Odgovori na pitanja za maturu iz politike i gospodarstva

POJAM POLITIKEPolitika je vjetina obavljanja drutvenih i dravnih poslova usmjerena na postignue najveih rezultata radi opeg dobra. Razlikujemo: opu politiku ( lokalnu, dravnu i meunarodnu) i posebne politike ( socijalnu, obrazovnu)Vlast su sustavi, mehanizmi koji provode zakone. Postoje 3 tipa legitimne vlasti: 1) racionalna

2) tradicionalna

3) karizmatskaMo je sposobnost da se nametne vlastita volja. Politika utakmica sukobljavanje, saimanje i doraivanje politikih opcija s ciljem ostvarivanja ideala i osvajanja vlasti.

Politiki govor ima za cilj oblikovati ponaanje ljudi i njihova politika, socijalna i ideoloka gledita . Vrste: ekskluzivni rabi se u krugu politiara, pun je argonizama, demokratski jezik tolerancije i dijaloga te totalitarni karakteristian za totalitarne sustave

NARODNarod je zajednica ljudi koji ive na odreenom dravnom teritoriju, komuniciraju istim jezikom i njeguju iste tradicijske obiaje. Moemo ga promatrati kao demos (stanovnitvo), etnos (zajednica) i puk (sociopolitika kategorija)Nacija je stabilna globalna zajednica koja se moe konstruirati kao politiki suveren narod na odreenom podruju. Ona ima prepoznatljivu kulturu i autonomni gospodarski ivot. Vaan je osjeaj pripadnosti. Pojam nacije javio se u 19. st. GRAANINGraanin je subjekt privatne sfere unutar graanske zajednice koji zbrinjava vlastitu egzistenciju. Kao graani smo svi razliiti u pogledu svojih sposobnosti, interesa i zalaganja. DRAVLJANINPojam dravljanin oznauje pripadnika odreene dravne zajednice.

Dravljanin je nositelj prava i u odreenoj dravnoj zajednici predstavlja subjekt javne sfere. Status dravljanina priznaje se na osnovi roenja i pretpostavke da je ta osoba sposobna razumno prosuivati o dravnom boljitku. Osnova pojma dravljanin je da smo svi jednaki pred zakonomMANJINA je skupina koja ini manji dio stanovnitva odreene drave iji lanovi imaju etnike, vjerske i druge znaajke razliite od ostalog dijela stanovnitva. Naini rjeavanja pitanja manjine: asimilacija (prilagoavanje modelu ponaanja etnike veine),melting pot (mijeanje kulture veine i manjine pri emu nastaje novi kvalitet te kulturni pluralizam (priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina)

KAKO SE STJEE HRV. DRAVLJANSTVO?

Stjee se podrijetlom, roenjem na teritoriju RH, priroenjem i meunarodnim ugovorima.

Podrijetlom: - ako su oba roditelja u trenutku roenja djeteta dravljani RH

ako je jedan roditelj dravljanin RH i dijete je roeno u RH

ako je jedan od roditelja dravljanin RH a dijete je roeno u inozemstvu

Priroenjem (vrijedi za strance, lanak 8): - strana, punoljetna, radno sposobna osoba ima ili e dobit otpust , boravi u RH, zna jezik i latinicu te potuje zakone

- iseljenici, njihovo potomstvo ne mora zadovoljit te uvjete kao i stranac u braku sa dravljaninom RH, stranac od posebnog znaenja za RH

KAKO PRESTAJE HRV DRAVLJANSTVO?

Prestaje otpustom, odricanjem i po meunarodnim ugovorima.

Otpust: - ako osoba dobije 2. dravljanstvo moe zatraiti otpust od dravljanstva RH (mora biti punoljetan, podmiriti vojne obaveze, obitelj, raune, donijeti potvrdu da e dobiti drugo dravljanstvo) TIPOVI POLITIKIH POREDAKAPolitiki poredak je oblik organiziranja vlasti i moi. To je oblik organiziranja drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureen odnos izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Svojstvena mu je procedura biranja ili imenovanja vritelja vlasti.

Demokracija (vladavina naroda) javila se u antikoj Grkoj u Ateni - atenska demokracija (Periklovo doba) robovi, ene i mlai od 30 ne glasaju Temelji se na diobi vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku te ima odgovarajui ustav u kojem moraju biti i temeljne slobode. Politiki sustav se mora temeljiti na suglasju politikih subjekata o vanim dravnim pitanjima.Tipovi demokracije : direktna (svi odluuju, danas ostvariva putem referenduma ) i predstavnika (biraju se zastupnici).Republika ope dobro je vladavina vie subjekata za ope dobro sviju. Prema odnosu izvrne i zakonodavne vlasti razlikujemo: predsjedniku (izvrna neovisna o zakonodavnoj vlasti SAD) i parlamentarnu (izvrna vlast odgovorna parlamentu Njemaka). Kako u republici vlada vie subjekata razlikujemo demokratsku (nositelj suvereniteta je cijeli narod) i aristokratsku (nositelj suvereniteta je dio izabranih), predsjedniku (vlast podijeljena izmeu predsjednika i parlamenta) i parlamentarnu (vlast proizlazi iz parlamenta - HR).

Diktature klasina diktatura, totalitarizam, tiranija razlikuju se kroz povijest tiranija je najstariji oblik

Tiranija samovlast, samovolja na vlast se dolo silom. Vladar niti je izabran niti mu je priznato nasljedno pravo.

Diktatura vlast jedne ili vie osoba koje monopoliziraju vlast u dravi centralizacija, nema nikakve podjele vlasti. Na vlast se moe doi dravnim udarom, suspenzijom ustavnih prava. Mogu biti cezaristike (manipulira se kolektivnim osjeajima naroda - Hitler) i totalitarne (drava odluuje o svemu ak i o privatnom ivotu pojedinca).

Totalitarizam tal. totalitario sveobuhvatno. Rairena na Kubi i Sj. Koreji. To je moderna diktatura 20. st. Na elu se nalazi jedan voa koji vlada uz pomo velike partije koja odluuje o svemu (mediji, odgoj mladih, vojska...). vri se teror nad stanovnitvom pomou tajne policije.

Monarhija vladavina jednog subjekta za ope dobro sviju. Vlast je u rukama monarha. Razlikujemo vie vrsta monarhija: apsolutne (vladar vlada apsolutno), ustavne (vladar vlada po ustavu) i parlamentarne (parlament je glavni).LEGITIMNOST prihvaenost od strane podreenih, odnosno uvjerenje da je vlast dobra

LEGALNOST djelovanje u skladu sa zakonom

POLITIKE STRANKEPolitike stranke su interesne organizacije graana formirane radi zajednikih interesa, oblikovanja politike volje i borbe za vlast na izborima. (*To su organizacije koje se putem izbora bore za vlast u dravi.*). Pojavile su se u Engleskoj krajem 17. st. ali ozbiljnije poinju djelovati u 19. st. poveanjem broja sudionika. Prve politike stranke u Hrvatskoj su nastale u 2. polovici 19. i poetkom 20. stoljea (Narodna stranka, Stranka prava i Hrvatska puka seljaka strankaNa elu stranke su profesionalni politiari ,zatim politiki slubenici, aktivisti (volonteri), lanovi i simpatizeri.

Stranke se financiraju iz prorauna (parlamentarne), lanarina, donacija i sponzorstva.

Podjela stranaka: 1) po tipu organizacije: ljevica, desnica, centar

2) po svjetonazorskoj orijentaciji: radnike, seljake, graanske

3) prema programskim ciljevima: konzervativne, liberalne, socijaldemokratske, demokranske, komunistike

Konzervativne stranke se ele ouvati od naglih promjena. Njihovi programi vani i na podruju kulture gdje zastupaju tradicionalistiko miljenje. To je zapravo duhovna ideologija koja priznaje i opravdava postojee te trai drutvenu harmoniju i mir.

Liberalne stranke nastaju kao pokret graanstva protiv sustavnih ogranienja ivljenja i neograniene vlasti vladara. Trai se sloboda i pravo. U programu tih stranaka prisutno je filozofsko, politiko i gospodarsko oitovanje.

Socijaldemokratske stranke utemeljuju svoje politiko djelovanje produbljivanjem politike demokracije i socijalnih sadraja. Ciljeve postiu reformama. Njihov razvoj pratimo kroz njemake socijaldemokratske partije koja se osniva 1848. godine.

Demokranske stranke utemeljene su na socijalnom kranskom nauku. Pojam ljevice, desnice i centra potjee iz doba Francuske Republike a oznaavala je poloaj politikih predstavnika u parlamentu.

Ljevica oznaava razliite struje revolucionara i reformista koje su nadahnute ideologijom oslobaanja radnike klase i stvaranjem besklasne zajednice.

Desnica znai opciju konzerviranja povijesnih vrijednosti, nepromjenjivost u ljudskim naravima, protuliberalno i proturevolucionarno politiko djelovanje.

Centar oznaava politiko djelovanje izmeu ljevice i desnice. To je opcija izbjegavanja krajnosti, nasilja i nestabilnosti.

IZBORI Izbori su postupak pomou kojeg narod povjerava obavljanje funkcija politike vlasti predstavnikom tijelu u predstavljanju njegova suvereniteta. Oni su time izvor i temelj legaliteta i legitimiteta sustava dravne vlasti. To je proces pomou kojeg narod bira predstavnike u predstavniko tijelo parlament. Kljuni elementi su raspisivanje izbora, utvrivanje sastava birakog tijela, utvrivanje rezultata izbora, odreivanje broja mandata i utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav.

Raspisivanje izbora je uobiajen nain postizanja posredne demokracije. Razlikujemo 3 vrste izbora: 1) kompetitivni osigurano pravo i sloboda izbora

2) semikompetitivni ograniena sloboda izbora

3) nekompetitivni uskraena sloboda biranja

Pri raspisivanju izbora postoji zakonska odreenost raspisivanja izbora, unaprijed utvrena pravila provoenja izbora i nadzor nad njima te mehanizmi provoenja izbornih rezultata.Utvrivanje sastava birakog tijela tko ima pravo birati. Ope pravo glasa postie se aktivnim birakim pravom graana odreene dobi (18-21 godina). To je pravo dravljanina neke zemlje da bira i bude birano osim osoba koje su sudski liene graanskih prava, graana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom odnosno graana s nekim posebnim ogranienjima.

Biraki popisi obnavljaju se za svake izbore jer je potrebno evidentirati sve graane s birakim pravom. U vrijeme izbora su dokument dokazivanja birakog prava i evidencije biraa.

Utvrivanjem izbornih rezultata dolazi da raspodjele mandata ili diobe zastupnikih mjesta. Izborni rezultati mogu se izraunavati relativnom i apsolutnom veinom. U sustavu razmjernog ili proporcionalnog izrauna postoje 3 oblika primjene: 1) sustav izbornog kolinika

2) DHondtov sustav

3) Badenski i Hereov sustav Izborni sustav RH lanak 45. ope pravo glasa s18 godina, ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem (po DHondtovom obliku osigurava razmjernu zastupljenost). Hrvatska je podijeljena na 10 izbornih jedinica plus posebne jedinice manjina i dijaspore. DRAVA Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih nad kojima se vlada, ureena na osnovu pravila koja potuju svi dobrovoljno ili pod prisilom. Drave moemo podijeliti:

1) po modelu: moderne demokratske (parlamentarne)

socijalne(tee blagostanju - vedska)

pravne (vlada pravo, zakoni)

2) po obliku: monarhije

republike

3) po ustrojstvu vlasti: unitarne (centralistike)

federativne (sastoje se od federativnih jedinica SAD, vicarska, biva Jugoslavija, SSSR )Osnovno pravilo pravne drave je da postoji strogo formala procedura primjene zakonodavstva, donosi se ustav i subordinirani zakoni koji osiguravaju njegovo provoenje. Izraavanje volje naroda ostvarena je u prvim demokracijama te nastaju predstavnike ili parlamentarne drave. Ideje koje su prevladale u politikom ustroju drava kroz pojedine epohe su:

Socijalistika drava utemeljena na idejama graanske drave s izrazitim socijalnim programom, svodi se na aparat sileDemokranska drava (kraj 19. st.) uobliena na temeljima socijalnog kranskog nauka i demokratskog ureenja posebno mjesto ima ovjek u hijerarhijskom sustavu, ograniuje se autoritativna vlast radi ljudskih prava na slobodu i osiguranja njegova dostojanstva.

Nacionalna drava afirmacija nacionalne ideje ali bez ponitavanja drugih nacija ve afirmacija vrijednosti dominantne nacije, odnos s manjinama odreuje se zakonimaUstav je temeljni zakon neke drave. Na temelju njega se prave svi ostali zakoni. Njime se uspostavlja pravni i politiki poredak neke drave. U njemu su osnovna pravila upravljanja dravom. Sve drave osim Velike Britanije imaju pisani Ustav. Ustav RH proglaen je 22.12.1990. boini Ustav. Za donoenje ustava potrebna 2/3 veina. U njemu se nalaze pravila o organizaciji ivota u zajednici i deklaracija o ljudskim pravima.

SABOR RH

Sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Sastoji se od 1 doma Zastupniki dom (100-160 zastupnika na 4 godine mandat je slobodan). Zastupnici imaju imunitet. Sabor zasjeda 2 puta godinje i to od 15.1.-15.7. i od 15.9.-15.12. i izvanredno (saziva predsjednik sabora, veina zastupnika ili predsjednik drave).

Funkcije sabora: donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, raspisuje izbore, imenuje organe izvrne vlasti

Radi uspjenijeg rada Sabora osnivaju se odbori. Odluke se donose veinom glasova, kao i zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka i graanina, ustrojstvo drave... 2/3 veinom donose se zakoni s podruja ureenja nacionalnih prava.

Predsjednik Sabora je zamjenik predsjednika koji u roku od 60 dana mora raspisati izbore.

VLADA RH

Vlada je izvrni organ vlasti kojeg ine predsjednik (premijer), dopredsjednici i ministri. Osniva ju mandatar stranka sa najvie glasova odabire mandatara i predsjednik mu daje mandat za sastav Vlade. Sjednicu Vlade mogu sazvati predsjednik Vlade, predsjednik drave i zastupnici.

Funkcije vlade: predlae zakone i dravni proraun, provodi zakone, vodi vanjsku i unutranju politiku, nadzire rad uprave, brine o gospodarstvu i radu svih javnih slubi. PREDSJEDNIK RH

Predsjednik RH bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava. On ima ulogu predstavljanja drave u zemlji i u inozemstvu. Mandat traje 5 godina.

Predsjednik - vrhovni zapovjednik oruanih snaga - moe sazvati Vladu i tada predsjedava njezinoj sjednici

- jedanput godinje Saboru podnosi izvjetaj o stanju u dravi

- raspisuje parlamentarne izbore SUDBENA VLAST

Sudbena vlast je nastala da se sporovi ne bi nasilno rjeavali. Sudska vlast je neovisna i samostalna. Sudovi su skupovi organa koji nepristrano posreduju izmeu pojedinaca odnosno pojedinca i zajednice. Suce bira Dravno sudbeno vijee, oni imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na odgovornost jer djeluju po zakonu i Ustavu. Sueva dunost je stalna i moe ga se razrijeiti ako je nesposoban ili bolestan ili ako je uinio kazneno djelo.

Vrhovni sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Predsjednik Vrhovnog suda se bira, imenuje i razrjeuje na prijedlog predsjednika RH i Sabora. Mandat traje 4 god.

Dravno sudbeno vijee sastoji se od 11 lanova. Biraju se iz redova sudaca, advokata, sveuilinih profesora pravnih znanosti. Mandat traje 4 godine, ne mogu biti izabrani 2 put uzastopce.

Glavni dravni odvjetnik bira se na 4 godine, bira ga Sabor na prijedlog Vlade.

Ustavni sud titi ustavna prava graana i nadgleda rad predsjednika drave. Ne bavi se prizemnim stvarima, ini ga 11 sudaca koje bira Sabor. Biraju se na 8 god. Izmeu sebe biraju predsjednika i to na 4 god. Imaju imunitet. LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA

Jedinice lokalne samouprave su opina (429), grad(127) i upanija(20 plus 1). Bave se prizemnim stvarima. Graani se izjanjavaju preko referenduma ili zbora graana. upanija je takoer jedinica lokalne prave i samouprave a organizira se tako da kao prirodna samoupravna cjelina bude zaokruena glede povijesnih, prometnih i gospodarskih imbenika.

Predstavnika tijela su: 1) upanijska skuptina upan

2) gradsko vijee gradonaelnik

3) opinsko vijee naelnik

LJUDSKA PRAVA

Ljudska prava su prava koja su zajamena svakom ovjeku na temelju njegova postojanja kao ovjek i ona su neotuiva.

Prva pisana prava zovu se Prva generacija ljudskih prava:

(623. godine Medicinska povelja)

1215. Magna Carta Libertatum

1288. Vinodolski zakonik

1776. Amerika deklaracija nezavisnosti (Jeffersonova, Virginijska deklaracija)

1789. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina sadravala je klasina prava (pravo na kretanje, slobodu, rad...), prvi put u povijesti ula u Ustav(1791.)

Druga generacija ljudskih prava socioekonomska prava pravo na rad, kolovanje, stanovanje, zdravstveno...:

1970.-tih trea generacija ljudskih prava ekoloka prava nastala na temelju visokorazvijene svijesti ljudi o potrebi zatite okolia, neroenih ljudi i svih ivih bia.

10.11.1948. Opa deklaracija o ljudskim pravima

1950. Europska konvencija za zatitu ljudskih pravaPUKI PRAVOBRANITELJ opunomoenik je Hrvatskog sabora u sporovima izmeu graana i institucija javnog sektora.

TO JE EKONOMIJA?

Ekonomija je znanost koja prouava kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i podijelila ih meu lanovima zajednice.

Zakon ogranienosti govori da su dobra u prirodi ograniena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroiti. To potie na odabir izmeu relativno ogranienih dobara. Odabir jednog uvijek znai i odricanje od drugog, a druga najbolja varijanta od koje se odustaje zove se oportunitetni troak. INITELJI PROIZVODNJE PRIRODNI IZVORI prirodno bogatstvo koje je dostupno ljudima i koje oni upotrebljavaju u procesu proizvodnje (energija, materijal). Ogranieni su.

RAD vrijeme koje je potroeno da se proizvede neki proizvod. Moe biti umni i fiziki

KAPITAL vrijednost koja stvara novu vrijednost (novac, zemlja, zgrade, spomenika batina). Dobra mogu biti kapitalna i potroaka. Npr. automobil kupljen za osobnu potrebu je potroako dobro dok je automobil kupljen za pruanje prijevoznih usluga kapitalno dobro. Neki smatraju da je 4. initelj PODUZETNITVO TEMELJNA EKONOMSKA PITANJA TO? proizvoditi i koliko (zimska ili ljetna odjea)

KAKO? - odabir tehnologije (cilj je to vie proizvesti a to manje potroiti)

ZA KOGA? za koje trite, kupce (kupac trai to kvalitetniju i to jeftiniju robu)LAISSEZ FAIRE - "pustite neka svatko ini to hoe i neka sve ide svojim tokom" smisao te doktrine je neograniena sloboda konkurencije, nemijeanje drave u ekonomska pitanja.NAELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA tvrdi da sebino nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve.ALTERNATIVNI EKONOMSKI SUSTAVI

TRADICIONALNO (OBIAJNO ) GOSP. uglavnom zastupljeno u prolosti, ali i danas se mogu pronai u nekim primitivnijim civilizacijama. Npr. u Somaliji 75% stanovnitva ine nomadi koji se kreu za stokom u potrazi za travom i vodom

KOMANDNO GOSP. gospodarstvo gdje se upravlja iz jednog centra. Drava donosi sve odluke u svezi s proizvodnji i raspodjelom. U komandnim gosp. resursi su obino dravno vlasnitvo (Kuba). To su netrina gospodarstva.

TRINO GOSP. vlada liberalizam i neintervencionizam (nema mijeanja drave)

Pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi trinih signala. Oni odluuju to e proizvoditi, za koga e raditi, kome e prodavati te hoe li unajmiti i druge resurse. Drava u trinom gosp. ima malu ulogu, obino u zatiti prava pojedinaca, vlasnitva i sl.

Meutim nijedno gospodarstvo danas nema obiljeje iskljuivo jednog od tih sustava, ve su to MJEOVITA GOSPODARSTVA s elementima svih triju oblika.

TRITE

.

TRITE je mjesto sueljavanja ponude i potranje i formiranja cijena.

BURZA- posebno organizirana institucija u kojoj se prema odreenim pravilima trguje vrijednosnim papirima, devizama i raznim dobrima uz sudjelovanje lanova burze preko njihovih ovlatenih posrednika.

PONUDA ukupna koliina robe koju proizvoa nudi na tritu po odreenoj cijeni

POTRANJA ukupna koliina robe koju je kupac spreman kupiti po odreenoj cijeni.

ZAKON PONUDE I POTRANJE: ako je ponuda neke robe vea a potranja manja, cijena je manja. Ako je ponuda robe manja, potranja vea, cijena je vee..RAZLIKUJEMO: SLOBODNO TRITE - na njemu vlada potpuna sloboda, bez utjecaja drave, i ima 3 oblika: POLIPOL ( na tritu ima jako puno proizvoaa i kupaca i konkurencija je velika), OLIGOPOL ( nekoliko proizvoaa i kupaca, nepotpuna konkurencija), MONOPOL (jedan proizvoa, puno kupaca, nema konkurencije). Savena konkurencija je situacija na tritu kada nijedan akter nije dovoljno jak da sam formira cijenu TRITE RADA trite kupovine i prodaje radne snage. Zakoni trita vrijede. TRITE ROBA - trite kupovine i prodaje I razmjene robe. Zakoni trita vrijede.(ROBA - proizvod ljudskog rada, slui za razmjenu i za zadovoljavanje ljudskih potreba). Ekonomska dobra dijelimo na proizvode i usluge TRITE KAPITALA kupuje i prodaje se kapital = burza.

FUNKCIJE TRITA SELEKTIVNE (uinkovit odabir potrebnih proizvoda), ALOKACIJSKE (djelotvorna uporaba raspoloivih initelja proizvodnje i uinkovit odabir proizvodnih postupaka), DISTRIBUCIJSKE (sustavom cijena na koji utjeu ponuda i potranja ostvaruje se primarna raspodjela ukupno ostvarenog dohotka), INFORMACIJSKE (informacijski mehanizam koji svakog sudionika u sustavu ograniava na dio informacija koje su njemu potrebne), RAZVOJNE ( prisiljava poduzea konkurencijom na stalnu brigu o razvoju).

POKAZATELJI DRUTVENOG RAZVOJA NACIONALNI PROIZVOD (output) trina vrijednost dobara i usluga to se proizvede u 1 godini i slui za finalnu potronju.

NEZAPOSLENOST INFLACIJA- rast ope razine cijena, rast industrijskih i potroakih cijena, pada vrijednost novca, plae ostaju iste i standard pada.

PUZAJUA INFLACIJA (jednobrojana stopa rasta cijena), GALOPIRAJUA INFLACIJA (trobrojana stopa rasta cijena, prelazi 50%), HIPER INFLACIJA (etverobrojana stopa rasta cijena, preko 500%, Njem poslije 2. svj. rata)

STAGFLACIJA vezana uz stagnaciju gospodarstva (sve stagnira)

RECEFLACIJA prestaju sve gospodarske aktivnosti i dolazi do kolapsa tj. Bankrota

EKONOMSKE FUNKCIJE DRAVE

POTICANJE UINKOVITOSTI drava zakonima obuzdava monopoliste da ne divljaju po tritu

POTICANJE JEDNAKOSTI oni koji imaju vee plae = vei porezi, manje plae = manji porezi POTICANJE EKONOMSKE STABILNOSTI monetarnom politikom sprjeava inflaciju i nezaposlenost EKONOMSKI CILJEVI: MIKROEKONOMSKI CILJEVI :

EKONOMSKA UINKOVITOST upotreba ekonomskih resursa da se proizvede to vie eljenih dobara

PRAVEDNA RASPODJELA potena raspodjela dohotka meu lanovima zajednice.

EKONOMSKA SLOBODA pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troe, uz relativno malo upletanje drugih pojedinaca ili drave.

MAKROEKONOMSKI CILJEVI:

GOSPODARSKI RAST podie se ivotni standard mjeren dohotkom ili proizvodom po stanovniku.

PUNA ZAPOSLENOST STABILNOST CIJENA FISKALNA POLITIKA

Dio ekonomske politike koji se slui javnim rashodima i porezima radi ostvarenja

makroekonomskih ciljeva, odnosno ravnomjernog rasta, uz punu zaposlenost i bez inflacije. VRSTE OPOREZIVANJA:IZRAVNO obuhvaa osobne poreze (naslijee, imovina), ali i poreze koje plaaju poduzea na ostvarenu dobit (profit).

NEIZRAVNO PDV odreeni proizvodi u nekim zemljama su izuzeti (hrana, knjige, tisak, lijekovi) ili oporezivani po manjim stopama (u turistikoj djelatnosti).

MONETARNA POLITIKA

dio ekonomske politike kojom drava razliitim instrumentima (pol. otvorenog trita, pol. diskontne stope) kontrolira ponudu novca i tako utjee na gospodarska kretanja.

SREDINJA BANKA (Hrvatska narodna banka) osnovna funkcija je nadziranje ponude novca i kredita u zemlji.

KREDIT pozajmljeni novac

KAMATA naknada za pozajmljeni novac.

POJAM I PRIRODA PODUZEA

PODUZEE samostalna gospodarska organizacija koja unajmljuje rad i kupuje resurse radi proizvodnje i prodaje dobara, te radi postizanja prihoda kojim podmiruje trokove i ostvaruje profit. ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZEA

U Hrvatskoj je status poduzea utvren Zakonom o trgovakim drutvima etiri osnovna oblika trgovakih drutava:

Drutvo osoba javno trgovako i komanditno drutvo, temelj je povezivanje lanova koji ih ine, kontrola ulaska i izlaska lanova iz drutva, nije potreban temeljni kapital, barem jedan lan odgovara svojom imovinom.

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO udruuju se dvije ili vie osoba radi obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Svaki lan drutva odgovara cijelom svojom imovinom.

KOMANDITNO DRUTVO - udruuju se dvije ili vie osoba radi obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom ali najmanje jedna osoba odgovara cijelom svojom imovinom (komplementar) dok druge samo onim iznosom to su uloili (komanditori).

Drutvo kapitala dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou, temelj povezivanje kapitala a ne osoba, ne postoji ogranienje ulaska i izlaska lanova, svi lanovi odgovaraju samo s uloenim kapitalom.

DIONIKO DRUTVO lanovi sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenog na dionice. Na osnovi dionica, dioniari imaju pravo imovinska i upravljaka prava u drutvu. U sluaju likvidacije drutva dioniari gube samo prava i ne odgovaraju svom svojom imovinom.

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Prema veliini udjela pripada im dio godinje zaradi. lanovi odgovaraju samo svojim ulogom u drutvo.

FINANCIRANJE PODUZEA

poduzea mogu financijska sredstva pribavljati od vjerovnika, uzimanjem kredita i emisijom, tj. izdavanjem vrijednosnih papira (obveznica i/ili dionica).

DIONICE vrijednosni papir koji predstavlja dio vlasnitva dionikog drutva.

OBVEZNICE vrijednosni papir koji se izdaje kao protuvrijednost za primljeni zajam.

DIVIDENDA a) dio profita koji se dijeli dioniarima

b) profit koji pripada svakoj dionici

PODUZETNITVO

je ljudska aktivnost koja se sastoji od kombiniranja resursa radi proizvodnje dobara i usluga za druge. Bit poduzetnitva je sposobnost, a njezine sastavnice su tenja za uspjehom, motiviranost, intuicija, procjena, rizik i rad. PODUZETNIK osoba koja poduzima poslovne pothvate preuzimajui rizik za uinak takvog pothvata. Oni se angairaju za pronalaske i organizaciju proizvodnje te za preuzimanje rizika. Moe biti i inovator koji kreira i razvija novi proizvod. PODUZETNITVO I MALO PODUZEEU malom poduzeu jedan je vlasnik ili mala skupina vlasnika (do 15), poduzee posluje lokalno, posao je malen, broj zaposlenika obino manji od 100.

Mala poduzea potiu konkurencijom a postoji i ovisnost velikih poduzea o malim (mala poduzea prodaju potroaima proizvode velikih poduzea, a i opskrbljuju velika poduzea brojnim uslugama). Slabost malih poduzea je visok stupanj neuspjeha.

MARKETINGje poslovna aktivnost koja usmjerava proizvode od proizvoaa do potroaa

PROIZVODNA ERA: od industrijske revolucije do 30tih godina 20. stoljea.

Poveana proizvodnja i razvoj tehnologije

Poboljana tehnika proizvodnje pretpostavljajui da e potroa odabrati proizvode koji su raspoloivi i koji su niske cijene

PRODAJNA ERA od 30-tih do 50-tih 20. stoljea. Izmeu 2 rata.

Puno novih proizvoda, Kupovna mo slaba, menaderi shvatili da trebaju pridobiti potroae.

MARKETINKA ERA od 50-tih do danas.

Prate se trendovi; Treba otkriti to kupci ele i zatim to proizvesti. MARKETINKI SPLET ''4P''

PROIZVOD ima svoju marku (identifikacija), svoju kvalitetu, stil i pakiranje

PROIZVODNA CIJENA- PLASMAN prodaja ima zadau da proizvedena dobra iznese na trite, da ih proda i ostvari profit. Prodaja: a) izravna, b) neizravna- distribucijski kanali skup institucija koji obavljaju aktivnosti potrebne za kretanje proizvoda i njegova vlasnitva od proizvodnje do potronje.

PROMOCIJA komunikacija izmeu poduzea i potroaa

NOVAC

TRAMPA zamjena dobra za dobro bez posredovanja novca

NOVAC sve to slui kao ope prihvaeno sredstvo razmjene ili sredstvo plaanja. Danas razlikujemo: gotovinski (kovani i papirnati) te bankovni (depozitni )novacTri osnovne funkcije novca: SREDSTVO ZA RAZMJENU - omoguuje da se dobra kupuju i prodaju bez zamjene ili trampe. Najvei se dio transakcija u gospodarstvu obavlja bankarskim odnosno depozitnim novcem. DEPOZITNI NOVAC upis je deponiranja gotova novca u knjige banke u korist deponenta [banka obavlja pretknjiavanje s rauna dunika (vlasnika depozitnog novca) na raun vjerovnika]. Depozitni novac krui pomou prijenosnih ekova VIRMANA i potpuno je zamjenjiv za gotovinu. ZAJEDNIKA OBRAUNSKA JEDINICA njome se mjeri vrijednost i izraavaju sadanje i budue cijene razliitih dobara i usluga NAIN DRANJA BOGATSTVA I OUVANJA VRIJEDNOSTI (tezauriranje)- omoguuje ouvanje vrijednosti u vremenu. Siguran je na razliitim tritima (nekretnine, vrijednosni papiri) za razliku od drugih oblika bogatstva (jahte, kue, dragulji). Novac je lako pretvoriv u druga dobra i kao takav, izvor je potroake moi.

GOSPODARSTVO EUROPE I SVIJETA

od est milijardi ljudi na svijetu vie od 1,5 milijardi ivi u potpunom siromatvu. Prosjena obitelj u Srednjoj Americi, zapadnoj Europi, Japanu i Australiji posjeduje materijalnu udobnost, te veina ljudi siromatvo nikada ne doivi a moda ga i vrlo rijetko vidi.

-U veem dijelu Afrike, Azije i Latinske Amerike slika je sasvim drugaija, veina ljudi ivi siromano i njihov je ivot svakodnevna borba za preivljavanje. U potrazi za poslom ljudi sve ee odlaze u brzo rastue gradove (Cairo, Mexico City, Kinshasa, Calcutta, Jakarta).

-90-tih godina 20. stoljea 7 zemalja (SAD, VB, Japan, Njemaka, Italija, Francuska, Kanada) koje su imale oko 12 % svjetskog stanovnitva, proizvodile su vie od 2/3 svjetske vrijednosti proizvodnje.

Prosjean ivotni vijek u SAD-u je 78 godina, u Etiopiji 48.

Manji dio ovjeanstva ivi u izobilju, 13 % Latinske Amerike, 33% Afrike, 19 % Dalekog istoka nema dovoljno hrane. RAZVIJENOST JE ono koje razvijenost opisuje kao razinu ljudskog blagostanja. Mjerenje razvijenosti neke zemlje jest razina ostvarenog bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Zemlje u razvoju s niskim dohotkom (posebice one u Aziji, Africi i Lat. Americi) se nazivaju i zemlje Treeg svijeta. Zemlje s visokim ivotnim standardom se nazivaju razvijenim zemljama. Bogate zemlje su uglavnom smjetene na sjevernoj polutci a zemlje u razvoju na junoj. Otuda esta podjela svijeta na razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug.

Problemi zemalja u razvoju su visoka stopa rasta stanovnitva, nepovoljni klimatski uvjeti za visoku proizvodnost u poljoprivredi. Nestaica kapitala, nedovoljno obrazovana i neiskusna radna snaga.

Klju za razvoj svih zemalja su etiri initelja: prirodna bogatstva, akumuliranje kapitala (odustajanje od sadanje potronje), radna snaga i tehnologija. Ni razvojni programi 70-tih nisu urodili plodom jer je dolo do velikog nagomilavanja dugova 80-tih. Jedini mogui izlaz iz duga je ostvarenje priljeva deviza poveanom proizvodnjom i izvozom. (to god to znailo). Vrlo je bitno da se dobiju i znanstvene i tehnike usluge od razvijenih zemalja kako bi mogli uspjeno provesti razvojne programe

EUROPSKA UNIJA

Europska unija je regionalna organizacija europskih drava kroz koju lanice ostvaruju zajednike ciljeve kao to su uravnoteen gospodarski i drutveni razvoj, visoka razina zaposlenosti, te zatita prava i interesa graana.

Dananja Europska unija rezultat je polustoljetne evolucije koja je poela u okvirima Europskih zajednica pedesetih godina 20. stoljea. Proces europske integracije zapoeo je kao sektorsko udruivanje drava lanica u sklopu Europske zajednice za ugljen i elik (osnovane 1952. Parikim ugovorom), a nekoliko godina poslije proirio se i na druga podruja: nuklearnu energiju u okviru Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) i na druga, iroko definirana podruja gospodarske suradnje u sklopu Europske ekonomske zajednice (EEZ).

EEZ i Euratom osnovane su Rimskim ugovorima 1958. godine. Iako je isprva integracija bila gospodarska u temelju joj je na oduvijek bila politika ideja pribliavanja europskih drava. Gospodarska integracija doista je dovela do irenja suradnje i na druga podruja. Dananja je Europska unija, osim za uspostavu i regulaciju unutarnjeg trita nadograenog monetarnom unijom sa zajednikom valutom eurom, nadlena i za brojne druge politike, ukljuujui i kulturu, obrazovanje ili zatitu zdravlja. Uz to, drave lanice u institucionalnom okviru Europske unije danas surauju i u podrujima koja se smatraju vanim dijelom nacionalnog suvereniteta, kao to su vanjska politika, unutarnji poslovi i pitanja pravosua.

Europske su zajednice prerasle u Europsku uniju 1993. godine kada je stupio na snagu Ugovor iz Maastrichta. Ugovorom uspostavljena EU sastoji se od tri tzv. Stupa, koji se razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru meu dravama lanicama.

Prvi stup ine dotadanje Europske zajednice, koje zadravaju pravnu osobnost i koje imaju nadnacionalni karakter kako u pitanjima odluivanja o zajednikim politikama, tako i u pitanjima odnosa prava nastalog na europskoj razini s internim pravnim porecima lanica. Drugi stup ini suradnja drava u vanjskoj i sigurnosnoj politici. U sklopu treega stupa, surauju dravne policije i pravosudni organi. Dva nova stupa nisu nadnacionalna, odnosno nain suradnje meu dravama u novim nadlenostima Unije slian je klasinoj suradnji na razini meunarodnih odnosa - odluuje se jednoglasno, a provedba usvojenih odluka ovisi o lanicama.

Trojaka se struktura EU zadrala izmjenama Ugovora iz Maastrichta, Ugovorom iz Amsterdama 1999., i Ugovorom iz Nice 2003. sve do 2009.Novu etapu u razvoju europske integracije obiljeio je Lisabonski ugovor. Ugovor je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine a Europskoj uniji donosi moderne institucije i optimizirane metode rada, a kojima e se EU uinkovitije moi baviti izazovima u dananjem svijetu. Europljani od EU oekuje da se pozabavi pitanjima kao to su globalizacija, klimatske i demografske promjene, sigurnost i energija. Lisabonski sporazum e ojaati demokraciju u EU, kao i mogunost promicanja interesa njezinih graana na svakodnevnoj osnovi.

Osim irenja ovlasti, s vremenom se irilo i lanstvo Europske unije. Integraciju je zapoelo est europskih drava: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka koje su najprije osnovale Europsku zajednicu za ugljen i elik, a zatim Euratom i Europsku ekonomsku zajednicu. Godine 1973. pridruile su im se Danska, Irska i Velika Britanija. Grka postaje lanicom 1981., a Portugal i panjolska 1986. Do etvrtog proirenja dolo je 1995. kada su lanicama EU postale Austrija, Finska i vedska.

Najvee, i uistinu povijesno, proirenje ostvareno je 2004. godine.u Uniju je ulo ak deset novih drava, meu njima osam bivih komunistikih drava. lanicama su postali: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litvania, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija. irenje lanstva EU time nije zavreno, 2007. pridruile su se Bugarska i Rumunjska.Kandidaturu su za sada predale i Crna Gora, Hrvatska, Island, Makedonija i Turska, a budui da je EU otvorena za lanstvo svim europskim dravama koje potuju europske vrijednosti - slobodu, demokraciju, potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te vladavinu prava - mogu se oekivati i nove prijave za lanstvo. Potencijalne zemlje kandidatkinj su: Albanija, Bosna i Hercegovina,Kosovo iSrbija.

OBILJEJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Resursi hrvatskog gospodarstva

Prirodni resursi povrina Hrvatske- najvei na prirodni resurs (56538 km2), najmanje naseljena opina Korenica, najnaseljenija opina Zagreb i Osijek. Udio poljoprivredne povrine iznosi 57%, uma 37% a ostalo 6%. Osim kopna imamo i more. Koeficijent razvedenosti iznosi 11 ime zauzimamo 2. mjesto u Europi i 1. na Sredozemlju. Od 1185 otoka 66 ih je naseljeno. Prema zemljopisnom poloaju Hrvatska se nalazi na dodiru 4 velikih prirodnih cjelina: Sredozemlja, Panonije, Dinarida i predalpskog prostora.

Stanovnitvo 64% zaposleno u uslunim djelatnostima, 32,7% zaposleno u industriji, 3,7% u poljoprivredi.

Kapital najvie je malih poduzea 96%, srednjih 3%, velikih 1%. Prema vlasnikoj slici: 96% privatnih poduzea, 1% u dravnom, 2% u mjeovitom, manje od 1% u zadrunom vlasnitvu. Prema sjeditu poduzea najvie ih je (41%) na podruju Zagreba i Zagrebake upanije.

Specifinosti tranzicijskih uvjeta hrvatskog gospodarstva

3 kljuna elementa koja ine tranziciju hrvatskog gospodarstva drugaijom od ostalih tranzicija: 1) agresija na Hrvatsku i etverogodinji rat

2) manja centralizacija nego u realsocijalistikim zemljama pa je Hrvatska bila u prednosti ali od 45.-90. imala je sporiji ekonomski razvoj nego to je mogla imati neuinkovit sustav s monopolom u gospodarstvu, prelijevanje sredstava za druge federativne drave

Hrvatska izborila neovisnost na samom poetku tranzicije i morala se nositi sa trokovima rekonstrukcije i izgradnje dravne aparature

Temeljni problem tranzicije hrvatskog gospodarstva je niska razina mikroekonomske uinkovitosti.ivotni standard obuhvaa dobra i usluge pomou kojih pojedinci nastoje zadovoljit svoje potrebe. U skladu s tim ivotni standard je u osnovi odreen visinom ostvarenog dohodtka i njegovom raspodjelom u nekom gospodarstvu. Kuanstva najvie troe za svoje osobne potrebe (85%), ulau u nekretnine sa 8% ukupno utroenih sredstava, otplata kredita odnese 3% isto kao i tednja.