Granice i sigurnost

P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Stvaranje područja bez unutarnj ih granica u kojem se l judi mogu s lobodno kretat i , ž iv jet i i radi t i , znajuć i da se nj ihova prava u potpunost i poštuju te da im je s igurnost zajamčena, jedan je od temel jn ih c i l jeva Europske uni je (EU) .

Stvaramo otvorenu i sigurnu

Europu

SADRŽAJ

Zašto su nam potrebna zajednička pravila o granicama?EU kao područje slobodnog kretanja � � � 3

Što čini EU?Zajednička pravila EU‑a za prelazak granica � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 4

Zašto nam je potrebna suradnja za sigurnu Europu?EU kao područje sigurnosti � � � � � � � � � � � � 7

Što čini EU?Zajednička pravila EU‑a kojima se svima jamči sigurnost � � � � � � � � � � � � � � � � 8

Izgledi za budućnost � � � � � � � � � � � � � 12

Saznajte više � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 12

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Politike Europske unije: Granice i sigurnost

Europska komisijaGlavna uprava za komunikacijuInformiranje građana 1049 BruxellesBELGIJA

Rukopis ažuriran u studenome 2014.

Naslovnica i slika na stranici 2.: © Jupiterimages

12 str. — 21 × 29,7 cmISBN 978-92-79-41688-0doi:10.2775/25680

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

© Europska unija, 2014.Umnožavanje je dopušteno. Za svaku uporabu ili umnožavanje pojedinačnih fotografija dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Ova publikacija dio je serije kojom se objašnjava što EU poduzima u različitim područjima politika, zašto je uključen

u ta područja i koji su rezultati.

Publikacije možete pronaći na internetskim stranicama:

http://europa.eu/pol/index_en.htmhttp://europa.eu/!wT73dg

Kako funkcionira Europska unijaEuropa u 12 lekcija

Europa 2020.: Europska strategija rastaOsnivači EU-a

Bankarstvo i financije Borba EU-a protiv prijevara i korupcije

CarineDigitalna agenda za Europu

Ekonomska i monetarna unija i euroEnergija

Granice i sigurnostHumanitarna pomoć i civilna zaštita

Istraživanje i inovacijeJavno zdravstvoKlimatska akcija

Kultura i audiovizualna djelatnostMeđunarodna suradnja i razvoj

Migracije i azilObrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport

OkolišOporezivanje

PoduzetništvoPoljoprivreda

Pomorstvo i ribarstvo Potrošači

Pravosuđe, građanstvo, temeljna pravaPromet

ProračunProširenje

Razvoj i suradnjaRegionalna politika

Sigurnost hraneTrgovina

Tržišno natjecanjeUnutarnje tržište

Vanjski poslovi i sigurnosna politikaZapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

3G R A N I C E I S I G U R N O S T

Schengenski prostor, područje slobodnog kretanja bez unutarnjih granica kojim je sada obuhvaćen veći dio Europe, jedno je od najvećih postignuća EU-a. Unutar njega ljudi se mogu slobodno i bez provjere putovnica kretati iz jedne zemlje u drugu. Schengenski prostor uspostavljen je 1985., kada je pet država članica EU-a potpisalo Schengenski sporazum te tako obilježilo početak suradnje radi ukidanja kontrola na unutarnjim granicama. Većina država članica EU-a i neke zemlje izvan EU-a sljedećih su godina postale dio te suradnje. Tako zemlje koje sudjeluju u schengenskoj suradnji više ne provode granične kontrole na međusobnim granicama.

Ukidanje unutarnjih granica podrazumijeva da je potrebna suradnja zemalja schengenskog prostora kako bi se održala visoka razina sigurnosti unutar njega. Nadalje, one moraju dijeliti odgovornost i surađivati u upravljanju zajedničkim vanjskim granicama te u tom smislu moraju uspostaviti uspješnu suradnju sa susjedima koji nisu dio schengenskog prostora i EU-a. Schengenska suradnja zahtijeva zajedničke kriterije za nadzor vanjskih granica, zajednička pravila za ulazak u schengenski prostor te jaču policijsku suradnju među zemljama sudionicama.

Zašto su nam potrebna zajednička pravila o granicama?

EU kao područje slobodnog kretanja

IE

UK

FR

NO

SE

FI

EE

LV

LT

PL

CZ

AT HU

HR

SK

RO

BG

EL

CYCYMT

DE

IT

LI

CH

BENL

PTES

IS

DK

SI

LU

CANARIAS (ES)

AÇORES (PT)

MADEIRA (PT)

SCHENGENSKI PROSTOR NA DAN 1�7�2013�

Države EU-a koje su članice schengenskog prostora

Države EU-a koje nisu članice schengenskog prostora

Države schengenskog prostora koje nisu članice EU-a

AT: AustrijaBE: BelgijaBG: BugarskaCH: ŠvicarskaCY: CiparCZ: ČeškaDE: NjemačkaDK: DanskaEE: EstonijaEL: GrčkaES: ŠpanjolskaFI: FinskaFR: FrancuskaHR: HrvatskaHU: MađarskaIE: IrskaIS: IslandIT: ItalijaLI: LihtenštajnLT: LitvaLU: LuksemburgLV: LatvijaMT: MaltaNL: NizozemskaNO: NorveškaPL: PoljskaPT: PortugalRO: RumunjskaSE: ŠvedskaSI: SlovenijaSK: SlovačkaUK: Ujedinjena Kraljevina

4P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Zemlje schengenskog prostora pridržavaju se zajedničkih pravila o obavljanju kontrola osoba na vanjskim granicama te izdavanju viza za kratkotrajni boravak u schengenskom prostoru. Na temelju tih zajedničkih pravila EU može učinkovito nadzirati vanjske granice i spriječiti prijetnje sigurnosti te suzbijati trgovinu ljudima i bolje upravljati pitanjima useljavanja (za više informacija vidi brošuru „Migracije i azil”). Zajedničkim pravilima o pristupu schengenskom prostoru istovremeno se poboljšava transparentnost uvjeta koje državljani zemalja izvan EU-a moraju ispuniti ako žele ući u EU.

Zajednička pravila za kratkotrajni boravak

Zajednička vizna politika još je jedan element schengenske suradnje kojim se ne olakšava samo zakonit ulazak posjetitelja u EU nego se i pomaže u jačanju unutarnje sigurnosti EU-a. Zakonikom o vizama usklađuju se uvjeti i postupci zemalja schengenskog prostora u pogledu izdavanja viza za kratkotrajni boravak („schengenska viza”). Na primjer, utvrđuje se kako treba podnijeti zahtjev za vizu i određuje se zemlja nadležna za razmatranje zahtjeva. Schengenska viza vrijedi za boravke u trajanju od najduže tri mjeseca unutar perioda od šest mjeseci, a imatelj vize smije slobodno putovati unutar cijelog schengenskog prostora.

Viza za ulazak u schengenski prostor nije potrebna svim državljanima zemalja izvan EU-a. EU primjenjuje zajedničke popise zemalja za čije je državljane potrebna viza i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva.

Slovačka granična policija provjerava isprave na granici između Slovačke i Ukrajine.

Naljepnica za schengensku vizu.

© E

urop

ska

unija

© E

urop

ska

unija

Što čini EU?

Zajednička pravila EU‑a za prelazak granica

Prelazak granica i kontrole osoba uređeni su Zakonikom o schengenskim granicama. U njemu se osobito navode uvjeti koje državljani zemalja izvan EU-a moraju ispunjavati kako bi ušli u schengenski prostor i u njemu boravili najduže tri mjeseca unutar perioda od šest mjeseci, primjerice obveza posjedovanja valjane putne isprave i valjane vize (ako je potrebna) te sredstava za uzdržavanje u zemlji odredišta tijekom planiranog boravka. Zakonikom o schengenskim granicama zemljama schengenskog prostora iznimno se dopušta i ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama, ali samo u slučajevima kada postoje ozbiljne prijetnje javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti te samo tijekom ograničenog razdoblja.

PRELAZAK VANJSKIH GRANICA EU‑a

12,6 milijuna prelazaka tjedno (2009.)

Građani EU-a ili osobe kojeimaju pravo slobodnogkretanja

Državljani zemalja izvanEU-a kojima nije potrebna viza

Državljani zemalja izvanEU-a koji imaju vizu

73,5 %

11,3 %

15,2 %

Izvor: Europska komisija

(procjene na temelju ankete države članice EU-a)

5G R A N I C E I S I G U R N O S T

Izuzeće se, među ostalim, primjenjuje na zemlje s kojima je EU potpisao sporazume o ukidanju viza ili na osobe koje uživaju posebna prava na temelju bilateralnih sporazuma, npr. sporazuma o pograničnom prometu.

Za boravke duže od tri mjeseca države članice EU-a i dalje izdaju vize za dugotrajni boravak i boravišne dozvole na temelju nacionalnih propisa.

Kako bi se olakšao prelazak vanjskih granica EU-a, režimom o pograničnom prometu EU-a državama članicama EU-a omogućuje se sklapanje bilateralnih sporazuma sa susjednim zemljama koje su izvan EU-a. Na temelju tih sporazuma državljani zemalja izvan EU-a koji žive u pograničnom području i koji redovito i često moraju prelaziti vanjske granice EU-a mogu prijeći granicu bez redovne granične kontrole ili bez schengenske vize. Osim što se unaprjeđuje trgovina, tim oblikom suradnje pogoduje se i socijalnoj i kulturnoj razmjeni sa susjednim regijama.

Razmjena informacija radi boljeg upravljanja vanjskim granicama

Radi boljeg upravljanja zajedničkim vanjskim granicama, države članice EU-a raspolažu zajedničkim informacijskim sustavom kojim se nacionalnim tijelima diljem schengenskog prostora omogućuje jednostavna razmjena informacija.

Nedavno pokrenutom drugom generacijom Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) tim se nadležnim tijelima omogućuje učinkovitiji pristup i bolja razmjena informacija u pogledu posebne vrste upozorenja o osobama i predmetima (kao što su podaci o nestalim osobama i ukradenim ili izgubljenim automobilima, vatrenom oružju i osobnim ispravama). Nove su funkcije sustava SIS II, primjerice, upotreba biometrijskih identifikatora (npr. otisaka prstiju) i novih vrsta upozorenja te mogućnost povezivanja različitih vrsta upozorenja (npr. upozorenja o osobi i vozilu).

Viznim informacijskim sustavom (VIS) nacionalnim se tijelima omogućuje pristup podacima i odlukama o zahtjevima za izdavanje schengenske vize. Tim tijelima omogućuje se uspoređivanje biometrijskih uzoraka

SCHENGENSKE VIZE

SCHENGENSKI PROSTOR – PRAVILA O VIZAMA

18

15

13

11

9

6

3

02009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Broj

pod

nese

nih

zaht

jeva

za s

chen

gens

ku v

izu

u ci

jelo

m s

vije

tu (2

009.

–201

3.)

U milijunima

GodinaIzvor: Europska komisija

Schengen Area - visa requirements

U zajedničkim informacijskim sustavima otisci prstiju koriste se za identifikaciju.

© E

urop

ska

unija

Schengenski prostor

Države EU-a koje nisu dio schengenskog prostora

Viza nije potrebna

Viza je potrebna

Potrebna je i aerodromska tranzitna viza (ATV) u svim državama schengenskog prostora

6P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

(npr. otisaka prstiju) radi provjere identiteta imatelja vize i identifikacije osoba koje se nalaze u schengenskom prostoru bez osobnih isprava ili s lažnim ispravama. Osim što se pojednostavnjuje izdavanje viza, VIS-om se pridonosi i suzbijanju zlouporabe i zaštiti putnika te se može pridonijeti otkrivanju prijevarnog postupanja.

Biometrijski podaci, a posebno otisci prstiju, postaju sve važnija sredstva za identifikaciju. Međutim, tehnologije kojima se služe različiti informatički sustavi za prikupljanje biometrijskih podataka mogu se znatno razlikovati. EU stoga provodi istraživanja u cilju pronalaska novog rješenja kojim se omogućuje traženje i uspoređivanje biometrijskih podataka, a koje je jednostavno za upotrebu, daje učinkovite rezultate i cjenovno je prihvatljivo za održavanje i primjenu bez ugrožavanja standarda zaštite privatnosti i podataka.

Europski sustav za nadzor granica (Eurosur) mehanizam je za razmjenu informacija i suradnju među državama članicama EU-a te s agencijom Frontex. Njime države članice EU-a poboljšavaju sposobnost dijeljenja i usklađivanja sredstava te reagiranja na događaje na vanjskim granicama. Mehanizmom se također omogućuje da države članice bolje suzbiju prekogranični kriminal, spriječe neovlaštene prelaske granica i smanje broj smrtno stradalih migranata na moru.

Mehanizam evaluacije Schengena

Primjena pravila o nadzoru državne granice, vizne politike i ostalih područja zakonodavstva koje se odnosi na Schengen, kao što je policijska suradnja i zaštita podataka, podliježe evaluaciji koju zajednički provode Europska komisija i države članice EU-a. Mehanizam evaluacije Schengena prvotno je uspostavljen kao stručna revizija koju provode stručnjaci iz država članica EU-a, s time da je Europska komisija imala ulogu promatrača. Europska komisija sada koordinira te evaluacije koje se provode na temelju višegodišnjih i godišnjih programa dogovorenih s državama članicama EU-a. Evaluacije se provode provjerama na licu mjesta ili se temelje na detaljnom upitniku. Dotičnoj državi članici daju se preporuke kako bi riješila eventualne nedostatke utvrđene tijekom evaluacije.

Financijska sredstva EU‑a za potporu upravljanju vanjskim granicama

Zbog zajedničkih vanjskih granica sve države članice EU-a trebaju ulagati u njihovu zaštitu kako bi se jamčila sigurnost unutar Unije. Međutim, troškovi povezani s upravljanjem granicama za neke države mogu biti vrlo veliki, osobito za države koje se nalaze na vanjskim granicama Unije te zbog toga mogu biti izložene posebnim migracijskim pritiscima na granicama. Sredstvima iz Fonda za vanjske granice za razdoblje od 2007. do 2013. i Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje od 2014. do 2020. (ISF) pomaže se onim državama kojima je nadzor zajedničkih vanjskih granica teško financijsko opterećenje. U razdoblju od 2007. do 2013. iz Fonda za vanjske granice dodijeljena su

Centar za pomorski nadzor u Toulonu (Francuska) djelomično se financira iz Fonda za vanjske granice.

© E

urop

ska

unija

Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu‑LISA) nadležna je za operativno upravljanje VIS‑om i SIS‑om II, kao i Eurodacom, informatičkim sustavom za usporedbu otisaka prstiju tražitelja azila (za više informacija vidi brošuru „Migracije i azil”). U budućnosti se od ove agencije može zatražiti da razvije i ostale informatičke sustave u području politike unutarnjih poslova, kao što su registar ulaza/izlaza i program za registar putnika, te da njima upravlja.

Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex) državama članicama EU‑a omogućuje operativnu suradnju u upravljanju zajedničkim vanjskim granicama. Agencija koordinira različite vrste aktivnosti, kao što su zajedničke operacije na morskim i kopnenim granicama država članica EU‑a, te u države članice EU‑a koje se suočavaju s hitnim i iznimnim pritiskom na vanjskim granicama na zahtjev upućuje jedinice granične policije za brzu intervenciju (RABIT) sastavljene od nacionalnih graničnih policajaca. U cilju razmjene informacija o zajedničkim prijetnjama Frontex kontaktira i s tijelima zemalja izvan EU‑a nadležnima za upravljanje granicama.

7G R A N I C E I S I G U R N O S T

FOND ZA UNUTARNJU SIGURNOST – GRANICE

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200

Ukupno 2014.–2020. (u milijunima eura)

Izvor: Europska komisijaNapomena: Irska i Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluju u ISF-u – Granice.

AustrijaBelgija

BugarskaCipar

Češka RepublikaNjemačka

DanskaEstonija

ŠpanjolskaFinska

FrancuskaGrčka

HrvatskaMađarska

IrskaItalijaLitva

LuksemburgLatvijaMalta

NizozemskaPoljska

PortugalRumunjska

ŠvedskaSlovenijaSlovačka

Ujedinjena Kraljevina

U Europi se može živjeti relativno sigurno. U jamčenju te sigurnosti važnu ulogu imaju nacionalna tijela za provedbu zakona, kao što su policija i carinski službenici, u suradnji s relevantnim pravosudnim tijelima. Međutim, građani, poduzeća, pa čak i vlade u Europi mogu postati žrtve međunarodnog organiziranog kriminala, terorizma,

Zašto nam je potrebna suradnja za sigurnu Europu?

EU kao područje sigurnosti

EU omogućuje prekograničnu policijsku suradnju.©

Eur

opsk

a un

ija

kibernetičkog kriminala ili kriza i katastrofa. Takve vrste prijetnji nisu samo raznolike i međusobno povezane već su sve složenije i sveobuhvatnije. Sukladno tomu, EU potiče suradnju i koordinaciju među državama članicama u cilju uspostave sveobuhvatnog pristupa u borbi protiv mogućih sigurnosnih prijetnji koje ugrožavaju sve zemlje i pravosudne sustave. Takav pristup podrazumijeva bolju prekograničnu suradnju među tijelima država članica EU-a zaduženima za provedbu zakona, i to posebno u obliku razmjene informacija.

sredstva u iznosu od 1 856 milijuna eura za aktivnosti na nacionalnoj razini i razini EU-a kojima je cilj upravljanje graničnim kontrolama, nadzorom i tokovima ljudi na vanjskim granicama, poboljšanje aktivnosti konzularnih tijela te podupiranje zajedničke vizne politike kako bi se olakšala zakonita putovanja i suzbili nezakoniti prelasci granica i prijevare s vizama. Tim su se aktivnostima značajno poboljšale granične kontrole država članica EU-a, i to ponajprije ubrzavanjem kontrola putnika te osuvremenjivanjem sustava nadzora granica.

U razdoblju novog financijskog okvira (od 2014. do 2020.) iz Fonda za unutarnju sigurnost (instrument u području granica i viza) dodijelit će se sredstva u iznosu od 2 764 milijuna eura za financiranje aktivnosti povezanih s upravljanjem vanjskim granicama, uz mogućnost financiranja operativnih troškova prethodno nabavljenih sustava i opreme. Financijska sredstva dodijeljena su i potpori za kupnju opreme od strane država članica EU-a namijenjene zajedničkim operacijama Frontexa, konzularnoj suradnji i inicijativi „Pametne granice” (registar ulaza/izlaza i program za registar putnika).

Program EU-a za istraživanje na području sigurnosti dodatni je izvor potpore za upravljanje vanjskim granicama, iako s dugoročnijom perspektivom. Kad je riječ o graničnoj sigurnosti, program se bavi pitanjima koja sežu od pomorskog nadzora do granične kontrole,

razrade novih osobnih iskaznica i otkrivanja krijumčarene robe. Najbolji je primjer toga projekt CLOSEYE, kojim se EU-u nastoji osigurati operativni i tehnički okvir kojim bi se povećala informiranost o stanju i poboljšala sposobnost reakcije nadležnih tijela koja nadziru vanjske granice EU-a.

8P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Strategija unutarnje sigurnosti EU‑a predstavlja temelj suradnje država članica EU-a u pitanjima vezanima uz sigurnost. Obuhvaća mjere usmjerene na najozbiljnije sigurnosne prijetnje s kojima se EU suočava. Tim se mjerama nastoji ostvariti sljedećih pet glavnih strateških ciljeva: razbijanje kriminalnih i terorističkih mreža, borba protiv radikalizacije i novačenja, zaštita građana, poduzeća i društava od kibernetičkog kriminala, jačanje upravljanja zajedničkim vanjskim granicama te poboljšanje spremnosti i odgovora EU-a na krize.

Suzbijanje organiziranog kriminala

Kriminalne mreže djeluju ne samo na međunarodnoj razini već su često istovremeno umiješane i u različite oblike kriminalnih aktivnosti, kao što su trgovina ljudima, drogom ili oružjem, pranje novca ili krivotvorenje. Na primjer, te se mreže mogu baviti pranjem novca stečenog jednim oblikom kriminalne aktivnosti radi financiranja drugih aktivnosti. Pronalazak i kazneni progon tih kriminalaca i dalje je u nadležnosti država članica EU-a. Uloga je EU-a pomoći državama članicama da učinkovitije suzbijaju organizirani kriminal jačanjem prekogranične suradnje u provedbi zakona uz potporu agencija EU-a, kao što su Europski policijski ured (Europol), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust) i Europska visoka policijska škola (CEPOL), usklađujući praksu u području kaznenog prava, primjenjujući multidisciplinarne obavještajno vođene policijske aktivnosti i jačajući razmjenu informacija i osposobljavanje. Kako je utvrđeno u Europskom programu osposobljavanja u području provedbe zakona (LETS), novim pristupom osposobljavanju nastoji se pružiti službenicima odgovornima za provedbu zakona na svim razinama (od policijskih službenika do djelatnika granične policije i carinika te, ako je primjenjivo, ostalih državnih dužnosnika, kao što su državni odvjetnici) znanje i vještine koji su im potrebni za djelotvornije sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala. Počiniteljima se mora suditi neovisno o tome u kojoj zemlji borave ili u kojoj su zemlji počinili kazneno djelo.

Smatra se da je trgovina ljudima ropstvo modernog doba. Samo u EU-u godišnje nekoliko stotina tisuća osoba žrtve su trgovine ljudima u svrhe kao što su seksualno iskorištavanje, prisilni rad, prisilno prosjačenje, sužanjstvo u obitelji ili odstranjivanje organa. EU je uskladio kazneno pravo država članica u vezi s trgovinom ljudima jamčeći stroge odredbe

u cilju zaštite žrtava. Države članice EU-a moraju osigurati posebno postupanje s bespomoćnim žrtvama te mogu načelo o nekažnjavanju primjenjivati na žrtve koje su trgovci ljudima prisiljavali na kriminalne aktivnosti. Pristup EU-a suzbijanju trgovine ljudima cjelovit je i multidisciplinaran. Temelji se na ljudskim pravima, rodno je osjetljiv, usmjeren na žrtve i djecu te se njime promiče uloga nacionalnih izvjestitelja i jednakovrijednih mehanizama te uključenost civilnog društva u odgovarajuće procese. Za koordinaciju i usklađenost mjera među institucijama, agencijama i državama članicama EU-a te zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama brine se Europski koordinator za suzbijanje trgovine ljudima, koji priprema i opće strateške političke smjernice u tom području.

Na internetskim stranicama EU‑a posvećenima suzbijanju trgovine ljudima stručnjaci, civilno društvo, akademski krugovi i ostali dionici uključeni u rješavanje problema vezanih uz trgovinu ljudima mogu pronaći brojne informacije.

EU se bori i protiv seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece povezujući napore država članica u cilju kaznenog progona počinitelja i zaštite žrtava. Nadalje, bori se i protiv novih pojava, kao što je korištenje interneta za seksualno iskorištavanje djece (seksualni zlostavljači djece koji se lažno predstavljaju kao djeca ne bi li se sprijateljili sa svojim žrtvama i tako ih privukli).

Budući da kupnjom na internetu i korištenjem e-bankarstva internet sve više postaje dio našeg svakodnevnog života, povećava se rizik od kibernetičkog kriminala. Kibernetički kriminal prilično je niskorizična, ali isplativa aktivnost koja ne poznaje granice. Moguće ga je počiniti u masovnim razmjerima i s velike udaljenosti. Pojedinci, poduzeća, vlade, pa čak i cijela društva mogu biti izloženi prijevarama i napadima na internetu, kao što su krađa identiteta, phishing (neovlašteno pribavljanje osjetljivih podataka), neželjena e-pošta, računalni virusi i upadi u računalni sustav. Informacijski sustavi i infrastrukture posebno su izloženi napadima pomoću

Što čini EU?

Zajednička pravila EU‑a kojima se svima jamči sigurnost

Internet čini život lakšim, no građanima, poduzećima i vladama donosi i nove prijetnje.

© iStockphoto/Jean G

ill

9G R A N I C E I S I G U R N O S T

botneta (mreža virusom zaraženih računala koju bez znanja vlasnika nadziru druga računala). EU jačanjem svijesti, izobrazbom i istraživačkim aktivnostima podupire operativnu suradnju nacionalnih tijela u suzbijanju kibernetičkog kriminala. Koordinira i aktivnosti država članica EU-a kako bi se zaštitile usluge koje se građanima pružaju putem interneta te aktivnosti suzbijanja prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja. Nadalje, Europska unija uskladila je djelovanje država članica kako bi se informacijski sustavi zaštitili od kibernetičkih napada. Zaštiti europskih državljana i poduzeća od kibernetičkih prijetnji pridonosi i Europski centar za kibernetički kriminal, koji u sklopu Europskog policijskog ureda (Europola) prikuplja stručno znanje i informacije, podupire kaznene istrage i pronalazi rješenja na razini EU-a te osvješćuje o problemu kibernetičkog kriminala u Uniji.

Nedopuštene droge glavna su prijetnja zdravlju i sigurnosti pojedinaca i zajednica u EU-u. Otprilike 6 100 Europljana svake godine umre od prekomjernih doza droge, a još ih 1 700 umre zbog HIV-a/AIDS-a prouzročenih njezinom uporabom. Stotine tisuća ljudi boluje zbog ozbiljnih zdravstvenih problema prouzročenih drogom. Konzumiranje droge i dalje je visoko, a četvrtina odraslih u EU-u (80 milijuna ljudi) upotrebljavala je nedopuštene droge. Trgovina drogom je daleko najveće kriminalno tržište diljem svijeta i glavni izvor novca za kriminalne skupine. Metode i putovi trgovine drogom ubrzano se mijenjaju pa se tako mijenja i problem droge u Europi, a nove droge šire se nezapamćenom brzinom. U Europskoj uniji zabilježeno je više od 360 novih droga, što je više od broja nedopuštenih droga (234). Nove droge često se stavljaju na tržište kao zakonite alternative nedopuštenim drogama (tzv. „legalne droge”), iako većina njih nije nikad ispitana na ljudima i može biti jednako štetna kao nedopuštene droge. Europska unija, zajedno s vladama država članica, ima ključnu ulogu u rješavanju problema droge. Zakonodavstvom EU-a olakšava se otkrivanje, procjena rizika i zabrana štetnih novih droga te se potiče borba protiv trgovine drogom. U cilju smanjenja uporabe droga i poticanja prekogranične suradnje radi ometanja trgovine njome, projektima koje financira EU omogućuje se razvoj inovativnih metoda prevencije ili liječenja. Radi potpore u razradi učinkovitih odgovora na

problem droge Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) pruža EU-u i državama članicama podatke o drogama i ovisnosti o drogama u Europi.

Kako bi se uspješno borio protiv kriminalnih mreža, EU cilja na ono do čega im je najviše stalo, a to je financijska dobit. U tom smislu, pomaže državama članicama da se uspješnije bore protiv pranja novca, korupcije i krivotvorenja te da budu učinkovite u oduzimanju imovine stečene kriminalnim radnjama.

Pranje novca znači „čišćenje” prihoda stečenih kriminalnim radnjama radi prikrivanja njihova nezakonita podrijetla. EU rješava taj problem uređivanjem rada financijskih institucija, primjerice zahtijevajući od njih da prijave svaku sumnjivu ili neobičnu transakciju. Istovremeno, EU je uskladio i kaznene sankcije koje države članice primjenjuju za pranje novca.

Korupcija je blisko povezana s organiziranim kriminalom i često olakšava djelovanja nezakonitih tržišta (npr. nezakonitu prodaju cigareta, trgovinu ljudima, prostituciju, prodaju droge), koja često predstavljaju transregionalne prijetnje. EU je 2014. objavio prvo Izvješće o borbi protiv korupcije sa sveobuhvatnim naglaskom na javnu nabavu i poglavljima o svakoj od 28 država članica EU-a. U izvješću se ističu dobra praksa i područja koja treba poboljšati te se predlažu konkretne mjere za bolje sprječavanje i suzbijanje korupcije. Osim toga, EU se zalaže za uključivanje mjera za suzbijanje korupcije u unutarnje i vanjske politike, uključujući europski semestar (ciklus gospodarske koordinacije) i politike proširenja i susjedstva.

Krivotvorenje je globalni problem koji ima teške gospodarske i socijalne posljedice. Na primjer, carinska tijela na vanjskim granicama EU-a spriječila su u 2009. unos više od 43 500 pošiljaka robe za koju se sumnjalo da se njome krše prava intelektualnog vlasništva (ukupno 118 milijuna artikala). Nadalje, krivotvorena hrana, lijekovi, gnojiva, proizvodi za osobnu njegu i dječji proizvodi također mogu predstavljati ozbiljne rizike za zdravlje i sigurnost. Distribucija krivotvorenih proizvoda

Organizirani kriminal izuzetno je isplativ: kriminalcima je potrebno oduzeti financijsku dobit.

Krivotvoreni lijekovi mogu predstavljati ozbiljne rizike za zdravlje i sigurnost.

© c

cvis

ion.

de©

Europska unija

10P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

ljude da se njime bave te spriječiti nastanak novih generacija terorista. Strategija EU‑a za borbu protiv radikalizacije i novačenja terorista sadržava zajedničke standarde i mjere kako bi države članice EU-a bolje spriječile te pojave. EU je usredotočen na posebne mjere koje mogu dodati vrijednost međunarodnim, nacionalnim i lokalnim naporima u sprječavanju radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma te kojima se osigurava važan okvir za suradnju u pogledu odgovarajuće reakcije koju treba potaknuti diljem EU-a.

Uključivanje civilnog društva i osoba u izravnom kontaktu s ciljanim pojedincima ili ranjivim skupinama stanovništva može rezultirati nizom sredstava i resursa. Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji povezuje stručnjake uključene u borbu protiv radikalizacije u cilju razmjene najbolje prakse i udruživanja znanja i iskustava.

Borba protiv financiranja terorizma u jednakoj je mjeri ključna komponenta strategije EU-a za borbu protiv terorizma. EU je razvio niz mjera kojima je cilj uskratiti teroristima pristup financijskim sredstvima i oduzeti im mogućnost da sudjeluju u kriminalnim aktivnostima.

Proteklih je godina većina terorističkih napada izvedena uporabom eksploziva, obično eksplozivima ručne izrade od kemijskih proizvoda široke potrošnje dostupnih široj javnosti. EU se stoga zalaže za ograničavanje pristupa toj vrsti kemijskih prekursora i poboljšanje sigurnosti opreme za izradu eksploziva i bombi kako ih teroristi ne bi mogli zlouporabiti. Akcijskim planom EU‑a za jačanje sigurnosti eksploziva predviđaju se konkretne mjere usmjerene na sprječavanje, otkrivanje i reagiranje na zlouporabu eksploziva.

Prijetnja od terorističkih napada kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim materijalima (CBRN) i dalje je velika. Sveukupni je cilj akcijskog plana EU‑a u području CBRN‑a smanjiti prijetnju i štetu od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata

Teroristi često u napadima koriste eksplozive ručne izrade.

© F

lyin

g Co

lour

s Lt

d/D

igita

l Vi

sion

/Get

ty Im

ages

Europski policijski ured (Europol) pomaže državama članicama EU‑a u borbi protiv teških međunarodnih zločina i terorizma. Djelujući kao kriminalistička obavještajna agencija, Europol prikuplja, analizira i širi informacije o kriminalnim i terorističkim mrežama te izvješćuje o trendovima u organiziranom kriminalu i terorizmu u EU‑u. Europol pruža i operativnu potporu agencijama država članica EU‑a za provedbu zakona te koordinira zajedničke prekogranične istrage država članica EU‑a.

Europska visoka policijska škola (CEPOL) podupire prekograničnu suradnju i razmjenu informacija osposobljavanjem osoblja država članica EU‑a zaduženog za provedbu zakona, koje se na taj način upoznaje s instrumentima prekogranične suradnje i njihovim korištenjem.

jednostavnija je u današnje vrijeme zbog raširenijeg korištenja internetom te predstavlja izuzetno isplativu i niskorizičnu aktivnost. Kako bi se spriječila distribucija krivotvorenih proizvoda unutar EU-a, ojačana je provedba prava intelektualnog vlasništva tako da države članice EU-a sada mogu primjenjivati nekaznene sankcije i mjere protiv krivotvoritelja.

Praćenjem i oduzimanjem sredstava i ostale imovine stečene kriminalom učinkovito se narušavaju aktivnosti kriminalnih skupina te se obeshrabruje kriminalna aktivnost. Korištenjem vraćenih sredstava u socijalne svrhe te za jačanje provedbe zakona u cilju sprječavanja kriminala pridonosi se dobrobiti društva u cjelini.

Borba protiv terorizma

Terorističke prijetnje ne poznaju granice. Unutar europskog područja slobodnog kretanja, države članice EU-a moraju usklađeno djelovati radi zaštite demokratskih vrijednosti svojih društava te prava i sloboda svojih građana. U tu svrhu strategija EU‑a za borbu protiv terorizma ima četiri cilja:

• sprječavanje radikalizacije i novačenja terorista;• zaštita građana i kritične infrastrukture;• kazneni progon terorista i njihovo privođenje pravdi;• odgovor na terorističke napade kako bi se

smanjile njihove posljedice.

Kako bi se spriječili teroristički napadi, od ključne je važnosti iskorijeniti terorizam na izvoru, tj. obeshrabriti

11G R A N I C E I S I G U R N O S T

koji su prouzročeni nenamjerno ili namjerno ili su posljedica prirodne nesreće, među ostalim i jačanjem sposobnosti otkrivanja i povećanjem pripravnosti i sposobnosti reagiranja.

Teroristički napadi mogu uzrokovati i različite krize, kao što su oštećenja kritične infrastrukture (isto vrijedi i u slučaju prirodnih katastrofa). Štete i drugi poremećaji na kritičnoj infrastrukturi koja se koristi za održavanje vitalnih društvenih funkcija mogu biti prijetnja sigurnosti i dobrobiti EU-a i njegovih građana. EU ima Europski program zaštite ključne infrastrukture (EPCIP), koji se sastoji od različitih mjera, od kojih je jedna zajednički pristup procjeni potreba zaštite određene europske kritične infrastrukture (ECI), pri čemu se naglasak stavlja na energetski i prometni sektor.

Dijalog i suradnja sa zemljama izvan EU‑a

Radi učinkovitog rješavanja zajedničkih sigurnosnih izazova i problema EU sudjeluje u političkim dijalozima i surađuje sa zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi (UN). U tu svrhu EU se koristi svojom mrežom, koju čini 140 delegacija EU-a diljem svijeta koje zastupaju interese EU-a i njegovih građana u inozemstvu. Time se osigurava rješavanje mogućih prijetnji europskoj unutarnjoj sigurnosti na izvoru i prije nego što zahvate područja EU-a. Osigurava se i potpuna dosljednost mjera borbe protiv kriminala i terorizma i njihovo nadopunjavanje s općim vanjskim politikama EU-a.

EU ima na raspolaganju nekoliko vrsta instrumenata za suradnju sa zemljama izvan EU-a u području sigurnosti. Riječ je o političkim instrumentima (bilateralni i regionalni politički dijalozi i akcijski planovi te sigurnosne strategije, na primjer za regiju Sahel i Rog Afrike), pravnim instrumentima (poput međunarodnih konvencija u području terorizma, droga, organiziranog kriminala ili korupcije), civilnim misijama EU-a u zemljama izvan EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike te financijskoj potpori i izgradnji kapaciteta u okviru instrumenata EU-a za vanjsku suradnju (Instrument za pretpristupnu pomoć, Europski instrument za susjedstvo, Instrument za razvojnu suradnju, Europski razvojni fond, Instrument za stabilnost).

Sprječavanje i suzbijanje nezakonite migracije i iskorjenjivanje trgovine ljudima također je jedno od prioritetnih područja EU-ova Globalnog pristupa migraciji i mobilnosti (GAMM), kojim se osigurava sveopći okvir vanjske migracijske politike i politike azila (za više informacija vidi brošuru „Migracije i azil”).

Financijska sredstva EU‑a za potporu borbi protiv kriminala i terorizma

U razdoblju od 2007. do 2013. Okvirnim programom za sigurnost i zaštitu sloboda pružena je potpora europskoj prekograničnoj suradnji u borbi protiv kriminala i terorizma te u njihovu sprječavanju. To je učinjeno putem posebnih programa Sprječavanje i borba protiv kriminala, iz kojeg je dodijeljeno 600 milijuna eura za mjere usmjerene na sprječavanje kriminala, provedbu zakona i operativnu suradnju, i Sprječavanje, spremnost i upravljanje posljedicama u vezi s terorizmom i drugim rizicima vezanim uz sigurnost, kojim se pridonijelo zaštiti kritične infrastrukture i upravljanju krizama izdvajanjem sredstava u iznosu od 140 milijuna eura.

Kako bi se i dalje osiguravala visoka razina sigurnosti u EU-u, u razdoblju od 2014. do 2020. iz Fonda za unutarnju sigurnost (instrument u području policijske suradnje, sprječavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama) dodijelit će se nešto više od 1 milijarde eura za financiranje mjera usmjerenih na borbu protiv prekograničnog, teškog i organiziranog kriminala, uključujući terorizam, te jačanje koordinacije i suradnje između tijela za provedbu zakona i ostalih nacionalnih tijela država članica EU-a. Fond će pridonositi i jačanju kapaciteta država članica EU-a i Unije kako bi se učinkovito upravljalo rizicima i krizama koji mogu ugroziti sigurnost i zaštitilo ljude i kritičnu infrastrukturu od terorističkih napada i ostalih događaja koji prijete sigurnosti.

FOND ZA UNUTARNJU SIGURNOST – POLICIJA

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Ukupno 2014.–2020. (u milijunima eura)

Izvor: Europska komisijaNapomena: Irska i Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluju u ISF-u – Policija.

AustrijaBelgija

BugarskaCipar

Češka RepublikaNjemačka

DanskaEstonija

ŠpanjolskaFinska

FrancuskaGrčka

HrvatskaMađarska

IrskaItalijaLitva

LuksemburgLatvijaMalta

NizozemskaPoljska

PortugalRumunjska

ŠvedskaSlovenijaSlovačka

Ujedinjena Kraljevina

12P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Stvaranje schengenskog prostora, širokog područja slobodnog kretanja kojim je obuhvaćen veći dio Europe, jedno je od najznačajnijih i najopipljivijih postignuća EU-a. Time je omogućeno dotad nezapamćeno povećanje mobilnosti europskih građana i državljana zemalja izvan EU-a, koji mogu slobodno putovati diljem tog zajedničkog područja. Osim toga, ono je i glavni čimbenik rasta i napretka država članica EU-a. Nedavna i buduća proširenja schengenskog prostora dodatno jačaju slobodu kretanja ljudi. EU će i dalje omogućavati zakonit pristup području država članica, a pritom će poduzimati mjere kako bi osigurao da vanjske granice tog područja i dalje budu sigurne. U tu svrhu razvit će se sustav pomoću kojeg će Frontex – Europska agencija za granice moći objediniti resurse iz svih država članica EU-a radi osnivanja timova europske granične straže koji mogu brzo djelovati.

Prekogranični kriminal i terorizam i dalje su izazov za unutarnju sigurnost Unije te stoga zahtijevaju jasne i sveobuhvatne odgovore. Djelovanjem EU-a ojačat će se suradnja među tijelima država članica EU-a

zaduženima za provedbu zakona, osobito kako bi se riješio problem trgovine ljudima, krijumčarenja, kibernetičkog kriminala i korupcije. U cilju borbe protiv terorizma i radikalizacije EU će odrediti mjere koje će imati konkretan utjecaj na pitanja poput stranih boraca. Europski građani koji putuju u inozemstvo kako bi se pridružili terorističkim organizacijama predstavljaju nakon povratka najozbiljniju prijetnju unutarnjoj sigurnosti EU-a, kako u pogledu radikalizacije i novačenja tako i u pogledu sposobnosti da počine terorističke napade. EU želi stvoriti i sustav za obradu podataka iz popisa imena putnika (PNR). Riječ je o informacijama koje prikupljaju zračni prijevoznici tijekom redovitog poslovanja, kao što su metoda rezervacije i cijeli plan putovanja, a koje su važne u svrhu borbe protiv teških oblika kriminala i terorizma. Na primjer, zahvaljujući obradi podataka iz PNR-a mogu se otkriti putovanja stranih boraca koji napuštaju ili se vraćaju u EU zrakoplovom. Usklađenim pristupom na razini Unije također će se osigurati odgovarajuća i jedinstvena razina zaštite za obradu podataka iz PNR-a u EU-u.

NA-04-14-863-H

R-C

Saznajte više

ISBN 978-92-79-41688-0doi:10.2775/25680

X Internetske stranice Glavne uprave Europske komisije za unutarnje poslove: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs

X Internetske stranice Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije: http://frontex.europa.eu

X Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima: http://www.eulisa.europa.eu X Internetske stranice EU‑a posvećene suzbijanju trgovine ljudima: http://ec.europa.eu/anti-trafficking X Internetske stranice Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama: http://emcdda.europa.eu X Internetske stranice Europskog policijskog ureda: https://www.europol.europa.eu X Internetske stranice Europske visoke policijske škole: http://www.cepol.europa.eu X Imate li pitanja o Europskoj uniji?

Obratite se službi za informiranje građana Europe Direct: 00 800 6 7 8 9 10 11 – http://europedirect.europa.eu

Izgledi za budućnost

Programom EU-a za istraživanje u području sigurnosti također se podupire razvoj novih i inovativnih rješenja za borbu protiv kriminala i terorizma. U okviru općeg cilja povećanja sigurnosti građana, program se bavi pitanjima poput sigurnosti u gradovima, forenzike, zaštite od CBRNE-a (kemijski, biološki, radiološki

i nuklearni eksplozivi), obavještajnih aktivnosti protiv terorizma i tehnologija u području provedbe zakona. Dobar je primjer takva ulaganja projekt EDEN, koji obuhvaća cijeli ciklus CBRNE-a (sprječavanje, pripravnost, odgovor i oporavak) i koji je usmjeren na razvoj i osiguravanje kapaciteta otpornosti EU-a.