4
Poštarina plaćena a gotovom Ciena 3 Kune BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK Broj 100. Bjelovar, 8. svibnja 1943. Godina III. Vječiti temelji Nezavisne Države Hrvatske i Velebna proslava državnog blagdana rada BJELOVAR, 2. svibnja. Jučer u 10 sali prije podne u dvorani sli- kokaza 'Dom« održana je velebna proslava državnog blagdana rada- Priredbi su prisustvovali medu brojnim odličnicima g. g. veliki župan dr. Sabotič, podžupan dr. Stafiutjak, gradski načelnik Kolesarić, kotarski predstojnik /Colesar i mnogi drugi. Uz predstavnike državnih i samo- upravni/i oblasti prisustvovati su proslavi brojni ustaški dužnostnici te gredstavnici staliških postrojbi uz brojno seljačlvo, radničlvo i građan- stvo. Ustaško shvaćanje rada i radnika Proslava je započela pjevanjem državne i ustaške himne, koje je vrlo skladno odpjevao zbor ti. P. D. '»Golub« pod ravnanjem g. ing. Cvjetka hančana. Nakon toga je župski povjerenik II. A>. S.-a Ivan Gri- vić pozdravio prisutne i predao rieč izaslaniku Glavnog Ustaškog Stana dru Andresu, koji je u svom dužem i značajnom govoru iztaknuo ustaško shvaćanje rada i pojma radnika: Ustaštvo poznaje ustaške radnike pluga i motike, ustaške radnike čekića i stroja i ustaške radnike pera i kista. Svi se oni ujedinjuju po ustaškom shvaćanju rada u čvrstu nacionalnu radnu zajednicu. Hrvatska Hrvatima Govornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov- nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji su imali samo jedan cilj:Nezavisna Država Hrvatska. Hrvatski narod mora živjeli na svojoj hrvatskoj grudi, za koju su kroz stoljeća dane kosti milijuna i milijuna najboljih sinova hrvatskog naroda, za koju su rieke i rieke hrvatske krvi prolivene, pa zato upra- vo za tu dragu nam Hrvatsku mi svi, cieli hrvatski radni narod dužni s'mo kostima i krvi svojih preda, najboljih junaka svieta, dali i ono što nam je najmilije, a to je život naš i život naše djece, defom svietu moramo glasno i jasno izjaviti: Hrvatska Hrvalima, i čujte nas: Mali smo istina, ali hrabri smo i ljubimo svoju zemlju krvlju natoplje- nu ponajboljih naših sinova i nek svi zapamte, dok je i posljed- njeg Hrvata i hrvatskog srdea i u njemu posljednje kapi hrvatske krvi dotle će biti i Hrvatske. Ponajbolji i najhrabriji sinovi Hrvatskog naroda bore se danas u i izvan svoje zemlje. Ti naši sinovi svojom besprimjernom hrabrošću, svojim životima, svojom krvlju i svojim radom udarili su vječite teme- lje svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U ime svih onih najvećih žrtava u krvi i životima, što ih dadoše najbolji i najhrabriji sinovi ove drage nam i mile Hrvatske budimo uvi- ek 'ZA POGLAVNIKA I DOM — SPREMNU prihvatilo je prisutno množtvo. Prisutno je množtvo češće prekidalo govornika burnim odobrava- njem i pljeskom. Iza toga je gda Zlata Stahuljak krasnoslovila Galovi- ćevu pjesmu »Hrvatskoj< s tolikom umjetničkom vještinom, da su pri- sutni bili ganuti do suza. Nakon što je zbor H. P. D. »Goluba<• odpje- vao Zajčevu »Himnu radniku< vanredno liepo je krasnoslovio Josip Radković Kranjčevićevu pjesmu 'Radniku*. Proslava je završena prikazivanjem kulturnog slikopisa „Deva — brod pustinje" i zabavnog slikopisa „Gospođica doktor",, koje slikopise je Hrvatsko slikopisno d. d. iz Zagreba bezplatno ustupilo za tu svrhu te je time ova velebna svečanost završena. Sjajni uspjesi Donitzove ofenzive Podmornice su najopasnije oružje Njemačke (I:. S.) U posljednje vricme razvila je podmornička sila vele- admirala Donilza djelatnost, koja nema primjera u dosadašnjoj rat- noj poviesli. Sada razvijaju nje- mačke podmornice sve svoje mo- gućnosti odlučujućeg borbenog sredstva, te (»staju sjajnim oru- žjem nove pomorske slrategiie i taktike, kad se ovi vitki brodovi pojavljuju na svim morima u či- tavim čoporima, tehnički usavrše- ni na temelju svih izkustava dosa- dašnjeg ratovanja. Čok i usred zime, kad su pri- Ifije za operacije podmornica naj- nepovoljnije, stalno su rasli njiho- vi uspjesi. U prosincu potopljeno je 447.800 brt brodovlja, u siečnju 522.000, u veljači 576.000, da u ožujku dosegnu već značajnu brojku od SS 1.600 brt, što će u travnju bili sigurno još nadmaše- no. To je temeljito uznemirilo ne- prijateljski tabor. Došlo je opet do niza burnih viećanja, na koji- ma se naglašavalo, da podmor- nička opasnost postala još opas- nija, ie da je. najjača barta Njema- čke u ovoj golemoj borbi. Iz dana u dan čitamo izjave s protivničke strane, da dosadašnji tok podmorničkog rata predstavlja težku smetnju operacijama na kop-' nu. Veliki američki časopis .Times" nedavno je napisao: „Podmorni- ce su najjače Hitlerovo ofenziv- no oružje. Na njih računa kod obrane tvrdjave Europe, jer od- lično vrše svoju zadaću. Već šmo se prilično odmakli od onog vremena, kad su nas naši smjeli proroci na iztaknutim mjestima uvjeravali, da su odklonili pod- podmorničku opasnost. Što nam koristi sav napor oko proizvod- nje oružja i strjeljiva, kad nam Niemci onemogućuju, da sve to pošaljemo preko mora". Čovjek s kopna imade tek vrlo nejasne predočbe o tome, što znači uništenje čitavih brodoprat- nja. Tako su primjerice 32 broda s 204.000 brt koja su potopljena sredinom ožujka protiv jedne bro- dopratnje, mogla dopremiti svu potrebu kruha za četiri milijuna ljudi i to za čitavu godinu dana. I. j. oko 300.000 tona žitarica. Tre- balo bi 60.000 teretnih samovoza po pet tona, da odpremi ovu ko- ličinu, ili 15 000 teretnih vagona po 20 tona, ili 300 vlakova po 50 vagona. Medjutim podmornički ral još nije dosegao vrhunac i tek se o- čekuju njegovi novi veliki uspjesi. Prema opreznim njemačkim raču- nima, koji se jedva razilaze s ra- čunima protivnika, potopljeno je u ovom ralu već dosada preko 30 milijuna brt anglo-američkog prostora, od toga 10 milijuna sa- mo tokom prošle godine. Novo- gradnje ne mogu nikako više za- držati nestajanje brodskog prosto- ra, jer po samim englezkim i ame- ričkim priznanjima ove novograd- nje ne dosižu više obim gubitaka. Neki englezki admiral nedavno je priznao sliedeće: .Prema obavie- stima, koje dobivamo, prieti nam položaj, koji bi nam ozbiljno mo- gao ugrožavali naše ' izglede u pobjedu". Mnogo su jasniji američki listo- vi. Oni javljaju, da je podmornički rat protivnike prisilio na posve- mašnju promjenu slraležkih osno- va, te da je obći položaj vanred- no težak, Takve izjave posve za- sjenjuju proizvoljne .brojitbene podatke" raznih stručnjaka. Stalno nam stižu nove viesti o viećanji- ma Britanaca i Amerikanaca o podmorničkoj opasnosti. Razprav- Ijaju o najpiistolovnijim osnovama, medjutim polapljanja se naglo na- stavljaju i na svim pomorskim pu- tevima nestaju u dubinu težko kr- cati brodovi. I protivnici danas uvidjaju, da je podmornički rat počeo djelovati u punoj mjeri, i da protiv njega nisu našli djelo- tvorno obranbeno sredstvo. Jeste li nabavili srećku II. kola državne lutrije? Vučenje od 17.—22. t. mj. Srećke možete dobiti n Pr- voj hrvatskoj štedionici i kod povjerenika. mvA NAR. I SVETJA KNJUM0A

BILOGORA a - library.foi.hrlibrary.foi.hr/sp/pdf/90/1943/100.pdfGovornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov-nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BILOGORA a - library.foi.hrlibrary.foi.hr/sp/pdf/90/1943/100.pdfGovornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov-nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji

Poštarina plaćena a gotovom Ciena 3 K u n e BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 100. Bjelovar, 8. svibnja 1943. Godina III.

Vječiti temelji Nezavisne Države Hrvatske

i Velebna proslava državnog blagdana rada

BJELOVAR, 2. svibnja. Jučer u 10 sali prije podne u dvorani sli-kokaza 'Dom« održana je velebna proslava državnog blagdana rada-Priredbi su prisustvovali medu brojnim odličnicima g. g. veliki župan dr. Sabotič, podžupan dr. Stafiutjak, gradski načelnik Kolesarić, kotarski predstojnik /Colesar i mnogi drugi. Uz predstavnike državnih i samo-upravni/i oblasti prisustvovati su proslavi brojni ustaški dužnostnici te gredstavnici staliških postrojbi uz brojno seljačlvo, radničlvo i građan-stvo.

Ustaško shvaćanje rada i radnika Proslava je započela pjevanjem državne i ustaške himne, koje je

vrlo skladno odpjevao zbor ti. P. D. '»Golub« pod ravnanjem g. ing. Cvjetka hančana. Nakon toga je župski povjerenik II. A>. S.-a Ivan Gri-vić pozdravio prisutne i predao rieč izaslaniku Glavnog Ustaškog Stana dru Andresu, koji je u svom dužem i značajnom govoru iztaknuo ustaško shvaćanje rada i pojma radnika: Ustaštvo pozna je ustaške radnike pluga i motike, ustaške radnike čekića i stroja i ustaške radnike pera i kista. Svi se oni ujedinjuju po ustaškom shvaćanju rada u čvrstu nacionalnu radnu zajednicu.

Hrvatska Hrvatima Govornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov-

nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji su imali samo jedan cilj:Nezavisna Država Hrvatska.

Hrvatski narod mora živjeli na svojoj hrvatskoj grudi, za koju su kroz stoljeća dane kosti milijuna i milijuna najboljih sinova hrvatskog naroda, za koju su rieke i rieke hrvatske krvi prolivene, pa zato upra-vo za tu dragu nam Hrvatsku mi svi, cieli hrvatski radni narod dužni s'mo kostima i krvi svojih preda, najboljih junaka svieta, dali i ono što nam je najmilije, a to je život naš i život naše djece, defom svietu moramo glasno i jasno izjaviti: Hrvatska Hrvalima, i čujte nas: Mali smo istina, ali hrabri s m o i l jubimo svoju zemlju krvlju natoplje-nu ponajboljih naših s inova i nek svi zapamte, d o k je i posljed-njeg Hrvata i hrvatskog s rdea i u njemu posl jednje kapi hrvatske krvi dotle ć e biti i Hrvatske.

Ponajbolji i najhrabriji sinovi Hrvatskog naroda bore se danas u i izvan svoje zemlje. Ti naši sinovi svojom besprimjernom hrabrošću, svojim životima, svojom krvlju i svojim radom udarili su vječite teme-lje svojo j Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

U ime svih onih najvećih žrtava u krvi i životima, što ih dadoše najbolji i najhrabriji sinovi ove drage nam i mile Hrvatske budimo uvi-ek 'ZA POGLAVNIKA I DOM — SPREMNU prihvatilo je prisutno množtvo.

Prisutno je množtvo češće prekidalo govornika burnim odobrava-njem i pljeskom. Iza toga je gda Zlata Stahuljak krasnoslovila Galovi-ćevu pjesmu »Hrvatskoj< s tolikom umjetničkom vještinom, da su pri-sutni bili ganuti do suza. Nakon što je zbor H. P. D. »Goluba<• odpje-vao Zajčevu »Himnu radniku< vanredno liepo je krasnoslovio Josip Radković Kranjčevićevu pjesmu 'Radniku*.

Proslava je završena prikazivanjem kulturnog slikopisa „Deva — brod pustinje" i zabavnog slikopisa „Gospođica doktor",, koje slikopise je Hrvatsko slikopisno d. d. iz Zagreba bezplatno ustupilo za tu svrhu te je time ova velebna svečanost završena.

Sjajni uspjesi Donitzove ofenzive Podmornice su najopasnije oružje Njemačke

(I:. S.) U posljednje vricme razvila je podmornička sila vele-admirala Donilza djelatnost, koja nema primjera u dosadašnjoj rat-noj poviesli. Sada razvijaju nje-mačke podmornice sve svoje mo-gućnosti odlučujućeg borbenog sredstva, te (»staju sjajnim oru-žjem nove pomorske slrategiie i taktike, kad se ovi vitki brodovi pojavljuju na svim morima u či-tavim čoporima, tehnički usavrše-ni na temelju svih izkustava dosa-dašnjeg ratovanja.

Čok i usred zime, kad su pri-Ifije za operacije podmornica naj-nepovoljnije, stalno su rasli njiho-vi uspjesi. U prosincu potopljeno je 447.800 brt brodovlja, u siečnju 522.000, u v e l j a č i 576.000, d a u ožujku dosegnu već značajnu brojku od SS 1.600 brt, što će u travnju bili sigurno još nadmaše-no. To je temeljito uznemirilo ne-prijateljski tabor. Došlo je opet do niza burnih viećanja, na koji-ma se naglašavalo, da podmor-nička opasnost postala još opas-nija, ie da je. najjača barta Njema-čke u ovoj golemoj borbi.

Iz dana u dan čitamo izjave s protivničke strane, da dosadašnji tok podmorničkog rata predstavlja težku smetnju operacijama na kop- ' nu. Veliki američki časopis .Times" nedavno je napisao: „Podmorni-ce su najjače Hitlerovo ofenziv-n o oružje. Na njih računa k o d o b r a n e tvrdjave Europe, jer o d -l ično vrše svoju zadaću. Već šmo se prilično odmakli od onog vremena, kad su nas naši smjeli proroci na iztaknutim mjestima uvjeravali, da su odklonili pod-podmorničku opasnost. Što nam koristi sav napor o k o proizvod-nje oružja i strjeljiva, kad nam Niemci onemogućuju, da sve to pošal jemo p r e k o mora" .

Čovjek s kopna imade tek vrlo nejasne predočbe o tome, što znači uništenje čitavih brodoprat-nja. Tako su primjerice 32 broda s 204.000 brt koja su potopljena sredinom ožujka protiv jedne bro-dopratnje, mogla dopremiti svu potrebu kruha za četiri milijuna

ljudi i to za čitavu godinu dana. I. j. oko 300.000 tona žitarica. Tre-balo bi 60.000 teretnih samovoza po pet tona, da odpremi ovu ko-ličinu, ili 15 000 teretnih vagona po 20 tona, ili 300 vlakova po 50 vagona.

Medjutim podmornički ral još nije dosegao vrhunac i tek se o-čekuju njegovi novi veliki uspjesi. Prema opreznim njemačkim raču-nima, koji se jedva razilaze s ra-čunima protivnika, potopljeno je u ovom ralu već dosada preko 30 milijuna brt anglo-američkog prostora, od toga 10 milijuna sa-mo tokom prošle godine. Novo-gradnje ne mogu nikako više za-držati nestajanje brodskog prosto-ra, jer po samim englezkim i ame-ričkim priznanjima ove novograd-nje ne dosižu više obim gubitaka. Neki englezki admiral nedavno je priznao sliedeće: .Prema obavie-stima, koje dobivamo, prieti nam položaj, koji bi nam ozbiljno mo-gao ugrožavali naše ' izglede u pobjedu".

• Mnogo su jasniji američki listo-vi. Oni javljaju, da je podmornički rat protivnike prisilio na posve-mašnju promjenu slraležkih osno-va, te da je obći položaj vanred-no težak, Takve izjave posve za-sjenjuju proizvoljne .brojitbene podatke" raznih stručnjaka. Stalno nam stižu nove viesti o viećanji-ma Britanaca i Amerikanaca o podmorničkoj opasnosti. Razprav-Ijaju o najpiistolovnijim osnovama, medjutim polapljanja se naglo na-stavljaju i na svim pomorskim pu-tevima nestaju u dubinu težko kr-cati brodovi. I protivnici danas uvidjaju, da je podmornički rat počeo djelovati u punoj mjeri, i da protiv njega nisu našli djelo-tvorno obranbeno sredstvo.

Jeste li nabavili srećku II. kola državne lutrije? Vučenje od 17.—22. t. mj.

Srećke možete dobiti n Pr-voj hrvatskoj štedionici i

kod povjerenika.

m v A NAR. I SVETJA

KNJUM0A

Page 2: BILOGORA a - library.foi.hrlibrary.foi.hr/sp/pdf/90/1943/100.pdfGovornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov-nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji

Strana 2 "BILOGORA" Broj 100

Jasno opredieljenje Kod svih svjetsko-političkih

diskusija ovih dana — ticale se one budućnosti Europe ili Ameri-ke i vodile se one u Englesko!, Siedinlcnim Državama Ili gdje drugđle 11 svietu — u središtu se razpravljanja nalaze nakane bolj-ševizma. Svakako je zanimljivo, da svi oni, koji prema tom pro-blemu zauzimliu stanovište, bili o -ni saveznici Moskve, borili se pro-tiv nje, ili bili „neutralni", uvidjaju već davno ili tek sada, da je boljševizam svjetska .pogibelj, ko-ja nije svoje antipode našla samo u nacional-socijalizmu i fašizmu, nego koja jednako lako ugrožava i .neutralce" i „saveznike". Ima samo jedna razlika, koia oblikuje frote tog golemog poviestnog raz-računavanja: jedni se proti toj svjetskoj pogibelji b o r e , a drugi joj se p o d l a ž u . Kad časopis „Ne\v-Statesman and Natlon" svo-ju vlastitu vladu prešno opominje, da ne bi pala boljševizmu u na-ručaj, kao što je to Englezka, ko-ja nema više moći, da se od tog obrani, već učinila, onda je to isto tako jasno priznanje opore stvarnosti, kao i poznati američki savjet malim državama Europe, da se priključe boljševizmu. Upra-vo tako- je neodgovorna zabluda i to kad podpredsjednik Sjedinje-nih Država Wallace u svom Me-ćavom strahu pred učinkom even-tualne možebitne boljševičke po-bjede tješi svoje slušače time, da će se lice boljševizma možda pro-mieniti i da „sporazum" s Mo-skvom može ukloniti najveće po-gibelji, koje se pojavljuju za bu-dućnost Sjedinjenih Država.

Upravo je groteskno, kako se

ti Englezi baš kao i Amerikanci boje svojih sovjetskih .saveznika". I upravo je jadno, kal jo se — nakon što su se preduboko zapleli u svoju politiku mržnje prema si-lama osovine — robski bacaju u naručaj pogibelji, čiie su veličine najednom svi poslali sviestni. Mo-žda se je moralo tako zbiti, da u očima sviiu postane iasan veliki smisao ovoga rata. Možda se je moralo tjiko zbili, da fronte budu jedna od druge oštro razlučene, pa da na jednoj strani bude p o d -v r g a v a n j a boljševizmu, a na drugoj b e z k o m p r o m i s n a b o r -b a proti njemu. Prema lome sc opredjeljuju duhovi. Drugog izla-za nema. To pokazuje u logorima Englezkc, i Sjedinjenih Američkih Država svom jasnosću današnje stanje. Na taj su način sile osovi-ne postale iedini bedem proli svjetske nogibelji, koia Europi prieli sa Istoka.

I baš zato, ier te se sile do-bro snađu, što bi iz svih nas po-stalo. kad bi taj bedem Dopustio, baš zato i bacaju u tu borbu sve snage.i domovine i fronte.

Zato su u stanju uztrajati i izdržati kao što su narodi izdrža-vali samo u najteža vremena svo-je poviest',

O n e znadu, da ni ono, što je danas najteže, nije ništa oreraa onoj strahoti od sutra, kad bi pro-valila najezda stepe.

Pobjeda ili boljševizam! — tako glasi kruta parola.

Mi ni u snu ne Domišljamo na to. da bi se odlučili za straho-te boljševizma. Mi ć e m o s e b o -r i t i !

POJAČAJ SVOJ RAD

Ustaški pokret Ustaški sastanci

DRNJE, 3. svibnja Dne 26. travnja o g. održan

je politički sastanak u ovom ta-boru, na kojem su prisustvovali kao predstavnici: Doglavnik An-drija Betlehem, logornik ustaškog logora prof. Mijo Udbinac, lo-gorni pobočnik za gospodarstvo Stjepan Pclričcvić, te taborni po-bočnik za upravu iz ustaškog ta-bora Pctcranec, Ivan Betlehem.

U 3 sala poslije podne, u pri-sustvu mnogobrojnog pučanstva, otvorio je sastanak tabornik usta-škog tabora Drnje, Franjo Blažek kratkim uvodnim govorom, po-zvavši prisutne, da pristupe usta-škoj organizaciji i svojim radom pomognu sređivanju pril !ka u do-movini.

Iza toga prikazao je doglavnik Andrija Betlehem u licpom i sa-držajnom poučnom govoru potre-bu da sav hrvatski narod sudjelu-je u izgradnji naše države u okvi-ru ustaškog pokreta.

Napokon je logornik ustaškog logora prof. Mijo Udbinac iz Ko-privnice odužim govorom prika-zao postanak i razvitak ustaškog pokreta, protumačivSi prisutnima iskustva iz kojih je nikao ustaški pokret i uzporedivši borbu hrvat-vatskog naroda sa borbama sli-čnih nam naroda po borbi za oslobođenje. Protumačio je glavni-je dužnosti članova ustaškog po-kreta prema propisniku, te su time prisutni dobili pojam ustaštva i pojam izgradnje naše nezavisnosti. Prikazi (i tumačenja) su bili vrlo dojmljivi i vjerno prikazani.

Sastanak je završio mjestni tabornik, zahvalivši se govornicima i pozivajući prisutne na rad pre-ma primljenim uputama.

Ujedno je imenovana uprava

zbira Sigetec i lime ova j inače uspjeli sastanak završen. Uvjereni smo da ć e ova j sastanak donieti velike koristi ustaškom pokretu i Domovini. Bilo bi poželjno, d a i drugi tabori organiziraju ovakove sastanke, na obću korist ustaškog pokreta.

SV. IVAN ŽABN' 2. svibnja Dne 28. travnja održan, je u

obćinskoj sgradi sastanak ustaških dužnostnika i izaslanika poljopri-rađne, hrvatske seljačke zadruge, stočarske zadruge i dr., radi izbora obćinskog starješine za llrvatcki Savez Seljaka. Sastanku sa strane ustaškog logora iz Križevaca pri-sustvovao je logorni pobočnik za promičbu Slavko Šošlarko. Za ob-ćinskog starješinu izabran je Dra-gutin Kolar tajnik livadarske za-druge. —

REPINEC, 2. svibnja Dne 18. travnja t. g. održan

je u nošeni selu uspjeli pouzdani-čki ustaški sastanak, kojem je pri-sustvovao logornik l-'išlrović, lo-gorni pobočnik prof. Čekić i ta-borni pobočnik iz Križevaca Kirin.

Drugi pouzdanički sastanak istoga dana održan je u selu Š p i-r a n e c kojem sastanku je prisu-svovalo o k o 300 seljaka, koji su s • velikom pažnjom saslušali go-vornike logorniba Pištrovića, prof. Čekića i Matu Kirina

Treći pouzdanički sastanak sa seljacima održan je u Vo jako-vačkom G j u r g j i c u , koji j e v r l o uspio. Sastanku je prisustvovalo o k o 500 seljaka. Govorili su na sastanku logornik Fištrović, prof. Čekić i Kirin. Seljaci su oduševlje-no poslije govora odpjevali hrvat-sku državnu himnu.

Novi državni ministri i novi državni viećnici Z A G R E B 2. svibnja. Poglavnik Nezavisne Držare

Hrvatske imenovao je nove držav-ne ministre, kako sliedi:

Dosadašnjeg poslanika u Ber-l'nu i državnog ministra dra Milu B u d a k a , ministrom vanjskih po-slova, dra Andri ju Artukovića , ministrom unutarnjih poslova, dra JOHU Dumandžića , ministrom pra-vosuđa, dra Lovru viteza Sušića, postrojnikom u svojstvu državnog ministra.

Dr. Mladen Lorković , dosa-

dašnji ministar vanjskih poslova imenovan je državnim ministrom, dr. Ante Nikšić, dosadašnji 'mini-star unutarnjih poslova imenovan je državnim ministrom i poslani-kom pri ministarstvu vanjskih po-slova, a dr Ljudevit Š o l c dosa-dašnji ministar postrojnik imeno-van je državnim viećnikom, dok su dosadašnji državni viećnici dr. Jozo Dumandžić i dr. Lovro vitez Sušić razriešeni od službe držav-nih viećnika.

NAJVEĆI HRVAT JE ONAJ, KOJI ZA HRVATSKU , NAJVIŠE ŽRTVUJE

Page 3: BILOGORA a - library.foi.hrlibrary.foi.hr/sp/pdf/90/1943/100.pdfGovornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov-nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji

Broj 1 0 0 . „BILOGORA" S t r a n a 3

Gospodarstvo Prskanje voćaka poslije cvatnje

Voćke Imadu mnogo neprija-telja, a to su rasne bolesti i štetnici. To svi voćari znadu, pa ipak Ih velika većina ništa ne radi, da svele voćke obrane od tih bolesti I š'elnika i da sebi materijalno ko-riste.

Obrana od tih bolesti t štet-nika jeste prskanje voćaka raznim sredstvima. Prskanje se voćaka vrši prije cvatnje i poslije cvatnje. Pošto se sada cvatnla završava, to ćemo govoriti o prskanju po-slije cvatnje pa sve do konca srp-nja. Imademo razne vrste i odlike voćaka pa zbog toga moramo o prskaniu I voditi računa ne samo radi suzbijanja raznih bolesti ne-go radi roka, u kome se prskanje mora izvršiti, kao 1 radi toga, šio sve voćke ne možemo jednako I s Htim sredstvima prskati. Prskanje Ima svrhu suzbijanja samo jedne bolesti ili štetnika i lo zbog toga što kod obćeg prskanja ne može-mo u pojedinim slučajevima uni-štiti stanovite bolesti i štetnike.

Iz sredstava koja su navedena u ovom članku vidi se, koje bolesti i štetnike možemo s njima suzbi-jali. S kalifornijskom juhom (sum-por i vapno) ili bordoškom juhom (modra galica i vapno) možemo suzbijati gljivične [bolesti. S ar-senskim sredstvima možemo suzbi-jali štetnike koji. nagrizaju zelene dielove voćke, dok štetnike koji sišu sokove iz voćaka kao na pr. listne uši ili štitasle uši-suzbijamo dodirnim otrovima na pr. duhan-ski ekstrat (nikotin), 's kojim mo-žemo osim toga suzbijati i gole gusjenice.

Sada ćemo ukratko razložiti kada i s kojim sredstvom može-žemo prskati pojedine voćke.

J a b u k e treba poslije cvatnje t. j. kada su odpale latice prskati s 2%-inom kalifornijskom juhom ili 0.75%—1%-tnom bordoškom juhom, kojoj treba dodati 0 4 % kalcijevog arsenata (Aresin, Men-tol) ili istu količinu olovnog arse-nata. O v o prskanje je važno, jer se u to vrieme pojavljuju razne bolesti i štetnici koji uništavaju mlado lišće i plodove, te jabučni savijač, koji izaziva crvljivost plo-dova. S toga je potrebno i u lip-nju izvršiti jedno prskanje u prvoj a drugo u drugoj polovici toga mjeseca s istim kombiniranim sred-stvom kao što je napried navede-no. Iste bolesti i štetnici pojavlju-ju se i u mjesecu srpnju, pa što više i do same berbe. U srpnju ne smijemo/više prskati rane jabu-ke, jer najmanje 3—4 tjedna ne-smiju biti plodovi prskani s otro-vima kao što je arsen. U srpnju možemo prskati dva puta samo kasne jabuke, dok u kolovozu vi-

še ne smijemo prskati niti kasne jabuke.

Ako na jabukama ima lislnih Ili štitastili uši, onda možemo do-dati kalifornijskoj juhi 0 .28% siro-vog nikotina mjesto arsenskih sred-stava ili ga dodavati uz arseriska sredstva i time ćemo pojačali dje-lovanje sredstva.

Suzbijanje bolesti i štetnika na k r u š k a m a provodimo na isti način kao i kod jabuka, samo što rane kruške dozrievaju već u dru-goj polovici lipnja, te ih ne smije-mo više prskati poslije 10. lipnja.

Š l j i v e takodjer prskamo s istim sredstvima kao i jabuke. Ra-ne šljive nije više uputno prskati u mjesecu lipnju, dok bistrice mo-žemo prskati i u srpnju.

T r e š n j e , višnje i kajsije mo-žemo prskati sredstvima kao i za jabuke, ali samo jedanput poslije cvalnie.

B r e s k v e se u glavnom pr-skaju samo zimi, odnosno prije cvatnje. Poslije cvatnje ne može-mo spriečiti pojavu najobičnije bolesti na breskvama t. j. kovrča-vost i šupljikavost lista. Dogadja se, da kod'nekih odika bresaka iza prskanja poslije cvatnie od-padne lišće, što loše djeluje na prinos plodova t. j. plodovi poč-nu padati. Pošto se u toku prolje-ća i ljeta na breskvama javljaju listne uši, to treba breskve iza cvatnie nekoliko puta prskati sa 0 1 2 % sirovim nikotinom ili 2 — 4 % kalijevim sapun°m.

Iz prednjega se razabire, da postoje u pogledu prskanja voća-ka izvjesne razlike iz kojih vidimo, da se kasno voće osim bresaka, mora više puta prskati, ako hoće-mo da dobijemo zdrave plodove. Ako ćemo se držati napried na-vedenih uputa, tada ćemo dobiti prvorazredne i zdrave plodove, koji u današnjim prilikama pred-stavljaju veliku hranjivu i novča-nu vriednost, jer potrošnja voća svakim danom sve više raste.

ŠIROM BILOGORE Proslava državne nezavi-snosti i darovi za hrvatske

borce KOPRIVNIČKI BREG1 2. svibnja.

Proslava druge godišnjice dr-žavne nezavisnosti u našem selu obavljena je na sliedeći način, U 9 sati odsluzena je sveta misa. Poslije mise bilo je zborovanje na kome je tabornik Ivan Smrenjak održao prigodni govor, koga je pučanstvo primilo s odobravanjem. Na zborovanju se tabornik sjetio palih junaka u Stalingradu kao i u Domovini te zamolio pučanstvo da se sjele naših ranjenih boraca s bilo najmanjim darom. Tom pri-godom sakupio je politički tabor 30.174 kune koia je svota poslana obitelji našeg državnog poglavara — Poglavnika da ona taj iznos upotricbi za hrvatske borce.

Proslava obljetnice državne nezavisnosti

Vrbovec, 2. svibnja Proslava druge obljetnice drža-

vne nezavisnosti obavljena je u našem selu na svečan način. U crkvi je veleč. župnik prigodom svečane svele mise održao vanre-dno dirljivu propovied. Nakon svele mise održao je izvan crkve tabornik govor o značenju 10. tra-vnja i borbi hrvatskog naroda za slobodu. Iza govora je prisutno množtvo odpjevalo hrvatsku dr-žavnu i ustašku himnu.

Poslije podne ustaška mladež je priredila liepu priredbu s ras-poredom, koji su uvježbale nasta-vnice vrbovečke škole.

Važnost povrća Na pobudu glavnog ravnatelj-

stva za promičbu izdala je Na-kladna knjižara »Velebit« knjižicu prof. dra Vinka Mandekića pod naslovom »Važnost povrća«.

Svrha ove knjižice je, da se potakne i uputi stanovnike u gra-dovima, da obraduju svoje vrto-ve. U današnjim prilikama vrlo je velika važnost obrađivanja vrtova s toga se tomu mora pokloniti najveća pažnja. Građani koji žele kupiti ovu liepu i koristnu knjiži-cu neka se obrate na gr. gospo-darskog izvjestitelja soba br. 9 prizemno.

Hrvatski seljaci za naše ozljedjenike B)I:I.OVAR 5. svibnja. Već smo više pula u našem tjedniku

izlicali rodoljubnu sviest hrvatskih seljaka naše okolice, koji su na po-ziv g. velikog župana dra Vladimira Sabolića darovali velike količine raznih živežnih namirnica za naše ratne ozljedjenike. Mnogi seljaci su našem urcdničtvu izrazili želju, da ne žele, d a njihova imena budu objavljena, jer oni nijesu darovali zalo, da im se imena objavljuju u novinama, već su darovali zato, jer ljube svoju domovinu Nezavisnu Državu Hrvatsku i zato suosjećaju svaku bol i radost s ovima, koji za nju liju svoju krv i daju svoje živote.

Uredničtvo je primilo izvješće o doprinosima u su dali seljaci iz obćina bjelovarskog kotara, te iz tog nosimo veće i značajnije brojke, kako sliedi:

O b ć i n a : Brašno fino: Mast: laja: kg • kg kom:

1615 50 2.602 250 50 2.794

65/ 1.50 S3

naravi, izvješća

Orasi: kg

koje do-

Farkaševac Gudovac Ivanska Kapela Pojedina sela odpremila su sakupljene na-

mirnice izravno u bolnicu. Nova Rača 200 25 1.564 Predavač S2 22 50 997 13 Prespa 50 15 1.200 50 Severin 136 10 731 1 Veliko Trojstvo 55 11.50 615 7 Zrinski Topolovac 152 12.50 1.094 20

U k u p n o : 1.151.50 19S 11.680 92

Osim toga su mnoga sela sakupljala prinose neovisno od obćina i sakupljene prinose dopremila sama izravno u bolnicu, nekoja dapače u nekoliko navrata.

Kako smo spomenuli u napried navedene brojke nijesu uraču-nati oni brojni darovi, koje su seljaci osobno predali hrvatskim ozlje-dnicima ili su pojedinačno ti darovi predani Ženskoj lozi ustaškog pokreta u Bjelovaru, koja od svog osnutka s velikim marom i brižlji-vošću nastoji, da život ratnih ozljedenika u našem gradu bude što udobniji, i da se oni naročito prigodom velikih blagdana osjete,-da se nalaze u krugu svojih sunarodnjaka, koji su spremni za njih žrtvo-' vati sve.

Broj: 2174/1943.

Oglas sajma Ovime se d o sveobćeg znanja stavlja, da će se dana 11.

svibnja 1943. održati u mjestu P R E S P A veliki godišnji sajam sa svakovrstnim blagom, te konjima.

Maltarina se plaća samo od prodane stoke. Mostna vaga ndaljena 5 km u gradu Bjelovaru.

Obćinsko poglavarstvo U Prespi, dne 5. svibnja 1943.

Za Dom spremni! Obćinski načelnik:

PRPIĆ

Page 4: BILOGORA a - library.foi.hrlibrary.foi.hr/sp/pdf/90/1943/100.pdfGovornik je zatim iztaknuo primjere neizmjerne ljubavi i požrlvov-nosti kroz cietu našu krvavu i hrabru poviest, koji

Strana 4 "BILOGORA" Broj 100

Gradske viesti Pohvalno priznanje Ženskoj lozi

ustaškog pokreta BJELOVAR, 5. svibnja. Povjerenica Ženske loze ustaškog pokreta

gđa Zlata Stahuljak je od državnog tajnika generala viteza Begića primila sliedeće pismo:

U Nezavisna Država Hrvatska

MINISTARSTVO DOMOBRANSTVA Upravni Stožer Domobranstva

Zdr. Broj 7130 U Zagrebu, dne 14. IV. 1943.

Ženskoj grani " U s t a š e " Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta B j e l o v a r

Za osobito požrtvovno i uspješno sabiranje darova živežnih namirnica za ranjene i bolestne pripadnike oružanih snaga N. D. H. u Bjelovaru ovime Ženskoj lozi »Ustaše« hrvatskog oslobodi-lačkog pokreta u Bjelovaru izražavam

POHVALNO PRIZNANJE M i n i s t a r o r u ž a n i h s n a g a

u z. Državni tajnik

BEGIĆ general v. r.

Proslava Zrinskog i F ran-k o p a n a

Dne 30. IV. t. g. u pol S sati na večer na mjestnoj razglasnoj postaji priređena je svečana pro-slava obljetnice junačke smrti Pe-tra Zrinskog i Frana Krste Fran-kopana.

Proslavu je priredila rad. zajednica za umieće Ustaške mladeži uz su-djelovanje HPD. »Goluba«. Prosla-va je započela pjevanjem himni, koje je odpjevao zbor HPD. »Go-luba«. Zatim je zbor Starčevićeve_ ustaške mladeži odpjevao Zajčevu pjesmu .U boi, u boj", a stožerni odjelni upravitelj za duhovni od-goj Dragutin Korčmaroš održao je vanredno liepo predavanje: .Tragom Petra Zrinskog i Krste Frankopana"

Poslije govora je zbor Star-čevićeve ustaške mladeži odpje-vao .Našu pjesmu",, a stožerni odjelni upravitelj za umieće Josip Radković krasnoslovio je pjesmu Miljenka Andrijaševića: .6. IV. 1941." Pjevanjem Zrinsko-Franko-panske himne", koju je odpjevao zbor HPD. »Goluba« završena je ova liepa proslava.

Zborom HPD. »Goluba« ra-vnao je g. ing. Cvjetko Ivančan, a zborom ustaške mladeži g. Emil, Černv.

Osnivačka skupština Hr-v a t s k o - n j e m a č k o g družtva održat će se u nedjelju dne 16. t. mj. u 10 sati prije podne u veli-koj županijskoj dvorani. Privre-meni odbor, koji vrši upise u družtvo naišao je na liep odaziv te se do sada upisalo u družtvo preko 100 članova. U privremeni odbor su ušli kao predsjednik, dr. Vladimir Sabolić, veliki župan

podpredsjednik: Slavoljub Kolc-sarić, gradski načelnik, tajnica: prof. Zlata Puhač, blagainik: Fcliks Šram, žup. prirad. izvjestitelj, te kao odbornici: ing. Oskar Seidcl. šumarski savjetnik i sudbeni vieć-nik Adolf Rožić.

Svi, koji se žele još upisati, mogu se prijaviti kojem od od-bornika, od kojega će dobili pro-pisanu pristupnicu za upis.

Družtvo imade vrlo liepu svr-hu: što više produbsti uljudbene i prosvjetne veze izmedju hrvatskog i njemačkog naroda, koji su u novom poredku Europe tako sud-binski povezani nesamo na poli-tičkom i gospodarskom već i na uljudbenom polju.

Osim toga će družtvo prire-djivati i tečajeve za podučavanje njemačkog jezika, pa će se člano-vi, koji ne govore podpuno nje-mački, moći usavršiti u znanju njemačkog jezika. Družtvo će imati i liepu čitaonicu s najnovijim nje-mačkim časopisima i novinama.

Dan posvećen našim d r a -gim m a j k a m a slavit će se u nedjelju 30. V. o. g. u pol 11 sati prije podne u .Zora" slikokazu s biranim razporedom.

Uplata poreza Upozoravaju se svi porezni

obvezna", da se do dana 15. svi-bnja o. g. imade uplatiti dospjela druga četvrt izravnih državnih po-reza i prireza, pa se stoga pozi-vaju svi dužnici, da u tom roku svoje dugove na porezu na bla-gajni ovog ureda uplate, budući će izminućem loga roka ovaj ured pristupiti ovršnom utjeranju tih dugovina. a na trošak i teret du-žnika.

Vedro veče. Danas u subotu u 8 sati na

veče u dvorani slikokaza .Dom" priređuju Kulturno prosvjetna za-jednica HRS-a i Š. K. .Graničar* vedro veče uz sudjelovanje Ruži-ce K đ u š i ć, Havajskog tria I lrs-a i popularnog tria .Zagoraca" pod vodstvom Jožc Š e b a i z Zagreba. Čist prihod vedrog večera nami-denjen je za izgranju ustaškog radničkog doma u Bjelovaru. U-laznice uz cienu od 40—60 Kn dobivaju se u knjižarama Škalec i Burić.

Dobrovoljni prilozi za gradnju ustaškog radničkog doma primaju se sa zahvalnošću. Isti razpored ponovit će se i u nedjelju dne 9-I. mj. u 10 sati prije podne u dvo-rani slikokaza .Dom".

Pučka svečanost Vojnici njemačkih, talijanskih

i hrvatskih oružanih snaga u Bje-lovaru pozivaju gradjanstvo grada Bjelovara i žitcljstvo obližnjih sela na pučku svečanost koja se odr-žaje .u nedjelju dne 9. svibnja 1943. na športskom igralištu na' »I.ogo-rištu«.

Razpored je biran i šarolik uz sudjelovanje glazbenih i pje-vačkih zborova, a izvodit će se narodni plesovi, slobodne tjelesne vježbe, utakmice u šakanju, šport-skom- gađanju, i razne ostale ve-sele razonode.

Za jelo i piće Pobrinut će se priređivači. Ulaznina je 10 Kn po osobi a za vojnike i djecu ulaz bezplalan. Čista dobit priredbe ide u korist hrvatskom i njema-čkom Crvenom Križu. Početak u 3 sata poslije podne. U slučaju nepovoljnog vremena odgada se priredba na sliedeću nedjelju 16. 1943.

Podružnica knjižare »Vele-bit« u Bjelovaru

Na uglu Starčevićeve i Prera-dovićeve ulice preko puta gimna-zije uređuje se po nacrtima ing. Ježa prostorija za kujižaru i pa-pirnicu. Prema nacrtima se za sa-da ustanovili, da će knjižara biti vrlo suvremena iako po veličini lokala dosta malena. Prije je na tom mjestu bio bazar a u lokal se ulazilo kroz nekoliko stuba pa se pokazao vrlo nezgo-dan ulaz u lokal, što će sespod-punim preuređenjem izbjeći. A da se izkoristi svaki prostor a visina je dovoljna, uredit će-.se liepa ga-lerija.

Budući da je vlastriik knjižare zastupnik »DOMRAD-a« (Državne središtnjice za narodni i kućni umjetni obrt), prodavat će sve proizvode, koji se proizvode pod upravom državne središtnjice za narodni kućni umjetni obrt, pa će i izlozi biti ukrašeni s liepim na-rodnim rukotvorinama, kao dječjim igračkama, koje izrađuju seljaci

našeg Zagorja i Bosne. Kao što svaki veći grad Hrvatske prodaje naše narodne rukotvorine, koje su poznate po cieloj Europi, tako će i Bjelovar promicati naš kućni narodni i umjetni obrt.

Tezge će bili isto vrlo liepo uređene od stakla koje će biti svako veče razsviellene, jer će u svim tezgama biti uvedena elektri-čna razsvjeta.

Nadamo se da će spomenuta trgovina služiti kao ukras za grad Bjelovar, jer se nalazi na najpo-desnijem mjestu u Bjelovaru za knjižarsku i promičbenu svrhu za naš kućni obrt. jer će svaki stra-nac kad dođe u Bjelovar, meći će se divit našim umjetninama i kupiti ih.

U knjižari će se prodavati sva izdanja knjižare .Velebit", te će ovo zapravo biti podružnica ovog ustaškog nakladnog zaveda koji je u posljednje vrieme izdao veći broj aktuelnih brošura i knjiga.

Ustaška Starčevićeva mla-d e ž izvela je na mjeslnoj razgla-snoj postaji dne 5. V. o. g. u 7 sati posiiie podne sliedeće narodne pjesme i suvremene napjeve:

I. Srebro i zlato. 2. Vu pla-vem trnaci. 3. Kunem ti se draga Bogom. 4. Predragi Ijubić moj. 5. Kad je moja Ana imala 20 godi-na. 6. ledan mali brodić. 7. Kaj. S. Da mi je znati. 9. Ej vihor ružu. 10. Neću ti više prolazit kroz selo. 12. Kada budem umro. 13. Što ćeš, takav je život. 14. Bila je varka. Beč ostaje Beč.

Sudjelovali su: Mira Mikša, Kubat Marženba, Dukić Vinko, Ferenčić Zvonimir. Šraml kvartet, te glasovirska pratnja: Branko Des-pinić.

Iz Obskrbnog ureda Izgubljene su potrošačke iz-

kaznice i doznake i to: 1. Izkaznica 21/M na ime D r a -

gaš Nikola, 2. Izkaznica br . 161/T. na

ime Travljan Hamdija, 3. Izkaznica 1.236 o b ć i n c

G u d o v a c kao i sve doznake, li-čna izkaznica i novac, na ime Vujaković Pero.

4. Doznaka za petroleum b r . 261 grad Bjelovar, na ime Vo~ d o p i v e c Antun, Demetrova uli-ca- 14,

Moli se nalaznik da ih preda ovom uredu, a u slučaju da se ne nadu 14 dana nakon ovog oglasa gube svaku vriednost, a vriediti će samo duplikat.

Traži z a p o s l e n j e bivši tr-govac, stručnjak raznih grana trgo-vine, vješt uredovnim poslovima, savršen dopisnik raznik jezika, slro-jopisač. Upitati u trgovini Duro Pondelak.

G l a s o v i r se daje u najam. Upitati u knjižari Hrestak.

Vlasinik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU U BJELOVARU. — Glavni urednik: IVAN .ŠESTAK, Ulica 8. travnja »141. br. 8/1. — Odgovorni u-ednik: DRAGUTIN KORČMAROŠ lvaiovčanska cesta 13 — Tisak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Škalec, Poglavnikov

trg 17. — CIENA LISTU: Poiedini kroj 3 K n , četvrtgodišnja predplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godiSnja 144 Kn. — Broj čekovnog računa 32.311