo jedan šlju­nak na nepregledno,m mor kom žalu!

Rusija ne bi nikada bila doži­v jela svoju krvavu i kalvarij ku 1917 godinu, godinu strašne boljše­vičke revolucije, niti bi u njoj da­nas v ladala k lika komunističkih

silnika sa Židovom Staljinom na čelu , da nije tamo kroz vjekove bi-

lee u zlatar kom rezu doživjelo je ve­liko hrvat ko narodno lavlje. Bilo je 1 zborovanje kao u Vodicama. Glavni govornik je bio dr Pernar. On je na­ročim i ticao borbu Hrvata sa tolikim neprijateljima do dana današnjega. Zatim je ovalro govorio o komunisti­ma:

"jednako u postupali i ocevi ko­munizma 1arx i Engel , koje danas komuni ti i bolj evici slave kao voje vete apo tole i patrijarhe, i vaku

ni jhovu rij eč brane kao nepogrešivi nauk. Cujt braćo j sestre, kako u se vladali ti začetnici komunizma god. 1848.

MaJrx i Engels u u vojim novi­nama pljuvali na hrvat ki obraz, ru­gah e našim vetinjama i našoj volji za životom. PisaH su da srno nomadski uarbari l Cjgarz(v i da se moramo pre­tvoriti u Nijemce i Madžare.

To je pisao Engels, a Marx se iz­javio porazumnim s tim pisanjem . Engels kaže " li zar oni, t. j. Hrva­ti, miju očekivati da će povije t na­zadovati za hiljadu gudinu za volj u nekih u ićavih udruženja ljudi".

Ovaltve uvrede liaca;u Jt.ama u lice i sadanji lwnumisti, koji vele da se ne može po tići ono za čim mi i'demo. Međutim mi znamo što hoćemo, i mi možemo i to po tići . "

Dne 2 kolo oza o. g. u v. Jurj u kraj enja održana je velika kupština pri talica dra Mačeka. a kupštini je govorio, i dr z. Sol, poznati prvak b. HS . Izmedu ostaloga rekao je i ovo:

"Dono im vam pozdrav na eg vo­đe dra Mačeka i a m o s lo g o m doći ćemo do konačne pobje ­d e .... A sada Ziv ko ić digao glavu 1 družt" e sa J eftićem, dok su prvo je­aan na drugoga pljuvali. ložiše e , eda bi na via t do~li. Htjedo e nas prikazati komuni tima i prevratn ičkim elementom, da bi tako vanj kim ila­ma dokazati opra dano t oga po-tupka. A l I HRVAT KOJI BI

la nemilosrdno tlačena sloboda i na križ pribi jana pravda. G odine i godine se u duši dobrog ruskog mužika skuplja jad, čemer i ogor­čenje kao otro vn i plinovi u k akovu k ladišfu, i to skladište je na k op cu

m oralo ek splodirati srušit i sve ok olišne zgr [fd e.

Socijalna bijeda je jedino po­godno tlo za razvoj i cva tnju ko,­m unizma. A krivac socijalne bije­de je današn j i mamon ski, lucifer-

k i, bezdušni kapitalizam. Za to i naša borba mora biti, u prvom re­du , uperena proti njemu.

N i j e d o s t a n e b i t i k a­P i t a l i s t; m o r a m o, b i t i a k­t i v n i b o r e i, m i l j u i d j e­

l o m, p r o t i k a p i t a l i z m u n a d j e l u i u d u h u.

Kriza je na vrhuncu. Pobroji­mo se, svrstajmo se u redove i bu­d imo pripravni za konačnu borbu!

lg.

l

STRA A 2.

IS O lllEDU KO!I\U BI VfUI l ZLOCI .t\1 VI ll".

U Zagrebu je, kolovoza, odr-žan sa ·bnak organh-"'1.cijc ll u o­voj csi. Govorili u prof. findrich, .Milutin lajcr i dr josip Reberski . Tom prilikom l<a2Alo je g. 1ajer:

,. \ ' !iki na \'Od'a i učil lj tjepan Radić rekao je: " jera u 13. ga i ljačka sloga!" Ja dodajem: loga 1 radnika, i obrtnika, i go pode!

Bra~ 'i prijatelji! Jedno \'[Ill ZL javlja e u svijetu. Val komuni­zma uništio je Ru iju, uni~!.,wa Spa-njol ku, a prijeti i Francu k j. 'a narod, i tičcrn lo, nije, hvala Bogu, klon ovoj ,pogulmoj zarazi. II RV r­l I AR l ll 1(0 1 I­TICI r! Hrvat ki narod je samo :na-

Cionalan! (Oduševljeni poklici: Tako je!} I takav ć 'i o tati pod vod h·om vog pr t j ednika dra lad ka \ačeka !"

joy bi mo mogli nizati mnoge iz­jave o dobru vjer i zlu komunizma, ko je . u izgovoren na kupytinama b. t-1 od najuvažcnijih njezinih voda, pri taša i govornika. li d ta je i 0\'0!

A oni kojih e tiče, neka za-m· le i ;ra'Zm is le!

Nedjerno evanđelje s poukom

Xl. nedjelja po Duhovima EV t o - LJE V. M RK 7,

3 - 137. U ono 1•rijeme, iti Gl' i l u iz ltrajfl'a Tirsl<i!t , dotle preko Siđona k mom Galilejslwm u ltraje 11e De ete­rogra.d ke . l do~~edo!;e lt njemu gluha i JLijem((, i '{TIOijaltu ga , da po tavi na nj ru!.:u. 1 uze11 i ga iz mnošt l'a na sa­mo, sta1'i prste voje u u!fi njegove. l

pljunuv_t ta/me jezi/t njegov . l pogle­dal 'i. JW nel7o ataa!tnu, i rde mu: Efe/a . to će reći: otvori se! l ođmah se otvori e uši njegove, i rat rijf i e uzao jezika njegova, i go 1 ora.Se e/obro. l zabrani im, da nilwme ne Jwzujll. Ali to im on 11ećma zabranjiJraše, to oni

jos većma razglaši,,a/w: i to većma se divlja/ta govoreći: Sve je clob'ro učinio: i gla/te je u6ftio, da ču.jll, i nijeme, da go11ore .

POUKA: Gluh' i nijem do1azi k I u u, ili

bolje: dovedu ga. Oni koji su ga do-eli, vidjeli su I usa posred gradova

De eterograd kih; vidjeli su jegova djela, dj la Ljubavi dobrole i vemo­gućno li. To ih je zanijelo. Računal i u : evo oo v jeka, evo prigode da( i taj

na prijatelj, drug, brat pročutj i pro­govori. Prijatelji to i učiniše, a I u reče : Efe ta, otvori se . . . i u~i i u ta toga n rel.n i ka. o tvoriše se. n pro­čuje i progovori!

tra na je udbina biti gluhi i ni­jem. Za takova ne op toje melodije zvukova; ne op loj e pokli i radosti i

iTO RADE U SAMOSTANU? 1išljenje 1je da se u samostanima

n i ta ne radi. Da tamo žive ljudi kra­dući Bogu dane. - Hajdemo da vi­dimo !

Ja sam redlovnikl i povesti ću as u moj samo tan, da vidit naš život i rad.

samostanu naći ćete tri čeliri starija fratra i dva tri mlada. - po­znaj mo naj prvo tarije. Pođimo im u sobu, jednomu po jednomu.

cka nam prvi priča svoj .Liv.ot. Ima osamdeset gDdina. čio je

gimnazij u kao dječak, pa po lij teo­logiju. Dakle, vu svoju na'jran~u mladiQ t posvetio j nauci. li, gle, kak ! Pod brižnim okom vojih tare­šina, da je morala u svakom u njego­vu djelu, u svakom u činu ot ijevati ugladcnosl, dobrota i poziv za više, za život koji ga čeka. I u lom životu, za koji je dao svu voju mlado t kao pripravu na nj, proveo je preko čclr­deset godina.

Taj čovjek je u dugom ljudskom žjvotu izmij nio nekoliko župa. A sva­ka njegova župa i danas o nj mu pri­ča kao o dobrom čovjeku. djegod je bio, o tavio je tragove svoga rada. Lj ude u zabit n im el ima i 'kršu, kao i njihove žene i djecu, hranio je evan­deo kim na u kom, da bud u o tl raz 1:­var.delja, da lakše 10se voje nevolje, da pomažu j dni druge, da svi budu

,.KAT OLIK a

vc elja, kao ni 7 .. apomaganja bijednika 1 ne retnika. Jezik mu je zatvoren, da pomoću njega odrazi osjeća•je vog rca i duše. idi šlo .e oko njega do­

gada, al!' ne vuje poklika niti može, da izrazi \'aju nutrinu .

- to takova bijednika dovode k L u. u. Isu mu kao vrhom i gospodar gO\·ori: Ol\·ori e! Otvara njegove za­t\•orc.ne u i i u ta, i n pročuje i progo\·ori.

Imamo dana na/alost mnogo·gtu­hih i 111ijcmih. • toliko 1na tijelu. Za nje e ČO\ ječ.an tvo briga. lvaralju e bolnice i lječili ta za takve tje le 1c ne ·retnike. li dana ima va sila du­ševno gluhih i a1ijemih. Gluhi u da čuju i tinu; ako im rriča o najvećim ludo-limn, lušaju tc; nu počneš li o Bogu, du i. vjeri, tada ne č L.Wu ništa ! Gluh! u. Cak! i bj že, da o lome ni­šta ne čuju . A Ti ~u emi glušci, još u vi e nijemi. Imaju jezik, da napra­

ve robunul i za jedn u ilnicu, ali ka-

Socijalni pogledi

la ina Pišu o nama, gO\·ore o nama -

a ve bez na , i viveput protiv na ! Radi toga elana ima rij eč omladlna, da ama o sebi reče svoju.

Omladina dvade et ih godi na go­vori. Ra li mo u vrijeme vj tskog rat.a, kad je čovječan tvo gazilo na;j­vetija naravna prava, uzgajal i mo e u redini tra nih primjera posije­

ratnog fariz j -tva i potpune ćudored-ne pohareno ti.

Kriza dvacle ctgodišnjeg mladića nije toliko kriza rada, kruha, već više kriza duše. l(ad mladić tih godina tupa u život, kad je pun volje i po­

leta za rad i ve Ije do vega što je li j po, medu vojom okolinom brzo izgub·i \'jeru u ideale i ćudoredne vre­dl1ote koje je dobio od roditel•ja, vko­le i dobrog clruylva.

trašnu i ža lo nu o tav tinu o­ta\.lja narod vojoj uzdanici.

Om ladi na traži po la, traži rada, a ne nalazi ga.

Taj upliv besposleno ti utjeye na mladića i prouzrokuje pad nj egO\·og ćudoređa, vjere i po tenja. Ona traži i voli rad, a mje to rada: mora pro iti, kucati na vrata onih koji mu zaprije­čuju da svojim rukama pošteno zarad i kruh. mnogi se znaju samo slatko na mijati na takve molb . I sav e idealizam pomalo ru i, kad se ve e­nergije moraju uložiti u b'orbi za kruh.

Mladi(: tih godina dolazi u novu sredinu, na trojenu različito. Ili e mo­ra prilagoditi dru tvenom, političkom i go podar kom redu koji je pred Tl!ji­me, ili mora navije titi IYorbu svemu lomu. a to drugo te ko se koji odlu­:č i, i on na toji, u koliko je moguće, prilagoditi se novim razmjerama.

kao jedna IQbitelj. - I u pijevao je! Jer je on, kao njihov pa lir, svakoga u el u 7.Jnao, pojed ine sebi dozivao: da ih uči, vjetuje i ' lobnt puti, a svi ­ma je zajedno ned.jeljom' i vecem bio j dini učit lj.

Zivio je sa iromašriim našim na­rodlom siromaški. I od svoje irotinje, uz pripom.oć župl jarna, gradlio je i po­pravl jao: žup ke kuć , crkve i kapele; doprinašao za škole i rnjihovu izgrad­nju; osni ao blagajne.

vega je be davao za narod. I sad na izmaku voga života drošao je u samo tan, ne da Bogu krade da­ne, n go da pripremi za vječno t, da čeka smrt. Tu živi moleći , a opel u radu za narod, jer k njem u dolaze mnogt da u svet im akramentima na­du utjehe u vojim nevoljama i nade u svo j im žalostima.

ada pođimo drugomu. tarac šezde lih. godina. ti la ga je reuma 1 slabo t. Nije n koć ovaki bio, već pun zdravlja i života, kojega •je dao za dobro svojega naroda. ve bi nam mogao kazali kao i onaj kojega smo ča prije ostavi li, ali ovaj, gle, kao da se pomladi kad g'ovori o borbama i pobjedama, svojim i drugih većeni­ka !(ad u dolazili u razna vremena; 1 ovi! i '0'11i , da 111arod naš razdvoje, u­ništ , ogule, bpljačkaju i imc mu za­tru, ko je bio rna braniku hrvat koga roda? I on, uz pok. Dulibića1 i druge borce, pronc e tijeg hrvatsk i, d'a e pred njim zakunu če tili rodbljubi: Za vjeru i dom! Tomu je gc lu po-

da treba dignut i voj glas a1a obranu povrijeđene vjere i njezinih pretstav­nika, !ada u rnijemi. Ceslo puta ih i bol te uvred'e, a li oni su u tome ča-su nijem1 ...

Ta gluho-nijemo t je veća i traš­nija od IQne, kojom 'je bblovao bole­snik današnjega evanđelja. Ovaj je gluh i nijem za dobra ovoga vijeta, onaj za dobra vjeyne melod i~e, vječ­noga blaga i r će.

Ako u ljudi u današnjem evan­đelju toga tjele noga gluho..JTii jemoga dizah pred Isusa, da ga ozdrav i, ko­liko više mi kr ćani-kato lici moramo, dovodili duhovno gluho-nijeme k Isu-sn, da im zavikne: tvori e !

Budimo apostol i t ih gluho-ni je­mih. Uprimo sile, da čuju naš glas o Bogu, vjeri1 i tiuvi. Govorimo jezikom , l širima kaliQ ličku vtampu , a uvi jek dli­žimo ruke VIOje k I u u, i molimo Ga, da nad tim nesretnicima progovori čude n u ri j č: E fela - otvori se ! ...

i -e to se od njega dogad'a? - U

koli i u kući je u čio da mora obdr-J ža vati l O zapovijedi Božjih, a on na svoje oči vidi da se sve gaze. - Maj ­ka mu je govorila o bližnjemu kao bratu, a on vidi 11a vakom koraku se­bi čno t najgore vr ti. Od tak"Vog mla­dića e traži da povtuje auktor itet, a do nekoliko dana ć e taj i ti aukto­ritet po taviti pred optuženičku klupu kao lupež !

idi da u životu ne vrijedi: '2ll1a­nje, rad'i no t i po tenje, već protekci­ja i b 111ačajno t. Pa onda kako e može ko čudit i da takav mladić izgu­bi vjeru u poštenje, i da postaje hla­dan, tvrd i nemilo rdan?! Dakle, cije­la okol ica mje to da ga je oduševila za dbbro i lijepo, ona ga je razočarala. Tako 'd'a.našnji mladić mora u svojoj duši dovršiti strašnu blorbu izmedu či tih ideala vjere koje mu prizivlje u pam t njegova savje t i između život­nih dogad'aja koji ga okružuju.

l(o je slabić, prilagodiće se no­vom životu, a ko je jak u nadnaravnim vrednotama vjere i ćudoređa - on će, na jprije snagom svojih čustava, a kasnije ozbil jnim i trijeznim radom, tražiti o vetu nad današnjim krivim, nepravednim i zločinskim redom; bfo­riće e za novi red koj i moramo izvo­jevati svojom duhovnom izgrad!njom, organizacij1om i rneumomim radom.

Pružite nam dbbrih primjera; a na!više dokaza. djelotvorne ljubavi! I­nac - - - mače - -- --

Ako nas budete razunijeli, onda ćete nam znati i moći opro tiilti. i ono to katkada rečemo ili uči nimo u vom

opravdanom ogorčenju. Ro-Da -

većivao b~, i dugi klant'i i gudure 111 u mu bili nepri tupačn i , kao ni sni­j g. ni mraz, ni bura, ni oluja - sa­mo da na vijet o tane: Svoj na vo-mu!

ada u kr tima no i plod voga rada, bol u zglobovima. Ali neka ! ~ radio je za narod. I naj retn iUi bi bio, kad bi mogao id jeti voj narod sa svim pravima. Tada b'i rado no rekao: Sad otpu ti lugu oga u miru!

Pa i on ni saci'a ne krade B gu dane, već čita, moli, i povijeda, a oltara riJečju Bo~jom diže rca i duše k Bogu, da ga ve blago iva .. .

'l treći na brat fratar prima. -. jcgov život je b ila duga žrtva. Bio JC profesor na redovničkim učili lima sav svoJ muževni vijete Bez plaće, b z hon·orara, kroz trid~ t i pet goclirna, pred::~vao je mladbstl nauku, nauku zdravu; sa izvora I tine ju je nap ljoo, tražcć1 uvij k načina, da vaki njegov učenik pone e u javni živ·ot l;Oru ću zublju kato l ičke nauke i hrvat ke vi­jesti.

ada je u vojoj obici okružen čitavom b•ibliotekom, pa mnog1l i mno­gt do1azc k nj em u da traže savjeta za svoj javni rad. taromu ni dana n Lje p ro 2Alrdalo ; uvijek, pa i u dulYoku not:, čita p rom u ru i.

Eto: l sul i Šl'O rad'e ti na xi tar­Cl fratri u samo tanima.

ada hajdemo mladima. Pr i je tu tar šina samo tana.

o~rednji čovjek . u nj g10vim rukama su on t koje smo sada I?O njihovim o-

BROJ

P o d rzavi U P JEST NAS JI-I PLESACA U BER..:.

LJNU . 1 a Olimpijadi u Berlinu Mati1ca Hrvatski h Kazališnih Dobrovoljaca dbbila, je prvu nagrad u u skupini zbornih narodnil1 plesova. elik i uspj eh je požela i solistiPl· naša zemljakinja gdica Mia Corak.

SMRT JO IPA BUZA A. U Zagrebu: je umro naš poznati slikar seljanld i cit ganki josip Bužan.

NASIC KA AFER . Stol Sedmorice u Zagrebu uglavnom je pre inač io presudu osječkog okružnog suda u stvari našičke afere. Neke je osuđenike o lobodlo svake odgovornosti i. kazne (n. pr. dra Nikoltt Nikića i fćlruge), nekima je kaznu snizio (n. pr. direktoru Sohru od 8 godina na S mjeseci), a radi nekih fakata bit će po­novno ra prava pred zagrebačkim okruž­nim sudom.

TURISTICKA CESTA LJUBLJANA - SUSAK. Skoro će se početi gradnjom moderne makadamske (sli čno asfalt u) ceste Ljubljana - Sušak, koja će biti duga l l <.P kilometara, a široka 8 melara. Zapada! će­oko ll O do 120 miiijuna din ara.

RU 2MARI 1S KA ZADRUGA na oto­ku !-!varu š:tlje svake godine oko 80 ljekovitog bilja u jemačku.

BOL ICA ZA 2ELJEZ !CA RE. Mi­nistar saobraćaja odobrio je 3 milijuna d~·

nara za gradnju željezničarske bolnice u Zagrebu, koja bi imala 200 kreveta.

IZVOZ A SEGA DU J-IA A. Duhanska Zad ruga u Skoplju uspjela je da proda veću. količinu duhana u Aleksandriji (u Egiptu) za mnogo veću cijenu negoli ga plaća mo­nopolska uprava. Sada će se u Egipat 'po slat i prvih 20 li uća kilograma duhana.

NAJV CA VRUCJ1 A. Za vrijeme ne­davnih vrućih dana bilo je u Petrovgradu na suncu 57 tupnjeva vrućine, uslijed koje­je poginulo na po lu 16 konja. Konji stn pali, na no l na usta udarila im je krv i!. za nekoliko minula su crknuli.

30 HILJADA JAJA RAZLUPA IH_ U Miskovićevu prevrnuo se autobus tt. Eh l iz­Varaždina, natovaren sa 30 hiljada jaja, ko­ja su se sva razlupa la.

POKRALI KOLSKE KATALOGE. U gospićkoj g imnaziji nepoznati provalnici po­krali su školske kataloge.

ZRTVE SAVE. U Zagrebu su u ovoJ; sezon i kupanja već nabrojene 22 žrtve Save.

I(ATOLICI<l SVECE IK GUBI li­VOT, DA PASI ZIV T DJETETA! j av-! ljaju iz Baje: !(ada je mladi kapelan Slje-< pan Rohringer pošao na Dunav u šetnju,. začuo je iznenada očajno zapomaganje. Je­dan 8-god iynj i dječak, koji se kupao u Dunavu, bio je zahvaćen strujom te se po čeo daviti. većenik je smjesta skočio u ri­jeku lc mu je uspjelo uhvatiti dječaka za ko u i. odgurnuti ga na pliča k, tako da se­dječak mogao spa ili. o struja je sada­zahvat ila samoga spasitel ja odvukavši ga da­leko od' obale. Svećenik, koji je pli'Vao u,

odijelu, nije više smogao snage da se sam dočepJ oba le. eki ribari, koji su ugle-.

b'icama oba li. I on treba da dh'nim radnicima, ko ji su na izma ku svoga ži\totnog dana, pripremi za-luženu večeru , kako i kloliko se može

On e tarar i rad'i po vas Božji dan, i nikad'a svrviti. Crkva, samostal!1, dne Vl'll red, kor, bbgt) lužje - sve on vo dl, redf i IUpućuje. Kolilro se briga unutam lji samo tanski život braće, to­liko ga potežu i vani. I siromahe, L putnike, koj'i dolaze na njegova vrata mora zadovoljiti.

igurno IQvaj ne krade Bogu dane već ih imat i premalo da sve smi ka ko bi mo rao i želio.

Još su tu dva mlad'a b'rata. - E-o n~·i 'dio njjh. U ranu zoru su na

nogama. Jeda!l1 u S:lm.ostanskoj crkvi,. ljeti i zim i, goV'Ori sv. Misu~ i ispovije­da. Dopt>dne i popod!ne u ~oli. Na večer katkad'a držt koje predavanje, jer vodi v j erska dru~va, učeći ih sve­mu dobru . da ne bu9,e d.bsadlno, okuplja mladbst uz crkvenu. i (narod!m: p j • m u, jer i Bog hoće da pjesmom tužimo jemu.

Drugi , uz ovaj isti posao, pripre ma se na doktorski ispit, pa nema ni časa prosta vremena.

Tako vidje 1111(), što rade redovnici u samosta:nima. Tajrne samostana ne­ma, jer tu je viječni ' posao, tu je po­\'azdašnji rad', tu se ne kradu Bogu. dani, rnego e b:1ŠI Njemu posvećuju, za

pas poj diinih i korist narodnu. - Moglo bi se još nimti i lnatb'ra-

jati, ali ta it ćemo točku. · • Fro Ante Bcnutio

J(atolli ......-. BO

bl \'e<lffi'

l'jer ke d Š111je , .. sh ili l tah·ih ta nem

Lj ue dok u n sv. Misi. m~čko '.'1 Sl'lffi WC!

dol'im l Bri

m ješe nj Tako se brine 7l

tara na 1

je na nj' a pr611

nad ne1 p jen jene na oltar putnika.

pra1·io j stima, d nograr k no·' bez glase,

nam~~

~~ ~i neko ~ Je umje~ škole ;

11 no L l k'

gledni [~ dovanje štampe n. Dok se samo ??

ISO. Od dno, 19 ' sečn d' .o, a l lllt._

t~kara. ' u

al ~ato , 1 z:tto ~ le. Llnt' 01·e ~· ve;,., ~ ... o 22.

b'! l br~ v~~ 9~7~~

Da l

BROJ 33

<inli taj tragični prizor, pojurili u brzo sa svojim Č.'\IT)clmn u pomoć, all je bilo pre­kasno. Svećenik je već n tao u valovima. -Ovo je već drugi lučnj u kratkom rnzmaku .vremena, dn j jedau katolički vcćenii<

prilikom spašavanj<t tuđega života sam Izgu­bio svoj život.

1-IRV T KI Z TUP ll( PR TIV KOM 1 I TA. 2. t. mj. društvo "llrv. Za­gorac" priredio je svoje lavlje u ar~tž­

<iinu. Tom prilikom govorio je i narodni Zllstupnik prof. Ljud. T o m ašić. !lled\1 ostalim kazao je lijedeće o Savjet koj Ru­siji: "Ja ne znam kak'Va je to dobra vi:ldn. koja kroz čila o vrijeme vlasti nije u pjela zadobiti impatije naroda . a to mi nije odgovorio jo nijedan komuni ·ta."

PO UCE TU2.BA FR JFVACA. Franjevački gvardijan iz Guče Gore povu­kao je a zeničkog civilnog ·uda lužblt protiv ndbiskupskog Ordinarija,ta u rn­jevu, gornjo-zen !čke župe i gomjo-zenlčkog crkvenog odbora zbog navodnog smetanj1 posjeda, a povodom od1uke prcuzv. arića

o cijepanju zen ičke župe i crh'Vcnoga bene­ficij a. Tako je udovoljio ultimativnom nn lo· gu Apost. uncijature lc nije upao u uvjet­nu su penziju.

OPCT Kf IZBORI u moravskoj ba-novini održat 6e se 27. rujna, a u vrbaskoj lxlnovini 11 . li !opada t. g. 40 općina

savske banovine održat će se općinski izbori 31. t. mj.

Katoličke pobjede --=·

BOOO LUZJE 1 MORU

Zalo na je i tina da mnogi koji b1 veom3. lako mogli izvr ivati voje v jer ke dužno ti, o obi to nedje~jno slu­šanje v. Mise, to ne čine radi lagodno­sti ili potpune mlako ti. - u ima 1 takvih koji bi to željeli, ali više pu­ta nemogu.

Ljud1 putuju i preko oceana, i dok u na moru nemogu pri u lvovati sv. Mi i. ada se medutim trudi nje­mačko "Društvo v. Rafaela" da na svim većim parobrodima organizira re.; dovitu službu Božju.

Brigu tog društva najprije razu­mješe njemačka parobrodar ka društva. Tako e sada "Dru tvo v. Rafaela" brine za 25 talnih' i 150 parničnih oi~ tara na parobrodima. I prosle godine je na njima izgovoreno 5000 sv. Misa,, a prisustvovalo im je 5.000 putnika.

- Dok željezna grdo ija plovi nad nevidljivim dubinama i reže za­pjenjene morske valove, Krist sila1li na oltar, a onda u duše katolički)'ll putnika ...

KAD SE BORE ...

N1 Poljska nije bez nećudorednih bezobraznika i propalica. I tamo e izdava ju knjige koje samo podražuju životinj ke nagone u čovjeku i foto­grafi je koje če titi čovjek ne može gle­dati ·bez crvenila na licu.

Poljska Ka~lička Akcija je o to­me vodila računa i nepre tano pro­svjedovala !rod državnih vlasti. a koncu su ipak nešto uspjeli. Ministar 'pretsjednik i ministar unutra njih po­slova, general Slawoj-Sladkowski, u­pravio je okružnicu vim upravnim vla­stima, da naj· trože spriječavaju por­nografsku, ćudoredno prljavu književ­nost, bezobrazne slike i nedolične o­glase.

Borba uvijek ima uspjeha. Poljaci nam dadoše prim jer!

TISKANA RIJEC

!(ina nije tako nekulturna, kairo l:Yi neko mogao misliti. Im~ i ona svo­je umjetničke muzeje, srednje i vi oke škole; svoje novine, li tove i književ­nost.

I kineski ka tolici nisu tako neu­gledni i nezapaženi. Njihovo napre­dovanje je vidno. Statistika katoličke ~mpe nam o ~me jasno svjedoči. Dok se u Kini godine 1927 tiskalo samo 22 katolička lista, danas ih ima 150. Od tih izlaze 3 dneV'Tlo, ll tje­dno, 19 više puta u mjesecu, 44 mje­

. sečno, a ostali po nekoliko puta u go­dini. - Sve se to tiska u 26 katoličklih tiskara.

U KANADI SE MNO ZE

Katolici u Kanadi nisu u većini, ah zato se svake godine sve vi~ mno­že. Lam ih je bilo oko 4,458.390, a ove gxJdine se taj milijooski broj po­većao za ll O tisuća.

I broj župa se povećao; lani ih je bilo 4756, a otada su se ustanovile

93 nove. Da svi postanemo jedno!

,.KATOLIK•

8 nnrodotn za Kntoticizntn

Rad naše buduće inteligencije Naš je nacionalni život u prošlim

a ccnijima bio pun kulturnih, poli­ličkih, . ocijalnih 'i r •ligioz!n ih slolllova, j r nije mo imali u dost.alnom br ju duhovno jak hrvat k kaloličk in­teligencije, koja ne prodaje 7-a novčić 111 \'Oje llrvat lvo ni svoj l(atoliciatm.

aša je intclig ncija, duhovno hcl rc­gona i :ra trgam1, bila n ·moguća, da e od upr nažnim napadajima tuđinaca. I nije čudo, da u o nda nad naš'om aomovinom mogli vladati i vladaju razni: Khueni, Pejav vići, zunov ići, Srškići, j cvtići ... , i lični, koji nije-u razumije\'ali životne potrebe naše­

ga naroda. Mlado l rižar l vo, unazad šest go­

dina, dakle 1930. u jeku najžcvće kru­te vladavine g nerala g. Petra Zivkovi­ća, kida tako,·om nehrvat komJ i ne­katoličkom inteligencijom i dovikuje dacima i akad miča.rima:

l(aloWk,b. i hrva tska omladina, na tebi j , da sagradi" \eličan t.vcnu zgra­nove mlad ka t ličke i Bogom blago­lovlj ne l Ir at ke! Dačka i a kadcm­ka hrvat ka omladina, dužnost je tvo­

ja raditi narodom za katolici;am u Križar tvu, koj e povezuje u jedno or­ganizaci j ko tij elo int lig nciju, đake, akadcmičar , ~cljake, radnike, obrtnike 1 trgovce. l r i ž a r t v o p o v e z u j e ela a gradom!

Hrvat ka j katolička omladina po-lušala taj gla neu trašivog i junač­

kog borca hrvat kog Križar tva dra Iva Protulipca i po la je ovim ja no zacrtanim putem, koji je ob il ježen pa-rolo m : narodom za katolicizam.

· U tom su znaku, na teritori ju na­še iben ko-zadar ke b i kupije i održa­na d a tečaja buduće hrvatske Križar­ske intelig ncije. apjrijc je od ržan đački l(rižar ki t čaj od 2. VII. - 14. VII . o kojem mo već pisali 11 našem li tu, a sada donosimo nešto o aka­dem kom [ rižar kom tečaju, koji je

ZA SV JE VODE

Irci su uzorn i katolici. !(oliko je vjerske svije ti kod članova njihovih katoličkih društava, pokazuje činjeni­ca, da on1 sami sebi nalažu novčana. bremena za uzgoj svećenika, svojih budućih voda.

Katolički savez trgovačkih namjc­š'tenika u Dublinu, koj i broj i 3500 članova, dobrovoljnim doprinosima svojih članova, uzdr".atva na školama 25 siromašnih bogoslova. A savez ir­skih državnih činovnika brine se za 38 bogo lova.

- Dakle, jo ima vjere i ideala.

Socijalno zrnje

R D ISTV PROTIV KOMU! l TA

"Središnji odlJor britan ke radni­čke stranke objavio je manifest, u ko­me najoštrije o uduje prevratnički rad komuni ta i Treću internacionalu. a­ročito žestoko u taje protiv agitacije komuni ta za tobomji "zajednički fro n t". Isku tv o je pokazalo, da e ko­munisti služe krilaticom zajedničkog radničkog franta i ,okupljanja radnič­kih snaga jedino radi t.varanja zabUne, radl izazivanja nesloge i radi rušenja svega što po toji. Na kraju se ve li : Zbog svega toga ne može biti nikakove zajed'ncie izmedu vođa britanske rad­ničke stranke i komtmizrna." ("I ti­na" - br. 33)

BOGATI SOCIJALI T

Francu ki li t "Le Front ationa­le" piše: "Javna je tajna da 1je Leon Blum, uložio ve like vote u nekretni­ne u Lausanni."

"R veil du Peuple", koji iz lazi u Parizu dionosi, u b1'oju 8., godine 1., strana 2, stupac 3, navađa d'ohodk'e Leona Bluma, koji izna~ju 250.000 d'inara godišnje. To je samo plaća, a privatni dohoci, kao advokata "Petro­lejskog društva Bordeaux", protektora društva "Casina di Monlecarlo", gdje mu je brat Rene Blum rnamješten sa plaćom od 500.000 dinara godišnje, akcionera Sue§lrog d'ruštva, te akcio­nera jedinog žei jezn i čkog, ~ednog a vi­jonskog itd. više su nego lgolem1."

K MO IDU ZIDOVI?

"Tko veli: Bilo kuda - 2idov svuda, neka pode do zagrebačkih po­~ra, koji svaki dan obilaze vrata, da

održan od 15 If - 25 VI I u rilip­jakovu, o ndje gdje i d ački ter:\ j.

avodi m samo imena odilčni h pr aava<~a na akademskom tečaJU. Tu j' na jrri j' duho\'nik J\. l B-a "Mah­nić" (Zagreb) velcuč. g. Ili ja nako­vić, zatim don .Joso Felicinović, vclcu-ena g.g. dr. Ante !(re ' Zorić i dr.

Ivo G ub ·rina , tc don Damjan Rodin. Od svjetovnjaka l(rihra su držala preda van ja ova braća: voda l(ri/.ar tv a dr. Ivo l.)rotulipac, in/inir !(arlo Koh­Jer iz ijeka, dr. Vladimir Cicak iz Zagreba, emil La ić iz Sar~lJeva, tc Fedor icak i Rali mir Pcrv ·, oba iz Zagr ·ba. Debate il'-c1. rr •davanja bile u vrlo živ , tako da je če toru la de­

bata tra ja la dulje nego samo rrcda­vanje.

J\kademiča ri u bili iz lij eclcći h mje ta: Banjaluke, B j !ava ra , Daruva-ra, Dubrovnika, o pića, l'arlovca, !(rapin , Nove racli škc, P ru šića, Sa-rajeva, plita, araždina, "Travnika i Zagreba.

'Duša t čaja bio j duhovnik AKB-a "lllahnić" v l euč. g . Il ija Ana­ković, koji je s nama akladcmičarima zajedno na tečaju pro !avio i voj i­mendan. vojom požrlvovnošću i br i­gom oko tehničke trane, ·voj im \Cd­rim zdravim humorom, a nada sve jeano tavnim, a opet dubokim i mi­saonim duhovnim nagovorima v l u č . je g .Anaković najaktivnije sud j lova o u duhovnom formiranju d uša buduće hrvat ke inteligencije.

Po vršetku tečaja paši i u aka­demi čari braćom iz FilipjakoYa, Bio­grada na moru, Sibc.nika i 1urtera parobrodom na Križar ki Zbor u Pre­ko, 26. srpnja o . g.

ada u vi kod ,·ojih kuća . Ali kudagod idu, no e u du i čvr lu d ­luku: vijetlim staza ma - s narod o m za katolici7am.

l van Sest alt

done u vije ti radosne '1 tužn l a koji­ma tabani iz dana u dan sve ravniji bivaju. Jadan je to život, jer još nij pronađen patent, koji bi zamjenio nji­hove noge. Pitajte ih: "Oo pado listo­noše, koliko ima među vama Zidova?"

asmijat će vam se, pa će vam dobacili : "Zna Zidov kuda ide. e će on vuda".

Pita jte kočijaše, koji čitav dan po ledu i na žezi gone konje, da zarade svagdašnji kruh, koliko medu njima Zidova ima? Odgo ori t će vam: "Ne će Zidov u kočijaše , jer teško je uzde držati, sedlati konje, i dubar pod nji­ma grabi ti."

Po noći, kad met lari č i te i peru ulice, zapi taj te kojega od njih: "Ima l1 koji Zidov među vama?" j o će va metlom po glavi, jer da te ga do li - zafrkavati. Kud će 2idov da ulice Čl ti. On spava kroz to vrijeme, ili e zabavlja u kabaretu ili u kavani.

Da vam je tolika moć, da možete l gitimirati ve zagrebačke tražare, tad ne b1 našli ni jednog alomona ili Marica . Da medu žandarima, fi­nan ij kim i pograničnim tražarima, vijetiljkom tražite jednoga Jevrejina ,

ne ćete ga naći. !(oliko tisuća ima žan­dara , gradskih stražara, sea kih pandu­ra, finarncij !dh tražara, pograničnih tražara, a da ostavit u te tamentu

jednu milijonsku baštinu za Zidova koji e na lazi u tom " rodu" Južbe, ta baština o tade bez - na ljednika. Zašto? Jer ni jednoga j v rc j ina ne bi našli medu tolikima ti ućama, koji no-e pušku, sablju i p ndrek.

Društ o podvorn ika će vam moći kazati, da ni jedan Zidov nije njihov č lan . Pa to je i razumljivo. Zidov nije za podvornika, već za - 'gazdu" ... ( Zagreb~čka " edjelja", br. 31)

Po svijetu SLA O JEZERO. Prema istraživanji­

ma mađarskih učenjaka nahtzi sc i pod Bu­dimpešte slano jezero, dugo 35 kilometara. Radi se na tome, da se iz njega ck ploatira­j u oJ i 1jocl.

FRAN USKA UMIRE. U francuskoj su 1935. sklopljena 284.604 braka, rođeno

je 63 . Bl dijete, umrlo je 658.357 osoba. Na čistom su dakle gubitku za 19 hiljada 476 duša.

CIKASI(I K TOLTCI(l RfDAIU usta­novili su posebno društvo katoličkih redara, u koje je stupilo 500 redaru i redar tvenih

Slmna 3

činovnika. i'aštltnik dru~tva je v. Patricij.

I<APrt .A NA VOD!. Na velikim vo­dama l prokoplma u Pmtgvaju su velik,. pokrajine bet crkava l svećenika Kroz tc krajeve će s:tda ptoia;lfl po,elma lada, koja će bili urcdcna kao k.1pcla. , a njoj (·e bill više svt·ćcnika, koji rc vr!:iti du.;obri/ničku

sl u/bu.

A.\H"RICKI Pl KORDf-.R O SVOJOJ SIV (! Amcri(·kl rekorder u !rranJu crnac Ral ph ll. J'v1 e tr a ll e obratio e na kato­lićkn \'jeru. l om prilikom j izJavio, da sc sve čast i i odlikovnnja, što ih je k..lo brzi trkač u/ivao, nr dadu usporediti a sre­ćom, koju je osjl'l':ao kad je postao kntolik. " l(atoliritA'\m mt je otvorio oči. f)onio mt je novo vcsdje ~h·ot;t , utjehu i sragu. U športu 1 ~tudiju, u mojim f izi čkim: i duhovnim na­stojanj ima o. lanjam s na molitvu." On i ove godine učestvuje medu prvima na olim­pijskim igrama u J3crlinu.

JE.\1ACKO NAORUlA JF jema-čka ima 1300 vojnih i 2800 re1crvnih ne­rorlana.

OLL\\PIJ KL !ORL l t. mj svečano su otvorene olimpijske igre u Berlinu, na kojima sudjeluju 53 naroda. Sudjeluju i naši naljcottcljl, ali se dosad baš nijesu istakli

V . .1LA 711. KATOUCKE I30RCE A OL !M PijA[)] Da sc omogući katolič­

kim borcima na Olimpijadi u Berlinu slu­šanje sv. M i e u ned jelj· i blagdane, crkve­ne vlasti upriličile su dušobrižničku sluil:ru za ovaj slučaj, koja već dobro radi. O. Mu­sial održao je u jednoj dvorani u olimpij­skom selu već prvu sv. J\\isu.

TOPI I P 7IV I(ATOUCJ<OO 1 AD­BISKUPA. We lminsler ki katolički nadbi-kup rlinslcy, poznat kao veliki sodjaln'

reformator, uputio je ponovno poziv svoj im vjernicima, da se sjete, da je nevolja u svijetu sada najveća te da je sada zgoda, da e pokaie, tko je katolik i koliko ima ljubavi Božje u srcu. ,·e, što e dosad ura­dilo, premalena je spram neizmjerne bijede.

'PAt JOL Kt. TRAHOTE. traho!e građanskog rata u Spanjolskoj dosižu užasne razn,jerc. Vjer ki progoni su upravo ne-vjerovatni t sliče neron kim vremenima. Redovni i dO\•nice te svećenid 9e ubijaju na veliko, pola.ri i rušenje crkava ne pre­staje. U svim uliotma Barcelone vise po k2ndelabrima obješen i svećenici , a žente su u povorci na srebrn im crk'Venim pladnjevima nosile preko 50 glava svećenika kroz bar­celon ke ulice. Samo zadnjih dana spaljeno je 16 katedrala i oko 200 crkava, a opljač­kano oko 200 samostana. Komunistička ru­lja pokrala je ilne dragocjeno ti, ne zato da ih podijeli iromašnim proleterima, nego da ih u zgodnom času proda u vlastitu ko­rist. veta Stolica je kod madridske vlade u­ložila odlučn i prosvjeo protiv ovih nasilja nad katoličkim većen tvom, koje ničim ni­je upleteno ni angažirano u političkoj borbi, koj l je nastala u Span jot koj, kao i zbog toga, što se redo\•n ice protjerivaju iz bolni­ca i što e istemat·ki uni tavaju i pale crh'Ve i !'!tlmostani, te čak oskvrnjuju i gro­bovi. - Utješno je, što dolaze vijesti o sve nažnijem napredovanju narodnih bo­raca za obrnnu Spanjolske od terora crvene madrid ke i katalonske vlade.

DR2A\ Nl DAR ORCJ<Oj . 5. l. mj. pred jednik grčke vlade general !1'\le­tak.a , uz odobrenje vladara, progla io je u cijeloj zemlji op adno tan;iJe i prijeki sud te pro\·eo državn i udar i preuzeo svu vlast u svoje ruke, jer se doLnalo, da su komu­ni li namjeravali podi ći ustanak i u svim gradovima pr uzeti vlast u roje ruke.

S EUCILIS 11 TUDE TI U DEBRE­CI U, ugledav·! se u primjer budimpeštan­skih studenata, zalrnžili su, da e postavi križ u S\'im razredima. t\jihovom zah tjevu je udovoljeno.

proizvađa

jedino

ŠIBENIK

-"==~---

l

STR 4.

Ol l ' l (Dugi Otok)

Dl. 7. K \ 'R!JI"D O SVEC.E l-l A. Dnc'<l 30 VII o· tavio je nnše maleno selo velcl:t nl Don Srećko Pad ć, da n a~ta­' i svoj Ic/,'lk a p lois k i rad u žu pi L latin . Nakon lh"i;e godine i po Pro' !dnost je htjela d.1 ·e odi jel i od na . !{adio je ne­pre~ t ·mo, ne hleći truda. aj veća p:1žnj:1 i briga b1la mu je l .1 l ol i č ka J\ kci j.'l rct:1 n je bio medu nam , a i mi mo bili ve eli videć i ga ll . \ OjOJ .rtdini.

Dneva 30 \ll , oko 2 . ata po lije po dne, ;~kupilo se cijelo d o da isprati S\'Og

du obri/nikli. Suzn im ol" ima olpralil a ga je č itava župa, koj 1 mu o 1aje uvij ·k zall\ :l ina z.'l s<w r;\d oko napretka našega ·ela. -7elimo na;em bi\;ern du hovnom ,·od i ·rcl<lll i vc co rad medu du~ama koje .u mu po­vjerene, dl\ i dalje radi sa\jc no 7~'l dobro s,·oga naroda

D l \i'\K 10\ "00 v-C.CNIKA. I\a­ko mo o;; tali u žalo ti 7.3 ,·oj im vrijednim većenikom, tako na je obradO\·~lla vije l

da nam dolazi svećenik koji će na tavil u rad oko onoga ' lo je naš biv' i župnik o la­vio. V lcča ni Don joso Arneri ć održao nam je 2 ovoga mj eca v. !\tirSu l propo­vijed , u kojoj je i taknuo kako će on na­stavili rad voga pret '·1 nika . 2elimo na~em novom S\·ećeniku mnogo u pjeha oko spa­savanja duša, uz želju da ostane š to dulje medu nama.

Križa rica

KR12 R K AKADE Hj . Kao i pro · le godine tako i ove proslavili smo naš križar kl dan. Ude ili smo akademiju ba na dan našeg 7.a"titnlka v. Jako 3(.1

Kako je bila velika vrućina, lo mo akade­miju odrl3 11 na otvorenom i ~loga je u pjeh bio mnogo bolji, jer je bilo pri utno cijelo ~elo i ,mnogo stranaca iz okolice. Program je bio lijep i z:~nimiv. kademiju je otvo­rio naš duh . voda D. . P. pro lovom, u kojem je prikazao veliko značenje kri/.ar-, skog pokreta za sretniju budućno l hrvat­skog narodn. Iza pro lova otsvirali su la­li Križa ri svojom fanfarom križar ku him nu. Potom su slijedila dva vrlo lijepa igroka­za : ,.San Malog J usaJ', koji u odigrale Male KrižarSce, i ,. Izdaj ica" koji u vrlo lijepo izveli članovi Kriiari . Da priredba bude zabavnija to su odigrana još tri ša­lj iva komada: .. Sad ovamo ad onamo", .,Nasamareni l id" 'i , ;Brico". Uspjeh ove priredbe bio je odli čan , a na i Križari po­kazaše ovom priredbom svoje lijepe spo­sobnosti. - Bog živi l

MLAD · Ml A U B0 2 VI Dne 2 kolovoza mjeslo Božava na Du­

gom otoku osvanulo je u večanom uresu . Toga je dana slavio najveć i svoj dan u živo­tu mladomi nik Don Sime Bat ković . !·!rvali - katolici mje ta Božave u se v ·eli li lo njihovo mjesto dobiva u kratko vrijeme, iza godine dana, već drugoga mladom! nika. Krasnu je propovijed održao v l č. žu pn ik iz Tkona Don Leo Uglešić . a svečanom je objedu, iLmedu oslalih zdravica, izrekao divnu zd rav icu g. Ante ojvodić, prof. u Zadru. - ovog većcnika Kri !ovog neka pral i blagoslov Božji!

VI OVAC

OO PA OD A DELA - A !SI(O PRO TE J . Romantika Vi ovca privlači preko cijele godine mnoštvo stranaca, ne samu Jz naše države nego iz djele Evrope, pa čak i iz !(ine. - Rekoh, pohađaju ga preko cijele godine, no osobito na blagda­ne Marijine. ajvlše na njezine blagda ne, jer ih tada priv lači ljubav i moć slavne Vi ovačke o pe. Ne dolaze tada ljudi iz dalekih krajeva nego pobožni hrva! ko-ka­toličk i narod Iz Ravn ih Kolara, Petropolj ke Kraj ine i kršne Zagore.

Od svih Gospinih blagdana ipak narod ovih krajeva najviše štuje dragu Oo pu pod imenom ospe od Andela i Velilke Gospe.

Zato se i u Gospino sveti šte na i-sovcu na ta dva blagdana slegne mnogo na­roda. Tako je bilo i ove godine na ospu od Andela. Već uoči blagdana mnogo je hodočasnika dohrlilo. A iško oproštenje ot­vorio je u subotu poslije pqdne o. C(ril Vrcau, gvard. samostana - procesijom oko crkve. Uvečer je zbor novaka ispjevao Go­spine litanije - a kratku propovijed odr­žao je o. gvardijan.

a sam blagdan svećen ici su već od ra­na jutra i ·povij dali đ hnmili T( jelom f(ri­slovim vjerni puk. U 5,30 s. pjcvanu sv. .Misu s propovijedu od'riao je magilslcr fra nj . novaka o. Al berl Bukić. - U l O s. bila je svečana sv. Misa koju je služio o. gvardijan uz asis lenciju o. Raf Romea t o. Ante Benutića . Preko sv. Mise toplo i ga­nutljivo, govorio je o. Andrija Zjačlć, vjc-

• K A T O L l Ke BROJ 33

Kalendar Kolovoz

11 ned]. oo O uh.- - Joakim, pr. - Ro ko N. 1 16 P. 17 u. 18 s. 19 e. 2o

HIJacint. pr. CC MlaO

Jelena, carica Ivan Eudes, pr. Bernard

P. 21 Ivana Franciska, ud.

1 s. 22

1 Slulorl]an, m.

Sv. Ljudevit biskup Rodi e 127 l g. na dvorcu Bri~

nolu u južnto j Francu k j. tac mu je bio l arlo II kralj napulj ki i icil ~i, a maj ka 1arija, kć i tjerana V kralja madar kog i ~1n a l kog.

Duboki kr·ćan ld odgoj primi je Lj udevit od \'Oij pob'ožne majke.

l ad je ,·ečev otac J arl o TI izgu­bio bitku g. 12 4 ll ratu _a 'panjolci­ma, morao je poć i ll u/.a.nj tvo, iz kojeg e izbavi dav i za taoce 3 YOja ina , a medu njima i Ljudevita. Tu

je Ljudevit punih 7 godina pmživio u najv ćem zlo ta ljanju i ponižavanju.

ll ipak užanj lYo ni za ča nij e mo­glo pomu titi m~r) i vedrinu u večevoj duxi. I to je njegova okolina zapažala. Pa kad u ga pitali, kako on može bi ­ll ll\·ijek tako miran i -reta'll - s etac je kazao: .,Pri jateljima Bo.žj im ne reća više kori ti nego reća, koja čovjeka či lll oholimr i zab'OraVJl im na Boga."

U užanj t u Ljudevit je teško o­bolio i učinio zavjet da će po tat i fra­nj evac, ako ozdravi.

Kad j Ljudevit iza o iz užanj­tva, otac je htio na vaki način da ga

oženi i tla mu o ta i kraljev ki prije­to. Pa iako je papa poruč i o Ljudevitu

da ga odriješuj od zavjeta - s etac e je energično vem u tomu opro i

'V' -

kazao: " I u Iri l je baxt ina moja. Ako j ga nemam, lada ništa ne1

ma m." a koncu otac popu ti, a Lj tdcvit

obuče franjevačke haljine i zaredi e za većenika.

Malo vremena iza redenj.a papa ga imeno\'a biskupom grada Tuluze. Svetac je rrimio tu ča . t i m kad mu je papa nar dio u ime zavjeta po­slušno ti.

Ljudevit, iako kra lj ev ki in, uzvi­še.J na bi kup ko d ta jan t\'o, ostao j~ uvijek skroman franjevački redfov­nilc Tako, kada su mu u firenci ta­mošnji fr:.tnjcvci premili za lan pm-tranu sobu, urešenu sagovima i kra­

lje\' kim grb·om, vetac je na ulazu sobe kaza o ta lo j braći redo,11icima: "Ovo ni je ćelija za redovni ka nego d\·or za svjetovnog kneza i a ja sam se već davno odrekao gizde ovog vijeta 1 'Za\'j~ tovao Bogu potpllnO siroma­šl\·o."

l(ad je kao bi kup tigao u voj u re idencijlu prvi je posjet napravio u­božn icama, bJ!nLama i tamnicama, eda tim najbjednijim pokaže da njih naj­vi e voli.

aš vetac izvanredn o je ljubio iromahe. \'aki dan kod voga tola

Jmac je 25 if' maha, ko j ima je dijelio hljeb kte·eći. vake nedjelje prao je noge trojici maj\reć ih iromaha. Da bi obTatio Zidove i nehaja1e kršćane, za­davao j:e ~bi najteže pokore u hrani 1 u spavanJ u.

Ljlttd vit je uvijek težio za samo­stanskom ti inom, pa e j'e htio i o~:l're­ćt bi kttp ke ča ti. Međutim na povrat­ku iz Barcelone, u blizin i rodnog mje­sta, uhvati ga groznica pa mje to u samo tan, pokri jepljen \'. sakramen­tima, pun za luga, pođe u nebe ki sa­mo lan ki mir i tišlilnu.

Bilo je to 19 kolo oza 1297. Ukopan je u franjevačkoj crkvi u

Mar elju. 20 godina 11ak"On smrti hio je proglašen vet im, još za života nje­gove majke.

Za liturgijsku obnovu Za vrijeme liturgijskog sastanka nikla

je misao, da sc daljnje promicanje Jlturgij­ske obnove našega naroda povjeri posebnom odboru, koji će s odgovornošću preuzeti si te matski i organ izovan i rad oko buđ·e­nja i propagiranja lilurgijske obnove kod Hrvata u inten;rivnom· i ekstenzivnom smje­rtl. U lu će svrhu najprije svaki odbomlk za sc što više produbiti l popuniti svoje li­turgijsko znanje, a nada lje - uvijek dogo­vorno sa svojlm Ordinarijem! i pod njego­vim vodstvom - u svojem djelokrugu ri­j ečju, dopisivanjem i preko štampe !;~iriti zan imanje za lilurgij ku obnovu.

Taj privremeni odbor ima za slijedeću god inu konkretno ove zadatke: J. da pro­pagira i po mogućnosti provede rezolu­cije, koje u bile prihvaćene na sastanku; 2. da e pobrine za tiskanje l raspačavanje izvje taja sa tanka, koji mora da i'm~ na opću želju sv ih prisutnih a i mnogih' nepri utni h; 3. da u porazu mu s uredni­štvom i upravom !ista odredi način dalj­njeg uređivanja l što većeg raširenja .. Zi­vola rkvom" ; 4. da pripremi s lijedeći lil urgi j ki sastanak, za koj i su svi mišlje­nja da e ll većem stilu drži tek svake d'ru­ge godine, a da se medutim iiturgi'j ka propaganda vrši u užem krugu pomoću predavanja, manjih sa tanaka i tečajeva\

j edina je mogućnost bila , da se na samom saslanku odabc1e ovaj privremeni odbor Izmedu arnih ui:'eSnika sastanka i o­nih koji u željel i da dodu ali su biii spri~ ječen i, dok će e istodobno pozvati i pred­stavnici iz svih o talih naših b'i kupija, ko­j! se za llturgijsku obnovu zanimaju, da uđu u ovaj, za ada privremeni i pripravni' odbor. Cltav će taj odbor stajali u medu­sobnoj pismenoj vezi prama potret», n sastajat će se barem jedamput godišnje.

Na sa tanku je u Hvaru dne 6 srpnja 1936 jednoglasno izabran ovaj pripravnf odbor za promicanje llturgijske obnove u hrvatskom narodu:

Pokrovitelj je: Mons. Miho Pušić, bi­skup hvarski . - Pretsjednik: Dr Ivan De laile, kanonik-župnik, Trogir. Tajnik: josip Kirigin, urednik .. Zivota s Crkvorh" Hvar:

Zivot Sibenika Odbornici : l. Zagrebačka nadbiskupija:

Dr. Franjo Seper, nadbiskup. tajnik, Za­greb, Dr. Matija Markov, kateheta, Varaž­din, Dušan 2.anko, profesor, Zagreli; Mato Paljug, prefekt sjemeništa, Zagrei:Y. - 2. Križevačka biskupija: Dr Janko !(alaj, ka­teheta, Zagreb. - 3. Senjska 'biskupija:

E 10LES Kf KRALJ U lBE !KU . U pro·l i ponedjeljak stigao je, skoro iznenada, u Sibenik Eduard VIIl engleski kr.h.J~ l car Indije. Došao je privat no sa d\rorskim vla­kom iZ Zagreba oko 9 s. ujutro. Na novom gatu dočekal i su kralja pretstavnici civil nl h i vojnih vla ti, s kojima e je zadržao ll

·du iem razgovoru. ll . sa svojom jah­to'11 ,.1 ahli n" pro lijedio je krslarenjem po j adranskom moru. Dočeku kao l l praćaju pri u !vovao je vel iki broj građana, a grad je bio svečano okićen .

O. BER ARD BEREN ON - uvaženi engleski i svjets ki kri tičar umjelnina, oo­sjetio je u prošl u nedjelju na grad u prat­nji prof. Barača. Pregledao je cijeli grnd, dok se je u katedralu više puta svratio i divio e njezinoj ljepoti.

NEPRI TOJ O ODIJEVANJE I KU­PA ' J -. Kroz ovu Ije! nu sezonu često je vidjeli kako sc usred grada šeću mnogi• st ranci sasma nepri toj no odjeveni. . pr. u kupaćim kosl imirnn; žen Ire i u kratkim mt!Škim hlačama, odveć, upravo izazovno. dckoltirane. - uvlšc se oko Crnice ku­paju i odrasliji m la di ći potpuno goll , koji se uz to veoma nep ri tojno ponašaju, iza­zivajući i do!Jacujući prolazni'cima koj~ šta. A zna e da sc lamb i ženske idu ku­pati . . . Apel iramo na kompetentne faktore, jer je to već dozlogrdilo . Ta nijesmo u kakvoj divljoj prašumi već u ku ltu rnoj i kr ćanskoj · vropi ! pozoravamo na uputu koju je ovih dana dala lJanska uprava u

pl il u : U pogledu akcije, što ju je povro episkopa! primorsftJh bislwpija proti napad­noj gololi.11ji v salilai njivim prizorima na lwpolištima, rr pc/dirni će sc sve ove prl­mjcdbc, koje u no obranu javuog moralo.

PR UZV. Bl K P na 12 ov. mj . ot­putovao je u ukošan , gdje je sutradnn u !oličio t..'l župnika v l č. Don Krstu Ru­deli ć..'l i. prisusl ovac pro lav! mje nog zaš­lltnika. Zatim je otputovao u !lbu, gdje je uzveličao svojim prisustvom pro lavu dija­mantne mise vlč. Don Jose Lovrovića . O­vom prilikom imenovao je preuzv. bisku p ij dog svečara za začasnog pri jednika du­

hovnog stola s ptavom da nosi crveni pojas. U RP LJ U, na Veliku Gospu, bi-

će ovaj red vel ih Mi n: Prva sv. Misa bi e u 2 ,sata ujutro, a o nd':.t red'om 11 4, 5. 6, 7;

roučilclj na real. g lmn . u Sinju, o ljubavi Marijinoj prema hrvatskom narodu.

N odoL'asnlk

8 i 9. U l O s. pjevane lekci jq, a vana sv. Misa blagoslovom.

PR C. DO JO O FEL!Cf OVIC, rekt r bogoslovije, dao je ostavku na reklo-atu i li>OI'azi u Pag za kapelana č. s . be­

ncdiktinaka, a uz to će se po vetiti tamoš­njem radnl~tvu i Katoličkoj Akciji. - Ob­ljubljenom don josi želimo mnogo uspjeha u novom radu, u Pagu - gdje ga svi već poznaju, luju l ljube. Nnpose mu, ovom prilikorr1 iskazuje svoj u veliku zahvalnost uprava i ur dništvo .,Katolika", jer je pre­ča ni, kroz punih pet godina, uz velike ž~ Ive, bio njegov urednik i admln lstralof.

N · U PJ EL. P NETRA IJA M l( 1 T . Pri osnutku ovda njeg hrv. akad. kl. .,M. Gubec" nastala je l*Jrba i zmeđul dobro maskiranih marksista 1 hrvatskih na­cionalista pristaša elj . ideologije. Na glav­noj kupšt ini su oko 25 članova istupi li iz kluba, uvjereni da on ne će raditi u 'duhu hrv. ejl, ideologije. a ponovnoj skup tini je 20 č l anova l taknutih marksista, i1.abralo u pravu od 12 članova . vi o tali i dosa­dašnji članov i uprave su e ogradili od rada o e uprave, neki i Istupili.

V. ROKO. U nedje!; 1 slavi e u ka­tedral i v. Roko. Ujutr10 u 5 . biće lekcije, a zatim pjevana žup ka sv. Mi a. Tihe sv. Mi e bi će kao i vake nedjelje. U ll s. pjevana sv. J\\1 a, a popodne u 6 s. bla­goslov a Pre velim.

UPOZOR .] El1·tO sve župl1ke i crko­vinarstva na oglas " Odlikovana tvomica voš­nico Pijf'Ćo no pom", koju vode na ljednici pk. ladimira !(uli ća, toplo je preporuču-

ju ći. voj k vome!

Dr josip Frančišković, kanonik, Bakar, Dra­gutin l(ukalj, župnik, Ogulin, Aleksandar Zoričić, kateheta, Senj. - 4. Sibenska bi­skupija: Don josip Felicinović, konzultor 1

Sibenik, ivo Orgurev, svećenik, Sibenik. - . 5. plitska biskupija: Dr Antun Pilepić, de­kan, Split , Dr Stojan Brajša, ad'vokat; Split: Don Mate Oarković, prof. bogosl., Split. - 6. Dubrovačka biskupija: Dr Ivo Bučić, kateheta, Dubrovnik, Mladen Kaštelan, pro­fesor, Dubrovnik. - 7. Đakovačka bisku­pija: Dr josip Ounčević, kateheta, Zemun, Dr Pero Jvanišlć, profe or bogosl., Đakovo,

tani lav Preprek, učitelj , Petrovaradin. -8. Hvarska blsktrpija : Don J ura j Dorotić, kanonik, !-!var, Don Stjepan Bojanić, ka­teheta, is, Don Sime Kovačić, biskup. kane. Hvar. - 9. Franjevci : O. Leonardo Bajić, župnik, Sinj, O. Petar Vlašić; kon­zultor, Beograd, O. josip Tinodi, kateheta; Požega. - 1 O. Dominikanci: O. Antonin Zaninovi ć, plit, O. Dr Hijacint Bošković, prof. bogosl. , Senj . - l J. Isusovci: O. Bogoljub trižić, prof. bogoslov., Saraje­vo, . Milan Pavelić, Zagreb. - 12. l(a­pucmt : . Pavao I vakić, Split. - 13. Konvent ua ld : O. Dominik Kamenski.

ODR2ANE ne-djelju 2. VIIl. održane su veće križarske svečano ti u Zavkiovićima, (i?.aslanik V. K. B. brni Ramljak}, u Bistri {dr. Cicak}, u Sičicama (1. Tubaković).

Odlil<ovana tvornica voštanih svijeća na paru ~

Vladimir Kulić -- Sibenik Utemeljena 1904.

izrađuje sve vrsti vOštanih svijeća uz najumjerenije cijene ta­čno po naručbi i želji cij. gg. interesanata Iz prvorazrednih surovi na.

Imade Stalno na zalihi tamjan, žižke, stojnic.e, nastav­ke l ostale potrepštine, te prima u zamjenu za svijeće okapi­ne i ulomke istih, uz najpovoljniJe uvjete.

Za vrij. naručbe se preporučuju: "1VI.acl.•.._• .. • ~n..U.ea u.a•I..Jed..tci

Šibenik, ul. Kralja Tomislava

VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: SVEC. DON KRE~E ZORIO ML. ULICA KRALJA TOMJSLA VA 53. - SlBP>NI.K- TISKARA •KAćlćc (0. B. BULJ!VIOJ

So

SB st· puno ·to n jfo r

[

vom krize

:n izma

JlO p biti U<

Jer n ~bezo preže k; Ira

u ti v n

Puno i i l kor i v or i .n ar a i efu Kb~H

J l

vjekuJ Prema Pravu, TA 1

~~Poj1 g! Jom, viti ea cafsty1

~ l ~amo l

onda~

OI na Pre PUta St

Plamsa Pet go llajv;ŠE VoluciJ -st&vnic

N, ~koj

11 ru ~na