P o š t a r i n a p l a ć e n a u g o t o v o m . Ciena 3 K u n e

POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK Broj 89. Bjelovar, veljače 1943. Godina III.

Po Hrvatskoj ' .Poslovnik JE u subolu 6. t. mj.

posjetio u bolnici no Rebru hra-bre ' ranjenike iz borba s pl jačka-škim odmetnicima. Poslovnik je u ponedjel jak S. t. mj. primio sliupi-nu hrvatskih pilota — boraca t. zv. skupinu „Džal", koji nakon od-mora li Domovini polaze na isto-č n o bojišie u nove borbe i, na put, nove slave hrvatskog oružja.

Ministar narodne prosvjete dr. Mile Slarčević priredio je dne 6. t. mj. svečano primanje u dvorani Trgovačke komore u slovnom Sradu Zagrebu. Na primanju su o-držali značajne s o v o r e o borbi protiv Sovjetskog saveza naš mi-nistar narodne prosvjete, te njema-čki general Edmund vites Glaise von tlorstenau.

Feldkommandatura u Zagrebu priredila je 7. t. mi. u zgradi Ma-tice hrvatskih obrtnika svečanost predaje počastnih diplomo rodite-l j ima i rođacima poginulih hrvat-skih legionara. Diplome je Fiihrer vlastoručno podpisao. Tom prili-kom je Feldkommandant general— ma jor Kćssaćk u prisutnosti za-stupnika Poglavnika generala Ive pl. Perčeviča, n jemačkog poslanika Siegfrieda viteza Kasehe-a i dru-gih brojnih odličnika o d r ž a o go-vor, u kom je naglasio d a se hr-vatskih legionara s jeća u drugar-skoj vjernosti i n jemački narod, a s jećat ć e ih se i buduća pokolje-n ja , jer su oni ušli u njemačku po-viest.

Dne S. t. mj. je Poglavnik u pratnji 'prabilježnifca dr. Mirko Pu-ka preglsdao sud oružanih snaga u Novoj Vesi. Poglavnik je u raz-nim sobama'po jedinih vojnih su-d a c a pregledao razne kaznene spise i d a o pojedinim izvjestiteljima upute u pogledu posla i uredova-nja . Nakon toga je pregledao za-tvor oružanih snaga u Novoj Ve-

Oslobođenje Bihaća od komunističkih banda i njihove strahovlade

ZAGREB, 6. veljače. Jedan izvjestitelj PK-a javlja, da je u petak 29. pr. mj. oslobodjen Bihać, k o j i . je jedno vrieme bio zaposjednut od komunističkih banda. Njema-čke i hrvatske oružane snage, koje sustavno čiste našu zemlju od odmetničkih pljačkaša, dočekane su najsrda-čnije u Bihaću, gdje je naš živalj mnogo pretrpio od par-tizanske strahovlade. Starodrevni hrvatski grad Bihać time se opet povratio svom normalnom životu. Komunističke su rulje, koje su u Bihaću imale svoj glavni vojnički stan, brzo i temeljito iztriebljene u pobjedonosnom naletu oru-žanih snaga. (HDU)

Novi porazi odmetnika BOSANSKI PETROVAC, S. veljače. Tokom velikih

djelatnosti čišćenja ovih krajeva od odmetničkih banda imale su njemačke i hrvaiske oružane snage velikih uz-pjeha. Njemačke i hrvatske oružane snage zauzele su Bo-sanski Petrovac. (HDU)

Bosna pod zaštitom oružanih snaga (PK) U borbi protiv boljševičkih odmetničkih brigada na Balka-

nu čiste jedinice n jemačke oružane snage za jedno s hrvatskim drugo-vima u; oružju ovih dana najopasni je banditske zakutke u Bosni. N'a srednjem područiu riebe S a n e bio ie bačen natrag neprijatelj, koji je no pojedinim mjestima uz brojčanu n a d m o ć pružao ogorčeni odpor . Već i dielovi južne Bosne stoje pod zaštitom n jemačke voi-fce. Komu-nistički banditi povlače* se ubijajući i paleći natrag, njemačka vojska u svom napredovanju zauzimlje i čisti brojna sela opl jačkana o d ban-dita, d o k se na ruševinama crkva i kuća svagdje nailazi na boljševi-č k e nadpise i simbole. U bosanska sela se za jedno s napredujućom n jemačkom vojskom v r a ć a prvo smirenje, svagdje je započelo snab-djevanje i vraćanje b jegunaca. Njemački vojnik vodi ovu borbu pro-tiv najbestijalnijih i najzloglasnijih banditskih brigada uz najteže vre-menske prilike i na najtežem području. Nadljudski napori u divljim bosanskim gorama na području Grmeča označuju o v o napredovanje, čiji j e cilj uništenje važnih središta odmetnika i sakrivenih glavnih ko-lovodja komunističke pobune, koji se drže daleko u pozadini.

Hans K o n i g (HDU)

Širom Hrvatske održane su komemoraci je hrvatskim palim ju-nacima pri obrani Stalingrada. Na-roči to su svečane priredbe osim priredaba u glavnom gradu odr-žane u Sara jevu i Osieku.

\ Na spomen prvog dolazko u

Banja Luku državnoj bolnici 'lie-čnici i namještenici državne bol nice stvorili su zaključak postaviti Poglavniku dostojan spomenik na najljepšem mjestu bolničkog vrta. T a k o ć e B a n j a ' Luka vrlo brzo dobiti prvi spomenik Poglavniku.

o ratnim srdCima Rat sa svim svojim slrafiolama

svojim neumoljivim zakonima i kru-tim zaMjevima, svojim žrtvama, a napokon svojom neizvjeSnoSću dje-luje na dušu svakog pojedinca. Briga se uvlači u svako srdee kao 1 slrepljenje za naše najmilije. Sto više ima tko izgubiti, to će i više strepili pred nemani, koja bez ob-zira upropašćuje, uništava, satire krivce, a i nedužne. S njom se uHvatiti u koštac mogu samo naj-jači, samo oni, koji stavljaju sve na kocku, koji sve žrtvuju, da nad-vladaju tog groznog molofia, koji od vremena do- vremena izlazi iz baruštine crnog podzemlja, da iz svoji/i otrovniR ralja sipa paklen-sku vatru na čovječanstvo.

Gdje se god pojati rat, svuda stubokom promieni ne samo vanj-ski oblik života nego i unutarnji duševni život pojedinca. Rat je neumoljiv, bez obzira. U ratu ne-ma one divne sigurnosti, sređenog i donekle bar odredenog državnog života. Svuda osjećamo krute i neumoljive zakone rata, svuda nje-gove zafitjeve, koji nas ograničuju u našim običajima i Htijenju.

Muževi idu u rat, da se bore za domovinu, a mi koji ostajemo kod kuće, nosimo svu težinu brige za našim dragim borcima. Osim ove brige svaljuje se i na pojedin-ca, pogotovo U selima, teški teret podvostručenog rađa, jer se bor-ba za obstanak i za po-bjedu vodi i u pozadini. Tako rat neminovno nosi sa sobom brige i jade. Vedrina mirnog i udobnog života protkanog malim svakdašnjim brigama se sve. više gubi. Ljudi postaju drugačiji, oz-biljniji, tvrdi a i zreli/i.

Čovjek, koji je sretan i bez-brižan, postaje lafiko sebičan. Onaj pak, koji se bori protiv nedaća ži-vota, lakše će razumjeti brata, ko-ji pati. Tko je izkusio, kako srdee znade boljeti i krvariti, ražaiit će se i nad nesretnim bratom, a onaj koji je sam povrieden, suosjećat će boli ranjenog. Zato nailazimo usred rala i često na ljude, kcji.'u bez oklievanja pripravni žrtvovati se za bližnjeg. Zato će se riedko tko oglušiti vapaju nesretnog brata,

H~ VAT3KA MA.!- ' SVEUO. ' liNJlifUOA

BILOGORA

malo tko zatvorili vrata pred oni-ma, koji potucaju u ime nastra-dali,6. Malo se tko ne će ražalili sad biednima, koje je rat pogodio u svoj svojoj straRoti. Malo tko ne prigrlili ratnu sirotčad, udove i djecu, koja su 'ostala bez doma, muževa i roditelja, bez sunca lju-bavi i toplote ognjišta.

Očišćena i oplemenjena prie-gorom i žrtvama, ta ratna srdea gore svetim plamenom milosrđa.

„mi.or.QKA"

To su ta zlatna i dobra Hrvatska srdea, koja se uz vlastite brige ra-do brinu i za nevoljnog brata i koja pomažu i žrtvuju gdje god i. koliko god mogu. 7o- su ta pleme-nita srdea, koja odkiđaju od-sebe i davaju rado, bratski, bez prigo-vora sretni, Sto mogu pomagati, viđali rade i svojom ljubavi doča-rati tračak nade u tužnim očima oni, koje je rat pogodio strahovito težko i svom nesmUienoSću.

K. K-ć

Broj 89

Ustaški pokret Hrvatska će biti vječna . . .

Uzpostavom Nezavisne Drža-ve Hrvatske ni|e stvoreno ništa novo ili neprirodno, što nc bi bilo sposobno za život, nego je obnovljena tisućgodiSnia država, boja ie prije S40 godina obstojala i u kojoj je hrvatski narod živio.

Nezavisnu Državu Hrvatsku obnovio je hrvatski narod vlasti-tim snagama svojim samopriego-rom i višestoljetnom borbom, a u prvom redu borbom UstaSkog pokreta, na čelu sa svojim Po-glavnikom.

UstaSki pokret nije stranka, koja hoće narodu nametnuti svoj program, koji je stvoren za zele-nim stolom, već je to pokret na-roda, pokret koji nosi vječne ide-ale, a koji te svoje ideale hoće usaditi u cieli hrvatski narod, ba-ko bi se on mogao što lahše i bolje danas u ovim tešhim vre-menima unutar svoje domovi-ne izgraditi i srediti, a sve zato, da se više ne ponove dani, da nam tudjin zasjedne na grbaču, babo je to u prošlosti često bivalo.

Ustašbi pobret obuhvaća sve slojeve hrvatskog naroda te u nje-mu nema razlike stališa niti .par-tija", nego samo hrvatshi narod i Ustašbi pobret.

Ustašbi pokret obuhvaća i hrvatshu mladež, boja je po Usta-šhim načelima podieljena u dob-ne skupine, koje imaju zadaću tu mladež odgajati u duhu Ustaških načela, kako bi ta mladež danas sutra kada dodje vrieme bila spo-sobna i tako izgradjena s punim pouzdanjem i s odgovornošću pred cielim narodom preuzeti na sebe daljnju izgradnju naše slobod-ne države.

Ustaška mladež odgaja se u svim pravcima, u ćudoredju, u hr-vatskom duhu a i u svim grana-ma športa.

Da je ustašku mladež potreb-no odgajati vidimo . iz primjera naših savezničkih država: Italije i Njemačbe.

Našu mladež, treba odgojiti u ustašbom duhu, po ustaškim na-čelima, jer će se naučiti naša mla-dež na red, na stegu i uzdržljivost, a naši stariji kad budu vidjeli ta-ko odgojenu mladež i punu duha i vjere, vjere u Ustaški pokret,

vjere u svoga P o g l a v n i k a , zna-ti će, da takva mladež nc može krenuti zlim putem, te da Hrvat-ska počivajući na takovom nara-štaju nc može propasti.

Što bolie uzgajamo mladež, to znajmo da su čvrSći temelji Nezavisne Države Hrvatske da je tiriic sigurnija njezina budućnost, koja mora nama svima ležati na srdeu, pa stoga upnimo sve svoje snage, svaki pojedinac treba dati sve što dati može svahi, se treba natjecati u tom radu. Samo zdrav podmladab čini zdrave temelje države; zdrava Ustaška mladež zdravu Ustašku Hrvatsku. Samo Ustaška Hrvatska nam jamči da će Hrvatska bili vječna, da će Hr-vatski narod sebi steći dostojno mjesto u novome poretku Europe te da će u Hrvatskoj vladati sa-mo Bog i Hrvati, a Hrvatska biti samo Hrvatima. Ustaška mladež dokazat će svojim djelima, da je dostojna svojih velikih predja, koji su vjekovima stajali na braniku kršćanshe Europe, i živote svoje žrtvovali za uljudbu, a time će dobazati da je u svabo doba i uvieb

ZA POGLAVNIKA I DOM -SPREMNA!

Ivan Ceranac

Predziđe europskog, poslanja bila je bitka kod Staljingrada

Glavni slan Vodje Reicfia, 3. veljače. Vrhovno zapovjedničlvo njemačbe oružane snage objavljuje ovo posebno izvješće:

Dovršena je borba za Staljin-grad. Vjerna svojoj prisezi do zadnjega daha, podlegla je VI. vojsba pod uzornim zapovjedni-č k o m generala feldmaršala Pau-lusa premoći neprijatelja i neda-ćama prilika. Njenu sudbinu dicle jedna divizija proluzrakoplovnog topničtva njemačkog zračnog oru-žja, dvie rumunjshe divizije i j e d -n a h r v a t s b a p u k o v n i j a , b o j i su, u vjernom bratstvu po oružju sa svojim drugovima iz niemačkc vojske, do kraja izvršili svoju du-žnost.

loS nije vrieme opisali tok o-pcracija, koje su dovele do ovog razvoja. Icdno se može mcdiulim već danas reći: Žrtva ovč vojske nije bila uzaludna. Kao predzidc povieslnog europskog poslanja, o-na je kroz mnogo tjedana lomila juriš Sesl sovjetskih vojshi. Posve-ma obkoljena od neprijatelja, ona je u daljnim Ijednima najtežih borbi i najkrućih oskudica vezivala jake

protivničke snage. Ona je lime njemačkom vodstvu pružila vreme-na i mogućnosti za •protumjere, od -čije je provedbe ovisila sudbina čitavog • iztočnog bojala. Stojeći pred ovom zadaćom, izdižala ie konačno VI. vojska i onda, kad trajanjem obkoljivania i nastavkom operacija zračno oružje, unatoč krajnjih napora i najtežih gubita-ka, nije bilo u stanju, osigurati iz-dašnu obskrbu zračnim pulem I kad je sve više nestajala i kona-čno nestala mogućnost, oslobo-d jenja.

U dva navrata od protivni-ka zatražena predaja ponosno je odblonjena. Pod zastavom' buba-stog križa, koja je, na dalebo vid-ljivo bila iztaknuta na najvišoj ru-ševini Staljingrada, odigrala se po-sljednja borba. Generali, častnici, podčastnici i momčad • borili su se rame uz rame do posliednjcg met-ka. Poginuli su, da bi Njemačka' živjela. Niihov uzor živjet će do najpoznijih vremena unatoč lažne boljšcvičhe promičbc. Divizije pah VI. vojsbe već se nanovo postro-javaju. . (DNB)

Hrvatski krugoval održao je posebno izdanje u počast junaka Staljingrada

Z a g r e b , 4. veljače. Dne 4. vojnu, uzmognu pripremiti sve što

Ustaški sastanak u Bolču i Farkaševcu

U nedjelju održan je ustašbi sastanah u Bolču i Farhaševcu. Sa-stanci su se održali u školi, boja je bila puna hrvatshog seljačtva oba spola, lzaslanih Ustaškog Sto-žera .Bilogora" stožerni pobočnih Rudoll Srnah izložio je potrebu organiziranja i ohupljanja svih po-zitivnih snaga hrvatshog naroda oho Poglavnihove zastave. Priba- ' zao je kriminalno-patološko dje-lovanje odmetnika i junačku bor-bu hrvatskog naroda za ljepšu i bolju budućnost Nove Europe. Iza govora stožarnog pobočnika Rudolfa Smaka, govorila je sto-žernica Ženske Ustaške Mladeži Mira Marbović iznoseći potrebu-organiziranja hrvatskih djevojaha i podcrtavši odgojno narodnu va-žnost, boja iz toga proizlazi.

Govornici su bili pomno sa-

veljače u 12.50 sati i 2 sata po-sliie podne Hrvatshi brugoval o-držao je posebno izdanie u po-čast junaba Staljingrada. Tom pri-likom rečeno je ovo:

U slavnu vojničku poviest savezničkoga njemačkog naroda kao i na najsvjetliju stranicu hr-vatske vojničke poviesti spada bezprimjerno djelo junačtva i ev-

je potrebno, da se, kad to odluči vrhovno zapovjedničtvo europ-skih savezničkih oružanih snaga, zadade neprijatelju odlučan udarac.

Cieli hrvatski narod klanja se žrtvi Hrvatske dobrovoljačke pu-kovnije, boja je. dostojno najljep-ših uzora u prošlosti, zadužila hr-vatshi narod. Isto se taho blanja-

ropshe sviesti, boje su založivši m o žrtvi savezničkih njemačkih nm; S l . n l ,J 1: I ../.inill.1 hrtii ci. nrfoni ntnt« A. svoj život dali vojnici Njemačhog Reicha, vojnici savezničhe Ru-munjshe i hrvatsba dobrovoljačba pukovnija, koja je rame uz rame s vojnicima Reicha i s vojnicima Rumunjske branila Staljingrad pro-tiv premoćnog neprijatelja vežući time brojne neprijateljske snage blizu tri mjeseca dana. Iunaci Staljingrada pokazali su bezpri-mjerne vojničhe vrline u vršenju vojničke dužnosti. Veličina njiho-va djela i njihove žrtve nije samo u tome, što su zadali veoma vi-soke gubitke neprijatelju Europe, nego su vojskama Europe omo-gućile, da u času posljednjeg o-čajničhog napora boljševičhih sna-ga, boje su htjele izrabiti zimshu

slušani te često prehidani burnim odobravanjem naročito kod spo-mena Poglavnika.

Sastanci su završeni pjeva-njem državne i ustaške himne.

I ovaj puta naše selo je po-kazalo, da čvrsto i nepokolebivo stoji uz svoga Poglavnika i da je spremno u svako doba pridonieti na oltar Domovine i najveće žr-tve, ako to iziskuje potreba naše države.

vojnika, boji su vršeći svoju du-žnost, zadužile Europu i cieli sviet

Uzpomena na junake hrvatske dobrovoljačbe puhovnije u Staljin-gradu ostaje u srcima Hrvata traj-na i ponosna. Hrvatski narod ne će nibada zaboraviti svoje pale junahe, kao ni njihove obitelji. U razdoblju slavnog vojevanja, u ko-jemu su od studenog predprošle godine pronieli slavu hrvatshoga oružja, njihovo držanje i njihova žrtva u Staljingradu jest vrhunac muževnosti, rodoljublja, sviesti i junačtva. Te slavne stranice po-čeli su izpunjati hod Harkova, ne zaostajući ni najmanje u junačtvu i požrtvovnosti za vojnicima sa-veznika i izpunjali su sve novom i novom slavom do Staljingrada, zašluživši najviša priznanja i sa-mog Poglavnika i svojih predpo-stavljenih častnika na iztočnom bojištu. Hrvatshi častnici, dočastni-ci i domobrani predstavljali'su u-zorno jedinstvo u požrtvovnosti i samozataji. Oni su pod vodstvom slavnog feldmaršala Paulusa izvr-šili djelo, hojemu se- klanja 1 ko-lemu će se uvieb blanjati hrvatshi narod. Ciela Hrvatska stoji uznjt-

Strana 2 „BILOGORA"

Broj 89 "BiLOGORA" Strana 3.

liovu žrtvu ispunjena najvećim ponosom, koji je i njih i ispunjao, dob su d o braja ustrajali na bra-niku svoje domovine i Europe.

San lolikih pokoljenja, lioia su proljevala krv sa ostvarenje naše slobode ostvario se pred dvie godine, kada je na? Po-glavnik proglasio slobodu i ne-savisnost ispašenc naše domovine.

Obnovl jena naša država stvo-rena je pod posebnim prilikama, I. i. stvorena ie na 'razvalinama umjelne tvorevine, koja ie nasto-jala u nedavnoj našoj -prošlosti svim sredstvima ugušiti svaku na-cionalnost i sviest o našoj držav-nosti. Najviše se to pokušavalo, a i radilo, na prosvjetnom polju, ier su se držali onog pravila, da tko savlada ljudskim dušama, da taj vlada s cielim narodom, s njego-vom pokretnom i nepokretnom imovinom. Ulaseći u našu obnov-ljenu Domovinu našli smo rasva-Ijenu i opustošenu ne satno go-spodarski nego i duhovnu pra-zninu i pustoš naših generacija — našli smo mnogo korova, koji je gušio našu nacionalnu sviest i tro-v a o našu najmladju generaciiu.

Uloga i sadatak učiteljstva u Ustaškoj Hrvatskoj. bit će u tome, da taj korov iščupa, a taj otrov odstrani i da oplemeni nove ge-neraci je onim divnim idejama u-staštva, a koje se temelje na prav-di, poštenju i ljubavi prema ovo j izmučenoj i israblienoj dragoj Do-movini. Val jda ni u jednom po-

Isa toga su odsvirane hrvat-ska državna i ustaška himna, nie-čka himna, rumunjska himna i p o slije toga koračnica: U boj, u b o j !

v'cslnom razdoblju nije pala to-lika odgovornost na učitelistvo koliko sada, jer treba duhovno iseradili generaciju, koja će bili stup budućnosti i zalog naše sa-mo-talnosti. (.'graditi nekoga nije lagana stvar, jer je potrebno is-punjenje mnogih preduvjeta, lo jest morjk' biti intelektualno iak. moralno jzgradjen i nacionalno sviestan. Svega toga ležko je da-nas naći u iednom biću. ier se to b će razvijalo pod rasnim tudiim uplivima, koji su nastojali uzgojiti nastavno osobl je u onom snvslu i pravcu, kako ie to niima bilo po-godno. Zato, a k o h o ć e m o imali bolju budućnost i jaku garanciiu slobodi naše Domovine, moramo biti najprije isgradieni u ustaškom duhu, a to ie duh poštenja, mo-ralnosti i beskonačne ljubavi pre-ma Domovini. I kada budemo ta-kovi, t. i. kada ćemo tako osjećali i djelovati, posljedica ć e biti ta, da ć e m o stvarati generaciiu ko ja će biti ićgradiena onako, k a k o to Ustaška načela traže. R a d je o -groman, a zadatak vrlo težak, te iziskuje mnogo samopriegora i intenzivno6 rada, na svim poljima ljudskog djelovanja, jer ier U s t a -š tvo ni je ništa drugo, n e g o sve-s t r a n o izgrad j ivanie č o v j e k a , i t o č o v j e k a u p r a v o m smislu ri-eč i . Koliko god nam se pruža

I veliki zadatak, tolika ista je i ve-I lika odgovornost — budući bi I uslied vlastite neizgradnie stvarali I pokoljenja onakova , kakova lo

ustaška naša država ne želi i ka-kovo zlo nastoji se svuda i na svakom mjestu iztriebiti. jer naši neprijatelji htjeli su nas otrovati s rasnim otrovima i na rasne nači-ne samo, da mogu s nama go-spodariti i tvarno i moralno nas israbliivali. Ali, zahvaljujući samo Ustaškom Pokretu neprijatelju to nije uspjelo i o n o slo. što se na-lasi kod nas, o n o će postepeno

Vodstvo odmetnika sastojalo se o<l četničkih vođa , djelatnih srbskih častnika, Židova i istaknu-tih komunista. Napadaii na hrvat-ska sela- i trgoviš'na mjesta, na vojničke i ustaške obhodnjc . \na mirne prolasnike cestom te n a željesnička i druga prometna sred-stva i mostove vršili su se uglav-nom noću. iznenada, iz sasiede.

Četničko komunističkih sloči-n a č k h napada ja u Nezavisnoj .Dr-žavi Hrvatskoj bilo je veoma mno-go. Iugoistočna Hrvatska proživje-la ie uslied tih napadaja u prvoj godini s lobodnog državnog života dane najtežih izkušenia i muka, vrieme, u kome su divljački na-goni odmetnika izoisali jezovite stranice u mnogim hrvatskim ma-njim ili većim naseljima. Nebro-jene hrvatske obitelji pogodila je najbolnije zločinačka odmetnička ruka. Izgledalo ie, kao da su se na ovom tlu povratila najmračnija vremena prošlosti Balkana . . . 1

O n o što za sada objavl juje-mo o težkim časovima, što ih ie morao proživjeti naš sviet, potre-sa iz temelja dušom svakog pro-sviećenog čov jeka .

Hrvati, katolici i muslimani ubijani su i mučeni na grozne načine. I u paljenju njihovih d o -mova i uništavanju imovine došle su d o punog maha zločinačke ose bine odmetnika. Ubijalo se če-sto od reda sve, što je došlo pod dohvat četničko-komunističkog no-ža ili puške.

Ljudima bi odrezivali ili raz-mrskavaii glave, izrezivali grkliane vadili oči, rezali uši, nosove, ruke i noge, gulili kožu s glave i tiela, odrezivale spolne organe, d jevoj-kama i ma jkama resali grudi, i u nepojmljivom sadismu stavljali ma-lu djecu na odrezane grudi, nabi-jali ljude na kolac i pekli na o g nju, trgali im nokte sa ruku i no-gu, boli ih nožem pod nokte, re-zali im živo meso na rukama, podkivali tabane čavlima, nožem vadili srdea, kundačiti Ih d o ne-sviesti i t. d. O d zvjerskog ma-hnitanja odmetnika nisu bila p o -šteđena ni d jeca . UMjali su ih i

ispasti, sahvaljujući sdravim na-čelima Ustaštva. Kada ćemo o v a -ko raditi, o n d a ć e budućnost na-še domovine bili osigurana, jer smo mi,, koji usga jamo našu ge-neraciju sviestni svoje odgovor-nosti i važnosti odgo ja , koji utje-č e na formiranje nacionalnih o -sjećaja. O n a j nastavnik, koji bi radio protivno, nego što Domovi-na od niega traži, neba znade da čini veliki grieli prema svome na-rodu od koga ć e i dobili zaslu-ženu baznu. R. SRNAK

u naručju majhi. Klali su žene i diecu. Strašni događaj i u selima Plošnik i Koritnik, kojih opise do-nosimo u dokaznom gradivu, sa-mo su izsjcčak iz velikog niza besprimjernog krvoločtva. koje je na sebi p o slom udesu moraoos je -tili hrvatski žival|!

Četnici komunisti ubijali su su Hrvate i u skupinama. Žrtve bi svezali, odveli d o kakve jame, ubijali nožem ili puškom i bacali u ponor. Žive ljude bacali su u zapaljene im domove, a bilo ie i slučajeva, d a su zakapali poluživc ljude. Bilo ie nekoliko primjera, kada su, d a bi drastično očitovali svoju.mržnju na Njemačku, Italiju i Hrvatsku, mučen'm i umorenim Hrvatima, d o k su još bili živi, ure-zivali u tielo s lovo . U " , simbo-ličku oznaku Ustaškog pokreta, ili s lovo . V " (Victoria).

Na tisuće Hrvata zadesila ie strašna kob na spomenute razne načine!

Nisu štedjeli ni katoličke i muslimanske svećenike. Medu žr-tvama četniba-bomunista nalaze se, koliko je d o sada poznato, ovi katolički svećenici : Krešimir BariSić, ž i p n i k u Krnieuši, kotar Bos. Petrovac, Iuraj Gospodnetić, župnik u Bos. Grahovcu, kome su ubili i majku; MakšAfo/or, žup-nik u Drvaru; Ilija Tomas, župnik u Klepcima, kotar Stolac, (njega su strašno mučil i ) ; ' Anto Bakuia, župnik u Gorn jem Hrasnu, kotar Stolac, (njemu je jedna komunist-kinje prije nego su ga umorili, odrezala jezik uz o v e popratne rieči: »Ia ću tebi sada dati pri-češće«) ; l akov BariSić. župnik U

G r a d a č c u i J o z o Kaurinović, žup-nik u Priedoru.

Postradalo hrvatsko stanov-ništvo nije svojim držanjem dalo nikakvog p o v o d a za zločine o v e vrste Istina, oča jn i i do skrajnosti uzrujani hrvatski žival j izvršio je tu i tamo represalije u mjestima, u kojima ie odmetnička djelatnost imala svoju djelotvornu pomoć, no baš ti osamlieni odgovori stra-hovito o g o r č e n o g hrvatskog puba na neopisive zločine četnika-ko-

Juisaci Staljmgrada

Hrvatski sinci, iunaci Staljingredal Smjelo ste prešli Dnjestar, Krim, Doniec i Don. Mišicom krepkom Staljinov stresli ste tron I on se u prah ko idol ruši sada.

Vitezi hrabri, čelična srdea muzi! Geslo ie vaše b i lo : Mrieti za Dom, Slobodu dragu da očuvate rodu svo r , Unuk d a rodnu grudu u miru pluži.

Obnovili ste Sigeta staru slavu, Ustašbog Poglavniba poslušali zov, / Viteštva hrvatskoga dali dokaz nov. Crveno! hidri na Volgi strgli glavu.

Niemci, Rumunji, vaši vjerni druži, Ko brat us brata pali su hrabro uz Vas. Nu jednom ć e kucnuti mira žuđeni čas I Dom će vas spominjat s ponosom u tuzi

Hrvatski sinci, junaci Staljmgrada 1 Smjelo ste prešli Dnjestar, Krim, Donjec i Don. Mišicom krepkom Staljinov stresli ste tron I on se u prah k o idol ruši sada.

Ivan šestak

Kulturni pregled Zadaća učiteljstva u Ustaškoj

Hrvatskoj'

Zvjerstva četničko-komunističkih bandi

( I z „ S i v e k n j i g e " , s t r . 2 0 . — 2 2 . )

Ivan Šestak

Strana 4. "BILOGORA"

Bro j 89.

munista dokazuju, da je hrvatski sviet sačuvao prisutnost i ravno-težu duha, iako se radilo o tak-vim četničko-komunističkim zlo-činima. koji mogu pomutiti duh i najplemenitijeg čovjeka.

Broj hrvatskih žrtava četnič-ko-komunlstlčkog divljanja u spo-menuto vrieme ne može se za sa-da ni približno ustanovili. Do ovog časa nije moguće ispitati sudbinu mnogih Hrvala muslimana i kato-lika, koji su nestali prigodom na-padaja na njihova naselja. Ni pri-bližno točan popis žrtava nije moguć, jer su mnogi ranjenici kasnije podlegli ranama sklonivši sc u razna zabltnlja mjesta, pa o njima nema podataka. I hrvatska oružana snaga imala je u boiba-ma s komunističko-četničkim ban dama svoje gubitke. Nebrojene obhodnje hrvatskih domobrana i ustaških postrojbi bile su napad-nute iz busije i masakrirane. a na pose časlnici hrvatskog domo-branstva.

Na desetke tisuća Hrvata iz-gubilo ie život'.

Hrvatske državne vlasti, jer nisu imale na razpolaganju do voljno oružja, nisu mogle u mno-gim mjestima pravodobno pružiti dovoljnu pomoć napadnutim hr vatskim selima. Zbog toga su mno-ga od njih težko stradala. Iz broj-nih su sela dolazile neprestano molbe za pomoć. U tom pogledu značajno je i potresno pismo, ko-je je pokojni Reis ul ulema Fehim Spaho upravio maršalu Slavku Kvaterniku 6. prosinca 1941. To pismo glasi: Dne 5. prosinca ov. god. došlo ie odprilike stopetdeset muslimanskih bjegunaca iz kota-reva Rogatica, Vlasenica i Saraje-vo do mene kao svome vjerskom poglavaru, da zamole pomoć u njihovom zdvojnom položaju. Oni su doveli dva svo/a druga, koji su istom nedavno mogli pobjeći iz kotareva Rogatica, koji je bio pod komunističko-ćesnićkom vladanju. Oni su kod mene staviti u zapisnik ovo: Živjeli smo gotovo mjesec i pol pod upravom komunističko-ćetnićkih bandi. Uspjelo nam je da Si. studenoga ov. god. pobjegnemo preko Goražda, Foče, Nevesinja i Mostara u Sgraievo. U tih mjesec i pol dana zapalili su četnici u kotaru Rogatica sedamdesetjedno selo (ona se imenično navode), koja leže u obćinama Boriki, So-kolovići, Sepča, Dup i Tetinjsko. Također i u drugim obćinama, kotara Rogatica spaljena su mno-ga sela. Paleži, umorstva i pljač-kanja traju i dalje u tim područ-jima. Paljenje sela usliedilo je na taj način, da je stanovničtvo sela: djeca, žene i muškarci bilo zatvo-reno u kuće, a ove su nakon toga bile spaljene. Osim toga traje i dalje i drugčije ubijanje u masama djece, žena i staraca. U selu Kali-manići (obćina Sokolovići), zaklano ie najednom dvanaest osoba, medu njima osamdesetgodišnji starac Me-haga Haidarević. Umorstva se vrše

na najstrasniji način. Režu se no-sovi, vade oči, ženama i djevoj-kama režu dojke, trudnim ženama režu trbuhe i t. d. U bolnici u Rogatici umoreno ie od četnika tristo ranjenika i bolesnika. Pri ubijani^ muslimana dovikuju im čelnici: „Gdje. su sada Hrvati i vaS Pavelie, zovite sada Hitlera neka vam sada pomogne!" Ne poštuie se ni čast naših matera, sestara i kćeri, već komunistićko-čelničke bande oskvrnjuju muslimanske dje-vojke i žene. Molim vas, ekselen-cijo, od sveg srdea, da svoie dobro

Mihajlović ima svaki dan sve manje pristaša. — Malobrojni

pristaše, koji su preostali bit će podpuno uništeni

(PK) Iz l.ondona i Moskve bio ie svojedobno potaknut onaj beo-gradski puč, a posljedica toga ie bila munjevita navala njemačke vojske i razjulo Jugoslavije. Is l.ondona i Moskve i danas pro-miču rat odmetničkih banda ne-daiućt se. da će moći podržavati nerede u jugoistočnom prostoru Europe bez obz'ra na to što bi-pučanstvo zapadalo iz dana u dan u sve veću biedu. Kod provedbe ovih zločinačkih osnova služi kao najprikladnije oruđe Britanaca i boljševika Draža Mihajlović, koji pokušava nainesavjestnijim me-todama uznemirivali narod u Hr-vatskoj i Srbiji. Posve je prirodno da su se na njegov poziv odazva-li brojni zločine', koji već po svo-joj prrođi spadaju u sredinu vo-dje zločinačkih banda. Tu i taino priključili s't se i lakoumni ideali-st'. koji su nasjeli prozirnim lažima Draže Miha'lovića. Već s i kratko vrieme spoznali su međutim tako-

/ plemenito srdee otvorile za siro-mašne patnike i poduzmele sve, da ih Sto prije spasile i da njiho-va sela što skorije konačno očisti-te od komunističko-četničkih bandi".

Unatoč tim vrlo brojnim na-padajima na živote i imovinu dr-žavljana Nezavisne Države Hrvat ske i njez nu oružanu snagu hr-vatske su državne vlasti pokazale li cielom tom razdoblju izvanred-nu strpljivost. Odmetnici su u više navrata pozivani, da prestanu s težkim nasitiima i bezizglednim na-stojanjima, da jedan dio hrvatskog

vi ljudi pravu istinu, uvjerivši se i sanv, da o tobožnjim ideal s' čkim nacionalnim ciljevima re može biti ni govora. Zadaća ovih jJMda sastoji se isključivo u tome, da se bore sa zločinačke o g / K svoiih voda koji su plaćeni {tranim nov-cem. Isjave brojnih uhićenika i prebjega konačno su narodu o-tvorile oči, tako da su se nai? ri slojevi moglu uvjeriti o stvarnim ciljevima i prilikama medu prista-šama Draže Mihajlovića Vrlo je značajna izjava nekog bivšeg ju-goslavenskog nadporuč ika, koji je kao vedja jedne Mifc -ilovićeve zločinačke skupine uhićen. Taj nadporučnik priključio -e Mihaj-loviću iz idealnih pobuda. Dubo-ko razočaran napisao ie nakon što ie uhićen: .Naši častnici nisu bili borbeni, nego su pokušavali uviek isbieći borbu, jer su im mi-sli bile upravljene samo na udo-ban život i na materijalnu sigur-nost. posivajući se kod toga na neku lobožnju družlvovnu pra-vednost".

Nadporučnik je sa svoie tvrd-nje naveo jedan primier. Radi se

državnog područja održe u slanju obće nesigurnosti, nu kroz punih osam mjeseci gotovo bez svakog odziva. .Zločinačka promičba l.on-dona i Moskve imala je svoie uz-piehel

To međutim nije bio slučai samo u Hrvatskoj, nego i u Srbiji i O n o j Gori. Potrebno je svrnuti časkom pogled na sve ono, što se u isto vrieme događalo u Sr-biji. da se shvati ono duhovno stanje čelnika- komunisla, koje je zaista po svem obilježju bilo naj-bliže ludilu.

o leđnoj kovačnici oružja oko koje koje su sc počeli pravili pr-ljavi poslovi. Vodje Radković i Tribodianin su obećali, da bi mo-gli uredili i čitavu tvonvcu oru-žja, kad bi imali novaca. Uhićeni nadporučnik kaže, da su on i nje-govi drugovi bili ushićeni tim pri-edlogom i svatko je od njih dao sve šio je imao. Nakon kratkog vremena doznali su svi oni koji su davali svoj novac da su spo-menuli taj novac pronevjerili," a da nisu pribavili spomenulo oru-žje. Oni su se izgovarali, da su novcem kupili sirovine, koje su mediutim Niemci zaplienili. Daka-ko, da im to nije vjerovao.

Pošlo je nadporučnik naglasio podpunu ovisnost Mihajlovića od Londona i Moskve izjavio' je na koncu izjave, koju je dao is vla-stite pobude, i ovo: „Posljednje sapoviedi Draže Mihajlovića nisu razočarale samo mene lako da sam postao podpuno zdvojan, ne-go i čitav niz njegovih naiužih suradnika, koji su samo čekali na prvu zgodu, da se razkrste s or-ganizacijom Draže Mihajlovića".

Ratni izvjestitelj Rolf Hilling

Korenica i Udbina oslobodjene o d m e t n i k a T a l i j a n s k a v o j s k a u u s p j e -š n o j b o r b i proSiv p a r i i z c n a

ZAGREB, 9 veljače. U uzl.'oj vezi s hrvatskim i

nitmačkim četama jaki talijanski o.iieli napali su i razprš'li u đie-lovima zapadne Hrvatske pai li-sanske odjele, koji su se" tamo. b li ugniezdili trajno ugrožavajući pu-čanstvo, nastanjena središta i pro-metne veze. '

Komunističke bande su pretr-pjele i tu velike gub.tke., te ie po-novno zauz.manje različitih m.'esta omogućilo, da se ustanove čini najstrašnijega barbarstva, koji su izvršeni protiv talijanskih vojnika ranjenih u prijašnjim sukobima.

Ove djelatnosti, koje su bile osobito teške radi poteškoća tla i godišnje dobi pobjednički se na-stavljaju.

Bande su na jednoj točci po-kušale izvršiti protunapadaie, ali su odbiiene s još većim gubitcima, : ostavile su u rukama talijanskih četa brojne zarobljenike.

6 ;až,ia z;-;ed lička djelatno 1

talijanskih, hrvatskih i njemačkih četa unišlit će neprijatelja i po-vratiti mir u područja nastanjena mirnim i radišmm hrvatskim pu-čanstvom.

*

Tečajem djelatnosti izvršenih -od lalijansk h čela skupi s hrvat-skim odjelima kroz brda Male Ka-pele i Krbave talijanski su odjeli oširim prodorom u dubinu uspo-stavili dodir s njemačkim četama, koje su djelovale U području Bi-haća, te su svladavši uporni od-por partizana dostigle u'Koreni-cu, značajno središte obskrbljiva-nja neprijatelja.

Veom i su vel'ki gubitci par-tizana, koji su na svaki način na-stojali sprieč.ti zaposjednuće ovo-ga mjesta.

Značajan je plin u oružju, svakoj vrsti vozila, municije i raz-ličitom tvorivu, a medju ostalim je zaplijenjen i jedan zrakoplov.

Nastavlja se čišćenje brdskog područja u živahnim pobjedničkim pohodima protiv jačih skupina

odmetnika, koji još brane neka svoja obskrbna središta.

Djelatnosti u zapadnoj Bosni popraćene su obsežnim djelatno-stima čišćenja izvršenih od talijan-skih odjela i uz sudjelovanje hr-va'skih jedinica ju području Ka-pele i Krbave.

Svladavajući vrlo velike po-težkoće oporog i brdovitog tla taliiansk su odjeli došli i prešli Udbinu i različite druge ciljeve poslije svladavanja jakih odpora organiziranih od neprijatelja na težkim putevima i na kotama višim od 1200 metara, u ledu i sniegu ovih neprokodnih krajeva.

Partizani su uzalud nastojali iskoristiti pećine, špilje i brdske klance, da bi zaustavili djelatnost savezničkih odjela. Morali su pre-trpjeti velike gubitke ostavljajući na poprištu brojne mrtve i ranje-ne, te velike količine oiužja i tvoriva.

Djelatnosti se nastavljaju.

Odmetnici razočarani Dražom Mihajlovićem

Broj 89

.Moja je jedina želja da svoje hrvatsko vojničko djelo izpunite na obću korist i na korist hrvatskog na-roda i Nezavisne Države Hrvatske i da se. ako Bog da. živi i zdravi nakon pobjede, nakon Uspjeha i slave po-vratile opet k nama kući u Nezavisnu Državu Hrvatsku. Bog neka Vas prati na tome putu i sreća neka bude s

Poglavnik hrvatskim pilotima 8. veljače 1943.

lovcima

Naš kalendar 14 VELIAČA 869. t sv. Ćlril

u Rimu — 1776. Vrača Marila Terezija llrvatsboj Riebu.

15. VELIAČA 1573. smaknut je u Zagrebu seljački krali Matija Gubec. — 1894. osnovao je P. Bulić u Splitu Društvo sa istraži-vanje hrvatske povicstl.

16. VELIAČA 1391. t Ivan Pališna.

17. VELIAČA 1568. Antun A-rančić utanačuje primirje u Cari-gradu — 1865. ' u Senju pjesnik Silvije S. Kranjčević (t 29. X. 190S. u Sarajevu).

18. VELIAČA 1358. Mletačka

republika ustupa kralju Ljudevitu 1. cielu Dalmaciju — 1703. t u Nl-komediji (u Turskoj) Iclena Zrin-ska (* 23. III. 1649. u Čakovcu) — 1867. podpisa"a je nagodba isme-du Austrije i Ugarske.

19. VELIAČA 1883. t hrv. pjesnik August Kasnačić u Du-brovniku. — 1891. t u Zagrebu nadbiskup i batdinal losip Miha-lović C 16. II. 1814) — t 1931. 11 Zagrebu političar Dr. Milan Šuflaj C 9. XI. 1879. u Lepoglavi).

20. VELIAČA 15S2. zauzeli Turci hrvatsku tvrdjavu Kremen na rieci Korani. — 1790. t car losip II. koji je ukinuo lično kmet-stvo (• 13. III. 1741.)

GRADSKE VIESTI

Skrb za djecu izbjeglica Ženska losa Ustaškog Pokre-

ta u Bjelovaru moli imućnije Hr-vate, da bi primili na obskrbu po jedno izbjegličko diete. Upute o preusimaniu djece zanimanima dat će Povjerenica Ženske loze

Ustaškog Pokreta Zlata Stahuljafc

Zaklada dr. Ante Starčevića U Zakladu dr. Ante Starčevi-

ća za pomaganje siromašnih uče-nica drž. djev. pučke škole u Bje-

ilovaru upisali su se: Kao članovi utemeljitelji sa

1000 Kuna, podpukovnik g. Mijo Jurić, dušobrižnik, te dekan i žu-pnik g. Milan Horvat. Kao podu-pirajući članovi sa 100 Kuna su sliedeći: Zapovjednik puk. g. Ive-tić, zapovjednik odok. s. g. Tepar-čević, kapelan g. Matija Vlahovec, kapelan g. Simon Crešnik, učitelji-ca gda Anka Krivošić, učiteljica gda Matilda Selanac, kateheta g. P. Ljudevit Lojan, učitelj g. Ru-dolt Srnak. Članovi u mjesečnim obrocima su sliedeći: Glasbeno družtvo—glasbeni zavod, učitelig. Josip Grgurina, učitelj g. Ivan Vu-kres, učiteljica gđa Marija Huziak, učiteljica gda Dora Vučab.

Svima se uprava zaklade naj-ljepše sahvaljuje, i moli ostalo gra-đanstvo, da se ugleda u liep pri-mjer upisnika i nastavi upisom u sakladu, koja ima ovako plemeni-

.tu svrhu. Za dom spremni!

Uprav, škole v. s. Jurja Šafarić

i: Jakob Vusić

seljak iz Novoseljana, ustaški zbir-nik, ubijen Je noću od 4. na 5. veljače t. g. po partizanskim od-metnicima.

Lahba mu bila hrvatska gru-da, koju je toliko ljubio, da je i svoj život sa nju pološio.

Ustaša Jakob Vusić s nama je!

Skupština »Hrvatske čitaonice«

Dne 31. siečnja t. g. održana je redovita glavna godišnja skup-ština »Hrvatske čitaonice« u Bje-lovaru s uobičajenim dnevnim re-dom. Skupštinu je otvorio podpred-sjednikdr. Joso Jagodić posdravivši sve prisutne. Is isvještaja tajnika g. Filjaka rasabralo se, da je održano 6 redovitih i jedna sve-čana odborsba sjednica prigodom obljetnice uspostave Nesavisne Države Hrvatske. Na redovitim

.sjednicama rješavana su tekuća družtvena pitanja, dob je na sve-čanoj sjednici riešavano pitanje proslave obljetnice uspostave Ne-zavisne Države Hrvatske.

Broj članstva od prošle go-dine se snatno povećao, što je dokaz rodoljubne sviesti tabo da" sada čitaonica" imade 358 članova, dob je na prošloj sbupštini imala 2SS, dable broj članova se pove-ćao tobom 1942. godine sa 70. U 1942. godini umrlo je 5 čitaonič-bih članova i to: Zvonimir Koren,

sudb. viećnlk, Dragutin Kalka po-sebnih, Karl. Sirovv, pukovnik u miru, Josip Štekar, trgovac i go-stioničar te Nibola Hartman, upra-vitelj pošte. Čitaonica Je bila pred-plaćena na 6 dnevnih ndvina, 7 tjednika i 10 miesečniha. Sliedio je izvještaj blagajniba g. Franje Čismića, boji je čitao njegov sa-mjenib g. Ivan Žunić.

Čitaonička knjižnica, boja je žarište, oho kojeg se okupljaju družtveni članovi, također poka-zuje liep napredak, nu opaža se i osjeća pomanjkanje dostatnog bro-ja knjiga prema broju čitača. Sa-vezno s naredbom Državnog is-vještajnog i promičbcnog ureda o sahranjenim knjigama društvena je knjižnica nanovo preuređena tako, da su is nje uklonjene sve knjige, koje su po odredbi Držav-nog izvještajnog i promičbenog ureda prošle godine stavljene na indeks. Takovih bnjiga bilo Je uhupno 137. Tobom prošle godine nabavljeno je 79 knjiga na hrvat-skom jeziku tako da danas druš-tvena knjižnica broji ubupno 1659 knjiga na hrvatsbom jeziku, 493 na njemačkom jezibu i 500 knjiga na francuskom jeziku, koje je »Cercle Frangais« prigodom likvi-dacije predao .Hrvatskoj čitaoni-ci". Družtveni su članovi u velikom broju posjećivali bnjižnicu tabo da je tjedno 30—40 članova posuđi-valo knjige.

Iz izvješća blagajnika g. Vida Gjuračića razabralo se, d a su ukupni primiici tobom prošle go-dine iznosili 93377 Kn. i t4 ba-nica, a izdatci 75 963 Kn i 17 ba-nica, tabo da je ostala gotovina koncem godine u i snosuod 17.413 Kn. i 97 banica. Nakon što su primljeni svi izvještaji, dana je odrješnica starom odboru, te se prešlo na biranje novog odbora, koji je izabran kako sliedi:

Predsjednik: Karlo Svoboda, veleobrtnik, odbornici: Intf Eugen Franješ, Makso Fuks, trgovac, To-mo Funtek, sodar. obrtnik, Franjo Čizmić, kišobran, obrtnik, Ivan Žunić, trgovac, Matija Navoiec, trgovac, Vid Gjuračić, nadstojnik pomoćnih ureda u miru, Marko Filjab, sudb. nadoficial, Gjuro Fe-renčić, čin. veliue župe, Matija Pavlović, Antun Beucić, nadstojnib grunt. ureda, Blaž Mahečić, botar Shol. izvjestitelj, Ivan Kolačević i Šime Sabolović, batastar. nadmjer-nik u miru. U nadzorni odbor bi-rani su: Nikola Kundak, poslovo-đa, Leopbld Horak, profesor i Vla-dimir Burić, bnjižar.

. Poslije toga je obavljena ras-prodaja novina. Prihvaćen je na-dalje sahljučak, da se članarina povisi od 15 Kn na 2o Kn. Na svršetku su pozvani članovi da pročitane bnjige, koje ne trebaju poklone čitaonici. Time je dnevni red izcrpljen, te je skupština za-vršena.

ŠALJTE PREDPLATU!

P r i n o s i t r g o v a c a z a " P o m o ć " Primili smo od lajnlčfva U-

druženja trgovaca sa grad I botar Bjelovar popis prlnosniba za .Po-moć" Is redova trgovaca, koji su prinosi uplaćeni putem Udruženja trgovaca, te isti popis niže dono-simo:

50 Kn: Cvek Zora, Ivanović lula, Jurić Ante, Madunić Mate.

90 Kn: Raiković Ladislava. 100 Kn: Dumančić Ilija, Sve-

rak brća, Šestanj Petra. 125 Kn: Kuneb Ivba. 150 Kn: Grubor Tina, Kareš

Josipa, Krsnarić Ivo, Lalić Milka. Pavon Mato, Puceb Ivan, Pondcrk Tereza. Tomaš Josip, Vudrag Ag-neza, Žulina Nibola.

200 Kuna: Barušić Vcroniba, Flcho Eduard, Jandrobnolć Miško, Kclcmlncc Marija, Manojlović Mi-lan. Rogulja M. udova, Tomljcno-vlć Franjo, lerblć Ivan.

250 Kn; SonJIć Joso, Vojleb Ivan.

300 Kn: Bedebović Dragica, Crhounek Emil, Čik Antun, Cvi-janović Savo, Fuks Makso, Grdi-nić Nikola, llcrman Slavko, Jan-drašić Ivan, Kadoić Gabriel, Kra-ljić Tomo, Kranjčcc Miško, Mađa-rić Duro, Novaković Marta, Nje-žić Danica, Pacas Viktbr, Petar Josip, Radcllć Rosalija, Rcdep Ivan, Ribičić Ivan, Simić Svctimir. Sobola Petar, Sverak Marija, Šven-da Stjepan, Štipek Branimir, Šba-lec Stjepan, Vunak Ivan, Želimor-ski i drug, Završnik Josip.

350 Kn: Veseli Julijana. 400 Kn: Hrubi Slavko, Kuh-

nel Vjeboslav, KlinOvsbv Henriela. 450 Kn: Cvijanović Duro, Gra-

ber Rudolf. 500 Kn: Galjer Ivan, Rožeh

Krešimir. 600 Kn: Mađarić Duro, Na-

levba losip, Pavlić Slavho Tomaš Matija, Zorec Slavho. '

700 Kn: Bajs Stjepan, Ruba-vec Stjepan.

800 Kn: Hlubockv Alojs, Ko-vačević Stjepan, Pondelak Duro, Purelić Stjepan.

900 Kn: Brleković Stjepan, Srbić Josip, Tajber Ivica, Trgovac i Pavljak.

1000 Kn: Blažeković Juraj, Car Stjepan, Grdan Josip, Hrestak Fra-njo, Klinovski Amalija, Politeo Ivan, Salacan Marija, Šohinger Zvonimir, Tomić Dmitar, Zidar i Benbe, Blagojević Milivoj.

1.200 Kn: Blažeković Nibola, Navojec Matija.

1.300 Kn: Ivančević Margita. 1.400 Kn: Rosenberg Duro. 1.500 Kn: Burić Vladimir, Dra-

gija Stjepan, Šminderovac Vilim. 2.000 Kn: Lalić Antun, Pinta-

rić Martin, Polašeb Vilim, Ružičić Domagoj.

3.000 Kn: Brombauer Vladi-mir, Čorda Milan, Gumhalter i Bele, Huniadi Ivan, Jandrobović Filip, Košab Osbar, Lovrah Ivica, Povjereničivo tt.. Lipšić, Pavlović Eduard.

4.000 Kn: Benčić i drugovi.

BILOGORA Strana 5

Strana 6 "BILOGORA"

Branickv Emilija,, Klinovski losip, Karner I Krainz.

5.000 Kn: Klarić Branko, l .ov-rak Vladimir, Piltncr i Žunlć.

6.000 Kn: Povlereničtvo M. Hirschler.

15.000 Kn: Povjereničlvo Bre-uer d. d.

Vjenčani U:SIEČNJU u župnoj crkvi

sv. Terezije u Bjelovaru su sliedc-ć i : Fran jo Tomašek, legionar i Ma-rija Flaš. poseb. činovnica, Franjo Zgorelac, kovački pomoćnik i Ka-ta Kolmanić, poljodjelka, St jepan Solar i lulijana Geruga poljodjelci , Ivan Bczuk i Veronika l lorvat, radnica, Franjo Parag, radnik u drž. radionici željeza i Erna V a -rjačić, Mato Filipović i Eva Iam-brušić, poljodjelci , St jepan Baltižar i Ana Gosar ić , poljodjelci, St jepan Zmajlović. slrojovježbenik i Slani-slava Liubić, rod. Vodar, kućanica, Ivan Smol jan i Marija Krznarić, poljodjelci, Martin Kuštić i Marija Štcrman, poljodjelci.

U VELIAČI (od 2. II. d o 7. II. 1913.) su sliedeći: Vladimir Dieba-lo, slušač veterine i Zlata Doku-zović, Zlatko Filipović, trgovački pomoćnik i Marija Petriša, pomoć , grad. manipulantica., Duro Maluš. užar. p o m o ć , i Ljubica Pararić. kro jačka pomoćnica , Anle Goleš . želj. činovnik i Ilermina Kherma-ver, Valent. Dulai. dočin. na usta-škom stožeru ! Ružena Nalevka. Mijo Biljan, postolar i Marija S lo -bodnjak. Nikola Novaković, sobo-slikar. pomoćnik i Nada Cal'uk, Mato Tomac i Vjekoslava Šbš, p o -ljodjelci. Ivan Brezovac i V jeko-slava Glogar , poljodjelci, St jepan Bido, željeznički kočničar i Tere-zija Mesli. St jepan Šćurić i Milfca Topl jak poljodjelci, Budimir O b r a -dović. poslovođa t. t. Radošević i Sofi ja rod. Maroch.

Najmlađi Bjelovarčani Prvo novorođenče u Novoj

1943. godini na području našeg

grada I rkt. župe sv. Terezije b i o je dječak, 's in seljaka. Drugo no-vorođenče u Novoj godini bio je također dječak; sin željezničara. U siečnju prema podatcima, s ko-jima sada razpolažemo, rodilo se ukupno 17 d ječaka — od kojih je jedan tokom siečnia umro — tako d a ih je ostalo 16 na životu i 7 djevojčica, ukupno 24 novo-rođenčeta. Niže navodimo imena rođenih u siečnju a krštenih d o 9. II. na području rkt. župe sv. Te-rezije (koje je područje veće od područja obćine slob. i kr. grada Bjelovara).

1. losip Grizeli, sin lurja, p o -Ijodjel. i Marije; Zlati«) Margelić, sin Cvjelka željezničara i Ivke.

3. Nada Čulin, kći Mije, po-Ijodjel. i Ane.

4. Ana lura. kći laroslava, strojobravara i Sofije.

7. Mihael Lovrić, sin Mirka, pošt. podvornika i Ane.

5. Marijan Duro Vladimir Su-limanović. sin Franje držav. tuži-telja i lelene.

9. Veronika Šebek, kći St je-pana soboslikara i Zore.

13. Franjo Raknić. sin Andrije željez. v lakovode i Mariie.

14. Marija Vlasla Ružić, kći Antuna redar, stražara i Ane.

15. Ivan Milan Vinter , sin Iva-na. bankov. činov. i Anđelinc.

16. Ivan lakupčević, sin St je-pana. poliodiel. i Kale ( t 24. I. 1943.) losip Smol jan. sin St jepana poljod. i Mariie.

17. Antun Matuška. sin Antuna i Rozaliie.

19. Zvonimir Vinko Zadravec, sin Dure pol jodjelca i Slave.

21. Franjo Hlubocki, sin Antu-na zidara i Blaženke; Dubravka Marija L o v v . kći Hinka odprem-nika i Anice.

23. S l a v k o Palac, sin lakova i Ivke: Marija Blanka lanoušek, kći Franje bojadisar, pomoćnika i Dragice.

24. Dragutin Dončević, sin Franje, pol jod. i Marije, josip Lan-

OGLAS Ovim se da je d o znanja svim zanimanim osobama, da

će podpisano ravnateljstvo primati molbe za stupanje u državnu službu rudarstvo. K a o reflektanti dolaze u obzir sa-mo mužkarci I t o absolvenli Trgovačke akademije. Isli neka podnesu podpisanom ravnateljstvu molbu sa potrebnim izvor-nim izpravama. Molba će se odmah dostaviti nadležnim pu-tem Ministarstvu narodnog gospodarstva Glavnom ravnateli-slvu za rudarstvo, te ć e o uspjehu svaki molitelj biti izvješćen pismeno. Pobliže upute i popis izvornih izprava k a o prilog molbi da je nadstojnik računovodstva pfadpisanog ravnateljstva.

Iz ureda Ravnateljstva državnih rudnika Bjelovar

dergot. sin Ivana vrtlara i Marije. 25. Marijana Mandić, kći Iva-

na, kovača i Nedjcljfcc.

28. Sl jepan Herceg, sin Ivana poljodjel. i lane.

29. Nikola Pokopac , sin Mirka poljodiel. i Anke.

30. Željko Puškarić, sin An-drije, čast. namjesnika i Anke.

Odpušten iz državne službe Milan Puhar činov. vježbenik

kod ložionicc Bjelovar odpušten je odlukom Glavnog ravnateljstva za promet iz državne službe.

Osobne vicsli Dr. losip S l a v n i ć sudac na

radu kod kotarskog suda u Križe-vcima od kotarskog suda u Bo-sanskom Petrovcu premješten je iz tužbenih obzira na kotarski sud u Bictovaru.

Ljubica H e I a k dnevničarka dof inovnica Tehničkog odjel jka u Bielovaru imenovana ie akcesist-kiojom kod istog odjeljka.

Obuka djece pučke ško-l e u Bjelovaru počela je 11. ve-l jače I. g. i održaje se u zgradi s u d V n o g stola i kotarskog suda i to ovim redom:

Ponedjeljak: Ia. Ib, Ila, llb, lila, lllb, djevojčice. U utorak: IVa, IVb, d j e v o j č i c e ; Ia, lb, Ila. Ilb, dječaci .

T e ž k i o b r o c i n j e m a -č k o g m u ž a r a za

s o v j e t s k e b u n k e r e ( E S )

Sr ieda : lila, lllb, IVa, IVb, V. i VI. dječaci . Četvrtak, k a o ponedjeljak,. Petak, kao utorak. Subota, kaoi sricda.

O b u k a sc drži svaki dan sa-mo p o podne od pol 3 d o 5 sali.

Pozivaju se roditelji da svoju djecu šalju uredno u školu.

Uprava

Upozorenje Porezni ured u Bjelovaru upo-

zorava sve porezovnike da danom 15. vel jače o. g' dospjeva na u-uplatu prva četvrt državnih pore-za i svih prireza, da se d o toga dana može ta dosjela četvrt upla-tili kod o v o g ureda, bez kamata i troškvva.

Porezovnici koji ne budu u tom roku, svoj dospjeli porez u-platili, platili 6% zatezne kamate i snašati troškove ovršnog postupka.

UREDNIKOVA POŠTA B r a n k a . Vaša .Novela bez

naslova" dokazuje da imadete priličan dar za opisivanje, nu tc> još nije dostatno, da novela bude i za tisak, jer sadržaj novele ne odgovara duhu našeg političko-prosvjetnog tjednika.

A. M. Želji se nije moglo u-dovoljiti, jer »Quod licel Jovi, non licet' bovi" ili hrvatski (u slobod-nom prievodu): što može c a r ne može građanin I

Činovnica u Bjelovaru

traži sobu s kuhinjom bez obzira na cienu.

Ponude Tvornici keksa u Bjelovaru. .

SOBU S DVA KREVETA

bez obzira na cienu traži bračni par iz Za-greba. Uvjet: čistoća.

Ponude tvornici keksa u • Bjelovaru.

Vlastnik i izdavač: I Z P O S T A V A ; G L A v N O G R A V N A T E L J S T V A ZA P R O M I Č B U . — Glavni i odgovorni urednik: IVAN S E S T A K , Ulica 8. travnja "41 br. 8/1. T isak S T J E P K O Š K A L E C , B J E L O V A R . — Za lisl-aru odgovara S t j e p k o Š k a l e c . Poglavnikov trg 17. — CIENA L I S T U : Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplata 36 Kn., polugodišnja 7 2 Kn., a godišnja 144 Kn*

Broj 89