Pomišljaj · 2020. 4. 19. · LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE Godina 12. BOŽIĆ, 2014. Br. 2. (27.) ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ POMIŠLJAJ 1 I sus se i ovoga Božića želi

GODINA 12. BOŽIĆ, 2014. BROJ: 2. (27.)

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICEBILICE

PomišljPomišljaajj

5050ŽUPA UZNESENJA1966.

MARIJINA - BILICE2016.

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE

Godina 12. BOŽIĆ, 2014. Br. 2. (27.)

ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ

POMIŠLJAJ 1

Isus se i ovoga Božića želi roditi u ljud-skom srcu. Bog je pohodio narod svoj po

svome sinu Isusu tako da je sam Bog obu-kao ljudsko tijelo. Taj događaj i tu istinu ljudi brzo zaborave, zanemare i odlutaju od nje.

Zato ne zaobiđimo Boga i nemojmo se povoditi za blještavilom svijeta iza ko-jega se uvijek krije praznina i blještavilo koje prekriva samu bit onoga što nam Bog daruje. Učinimo da nam se najljepši blag-dan, rođenje Kristovo, ne pretvori samo u obilno jelo i piće, ukrase, darove, petar-de, alkohol, užurbanost i buku. Iza toga uvijek ostane ispraznost nad ispraznošću. Potrebno nam je obući se u snagu i duh Isusa Krista jer ćemo tek tada moći pobi-jediti tamu kao što su bančenje, pijanke, razvratnosti, svađe i ljubomore.

Isus je došao prije dvije tisuće godina na našu zemlju, ali on dolazi i danas. Pre-poznali su ga oni jednostavni i čista srca. Zato ne budimo oni koji će ga odbiti primiti kao što su ga odbili u Betlehemu kad mu nisu pružili prenoćište. Ne budimo ni oni Nazarećani koji su ga pokušali baciti s liti-ce, kao ni onaj narod koji je od Pilata tražio ubojicu Barabu umjesto Isusa.

Isus je došao tražiti nas. On je prvi ljubio nas, a ne mi njega. On uvijek ima ini-cijativu i sve drži u svojoj ruci. Želi i danas doći u naša srca kao što je davno došao u Marijino srce. Isus se i danas pita i govori: „Toliko sam vremena s vama i još me ne poznajete.“ Isus i danas pita ovaj naš svijet: „Kad Sin čovječji dođe u svojoj slavi, hoće

li naći vjere na zemlji?“ Hoće li itko vjero-vati njemu koji je došao tako jednostavno, ponizno, bez buke i vike? Postao je malen, prepušten ljudskoj ljubavi, izručen ljudskim rukama i ljudskoj slobodi prihvaćanja ili ne-prihvaćanja. Uvijek je bilo onih koji su mu ostali vjerni i onda kad su prividno gubili i patili svjedočeći za njega. To im je davalo smisao i sigurnost da život tek dolazi kad se za Njega izgubi. Boga se ne moramo bojati jer se i On nije bojao nas ljudi. Hoće li naći mene i tebe kod kuće, kod sebe, i ovoga Božića?

Potrebno je sve poduzeti da se vra-timo Isusu i opet ga nađemo. Ljudski go-voreći, i Marija i Isus trpe kad se od njih udaljujemo, kad ih na bilo koji način ili zbog bilo čega napustimo.

Bog nema drugoga puta da dođe na ovaj svijet nego po nekom čovjeku, i preko čovjeka drugome čovjeku. Bog želi doći na ovaj svijet upravo po tebi i meni. Jedini potpuni smisao našega života jest dopusti-ti mu da dođe. Ako mu ne dopustimo, u čemu je onda smisao našega života i tko smo mi na ovoj zemlji bez Njega?

Bog nam i ovog došašća i Božića želi doći. On ima vremena. Bog treba našu običnost, našu jednostavnost i našu blizi-nu. Tek po blizini s Bogom moći ćemo iz dana u dan postajati ljubav, radost i mir ovom svijetu.

Sve učinimo da mir i ovoga Božića is-puni naša srca i naš svijet.

To vam želi vaš župnik fra Tomislav

PomišljPomišljaajj

Širimo ljubav, radost i mir

2 POMIŠLJAJ

RIJEČ ZA TEBE

MIR I ZA TEBEBožić! Mir svim ljudima dobre volje!Mir i tebi, tko god ti bio,što god mislio i vjerovao!Mir! Jer i ti nosiš u dubini svojega srca,možda sasvim nesvjesno, neizmjernu čežnjuza izgubljenim rajem,čežnju za mirom, dobrotom i ljubavlju.

Ako na Božić ne tražiš ništa drugoosim stola s jelom i pićem,ugodnu gostionicu, malo razonode i opijenosti,tada nećeš naći mira.Nezadovoljen, uvijek ćeš čeznuti za novim lokalom,za novim blagdanskim jelom, za novim užitkom,za novom razonodom. I uvijek ćeš ostati nezadovoljan.Uvijek ista bol, uvijek ista glad.Tako nikada nećeš naći mira.

Božić: Oslobodi sepritiska i prisile sebičnosti.Potraži mir u dobroti i ljubavi prema drugima –i naći ćeš mir.Božić: Božja ljubav neka postane vidljivomu tvojem srcu i u svemu tvojem životu.Božić: ništa osim mira,ništa osim dobrote i ljubavisvim ljudima na svemu svijetu!

Phil Bosmans

POMIŠLJAJ 3

IZ ŽIVOTA CRKVE

PAPA PAVAO VI. PROGLAŠEN BLAŽENIMNa svečanoj misi, u nedjelju

19. listopada 2014., papa Franjo je na trgu Sv. Petra proglasio papu Pavla VI. bla-ženim. Ovaj blaženik je priveo kraju Drugi vatikanski koncil i ustanovio Biskupsku sinodu. S Papom je misno slavlje, u kojemu je sudjelovalo oko 70 000 vjernika, suslavio papa u miru Benedikt XVI., a konce-lebrirali su i svi sinodski otci koji su sudjelovali na Trećem izvanrednom općem zasjedanju Biskupske sinode na temu „Pastoralni izazovi glede obi-telji u kontekstu evangelizacije“. Papa Franjo

je odredio da se spomendan novoga blaženika slavi 26. rujna.

O novom blaženiku, u svojoj propovijedi, papa je rekao i ove riječi: „Pred tim velikim papom, tim hrabrim kršćaninom, tim neumornim apostolom, pred Bogom, danas ne možemo drugo doli reći riječ koja je tako jednostavna koliko je ujed-no i iskrena i važna: Hvala!

Hvala, naš dragi papa Pavle VI.! Hvala za tvo-je ponizno i proročko svjedočanstvo ljubavi prema Kristu i njegovoj Crkvi!“

GIOVANNI BATTISTA MONTINI, kasnije papa PAVAO VI., rođen je 26. rujna 1897. u mjestu Concesiju u blizini Brescie u sjevernoj Italiji. Nakon osnovne škole i gimnazije ušao je u sjemenište u Brescii, gdje je 1920. zaređen za svećenika. Na službu u Državnom tajništvu Svete Stolice došao je 1924. Godine 1937. postao je supstitutom u Državnom tajništvu, a 1954. neočekivano je imenovan milanskim nadbiskupom. Nastojeći oko pastoralne obnove biskupije, osobitu je pozornost poklanjao svijetu radništva, koje se u ono doba masovno do-seljavalo u predgrađa velikih industrijskih središta. U Kardinalski zbor uvrstio ga je papa Ivan XXIII. u prosincu 1958. godine. Nakon smrti toga pape svetca Montini je 21. lipnja 1963. iza-bran za rimskoga prvosvećenika. Izborom imena velikoga apostola naroda jasno je naznačio evangelizatorsko usmjerenje svoga pontifikata. Kao papa Pavao VI. Blaženik je 8. prosinca 1965. zaključio rad Koncila. Nakon toga predano je radio na njegovu ostvarenju. Pokrenuo je važne ekumenske inicijative, poput povlačenja uzajamnog izopćenja pape i carigradskog patrijarha, kojim je 1054. godine započeo veliki istočni raskol. Bratski zagrljaj s carigradskim patrijarhom Atenagorom postao je simbolom novih odnosa u ekumenizmu. Kako bi što snaž-nije istaknuo kolegijalnost među biskupima, međusobnost i njihovu kolegijalnost s papom, godine 1965. papa Pavao VI. ustanovio je Biskupsku sinodu. Pavao VI. je bio prvi papa koji je govorio u Ujedinjenim narodima, prvi je crkvenim naučiteljicama proglasio dvije žene, sv. Tereziju Avilsku i sv. Katarinu Siensku. Napisao je četiri enciklike, među kojima se na osobit način ističe ona pod naslovom „Humanae vitae“. Dok je mnogi kritičari vide kao dokument ko-jim Crkva „zabranjuje kontracepciju“, mnogi drugi ističu njezin proročki značaj, osobito danas kad se vide sve posljedice odvajanja prokreacijskoga čina od spolnoga čina (umjetna oplod-nja u svim njezinim inačicama, zahtjevi istospolnih parova da imaju djecu i slično). Blaženi je papa umro, gotovo iznenada, uvečer 6. kolovoza 1978. Proces za beatifikaciju pokrenula je Rimska biskupija 11. svibnja 1993., a 9. svibnja ove godine papa Franjo odobrio je Kongre-gaciji za kauze svetih i blaženih da donese dekret o priznavanju čuda na zagovor Pavla VI.

4 POMIŠLJAJ

GLAS PAPE

Krš ani trebaju Crkvu unato skan-dalima, rekao je papa Franjo na

op oj audijenciji u srijedu 25. lipnja na Trgu sv- Petra u Rimu. Ni skanda-li u Crkvi ne mogu opravdati nekoga krš anina da se povu e ili da napusti Crkvu. Bog je svoju spasenjsku poru-ku po Kristu povjerio ljudima s njiho-vim ograni enjima i slabostima. No „ne može se biti u zajedništvu s Bo-gom bez zajedništva Crkve“, dodao je Sveti Otac, unato tomu što su neki cr-kveni predstavnici prouzro ili proble-me i skandale. Misao da bi se ovjek mogao spasiti sam opasna je napast, poru io je papa Franjo pred 30 tisu a vjernika i hodo asnika iz cijeloga svi-jeta, s kojima je nastavio niz kateheza

KRŠĆANIN - SAMO U ZAJEDNICI CRKVEo Crkvi te se ovaj put posvetio temi pripadnosti Božjem narodu.Nema kršćanina „za svoj račun“

Zapo inju i svoju katehezu, Papa je podsjetio da je sam Bog htio „obli-kovati narod koji e donijeti blago-slov svim narodima zemlje“ pa je sto-ga zapo eo s Abrahamom. S jako je puno strpljivosti Bog pripremao na-rod u Starome zavjetu da bi ga u Isusu Kristu ustanovio kao „znak i sredstvo jedinstva ljudi s Bogom i me u nji-ma“, rekao je Papa te nastavio go-voriti o važnosti pripadanja Crkvi za svakoga krš anina.

„Nismo izolirani i nismo krš ani po individualnom naslovu, svatko za

svoj ra un, ne; naš kr-š anski identitet je pri-padnost! Krš ani smo jer pripadamo Crkvi. To je poput prezimena: ako je ime ‘krš anin sam’, onda je prezime ‘pripadam Crkvi’“, istaknuo je Sveti Otac i pojasnio kako sam Bog u objavi Mojsiju u goru em grmu za sebe kaže da je „Bog ota-ca“. Ne kaže: „Ja sam Svemogu i“, nego: „Ja sam Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev.“ Na taj se na in o ituje

POMIŠLJAJ 5

kao Bog koji je sklopio savez s našim o evima i ostaje uvijek vjeran svomu sporazumu te nas poziva da u emo u taj odnos koji nam prethodi. Taj odnos Boga s njegovim narodom svima nam prethodi, dolazi iz toga doba.“

Zato je Papa rekao da na prvom mjestu valja zahvaliti onima koji su bili prije nas i koji su nas primili u Crkvu. „Nitko ne postaje krš anin po sebi! Je li to jasno? Nitko ne postaje krš anin po sebi. Krš ani se ne proizvode u la-boratoriju. Krš anin je dio naroda koji dolazi izdaleka. Krš anin pripada naro-du koji se zove Crkva i ta ga Crkva ini krš aninom na dan krštenja, a kasnije u tijeku kateheze i tako dalje. Ali nitko, nitko ne postaje krš anin po sebi. Ako vjerujemo, ako znamo moliti, ako po-znajemo Gospodina i možemo slušati

njegovu rije , ako ga osje amo blizu i prepoznajemo ga u bra i, to je zato što su drugi prije nas živjeli vjeru i potom su nam je prenijeli. Vjeru smo primili od naših otaca, naših predaka, i oni su nas pou ili o njoj. Ako dobro promi-slimo, tko zna koliko nam dragih lica prolazi ispred o iju u ovome trenutku: može biti lice naših roditelja koji su za nas tražili krštenje; lice naših djedova i baka ili nekoga ro aka koji su nas nau-ili kako u initi znak križa i kako mo-

liti prve molitve. Ja se uvijek sje am lica asne sestre koja me u ila vjero-nauk, uvijek mi dolazi u sje anje – ona je u nebu sigurno jer je sveta žena – ali ja je se sje am uvijek i zahvaljujem Gospodinu za tu asnu sestru. Ili lica župnika, nekoga drugoga sve enika ili neke asne sestre, vjerou itelja koji

GLAS PAPEGLAS PAPE

I ove godine na Duhove, na slavlju Gospe pomoćnice kršćana, okupio se veliki broj vjernika

6 POMIŠLJAJ

GLAS PAPE

nam je prenio sadržaj vjere i u inio da rastemo kao krš ani… Eto, to je Cr-kva: velika obitelj u koju se prihva a i u kojoj se u i živjeti kao vjernik i kao u enik Gospodina Isusa.“

U Crkvi nema „slobodnih boraca“Taj put krš anin može živjeti ne

samo zahvaljuju i drugim osobama, nego zajedno s drugim osobama. U Cr-kvi ne postoji „uradi sam“, ne postoje „slobodni borci“ – doslovno je rekao Papa. „Koliko je puta papa Benedikt Crkvu opisao kao crkveni ‘mi’! Pone-kad se dogodi da netko kaže: ‘Vjerujem

u Boga, vjerujem u Isusa, ali me Crkva ne zanima…’ Koliko smo puta to uli? A to ne ide. Ima onih koji smatraju da mogu imati osobni odnos, izravan, neposredan odnos s Isusom Kristom izvan zajedništva i posredništva Cr-kve. To su opasne i štetne napasti. To su, kako je govorio veliki Pavao VI., apsurdne dihotomije“, rekao je Papa i podsjetio da je teško i i zajedno, da je to nekad ak i naporno. „Može se do-goditi da nam neki brat ili sestra pra-ve probleme ili nas skandaliziraju… Ali Gospodin je povjerio svoju poru-ku spasenja ljudskim osobama, svima nama, svjedocima. I u našoj bra i i u našim sestrama, s njihovim darovima i njihovim ograni enjima, dolazi nam ususret i daje se prepoznati. I to zna-i pripadati Crkvi. Zapamtite dobro:

biti krš anin zna i pripadanje Crkvi. Ime je ‘krš anin’, prezime je ‘pripada-nje Crkvi’“, rekao je Papa i vjernike pozvao da se u molitvi obrate Mariji, Majci Crkve, kako nikada ne bi pali u napast da pomisle da mogu bez dru-gih, da mogu bez Crkve, da se mogu spasiti sami, da mogu biti krš ani iz laboratorija. „Baš suprotno, ne može se ljubiti Boga, a da se ne ljubi bra u, ne može se ljubiti Boga izvan Crkve; ne može se biti u zajedništvu s Bogom bez zajedništva u Crkvi i ne možemo biti dobri krš ani ako nismo zajedno sa svima onima koji nastoje slijediti Gospodina Isusa kao jedan narod, jed-no tijelo, a to je Crkva.“

Papa Franjo

POMIŠLJAJ 7

O e naš. Najnježniji od svih o e-va, svemogu u stvaranju, udesan u uz-državanju, preljubazan u svojoj Provid-nosti, uvijek dobar, dapa e beskrajno dobar u Otkupljenju! Bog je naš Otac, a mi smo svi bra a. Raj je naša domo-vina i naša baština. Zar nije dostatno ljubiti Boga i bližnjega kako bismo se oslobodili svih navezanosti? Ljubimo, dakle, Oca i ponavljajmo tisu u puta: „O e naš koji jesi na nebesima“, Ti koji si svugdje prisutan; Ti koji si u svecima po svojoj slavi, u osu-

enicima po svojoj pravednosti, u pravednicima po svojoj milosti, u grešnicima po svojoj ustrajnoj strpljivosti, u ini da se uvijek sje-amo svoga nebeskog podrijetla,

da živimo kao tvoji pravi sinovi i da uvijek sve naše goru e želje budu prema Tebi usmjerene.

Sveti se ime tvoje. Ime je Gospodnje sveto i strašno i nebo odzvanja od neprestane slave sera na kojom slave svetost Gospodina Boga nad vojskama – kli e Izaija. Tim rije-ima tražimo da ga cijela zemlja upo-

zna, da se klanja otajstvima tako veli-koga i svetoga Boga; da bude upoznat, da ga ljube i da mu se klanjaju bez-božnici, Turci, Hebreji, pogani i svi nevjernici; da mu svi služe i slave ži-

vom vjerom, vrstom nadom i žarkom ljubavlju odri u i se grijeha. Jednom rije ju, tražimo da svi budu sveti jer je on svet.

Do i kraljevstvo tvoje. Kraljuj, o Gospodine, u našim dušama, svojom miloš u u ovome životu kako bismo zaslužili kraljevati s Tobom poslije smrti u tvome kraljevstvu koje je naj-viša i vje na sre a u koju vjerujemo, kojoj se nadamo i koju iš ekujemo:

RAZMATRANJE

OČE NAŠ - MOLITVA I RAZMATRANJEMožemo zvati sretnim onoga tko Gospodnju molitvu moli razmišljajući pozorno o svakoj riječi. Tu će naći sve što mu je potrebno i sve što treba željeti. Ovom čudesnom molitvom, ponajprije, zarobljavamo Božje Srce zazivajući ga Ocem.

sre a koju nam je O eva dobrota obe-ala koju su nam zasluge Sina Božje-

ga omogu ile i koju nam Duh Sveti po svome svjetlu objavljuje.

Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Ništa, naravno, ne izmi e promislima Božje providnosti koja je sve predvidjela i sve uredila još prije nego li se nešto dogodi.

Brojni vjernici su i ove godine molili i slavili našu Gospu od Pomišljaja

8 POMIŠLJAJ

RAZMATRANJE

Nijedna zapreka ne može je spri-je iti u ostvarenju cilja koji je odredi-la. Zato, kada tražimo od Boga da vrši svoju volju, nemojmo se bojati, kaže Tertulijan, da se netko može uspješno usprotiviti ostvarenju njegovih plano-va, ali ponizno prihvatimo sve ono što je on htio providonosno za nas pripra-viti. A mi molimo kako bismo uvijek vršili njegovu volju koju spoznajemo po zapovijedima, s istom spremno-š u, ljubavlju i ustrajnoš u kojom ga an eli i sveci slušaju.

Kruh naš svagdanji daj nam danas. Isus Krist nas u i tražiti od Boga ono što nam je u životu potreb-no za dušu i tijelo. Ovim rije ima ponizno ispovijedamo našu bijedu i iskazujemo ast Božjoj Providnosti, izjavljuju i da o ekujemo od njegove dobrote sva vremenska dobra. Rije ju kruh tražimo od Boga ono što je neop-hodno za život; suvišno je isklju eno iz te prošnje. Taj kruh tražimo danas, tj. ograni avamo svaku našu brigu na teku i dan s pouzdanjem u Boga za sutradan. Traže i kruh svagdanji, is-povijedamo našu trajnu potrebu Bož-je zaštite i pomo i.

Otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. Naši su grijesi, kaže sv. Augustin i Tertuli-jan, naši dugovi prema Bogu, za koje njegova pravednost zahtijeva da budu ispla eni „do posljednjega nov i a“. Svi imamo dugove. Ali usprkos našim brojnim grijesima, približimo mu se s povjerenjem i kažimo s iskrenim kaja-

njem: O e naš koji jesi na nebesima, oprosti grijehe našega srca i naših usta, naših djela i propusta koji nas ine ne-izmjerno krivima u o ima tvoje prav-de. Da, oprosti ih zato što i mi, sinovi jednoga tako blagoga i milosrdnoga Oca, iz poslušnosti i ljubavi opraštamo onima koji su nas uvrijedili.

I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. I ne dopusti da zbog svoje nevjernosti tvojim milo-stima podlegnemo napastima svijeta i tijela, nego nas oslobodi od zla koje je grijeh, zemaljskih muka i vje ne muke koju smo zaslužili.

Amen. Vrlo utješan usklik, jer je – kaže Sveti Jeronim – kao pe at od Boga stavljen našim prošnjama na završetku kako bi nas uvjerio da nas je uslišao. To je kao da sam Bog kaže amen! Neka vam bude po vašim proš-njama. Ja sam ih uslišao. To je zna e-nje rije i amen.Sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski

Tata Ivica i kćer Leona Bobanović

POMIŠLJAJ 9

KROZ DOMOVINU ISUSA KRISTA

DODIR SVETE ZEMLJE„Dodir Svete Zemlje“ naslov je nove tematske rubrike u kojoj želim podijeliti s vama

barem dio razmišljanja, doživljaja i iskustva stečenog kroz materijalno i duhovno hodo-čašće u nedavnom pohodu Isusovoj domovini.

Rubrika je zamišljena kao stalni prilog našeg župnog lista „Pomišljaj“ i nastojat će pratiti baš kao i krunica naše Blažene Djevice Marije (ružarij), četiri tematska kruga koja obuhvaćaju Isusov život, istovremeno razmišljajući, na temelju biblijskih tekstova o pojedinim radosnim, svjetlosnim, žalosnim i slavnim otajstvima, te povezujući ta razmišlja-nja sa stvarnošću svetih mjesta rođenja, djetinjstva, skrovitosti, javnog djelovanja, smrti i uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista.

Dragi moji župljani i čitatelji, sve vas pozivam da zajedno krenemo na ovaj put kroz povijest i sadašnjost, Isusovim stopama prolazeći kroz područje suvremenog Izra-ela, Palestine i Jordana, počevši od prvog tematskog kruga koji obuhvaća otajstvo Utjelovljenja, Marijin pohod Elizabeti, Isusovo rođenje, prikazanje u hramu, te nalaženje dvanaestogodišnjeg Isusa u hramu među pismoznancima.

I RIJEČ JE TIJELOM POSTALA…Nazaret, grad na zapadnom dijelu

goranskog dijela Galileje i danas uva u svojem središtu malenu i skromnu Špilju navještenja nad kojom se kao do-stojan uvar ovog svetog mjesta prosti-re veli anstvena Bazilika navještenja, peta po redu crkva izgra ena na istom mjestu, dovršena 1969. godine. itav taj prostor u posjedu je franjevaca, bu-du i da je upravo Franjeva kom redu povjerena briga za sveta mjesta u Isu-sovoj domovini i u okolnim zemljama.

Prema izvještajima, spisima i pre-daji, baš je na ovome mjestu prije više od 2.000 godina, poslao Bog an ela k’ Djevici Mariji i on joj re e: „Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, za et eš i roditi sina i nadje-nut eš mu ime Isus. On e biti velik i zvat e se Sin Svevišnjega. Njemu e Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat e nad domom

10 POMIŠLJAJ


Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljev-stvu ne e biti kraja.“ (Lk 1, 28-34).

Neizrecivo blago uva ova male-na špilja okružena golemim zidovima Bazilike navještenja, prostorom u ko-jem svatko može osjetiti onaj nježni dodir Božje blizine koji neko i danas jednako govori: „Ovdje je sve po elo. Susretni me sada u novom po etku, u za etku moje utjelovljene ljubavi.“ To je navještaj Utjelovljenja, ona sre-dišnja istina koja nam otkriva ulazak vje nog Boga u ljudsku povijest u osobi Sina Marijinog, koji preuzima-ju i našu ljudsku narav kao vlastitu, ostvaruje moje i tvoje spasenje.

Prigušena svjetlost i tišina ovog svetog mjesta pogoduje molitvenom raspoloženju, a ja se ipak jedva suzdr-žavam da ne uskliknem one iste rije i iz Psalma o radosti Siona: Kli i od ra-dosti K eri Sionska, vi i od veselja. Ve-seli se i raduj iz sveg srca k eri Jeruza-lemska. Jahve, kralj Izraelov u sredini je tvojoj! (Sef. 4, 14-17). Marija, kao k i Sionska u svojem krilu, na ovome mjestu ispunjava upravo ove proro ke rije i. Ona ovdje postaje novi kov eg saveza; postaje mjesto stvarnog Bož-jeg nastajanja me u nama.

Na djelu je Bog Otac i Njegovo obe anje o vje nosti kraljevstva Isusa iz Nazareta koje i mi redovito ispovi-jedamo u Nicejsko-carigradskom vjero-vanju. To je ono isto obe anje koje je an eo Gabrijel priop io Djevici Mariji i na koje je ona u ovoj Špilji navješte-nja spremno odgovorila: „Evo službe-nice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rije i.“ (Lk. 1,38). Ovome kraljevstvu nema kraja; vje no se gradi na teme-ljima vjere i ljubavi i njime vlada sam Bog po svojem obe anju kojeg uvijek i iznova ispunja, kako onda, tako i danas.

Korak dalje od Bazilike navješte-nja, pratimo još jedno znamenito mje-sto, ostatke male siromašne i jednostav-ne seoske ku e sv. Josipa koji se i danas uvaju unutar dvorišta Franjeva kog

samostana. Prema predaji, nakon po-vratka iz Egipta, sv. Josip se u toj svo-joj rodnoj ku i nastanio sa Djevicom Marijom i djetetom Isusom. Zbog toga se ovo mjesto naziva i „Ku a othrane“. Sveto pismo nam o tome govori sljede-

POMIŠLJAJ 11

e: „Nakon Herodova skon anja, gle, an eo se Gospodnji javi u snu Josipu u Egiptu: „Ustani, re e, uzmi dijete i nje-govu majku te po i u zemlju izraelsku jer su umrli oni koji su djetetu o glavi radili.“ On ustane, uzme dijete i nje-govu majku te u e u zemlju Izraelsku. Ali saznavši da Arhelaj vlada Judejom namjesto svoga oca Heroda, bojao se po i onamo pa, upu en u snu, ode u pokrajinu Galileju. Do e i nastani se u gradu zvanu Nazaret – da se ispuni što je re eno po prorocima: Zvat e se Nazare anin.“ (Mt. 2, 19 – 23).

Uz kamene ostatke Josipove ku e franjevci su izgradili crkvu sv. Josipa, na temeljima ranije križarske crkve iz XII. stolje a, a u novije vrijeme je pre-ko drugog samostanskog krila ova crkva spojena s Bazilikom navještenja. Još je jedna znamenitost vezana za ovo mje-

sto. Sa uvana je stara judeokrš anska krstionica u kojoj su se krštenici spuštali sa sedam stuba, kao simbol sedam daro-va Duha Svetoga. Pred donjom stubom je prokopan kanal kroz kojeg je protje-cala voda, koja je simbol izvornog sre-dišnjeg mjesta krštenja, rijeke Jordan.

Promatraju i dijelove Josipove ku ice i radionice lako zamišljam sva-kodnevnicu Svete obitelji, onaj skro-mni i jednostavan radni ki život vo en Božjom providnoš u i zaštitom. Isto-vremeno, kroz tu skromnost i jedno-stavnost treba uo iti odlu nost i snagu sv. Josipa, potrebnu da ispuni svoju ulogu skrbnika Svete obitelji u kojoj se ostvaruje Rije koja je tijelom postala.

Prve 4 fotografije prikazuju detalje iz unu-trašnjosti donje crkve u Nazaretu, u novoj bazilici Navještenja Marijina, gdje su ostavljeni vidljivi ar-hitektonski elementi nekoliko prethodnih kršćan-skih sakralnih zdanja sve do u 3. – 4. st. A pro-nađeni su i još stariji ostaci sela, sve do u vrijeme sv. Obitelji. Na fotografijama se nalazi špilja za koju prakršćanska predaja tvrdi da se radi o Ma-rijinu domu u kojem je dobila milost navještenja da će postati majkom Spasiteljevom. Na zadnjoj fotografiji je nova bazilika Navještenja Marijina.

mr. sc. Nada Mikulandra


12 POMIŠLJAJ

OBITELJ I CRKVA

UvodMoje je danas da progovorim nešto o

jednoj vrlo složenoj problematici. Problem ra-stave braka, razvoda, je nešto što za većinu pogođenih ljudi može predstavljati veliki i cije-loživotni problem. Tu je onda i izbor novog ži-votnog partnera, što je također za mnoge (na-pose ženske osobe!) na temelju prethodnog iskustva nimalo jednostavna odluka. A onda, k tomu, ukoliko se radi o vjernicima, katolicima, nekako se kao dodatni problem nameće i kr-šćanski nauk o nerazrješivosti valjano skloplje-ne ženidbe i stega Katoličke Crkve za vjernike u drugom (civilnom) braku s obzirom na nemo-gućnost pristupanja pojedinim sakramentima i još neka druga ograničenja. O problematici rastavljenih, razvedenih i napose ponovo (ci-vilno) vjenčanih osoba1 dosta se raspravlja i u teološkim krugovima i pokušava se pronaći prihvatljiva rješenja, napose u kontekstu spo-menute crkvene prakse glede nepripuštanja tih osoba sakramentima pokore i euharistije.

Unatoč širini i intenzitetu teoloških disku-sija sve do naših dana, ja ipak želim ukazati na brojne konkretne pastoralne mogućnosti jed-nog sustavnog rada sa rastavljenima, razvede-nima te ponovno civilno vjenčanim osobama. Pritom se pastoralni rad sa pogođenim osoba-ma nameće kao izazov za dijakoniju u Crkvi i crkvenim zajednicama, odnosno kao izazov za pomoć i služenje onima, koji se nakon rastave i razvoda nalaze u teškoj životnoj situaciji.

Problematika rastave, razvoda i ponovnog civilnog vjenčanja

Iz jednog kvalitativnog istraživanja, pro-vedenog u obliku intervjua sa rastavljenim osobama i s osobama koje su se nakon ra-stave i razvoda ponovo civilno vjenčale, na pi-tanje: „Što mislite na koji bi Vam način Crkva kroz župnu zajednicu mogla pomoći?“, jedna

je osoba odgovorila: „Mislim da bi trebalo nešto učiniti, da li od strane župnika, župne zajednice, od strane članova nekih molitvenih grupa ili drugih župnih krugova, ne znam! Ali do sada nam nitko, nitko nije posvetio ni malo pažnje, niti s nama o tome razgovarao. Nitko nas nije pitao kako nam je, što smo proživ-ljavali. Imali smo dosta svećenika koje smo poznavali. Ulazili su u kuću i izlazili, ali nikad nam nitko nije postavio pitanje o tome. Ja da-pače volim što vi to pitate, meni je drago. Ja se ničega toga ne stidim. To je moj život, a ni-čiji život ne može biti idealan. Ja bih voljela da naša župna zajednica nešto učini, ili možda biskupijska zajednica, ne znam na kojoj razi-ni, da li na nivou dekanata, stvarno ne znam. Međutim pretpostavljam da ima još parova u našem dekanatu i da ima još ovakvih sluča-jeva kao što smo mi, koji su isto tako u dru-gom, pa možda i u trećem braku. Voljela bih da nam se nekad samo riječima pomogne, da se malo i sami oplemenimo i da malo dobije-mo duhovne snage. Jer bez duhovnoga se ne može živjeti. Ja se jako molim, da se ne molim pukla bih. (…) To bi trebala naša zajednica, ta naša Crkva, jer nismo svi isti, nismo se svi rastali radi toga da bi, s oproštenjem, živjeli kako danas mnogi ljudi žive.“2

RASTAVA, RAZVOD I DRUGI (CIVILNI) BRAK U ŽIVOTU I U CRKVI

1 Ovakav redoslijed pojmova rastavljen, razve-den i ponovo civilno vjenčan koristimo na temelju sugestija crkvenih pravnika, jer rastavljena osoba ne mora biti i „službeno rastavljena“, za što je opet pri-mjereniji izraz „razveden“, a da bi netko nakon rastave mogao sklopiti novi civilni brak, prije toga mora biti i službeno razveden. Stoga će u daljnjem tekstu biti uva-žavana ova distinkcija.

2 Istraživanje je provedeno u okviru rada na dok-torskoj dizertaciji i objavljeno u: DŽINIĆ, Ivo, Pastoral s rastavljenima te rastavljenima i ponovo civilno vjenčanima u Hrvatskoj. Izazov za dijakoniju u Crkvi, Biblioteka „Diacovensia“, Đakovo, 2006. Cijeli ovaj tekst se uglavnom bazira na tom radu.

POMIŠLJAJ 13

Već ovaj citat dovoljno uvodi u svu pro-blematiku rastavljenih, razvedenih i ponovno civilno vjenčanih brakova, koja je u Crkvi op-ćenito postala vrlo aktualna. S obzirom na sve višu stopu rastava i razvoda, te njihovih poslje-dica i u Hrvatskoj, isto se može ustvrditi i za našu mjesnu Crkvu. Ni sami vjernici nisu u tom smislu izuzeti, nego pošast rastave i razvoda brakova sve više zahvaća i vjerničke krugove, na što je već ukazao i papa Ivana Pavao II. U Apostolskoj pobudnici Familiaris consortio.3 Nakon rastave i razvoda braka neki se odlu-čuju na, ponekad i herojsko djelo samačkog života, odnosno nastavljaju živjeti sami ili sa svojom djecom ne ulazeći, ponekad i iz čisto vjerskih motiva, u drugi brak. Drugi, pak, ulaze u novi civilno sklopljeni brak, što, s obzirom na kršćansku nauku o nerazrješivosti ženidbe, predstavlja još veću poteškoću. Svjesni toga kršćanskoga nauka, događa se često da se mnogi takvi, nekada možda i vrlo angažirani vjernici, povlače iz života župne zajednice, bilo poradi osjećaja izopćenosti iz Crkve bilo radi žaljenja, što ta njihova odluka o ulasku u drugi brak, u Crkvi ne nailazi na razumijevanje.

Pitanja oko teme rastave, razvoda i po-novne civilne ženidbe tište danas ne samo rastavljene i razvedene i ponovno civilno vjenčane vjernike, nego i mnoge djelatnike u pastoralnoj praksi, koji se uvijek iznova su-čeljavaju sa ovom problematikom, gdje doista nije uvijek lako povezati istinu o nerazrješivosti braka s istinom o Bogu, koji je milosrdni otac.

Cijela problematika oko pitanja ovog područja pastorala je u Crkvi s jedne strane promatrana kao „vruće željezo“, odnosno vrlo osjetljiva i škakljiva tema, te je radi toga i pomalo ostavljena po strani, a s druge strane se ona upravo radi svoje aktualnosti nameće i kao vrlo važno pitanje u Crkvi.4 Kako već re-koh, osobno promatram ovo područje pasto-ralnog rada i djelovanja kao vrlo veliki izazov za diakoniu u Crkvi, odnosno služenjsku di-menziju crkvenog života.

U već spomenutom Apostolskom pismu Familiaris consortio potiče papa Ivan Pavao II dušobrižnike i cijelu zajednicu vjernika da sve učine kako se te osobe ne bi osjećale odijeljenima od Crkve.5 Isto napominju i naši biskupi u Direktoriju za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj.6 Pri svemu tome treba osobe koje se nalaze u jednoj takvoj situaci-ji uvijek promatrati kao subjekte pastoralnog rada, a ne kao objekte za koje mi nešto čini-mo. Trebalo bi njihova životna iskustva uzeti kao vrlo dragocjena i za samu Crkvu.

Želim Vas uvesti u problematiku situacije rastave, razvoda i ponovno vjenčanja, odno-sno želim predstaviti neke statističke podatke o ovoj problematici, te dati kratki presjek kon-kretnih životnih povijesti pogođenih ljudi. Na-dam se da Vas statistički podaci neće previše izmučiti, ali smatram da je nekakav najopćeni-tiji uvid i u tom smislu važan kao polazna točka za pastoralni rad sa rastavljenima, razvedeni-ma i ponovno civilno vjenčanima.

Sklopljeni i rastavljeni brakovi u Hrvatskoj

Zabrinjavajuća je činjenica da se u Hrvat-skoj, od ukupnog broja sklopljenih brakova, u prosjeku rastavlja svaki peti brak i da ta ten-dencija neprestano raste. Iako je taj broj u od-nosu na druge europske zemlje relativno ma-len, iz toga se jasno vidi da i u Hrvatskoj bračni partneri vlastite probleme i sukobe uglavnom rješavaju rastavom.7 Istraživanja su pokazala

3 Usp. IVAN PAVAO II., Apostolska pobudnica Fa-miliaris consortio, Dokumenti 64, KS, Zagreb., br. 83.

4. Usp- HEINZMANN, Josef, Wenn Geschiede-ne an die Kirchentür klopfen…, Kanisius Verlag, Fre-iburg, 1994., 7; WACHINGER, Lorenz, Geschiedene begleiten, Grünewald, Mainz 1995., 10.

5 Usp. FC, br. 84.6 Usp. Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u

Hrvatskoj, br. 63.7 Usp. KRIIĆ, Marijan, Neka obilježja suvreme-

ne obitelji u Hrvatskoj, u: Vjesnik Đakovačke i Srijem-ske biskupije 127 (1993) 3, str. 173-175.

OBITELJ I CRKVA

14 POMIŠLJAJ

da čak 36,3 % hrvatskih građana pretežno odo-brava rastavu braka.8 Sve to dobiva na značenju ako se uzme u obzir da se, prema popisu sta-novništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj 87,8 % stanovništva izjašnjavalo katolicima.9

ji 265,2; u Švicarskoj 397,8; u Estoniji čak 1025,4. Iste je godine u Hrvatskoj stopa di-vorcijaliteta iznosila 146,9. I prema podacima istoga vijeća stopa razvoda u Hrvatskoj 2002. godine je među deset najmanjih u Europi.11

Statistika pokazuje da je od ukupnog broja rastavljenih brakova u Hrvatskoj čak jedna četvrtina do jedna petina rastava braka uslijedilo u prve četiri godine, a u prvih devet godina u prosjeku gotovo 50 %. Taj podatak upućuje na nužnost pastoralnog rada s mla-dim brakovima i obiteljima.12

Neki podaci pokazuju da se najveći broj brakova rastavlja na temelju zakonski defini-rane tzv. različitosti karaktera. Mnogi paro-vi sklapaju brakove, a da se prije toga nisu dovoljno niti upoznali, niti su im poznate ob-veze koje proizlaze iz jednog braka. To nije dovoljno čvrst temelj za jednu stabilnu i trajnu bračnu zajednicu. Također su i očekivanja od bračne zajednice često puta kod bračnih par-tnera nerealna. Danas je u porastu i preljub kao čest razlog rastave brakova.

Uz te razloge za rastavu braka zakon o bračnim i porodičnim odnosima omogućava razvod braka i radi drugih, ozbiljnih uzroka, koji mogu jednu bračnu vezu teško i trajno po-remetiti. To mogu biti dugo odvojen život, za-tim napuštanje područja Republike Hrvatske, te ekonomski motivi. To se posebno odnosi na mješovite brakove, kojih je u Hrvatskoj pri-

8 Usp. ČRPIĆ, Gordan, VALKOVIĆ, Marijan, Moral u Hrvatskoj u sociologijskoj perspektivi, u: Bo-goslovska smotra, 70 (2000) 1, str. 10.

9 Usp. ARAČIĆ, Pero, ČRPIĆ, Gordan, NIKO-DEM, Krunoslav, Postkomunistički horizonti, Diaco-vensia, Đakovo, 2003., str. 33.

10 Podaci uzeti iz: AKRAP, Anđelko, ŽIVIĆ, Dra-žen, Nav. dj., str. 647.

11 Vidi: http://www.coe.int/t/e/social_cohesi-on/population/Demo2004EN.pdf (08.ožujka 2010.)

12 Usp. ARAČIĆ, Pero, Teškoće u predženid-benom pastoralu, u: Bogoslovska smotra, 69 (1999) 2-3, str. 428.

OBITELJ I CRKVA

Unatoč ovim nepovoljnim trendovima s obzirom na broj sklopljenih i rastavljenih brako-va, Hrvatska prema drugim europskim zemlja-ma ipak ima razmjerno nisku stopu divorcijali-teta (broj rastavljenih na tisuću sklopljenih bra-kova). Prema podacima Vijeća Europe (Recent demographic developments in Europe 1997., Strasbourg),10 stopa divorcijaliteta 1996. go-dine je u Austriji iznosila 427,5; u Bugarskoj 280,9; u Češkoj 675; u Danskoj 355,3; u Mađarskoj 461,7; u Latviji 628,1; u Sloveni-

Prigodom vjenčanja Josipa-Vinka Grubišića i Jadranke Marije r. Lambaša (28. VI. 2014.)

okupio se veći dio članova njihove obitelji

POMIŠLJAJ 15

je rata bio ne tako malen broj, a koji su se za vrijeme rata rastali. Možemo zaključiti da je rat imao veliki utjecaj na rastavu takozvanih mješovitih brakova.

Svakako najosjetljiviji dio problematike rastave brakova jest činjenica da su u taj pro-ces rastavljanja brakova uključena i djeca, na koje se možda premalo misli. Na njima ostaju trajni ožiljci, o čemu bi trebalo provesti poseb-no istraživanje.

Imajući u vidu podatke o udjelu djece, koja ostaju iza rastavljenih brakova, možemo ustvrditi da Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj opravdano govori o rastavi brakova ujedno kao i o razdvajanju obitelji.13 Ono što se na prvi pogled ne uviđa jest broj ljudskih osoba u tim procesima, koji sigurno ostavljaju cjeloživotne traume, a kod djece po-sljedice s obzirom na njihov budući brak. Radi se svake godine o oko 15.000 osoba!

Pregled životnih povijesti pogođenih osoba

Dobar i nužan početak svakog pastoral-nog djelovanja, pa tako i sa ovim vjernicima, jest (u)poznavanje konkretne situacije kroz budno osluškivanje. Iz gore već spomenutog kvalitativnog istraživanja s tim osobama, vid-ljivo je nekoliko bitnih elemenata, koji mogu biti korisni za jedan kvalitativan i odgovoran pastoralni rad s tim osobama:

• Mnogi se od njih osjećaju odijeljenima od Crkve. Oni pri tome misle posebno na nepri-puštanje sakramentima euharistije i ispovijedi, te kroz to gledaju cijelu svoju životnu situaciju u odnosu na Crkvu. To je prva i možda i najvaž-nija polazna točka kad je riječ posebno o pa-storalu razvedenih i ponovno civilno vjenčanih.

• Rastavljeni i posebno razvedeni pa ponovno civilno vjenčani ne poznaju dovoljno svoju situaciju u Crkvi. Kao što je upravo spo-menuto, oni na osnovu nepripuštanja sakra-mentima dolaze do zaključka da su odijeljeni od Crkve, što zapravo nije istina.

• Iako bi to rado učinile, te osobe če-sto ne znaju gdje mogu tražiti pomoć u svojoj životnoj situaciji, odnosno gdje je mogu pro-naći. Vjerojatno je razlog tome i činjenica da nemamo dovoljno onih institucija (savjetovali-šta) na koje se ovi ljudi mogu obratiti, ili ove nisu dovoljno prezentirane u javnosti.

• Vidljivo je da je rastava braka uvijek teško iskustvo. Posebno je rastava teška za one ljude koji su cijelo vrijeme živjeli u uvje-renju kako je njihov brak sasvim solidan, ali ih je njihov bračni partner jednostavno napustio.

• Djeca iz rastavljenih brakova na po-seban način dramatično proživljavaju rastavu svojih roditelja. Rastava roditelja se višestruko negativno odražava na život djece.

• Djecu iz rastavljenih brakova treba promatrati kao svojevrsni subjekt pastoralnog djelovanja Crkve. Jer kao što je već i spome-nuto, djeca doživljavaju rastavu svojih roditelja jako dramatično i teško, na poseban način ako u braku svojih roditelja nisu nikada trpjeli ili su brak svojih roditelja uvijek pozitivno doživljavali.

• Mnogi od rastavljenih i razvedenih pa ponovno civilno vjenčanih se često ne osjećaju ugodno u svojim župskim zajednicama. Nega-tivna iskustva s ljudima iz vlastitih župskih zajed-nica su posebno bolna. Neki od njih bi htjeli i aktivnije sudjelovati u životu svoje župske zajed-nice, ali su zbog neukusnih i ponižavajućih pri-mjedbi često od drugih vjernika obeshrabreni.

• Mišljenja su da im iskustvo rastave braka predstavlja za vlastiti život i vlastitu vjeru i određeno obogaćenje. Neki od njih su i uvje-renja, da bi to njihovo iskustvo moglo biti i za Crkvu u njezinom pastoralnom djelovanju obo-gaćenje, te da bi ih ona mogla i trebala i iskori-stiti. U ovom kontekstu neki ukazuju konkretno na pripravu mladih za brak, te na pastoral po-sebno onih brakova koji su zapali u neku krizu.

13 Usp. Hrvatska biskupska konferencija, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2002., br. 36.

OBITELJ I CRKVA

16 POMIŠLJAJ

Iz svega ovoga se može iščitati važnost i nužnost razvoja jednog dobro organiziranog pastorala sa rastavljenim te razvedenim i po-novo civilno vjenčanim osobama.

Pastoralno djelovanjeU radnim materijalima za studijsko zasje-

danje o pastoralu s rastavljenima i rastavljenima pa ponovo civilno vjenčanima, u okviru održa-vanja Biskupijskog foruma Bečke nadbiskupije (1988. – 1992.), određena su neka načela za ispravno pastoralno djelovanje s osobama koje su se našle u takvoj životnoj situaciji. Ondje se kaže da pastoral s rastavljenima i s rastavljeni-ma pa ponovo civilno vjenčanima mora:

(1) biti orijentiran prema evanđelju; (2) ustrajati u teološkoj refleksiji; (3) konkretizira-ti opće crkvene smjernice; (4) uzimati u obzir opravdana očekivanja ljudi; (5) senzibilizirati za korištenje svih dušobrižničkih mogućnosti i (6) poštivati granice odgovornoga pastorala.14

va riječ, volja i primjer, odnosno njegov „pa-storal“ mora vrijediti kao mjerilo.15 Isus ni u jednom trenutku ne dopušta nikakvu sumnju glede uputa o nerazrješivosti braka, uteme-ljenih u teologiji stvaranja (usp. Mt 5, 13-32; 19, 3-9; Lk 16, 16-18; Mk 10, 2-10; 1 Kor 7, 10-11).16 Međutim, on nije kraljevstvo Božje naviještao samo riječima, nego je i svojim dje-lovanjem učinio da se ono može iskusiti. Nje-govo ponašanje, primjerice prema preljubnici na Jakobovu zdencu (usp. Iv 7, 53-8,11), tre-ba razumjeti kao praktičan komentar njegova govora o kraljevstvu Božjem.17 On se ophodi s njom vrlo ljubazno i štiti je.

Upravo takvo ponašanje Isusovo treba biti model i primjer za crkveno pastoralno dje-lovanje danas, i to na poseban način kada je riječ o rastavljenima i rastavljenima pa ponov-no civilno vjenčanima. Glavno pitanje, koje se pritom nameće je, kako pomoći čovjeku koji nije uspio u braku da iskusi Božje milosrđe, a da se pritom ne izda božanske zahtjeve o ne-razrješivosti braka.18 Naime, obadvije temeljne Isusove zasade, i istina o nerazrješivosti braka i istina o Božjoj ljubavi prema svakom čovjeku, ne smiju se smetnuti s očiju. Iz toga se može izvesti da je pastoral s rastavljenima, te rastav-ljenima i ponovo civilno vjenčanima, zapravo pastoral milosrđa, ali i pastoral istine, ne pasto-

14. Usp. Grundsätze der Geschiedenenpasto-ral, Unterlagen für Studientagung „Geschiedenenpa-storal in Österreich“ vom 15. Oktober 1992., str. 1.

15 Usp. WERNERS, Hans, Der Seelsorger in der Spannung zwischen biblischer Weisung und Er-fahrung der betroffenen Gläubigen, u: SCHNEIDER, Theodor (ured.), Gescheden, Wiederverheiratel, Ab-gewiesen?, Questiones Disputatae, Herder, Freiburg-Basel-Wien, 1995., str. 23.

16 Usp. FRANKENMÖlle, Hubert, Eheschei-dung und Wiederheiratung von Geschiedenen im Neuen Testament, u: Isto, str. 31.

17 Usp. Isto, 40-43.18. Usp. POLAG, Athanasius, Die Beziehung

der Katholiken zur Kirche nach dem Scheitern einer Ehe, u: Isto, str. 11.

OBITELJ I CRKVA

Ovdje se samo ukratko osvrćemo na ove smjernice.

(1) Što to znači da pastoral s rastavljeni-ma i rastavljenima pa ponovo civilno vjenča-nima prije svega mora biti orijentiran prema evanđelju? To znači da su za taj pastoral (kao zapravo i za svaki drugi!) mjerodavni Isuso-

Did Marijan Beić i unuka Maja - Marija Mikulandra

POMIŠLJAJ 17

ral straha, nego nade. To bi trebao biti pastoral traženja konkretne osobe ili više njih, odnosno pastoral koji u duhu poštovanja prihvaća kon-kretnoga čovjeka kakav jest, tamo gdje on sto-ji, i s njime izabire put koji njemu primjeren, ali koji je put koji nekamo smjera.19 Samo takvo pastoralno djelovanje bilo bi u Isusovu duhu.

(2) Osim usmjerenju prema evanđelju kao osnovnom i glavnom načelu pastorala s rastavljenima, te rastavljenima i ponovo civilno vjenčanima, potrebno je ustrajati i u teološkoj refleksiji, odnosno studiozno se neprestano baviti ovom problematikom, iščitavajući rele-vantne crkvene tekstove i teološke diskurse. Za pastoralnu praksu je važno poznavanje cr-kvenih smjernica za pastoral s tim osobama, kako bi ih pastoralni djelatnici nastojali ostvari-vati u vlastitom pastoralnom djelovanju i u kon-kretnoj crkvenoj zajednici, pazeći na granice odgovornog pastorala.

(3) I opće crkveno-pastoralne smjerni-ce zahtijevaju glede rastavljenih, razvedenih i ponovo civilno vjenčanih vjernika, odgovoran pastoral. U već spomenutoj Apostolskoj po-budnici Familiaris consortio u broju 83. papa Ivan Pavao II. potiče crkvenu zajednicu da po-dupire rastavljene osobe, da im očituju pošto-vanje, solidarnost, razumijevanje i konkretnu pomoć, a u broju 84. potiče pastire i cijelu zajednicu vjernika da pomognu razvedenima koji su se ponovo civilno vjenčali, i da učine sve kako se ovi ne bi osjećali odijeljenima od Crkve, jer kao krštenici mogu, dapače i mora-ju sudjelovati u njezinom životu. Na sličan na-čin poručuju i hrvatski biskupi u Direktoriju za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj (br. 62. i 63.). Papa kao i naši biskupi pozivaju na više solidarnosti s takvim vjernicima, kako bi im se omogućilo da što bolje sudjeluju u životu Cr-kve, odnosno jedne župne zajednice.

(4) Jedno od načela odgovornog pa-storala sa rastavljenim, razvedenim i ponovo

civilno vjenčanim vjernicima jest i uzimanje u obzir opravdanih očekivanja tih ljudi. Dobar i nužan početak svakog pastoralnog djelo-vanja, pa tako i sa ovim vjernicima, jest (u)poznavanje konkretne situacije kroz budno osluškivanje. Iz gore već spomenutog kvali-tativnog istraživanja s tim osobama, vidljivo je nekoliko bitnih elemenata, koji mogu biti kori-sni za jedan kvalitativan i odgovoran pastoral-ni rad s tim osobama:

19 Usp. HEINZMANN, Josef, Nav. dj., str. 25.

OBITELJ I CRKVA

(5) Kada je riječ o senzibiliziranju za ko-rištenje svih dušobrižničkih mogućnosti, to se svakako prvenstveno odnosi na sve nosi-telje crkvenih službi, koji se ne smiju umoriti tražeći načina kako da pogođenim osobama doista pomognu u njihovim konkretnim život-nim situacijama.

(6) Na koncu valja voditi računa i o gra-nicama odgovornog pastorala. To znači oz-biljno uzeti u obzir stav Crkve u pogledu na nerazrješivost bračne veze koji je utemeljen na nauku Isusa Krista. Jednostavno reče-no: ne treba potpadati napasti relativizma i laksizma, nego u svoj ozbiljnosti i zauzetom nastojanju tražiti rješenja za pojedine osobe i njihove poteškoće.

Doc. Dr. sc. Ivo Džinić,profesor pastoralne teologije

na KBF-u u Đakovu

18 POMIŠLJAJ1818181818181818188118181181181181 P P P P PP P PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPOMOMOMOMOMOMOMOMOMOMOMOMOOMOMOMOMMOOOMOOMMMMMIŠIŠIŠIŠIŠIŠIŠŠŠIŠŠŠIŠŠIŠŠŠŠIIŠLJLJLJLJLJLJLJLJLJLLJJLJLJLJLJLLJLLLLJAJAJAJAJAJAJAJAJAJAJAAJAJAJAJJJJAJAJAJ

DUHOVNO RAZMIŠLJANJE

HVALA TI, ISUSE, ZA TVOJ MIR

Isuse, ti si me takočesto spašavaood straha i zdvojnosti:kad te zazovem, bježe tmine.Kad si tu, nestaje brige.Kad sam s tobom, duša mi je laka.Isuse, nikad me još nisi napustio.Hvala za tvoju blizinu.Tvoje srce moj je dom.Tvoja ljubav uvijek nova snaga.Tvoja me blizina obasjava i sve čini lakim.Hvala, Isuse!

Hvala ti, Isuse, za tvoj mir.Ako činim što mi kazuještad je u meni mir.To je kao melem.To je lijek i smirenje.Isuse, hvala ti, jer ti si mir.Očuvaj me od svegašto u moju dušu unosi nemir.Isuse, moje ti je srce otvoreno.

Isuse, gdje si ti, ondje je svjetlost.Bijah u tmini, ali dođe Svjetlo.Dođoh k tebii tad nestade tame.Isuse, hvala ti što siobasjao moju dušu.

Sad sam opet sposoban nadati se,vjerovati i gledati.Ti si Gospodin!Ti si moj Bog.Ti si moj spasitelj.Ti si tu!Isuse, to mi je dosta.Ne dopusti da to ikada zaboravim. Amen.

Herbert Madinger

POMIŠLJAJ 19

„U produkciji elektroni kih medi-ja posebno mjesto zauzimaju ‘prijenosi misa’. Vjernici znaju da pra enjem ta-kvih prijenosa ne ispunjavaju svoju vjer-ni ku dužnost nedjeljnog ili blagdanskog sudjelovanja na misi. Takvi su prijenosi vrlo rado prihva eni me u onima koji su sprije eni i ne mogu zbog bolesti, staro-sti ili nekog drugog opravdanog razloga, sudjelovati na misi. Naime, posredstvom tih prijenosa oni doživljavaju blizinu vjerni ke zajednice, a mogu im postati i prigoda i poticaj za molitvu. Ne možemo dosta naglasiti da dostojanstvo slavlja liturgije koja se prenosi preko sredstava društvenih komunikacija zahtijeva s ‘li-turgijskog i tehni kog gledišta’ temeljitu pripremu. To se, naravno, odnosi i na sve osobe koje u prijenosu sudjeluju i od ko-jih se o ekuje potrebna stru na i duhov-na kvali ciranost. Potrebno je tako er izraditi konkretne liturgijske i pastoral-ne upute i norme za prijenos liturgijskih slavlja elektroni kim medijima u na-šim prilikama“, navodi se u pastoralnim smjernicama „Crkva i mediji“ (br. 16) Hrvatske biskupske konferencije.

U tom je kratkom tekstu zapravo navedeno sve ono bitno: prijenosi mise – bilo na radiju, bilo na televiziji – namije-njeni su prije svega onim vjernicima koji su sprije eni boleš u, staroš u ili nekim drugim opravdanim razlogom sudjelovati na nedjeljnoj ili blagdanskoj misi. No to ujedno ne zna i da svi vjernici ne mogu

pratiti misu na radiju i /ili televiziji ako su ve bili na misi u svojoj župnoj ili li-turgijskoj zajednici, a znamo da je neri-jetko me u vjernicima baš takva praksa. Sve enici ponekad samo žele podsjetiti i upozoriti one vjernike koji nisu bolesni i nemo ni te koji bez opravdana razloga ne sudjeluju na misi u župnoj ili nekoj drugoj crkvi da time nisu ispunili svoju vjerni ku obvezu sudjelovanja u nedjelj-nom ili blagdanskom bogoslužju. Nikako si ne možemo zamisliti da bi ikoji sve e-nik zdravim vjernicima želio poru iti išta drugo, ve je pastoralno logi no i oprav-dano da bolesni i nemo ni, da tako kaže-mo, budu „u prvom planu“, pa da i samo misno slavlje o njima – barem u nekim dijelovima mise, poput propovijedi i mo-litve vjernika – povede nešto više ra una, ne bi li se i oni – barem na taj osobit na in – osjetili uklju enima u slavlje vjerni ke zajednice.

U svakom slu aju, mora se voditi ra-una da je važno ispravno razumjeti izraz

„prijenos“ mise. „Niti na radiju niti na te-leviziji (kao ni putem bilo kojeg drugog medija) ne prenosi se misa, ve se preno-si ono što kamera zabilježi, bilo da je ri-je o slici, rije i ili zvuku. Mediji prenose obrednost, ali i ne samo slavlje. Upotrije-bimo li usporedbu, možemo re i da medij ne može prenositi ve eru, ve nudi samo sliku ve ere“, upozorava Jerko Valkovi u svom djelu „Crkva i svijet medija. Mo-gu nost susreta i razli itost perspektiva“,

VJERONAUK ZA ODRASLE

KOMU JE NAMIJENJEN „PRIJENOS MISE“ NA TELEVIZIJI?

okuplja zajednica koja slavi, ali tomu se pozivu tako er odazivaju i oni koji pra-te televizijski prijenos mise. Jer je poziv na sudjelovanje u nedjeljnoj misi upu en svim krš anima.“

No tako er treba naglasiti da pritom nije rije o interakciji (koja se putem te-levizije ne može ostvariti), ve je rije o „intencionalnu sudjelovanju u odnosu prema izvoru vjere i milosti“ te da „pot-

puno sudjelovanje pra enjem televizij-skog prijenosa nije mogu e ostvariti, ali zato prijenos omogu uje povezanost. To je nešto što se razlikuje i što je više od osobne pobožnosti“. ‘ Prijenos mise na televiziji ne ide za tim da od gledatelja stvara suslavitelja, ve ih jednostavno želi povezati s izvorom vjere i nade, te ima izgra uju u funkciju’.

Nije polazište niti naglasak na gle-datelju koji iz vlastite pobude) prati prije-nos mise, ve je središnja uloga zajednice koja slavi i ije se slavlje prenosi, tvrdi

iji je cijeli drugi dio posve en upravo ra-dijskim i televizijskim prijenosima mise.

Koriste i se razmišljanjima Kar-la Rahnera, Valkovi pojašnjava da je „Krist prisutan ne samo u zajednici koja slavi, ve i me u gledateljima liturgij-skog prijenosa. Ta prisutnost ra a uzaja-man odnos izme u zajednice koja slavi i gledatelja koji nisu prisutni samo na duhovan na in, ve su djelovanjem Bož-je milosti stvarno povezani. Bog je onaj koji povezuje zajednicu koja slavi i tele-vizijske gledatelje. Na njegov se poziv

Valkovi i zaklju uje da se te „relacije“, odnosno smjerovi djelovanja ne mogu za-mijeniti, te da zajednica koja slavi gleda-telje uklju uje u svoje nakane i molitve.

Gledatelj može (intencionalno) biti sudionikom slavlja, ali ako prijenos gleda iz drugih motiva, tada je on samo „obi an“ gledatelj, što bi trebao razlu ivati i svaki vjernik koji prati televizijski prijenos mise.

Glas Koncila, broj 34, 2014.

VJERONAUK ZA ODRASLE

20 POMIŠLJAJ

Vjernici na Veliku Gospu pažljivo slušaju Božju riječ

POMIŠLJAJ 21

POZNATI SVECI

SVETI BENEDIKT, opat (480. – 547.)„Benedikt sveti – lasta

leti“ – govorilo se nekoć, kada se njegov blagdan slavio 21. ožujka, na prvi dan pro-ljeća, između ostalog i kao simbol nove i svježe mladice koju je sveti Benedikt svojim djelom zasadio u starom i izopačenom truplu Rimskoga carstva, potresenom barbar-skim naletima.

Četiri godine prije nego što je – u mjestu Norcia, oko 480. – ugledao svjetlo dana, posljednji je, plašljivi, rimski car skončao svoje dane po-gođen mačem barbarskoga kralja. Rimsko carstvo: njego-va politička i upravna domina-cija, bijedno su završili. Pre-ostale su još njegova kultura i civilizacija, ali je i njih lako mogla progutati mračna noć, koja je uslijedila nakon tih dana krvi i borbe, da nije bilo revnoga i žarkoga rada sveto-ga Benedikta i njegovih mona-ha, koji su ih spasili i prenijeli idućim naraštajima, kao sje-me i kvasac naše vlastite kul-ture. Zahvaljujući tome papa Pavao VI., je 1964. g., sv. Benedikta proglasio glavnim zaštitnikom Europe. Iz istoga mu razloga povijesti književ-nosti, umjetnosti i društva, re-dom posvećuju po poglavlje, spominjući ga se kao spasi-telja zapadnjačke civilizacije, čuvara klasične kulture. No, bio je on ujedno i promicatelj jedne nove arhitekture, koju

je započeo ocrtavajući obrise svojih samostana.

Benedikt je u vjerskoj povijesti zabilježen kao ute-meljitelj zapadnjačkoga mo-naštva, kojemu je uspio po-dariti izvoran i konkretan oblik življenja, što ga je sažeo u čuvenoj krilatici: ora et labora (moli i radi), vidljivo izraženoj u grbu njegove zajednice, na kojemu se križ uzdiže nad plu-gom. Molitva i rad najuzvišeni-ja je sinteza kršćanske aske-ze, što proizlazi iz pozorna čitanja Evanđelja te njegova prebiranja u duhu.

Iako je potjecao iz Nor-cie, prvo je obrazovanje primio u Rimu. Rim je tada bio ispra-zan i raskalašen, što se nimalo nije svidjelo mladome Bene-diktu, željnu istine i čistoće.

Tako se jednoga dana – napustivši glavni grad i nje-gove poroke – povukao u mjesto Enfide, danas Affile, u simbruinskome gorju, kako

bi ondje nastavio učiti, podvr-gnuvši se režimu stroge stege i askeze.

Benedikt je imao sve-ga dvadeset godina kada ga je jedan pustinjak spustio u špilju, smještenu sa strane Subiaca. Ondje je ostao tri godine, gotovo živ zakopan. No, glas o njegovoj pokori i molitvama nadaleko se pro-širio. Nakon što je preminuo prior obližnjega samostana u Vicovaru, sama ga je zajedni-ca pozvala neka ga zamijeni.

No, ti monasi nisu do-bro promislili o svome pozivu: navikli na ponešto blagu ste-gu te nadasve razvodnjenu askezu, nakon nekog su se vremena umorili od stroga ži-vota, koji im je bio nametnuo novi opat pa su ga se pokušali riješiti, otrovavši ga.

Svetac se – preživjevši taj smrtonosni pokušaj svoje … subraće, smjesta povu-kao natrag u svoju pećinu u Subiacu. No, uskoro više nije bio sam: jedna ga je sku-pina mladih došla zamoliti da mu se smije pridružiti u živo-tu tišine i molitve. I tako je nastala prva benediktinska zajednica. No, tlačeni od jednoga mjesnoga svećeni-ka, koji je promatrao kako se njegovo stado – zajedno s milostinjom – iz dana u dan „stanjuje“, Benedikt i njegovi drugovi bili su prisiljeni potra-

22 POMIŠLJAJ

žiti dom na drugome mjestu. Tako je on, zajedno sa su-braćom Placidom i Maurom, pošao u pravcu Cassina, ka vrhu brijega na kojemu su se tada još nalazile ruševine po-ganskih hramova.

I tako je to malo mje-stašce imalo sreću udomiti Benediktovu prvu zajednicu. Za nju je Benedikt osmislio samostan, koji će biti u funk-ciji životnoga programa što ga je imao u vidu, uspostavivši tako obrazac svih budućih sa-mostana diljem svijeta: zgra-du zatvorenu s četiri strane, nalik na utvrdu te otvorenu svjetlosti odozgor, poput veli-ke posude što s neba prima blagotvornu vodu, kako bi je potom prelijevala na svijet.

Benedikt i njegova su-braća smjesta su u samo-

stanu započeli ritam „rada i molitve“; rodilo se benediktin-sko monaštvo koje će Europi – prestrašenoj i zbunjenoj ka-osom što su ih izazvale invazi-je barbara – postati središte širenja kulture i civilizacije, ali također i rada, novih radnih tehnika, pokrenutih kako bi se nadišle poteškoće i oštrina mjesta na kojima su se mona-si nastanjivali.

Benedikt je zatvorio oči za ovaj svijet 547. godine. Imao je šezdeset i šest godina. Ne-koliko dana pred smrt, zatražio je neka se otvori i pripravi grob, koji je sam bio dao urediti te je posljednjega dana, osjetivši blizinu smrti, u pratnji subraće odveden do samostanske cr-kvice, kako bi preminuo u kući Gospodina, kojemu je bio po-svetio čitav svoj život.

MOLITVA SV. BENEDIKTU

O sveti Benedikte, uzvi-šeni uzore svih kreposti, čista posudo Božje milosti, svrni pogled na mene koji ponizno klečim pred Božjim nogama i usrdno molim tvoje ljublje-no srce. Moli za mene pred prijestoljem Božjim. Tebi se obraćam u svim svojim nevo-ljama koje me svakodnevno okružuju. Brani me od mojih neprijatelja i pomozi mi da te slijedim u svojim krepostima. Neka Tvoj blagoslov uvijek bude sa mnom da se mogu kloniti svega što mi priječi k Bogu i izbjegavati svaku grešnu prigodu.

Izmoli mi od Boga mi-losti i zaštite koje su mi po-trebne u kušnjama, bijedama i patnjama moga života. Tvoje je srce bilo uvijek puno ljuba-vi, samilosti i milosrđa prema patnicima i prognanicima živo-ta. Ti nikad nisi uskratio utje-hu i pomoć onome tko se tebi obratio. Ja molim tvoj snaž-ni zagovor i vjerujem da ćeš me uslišati i izmoliti potrebnu mi milost i pomoć. Usrdno te molim za milost … (navesti što), ako je to na slavu Bož-ju i za dobrobit moje duše. O sveti Benedikte, pomozi mi da živim i umrem kao vjerno dijete Božje, da uvijek budem poslušan njegovoj svetoj volji i tako postignem vječnu nebe-sku sreću. Amen.

POZNATI SVECI

Ime potječe iz latinskoga i znači: blagoslovljen.Zaštitnik je: Europe, poljodjelaca, kemičara, se-

ljaka, graditelja i speleologa.Blagdan sv. Benedikta se slavi 11. srpnja.

Samostan Montecassino

POMIŠLJAJ 23

MEDALJICA SV. BENEDIKTA

U XI. stoljeću dogodilo se čudesno ozdravljenje mladi-ća imenom Bruno, koji je zaim postao redovnik benediktinac i kasnije sveti papa Leon IX. Ti razlozi bili su osnova da Crkva odobri izrađivanje medaljice koja je i danas vrlo raširena.

Kad se 1880. godine slavio 1400 – godišnji jubilej rođenja sv. Benedikta, dao je opat Montecassina kovati posebnu spomen medaljicu, koja je postala poznata pod nazivom jubilarna medaljica sv. Benedikta.

Sv. Benedikt je za vrije-me svoga života gajio veliku pobožnost prema sv. Križu i njime se često služio da čini čudesa, napose da spriječi napadaje zlobnoga neprijate-lja na sebe i svoje učenike.

Prednja stranaSlika sv. Benedikta koji

u desnoj ruci drži križ sna-gom kojom je činio čude-sa, u lijevoj sveto pravilo što njegove sljedbenike po križu vodi k Svjetlu. Do njegovih nogu gavran koji mora ukloniti

točiš, Ipse venena bibas. Po-pij sam svoj otrov.

Medaljica sv. Benedikta nosi se uza se (na škapula-ru, krunici, oko vrata), čuva se u kući, na polju, a često se stavlja u temelje kuće pri gradnji, iznad vrata i prozora u stanu, u automobilima,…

Mnoge se milosti mogu primiti od Boga po zagovoru sv. Benedikta preko ove me-daljice ako je s vjerom i pouz-danjem nosimo:

• ona brani dušu i tijelo od svih nevolja koje dolaze od đavla,

• pruža zaštitu i pomoć oso-bama koje muči zao duh i napasti protiv svete čistoće,

• pomaže u obraćenju grješ-nika,

• pomaže u liječenju bolesti,

• pribavlja pomoć u času smrti,

• majke pred porodom do-bivaju posebnu pomoć za siguran porod,

• pruža zaštitu u vrijeme bura, oluja i drugih nevolja na zemlji.

Medaljicu su misionari raširili po cijelome svijetu.

POZNATI SVECI

otrovan kruh. S desne strane mu stoji razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica. To nas podsjeća da je svetac izbje-gao smrt kad je načinio znak svetoga križa nad kupom pu-nom otrova koju su mu pružili. „Otrov nije mogao odoljeti kri-žu koji je znak života, i stakle-na čaša se razbila kao da je bila udarena kamenom“, kaže sv. Grgur. Slika na medaljici podsjeća upravo na to čudo.

Oko slike sv. Benedikta nalazi se natpis „Eius in obitu nostro preasentia muniamur“, što znači: „Na našem smrt-nom času neka nas njego-va prisutnost zaštiti“.

Kraj svečeva lika slijeva i zdesna natpis: „Crux Sancti Patris Benedicti“ – „Križ sve-toga oca Benedikta“.

Stražnja stranaKriž; iznad njega natpis:

„Pax“ – „Mir“. U četiti kuta križa slova: CSPB, što znači: „Crux sancti patris Benedicti“ – „Križ svetoga oca Bene-dikta“. Na okomitom kraku križa odozgo prema dolje: CSSML, a na poprečnom kraku: NDSMD, što znači „Crux sacra sit mihi lux – Non draco sit mihi dux“ – „Neka mi križ bude svjetlo – neka mi zmaj ne bude vođa!“

14 slova u krugu: V.R.S.N.M.V.S.M.Q.L.I.V.B., što znači: Vade retro, satana, Odlazi, sotono, Numquam suade mihi vana nikad mi ne savjetuj taštine. Sunt mala quae libas Zlo je ono što mi

MOLITVA SRCA Gospodine, daj mi milost da ne pobjegnem od stidakada ti snažnije uđeš u moj život.Iako sam grješnik, vjerujem da ti nećeš pobjeći od mene.Očisti mi srce kao što se pročišćuje srebro.Uđi u moj život, Gospodine.Osnaži mi srce, unesi svoje svjetlo.

Gospodine, kada izgubim ravnotežu – vrati me, da sebe upoznam.Kada se izgubim – vrati me da tebe upoznam.Kada očajavam – pokaži mi nadu koja se ufa usprkos svemu,da bude svjetlo mome srcu.

Gospodine, ja ne poznajem samoga sebe. Pokaži mi tko sam.Ne znam kako da te tražim. Dođi mi ususret.Žeđam za tobom, ali ti još više žeđaš za mnom.

Ne daj da gledam unatrag na izgubljeno vrijeme.Pokaži mi da me neizmjerno ljubišda bih mogao u punini živjeti sadašnji trenutak.Daruj mi strpljenja da te čekam, ustrajnosti da te tražim,ljubavi prema bližnjemu da mu služim.Daruj mi poniznosti da te susretnem u ljudima koji me okružuju.Daruj mi čisto srce da te prepoznamu siromašnima, odbačenima, u onima najmanjima.

Gospodine, želim ostaviti sve na što sam navezani raširiti ruke poput tebe na križu.Želim prihvatiti sve što mi daješ.Oslobodi me svih mojih ovisnosti.Ovdje i sada mogu se opustiti i slušati sve što mi ti imaš za reći.

Hvala ti što ti ne moram ništa objašnjavati.Ti znaš sve moje poteškoće.Ne moram se stidjeti pred tobomjer ti znaš sve moje grijehe i ti mi praštaš.Želim te ljubiti svim srcem, svom snagom,cijelim bićem jer žudim za tobom.Teško je dobro vidjeti očima. Daj mi oči vjere.Ne znam ljubiti. Daj mi svoju ljubav da mogu ljubiti s tobom u sebi.Često imam sumnje. Daj mi nade da uvijek gledam u tebe.

S.Ć. (Glasnik MIRA, broj 7, 2014.)

24 POMIŠLJAJ

MOLITVA

POMIŠLJAJ 25

Nemoj blagovati, ako nad tim je-lom i pi em ne izgovoriš molitvu bla-goslova i zahvale!

Molitva se ne može izre i ako ste ljuti, bijesni, napunjeni mržnjom i ogor-eni, tada je bolje ne objedovati, u suprot-

nom emo nanijeti štetu svom zdravlju.Od toga dana kod mene se ne obje-

duje bez izgovorene molitve.Jedno jutro mole i za doru kom,

gdje je osim hrane na stolu bilo podo-sta mojih lijekova, obrati mi se an eo ovim rije ima: „Zašto ne blagosloviš i svoje lijekove ovim rije ima: Gospodi-ne blagoslovi ove lijekove koje u po-piti da ozdravi tijelo moje.“ Od tada to inim svaki dan na zahvalu Gospodinu

našemu i an elima.Jedne ve eri, mole i krunicu za

osobu koja mi u životu ništa dobra nije napravila, zapo ne ometanje molitve sa kašljanjem i zijevanjem. Upitam an ela tko me to ometa i dobijem odgovor brže nego sami o ekivao: „Po inio si neke grijehe i ti zlodusi te ometaju. Zato bi trebao izmoliti krunicu s nakanom da

zloduhe grijeha u ime Isusovo svežeš sa njegovom Predragocjenom Krvlju. Tako svezani ne e mo i otvoriti put drugim zlodusima da se nastane u duši gdje prebiva Duh Sveti. Ako ne izmoliš tu krunicu nakane, ti e zlodusi toliko oja ati te e tvoj duh biti svezan i nemo-an. Svezani grijeh eka našu ispovijed

da nas sluga Božji razriješi grijeha. „Poruka an ela je, da idemo barem

jednom mjese no na ispovijed, iskreno se kajemo i izvršimo dobivenu pokoru.

Zahvaljujem svojim an elima što me uvaju danono no, a nebrojeno puta su mi spasili život.

Moja poruka župljanima glasi: Slu-šajte svoje an ele i nemojte ih ignorirati!

Josip Vinko Grubiši

KRŠĆANSTVO NA DJELU

PORUKA MOG ANĐELA

Josip Vinko pred kipom svog zaštitnika sv. Josipa

Amelija i Gabrijel Grubišić

26 POMIŠLJAJ

SVJEDOČANSTVO

SAMO JE BOG PRAVDAU razgovoru za HRsvijet, koji potpisuje Robert Horvat Dario Kordić svjedoči

o svojim uzničkim danima, osuđujućoj presudi, vjeri:

Niti sam general, niti sam zapovije-dao, niti sam ubijao, nisam želio

nikad nikoga ni ružnom rije i povrije-diti. ega bih se onda bojao! Vodila me istina, a ona o ito nije u ljudskim mje-rilima za svakoga ista. Istina i pravda su jedno, jer je nepobitna i apsolutna, dok je pravo sasvim nešto drugo. Svje-doci smo brojnih prava i zakona kroz povijest u kojima su nevini stradavali jer je kreator bila ljudska ruka, a ne istina i pravda koja svoje uporište ima u Bogu. Mene je vodila istina, domo-ljublje, Bogoljublje i ovjekoljublje…

Kao vjernik, uranjao sam iz dana u dan u bit vjere, a zato mi je Bog dao mi-lost na emu sam iznimno zahvalan i zahvaljujem se neprestance. Kad se prepustite Bogu i Njegovoj ruci da Vas vodi, da On upravlja ljudskim mislima, ljudskim srcem, onda niste napušteni.. Ne može se nitko uz Boga osje ati na-puštenim i ostavljenim. Normalno je da je ljudski imati podršku od ljudi, pa je u odre enim trenucima najvažnija podrš-ka obitelji, prijatelja, ali i vrlo važna je podrška ljubitelja istine. Jer, kad istina vodi ovjeka, on nikada nije napušten, uza nj je Istina koja je njegov unutarnji i vanjski štit.

Što se ti e one ljudske potpore, gle-dam sve ljude kao djecu Božju, Božja stvorenja. Svi smo Božja djeca, samo to treba shvatiti. Koristim rije i djeca Božja, jer uistinu tako vidim i doživlja-vam sve ljude…. Podršku su mi davali znani i neznani i za sve molim, Bogu ih prikazujem, kao i za one, kako navo-dite da su se druk ije ponašali. Molim za sve, hvala Bogu, ako je to Božja vo-lja da se On proslavi preko mene, onda nikad nisam napušten. Ljudski je razu-mjeti mnoge koji su se predomislili, jer to je ovjek, a moje je Bogu se moliti, slaviti Boga, zahvaljivati i blagoslivlja-ti. Molim se za ljudske trenutke slabosti Dario Kordić

SVJEDOČANSTVO

POMIŠLJAJ 27

da ih Bog u vrsti i blago-slovi te zahvati svojom miloš u kako bi ljubili istinu i pravdu, a onda i jedni druge… Gledaju i kao ovjek, normalno je da mi je bilo drago kad ljudi do u, pišu, jave se, raspituju se za me. No, moram re i najve a pot-pora u svemu tome bila je molitva, osje ao sam kako se mole za me. Molili su mnogi da mi Bog dadne snage, moja obitelj, prija-telji, redovnice, redovnici, sve enici, biskupi. Snaga, kako moje molitve, tako i molitve izvana bila mi je najve a potpora i to mi je iz dana u dan približavalo Boga, istinu i pravdu… Tko ima o i pravednika vidi žrtvu, ako nije vidio tada žrtvu vidi danas po-sljedice te žrtve. Nažalost, hrvatski na-rod je stradalni ki narod i najviše je stra-dao na podru ju Bosne i Hercegovine. To je pitanje u kojem se skriva odgovor. Pokušat u sažeti u jednoj re enici: Sve je skrojeno negdje drugdje, izvan isti-ne, a prihvatili su taj plan i provodili ga oni kojima je hrvatska sloboda i samo-stalnost bila neželjeno edo. I Hrvati u Bosni i Hercegovini postali su za neke neželjeni, a onda što u initi s njima? Sli-kovito re eno, ubiti roditelja, kameno-vati ga poput onih koji u nekim kultura-

ma to i danas zagovaraju! Iznad toga se treba podi i, prepustiti sve Bogu, jer On je jedina istina koja e svojim svjetlom sve rasvijetliti. Ne može se istina nika-da sakriti, mogu je u jednom vremenu zatomiti, zamra iti, ali ona je vje na jer je u Bogu koji je svjetlo svijeta. Svjetlo uvijek pobijedi tamu ma koliko to pone-kad ljudskim o ima gledano izgledalo nemogu im… Kad sam prošao sve ove kušnje mogu samo potvrditi izreku –

ovjek snuje, Bog odre uje!Glas Koncila, broj 34, 2014.

Dario Kordić u rodnoj Busovači

28 POMIŠLJAJ

CRKVENI REDOVI

28 POMIŠLJAJ

FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED (FSR)Franjeva ki svjetovni red ustanov-

ljen je po nadahnu u i djelova-nju svetoga Franje Asiškoga (1182. – 1226.), koji je osnovao tri reda: prvi red (opservanti – OFM, konventualci – Conv i kapucini – Cap; drugi red (klari-se – koletinke, klanjateljice, kapucinke) i tre i red (Franjevci tre oreci – TOR, Franjeva ki svjetovni red (Ordo Fran-ciscanus Saecularis – OFS) iz kojega je nastala Franjeva ka mladež – Frama. U vrijeme sv. Franje, i neposredno poslije njega, bra a i sestre koji su željeli živje-ti po primjeru sv. Franje, ali ostaju i u svijetu, nazivali su se „Pokorni ka bra-a“, a potom i „Bra a tre ega Pravila“.

Zašto naziv FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED?

Franjeva ki: jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti Evan elje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost.

Svjetovni: jer osobe ostaju u svi-jetu, u svojim obiteljima, na svome radnome mjestu vezane svojim redovi-tim staleškim dužnostima. Ne povla e se u samostane ili u sli ne zajednice.

Red: jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvr uje taj na in života, daje mu potrebne okvire, obrede, potvr uje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i dru-go. Crkva ra una na primjeran život, svjedo enje i molitvu lanova FSR-a.

Članovi FSR-a:

• nastoje živjeti Evan elje u duhu sv. Franje Asiškoga kroz molitvu, sa-kramentalni život i dobra djela organi-ziraju i razne akcije;

• dolaze iz svih podru ja života – radnici, profesionalci, lije nici, do-ma ice, redoviti gra ani, menadžeri, umirovljenici…

Franjevački samostan Karin

POMIŠLJAJ 29

CRKVENI REDOVI

• sastaju se jednom mjese no, ili prema dogovoru, da se obogate primje-rom sv. Franje;

• uklju uju se u aktivnosti župe;• žive u svijetu i obavljaju sve služ-

be koliko je mogu e na franjeva ki na in;• promi u obiteljski život.

Znakovi osobe koja može biti član FSR-a:

• Osoba koja je vjernik i ima 18 godina.

• Osoba koja ima povjerenja u Boga i svjesna da joj je Bog potreban u životu.

• Osoba koja, osim znanja o Isu-su, želi ga slijediti izbližega.

• Osoba koja ima barem djelo-mi no znanje o svetom Franji i svetoj Klari.

• Osoba koja je voljna i želi se obvezati na pravilo FSR-a.

• Osoba koja ima poštovanje pre-ma svim stvorenjima.

FRANJEVAČKI ZNAK „TAU“TAU je Franji bio znak koji otkriva

duboko uvjerenje da je jedino u Kristo-vu križu spas svakoga ovjeka. Danas mnogi prijatelji sv. Franje nose TAU kao znak raspoznavanja. Time žele po-kazati pripadnost Franjeva koj obitelji i franjeva koj duhovnosti.

CRKVENI REDOVI

Vjernici iz Bilica koji žele biti lanovi FSR-a, neka se jave župniku kako bi ispunili pristupnicu. Nakon primanja odre enog broja prijava žu-pnik e pokrenuti postupak za osnivanje FSR-a u našoj Župi.

Franjevački novaci na Visovcu

30 POMIŠLJAJ

VJERA I ŽIVOTA

Posljednji pravi papa je Benedikt, a papa Franjo je Lažni Prorok koji vodi katolike u

propast. Uskoro će smak svijeta i ovo je po-sljednje upozorenje pred drugi Kristov dola-zak. Svijet obilazi tzv. ‘Knjiga istine’ upravo s takvim porukama, za koje se tvrdi da su poru-ke Presvetoga Trojstva, Isusa Krista i Blažene Djevice Marije, a koje odašilje samozvana pro-ročica Marija od Božjeg Milosrđa. Bitno.net u ovom odličnom tekstu razotkriva opasne laže koje se iza toga kriju.

Autor teksta je jedan od najpoznatijih stručnjaka za mariologiju i privatne objave dr.sc. Mark Miravalle, profesor teologije i ma-riologije na Franjevačkom sveučilištu u Steube-nvilleu, poznatome po izraženom pravovjerju i vjernosti crkvenom nauku. Tekst donosimo u integralnom obliku.

Sljedeći je tekst preliminarna primjena mjerila za vrednovanje prijavljenih privatnih objava (ustanovljenih od Kongregacije za nauk vjere u studenom 1974. g.) na prijavljene po-ruke žene koja samu sebe naziva „Marijom od Božanskog Milosrđa“. Kako sam ranije djelo-vao u nekoliko teoloških istražiteljskih komisija za nadležne crkvene vlasti, ovdje ću u sažetom obliku slijediti istu metodu analize i vrednova-nja, koja predstavlja standard za službeno ispi-tivanje Crkve. Pokušajmo stoga ukratko ispitati objavljene poruke i relevantne čine „Marije od Božanskog Milosrđa“ u svjetlu crkvenoga te-meljnog kriterija autentičnosti.

Kao što je prigodno sažeo priznati fran-cuski mariolog o. Rene Laurentin, mjerila za crkveno vrednovanje prijavljene privatne obja-ve mogu se sintetizirati u sljedeća tri funda-mentalna kriterija:1. Je li navodna poruka u skladu sa službenim

vjerskim i moralnim nakom Katoličke crkve?

2. Jesu li prijavljeni fenomeni (stanje ekstaze, način prijenosa poruke itd.) u skladu s mi-stičnom tradicijom Crkve?

3. Donosi li prijavljena poruka kršćanske du-hovne plodove koji uvijek prate autentičnu nadnaravnu poruku, kao što je naznačeno u Isusovim riječima: „Stablo se poznaje po svojim plodovima“ (Mt 12, 33): veće obra-ćenje, duhovni mir, duhovna radost, nova ili obnovljena vjera, povjerenje i milosrđe te veća vjernost i jedinstvo s Crkvom?

Nažalost, poruke Marije od Božanskog Milosrđa, kao i djelovanje navodne vidjelice, sadrže brojne i teške teološke, povijesne i či-njenične pogreške u preko 650 navodnih po-ruka – pogreške koje proturječe doktrinalnom nauku Katoličke crkve, mističnoj tradiciji auten-tične katoličke privatne objave, svojim vlastitim samostalnim predviđanjima i tipičnim duhovnim plodovima mira, milosrđa i radosti, koji dolaze s istinskom nebeskom porukom.

Evo nekoliko primjera ovih raširenih i ozbiljnih zabluda

Tvrdnja da je papa Benedikt XVI. Bio „po-sljednji pravi papa na zemlji“ i da će „sljedeći papa“ biti „Lažni Prorok“ i „Moj voljeni papa Be-nedikt XVI. posljednji je pravi papa na zemlji. … Sljedeći papa može biti izabran od članova unutar Katoličke crkve, no on će biti „Lažni Pro-rok“ (12. travnja, 2012.). Poruka izravno pro-turječi katoličkom nauku o legitimnosti valjano izabranog pape. Poruka daje naslutiti da „an-tipapa“ može doći iz valjane konklave, što tvori lažan ili „heretički“ položaj.

Navodna poruka nastavlja tvrditi da je, prema tome, papa Franjo u stvari „Lažni Pro-rok“. Sve ovo znači odbacivanje katoličkih kon-cila, katekizama i kanonskog prava u pogledu legitimnosti valjano izabranog pape i ispravnog

ISTINA O »KNJIZI ISTINE«„Knjiga istine“ i lažna proročanstva Marije od Milosrđa sotonski

odvajaju vjernike od Crkve

POMIŠLJAJ 31

VJERA I ŽIVOTA

odgovora na religiozni posluh volje i razuma koji se treba na osobit način iskazivati autentič-nom učiteljstvu rimskoga prvosvećenika i kad ne govori „ex catedra“ (Drugi vatikanski koncil, Lumen gentium, 25), koji je sadašnjem Svetom Ocu obvezan iskazivati svaki katolički vjernik.

Ova pogrešna poruka izuzetno je opasna za svakog člana Katoličke crkve, budući da nosi rizik vođenja k formalnoj „shizmi“ ili odvaja-ju od Katoličke crkve, što je „uskraćivanje pod-ložnosti vrhovnom svećeniku ili zajedništva sa članovima Crkve koji su mu podložni“ (Zakonik kanonskog prava, Kan. 751). Odabir shizme za bilo kojeg katolika tragično rezultira ekskomu-nikacijom i nemogućnošću primanja sakrame-nata (Zakonik kanonskog prava, Kan. 1364.1).

Pogrešna poruka ne odbacuje samo pra-vi pontifikat pape Franje, već također odbacuje i stvarno poštovanje pontifikata pape Benedikta XVI., budući da je papa Benedikt obećao svoje podvrgavanje sljedećem Vrhovnom svećeniku na dan svoje dobrovoljne ostavke (a ne prisil-nog „istjerivanja“, kako podrazumijeva navodna poruka) 28. veljače 2013., te također ponovno izrekao svoju bezrezervnu poslušnost papi Fra-nji pred njim samim tijekom njihova povijesnoga susreta dana 23. ožujka 2013.

Oblik hereze poznat kao milenarizam prisutan je u više primjera navodnih poruka

Milenarizam tvrdi da će biti doslovno „tisu-ću godina“ Isusove vladavine na zemlji (poruka od 9. travnja 2012.), tijekom koje neće biti pape na zemlji, već prije oblik duhovnog papinstva kroz koje će sv. Petar upravljati Crkvom s neba kao svojevrsnim „rajem na zemlji“ (usp. Navodne poruke 89, 124, 141; 88, 109, 111, 251, 258).

Katolička crkva ispravno je osudila mile-narizam i koncept doslovnoga tisućljetnog peri-oda tijekom kojeg će Isus vladati zemaljskim ra-jem (usp. Katekizam Katoličke crkve, br. 676). Koncept tisućljetnog zemaljskog postojanja bez vidljivog pape na zemlji predstavlja prak-tično kršenje Isusova obećanja Petru (Mt 16, 15-20), kao što je i posve neodrživo sa stano-

višta izvora Božanske Objave. Čini se da je ovo navodno proročanstvo ekstremistička interpre-tacija različitih papinskih proročanstava, te nije prihvatljivo za vjernog katolika.

Poricanje važnosti crkvenog vrednovanja navodnih poruka

Navodne poruke odbacuju važnost crkve-nog istraživanja te naposljetku suda o autentič-nosti navodne poruke, tvrdeći da crkveno odo-brenje poruke „nije važno“: „Nije važno dokazuje li Crkva autentičnost ove poruke jer vrijeme nije na njihovoj strani“ (poruka od 9. srpnja 2011.).

Ne može se smatrati da je ovo stanovište u skladu s autentičnim katoličkim privatnim obja-vama koje pravog vidioca uvijek upravljaju k pod-vrgavanju njihovih poruka mjerodavnim crkvenim vlastima, čak i ako Nebo zna da poruke neće biti odmah prihvaćene od strane relevantnih crkve-nih vlasti prilikom prvog podvrgavanja (kao što je primjerice bilo u Guadalupi sa sv. Juanom Die-gom te u Lourdesu sa sv. Bernardicom).

Navodna vidjelica odbija se identificirati i predstaviti mjesnim crkvenim vlastima radi od-

32 POMIŠLJAJ

govarajućega teološkog, psihološkog i znan-stvenog vrednovanja Crkve, dok u isto vrijeme međunarodno distribuira navodne poruke pu-tem interneta i tiskanih tekstova.

Slično, premda odvojeno od gore nave-dene kategorije, vidjelica istovremeno javno distribuira ove navodne poruke kao istinske nadnaravne poruke od Neba, dok odbija da se podvrgne i odgovara u poslušnosti svojim mje-snim crkvenim vlastima radi odgovarajućeg ra-suđivanja autentičnosti. Vidjelica djeluje u regiji Dublina, Irska, te bi stoga trebala svoje poruke, kao i sebe osobno, podvrgnuti odgovarajućem crkvenom ispitivanju Nadbiskupije Dublin.

Odbijanje vidjelice da se u poslušnosti podvrgne legitimnim crkvenim vlastima radi od-govarajućeg razlučivanja eliminira mogućnost ugrađivanja drugog kriterija za vrednovanje autentičnosti, tj. podudarnog fenomena koji ti-pično prati istinsku nadnaravnu komunikaciju. Isus je Svjetlo svijeta i one koje poziva u svoju službu poziva u svjetlu. Obrnuto, njegov Protiv-nik djeluje iz tame.

Teološke zabludePrimjerice, u tvrdnji da nebeski Otac „do-

lazi u ime Isusovo“ umjesto da Isus dolazi u „ime Očevo“ ili da Otac dolazi u svoje vlastito ime. Ove tvrdnje vode pomutnji i u suprotnosti su s klasičnom trinitarnom formulacijom. Štovi-še, izjave koje brane „pomutnju“, a prisutne su u porukama u tvrdnjama da je primjerice ljubav zbunjujuća“ (poruka 45), također su oprečne karakteru autentičnog proročanstva. Isus go-vori s dubokom jednostavnošću i jasnoćom; Sotona promiče pomutnju.

Neispunjena su i datirana predviđanja „Upozorenja“, koje se trebalo dogoditi unutar „nekoliko mjeseci“ nakon 31. svibnja 2011.

Ova poruka poziva ljude da se pripreme za „Upozorenje“ (Božje „rasvjetljivanje savje-sti“, predviđanje koje se može naći i u drugim marijanskim porukama), koje se trebalo dogo-diti „kroz nekoliko mjeseci“ nakon 31. svibnja 2011.: „Pripremite se sada za ovaj događaj (Upozorenje), jer vam je ostalo samo nekoliko

mjeseci da pripremite svoje duše“ (31. svibnja, 2011.). Prorečeni događaj nije se zbio unutar nekoliko mjeseci ili čak ni godine dana nakon 31. svibnja 2011.

Odsutnost autentičnih kršćanskih plodo-va duhovnog mira, radosti, povjerenja i milosr-đa; umjesto njih, manifestacije većeg straha, tjeskobe i prevladavajuće negativnosti.

Prizvuci božanske osvete, gnjeva, pravde i katastrofa koji proizvode strah, temeljne su teme u navodnim riječima Boga Oca i isusa. Navodne poruke prepune su negativnih opomi-njućih praznih priča o osuđivanju i sudu u rije-čima i izričajima koji beskonačno milosrđe i lju-bav Oca i Sina ozbiljno prikazuju na krivi način. Primjerice, navodna Isusova poruka tvrdi: „Oni od vas koji kažu da slijede moja učenja, ali koji žele promijeniti zakone da bi zaboravili čine koji su grešni u mojim očima – izlazite sada iz moje Crkve“. Ili Nebeski Otac navodno govori o sla-nju duša u pakao, gdje će „Im se iskopati oči“. Te poruke nisu u kontinuitetu s drugim autentič-nim porukama Isusa i Boga Oca.

Čak i kad Isus, Bog Otac i Marija prenose poruke koje uključuju snažne tvrdnje o uvjet-nom budućem kažnjavanju i čišćenju (koje su primjerice prisutne u autentičnim porukama Bo-žanskog Milosrđa i Fatime), ove su poruke uvi-jek prenošene u cjelokupnom tonu i kontekstu mira, ljubavi, ohrabrenja te čak i radosti. Ove prikladne duhovne karakteristike i njima odgo-varajući duhovni plodovi sadržajno su odsutni iz navodnih poruka, te se čini da nisu prisutni ni u značajnom broju zagovornika navodnih poruka.

ZaključakS ovakvim napadnim teološkim činjenič-

nim greškama, prisutnima u navodnim poruka-ma „Marija od Božanskog Milosrđa“, postavlja se pitanje kako i zašto ove navodne poruke mogu i dalje imati toliko rašireno čitateljstvo među mnogim katolicima dobre volje, od kojih većina tvrdi da je poslušna crkvenom učitelj-stvu, kao i da posjeduje posebnu i istinsku ma-rijansku pobožnost?

VJERA I ŽIVOTA

POMIŠLJAJ 33

Upravo stoga što navodne poruke sadrže neke elemente koji mnogi čitatelji mogu pre-poznati kao istinite u vrednovanju suvremenih „znakova vremena“ (vrednovanje na koje poziva Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes, br. 4): raširena kriza vjere i morala unutar Katolič-ke crkve i u cijelom globalnom društvu; bespri-mjerna globalna ekonomska i društvena kriza; sveprisutni geo-politički konflikti na Bliskom istoku i šire; nečuvene prirodne katastrofe; neposredne mogućnosti uporabe nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji, Iranu, Pakistanu itd.

Prepoznati i priznati povijesna i izazovna vremena u kojima živimo u potpunosti je prihvat-ljivo, te je, smatram, iskrena i točna ocjena su-vremenih „znakova vremena“. Prihvatiti navodne poruke uronjene u teološke zablude i neposluh prema Crkvi – ozbiljna je i opasna pogreška.

Postoji bitna moralna razlika između prizna-vanja ozbiljnih globalnih pokazatelja, koji poziva-ju svijet na hitno obraćenje i prema tome prihva-ćanje Božjega beskonačnog milosrđa vjernim odgovaranjem na legitimne nadnaravne poruke Isusa i Marije suvremenom čovječanstvu, koje razumljivo uključuju božanska „upozorenja“, i univerzalna i individualna. S druge su strane pri-hvaćanja i surađivanja s lažnom porukom, koja uzurpira autentične suvremene poruke Isusa i Marije te ih naposljetku zagađuje lažnim uputa-ma koje ciljaju k neposluhu prema papi Franji i legitimnim crkvenim vlastima, odbacivanju klasič-nih katoličkih dogmi i prvenstva istinske mistične tradicije Crkve te na koncu potiču strah i tjesko-bu kao odgovor na trenutnu globalnu situaciju u svijetu. Prema mom mišljenju, najveću opasnost u ovoj lažnoj poruci predstavlja navodno oprav-danje katolika u stavljanju individualne lažne objave iznad Bogom danog autoriteta sadašnjeg Pape kao Kristova namjesnika na zemlji.

Ironično, navodna poruka proriče nadola-zeću shizmu u Crkvi. To bi moglo postati samois-punjavajuće proročanstvo, sotonski cilj i strategija koja bi djelomično mogla proizlaziti iz nasljedova-nja ekstermno opasnih i shizmatskih poruka po-put ovih koje širi „Marija od Božanskog Milosrđa“.

Smatram da je tijekom našega suvreme-nog iskustva izazova i promjena koje trenutno doživljavamo u Crkvi i u svijetu, realistično oče-kivati čak i lažnije poruke u nadolazećim vreme-nima – lažne poruke ispremiješane s istinitim sadržajima - a koje služe dijaboličnom cilju odvajanja vjernika od autentičnih crkvenih vla-sti i doktrine, kao i od autentičnih poruka Neba za naše doba. Tome se možemo usprotiviti i popraviti stanje samo obnovljenom prisegom poslušnosti našem Svetom Ocu, papi Franji, i svim legitimnim crkvenim vlastima.

Pomolimo se zajedno i žarko za našega voljenog Svetog Oca, papu Franju; za našu svetu Katoličku crkvu, za trijumf Božanskog Mi-losrđa i Bezgrešnog Srca Marijina, kakve nala-zimo u suvremenim porukama Isusa i Marije; te za mirno obraćenje i pomirenje navodnih vidje-lica i svih njihovih pristaša u srcu, poslušnosti i jedinstvu s Crkvom.

Priredio: Dr. sc. Mark Miravalle, profesor teologije i mariologije na Franjevačkom

sveučilištu u Steubenvilleu, Ohio. (Veritas, Zagreb, broj 7-8, 2014.)

VJERA I ŽIVOTA

OBNOVA SAKRALNIH OBJEKATA

34 POMIŠLJAJ

SANACIJA KROVIŠTA CRKVICE GOSPE POMOĆNICE KRŠĆANAPOSTOJEĆE STANJE

Crkvica Gospe pomo nice krš ana u bili kom polju izgra ena je 1867. go-dine na mjestu starije crkvice. Radi se o maloj gra evini pa etvorinastog tlocrta s polukružnom apsidom. Gra ena je u kamenu, apsida je nasvo ena poluku-polastim svodom dok je la a natkrive-na dvostrešnim krovom. I la a i apsida su pokrivene kupom kanalicom.

Radi se o vrlo skladnoj gra evini a u kontekstu vremena i prostora mo-glo bi se re i solidnoj izvedbi. Vrata i svi prozori su uokvireni kamenim er-tama. Vrata završavaju pro liranim ar-hiotravom (nadvojem) iznad kojega je „slijepa“ luneta u kojoj su u kamenu na latinskom jeziku upisani uobi ajeni po-daci. Sa strane vrata su dva prozora s polukružnim nadvojima. Iznad vrata (i lunete) je okrugli otvor („rozeta“). Na bo nim zidovima po jedan je polukruž-ni (klasicisti ki) prozor. Svi prozori (na pro elju i bo ni) zašti eni su jednostav-nim ali lijepim željeznim rešetkama.

Pod je od masivnih kamenih plo a širine 35 cm (dužina slobodna).

Nad la om crkvice je ravni žbuka-ni plafon vjerojatno na letvicama koje su pribijene na drveni grednik. Pot-krovlje je nepristupa no. Zidovi crkvi-ce su s unutarnje i vanjske strane ožbu-kani glatkom žbukom.

Kamena preslica na tradicionalno-me mjestu na glavnom zabavtu iznad

vrata naro ito je dobre izrade skladna i propocionalna.

OštećenjaPokrov crkvice (kupa kanalica) je

derutan i prokišnjava. Nekoliko kupa i sljemenjaka nedostaje. Tragovi prokiš-njavanja vidljivi su na stropu. Drvena gra a krovišta je vjerojatno trula. Ka-meni elementi preslice su pomaknuti.

PRIJEDLOG UREĐENJAOvim se projektom predvi a sana-

cija krovišta i preslice.Sanacija krovišta

Predvi a se zamjena pokrova ali tako da se od postoje eg pokrova izaberu zdravi komadi i s njima se pokrije apsida.

POMIŠLJAJ 35

OBNOVA SAKRALNIH OBJEKATA

Dvostrešni krov pokriti novom kupom po formatu i strukturi (boji) najsli nijoj onoj postoje oj. Strop, odnosno plafon, se predvi a demontirati i izvesti novo dr-veno roženi ko krovište bez stropa (pla-fona). Ovo se predlaže iz isto estetskih razloga doživljaja unutarnjeg prostora crkvice a ujedno je to stara tradicija sa-kralnih gra evina s vidljivim krovištem (npr. u Zadru crkve sv. Krševana i sv. Marije…). Ovim se na inom dobije ve a kubatura zraka (što ovdje doduše nije presudno), ve a visina prostora i odre-

ena igra elemenata konstrukcije što je u doživljaju vrednije od ravnog plafo-na. Na roženicima e se izvesti daš ana

oplata na njoj hidro izolacija. Pokrivanje novom kupom kanalicom izvesti suhim postupkom tj. vješanje ži anim kukama. Krovne plohe moraju imati isti nagib kao postoje i s manjim povijanjem pri stre-hi – „na pagodu“. Svu vidljivu krovnu gra u potrebno je oblanjati i premazati jednim od bezbojnih sredstava protiv cr-voto ine i zapaljivosti.

Podlogu pokrova na apsidi te nad zabatnim zidom urediti i postaviti u mort sa dodatkom sredstava za vodo-nepropusnost.

Sanacija presliceKamenu preslicu treba demontirati

i kamene elemente spojiti na propisan na in upotrebom nehr aju eg elika i adekvatnog kita.

Zdravko Živkovi , dipl. inž. arh.

MOLIMO ŽUPLJANE, KOJI HO E I MOGU, DA SE ODAZOVU I SVOJIM NOV ANIM DAROM POMOGNU OBNOVU KROVA NAŠE CRKVICE IJI KROV TREBA ŠTO PRIJE, ZBOG DOTRAJALOSTI, OBNOVITI.

NADAMO SE DA E SE USKORO NA I NEKOLIKO ŽUPLJANA KOJI E, IZ LJUBAVI PREMA GOSPI POMO NICI KRŠ ANA, FINANCIRATI OVE

RADOVE I TAKO SPASITI NAŠU ZAVJETNU CRKVICU OD PROPADANJA.O EKUJEMO DA E SE I NAŠA OP INA, SVOJIM NOV ANIM DA-

ROM, UKLJU ITI U OVU AKCIJU OBNOVE!

IZ ŽIVOTA ŽUPE

36 POMIŠLJAJ

• FOTO VIJESTI • FOTO VIJESTI • FOTO VIJESTI •

MILENA MIKULANDRA NA TEČAJU IKONOPISA U SPLITU

Naša župljanka Milena, ve drugu godinu, prigodom održavanja manifestacije Dani krš anske kulture u Splitu, sudjelovala je na te aju ikonopisa. Te aj

ikonopisanja zapo inje blagoslovnom molitvom. Sudionici su prije samog te-aja bili upoznati o povijesti i vrstama ikona s posebnim osvrtom na bizantsku

umjetnost koju uglavnom ine ikone i ikonopisanje ija se tehnika i stil pri-

mijenio i na ovom te aju.Milena je ro ena u

Šibeniku, 1979. godine, gdje je maturirala na pro-metno – tehni koj školi 1998. godine. 2001. go-dine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Za-

grebu. 2007. godine diplomirala je kiparstvo u klasi prof. Mire Vuce. Profesorica je likovne kulture u Katoli koj osnovnoj školi i likovne umjetnosti u Privatnoj šibenskoj gimnaziji. Župna je vije nica od 2013. godine.

RÖFIX DAROVAO BOJU ZA DUHOVNI CENTAR

Rö x d.o.o. sa sjedištem u mjestu Pu-š a, 23. lipnja 2014. darovao nam

je 6 pakovanja boje po 15 litara za bo-janje Duhovnog centra. Ukupno smo dobili 90 litara boje za bojanje unu-tarnjih zidova i stropova. Dvojica ko-mercijalnih predstavnika: g.Perkovi i g. ukuši , iz predstavništva u Siveri-u, svojim automobilom su dovezli i

iskrcali boju za naš centar. Iskreno se u ime svih župljana zahvaljujemo na daru i želimo tvornici RÖFIX dobar uspjeh u radu, blagoslov i svim djelat-nicima MIR I DOBRO!

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ 37

BILIČKI LOVCI KOSILI TRAVU U GROBLJU I NA PARKIRALIŠTU

Desetak bili kih lovaca sa svojim

kosilicama odlu ili su 30. lipnja teme-ljito pokositi teren u groblju, oko crkve i na parkiralištu. Ove godine, zbog obil-nih kiša, trava i razni korov je izrastao i ometao normalno od-vijanje sprovodnih i drugih obreda u groblju i oko crkve. Zahvaljujemo lovcima koji su se odvažili i odlu ili pokositi teren koji je nakon košenja izgledao sasvim druga iji – bolji i uredniji. Trebalo bi ove akcije i eš e organizirati dok se ne formira pogrebno poduze e koje e biti zaduženo i za ovu vrstu posla.

NIKOLA I MARIJA RELJA PROSLAVILI 40. OBLJETNICU BRAKA

U nedjelju, preko misnog slavlja u crkvi Gospe od Pomišljaja u Bilicama, Nikola (r. 1947.) i Marija r. Bara (r. 1952.), naši doseljenici iz Banje

Luke (1993. g.), u krugu nekoliko svojih lanova obitelji proslavili su 40. obljetnicu braka. Naši slavljenici sklopili su crkveni brak u Banjoj Luci prije 40 godina. Imaju troje djece: Jo-sip je ro en 1976. go-dine, oženjen je i živi u Zagrebu; Davor je ro en 1987. godine, oženjen je i živi u Žu-panji; k er Renata (r. 1977.) je asna sestra koja je na službi u Maroku. estitamo našim slavljenicima i želimo da još dugo požive i da nas pozovu na još neke ve e obljetnice.


IZ ŽIVOTA ŽUPE

A POMIŠLJAJ38 POMIŠLJAJ

IZ ŽIVOTA ŽUPE


PROSLAVLJENA SVETKOVINA GOSPE OD POMIŠLJAJA

I ove je godine prije svetkovine održana trodnevnica u kojoj su sudjelovali: fra Mirko Klarić, fra Ante Vukušić i fra Žarko Maretić. Svaku večer župljanke su molile krunicu

a bila je i prigoda za ispovijed. Svečanu misu na svetkovinu Gospe od Pomišljaja, nakon procesije oko crkve, predvodio je fra Ivan Maletić, ekonom Franjevačkog samostana Gospe Lurdske u Zagrebu. U koncelebraciji su još osim župnika su-djelovali fra Ante Vukušić i fra Božo Ćur-čija. Večernje slavlje predvodio je fra Pe-rica Maslač, kapelan u župi Gospe van Grada u Šibeniku.

ŽUPNIK „PROSLAVIO“ 60. ROĐENDAN

U nedjelju, 7. rujna 2014., župnik je, nakon što je dobio prekrasnu tortu u obliku šibenske kape koju je darova-

la Vedrana Gatara, shvatio da mu je rođendan i to šezde-seti. Vedrani i drugima koji su župniku čestitali župnik je zahvalio na čestitkama i tortu je odnio u samostan gdje je počastio svoju braću. „Šibensku kapu“ su braća i prijatelji ubrzo pojeli a to je bio znak da je bila zaista odlična.

VIJEĆNICI NA PASTIRSKOM POHODU ŠIBENSKOM DEKANATU

Susret 0. biskupa Ante Ivasa sa predstavnicima župnih vijeća i raznih udruga iz župa Ši-benskog dekanata održan je u Katoličkom školskom centru u Šibeniku, 11. rujna 2014.

o.biskup je najprije uputio nekoliko riječi vijećnicima i članovima udruga a na kraju biskupova izlaganja, svi koji su željeli, mogli su upitati nešto i bisku-pa. Nakon ovog dijela susre-ta organizirano je misno slav-lje a nakon mise domjenak u školskom restoranu. Tu su se vijećnici družili uz jelo i piće i zadržali se u bratskom razgovoru. Na susretu su su-djelovali: Nada Mikulandra, Dara i Ivica Gatara, Milena Mikulandra, Tomislav Slavica i Ive Buva – Holcer.

POMIŠLJAJ 39

IZ PROŠLOSTI ŽUPE

BILIČKI ZVONARI (REMETE)

U župi nemamo sa uvanih podata-ka o zvonarima koji su bili „po-

mo nici“ župnicima i zvonili na crkvi Gospe od Pomišljaja kroz prošlo sto-lje e. U arhivu župe Gospe van Gra-da pronašao sam podatak gdje se za 1927. i 1928. godinu spominju sakri-stani Vukovi i Piližota. Budu i da se naselje Piližote nalazi u blizini crkve, gdje su živjeli i Vukovi i, zvonari su bili Piližote i Vukovi i. Vukovi koji se spominje je vjerojatno Šime. Kasnije, iza drugog svjetskog rata, zvonari su bili Grubiši i i aleta Car (Švabo). Za vrijeme komunizma nije bilo lako prihvatiti tu službu. Hrabro-sti i odvažnosti imali su župljani iz Grubiši a i aleta Cara.

Kao zvonari iz Piližota, prema ka-zivanju starijih župljana, spominju se: Jerko, Mate i Vice.

O Jerki nemamo nikakvih podataka. Mate, sin p. Jerka i majke p. Per-

ke r. Vidovi , ro en je 1901. Njegova supruga se zvala Marijica r. Periši (r. 1902.). Njihova djeca su: k er p. Bla-ženka (r. 1930.) i sin p. Mate (r. 1933.)

Vice, sin p. Ante i majke Kate r- aleta, ro en je 1887. Njegova supru-

ga se zvala Manda r. aleta (r. 1892.). Njihova djeca su: p. Dane – Ratimir, p. Ivan (Strijeljan od talijana u Bilicama 1943.), p. Ante i p. Slavka. Odselio u Podravlje kod Osijeka 1946. sa udo-vicom p. Ivana i njegovom djecom. Umro je u Bilicama 1968.

MILE GRUBIŠI , sin p. Paške i majke Ane r. Dedi , ro en je 1895. Nje-gova supruga se zvala Mara r. Slavica. Njihova djeca su: Petar (r. 1921.), Anka (r. 1931.) i Jere-Mirko (r. 1924.) Mile je umro 1967. godine. Službu zvona-ra je vršio iza Drugog svjetskog rata. Povremeno ga je zamjenjivala njegova majka Ana (Ana a).

IVAN GRUBIŠI , sin p. Jakova i majke Stane r. Mikulandra, ro en je 1908.. Njegova supruga se zvala Anica r. aleta Car (r. 1914.). Njihova djeca su: Marija (r. 1938.), Tona-Vanja (r. 1941.) i Mirko. Ivan je vršio službu zvonara do osamdesetih godina prošlog stolje a.

Mile Grubišić p. Paške

40 POMIŠLJAJ

IZ PROŠLOSTI ŽUPE

JERE (ŠVABO) ALETA CAR, sin p. Špire i majke Ivanke r. Žegovi , ro en je 1920. Njegova supruga se zvala Milka r. Klarendi . Umro je 2006. u Spli-tu. Njegova djeca su: Zvonimir r. 1951.) i

Ivan Grubišić p. Jakova

Jere (Švabo) Ćaleta Car p. Špire

Ljubo Grubišić s unucima Ivanom i Lukom

Vinka (r. 1952.). Dobio je nadimak Švabo jer je nekoliko godina radio u Njema koj. Vršio je službu zvonara oko 20 godina. Švabo je bio ugledan i dobar ovjek. Vo-lio je sve ljude i ljudi su njega voljeli i rado se s njim družili. Radio je u TEF-u gdje je bio poslovo a. Kad se umorio od naporna rada i kad su klonule životne sna-ge klju eve crkve je predao Ljubi koji do danas uspješno obavlja ovu važnu službu.

LJUBO GRUBIŠI , sin p. Ivi-ce i majke p. Milanke r. Buva, ro en je 1947.Njegova supruga je Nada r. Rak (r. 1953.). Njihova djeca su: Milanda Miku-landra (r. 1974.) i Ivana aleta (r. 1975.). Ljubo ima etvero unu adi. U zvonjenju je naslijedio Švabu i ve zvoni 11 godina. Službu zvonara obavlja savjesno i to no a na usluzi je župljanima i za druge potrebe prigodom sprovoda. Molit emo Boga da ga dugo poživi jer e se teško na i netko tko bi ovu službu rado obavljao.

F.T.B.

El Shatt je bio kompleks izbjegličkih logora u pustinji na poluotoku Sinaju u Egiptu, u kojemu je od ljeta 1944. do ožujka 1946. boravilo evakuirano stanovništvo dalmatinskih otoka, primorja i Zagore.

Iz Dalmacije je u zbjeg krenulo 39. 670 izbjeglica, a u Egipat ih je pri-stiglo 29. 199. Tu je rođeno 475 djece i u 715. grobova sahranjeno je 856 pokojnika. U logoru su sklopljena 322 braka. Bile su uređene škole i crkve. Hvarani su, svoju dugu vjersku tradiciju, održali svoju poznatu procesiju za Križem. Tiskao se izbjeglički list i priredila se početnica za najmlađe đake.

Na spomen ploči pred ulazom u naše groblje u El Shattu, koju je 2003. godine po drugi put, nakon nekoliko teških devastacija, obnovila hrvatska Vlada piše: U vihoru Drugog svjetskog rata došli su, puni nade u spasenje i povratak, s dalekih obala Dalmacije i ovdje na Sinaju našli vječni mir – domo-vina ih nikad neće zaboraviti.“

U povodu 70. obljetnice zbjega u galeriji Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, postavljena ie izložba „Lica El Shatta“ od 9. do 27. rujna 2014. Fotogra-fije su snimljene u logoru na Sinaju objektivom Amerikanca Otta Gilmorea i potom pohranjene u fundus Kongresne knjižnice SAD-a.

Ivan Vukovi p. Nike (r. 1937.), kao dijete od 7 godina, bio je sudionik zbjega u egipatski El Shatt. Kaže nam da je z zbjegu moglo biti oko 30 Bili a-na, dio civila a dio vojske – partizana.

Za naš list POMIŠLJAJ Ivan nam je ispri ao: U Piližotama gdje smo sta-novali talijani su sve zapalili. Pratila me je strina. U pratnji bili kih partiza-na Ive Mikulandra p. Ante (Panova), Joso i Antela Mikulandra svojim bro-dovima su nas prebacili do Rasline pa do Sovlja ispod Tribunja. Murterini i Tribunjani su nas brodovima prevezli u Žirje. Tu su ekali trabakule – brodove koji su ih odvezli u Vis. Bilo je djece od tri i više godina koji su se smjesti-

POMIŠLJAJ 41

Ivan Vuković

IZ PROŠLOSTI BILICA

ZBIJEG BILIČANA U EGIPATSKI IZBJEGLIČKI LOGOR EL SHATT

42 POMIŠLJAJ

li u unutrašnjost brodova a odrasli su bili gore na brodu. Izgubio sam sanda-lu – trika u. Baba Luca je djecu, kako bi nas zbog hladno e ugrijala, držala ispod vuštana. U Visu smo ekali 15 dana brod Bakar koji nas je prevezao u Italiju. U Italiji smo bili na više mjesta dok brodovi koji su nas trebali prevesti do Egipta nisu stigli. Oko 15 dana smo ekali engleski teretni brod koji nas je

prevezao do logora u Egiptu. Jedan Englez me je vidio, uzeo me u naramak, odnio me u kupatilo gdje me je okupao, obukao na mene engleske hla e i stavio kapu. Dao mi je i paket hrane. Baba kad me je vidila bila je veoma radosna. Kona no smo došli u Afriku, u pustinju

gdje smo bili smješteni pod šatorima. Zbog velike vru ine danju i hladno e no u šatori su imali na sebi višeslojnu izolaciju. U logoru sam bio 18 mjeseci. Bili su organizirani i izleti u Aleksan-driju, Kairo i druga mjesta. Kad smo se vratili u Split, do ekala nas je glazba i veliki broj svijeta. Zahvaljujem boduli-ma koji su imali hrabrosti sve nas pre-vesti stavljaju i auspuhe u more kako se ne bi uo zvuk motora!

Pronašao sam podatak da je Jerko Mikulandra (r.1898.), sin p. Mate i p. Jake Mikulandra, vjen an u El Schattu 18. IX. 1944. sa Stanom Radajac iz Pli-ne kod Plo a (III. žena Jerkina).

Tomi


Izbjeglički logor u El Shattu


ŽIVOTNA PRIČA DIDA MARINKA GATARE

POMIŠLJAJ 43

Rođen sam u Bilicama 5. studenoga 1921. godine

od oca Jose i majke Vice r. Grubišić. Osim mene maj-ka je rodila još tri sestre: p. Lucu, Ivanku i Tonu. Završio sam 4 razreda osnovne ško-le. U prvi razred sam krenuo sa 9 godina gdje nas je bilo oko 40 đaka. Učitelji su tada živjeli u školi. Od predmeta smo imali hrvatski jezik, ma-tematiku i povijest. Učitelj Milić, koji je bio porijeklom sa jednog otoka zadarskog arhipelaga, bio nam je jako dobar. Ja sam uvijek prola-zio sa tricom, petica tada nije bilo, a dosta učenika je padalo razred. Nastava je trajala od 8 – 12 sati. Nakon dolaska iz škole svi zajedno smo ručali, odrasli za jednim stolom, a mi djeca za dru-gim – manjim. Nakon ručka sam rješavao domaći rad, a

nakon toga sam obavljao po-ljoprivredne poslove (čuvanje životinja i sl.).

Godine 1943, kada sam imao 22 godine, bio sam po-zvan, tj. morao sam otići na sastanak seoskog odbora koji se održao u školi, a na temu dobrovoljnog odlaska u partizane. Onaj tko nije oti-šao u partizane, postojala je opasnost da bude odveden u

šibenski zatvor, kao što se je meni dogodilo. Bio sam pri-veden na nekih desetak dana u Zatvor u Šibeniku. Osim mene bili su još privedeni p. Frane, Ante i Mile Gatara.

Ipak sam morao otići u partizane 8. rujna 1943. go-dine. Najviše sam boravio na području Sinja i Livna. Jedne noći, krajem mjeseca pro-sinca 1943. godine, Njemci su se probijali iz Sinja prema Livnu. U mojoj četi nas je bilo 42, a od toga je bilo i 5 dje-vojaka. Bilo je i mojih sumje-štana: Dane Mikulandra, Mile Mikulandra, Grgo Slavica, oficir Jere Perišić. Tijekom borbe sa Njemcima od veli-ke hladnoće promrznule su mi noge i zbog toga se nisam mogao kretati. Moja četa iz Livna prema Primoštenu – Ši-roke, prenijela me je na konju jer noge nisam osjećao. Iz Primoštena prema Visu išlo je oko 50-tak partizana, koji su bili bolesni i ranjeni. Prevezli smo se u jednom trabakulu, koji je propuštao more na sve strane, a vozili smo se na ve-sla sve do Visa. Tu smo ostali svega 6 dana, a nakon toga smo otišli u Italiju – Bari.

Kad sam stigao na Vis imao sam svega 35 kilogra-ma. To je bio siječanj 1944. godine. U Bariju su tada bili saveznici Englezi i Amerikan-ci, a mi smo u njihovoj bolnici ostali 12 dana. Nakon toga Marinko (prvi s lijeva) sa vojnicima na Mojsijevu izvoru

Marinko Gatara

44 POMIŠLJAJ


smo bili prebačeni na Maltu, gdje smo ostali oko 6 mjese-ci. Posebno moram naglasiti dobrodošlicu Maltežana. Na Malti smo boravili u mjestu Rabat, gdje je bila izgrađena samo bolnica. U toj bolnici, osim nas, bili su smješteni poljski i talijanski partizani. Dočekali su nas sa čokolada-ma, bombonima i cigaretama. Nakon fizikalne terapije (grija-nje i masaža čitavog tijela), na-kon tri mjeseca prvi put sam stao na svoje noge. Sporazu-mijevali smo se uglavnom na talijanskom jeziku. Druga tri mjeseca na Malti boravio sam u jednom odmaralištu. Slo-bodno vrijeme provodili smo u šetnji. Vidio sam prekra-sne hotele, plaže na kojima su se ljudi kupali. Zime nije bilo. Nama partizanima je bilo zabranjeno poći u crkvu ali je postojala mogućnost, tko je htio, da se ispovijedi.Više puta su nas Maltežani poziva-li u goste gdje smo jeli pršut

i ribu a pili pivo. Posjetio sam također i grad Valettu. Na Mal-ti je bilo mnogo aerodroma, a Njemci su bacali bombe koje su najčešće padale u more.

Doktori u Malti, nakon obavljenih terapija, odlučili su da nas dvanaest partizana sa područja ex Jugoslavije pođe u Afriku. Stigli smo u Egipat, u

grad Aleksandriju, jer smo bili boljega zdravlja. Sa Malte za Egipat putovali smo na američ-kom razaraču, brzinom 30 mi-lja i to cik cak. Ja sam kolege Amerikance pitao zašto tako putujemo, a oni su mi odgovo-rili da je more minirano i da je sve puno opasnih mina. Dok smo tako brzo putovali, sve stvari na brodu su padale, a mi smo se svi jako bojali. U Alek-sandriji – u bolnici smo ostali mjesec dana. Nakon toga smo bolničkim automobilom pre-bačeni u El Shatt. Vidio sam Sueski kanal i mostove koji su se već tada otvarali i zatvarali za prolaz brodovima. Kad smo došli u El Shatt, partizanska vojska iz ex Jugoslavije bila je smještena u šatorima koji su bili odvojeni od civila koji su tu stigli iz naših krajeva (Korčule, Brača, Hvara, Splita …). Tu su također od civila bili i mještani Bilica: Piližote, Mikulandre, Vu-kovići, Jakšići, Šarići. U El Sha-ttu sam proveo oko 8 mjeseci. Danju je bilo izuzetno vruće, a noći su bile jako hladne. Dosta često je bilo vjetra, kojeg su zvali vjetar sa Gibraltara. Pone-kad nismo mogli ni otvoriti oči, jer bi pijesak automatski ulazio u oči. Muha je bilo toliko, da su bile opasne za djecu, jer su kopale oči. Bilo je također za-bave, večernje šetnje gdje su bile prisutne osobe svih naci-onalnosti. U svom kampu sam noću držao stražu jer su Arapi po šatorima konstantno dolazili u pljačku. Hrana je bila dobra, a naši su je kuhari pripremali.

Marinko (prvi s lijeva) s vojnicima iz bivše Jugoslavije u logoru El Shatt

Marinko kao partizanski vojnik u izbjegličkom logoru

POMIŠLJAJ 45

Organizirane su bile radioni-ce kućnih radinosti: šivanje, postolarstvo, drvodjelstvo, vozački ispiti.. I ja sam tu po-ložio vozački ispit. U zbjegu je bilo oko 30.000 ljudi iz ex Ju-goslavije. Grci nisu bili dobro organizirani i uvijek smo im po-suđivali naše kuhare jer njiho-vi nisu znali ili nisu htjeli raditi.

Moji najbolji prijatelji su bili dva Amerikanca i jedan Britanac. U slobodno vrijeme vozili smo se po pustinji, a više smo puta bili na Mojsijevu izvoru. To su bila dva manja okrugla izvora. Okolo su bile palme. Tu su do-lazili i Arapi sa devama, a spa-vali su u malim nastambama koje su gradili od blata i slame.

Iako su bili mladi, jako su stari izgledali. Prema nama su bili ljubazni. Prijatelji Amerikanci i Britanac su me nagovarali da dođem kod njih. Kako nisam imao papire, oni su mi rekli da nema problema, da će me sakriti u jedan brod. Ja nisam prihvatio, budući da moja obi-telj dvije godine nije znala ništa o meni. Jednoga dana posjetili smo i Kairo gdje sam u prola-zu susreo jednog Šibenčanca prezimenom Šarić koji mi je ponudio da tu ostanem i da će mi naći posao. Odbio sam.

Nakon osam mjeseci bo-ravka u El Shattu brodom smo krenuli nazad do Splita, gdje smo došli 1. svibnja 1945. godine. U vojsci sam ostao do kraja rata, a onda sam se vra-tio kući, na veselje moje obi-telji. Po povratku iz El Shatta imao sam 70 kilograma.

Razgovarala Marina Marinko (prvi s desna) u izbjegličkom logoru El Shattu

Marinko i njegova supruga Anka proslavili su 2006. godine 60. obljetnicu braka u krugu svoje obitelji


Na fotografijama koje su snimljene šezdesetih godina prošloga stoljeća prepoznat će se neke župljanke i župljani koji se sada nalaze u šezdesetim godinama života. Na gor-njoj fotografiji koja je snimljena ispred škole u Bilicama nalazi se jedan razred, vjerojatno trećaši, kojih je bilo oko četrdeset. Na drugoj fotografiji koja je snimljena u crkvi Gospe van Grada nalaze se neka djeca iz Bilica, vjerojatno trećaši, na slavlju prve sv. Pričesti.

BILIČKA DJECA ŠEZDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA

POMIŠLJAJ 47

ZDRAVA HRANA I ZDRAVI DUH U MIHALJEVIĆIMAEKO PROIZVODI

Sv. Pavao u drugoj poslanici Solunjanima izme-đu ostaloga piše: „ Ako tko ne će raditi, neka

ni ne jede! Čujemo naime da neki neuredno žive među vama: ništa ne rade, nego se bave ništav-nim stvarima. Takvima zapovijedamo i opominje-mo ih u Gospodinu Isusu Kristu neka mirno rade i jedu svoj kruh.“

Branko Mihaljević (r. 1953.), njegova su-pruga Zdravka r. Silov, iz Rupa, (r. 1959.) i njihov sin Ante (r. 1980.) nastoje se držati ovih riječi sv. Pavla koje je uputio Solunjanima. Oni nastoje mir-no, ustrajno i temeljito raditi tako da imaju dovolj-no zdrave - domaće hrane za sebe, svoju djecu i prijatelje. Osim sina Ante Branko i Zdravka imaju još dvije kćeri koje su udate i četvero unučadi.

Teren – krš koji se nalazio u blizini njihove obiteljske kuće Branko je nasuo zemljom i na toj zemlji zasadio vinovu lozu, masline, smokve, šipke, žižule, lješnjake i druge voćke. Osim raznog voća tu se može naći i raznog povrća: salate, pomidora, krastavaca, tikava, paprike, lubenica, dinja, balan-cana, kupusa, blitve, kapule, luka, poriluka, graha i drugog povrća. Branko je bušenjem terena pro-našao i pitku vodu za zalijevanje svojih proizvoda.

Osim poljoprivrednih proizvoda kod Branka i Zdravke, kao u malom zoološkom vrtu, možete pronaći: ovce, svinje, kuniće, kokoši i guske.

Zdravka, uza sav posao, redovno nađe vre-mena i za misna i druga slavlja kako bi se i duhov-no obogatila hranom koju nam nudi Krist u našoj župnoj crkvi svake nedjelje i blagdana. F.T.B.

POMIŠLJAJ 47

HODOČAŠĆE

Oko 350 hodo asnika, u 22 sata, krenulo je iz Šibenika na sveta i

druga povijesna mjesta južne Poljske. Nakon duge vožnje uz pjevanje i mo-litvu krunice i nije nam se baš u inilo predugo. Ja sam išla sa Skradinskom i Prvi Šepurina župom. U ve ernjim satima stigli smo u Czestochowu. Rano ujutro ve u 5,30 krenuli smo na misu u Svetište Majke Božje Ja-snogorske. To je najve e svetište u srednjoj Europi. U svetištu se nalazi udotvorna slika Majke Božje arne

Madone – Crne Gospe kraljice Po-ljaka i Litvanaca. E pa to treba doži-vjeti! Svako jutro u 6 sati puna crkva vjernika, uz zvuke fanfara, molitvu i pjesmu, eka da se otkrije Gospa. To je nešto veli anstveno.Taj trenutak hodo aš a meni je osobno bio nešto posebno. Stisne vas nešto oko srca i imate osje aj kao da ete se rastopiti od ljepote. Nakon obilaska crkve i Pa-vlinskog samostana u 16 sati održali smo pobožnost križnoga puta koju je predvodio 0. biskup Ante Ivas. Po-staje križnoga puta su postavljene na zidinama Pavlinskog samostana. Po-slije pobožnosti otišli smo na ve eru. To no u 21 sat, svaki dan, je zatva-ranje udotvorne slike Majke Božje. Došli smo ponovno u prepunu crkvu. Progurala sam se da bi došla što bliže oltaru. Pogledala sam malo oko sebe i vidim dva razreda, mislim drugaši ili

tre aši sa svojim nastavnicima, puno mladosti koju su molili. Bilo je to ne-što dirljivo i lijepo. Gledala sam ih i mislim u sebi: ‘ Bože kako bi to i kod nas bilo lijepo!’ Slika Majke Božje –

arne Madone se zatvorila, a onda su svi hodo asnici zapjevali Rajska Djevo Kraljice Hrvata. Mislim da e ovo svima ostati u sje anju. Ve sam naglasila da mi je ovo bio najdraži dio hodo aš a. Pjesma na otkrivanju ar-ne Madone stalno mi je odzvanjala u ušima. Imala sam toliku želju da bar jedan stih te pjesme dobijem na hrvat-skom, ali uzalud.

48 POMIŠLJAJ

HODOČAŠĆE VJERNIKA ŠIBENSKE BISKUPIJE U POLJSKU(Od 5. do 11. listopada 2014.)

Majka Božja Jasnogorska – Crna Gospa

Sutradan smo otišli u rudnik soli Wieliczku. ekali smo na ulaz oko jedan sat. Dugo smo se spuštali niz uske drvene stepenice. Rudnik ima devet razina. Dubok je 327 metara a mi smo obišli oko tri kilometra raznih prostorija u rudniku. Spuštaju i se došli smo do dubine 145 metara gdje se nalaze postaje križnoga puta, veliki oltar i ogromna dvorana u kojoj se za vrijeme velikih blagdana održavaju mise. Na dubini od 135 metara napra-vili su lift i suvenirnicu. Kopa i soli, konji, koji su vukli tu sol izgledaju kao da su živi. Vidjeli smo crkvu sv. Kinge koja je najve a podzemna cr-kva. Rudnik je 1978. godine upisan

u Uneskov popis zašti ene baštine. Zatvoren je 2005. godine. Poljaci su to dobro iskoristili u turisti ke svrhe i puno su, samo u par godina, napravili i postigli od tog rudnika.

Poslije podne smo došli u Krakov. Na samom Krakovskom trgu, koji je najve i trg u Europi, smjestila se goti -ka bazilika Svete Marije. Tu smo sla-vili misu koju je predslavio o. biskup Ante Ivas sa našim sve enicima. Cr-kva je karakteristi na po tome što ima veliki oltar koji se otvara i zatvara sa velikim vratima. Sa vrha tornja te bazi-like svaki sat vremena oglašava se tru-ba sviraju i Hejnal Mariacki, odaju i po ast truba u koji je poginuo na vrhu

POMIŠLJAJ 49

HODOČAŠĆE

Hodo asnici u rudniku soli WieliczkaH d i i d ik li Wi li k

50 POMIŠLJAJ

komore za spaljivanje. Natpis na ula-zu u logor glasi: Arbait macht frei – Rad osloba a. To je za logoraše bila psihološka prividna slika da se samo teškim radom mogu izvu i iz logora. Obilazak mnogih hala je bio mu an. Vidjeli smo razne tužne slike po zi-dovima: slike djece s pogledom kojeg je teško objasniti, konzerve ciklona B gdje smrt nastupa od 10-30 minu-ta, cipelice male djece, kosu, torbe, osobne potrepštine… Po sredini hale nalazi se elija sve enika Maksimili-jana Kolbea koji je primio injekciju fenola da bi spasio logoraša koji je imao ženu i djecu. Poslije svih tih strašnih prizora, vidjeli smo komoru u kojoj su nacisti bacali žive logora-še. Pri izlasku iz logora pomislila sam ‘Bože pa ovo ne bi u inile najkrvo-lo nije životinje’ i s tim mislima sam napustila logor smrti.

katedrale a nije uspio da odsvira ovu melodiju do kraja. Upravo pri izlazu iz katedrale sa vrha tornja se oglasio tru-ba kojega smo tražili pogledom.

Sutradan smo posjetili Wadowi-ce, rodno mjesto sv. Ivana Pavla II. Slavili smo misu u crkvi sv. Josipa i obišli rodnu ku i sv. Ivana Pavla II. Wadowice su lijepo mjesto sa dosta zelenila, jako je isto i uredno.

Napuštamo rodno mjesto sv. Oca i odlazimo u Auschwitz. Logor Aus-chwitz se nalazi 50 kilometara od gra-da Krakova. To je najve i nacisti ki logor i mjesto najve ih zlo ina u II. Svjetskom ratu.U tom logoru je izgu-bilo život oko 1,5 milijun ljudi razli-itih nacionalnosti. ak je oko mili-

jun židova stradalo u logoru. Vodi nam je rekao da se ne zna to an po-datak jer su nacisti u zadnje vrijeme sve logoraše bez evidencije bacali u

Logor Auschwitz

HODOČAŠĆE

POMIŠLJAJ 51

tište sv. Faustine Kavalske. Tu se nala-zi grob sv. Faustine i slika Milosrdnog Isusa iz 1943. godine. U samostanu sestara gdje je živjela i umrla sv. Fa-ustina slavili smo misu. Isus je rekao sv. Faustini da cijelom svijetu govori o Njegovom Milosr u. Proglašena je blaženom 18. travnja 1993., a svetom 30. travnja 2000. godine. Malo dalje od samostana napravljena je bazilika Božanskog Milosr a koju je blagoslo-vio sv. Ivana Pavao II.

Južni dio Poljske je jako lijep. Pun je zelenila a njive su obra ene. Bogati su i spomenicima kulture. Preko e-š e, Austrije i Slovenije sretno smo sti-gli u Šibenik.

An ica Petrovi

Vra amo se u Krakov na brdo Va-vel. Brdo se nalazi na rijeci Visli a vi-soko je 228 metara. Na njemu se nalazi dvorac Vavel i katedrala sv. Vaclava i Stanislava biskupa iz 11 stolje a. Tu su se krunili i pokapali kraljevi. Poljacima je ova katedrala od velikog zna enja. Unutar katedrale vode uske stepenice do vrha zvonika sa kojega je prekrasan pogled na Krakov. Vidjeli smo ogro-mno bron ano zvono. Preko puta kate-drale nalazi se muzej u kojem je izlože-na odje a, obu a, dijelovi namještaja, knjige i razni premeti kojima se služio i koje je upotrebljavao sv. Ivana Pavla II.

Napuštamo prekrasan Vavel na rijeci Visli i odlazimo na naše zadnje odredište, u svetište Lagiewniki – sve-

Hodo asnice iz Bilica: Nevenka Piližota, Nevenka Bura, An ica Petrovi , Ksenija Piližota i Milka Slavica. Još su hodo astile Jadranka Štefan i Ivana Sekuli .

HODOČAŠĆE

DUHOVNA OBNOVA

52 POMIŠLJAJ

našim župnikom fra Tomislavom, dana 7. studenoga 2014., kao dar od Gos-podina, prihvatili smo gostoprimstvo u muškom samostanu – Duhovnom centru „Karmelu sv. Ilije“, na Buškom

jezeru, Župa Grabovica, Op i-na Tomislavgrad, gdje smo

sudjelovali u trodnevnom duhovnom susretu s o. karmeli anima. Uz našeg župnika, voditelj kroz duhovne vježbe u rado-sti druženja bio nam je o.

Branko Zebi , karmeli a-nin, donedavni župnik split-

ske Župe sv. Mihovila Arkan-ela Kamen – Šine.

U Starom Zavjetu, Prvoj knjizi o Kra-ljevima, proroku Iliji Tišbijcu upu-

ena je rije Gospodnja: „idi odavde i kreni na istok, i sakrij se na potoku Ke-ritu, koji je nasuprot Jordanu“ (1. Kr. 17,2). Karmeli anski red u svo-joj 800 – godišnjoj povijesti živi ove rije i u samostanu i izvan samostana, u svijetu i svakodnevnici, hodaju i s Marijom u susret Bogu.

Nismo otišli do Jor-dana i potoka Kerita, ve mi, lanovi molitvene za-jednice naše Župe Uznese-nja Marijina, te pastoralnog i ekonomskog vije a, zajedno s

„SAKRIJ SE NA POTOKU KERITU“

Samostan i Duhovni centar »Karmel sv. Ilije«

O. Branko Zebi

DUHOVNA OBNOVA

POMIŠLJAJ 53

„Karmel sv. Ilije“ na Buškom jeze-ru pripada Hrvatskoj Karmelskoj Pro-vinciji sv. Josipa (Zagreb) koja je go-dine 2000., prihvatila poziv msgr. Dr. Ratka Peri a, biskupa Mostarsko – Du-vanjsko-Trebinjsko-Mrkanskog, te iz-gradila Samostan i Duhovni centar. Na sam blagdan sv. Ilije Proroka, zaštitni-ka Bosne i Hercegovine, godine 2006., posvetom oltara, te blagoslovom crkve, Samostana i Duhovnog centra, „Karmel sv. Ilije“ sa svojim redovnicima zapo-inje svoju evangelizacijsku, duhovnu,

ekumensko-me ureligijsku, te obra-zovno-kulturološku ulogu, polaze i od temeljne karizme karmelskoga reda i njihovog poslanja u Crkvi i svijetu.

Gra evina „Karmel sv. Ilije“ koja u svom sastavu obuhva a samostanski

53

Konji uz Buško jezero

Kip sv. Ilije (kamen)

54 POMIŠLJAJ

dio, crkvu, kapelicu, nekoliko ve ih i manjih dvorana, itaonicu, meditativ-ne prostore, suvremeno opremljenu interkonferencijsku dvoranu, sportske objekte i dr. pomo ne objekte, prostire se na 5.000 m2, uz dodatnih 120.000 m2 okolnog zemljišta, seže sve do same obale jezera. U sklopu Karmela jer i muzej sa stalnom izložbom tra-dicijskog odijevanja i nakita Hrvata i drugih naroda u Bosni i Hercegovi-ni kojim su hrvatski karmeli ani dali znatan doprinos o uvanju etnograf-skog naslije a ovoga kraja.

Na duhovnoj obnovi sudjelovalo je nekoliko lanova ŽPV-a i Molitvene zajednice

DUHOVNA OBNOVA

Tatjana Juri :»Dobro nam je ovdje biti...«

POMIŠLJAJ 55

današnjem vremenu, prorok Ilija borio se na gori Karmel sa 450 „lažnih“ (Ba-alovih) proroka, a usprkos tomu, na-rodni prvaci su ga prozvali da je donio sušu za propast Izraelskog naroda, na što on odgovara: „Ne upropaš ujem ja Izrael, nego ti i tvoja obitelj jer ste ostavili Jahvu (Boga)… (1 Kr. 18,16).

Zato, dragi moji, ova mala grupa župljana, zajedno s našim župnikom od svega vam srca želimo da prione-te uz Božju Rije , da vam vjera bude kompas ususret Isusu Kristu, vrelu žive vode, kod kojeg ne ete ožednjeti nikada, ma kolika suša oko vas bila.

mr. sc. Nada Mikulandra

Našoj maloj grupi župljana, pu-noj dojmova i radosti, preostaje samo zahvaljivati Gospodinu svim srcem i dušom na svemu onome što smo tamo vidjeli i uli, iskusili i doživjeli jer sve nas je zaista neizmjerno du-hovno obogatilo.

Vjeruju i da e plodove ovog du-hovnog blaga, uživati ponajprije naši najbliži u obitelji, a onda i cijela naša župna zajednica, završit u ovaj lanak mišlju o velikoj suši, možda još ve oj od one u Ilijino vrijeme. Naravno, promišljam o duhu i o ovjeku kojeg u našem vremenu sve manje natapa rosa i kiša milosti Božje. Kao da govori o

Navratili smo, na kavu i kola e, kod Pere i Mare u Kamensko

DUHOVNA OBNOVA

56 POMIŠLJAJ

RODITELJI • DJECA • ŠKOLA • UČITELJICE

Zašto posjetiti Hrvatsku?Zato što je Hrvatska zemlja puna sunca, planina, gora, ravnica, brežuljaka,

rijeka i dobrih ljudi. Krenite od Vukovara grada heroja do slavonskih ravnica i žitnica. Oti ite u Varaždin i zabavite se uz Varaždinske barokne ve eri jer je to hrvatski glazbeni festival. Posjetite Istru i divite se pore kom Eufrazijevom bazili-kom. Svakako svratite na Pag i uživajte u paškom siru i kupite pašku ipku. Oti ite prema Velebitu i uživajte u istom zraku. Poslije toga na Plitvi ka jezera i zasta-nite na slapovima i jezerima. U Zadru pogledajte zlato i srebro Zadra a i crkvu sv. Donata. Proše ite Šibenikom i razgledajte predivnu katedralu sv. Jakova i muzeje.

Splitska riva je ljepotica kao i Deoklecijanova pala a. Južnije te aka Staro-gradsko polje na otoku Hvaru. A na Kor uli je ve po ela Moreška. Pazi moraš biti jako oprezan! Proše ite dubrova kim zidinama i budite u procesiji na dan sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Ali moraš biti i na Dubrova kim ljetnim igrama jer je tada pravo veselje. Sara Makaš

MOJA ZEMLJA HRVATSKAMOJA ZEMLJA HRVATSKA

Zato što je Hrvatska jako lijepa zemlja. uva svoje iznimne ljepote. Krenite od slavonskih polja do hrvatskih otoka. U Slavoniji po ite vinskim cestama i pogle-dajte predivne vinograde. Potom razgledajte PP Lonjsko polje i Kopa ki rit. U Me-imurju posjetite najmla u hrvatsku katedralu, a u Varaždinu varaždinske toplice.

Tako er posjetite i dvorce u Hrvatskom zagorju. U Pore u razgledajte Eufrazijevu baziliku. Lika je bogata šumama a ponos je planina Velebit. Karla Vukovi

POMIŠLJAJ 55

DAN ZA PAMĆENJE - IZLET U SPLITDAN ZA PAMĆENJE - IZLET U SPLIT

Hrvatska je zemlja ljepota. Hrvatska je zemlja sa 1246 otoka. Plitvi ka je-zera su najljepši Nacionalni park u Europi. Posjetite Galešnjak, otok u obliku srca. Kroz Hrvatsku protje e i rijeka Dunav, druga najduža rijeka u Europi. U PP Kopa ki rit žive zašti ene i ugrožene vrste ptica. Hrvatske Nacionalne parkove godišnje posjeti 2 milijuna i 260 tisu a posjetitelja. Posjetite kulturno povijesne spomenike u Hrvatskoj….

Eufrazijeva bazilika jedna je od najljepših sa uvanih spomenika rane Bizant-ske umjetnosti na Sredozemlju. Arena u Puli uspore uje se s više od 200 rimskih am teatara. Augustov hram u Puli izgra en je 2 godine prije Krista, a jako je dobro sa uvan. Frane Miškovi


Dana 22. 5. 2014. u enici 2. i 3. ra-zreda znatiželjno su krenuli u rea-

lizaciju planiranog izleta: Rogoznica, Trogir, Split i Solin.

Pratilo nas je lijepo vrijeme, u i-teljice Josipa i Nataša, voditelj puta naš sumještanina Nikica Mihaljevi , u aranžmanu agencije Pražen.

Ukratko bi nabrojili zanimljiva mjesta koja smo posjetili: Rogoznica – Zmajevo oko koje je nastalo tekton-skim pomicanjem tla; stari, slikoviti i od kamena sazidani grad Trogir koji se radi svoje ljepote i važnosti nalazi na listi zašti enih gradova (UNESCO); Pomorski muzej grada Splita sa za-

POMIŠLJAJ 55

Djeca kod Zmajeva oko u Rogoznici

58 POMIŠLJAJ

RODITELJI • DJECA • ŠKOLA • UČITELJICERODITELJI • DJECA • ŠKOLA • UČITELJICE

divljuju im eksponatima iz povijesti hrvatskog pomorstva; Dioklecijanovu pala u i stare zidine grada s ulazima (zašti enim UNESCO–m); Hajdukov stadion; Kulturno povijesne spomeni-ke grada sa živopisnom lukom i mo-derno oblikovanu obalu koja je pozna-ta diljem lijepe naše kao biser Jadrana. A za kraj smo ostavili Solin i livadu

ispred crkve Gospe od Otoka gdje su se u enici veselo i bezbrižno igrali i odmarali. Ljepotu našeg raznolikog primorskog kraja i povijesnih gradova teško je do arati samo rije ima jer žive slike koje se u trenutku sagledaju osta-ju u trajnom i nezaboravnom sje anju.

U iteljice 2. i 3. razredaJosipa Biluši -Brailo i Nataša Vu enovi

Djeca kod spomenika livku u Splitu – Marmontova ulica

Djeca na livadi kod crkve Gospe od Otoka u Solinu

POMIŠLJAJ 59


IZLET – ŠKOLA U PRIRODI

ZAGREB – KRAPINA (28. – 30. 5. 2014.)Gornji grad – Gradec

U enici 4. r. naše škole i u enici 4. r. iz Lozovca išli su na trodnevnu školu u pri-rodi. Najzanimljiviji je bio drugi dan zato što smo obilazili Gornji grad – Gradec.

Iz Kaptola u Gradec ušli smo kroz Kamenita vra-ta. Nisam mogao vjerovati kad sam uo da je u veli-kom požaru u Kamenitim vratima, slika Majke Božje od Kamenitih vrata u poža-ru ostala itava. Prošli smo kroz Kamenita vrata i stigli na trg sv. Marka. Na trgu se nalazi crkva sv. Marka. Cr-kva je predivna zato što su joj na krovu grbovi Hrvat-ske i grada Zagreba od cri-jepa u boji. Ispred crkve se nalazi stup srama. Na stupu bi sjedili ljudi s ružnom ma-skom kad bi po inili neko zlo. Ako bi netko u inio ve e zlo morao je prošetati po Gradecu s ružnom ma-skom. Slikali smo se ispred zgrade Hrvatskog sabora. Na Trgu sv. Marka nalaze se i Banski dvori. Banski dvori neko su bili domovi za ba-nove. Danas su sjedište vlade Republike Hrvatske. Sa Trga sv. Marka zaputili smo se prema kuli Lotrš ak. U kuli se nalazi Gri ki top koji svakoga dana pucnjem

iz topa ozna ava podne. Na kuli se nala-zi kupola s vidikovcem. Razgledali smo kulu pa se uspinja om spustili u Donji grad. Uspinja a je prije stalno zapinjala pa su je ljudi zvali zapinja a.

Meni su se najviše svidjela Kame-nita vrata zbog Gospine slike koja je u požaru ostala itava.

Frane Miškovi

Djeca i učiteljice na trgu sv. Marka u Zagrebu

60 POMIŠLJAJ

Donji grad – KaptolJednoga dana naša škola se dogo-

vorila s putni kom agencijom Pražen i OŠ Lozovac da odemo na trodnevni izlet u Zagreb i Hrvatsko zagorje. Jed-va smo to ekali i krenuli na put. Bio je jako dug, no ipak smo se zabavili, a na pola puta smo se malo odmarali nasuprot restorana Macole u Lici i tako nastavili svoj put s autobusom.

Kada smo došli u Zagreb, jako smo se oduševili ljepotom grada. Dru-gi dan smo krenuli u razgledavanje Zagreba – Donjega i Gornjega grada. Prvo smo razgledali Gornji grad, a onda smo se spustili uspinja om u Do-nji grad. U Donjem gradu smo vidjeli

Zagreba ku katedralu u kojoj se asti grob sluge Božjega, zagreba kog nad-biskupa kardinala Alojzija Stepinca. U sjevernom zvoniku ure ena je kapelica bl. Augustina Kažoti a, zagreba kog biskupa 1304. – 22. U katedrali po iva-ju zemni ostaci hrvatskih velikana Pe-tra Zrinskog i Krste Frankopana kojima su postavljena poprsja 1971. godine.

Goti ka katedrala, gra ena od XIII. do kraja XV. st., poslije teškog ošte e-nja u potresu 1880. dobila je neogoti ko pro elje s dva visoka zvonika (105 m) koji su postali simbolom Zagreba. Na trgu bana Jela i a vidjeli smo kip bana koji jaše na konju i fontanu Manduše-vac. U jednoj uli ici pokraj trga pogle-dali smo malu maketu grada Zagreba.

Za sudjelovanje u školi u prirodi učenici su dobili prigodne diplome

POMIŠLJAJ 61


Otišli smo i na Dolac ali na njemu nije bilo ni prodava a ni kupaca, nego samo turista jer je bilo kasno poslijepodne.

Kada smo obišli Donji i Gornji grad, sjeli smo u autobus i vratili se u Grad mladih u paviljon gdje smo bili smješteni.

Izlet mi se jako svidio, no najvi-še mi se svidjela katedrala, Zoološki vrt, Planetarij i dvorac Trakoš an, ali i novi prijatelji. Karla Vukovi

U zoološkom vrtuKad smo došli u Zagreb vozili

smo se do Grada mladih gdje smo ostavili prtljagu i krenuli prema zo-ološkom vrtu. Ušli smo u prekrasni Maksimirski park. Prešli smo mali mosti i ušli u Zoološki vrt. Vidjeli

smo lava koji leži, papigu koja kri-ješti, bijelu sovu, aplje, kornja e, bijele pande, tigrove, geparde, razne insekte, medvjeda, patke, deve, anti-lope, divlje konje, tvorove… Zatim smo ušli u prostoriju u kojoj su bili lemuri i impanze koje su se, kad smo ih naljutili, po ele derati i ska-kati. Nakon toga smo ušli u tropsku ku u gdje smo vidjeli: zmije, pauko-ve, šišmiše, krokodile, otrovne žabe, krokodile i razne gmazove. Nakon toga u iteljica je rekla da sjednemo u obližnji ka i pojedemo sladoled i malo pri ekamo hranjenje tuljana. Malo kasnije jedan je zaposlenik re-kao da je hranjenje bilo ujutro. Šteta!

Damir aplja

HRT studio informativnog programa – stol odakle se emitira DNEVNIK. Djeca su obišla nekoliko kilometara hodnika HRT-a.

62 POMIŠLJAJ

TrakošćanTre eg dana našeg putovanja bili

smo u Hrvatskom zagorju. Kad smo stigli vidio se prekrasan dvorac Tra-koš an koji je smješten na velebnom brežuljku. Oko Trakoš ana je veliko umjetno jezero. U dvorcu je živjela obitelj Draškovi prije 400 godina. Obišli smo cijeli dvorac. Vidjela sam

Krapina – Nalazište krapinskog čovjeka - neandertalca na brdu Hušnjakovo

REKLI SU O IZLETU:

• Da barem mogu vratiti vrijeme i sve ponoviti! (Karla)• Bio je to najbolji izlet ikad! (Stipe i Bruno)• Taj izlet u pamtiti zauvijek! (Kristina)• Bio je to najljepši trenutak moga života! (Sara)• Jedva ekam kad u ponovno do i u Zagreb! (Damir)• Ovo je bio najbolji izlet! (Lucija)• Bio je ovo izlet za pam enje, ista petica! (Frane)

mnogo lijepih stvari: razne pe i, spa-va e sobe, slike hrvatskih obitelji, lova ku sobu… U dvorcu je ure ena zbirka u kojoj se nalazi razni namje-štaj, oružje i portreti. Spavali su u ma-lim krevetima s puno jastuka. U spa-va oj sobi su se i molili.

Meni je ipak bilo najljepše u zoo-loškom vrtu. Kristina Bušac

POMIŠLJAJ


Na kraju školske godine, u lip-

nju, dvanaest djece koji su završili e-tvrti razred opro-stili su se od svoje u iteljice Mirande Duji . Ve ina e nastaviti školova-nje u centralnoj školi Jurja Dalma-tinca u Šibeniku. Nakon školske priredbe u kojoj su sudjelovali u eni-ci prvog i etvrtog razreda, etvrtaši su se oprostili od svoje u iteljice Mirande i zahvalili joj za svaku dobru rije , savjet, brigu i trud koji je ulo-žila kako bi djeca bila što uspješ-nija i bolja. Bilo je i suza s jedne i druge strane. U i-teljica je nekoliko dana kasnije, na podjeli svjedodžbi, u znak zahvalnosti, poklonila djeci za-jedni ku sliku za uspomenu i dugo sje anje. F.T.B.

ZAVRŠETAK ŠKOLSKE GODINE 2013/14 .

„Nek svud ljubav sja“ u izvođenju učenika 4. r.

„Fotka za rastanak“

„Abeceda ljubavi“ i učenici 1. r.

64 POMIŠLJAJ

DOBRO DOŠLI PRVAŠIĆINa po etku školske godine, 8. rujna, 19 rado-

znalih i uzbu enih prvaši a sa svojim ništa manje uzbu enim roditeljima stiglo je u školu. U iteljice i u enici škole kratkim programom zaželjeli su im dobrodošlicu. Pozdravio ih je i ravnatelj naše škole prof. Natko Duvnjak.

Na elnik Op ine Joško aleta i pro elnik Krešimir aleta Car, u ime Op ine Bilice, pr-vaši ima su uru ili udžbenike, bilježnice i po-treban pribor. Uz ugodno druženje protekao je prvi dan u školi koji e svima ostati u nezabo-ravnom sje anju.

Prvi razred 0Š Jurja Dalmatinca - ŠIBENIK - P0 BILICELeonarda Brajković, Ella Bura, Bruna Buva, Ivan Buva,

Roko Ćaleta-Car, Lucija Dulibić, Lara Erceg, Mara Grubišić, Anđela Jakšić, Antun Kardum, Laura Mikulandra, Ira Mileta, Jakov Palinić, Borna Potnar, Frane Slavica, Antonio Svirčić,

Klara Tomić, Lucija TomićUčiteljica: Miranda DUJIĆ

Prvaši i su ponijeli svoju najomiljeniju pri u i zajedno s u iteljicom u razrednom kutku itali i pri ali. To je mjesto za igru, pri u, smijeh, mjesto za mala slatka

druženja prije ili nakon napornog rada. Sretno prvaši i!

Načelnik i prvašica Lara Erceg


DAN KRUHA - DAN ZAHVALNOSTII ove godine djeca iz Bilica (od 1. –

4 r.), u školi u Bilicama, organizi-rali su 17. listopada sve ano i radno slavlje proslave Dana kruha – dana

zahvalnosti. Djeca su iz svojih ku a u školu donijela raznog kruha, peci-va, kola a, vo a… Sve su to pripre-mile njihove bake i mame. U školi su u iteljice Irma i Miranda organi-zirale „pravljenje“ fritula a pomagali

su im djeca. Došle su i neke majke i o evi koji su sve to promatrali i su-djelovali u maloj proslavi. Prije jela župnik fra Tomislav je blagoslovio

djecu i sve ono što su djeca donije-la na blagoslov. Nakon toga probali smo razne kola e i druga peciva koja su bila pripremljena na dugom stolu. Prvaši i su posebno bili oduševljeni ovim programom. F.T.B.

Učenici 3. i 4. r. sa svojim učiteljicama obilježili su Dan kruha uz blagoslov župnika fra Tomislava

66 POMIŠLJAJ

OBAVIJESTI I DOBROČINITELJI

ŽUPNE OBAVIJESTIMise

NEDJELJOM I ZAPOVJEDNIM BLAGDANIMA u 10,30 sati.

DNEVNA MISA – po dogovoru.Pobožnosti

Prije svake mise molimo sva otajstva krunice i litanije.

Svakog korizmenog petka, vršimo po-božnost križnoga puta uz postaje koje se nalaze uz cestu koja vodi prema crkvi. Po-božnost po inje u 17,00 ili 18,00 sati.

Svake prve subote u mjesecu organizira-mo pobožnost Klanjanja pred Presvetim u ve ernjim satima.

Svake subote Molitvena zajednica ima svoj susret u ve ernjim satima.

IspovijedŽupljani koji žele mogu se ispovjediti

prije svake mise nedjeljom i zapovjednim blagdanima od 9,30 – 10,30 s.

Ako nekome ne odgovara ovaj termin može dogovoriti sa župnikom drugi termin za ispovijed ili duhovni razgovor u franje-va kom samostanu sv. Ante na Šubi evcu.

Ispovijed bolesnika i starijih osoba po ku-ama, koji žele, treba dogovoriti sa župni-

kom. Na vrijeme treba prijaviti svoje bole-snike župniku za boži nu i uskrsnu ispovijed.

Bolesnici iz župe koji se na u u bolnici neka se jave bolni kom kapelanu fra Mati Topi u (mob: 098/870 009) za ispovijed ili bolesni ko pomazanje.

Župni vjeronaukVjeronauk se održava u Bilicama, u

zgradi škole subotom:- za prvopri esnike (3. r.) u 9,45 sati,- za krizmanike (8. r.) u 10,45 sati.

Darovi za Duhovni centarSVAKI TJEDAN MEDO JEDAN

50 kn: Marina Ćaleta, Vera Narančić, Jasminka Ćaleta Car, Milanda Mikulandra, N.N., Vesela Jakšić, Jakov Mikulandra; 100 kn: Nikola i Marija Relja,Dunja Spajić, Paško Nakić, Joško Gatara, Branko Slavica, Biserka Vučenović, Stanislava Mikulandra, Ivo Lugović, Jagoda Alić, Neda Matun, Marija Lugović, Ankica Mikulandra, Ante Knežević, Ante Knežević, Milanda Mikulandra; 120 kn: Mira Grubišić; 150 kn: Ivo Lugović; 200 kn: Miro-slav Slavica (Bujo), Ana i Klaudija, Miroslav Slavica, Sini-ša (Dragan) Ćaleta, Zora Kasipović, Ankica Mikulandra, Obitelj Borić; 250 kn: Stipo Martinović; 260 kn: Nada Mikulandra; 300 kn: Zdenka Ivančević, fra Žarko Mare-tić, Jozo Škobalj, Živana Polimac; 500 kn: Danijel Ćaleta; 600 kn: fra Ivan Maletić; 50 eura: Slavko i Ljubica Tomaš-ković, Ana Josipović, Manda Rendulić, Mara Bartulović, Eva Balen i Erwin Burger,; 1000 eura: S. L. – Šibenik; U škrabici prikupljeno: od 1. VII. – 9. XI. = 3. 309,00 kuna.

PRIJATELJI – DAROVATELJIŽupnog lista POMIŠLJAJ

30 kn: Marija Grubišić; 50 kn: Nikola i Marija Relja, Stanislava Mikulandra, Jadranka Kuač, Zoran Lugović, Jelica Marić, Mirko Ćaleta Car; 100 kn: Anica Bat-

ljan, Ankica Mikulandra; 200 kn: N.N.

Prilozi umjesto vijenaca za Duhovni centar† Ive Mikulandra (Đani)

400 kn: Marinko Gatara s obitelji† Marko Lugović

150 kn: Ivo Lugović s obitelji

Naši darovateljiSa hodočašća u Poljsku sedam naših župljanka darovalo je 2 svijećnjaka od kamene soli za našu župnu crkvu. Njihova imena su: Nevenka Bura, Ančica Petrović, Nevenka Piližota, Ksenija Piližota, Jadranka Štefan, Ivana Sekulić i Milka Slavica

Akcije župnog CARITASAŠkolska djeca su prikupila u svojim misijskim kasicama

za potrebe misija 265,00 kuna.Za poplavljene u Slavoniji župljani su darovali 1. 181,00

kunu. Dio novca je prikupljen u crkvi (škrabica) a dio su neki župljani predali svoj dar župniku (Anica Batljan = 200 kn, Vlado Josipović = 100 kn, Stipo Martinović 50 eura, Kata Radinković = 100 kn).

Kruh sv. Ante: N.N. 50 kn, Sonja Beić 200 kn.Više puta kroz godinu nekim župljanima u nevolji, župnik

je dao pomoć za hranu, lijekove ili neke druge potrebe.

Prilozi za potrebe crkve50 kn: Ivica Grgić, Toni Slavica, Neda Rak, Cecilija Jurić, N.N.; 100 kn: Janko Lipovac, Vlado Kovačević, Jelica Marić, Ivo Lugović, Ljilja Krnić, Nevenka Juras, Rada Mikšić, Željka Škugor, Jelica Marić p. Marijana; 150 kn: Milena i Drago Jakšić, Milena i drago Jakšić; 200 kn: Milena i Drago Jakšić, Marko i Gordana Ćaleta Car, Nikola Djaković, Dinko Pletikosa, Slavica Erceg, Mira Schmiedke; 500 kn: Mijo Mikulandra p. Jole; 20 eura: Vikica Hamš; 50 eura: Ivka Anđelić, Josip Pere Bošnjak; 150 eura: Eva Balen i Erwin Burger

IZ ŽIVOTA ŽUPE

POMIŠLJAJ APOMIŠLJAJ 67

OBAVIJESTI

NAPREDUJU RADOVI NA DUHOVNOM CENTRU

Već pune tri godine, pomalo ali ustrajno, gradimo naš Duhovni centar. Sredstva za

gradnju sami pronalazimo u domovini i ino-zemstvu. Osim župljana, poduzeća, raznih ustanova i naših prijatelja najviše sredstava dobili smo iz nekoliko ustanova u Njemač-koj i iz Austrije (Beča).

U ovoj godini izveli smo ove radove na Duhovnom centru:* Izradili smo i montirali nadstrešnice nad

ulazima u centar.

* Izveli smo fasaderske radove.* Betonirali nogostupe i zidiće oko objekta.* Impregnirali smo, gletovali i obojali unu-

trašnje zidove.* Izradili i montirali unutarnja hrastova vrata.* Ogradili smo jedan dio prostora armirano-

betonskim zidom.* Nabavili smo i postavili pločice u sve pro-

storije Duhovnog centra kao i na vanjskoj stazi.

Nadamo se da ćemo uz pomoć dobrih ljudi i ustanova uskoro završiti još neke ra-dove kako bismo što prije objekt pustili u funkciju.

Još nismo u mogućnosti izvršiti priklju-čak struje i vode. Osim struje i vode nismo još u mogućnosti nabaviti i montirati sanita-rije, lustere i reflektore, klima uređaje, ra-zglas, namještaj za sve prostorije, opremiti čajnu kuhinju…

Možda će nam u ovom našem na-stojanju pomoći i akcija SVAKI TJEDAN MEDO JEDAN, koja je ove godine pokre-nuta u župi među vjernicima i prijateljima Bilica.

fra Tomislav

SADRŽAJ - IMPRESUM

68 POMIŠLJAJ

POMIŠLJAJLIST ŽUPE UZNESENJA

MARIJINA – BILICEIvana Mažuranića 3 A

22000 ŠIBENIKTelefon: 022/311 471Mobitel: 098/447 622

https://www.facebook.com/zupauznesenjamarijina.bilice

Izdavač: Župa Uznesenja Marijina - Bilice Glavni i odgovorni urednik:fra Tomislav Brekalo, župnik

Uredničko vijeće:fra Tomislav Brekalo, Nada Mikulandra,

Miranda Dujić, Danijela Grubišić,Milena Mikulandra, Nikolina Šarić,

Ivo LugovićGrafička priprema: Domagoj Bare

Lektor: fra Tomislav Brekalo

Fotografije: Velimir Mikulandra, Nada Mikulandra, Milena Mikulandra,

Marijana Mikulandra-Mileta, Ančica Petrović,fra Tomislav Brekalo i drugi

List izlazi dva puta godišnje, uz dopušte-nje crkvenih i redovničkih poglavara.

List se uzdržava dobrovoljnimprilozima župljana i dobročinitelja.Tisak: Jafraprint d.o.o. Solin

OIB Župe: 46680856735Matični broj (MBS/MBO): 01153293

Žiro račun:Privredna banka Zagreb2340009-1110127632

Naslovna stranica:Slavlje Gospe od Pomišljaja 2014.

Druga stranica korica:Na vjenčanju Josipa Grubišića

i Katarine r. Lukić (14. VI. 2014.) okupila se brojna rodbinaTreća stranica korica:

Bilički prvašići školske godine 2014/15.Zadnja stranica korica:

Mama Anna Grubišić i kćerka Amelia

SADRŽAJ:Širimo ljubav, radost i mir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Mir i za tebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2Papa Pavao VI. proglašen blaženim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Kršćanin - samo u zajednici Crkve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Oče naš - molitva i razmatranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Dodir Svete Zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Rastava, razvod i drugi (civilni) brak u životu i u Crkvi . . . . . . . . . . 12Hvala ti, Isuse, za tvoj mir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Kome je namijenjen “prijenos mise” na televiziji? . . . . . . . . . . . . . 19Sveti Benedikt, opat (480. - 547.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Molitva srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Poruka mog anđela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Samo je Bog pravda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Franjevački svjetovni red . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Istina o »Knjizi istine« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Sanacija krovišta crkvice Gospe pomoćnice kršćana . . . . . . . . . . 34Foto vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Bilički zvonari (remete) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Zbijeg Biličana u Egipatski izbjeglički logor El Shatt . . . . . . . . . . . 41Životna priča dida Marinka Gatare . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Bilička djeca šezdesetih godina prošlog stoljeća . . . . . . . . . . . . . 46Zdrava hrana i zdravi duh u Mihaljevićima . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Hodočašće vjernika Šibenske biskupije u Poljsku . . . . . . . . . . . . 48“Sakrij se na potoku Keritu” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52Roditelji - djeca - škola - učiteljice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Obavijesti i dobročinitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Napreduju radovi na Duhovnom centru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

DUHOVNA OBNOVA ŽUPLJANA BILICA U KUĆI SUSRETA TABOR

(Samobor, od 29. siječnja do 1. veljače 2015.)Voditelj duhovne obnove je fra Ivan Matić

Zainteresirani neka se jave, najkasnije do 21. XII., župljankama:Nadi Mikulandra: 091/ 525 87 94

Tatjani Jurić: 099/ 200 65 95Zanimanje za duhovnu obnovu u Taboru je veliko.

Javili su nam da im što prije javimo koliko nas se prijavilo da možemo rezervirati smještaj!

Prigodom prijave treba odmah uplatiti 150 kuna za dio troškova!Ostale troškove hodočasnici će moći uplatiti u autobusu.

Tajnica TABORA nam je javila da su, za sada, iste cijene smještaja i hrane.

Puni pansion dnevno iznosi 120 kuna (ukupno 360 kuna). Svi troškovi sa prijevozom ukupno bi iznosili 510 kuna po osobi.

LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA BILICE

Pomišljaj

50

Documents

Pomišljaj · 2020. 4. 19. · LIST ŽUPE UZNESENJA MARIJINA - BILICE Godina 12. BOŽIĆ, 2014. Br. 2. (27.) ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ POMIŠLJAJ 1 I sus se i ovoga Božića želi