Poznato je da ljudi s mora (gente di mare) počesto i bez da dvaput razmisle, rizikuju

svoj život da bi spasili tuđi. Djeluju instink-tivno, bez da dozvole razumu da... Poduz-imaju akcije, a da gotovo i nisu svjesni da taj herojski čin može kompromitirati njihov vlastiti život. Zajednički nazivnik mnogih pomoraca su hrabrost i skromnost... Da bi se odalo priznanje za učinjena djela 1966. godine novinar pomorske rubrike dnevnika Vjesnik iz Zagreba, Ratko Zvrko, ustanovio je Plavu vrpcu Vjesnika, jednu od najprestižnijih priznanja u Hrvatskoj. Unatoč tome što je Vjesnik prestao izlaziti, zahvaljujući Sindika-tu pomoraca Hrvatske, Plava vrpca Vjesnika je dodijeljena i ove godine po 49. put (počelo je 1966., ali je 1977. godine dodijeljena dvaput, tako da se ne poklapaju obljetnice i broj priznanja). Dodjela priznanja orga-nizirana je 9. prosinca u Rijeci u prestižnoj Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Pojedinačno priznanje

Priznanje u pojedinačnoj konkurenciji dodijeljeno je ove godine Mirku Bušljeti iz Starigrada Paklenica gdje, praktički, nema čovjeka koji barem jednom u svom životu nije isplovio na more da bi nekome spasio život. Moguća tragedija i spašavanje zbog kojega je dobio priznanje dogodila se usred ljeta, u kolovozu, na moru pred njegovom kućom. Iako se u Starigradu Paklenici spajaju duboko plavo more i sivilo stijena Velebita, često bura pretvara taj dio raja i pravi pakao za neiskusne nautičare. Na tom dijelu Jadrana promjene vremena su munjevite, a ljetne oluje znaju iznenaditi. Nikad takve promjene vremena ne primijete ljetni turisti, a domaći ih znaju prepoznati...

Tako je bilo i 20. kolovoza kada su dvije majke s troje djece, dvije djevojčice od 12 i 14 godina, te dječak od 15, isplovili

plastičnom brodicom na vesla od samo 2,5 metra dužine te daskom za jedrenje. Jednom daleko od obale, iznenadio ih je jaki vjetar, more se počelo pjeniti... Unatoč pokušajima da se veslajući vrate, Austrijan-ci, su se sve više udaljavali od obale.

Vidjevši da se ne vraćaju u apartman gdje su bili smješteni, a znajući da su isplovili, vlasnik apartmana je alarmirao susjeda, Mirka Bušljetu i zamolio ga da uzme čamac i pomogne njegovim gostima u opasnosti. Slučaj je htio da je Anđelko Ramić, iskusni kapetan Lučke kapetanije iz Starigrada, koji je mogao priteći upomoć sa službenom brodicom, bio u ophodnji u ZERP-u.

Ne razmišljajući previše, Mirko Bušljeta i susjed Krunoslav Severac su se ukrcali u platični čamac dužine 4,5 metra pogonjen izvanbrodskim motorom od samo pet KS i sa samo dva decilitra goriva u spremniku. Nisu imali vremena da napune spremnik, pa je Bušljeta odlučio uzeti kanistar s listom

goriva od svoje motorne pile. Čim su isplo-vili, valovi su počeli puniti čamac, stvarajući nove probleme. Došli su do turista, a pred njima zastrašujući prizor: majke, da bi spasile djecu, vezali su čamčić za dasku za jedrenje.

Za Mirka Bušljetu nije bilo nimalo lako približiti se čamcu s Austrijancima. Uspio je zahvaljujući manevru i pomoći prijatelja i susjeda koji se nalazio na pramcu kako bi svojom težinom spriječio da bura podigne pramac i prevrne ga. S velikim naporom uspjeli su ukrcati sve austrijske turiste na svoj čamac i spasiti dasku i čamčić. Prema riječima Bušljete, vrhunac je bilo vidjeti supruge turistica i očeve djece koji su cijelo vrijeme spašavanja mirno gledali s obale. Unatoč tome što je izbjegnuta tragedija, oni jednostavno uopće nisu bili svjesni opas-nosti u kojoj su se našli njihove žene i djeca. Slijedećeg dana, članovi dviju austrijskih obitelji posjetili su Mirka Bušljetu i u znak zahvalnosti donijeli tortu koju su sami napravili na kojoj je bila papirnata barčica koju su napravila djeca s njihovim potpi-sima.

- Dirnut sam njihovom gestom. U posljed-njih deset godina spasio sam više života, ali nitko nikad mi nije niti zahvalio. Mi, iz malih mjesta, imamo dušu i veliko srce, ne samo za naše drage, već i za sve nepoznate koji nam dolaze. Uvijek smo spremni pomoći, izjavio je M. Bušljeta. Supruga Željka te djeca Petra (23) i Roko (18) ponosni su na Mirka iako još uvijek ne mogu shvatiti veliki interes medija za spašavanje pet Austrijanaca, jer Mirko Bušljeta je spasio mnogo života i nikad nitko nije pokazao nikakav interes.

Posada tankera KornatiRijetki su trenuci kada se gase reflektori

javnosti prema talijanskom otoku Lampe-dusa. Godinama je otok u stanju pripravnosti zbog iskrcaja emigranata. Dolaze iz gotovo svih krajeva Afrike (Nige-rija, Senegal, Gambija, Benin, Eritreja, Somalija...), ali i sa

br. 77 siječanj 2014 godina 20Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Iskustva

Ukrcana na jahti

> str.13

Slučaj Prestige

Nitko nije kriv !?Nakon dugog čekanja presude za

slučaj Prestige došla je presuda: nitko od trojice optuženih nije kriv za uzrokovanje onečišćenja morskog okoliša i nitko nije uopće spomenuo nikakvu odgovornost.

Suđenje za slučaj Prestige je vrlo poučno, jer je primjer kako suđenja ne bi trebala biti vođena u utvrđivanju odgovornosti za velika onečišćenja s brodova i štetu nanešenu morskom okolišu. Odluka pokra-jinskog suda ...

> str.8-9

STCW vs. Pravilnik

Visoka napetost

> str.6

Sekcija mladih

Konačno glas mladih u SPH

Prva konferencija Sekcije mladih Sindi-kata pomoraca Hrvatske održala se 13. prosinca na botelu Marina u Rijeci, gdje se okupilo 30 pripadnika Sekcije, zaposlenici Sindikata i gosti iz Hrvatske i Europe.

Cilj konferencije je bio osnivanje novog tijela unutar SPH, čiji će izabrani pred-stavnici ravnopravno sudjelovati u radu Središnjeg odbora Sindikata...

> str.3

> str.2

Devetog prosinca u Rijeci je

održana svečana dodjela priznanja

Plava vrpca Vjesnika za 2013.

godinu. Dobitnici priznanja su

Mirko Bušljeta i posada tankera

Kornati. Posebno priznanje Od-

bora uručeno Stanku Kovačeviću i

Kristijanu Nikoliću.

Dobitnici priznanja za 2013. godinu

Hrabrost i skromnostPlava vrpca Vjesnika

2Srednjeg istoka i Azije. Prijelaze tisuće kilom-etara pustinje da stignu

do sjevernoafričkih luka te se ukrcavaju na nesigurne čamce kako bi otplovili prema Europi. Naivni i očajni, sve svoje nade daju u ruke beskrupuloznim vlasnicima čamaca kojima plaćaju prijevoz s nadom da živi stignu do Lampeduse. Ploavid-ba je često vrlo opasna, a veliki broj emigranata na takvim plovidbama gubi život.

U jednoj od takvih tragedija, krajem srpnja, sudjelovala je i posada tankera Kornati, koja je dobila priznanje Plave vrpce u momčadskoj konkurenciji. Nekoliko mjeseci nakon događaja, tanker koji je bio u vlasništvu zadarske Tanker-ske plovidbe d.d. je prodan jednom grčkom brodaru za deset milijuna dolara, a radi se o aframaxu od 103.368 tona nosivosti izgrađen 1999. godine u Gdynji za norvešku kompaniju ITM pod imenom Caith-ness, a u floti zadarskog brodara ušao je 2003. godine.

Priznanje je dodijeljeno za događaj koji se zbio u noći između 26. i 27. srpnja kada je tanker pod zapovjedništvom kap. Gordana Baždarića pritekao upomoć ilegal-nim emigrantima koji su stradali u libijskim teritorijalnim vodama. Spasili su i prevezli do Lampeduse 22 osobe. U 16.35 26. srpnja tanker je plovio prema španjolskoj luci la Coruna, kada je dobio obavijest da je potrebna pomoć od operativne središnjice lučkih kapetanija iz Rima (MRCC) koji je zadužen za koordinaciju spašavanja na moru.

Nekoliko minuta kasnije kap. Baždarić je promijenio smjer plovidbe i obavijestio svog brodara o situaciji. Gumenjak na kojem se nalazilo 53 emigranata se prevr-nuo. Središnjica u Rimu je loka-lizirala satelitskim putem položaj emigranata oko 29 milja od obale Libije, kontaktirali su libijske vlasti i usmjerile više brodova (Gaz United i Gaz Synergie) prema unesrećenima. Gaz United, panamske zastave, prvi je uočio 20 brodolomaca koje je uspio izvući iz mora. Nakon toga su pronašli i polupotopljeni gumenjak. Druga dva brodolomca slasio je drugi brod. Nijedan drugi brodolomac, od njih 53, nije pronađen. U 22.54 tanker Kornati je dobio obavijest s broda Gaz United da treba preuzeti 22 brodolomca. Nihovo prekrcavan-je i prijevoz do Lampeduse obavljen je slijedećeg dana.

Osmog kolovoza kap. Baždarić je dobio pismo talijanske Obalne straže kojeg je potpisao viceadmiral Vincento De Luca u kojem zahvalju-je na obavljenom poslu i ističe pomorske tradicije naših posada.

Posebno priznanje

Odbor Plave vrpce Vjesnika (pred-sjednik Mato Botica, tajnik Damir Herceg, članovi Predrag Brazzoduro, Edo Šarunić, Denis Štok, Gordan Papeš i Doris Peručić) odlučio je da se ove godine dodijeli posebno priznanje Stanku Kovačeviću (ručni sat s ugraviranom posvetom) i Kris-tijanu Nikoliću (srebrnjak) iz tvrtke SeaHelp iz Malog Lošinja za treću nominaciju.

Ove godine sudjelovali su u spašavanju jedrilice (hrvatska zastava) vlasnika Ivice Puhalovića iz okolice Karlovca kod otoka Cresa koja je 14. kolovoza u plovidbi na motor iz M. Lošinja prema Rijeci pri jakoj buri naišla na velike probleme. Na brodu su bila dva para i jedno dijete. Isplovili su oko deset sati, a problemi su počeli oko podneva, kada se pokvario motor, pa su nastavili plovidbu malim izvanbrod-skim motorom od 6 KS. Plovili su iz Osora prema Martinšćici i našli na otvorenom moru pod udarima bure brzine 35 čvorova. Uskoro je stao i mali motor, uzalud su pokušali nastaviti plovidbu na jedra, jer je vjetar slomio jarbol koji je pao na

palubu i teško ozlijedio ženu (kičma i rebra) i jednog člana posade. Vidjevši da jedrilica ide prema stije-nama skipper je mobitelom zatražio pomoć. Poziv je primio MRCC Rijeka koji je u samo 20 minuta organizirao gumenjak SeaHelpa na kojem su bili Stanko Kovačević i Kristijan Nikolić.

Unatoč jakoj buri, trebalo im je samo 40 minuta da prijeđu dvadesetak milja do unesrećenih. U međuvremenu se događala prava drama: jedrilica je bačena na stijene te je potonula na par metara dubine. Posada, u šoku, uspjela se popeti na stijene i podignuti ozlijeđenu ženu. Vjetar je bio vrlo jak tako da niti iskusni Kovačević s gumenjakom od osam metara s dva motora Suzuki od 175 KS svaki nije uspio pristati, već se udaljio pedesetak metara- pronašao je uvalicu zaštićenu od vjetra. Nikolić se iskrcao kako bi pregledao teren i izvidio da li unesrećeni mogu doći do njih pješice. Ustanovljeno je da je to nemoguće, jer svako premještanje ozlijeđene žene bilo bi rizično. U međuvremenu je MRCC iz Rijeke uputio na mjesto i patrolni čamac pomorske policije Trsat pod zapovjedništvom Vedrana Bačića i s posadom u kojoj su bili Robert Karamazan, Marko Ćosić i Danijel

Knežević, a ukrcan je bio i liječnik dr. Josip Penavić te medicinska sestra Hatidže Delić. Na brodu je ukrcano sve potrebno za pružanje prve pomoći. Stigli su oko 16 sati, a liječnički tim i član posade Karama-zan su se ukrcali na gumenjak te su prebačeni do obale. Ozlijeđena žena je dobila prvu pomoć te je prebačena nosilima do gumenjaka u zaštićenoj uvali. Osim što su morali pažljivo hodati po stijenama da bi došli do gumenjaka, brodolomci su morali jedan dio preplivati uz pomoć poli-cajca Roberta Karamazana. Posebno teško i osjetljivo je bilo dizanje ozlijeđene. Spašavanje je završilo oko 18 sati.

Kao što smo već rekli, Stanko Kovačević nije prvi put sudjelovao u spašavanju: MRCC ga je već bio kandidirao 2012. godine za spašavanje sedam poljskih i jednog švicarskog turista-nautičara kod M. Lošinja. I u tom slučaju je bura slomila jarbol, a posada je ostala bespomoćna...

KandidatIstaknimo da je u momčadskoj

konkurenciji kandidat bila i „posada“ benzinske vrpke INA-e u Opatiji. U izvješću Lučke ispostave

u Opatiji od 16. kolovoza lučki kapetan Boris Tomulić je napisao: oko 10.40 primijećen je crni gusti dim iz smjera INA-ine crpke u opati-jskoj luci...

Naime, svojim gliserom od 5,15 metara Kristijan Filipaš se udalja-vao od benzinske crpke nakon što je spremnik napunio benzinom. Na brodu je bilo i troje veselih talijanskih turista (žena i dva muškarca) te njihov psić. Odjednom je u predjelu motora buknuo požar i – svi su poskakali u more (čak i maltezer) Gorući gliser posljednja je napustila Talijanka koja nije znala plivati te se našla u klopci: između vatre i vode.

Drama se događala samo deset metara od obale gdje su na točenje goriva čekali jahta Ivice Todorića- Jana te jedan veći talijanski gumen-jak. Brodolomci s glisera zaplivali su prema gumenjaku i preko njega se popeli na obalu. Neplivačica je zadobila lakše opekline...

Čim je buknuo požar djelatnici INA-ine crpke Domagoj Forempoher i Alen Palmić odmah su prekinuli točenje goriva te dograbili vatro-gasne aparate na prah odlučni u nakani da ugase požar na gliseru. Vlasnik se vratio u more, a slijedio ga je i jedan Talijan i – počeli gurati

gliser prema obali kako bi se počelo s gašenjem.

- Poklopac motora glisera bio je malo odignut, taman da prahom za gašenje ispunimo taj prostor u kojem su se zapalile benzinske pare. Ispraznili smo 4 protupožarna apara-ta s 9 kilograma praha dok nismo ugasili vatru. Na starijim gliserima s unutarnjim benzinskim motorom, bez ventilacije tog prostora, lako može doći do zapaljenja benzinskih para, objasnio je Forempoher.

Vrlo brzo pristigli su vatrogasci te vozilo hitne pomoći kojim je opečena talijanska gošća prevezena na obradu u riječku bolnicu. Spašen je i maltezer kojemu je plamen oprljio dlaku.

Zanimljivo je da su na dodjeli priznanja bili svi dobitnici. Prva čestitka otišla je zapovjedniku tankera u trenutku dok je plovio Mramornim morem na putu za Trst. Zapovjednik tankera Kornati je s brodom stigao u petak na sidrište pred brodogradilištem V. Lenac u očekivanju dokovanja koje nije bilo datumski potpuno definirano. Ujutro, pred samu dodjelu javio se da će pokušati doći, jer su započeli radovi na tankeru. Došao je...•

Priredio dpSnimke bm

Kap. Gordan Baždarić

Mirko Bušljeta

Mramorna dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

3br. 77 • siječanj 2013

Cilj konferencije je bio osnivanje novog tijela unutar SPH, čiji će

izabrani predstavnici ravnopravno sudjelovati u radu Središnjeg odbora Sindikata.

Na taj način će kao glasnogo-vornici mladih pomoraca imati pravo predstaviti svoje inicijative i zadužiti rukovodstvo Sindikata za rješavanje i provođenje istih. Glavni tajnik SPH Predrag Brazzo-duro je uz pozdrav svim prisutnima istaknuo još jedan cilj ove konfer-encije: pomlađivanje sindikata i novi početak za one koji će jednoga dana, nadamo se uspješno, preuzeti vodstvo Sindikata pomoraca Hrvatske.

Prvi dan je prošao u znaku prezen-tacija; u goste su nam stigli Sandra Čidić, predsjednica Sekcije mladih Sindikata željezničara Hrvatske i Byron McGinley, predstavnik britanskog sindikata UNITE, koji je ovu jesen izabran kao član Odbora mladih unutar Europske federacije transportnih radnika. Predstavili su projekt o kojemu smo već pisali, Transunion, kojega je dvije godine financirala Europska komisija, a ciljano je organiziran da se na razini Europe osnuje Odbor mladih predstavnika transportnog sektora. Mladi lučki radnik Byron McGinely je iznimno pohvalio inicijativu

mladih i sindikata, napomenuvši da je uzor britanskom sindikatu jer Sekcija mladih još kao takva u njihovim redovima zaživjela nije!

Milko Kronja i Romano Perić, inspektori ITF-a u Hrvatskoj su mladim pomorcima prezenti-rali svoj rad, ali i početke i razloge organiziranja takvog “odreda za pomoć pomorcima u nevolji” unutar Međunarodne organizacije trans-portnih radnika.

Neven Melvan, voditelj ureda SPH u Splitu, prisutnima je govorio o njihovim pravima unutar sindikata, ali i u odnosu na poslodavce, o sindikalnom djelovanju i orga-niziranju, te potaknuo mlade na veći aktivizam u SPH. Konačno, Ivan Juričević i Ivan Karin, mladi članovi Sekcije mladih SPH govorili su o aktivnostima Sekcije u 2013. godini, ali i planovima za narednu, gdje vrijedi istaknuti i forum za članove, koji je već u pripremi. Pomorac Plovputa iz Splita Ivan Juričević istaknuo je i problem

pronalaženja posla za mlade pomorce, što je i jedna od inicijativa Sekcije za 2014. godinu. Temeljna poteškoća s kojom se mladi pomorci suočavaju je nemogućnost prvog ukrcaja u svojstvu vježbenika, ali sve teže se ukrcati i trećim i drugim časnicima.

Drugoga dana Osnivačke skupštine Sekcije mladih SPH usvojena su Pravila o organiziranju i načinu rada Sekcije mladh Sindikata pomoraca Hrvatske, te je donesena Odluka o načinu kandidi-ranja i izbora predstavnika Sekcije mladih. Naime, odlučeno je da će se svi članovi Sekcije mladih imati pravo putem elektronske pošte ili standradnom poštom moći kandidi-rati, ali posljedično na isti način i glasovati za predstavljene kandi-date na dogovorene funkcije unutar Sekcije mladih. Osim predsjednika i predstavnika u Središnjem odboru SPH, članovi će se moći kandidrati i za regionalne koordinatore.

Također posebno su raspravl-

jani problemi (ne)zapošljavanja vježbenika, edukacije mladih pomoraca, odnosa sa hrvatskom javnom upravom pred kojom su često nevidljivi, problem psihičkog i fizičkog nasilja na poslu, za koju su redom sudionici skupštine davali različite prijedloge za rješavanje istih, a koji će zajedno činiti Program rada Sekcije mladih SPH po kojem će izabrano vodstvo Sekcije mladih raditi na rješavanju problema koji muče mlade pomorce.

Ovo je prva konferencija ovakve

vrste od osnivanja Sindikata pomoraca Hrvatske koja otvara vrata mladim ljudima u radu na rješavanju tekućih problema s koji-ma se oni susreću svakodnevno, ali istovremeno donosi i mladu snagu u redove Sindikata i smjernice za daljni rad naše organizacije.

Ovim putem želimo pozdraviti sve koji su se odazvali pozivu za prisustvovanje i njihovom dopri-nosu, te one koji zbog boravka na brodu nisu mogli doći, ali se plani-raju uključiti u rad Sekcije u 2014. godini! • (bm)

Prva konferencija Sek-

cije mladih Sindikata

pomoraca Hrvatske

održala se 13. prosinca na

botelu Marina u Rijeci,

gdje se okupilo 30 pri-

padnika Sekcije, zapo-

slenici Sindikata i gosti

iz Hrvatske i Europe.

Botel Marina

Sekcija mladih SPH u emisiji More

Luka Mišić, voditelj ureda SPH Zadar

Ivan Juričević i Ivan KarinSandra Čidić i Byron McGinely

Glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro

KONAČNO GLAS MLADIH U SPH

Prva konferencija Sekcije mladih SPHKonferencija na hotelu/brodu Marina

4

Ministar pomorstva Hajdaš Dončić je naše zahtjeve dao i

odgovor na licu mjesta - na brodu Zadar u trajektnoj luci Split, gdje je u sklopu središnje proslave povodom Dana Svetog Nikole, uručio devet priznanja zaslužnim pojedincima i tvrtkama iz pomorstva i brodarstva za doprinose u pomorskom i riječnom gospodarstvu tijekom 2013. godine.

Nisu ni zakoni ni pravilnici, ni provedbeni propisi uklesani u kamenu za svagda!

U Splitu je u organizaciji Plovputa i Sindikata pomoraca Hrvatske nakon 22 godine otvoren spomen-svjetionik na Katalinića brigu. U samo tri mjeseca obnovljen je svjetionik, čiju je obnovu potaknuo bivši zaposlenik Ureda SPH u SPlitu, Anton Malger, a završetak borbe je dočekao novi voditelj Ureda Split, Neven Melvan, koji je u prisutstvu ministra, zaposlenika ministarstva, radnika tvrtke Plovput i medija te okupljenih građana i pomoraca, iskoristio ovu značajnu priliku i poseban dan, istakavši s koliko nepravde se hrvatski pomorci bore svakodnevno. Sve dulji radni sati i posljedični umor i iscrpljenost

pomoraca na brodu, pojava jeft-inije radne snage i sve manje radnih mjesta za hrvatski kadar, probem zvan 183 dana i plaćanje poreza koje je zadesilo mali postotak najosjetljivi-jeg dijela pomoračke strukture (one koji su zbog zdravstvenih problema u nemogućnosti ispuniti takvu kvotu!!) i konačno problem zapošljavanja mladih kadeta, pripravnika i asiste-nata. Ministar Siniša hajdaš Dončić saslušao je govor i na isti odgovo-rio sat vremena kasnije, na brodu Zadar, gdje je tradicionalno podijelio priznanja pojedincima i tvrtkama iz pomorstva:

“Zbog činjenice da se trenutno teško zapošljavaju mladi koji svoju pomorsku karijeru tek trebaju početi graditi Ministarstvo će

subvencionirati troškove ukrcaja vježbenika palube i stroja i očekujemo da to realiziramo već u slijedećem proračunskom razdo-blju.”

Svaki ministar je prolazan, a vi osta-jete, poručio je ministar Hajdaš svim prisutnima na brodu Zadar, a mi iz Sindikata pomoraca Hrvatske ćemo se potruditi da njegov odgovor na pitanje problema kadeta ne ostane prazno obećanje bačeno u vjetar.

U Zadru je novi voditelj ureda Luka Mišić uz polaganje vijenca, u prisustvu kadrovskog direktora Tankerske plovidbe Gorana Milina, dogradonačelnika Zadra Ivice Vlakića, dožupana Rudofa Dvor-skog, dopredsjednika gradskog

vijeća Dražena Grgurovića, Lučkog kapetana, te cijelog niza medija istaknuo:

“Mladi pomorci bez iskustva teško pronalaze prvi ukrcaj, pogotovo kadeturu i asistenturu, ali nakon višegodišnjih nastojanja Sindikata pomoraca Hrvatske, postoje najave da će ih Ministarstvo pomorstva subvencionirati. Osim toga, veliki su doprinosi i porezi koje pomorci moraju plaćati, a unutar hrvatskog administrativnog okvira oni su nepre-poznati.”

Dan Sv. Nikole u Pločama je pod vodstvom ITF inspektora Romana Perića obilježen isplovljavljanjem nekoliko brodica u konvoju te bacan-jem vijenca u more lučkog akvato-rija, a ITF inspektor Milko Kronja je

u Šibeniku položio vijenac u društvu župana i djelatnika pomorskog sektora.

U Rijeci je u atriju zgrade Jadro-linije održana misa za poginule pomorce tog brodara, a članovi Sindikata pomoraca Hrvatske kapetan Mario Šarac, Neven Predovan i Milkica Ilijašić položili su vijenac za sve pomorce Jadrolinije poginule u Domovinskom ratu. S broda Vid riječke Lučke kapetanije u počast svim stradalim i nestalim pomorcima u Riječki zaljev spušten je vijenac.

U Bakru je nakon tradicionalne proslave u pomorskoj školi, mini-star obrazovanja Željko Jovanović spustio vijenac u more s broda Vila velebita. • (bm)

U petak 6. prosinca

2013. proslavljen je dan

zaštitnika pomoraca i bro-

daraca, Svetoga Nikole u Ri-

jeci, Zadru, Šibeniku, Splitu

i Pločama. Uz tradicionalno

polaganje vijenaca, ove

godine su predstavnici Sin-

dikata pomoraca Hrvatske

iskoristili trenutak za isti-

canje problema koji more

sve hrvatske pomorce i još

uvijek se ne rješavaju.

PORUKE MINISTARSTVU DUŽ CIJELE OBALE

Proslava Svetog Nikole

Polaganje vijenca u Splitu

Medijske reakcije nakon Melvanovog obraćanja

Okupljeni na svečanosti na svjetioniku Pomorac

Ulazak u brod Zadar u splitskoj luci

Ministar Hajdaš Dončić i njegova posada na brodu Zadar

Neven Melvan se obratio svim okupljenima na Katalinića brigu

5br. 77 • siječanj 2013

S Marinom smo porazgovarali zbog njezinog privatnog

projekta, internet stranice na kojoj nudi besplatnu edukaciju svim pomorcima i na taj način promovira pomoračko zvanje i pomaže kole-gama u nevolji!

Zbog čega ste se počeli baviti edukacijom? Odakle ideja za web stranicom? Što je mari-napomorac.webs.com? Iako će zvučati ružno, situacija

je bila takva da sam prije trudnoće mogla birati posao, a nakon trudnoće potencijalni poslodavci su se odnosili prema meni kao da su mi uz porod obavili i lobotomiju i kao da je sve što sam znala s poro-dom nekako nestalo iz moje glave. Morala sam se dokazivati i ponovo početi „od nule“. Nakon nekoliko odbijenica donijela sam odluku da neću spuštati svoje kriterije jer više ne radim za sebe, već za svoje dijete. Nakon gotovo 7 godina u edukaciji pomoraca uvidjela sam da se jedan ključni problem kontinu-irano ponavlja - neujednačenost predznanja kandidata koji dolaze u predavaonicu. Znalo se događati da sam istovremeno u učionici imala kandidata koji je došao sa stavom – „evo me, živ sam, dišem, daj mi dvicu dok još to uspije-vam“, a s druge strane učenik sa tri ispunjene bilježnice, markerima za označavanje teksta, dva „digitrona“ i pernicom, čekajući sa spremnim pitanjima. Kako održati preda-vanje tako da i jedan i drugi dobiju nešto kvalitetno? Rezultat svega je da sam za istu nastavnu cjelinu morala kreirati po 30-40 različitih prezentacija koje sam stupnjevala - navigacija “za pametne”, “za spore”, “za ultra spore”, “za one što zbrajaju na prste” itd. Mislim da je ovo problem svih u edukaciji - kad u učionici imaju učenike koji iznimno različitim brzinama upijaju znanje. Primjetila sam da stalno ponavljam jedno te isto i da napredni kandidati negoduju jer žele dalje, brže, više. Stoga sam iskoristila već izrađene prezentacije i pretvorila ih u videou-pute.

Kako je broj video uputa rastao, kreirala sam web stranicu. Podjelila sam upute po predmetima i kontak-tirala učenike da pogledaju što ih zanima i omogućila im da biraju kojom će brzinom usvajati gradivo, u privatnosti svog doma. Nekome će biti dovoljno da pogleda jednom, a netko će pogledati 100 puta, ali ja u toj priči štedim svoje vrijeme i povećavam kvalitetu onog što ću odraditi direktno u učionici, što mi je u konačnici najvažniji cilj. Kad gledam koji ću video pripremiti sljedeći navodim se prema onom što se događalo u učionici, koju cjelinu bi trebalo obraditi da je mogu doma u miru opet odslušati. Zna se dogoditi da i kolegama pomorcima s fakulteta treba nešto hitno za ispit

pa me zamole i to napravim rela-tivno brzo. Štedimo vrijeme i novac.

Zašto je sav materijal na vašim stranicama besplatan?Određene stvari u životu imaju

cijenu i trebaju se naplatiti, ali smatram da znanje mora biti dostupno. Morala sam raditi teške poslove da bi zaradila za fakultet i nisam si mogla priuštiti da uz to još budem i lijena, pa da mi trebaju repeticije i konzultacije. Nikad nisam izostala sa nastave, kad nije bilo materijala na hrvatskom našla sam na engleskom i nastavila dalje. Nažalost zbog recesije mislim da ima i danas puno onih koji kao i ja ne mogu bacati novac na instrukcije, a spremni su zasukati rukave i sami učiti. Uz sve to cijeli materijal je još u “povojima” i nije još one kvalitete

koju želim postići. Neke stvari činiš zato što možeš i želiš, a neke moraš jer drugačije nema napretka.

Što mislite o situaciji o pomorstvu u Hrvatskoj danas i našim pomorcima koji navigaju po svijetu? Problemi s kojima se suočavaju, da li ste upoznati s istima?Upoznata sam sa problemima, ali

ima ih stvarno previše. Nažalost, većinu problema uzrokovali su sami pomorci - pojedinci svojim nekore-ktnim ponašanjem i nepoštivanjem svoje struke. Doveli su sustav do te mjere da im brodari više ne vjeruju da su sposobni doći od kabine do palube neozlijeđeni te moraju potpisivati raznorazne dozvole ili obrasce; moraju polagati tečajeve za rad u toplim uvjetima, hladnim

uvjetima, sa ljudima druge kulture, druge nacionalnosti, za dizanje teških tereta, kako se koristi PPE oprema... Ne kažem da su ovi tečajevi nepotrebni, ali ima pomora-ca kojima ne treba 2 puta ponavljati da se štitnici za uši drže na ušima, a ne na vratu. Najbolji primjer je jedan radnik na platformi: radi na 3 metra visine i ima harness i sigurn-osno uže. Međutim, inspektor je uočio da nešto nije u redu i zatražio da otkopča jedan kraj užeta i baci ga dolje. Radnik je to učinio. Uže je bilo 4 metra dugo - učinkovito kao i kanta vode u vulkanu. U toj cijeloj priči nije problem taj radnik koji je prije svega ugrozio sebe i svoju sigurnost već činjenica da s takvim stavom ugrožava i sigurn-ost svih oko sebe. Zbog takvih neodgovornih pojedinaca kao što je on događaju se nesreće koje IMO i druge organizacije nastoje spriječiti tako da pomorca svedu na jednostaničnu amebu kojoj treba sve biti nacrtano. Pomorci provode 1-3 sata radeći i 7-10 sati u pisanju izvještaja što su i kako radili i koje mjere predostrožnosti su provodili. Osim papirologije tu je i problem edukacije, problem financija; sve u svemu, postalo je prekomplicirano navigavati.

Na vašoj web stranici je primjetno da osim edukacije imate mnoštvo hobija :) Kako stižete sve to uz dijete i kao samohrana majka?Inicijator svega je moj otac,

radoholičar. Malo prije Domov-inskog rata došla sam kući sa jedinicom u knjižici. Otac je bio u radionici i pokazala sam mu ocjenu. On je pogledao i nastavio raditi te rekao refleksno: „Pa šta, neću ja s tvojim ocjenama tražit posao. To je tvoj problem“. Nakon toga sve se promijenilo, znala sam da učim za sebe i da ne mogu imati budućnost, ako ne razmišljam o njoj. Htjela sam biti samostalna, da neke poslove mogu obaviti vrhunski sama, a neke dovoljno dobro bez tuđe pomoći. Imala sam jednu Barbiku i 4 kutije alata sa „šublerima“, „kacavidama“, bušilicom, brusilicom... Barbika je brzo dosadila. Trudim se da ono što me interesira i što me može učinit

boljom osobom i naučim. Zato sam se i počela baviti ronjenjem - jer sam vidjela da će mi to pomoći prilikom predavanja preživljavanja pada helikoptera u more. U učilištu imamo natpis: „Kompanija koja ne raste – umire“. Mislim da se to odnosi i na osobu. Provesti godinu dana, a da se nisam razvila kao osoba, kao edukator, ako nisam stekla novo zvanje ili znanje je nešto što sebi osobno nikad ne bi dopustila. Na početku ove godine sam uspješno položila za kompresoristu. Moja kći isto roni s bocama. Ja treniram kuglanje, ona sad trenira moj bivši sport, tae kwon do. Nisam osoba koja sjedi i čeka da se nešto dogodi. Kada bi morala birati između sjedenja u kafiću i kopanja kanala, odabrat ću uvijek kopanje kanala. Kad nemaš veze, poznanstva, rođake u politici ili inozemstvu, jedino čime se možeš isticati je trud, rad i znanje. Moje znanje možda još treba nadopuniti, ali trud i rad imam u neizmjernim količinama.

Imate li kakvu poruku za hrvatske pomorce, zašto da vam se jave?Poruke bi bile: početnicima -

javite što vam nije jasno, što treba dodatno objasniti, gdje zapinjete, te ako ne želite biti nautičar već su vas roditelji na to prisilili ili prosjek ocjena, nemojte trošiti godine na nešto što Vas ne zanima, ne dozvolite da drugi donose krive odluke u vaše ime; iskusnima - javite gdje sam pogriješila, što treba učiniti drugačije, što je aktualno u svijetu; kolegama - ako smatrate da možete bolje i učinkovitije - nemo-jte čekati, učinite to. Želim da svi dobiju najkvalitetniju edukaciju, bez obzira na izvor. Ništa što radim ne zahtjeva enormna ulaganja i logistiku, ali zato puno vremena i truda. Nemam tolerancije prema kritici koja nije konstruktivna.

Planirate li u budućnosti korak dalje u svom poslu?Čim mi to prilike budu dopuštale,

planiram proširiti raspon svog znanja s edukacijama u inozem-stvu, a i lokalno dostupnim. Kažu da sam stroga i da guram ljude. Nisam ovdje da vam se svidim, da se lajkamo na Facebooku, ovdje sam da Vam pomognem da sa jedne stepenice prijeđete na drugu, da se ne zadovoljite sa prosječnim, da stvorim glad za znanjem koja se nikad neće zasititi. Da zabo-ravite one koji su vam rekli NE, ne možeš, nije to za tebe, nisi sposoban/na. Smatram da je svaka osoba sposobna učiniti točno ono što želi učiniti. Zato je moto moje web stranice a i poruka za kraj:

„Učinite znanje svojom sigurnom lukom. / Make knowledge your safety harbour“. • (bm)

Marina Matić je magis-

tra inžinjerka nautike iz

Šibenika. Od 2006. radi

kao suradnik u nastavi u

privatnom učilištu, za sve

vezano za more: offshore,

maritime, lifting, diving te

je iste godine stekla zvanje

časnika odgovornog za plo-

vidbenu stražu na brodu

od 500 BT ili većem.

Učinite znanje svojom sigurnom lukom

Intervju: Marina Matić

Marinin hobi: ronjenje

Marina u učionici

6

Od pomoraca koji trebaju obnoviti svoje svjedodžbe

(Certificates of Competency) se traži da budu u skladu sa zahtjevi-ma Pravilnika kako bi osigurali da njihove svjedodžbe budu ispravne nakon 31. prosinca 2016. godine.

Najviše prijepora izazvale su izmjene za dobivanje Svjedodžbe o osposobljenosti za časnika elektrotehnike -STCW III/6. Uvjeti su: najmanje 18 godina života; završeno srednješkolsko obra-zovanje elektrotehničkog smjera u trajanju od najmanje četiri godine, u kojem su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno program iz dijela A-III/6 STCW Pravilnika odnosno Priloga A5 ovog Pravilnika ili završen preddiplomski sveučilišni studij elektrotehničkog smjera, u kojem su obuhvaćeni najmanje sadržaji sukladno program iz dijela A-III/6 STCW Pravilnika odnosno Priloga A5 ovog Pravilnika; položen ispit za stjecanje takve svjedodžbe, sukladno program iz Priloga C46 ovog Pravilnika; najmanje 6 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika elek-trotehnike ili brodskog električara i udovoljenje propisanim zdravst-venim uvjetima.

Pristupnik za stjecanje svjedodžbe, koji u tijeku obra-zovanja nije vladao programima iz Priloga D, dio D2 (Temeljna sigurnost na brodu), D12 (Uprav-ljanje gašenjem požara), D17 (Osposobljenost za rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice), D19 ( Medicinska prva pomoć), D47A (Rukovođenje, upravljanje posa-dom i unapređenje tinskom rada na brodu-radna razina) i D48 (Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša) dužan je prije pristupanja ispitu savladati odnosne programe.

Ako srednješkolsko ili visokoškolsko obrazovanje elektrotehničkog smjera ne obuhvaća sadržaje sukladno programu iz dijela A-III/6 STCW Pravilnika odnosno Priloga A5 ovog Pravilnika, pomorac je dužan završiti posebnu izobrazbu sukladno program iz Priloga E.

U čemu je problem?Među mnogobrojnim upitima

koji su upućeni SPH izdvajamo:

- Radim na stranoj kompaniji (putnički brod), trenutno sam Auto-mation Engineer ili 1. St. Eelctrical Engineer (časnik) i kompanija nam već zahtjeva, odnosno dobili smo informaciju, da trebamo izvaditi nacionalni brevet za electrotechnical officer STCW III/6. Inače, taj zakon za postojeće elektrooficire nastupa 31/12/2016., odnosno 1/1/2017.

Nakon primitka informacije osobno sam posjetio Lučku kapetaniju Pula i Lučku kapetaniju Rijeka- odgovor s njihove strane: treba imati fakultet ili ako se već nema fakultet onda treba napraviti izobrazbu od tri predmeta (brodska elektroenergetika, brodska automatika i brodsko strojarstvo) te dostaviti svjedodžbu da se to položilo.

Ja sam završio četiri godine elek-trotehnike i imam osam godina navig-acije. Napravio sam brevet STCW III/7 na osnovu brevet HR III/2 koji sam imao. Ali, svejedno, taj brevet STCW III/7, electrotechinical rating, moja kompanija neće da prizna, jer ja radim na poziciji oficira, a ne na poziciji ratinga.

Nakon kontaktiranja s Lučkom kapetanijom, kontaktirao sam Pomorski fakultet u Rijeci i Pomor-sko sveučilište Kvarner s pitanjem da li se rade koji tečajevi u vezi tih predmeta, jer mi je potreban brevet STCW III/6. Odgovor Pomorskog fakulteta je da oni ne rade nikakve tečajeve niti imaju program od ta tri predmeta (razlikovna, za dobiti brevet STCW III/6) i da kontaktiram Lučku kapetaniju i da se sa njima savjetu-jem. I Lučka kapetanija isto tako ne zna kamo i gdje se može to napraviti. To je već igranje kao na stolnom tenisu…

Od Pomorskog sveučilišta dobio sam odgovor da oni trenutno ne rade nikakve tečajeve, jer od ministarstva pomorstva nisu dobili nikakvu proce-duru, ali da se nadaju da će oni to moći raditi, jer ima jako puno upita u zadnje vrijeme.

Još da napomenem: odgovor iz Lučkih kapetanija je da trebam pratiti Narodne novine, što sam i napravio i pronašao br. 130/13. Sve je lijepo i detaljno objašnjeno, ali samo za pred-mete, a mjesta i tko će to provoditi nema nigdje.

Kada se uspoređuje zakon koje je naše ministarstvo prevelo i zakon međunarodne konvencije STCW za elektročasnika veoma je velika razlika u tome kako je napisano i definirano.

Uglavnom po STCW: bez obzira da li se ima faks li ne, može se dobiti taj brevet samo na osnovu “ako izda-vatelji certifikata misle da čovjek može dobiti s obzirom na broj godina navig-acije ina temelju radnog iskustva”. U našem slučaju, nigdje se ne spominje ta mogućnost.

Inače ovo je veoma ozbiljna situaci-ja, jer ima pomoraca iz cijele Hrvatske koji rade kao oficiri na brodovima stranih kompanija, a imaju veliki problem ili će imati problem za dobivanje brevet za elektrooficira. A zakon nastupa kao što sam napo-menuo 1/1/2017. Taj brevet ćemo morati imati da se možemo ukrcati na brodove.

Pa bih vas zamolio, ako imate infor-maciju, gdje se može proći brzi tečaj ili način na koji će se moći položiti ispiti da se dobije brevet STCW III/6, jer od svih državnih uprava nemam niti jedan odgovor koji kaže na kom mjestu i kakva je procedura…

I još jedna napomena: dosta električara plaća mirovinsko kao elektročasnik i sada kada treba da se dobije taj brevet za elektročasnika ne može dobiti, ali plaćati mirovin-sko kao elektro časnik može… Da li se može na temelju toga dobit mogućnost da se dobije brevet za elektročasnika plus naravno navig-acija.

Srdačno zahvaljujem i nadam se da će vam ovo pomoći pri pronalasku odgovora i konzultacije s ministars-vom pomorstva da se da mogućnost pomorskim sveučilištima da imaju brzi tečaj da se može dobiti STCW III/6 brevet.

S obzirom da takve problem može riješiti samo ministarstvo pomorstva koje je donijelo i tumači Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o ospo-sobljenosti pomoraca, glavni tajnik SPH P. Brazzoduro je uputio e-mail slijedećeg sadržaja:

- Dostavljam, jedan od mnogih e-mailova koje sam do sada primio u svezi sa svjedodžbom za elektročasnike. Jasno da sam o prob-lem o mogućoj diskriminaciji koja se događa već govorio i upozorio i u pisanom obliku.

Nažalost, ništa se nije popravilo i, kao što vidite, ponovno imamo nega-tivan stav prema pomorcima, ali ga, nažalost, ovaj put potencira resorno ministarstvo. Više se i ne trznemo kada to dođe od ministarstva rada, zdravstva ili njima sličnoj adminis-traciji, ali da nam resorno ovako pili granu?

Ovaj put moram upozoriti odgovo-rne u ministarstvu da će biti odgovo-rni za gubitak poslova velikog broja hrvatskih pomoraca. Kao što vidite i u e-mailu, čovjek plaća sva davanja sukladno poziciji elektročasnika, a kad mu to treba potvrditi, onda nije časnik nego rating. Zašto ga takvim niste proglasili (u Lučkoj kapetaniji) kad mu je odmjeravan “harač”? Za nacionalnu časničku svjedodžbu bio je bitan fakultet, za STCW – nije. Prihva-timo to kao činjenicu i svima koji imaju nacionalnu svjedodžbu ratinga, a obavljaju ili su do sada obavljali

poslove elektročasnika izdajmo STCW svjedodžbu časnika!.

Pitali ste na jednom od sastanaka: kako ćemo to provjeravati. Evo vam odgovora: pomorci su plaćali kao elektročasnici (jedna od vrlo dobrih provjera), imaju ugovor o radu kao elektročasnik u ovom trenutku i koriste ga (još jedan od načina provjere). Spasimo bar nekoga tko se već dokazao u tom poslu! Pa pomor-ska smo zemlja, zaboga. Ili možda ipak još nismo?

Oglasio se, dopisom ministarstvu i Branko Berlan, akreditirani pred-stavnik ITF-a u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji:

- Neugodno sam iznenađen dopi-som kao i nerazumijevanju vašega ministarstva koje proizlazi iz dopisa P. Brazzodura.

Naime, u radu na novom Pravil-niku, ja sam, kao predstavnik SPH, jasno utvrdio da pitanje

fakultetske naobrazbe niti može biti, niti je preduvjet za stjecanje zvanja elektrotehničkog časnika! Naknadno sam vas upoznao i sa činjenicom da najmanje jedna školska ustanova (u Šibeniku) obrazuje brodske elektrotehničke časnike na srednješkolskom nivou.

Kako Manila izmjene STCW nastu-paju 1/1/2017. još uvijek ima vreme-na za preispitati navedene odluke za ovo izuzetno značajno zvanje na tržištu rada za hrvatske pomorce i korektnim tumačenjem istih omogućiti našim pomorcima s iznimno dobrom reputacijom da nastave s radom na brodovima najboljih brodara.

Isto bi trebalo učiniti s s novoobra-zovanim srednješkolcima brodske elektrotehnike. Fakultet je zasigurno bolja opcija, ali bi to trebalo ostaviti industriji i tržištu rada da presudi.

Vjerujem da će razum i pomorska orijentacija prevladati birokratske i partikularne interese. • (dp)

Visoka napetostPravilnik vs. STCW

Izmjene konvencije i,

posljedično Pravilnika,

izazvale se nemale reak-

cije, pa i revolt, pomoraca

pogotovo i uglavnom zbog

brojnih nelogičnosti.

HODOGRAM PRIMJENE

Datum Izmjena

1.siječanj 2012. Stupanje na snagu Manila amandmana

1.srpanj 2013.Svi oni koji prvi put započinju treninge moraju to činiti u skladu s novim Manila propisima. Svi programi treninga moraju biti u skladu s novim Manila amandmanima

1.siječanj 2014. Trening za sigurnost mora   biti obvezno u skladu s Manila amandmanima

1.siječanj 2017. Sve svjedodžbe moraju biti u skladu s STCW Manila zahtjevima

VALJANOST SVJEDODŽBI Valjanost (god.)

Svjedodžba Oznaka

Svjedodžba o osposobljenosti za člana posade koji čini dio plovidbene straže STCW II/4 5

Svjedodžba o osposobljenosti za starijeg člana posade koji čini dio plovidbene straže STCW II/5 5

Svjedodžba o osposobljenosti za zapovjednika broad do 500 BT u priobalnoj plovidbi STCW II/3 5

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovi-ma od 500 BT ili većima STCW II/1 5

Svjedodžba o osposobljenosti za prvog časnika palube na brodu do 3.000 BT STCW II/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za zapovjednika broda do 3.000 BT STCW II/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većem STCW II/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za zapovjednika broda od 3.000 BT ili većeg STCW II/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za brodskog mehaničara HR III/1 -

Svjedodžba o osposobljenosti za brodskog električara STCW III/7 -

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika elektrotehnike STCW III/6 5

Svjedodžba o osposobljenosti za člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici STCW III/4 5

Svjedodžba o osposobljenosti za starijeg člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici STCW III/5 5

Svjedodžba o osposobljenosti za upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage do 500 kW u nacionalnoj plovidbi HR III/4 -

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage do 1.000 kW u nacionalnoj plovidbi HR III/5 5

Svjedodžba o osposobljenosti za upravitelja stroja sa strojem porivne snage do 1.000 kW u nacionalnoj plovidbi HR III/6 5

Svjedodžba o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim STCW III/1 5

Svjedodžba o osposobljenosti za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3.000 kW STCW III/3 5

Svjedodžba o osposobljenosti za upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3.000 kW STCW III/3 5

Svjedodžba o osposobljenosti za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim STCWIII/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za upravitelja stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim STCW III/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za radiooperatora s ograničenom ovlasti HR IV/1 5

Svjedodžba o osposobljenosti za GMDSS radiooperatora STCW IV/2 5

Svjedodžba o osposobljenosti za brodskog kuhara HR V/1 -

Poseban program izobrazbe o postupcima u slučaju opasnosti na brodu STCW A-VI/1 -

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - temeljna sigurnost na brodu STCW A-VI/1 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rukovanje brodicom za spa-šavanje I spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice STCW VI/2-1 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rukovanje brzom spasilačkom brodicom STCW VI-2/2 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - upravljanje gašenjem požara STCW VI/3 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - pružanje medicinske prve pomoći STCW VI/4-1 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - pružanje medicinske skrbi na brodu STCW VI/4-2 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - osnovni program sigurnosne zaštite STCW VI/6-1 -

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti posebni program sigurnosne zaštite za pomorce imenovane za sigurnosne dužnosti STCW VI/6-2 -

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - časnik odgovoran za sigurno-snu zaštitu broda STCW VI/5 -

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ulje I kemikalije STCW V/1-1-1 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rad na tankrima za ulje STCW V/1-1-2 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rad na tankerima za kemikalije STCW V/1-1-3 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - osnovna osposobljenost za rad na tankerima za ukapljene plinove STCW V/1-2-1 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rad na tankerima za ukaplje-ne plinove STCW V/1-2-2 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - mjere sigurnosti na putničkom brodu STCW V/2 5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rad s opasnim teretimaSTCW B-V/b ili STCW B-V/c

5

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - rad na brzom plovilu -

Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - upravljanje brzim plovilom -

Potvrda o ospsobljenosti - motrenje i korištenje radarskog uređaja -

Potvrda o ospsobljenosti - motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem I korištenjem ARPA uređaja na radnoj razini -

Potvrdnica o osposobljenosti - korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS) -

Potvrdnica o osposobljenosti - upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu -

Potvrdnica o osposobljenosti - upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici -

Potvrdnica o osposobljenosti - rukovođenje, upravljanje posadom I unap-ređenje timskog rada na brodu - radna razina -

Potvrdnica o osposobljenosti - rukovođenje, upravljanje posadom I unap-ređenje timskog rada na brodu - upravljačka razina -

Potvrdnica o osposobljenosti - sprečavanje onečišćenja morskog okoliša -

7br. 77 • siječanj 2013

Odluka o obrascima vježbeničkih dnevnika

Donešena je odluka o obrascima

vježbeničkih dnevnika koja glasi:Na temelju članka 40. Pravil-

nika o zavnjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (N.N. br. 130/13) Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture donosi

ODLUKU o obrascima vježbeničkih dnevnika

I Vježbenici palube, vježbenici stroja i vježbenici elektrotehnike dužni su tijekom vježbeničke službe slijediti propisani program izobrazbe na brodu, pod nadzo-rom i uz praćenje osposobljenog i ovlaštenog časnika na brodu, te voditi vježbenički dnevnik na hrvatskom ili engleskom jeziku i sa sadržajem kako je navedeno u točci II ove Odluke.

II Vježbenički dnevnici odobreni od strane ovog Ministarstva su:

- dnevnik vježbenika palube unutar kojeg su implemetirani zahtjevi izmjena i dopuna STCW Konvencije iz 2010 godine (the 2010 Manila Amendments)

- dnevnik vježbenika stroja unutar kojeg su implementirani zahtjevi izmjena i dopuna STCW Konvencije iz 2010 godine (the 2010 Manila Amendments)

- dnevnik vježbenika elek-trotehnike unutar kojeg su imple-mentirani zahtjevi izmjena i dopuna STCW Konvencije iz 2010 godine (the 2010 Manila Amendments)

III Vježbenik palube, vježbenik stroja i vježbenik elektrotehnike dužan je prije početka vježbeničkog staža ovjeriti vježbenički dnevnik u lučkoj kapetaniji ili ispostavi.

IV Iznimno od odredbe točke II ove Odluke, pomorci zatečeni na brodu u svojstvu vježbenika na dan donošenja ove odluke, te najkasnije do 30. lipnja 2014. godine mogu koristiti obrazac vježbeničkog dnevnika kako je izdan u skladu sa ranijim propisom.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a potpuna primjena točke II ove Odluke započinje dana 01. srpnja 2014. godine. (bm)

Nakon našeg poziva upućenog svim pomorcima koji žele pokazati barem dijelić života (i rada) na brodu, gospodin Pero Macan nam po drugi puta šalje kratak izvještaj i fotografije s proslave Božića na brodu Brodospas Sun.

Kako i sam kaže na svom blogu

www.mojabarka.blogspot.com, ni hladno jadransko popodne, niti svjetska recesija, a ni valovi što ih jako jugo prelijeva preko palube, nisu bili prepreka veseloj ekipi na tegljaču da u pjesmi i druženju proslavi Božić. Kozlić na ražnju, par boca crnog vina, puno smjeha i osmjesi na

licima potvrda su odlične blagdanske atmosfere.

U nastavku pogledajte fotografije kojih je autor sam Pero, a ovim putem ponovno pozivamo sve pomorce koji žele objaviti pisanu riječ ili fotografije s broda, neka nam se jave!

Proslava Božića na tegljačuIzdavanje potvrda o plovidbenom stažu

Svi koji su do sada imali prob-lema s priznavanjem ostvarenog staža na brodu radi osigu-ranja mirovine koju daju, a koja nije bila upisana u pomorsku knjižicu, od 17. siječnja mogu na Lučkoj kapetaniji prema mjestu boravka, dobiti potvrdu o navigaciji. Dokumenti kojima se dokazuje navigacija su svi oni koji su i do sada korišteni za upis navigacije u pomorsku knjižicu (ugovori, ukrcajno iskrcajne liste, nalozi ukrcaja Zavoda za zapošljavanje, potvrde Zavoda za zapošljavanje, ovjere konzularnih predstavništva zastave broda, platne liste... itd.).

Prenosimo dopis pomoćnika ministra, Igora Butorca:

PREDMET: Izdavanje potvrda o plovidbenom stažu za potrebe ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s odredbama Pomorskog zakonika

Na zahtjev pomoraca kojem u postupku ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s odredbama članka 129.a stavka 2. Pomor-skog zakonika (Narodne novine br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.) nije utvrđen cjelokupni plovidbeni staž, lučka kapetanija će temeljem podne-senih dokaza iz članka 23. Pravil-nika o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravst-veno osiguranje (Narodne novine br. 54/13), utvrditi plovidbeni staž i o tome izdati potvrdu na obrascu.

Izdavanje Potvrde o plovid-benom stažu se naplaćuje 20 kn sukladno odredbi Naredbe o visini naknade za isprave i knjige koje izdaju lučke kapetanije (Narodne novine br. 74/13), a zahtjevu je potrebno priložiti i 20 kn upravnih pristojbi sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama. (bm)

Foto: Pero Macan

8

Suđenje za slučaj Prestige je vrlo poučno, jer je primjer kako

suđenja ne bi trebala biti vođena u utvrđivanju odgovornosti za velika onečišćenja s brodova i štetu nanešenu morskom okolišu.

Odluka pokrajinskog suda u La Coruni (Galicija) u sjeverozapadnoj Španjolskoj, da sva tri optuženika nisu kriva za uzrokovanje štete za okoliš je velika mrlja i poraz ne samo za optužbu već i za španjolsko pravosuđe, naposljetku i za Španjolsku kao državu.

Optužba je zatražila zatvorske kazne za sva tri optuženika od 5 do 12 godina i kaznu za štetu u visini od 4,4 miljarde eura (5,95 miljardi dolara). Ipak, unatoč golemim količinama dokaza koji su iznijeti u tijeku osam mjeseci dugog suđenja, tri suca koja su odlučivala o slučaju su zaključila da nisu iznijeti dokazi o kaznenoj odgovornosti bivšeg zapovjednika tankera Prestige, kap. Apostolosa Mangourasa (78), njegovog upravitelja stroja Niko-laosa Argyropoulosa odnosno šefa španjolskog odjela za trgovačku mornaricu Jose Luisa Lopez-Sorsa!

UTjEŠNa NagRaDaOptužba je, za utjehu, dobila

kao „utješnu nagradu“, osudu kap. Mangourasa za „veliku neposlušnost“ jer je odbio naredbu španjolskih vlasti da dozvoli da njegov brod bude uzet u tegalj.

Sudska presuda, ipak, od devet mjeseci zatvora za zapovjednika koju neće morati odslužiti zbog svojih godina. Žalba na presudu je još uvijek moguća, ali za sada presuda suda ostaje kakva jest – pravosudni brodolom koji je uslijedio nakon potonuća tankera Prestige 250 kilometara od obale sjeverozapadne Španjolske 19. studenog 2002. godine.

Predsjedavajući suda Juan Luis Pla je nagovijestio što će se dogo-diti kada je počelo suđenje krajem srpnja. Prema pisanju španjolskog dnevnika El Pais, on je izjavio novi-narima da će suđenje biti „pretjera-no, beznačajno i skupo“.

Istaknuo je da treba posvetiti

pažnju „velikim prazninama“ u optužnici: Jasno je da je previše ljudi uključeno u slučaj - visokoran-girani političari i ljudi koji nemaju veze s politikom.

Nagovještaj o visokorangiranim političkim osobama odnosi se na vjerovanje u Španjolskoj da Lopez-Sors odrađuje posao za svoje politički nadređene. Ostaje sumnja zašto je nekoliko španjolskih tiskovina najavilo odluke suda unaprijed ističući činjenicu da desničarska vlada Jose Maria Aznara, koja je bila na vlasti za vrijeme odvijanja drame tankera Prestige, nije bila odgovorna za nesreću.

NITKO KRIV ?Što se tiče osoba koje nemaju

veze s politikom, sudac je vjero-jatno mislio na: vlasnika tankera, Mare Shipping, operatora Universal Maritime i klasifikacijsko društvo American Bureau of Shipping.

Sud je objavio da je pronašao jasne dokaze da je brod/tanker imao strukturalne probleme, ali nije naveo koji su to problemi, kada su nastali ili zašto su nastali.

-Nitko točno ne zna uzrok potonuća, niti što je bio adekvatan odgovor izvanrednom stanju koje je nastalo puknućem tankera, rekao je sudac Pla pri čitanju presude uživo na televiziji 13. studenog, 11 godina nakon što je tanker poslao prvi zahtjev za pomoć.

U Španjolskoj je odluka suda oštro kritizirana s političke i ekološke pozicije. Greenpeace Spain direktor za kampanje Maria Jose Caballero je izjavio: - Presuda pokazuje da Španjolska nije sprem-na da sudi ekološkoj katastrofi ili da brani svoj okoliš.

Organizacija, koja je jasno poka-zala da je protiv odluke španjolske vlade da se nesretni brod otegli na otvoreno more, objavila je da je presuda pokazala da Španjolska nema namjeru kažnjavati ekološke zločine i time dala zeleno svijetlo naftnoj industriji da ugrozi okoliš i ljude.

PRaVIM KRIVcIMa NIjE SUđENO!Maria Jose Caballero je zaključio:

- Ova presuda nije pronašla greške optuženicima za najveću ekološku katastrofu koja se dogodila u Španjolskoj, a to znači da se pravim krivcima nije sudilo!

Lokalni ekološki zaštitari imena Nunca Mais (nikad više) zauzeli su sličan stav, organizirajući masovne prosvjede u 15 galicijskih gradova da „podignu zastavu ozlojeđenosti“. Objavili su da su osobito grubo uvrijeđeni da nijedna politička figura nije osuđena za onečišćenje nakon oslobađajuće presude Lopez Sorsa te su najavili žalbu na presudu.

Međunarodna pomorska zajednica zauzela je mnogo pozitivniji stav u odnosu prema presudi, smatrajući dobrodošlim oslobađanje kap. Mangourasa i njegovog upravitelja stroja od optužbe za uzrokovanje štete okolišu.

London P&I Club, osiguravatelj tankera Prestige, je prvi javno reagirao objavljivanjem izjave na dan objave presude. Napisali su da su zadovoljni oslobađajućim presu-dama ali i „ekstremno iznenađeni“ presudom o krivnji zapovjednika zbog odbijanja naredbe španjolskih vlasti da prihvati tegljenje. – To nismo očekivali, jer je kap. Mangouras dragovoljno ostao na brodu u nevolji izlažući se velikom riziku za svoj vlastiti život... Uz to su podsjetili, da je u to vrijeme kap. Mangouras pohvaljen od strane spašavatelja.

Drugačije su mišljenje izrazili o oslobađanju Lopez-Sorsa: - Iznenađeni smo njegovim oslobođenjem, jer je on odbio ponuditi tankeru mjesto zakloništa na španjolskoj obali i odlučio da ga pošalje u olujno more bez konačnog cilja.

ZaPOVjEDNIcI = KRIMINalcI?Intertanko, udruga tankerskih

operatora, je objavio da tankerska industrija ima razloga da slavi

oslobođenje dva pomorca, ali je dodao da su „duboko razočarani“ presudom kap. Mangourasu za neposlušnost. Intertanko smatra krivnju i presudu kap. Mangourasa „oplakujućom i neoprostivom i u osnovi pogrešnom“ tvrdeći da je ona presedan koji stvara osnove za budući tretman zapovjednika kao kriminalaca koji pokušavaju da naprave najbolje za pomorce, brod i okoliš kada su pod ekstrem-nim i nepovoljnim okolnostima.

Jedan od čelnika udruge brodarskih managera je izjavio: - Velika je sramota da se prilika da se nauči lekcija o mjestima zakloništa nije iskoristila. Takve

situacije trebaju biti izbjegnute u budućnosti.

I na kraju: španjolska vlada je najavila žalbu na presudu u svezi izuzeća od civilne odgovornosti zapovjednika.

ŠTO SE DOgODIlOPrestige je bio tanker jednostruke

oplate, službeno upisan u registar Bahama (zastava pogodnosti), njime su operirali Grci, a vlasnik je bio registriran u Liberiji (imao je samo jedan brod). Brod je imao nosivost od oko 81.000 tona, klasificiran kao aframax tanker. Bio je mnogo manji od većine tankera

NITKO NIJE KRIV !?Slučaj Prestige

Nakon dugog čekanja

presude za slučaj

Prestige došla je pre-

suda: nitko od trojice

optuženih nije kriv za

uzrokovanje onečišćenja

morskog okoliša i nitko

nije uopće spomenuo

nikakvu odgovornost. Ruta zadnje plovidbe

Velika akcija čišćenja Prestige je – puknuo

9br. 77 • siječanj 2013

za prijevoz sirove nafte, ali i veći od tankera za prijevoz prerađevina. Bio je pod klasom American Bureau of Shipping i osiguran kod London Steam-Ship Owners’ Mutual Insurance Association te P&I London Club.

Dok je prevozio 77.000 tona sirove nafte (dvije vrste), 13. studenog 2002. godine jedan od njegovih 12 tankova puknuo je za vrijeme oluje kod obale Galicije. Strahujući da će brod potonuti, zapovjednik je zatražio pomoć od španjolskih spašavatelja očekujući da će brod biti uveden u luku. Međutim, pod pritiskom lokalnih vlasti, zapovjednik je bio primo-

ran da se odmakne od obale i zauzme kurs prema sjeverozapadu. Nakon pritiska francuske vlade, brod je morao promijeniti kurs i krenuti prema jugu u portugalske vode kako bi se izbjeglo moguće onečišćenje francuske južne obale. Strahujući za svoju obalu, portu-galske vlasti odmah naređuju ratnoj mornarici da presretnu brod i da spriječe njegovo približavanje obali.

Kako su Francuska, Španjolska i Portugal odbili da dozvole brodu ulazak u luku, integritet tankera se pogoršao – sekcija od 12 metara se odvojila i počelo je istjecanje nafte. Konačno, 19. studenog brod je

puknuo na dva dijela te je 76.000 prostornih metara nafte završilo u moru. Tada je brod bio oko 250 kilometara od španjolske obale.

Tanker je potonuo, a kap. Mangouras je završio u zatvoru pod optužbom da nije htio surađivati sa spašavateljima... Nakon potonuća, iz podrtine je dnevno istjecalo oko 125 tona nafte na dan uzrokujući veliko onečišćenje. Isteklo je oko 17.000 tona, a ostatak je ostao u brods-kim tankovima i polako istjecao. U 2004. godini preostalih 13.000 prostornih metara goriva je izvučeno s broda.

Kao posljedica potonuća tankera

Prestige, europski komesar za transport Loyola de Palacio progu-rala je zabranu plovidbe tankera s jednostrukom oplatom...

Istražitelji su ustanovili da je tanker isplovio iz St. Petersburga (Rusija) bez da je adekvatno pregledan, a prethodni zapovjed-nik je ustanovio veliki broj strukturalnih nedostataka, ali bez odjeka, pa se u znak protesta iskrcao.

Vlasništvo tankera je tajnovito, tako da je bilo teško odrediti tko je odgovoran. Znaci su vodili prema grčkoj obitelji Coulouthros koja je maskirala vlasništvo mrežom kompanija koje su utemeljile tvrtku

u Liberiji tako da je potonuće tankera još jednom ukazalo na probleme koje stvaraju zastave pogodnosti.

Španjolski istražitelji su zaključili da je puknuće trupa tankera Prestige bilo u potpunosti pred-vidljivo pogotovo jer su na dva broda-blizanca Alexandros i Centaur otkrivena, zbog umora materijala, problemi između rebara 61 i 71. Alexandros, Centaur i treći blizanac Apanemo otišli su u rezalište između 1999. i 2002. godine. Zbog nekih razloga Prestige nije izrezan, a puknuo je između rebara 61 i 71... •

(priredio dp)

NITKO NIJE KRIV !?

Kap. Apostolos Mangouras

Čišćenje disperzivima

Učinak onečišćenja

10

Amandmani „pokrivaju“ sigurnost putničkih brodova

(u svezi sigurnog povratka u luku nakon prodora mora (poplav-ljivanja); testiranje čamaca za spašavanje (slobodno padajućih); razinu minimalnog broja članova posade (minimum safe manning); zabrane miješanja na brodu (blending onboard); izmjena MARPOL Annex III; United States Caribbean Sea Emission Control Area i Winter Seasonal Zone kod južnog ekstremiteta Afrike.

SOLAS amandmani, svibanj 2012

SOLAS amandmani koji su stupi-li na snagu obuhvaćaju: - amand-mane na SOLAS pravila II-1/8-1 koji uvode obvezatno, za nove putničke brodove, bilo za brodska računala za stabilnost ili podršku s kopna, za svrhu davanja opera-cionalnih informacija zapovjed-niku za siguran povratak u luku nakon prodora mora; amandmane na SOLAS pravila III/20.11.2 u svezi testiranja slobodno padajućih čamaca za spašavanje (free-fall) koji nalažu da operacije testiranja sustava za otpuštanje moraju biti izvršena spuštanjem čamaca samo s ukrcanom posa-dom ili simuliranje spuštanja; amandmane na SOLAS glavu IV gdje se dodaju nova pravila V/14 o sastavu posade, koji zahtjevaju administracija, za svaki brod, da se uspostavi odgovarajući mini-malna sigurnosna razina broja članova posade prema transpar-entnoj proceduri, uzimajući u obzir smjernice IMO-a (Assembly

resolution A.1047 (27) on prin-ciples of minimum safe manning); te izdavanje odgovarajućeg mini-mum safe manning dokumenta ili drugog odgovarajućeg dokumenta kao dokaz minimalnom sigurn-osm broju članova posade koji se smatra potrebnim; amandamni na SOLAS glavu VI kojoj se dodaju nova pravila VI/5-2, kojima se zabranjuje miješanje tekućih tereta za vrijeme plovidbe (blending) i zabranjuje proiz-vodne procese na brodovima; amandmani na SOLAS glavu VII koji zamjenjuju pravila 4, izdavanje dokumenta/svjedodžbe koji pokriva informacije o prijevozu a pakiranih opasnih tereta u spremnicima (konte-jnerima) ili na vozilima; i amand-mani na SOLAS pravila XI-1/2

o poboljšanju pregleda, koji čine obveznim primjenu Inter-national Code on the Enhanced Programme of Inspections during Surveys of Bulk Carriers and Oil Tankers, 2011 (2011 ESP Code, rezolucija A.1049(27).

MARPOL amandmani, listopad 2010

Amandmani koji su stupili na snagu prvog siječnja 2014. godine uključuju izmijenjen MARPOL Annex III Regulations za sprječavanje onečišćenja opasnim tvarima koje se prijevoze morem u pakiranoj formi, uključujući izmjene Annexa koje se poklapaju sa slijedećom dopunom za obvezni International Dangerous Goods (IMDG) Code, koja specificira koje tvari se mogu prevoziti u skladu s mjerodavnim odredbama.

US Caribbean ECAUnited States Caribbean Sea Emis-

sion Area (SOx, NOx i PM) počela se primjenjivati pod MARPOL Annex VI od prvog siječnja 2014. godine donošenjem striktnih kontrola emisija sumpornog oksida (SOx), dušikovog oksida (NOx) posebno za brodove u plovidbi u nekim vodama kod obale Portorika i američkih Djevičanskih otoka.

ECA je utvrđena pod MARPOL amandmanima prihvaćenima u srpnju 2011. godine tako da sada ima više takvih zona: US Carib-bean Sea ECA, North America ECA i ECA u Baltičkom i Sjevernom moru (samo NOx).

Winter Seasonal Zone je proširena južnije prema amandmanima LL protocol Amendments regulation 47 po 1988 Protocol na International Convention on Load Lines (LL), 1966 – proširuje se prema jugu za daljnjih 50 nautičkih milja od krajn-jeg juga Afrike.•

(IMO, priredio dp)

Određeni amandmani na

International convention

for the Safety of life at

Sea (SOlaS), Internation-

al convention for the Pre-

vention of Pollution from

Ships (MaRPOl) te 1988

load lines Protocol stu-

pili su na snagu od prvog

siječnja 2014. godine.

Kao što je uobičajeno, visina mjesečne osnovice za plaćanje

obveznih doprinosa pomoraca u međunarodnoj plovidbi usklađuju se krajem svake godine s iznosom najmanje mjesečne osnovice prop-isane Naredbom ministra finan-cija. S obzirom da je prijedlog ministra Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture odaslan socijalnim partnerima i drugim ministarstvima i da je rok za podnošenje izmjena istekao 17. siječnja, objavljujemo osnovice i SPH izračun visine obveznih doprinosa . Naime, uobičajeno je da ministar objavi konačnu Naredbu sredinom veljače, a izračun visine visine obveznih doprinosa može se unekoliko razlikovati radi zaokruživanja.

Od čega se sastoje obvezni doprinosi: 1. doprinosa za

mirovinsko osiguranje od 20 % na osnovicu (15% za I. stup + 5% za II. stup); 2. Doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje od 13 % na osnovicu; 3. Doprinosa za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu od 0,5% na osno-vicu; 4. Dodatnog doprinosa za beneficirani staž za I. mirovinski stup od 5,83% na osnovicu; i 5. Dodatnog doprinosa za benefici-rani staž za II. mirovinski stup od 2,01% na osnovicu. Dakle ukupno se plaća 41,34 % od osnovice za sva obvezna osiguranja.

Prema objašnjenjima objavljeni-ma u stručnoj literaturi, a u svezi pomoraca koji imaju trajne ugovo-re o radu (ukoliko dostave dokaz lučkoj kapetaniji) u slučaju staža osiguranja s povećanim trajan-jem i obveza plaćanja dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem odnosi se i na dalje samo na razdoblje ukrcaja na brodu (ukrcaj-iskrcaj), kako je to pripisano člankom 129.1 Pomorskog zakonika.

Osnovice za 2014. godinu su nešto povećane u odnosu prema osnovicama za 2013. godinu, što posljedično dovodi do manjeg povećanja visine obveznih davan-ja: osnovica je najviše porasla za kategoriju 1. (72 kn), a najmanje za kategoriju 8. (26 kn), a obvez-na davanja su najviše porasla za kategoriju 1. ( 44 kn), a najmanje za kategoriju 8. (2 kn). Konačnu visinu obveznih doprinosa objaviti ćemo čim se objavi ministrova naredba.• (dp)

Kat. Radna mjesta Osnovica 2013

Obvezni doprinosi

Osnovica 2014

Obvezni doprinosi

1 Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik osoblja i upravitelj osoblja u strojarnici 7.209 2.966 7.281 3.010

2

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu okoliša

5.316 2.187 5.369 2.220

3

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist, operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta, operater dinamičke pozicije i upravitelj stroja na jahti

4.017 1.653 4.057 1.677

4

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje (časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar, časnik plovidbe straže u strojarnici, prvi časnik palube na jahti i drugi časnik stroja na jahti

3.720 1.550 3.757 1.553

5

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje (niži časnici), električar,mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođa palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki (pumpman), vozač na RO-RO brodovima, medicinska sestra, alatničar, dizaličar,bušač,ronioc,bravar,cjevar i varioc

3.487 1.453 3.522 1.456

6Član plovidbene straže na palubi (kormilar),član plovidbene straže u strojarnici (mazač),hotelsko osoblje i tehničko osoblje

3.248 1.353 3.280 1.356

7 Drugi kuhar,drugi konobar,pekar i slastičar 2.977 1.240 3.007 1.243

8

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici, mornar, čistač, mladić sobe,mladić kuhinje,pomoćnik električara, pomoćnik mehaničara,pomoćnik poslužitelja sisaljki (pumpman), pomoćno hotelsko osoblje i pomoćno tehničko osoblje

2.753 1.147 2.779 1.149

Osnovice za obračun doprinosa za 2014. godinu

Stupili na snagu novi zahtjevi

SOLAS, MARPOL

Uodnosu na izmijenjene iznose osnovica i doprinosa koji se

moraju plaćati za 2014. godinu, pročitajte dopunjen naputak kako u 3 koraka ostvariti pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlen-osti preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u slučaju da je pomorac radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti:

1. Nakon što dobije Ugovor o zaposlenju od poslodavca, a prije ukrcaja, pomorac pristupa HZZ-u radi sklapanja Ugovora o plaćanju

doprinosa za zapošljavanje za vrijeme zaposlenja u inozemstvu (dalje: Ugovor).

2. Nakon što je Ugovor potpisan od strane pomorca, isti će nakon što je potpisan od strane ravnatelja/ice HZZ-a biti poslan poštom na kućnu adresu pomorca. Sva međusobna prava i obveze regulirana su istim, te je pomorac dužan plaćati suklad-no najnižoj mjesečnoj osnovici za obračun obveznih doprinosa za 2014. godinu u iznosu od 2.779,35 kuna doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%, odnosno 47,24 kuna mjesečno razmjerno za razdoblje provedeno na radu u inozemstvu odnosno plovidbi. Potrebno je napo-

menuti da se za svaki novi Ugovor o zaposlenju u inozemstvu odnosno plovidbu sklapa i novi Ugovor sa HZZ-om.

3. Pomorac može ostvariti novčanu naknadu, ako je doprinos za zapošljavanje plaćao HZZ-u za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozem-stvu odnosno plovidbe. Isto se dokazuje matrikulom te uplatni-cama doprinosa za zapošljavanje koje se odnose upravo na vrijeme zaposlenja u inozemstvu odnosno plovidbe. Rok za prijavu na eviden-ciju Zavoda i podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu naknadu je 30 dana od dana prestanka zaposlenja u inozemstvu odnosno plovidbe.

Trajanje novčane naknade utvrdit će se sukladno odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposle-nosti. Dok se za visinu novčane naknade utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osigu-ranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku vremena prove-denom na radu. Minimalna plaća u Republici Hrvatskoj za 2014. godine iznosi 3.017,61 kn. •

(bm)

3 koraka do naknade za vrijeme nezaposlenosti

Izmjene zakona

Nova cijena za Posebni program obrazovanja

Sindikat pomoraca Hrvatske

je zaprimio obavijest od Pere Vidana, voditelja Posebnog programa obrazovanja, o novosti vezanoj uz novu cijenu Alterna-tivnog studija, koja je smanjena s 65.000,00 Kn na 52.000,00 Kn.

Naime, na traženje Fakulteta, Ministarstvo financija dalo je mišljenje kojim se Fakultet oslobađa plaćanje PDV za spome-nuti program.

Pomorski fakultet u Splitu je stoga smanjilo cijenu za iznos PDV-a za sve polaznike koji budu uplaćivali Program iza Nove godine. Cijena će kao i do sada biti plativa u tri rate. (bm)

11br. 77 • siječanj 2013

Radi se o zajedničkom projektu Općine Vrsi i Udruge pomora-

ca sv. Nikola. Vrijednost projekta je 200.000 kuna plus uređenje okoliša, kazala je Sandra Vukić, vrška načelnica, pohvalivši rad spomenute udruge.

Vrški su pomorci kroz gener-acije svom rodnom mjestu dali poseban pomorski štih.

- Iz svakog porta na svijetu vrški je čovjek nešto doma donio. Svaki predmet ima svoju priču koja je blisko vezana uz pomorce i uz njihovo putovanje u daleke zemlje, priča načelnica.

Kapelica i spomenik podižu se u sklopu jubilarne, 10. obljetnice

Udruge pomoraca sv. Nikola koja broji čak 167 članova. Udruga je osnovana 6. prosinca 2003. godine, a prvi predsjednik je bio predani i radišni Josip Perinić Danin kad je udruga imala tek 24 članova i kad je bilo najteže.

- Posebno zalaganjem i upornom

animiranju Josipa Perinića Jole koji je uložio htjenje, vrijeme i trud danas od 24 imamo gotovo 170 aktivnih članova. Veliko hvala i našem tajniku od prvog dana, »škrivanu« Stojanu Milutinu, zahvaljivao se predsjednik Nenad Maraš na prigodnom domjenku u

župnoj dvorani.Pritom je zahvalio župniku don

Borisu na savjetima i strpljivosti u radu s udrugom, a Općini Vrsi na potpori i materijalnoj pomoći bez koje bi njihovi projekti bili, kaže, tek lijepi snovi.

- Hvala i svim domaćicama i svim onima koji su nesebično pomogli da nam ovo druženje bude ugodnije i slađe za desetgodišnjicu osnivanja i djelovanja. Naime, naša je Udruga pomoraca jedna od rijetkih u Republici Hrvatskoj, ponosno će Maraš.

Da se ponovno rode opet bi bili pomorci

Obred blagoslova i svečanu misu u crkvi sv. Mihovila Arkanđela predvodio je župnik don Boris Pedić.

- Poslije nedjeljne mise djeci će se dijeliti darovi koje su sponzori-rali vrški pomorci, najavio je don Boris.

Vrsi, mjesto mornara i kapetana na svim svjetskim morima. Svakim njihovim povratkom kućama u Vrsi dolaze drugačiji pogledi na svijet, razvija se nova kultura življenja, mijenja se vizura mjesta.

- Putovanje svakog pomorca, pa tako i hrvatskoga, zorno ilus-trira misao da život piše romane. Neizvjesnost plovidbe, obiteljsko iščekivanje informacija s dalekih mora i prilagodba na kopneni život sastavnice pomorskih obitelji, kazao je voditelj palube Neven Predovan, aktivist Sindikata

pomoraca Hrvatske koji je ploviti počeo 1970., a od 1978. radi na Jadrolinijinim brodovima.

To je teško zanimanje i za pojedinca i za njegovu obitelj. Pomorci sada teže dolaze do ukrcaja, zbog čega su prisiljeni duže boraviti kod kuće. Dovodi se u pitanje egzistencija obitelji i stvara se velika razina neizvjes-nosti. A svaki djetetov rođendan, svaki njihov plač ili radost nije mogao vidjeti, jer ga nije bilo kod kuće.

- Vjera je u hrvatskog pomorca oduvijek bila uporište i davala mu snagu da prevlada teškoće, a one su na brodu svakodnevna pojava. Tako je vjera pomoraca opstala i jačala, rečeno je na prigodnom domjenku.

I u vremenima partijskih komes-ara, kažu, na brodovima su se slavili blagdani. Ni tad se nisu usuđivali osporiti to pravo, jer na moru, u teškim situacijama svi postaju vjernici.

- Božić, Uskrs i blagdan sv. Nikole na brodu, daleko od kuće, posebni su trenuci, govore Mario Maraš Jokanov i Borben Predo-van, umirovljeni pomorci s po 38 godina pomorskog staža.

Mariju je prvi »vijađ« trajao 12, a Borbenu čak 18 mjeseci. Kad bi se samo moglo riječima opisati koliko se život pomoraca razlikuje od života ljudi koji rade na »kraju«, kažu, malo bi im bila jedna knjiga da sve to napišu.

- Da se ponovno rodim opet bi bio pomorac. Taj život ne bih mijenjao s nikakvim drugim, zaključio je Mario. •

Vrsi - mjesto pomoraca

Reportaža

U povodu blagdana sv.

Nikole, zaštitnika po-

moraca , putnika, ribara

i djece, u Vrsi-Mulo na

obali Velikog jaza, pred

velikim brojem Vršana

održan je obred blagoslova

gradilišta svečeve kape-

lice i spomenika u obliku

jedra, dok je u more iz

brodice spušten vijenac za

sve stradale na moru. Zajednička fotografija na gradilištu kapelice sv. Nikole

Polaganje vijenca u more za preminule pomorce

Josip Perinić Danin, Nenad Maraš, Sandra Vukić

Obred blagoslova predvodio je župnik don Boris Pedić

12

Poziv za sudjelovanje u Sekciji žena

Poštovane članice Sindikata pomoraca Hrvatske, ali i vi koje još niste, ali biste se htjele sindikalno aktivirati, u veljači plani-ramo okupljanje svih članica Sekcije žena i žena pomoraca koje su zainteresirane za sudjelovanje u istoj. Problema s kojima se žene susreću na radnom mjestu (na brodu i na kopnu) je pregršt, a aktivnosti s ciljem rješavanja istih premalo.

U studenom i prosincu su sve članice SPH na svoje kućne adrese dobile upitnik, u kojemu su dobile mogućnost reći svoje mišljenje, podijeliti iskustva, ali i ideje o mogućim aktivnostima ove sekcije u 2014. godini (prijedlozi za obilježavanje Dana žena i Dana borbe protiv nasilja nad ženama, pridjelozi i teme koje su najvažnije za rad unutar Sekcije, itd.). Upitnik i izvještaj o radu Sekcije žena SPH možete pronaći na našoj internetskoj stranici.

Ovim putem pozivamo sve vas koje želite aktivno sudjelovati u Sekciji žena SPH, priključite se i dajte svoj glas. U privitku možete pronaći sve dokumente koje smo poslali na adrese naših članica, ukoliko imate volju i želju, ispunite upitnik i pošaljite nam ga na: info@sph.hr

Koncem veljače donesena je dugo očekivana odluka o primanju 113

pomoraca u stalni radni odnos. Naime, bivši predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar 25.veljače 2013. potpisao je ugovor o primanju 113 pomoraca Jadrolinije u stalni radni odnos. Nakon odgode promjene ugovora o radu zaposlenika Jadrolinije s određenog na neodređeno radno vrijeme zbog iščekivanja promjene Uprave Jadro-linije, pravda je ipak izvršena za stotinjak pomoraca.

Obećanje da će se u stalni radni odnos, prije početka turističke sezone 2013. godine, prim-iti i određeni broj radnika na kopnu (između dvadeset i trideset), nije ispunjeno, kao ni konačna promjena ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme za radnike na kopnu.

Sa upućenim dopisom Predsjedniku Vlade RH, u kojem smo, između ostalog, tražili

omogućavanje povoljnijih uvjeta rada u lini-jskom pomorskom prometu, izbacivanjem iz cijene goriva segment trošarine koje Jadro-linija koristi, postigli smo i to kao i nastavak održavanja uzduž obalne linije Rijeka – Dubrovnik tijekom sezone.

Dostavljeni prijedlozi Izmjena Pomorskog zakonika i Zakona o linijskom i povremenom linijskom pomorskom prometu, napravljeni s ciljem poboljšanja statusa pomoraca u društvu, nisu, ne samo prihvaćeni, već ni razmatrani.

Učestvovali smo, kao Sindikat pomoraca Hrvatske, početkom prosinca, u izradi prijedloga Pravilnika o posadi brodova u obalnoj i otočnoj kabotaži, za brodove do 650 BT, gdje su naše sugestije i prijedlozi prihvaćeni, a radi se o tome da službeni jezik bude hrvatski i da se NKUHP mora primjenji-vati na svom brodovima nevezano o zastavi, s tim da se sve mora biti unutar zakonskih okvira.

Dolaskom nove Uprave u travnju stari problemi ostaju. Ujedno smo se nadali da će novo izabrana uprava Jadrolinije imati više sluha od dosadašnje i što se tiče pregovaranja o izradi Kolektivnog ugovora za radnike na kopnu, te da će se paralelno s pregovaranjem za izmjene i dopune NKUHP, pristupit izradi i KU za kopno, ali za sada ništa od toga.

Usprkos pozitivnom odjeku usvajanja prijedloga SPH o stažu s produženim trajan-jem i uvrštavanju u Pomorski zakonik i dalje se borimo kako bi se uz mirovinu isplaćivao i dodatak na istu.

Kroz mjesec kolovoz u Jadroliniji je počela primjena MLC 2006 na bodovima i u Društvu, s kojom je na veću razinu podignuta zaštita prava i digniteta pomoraca. Možemo napomenuti kako Konvencija o radu pomora-ca ima jaču pravnu snagu od Zakona o radu.

Nakon uspješno odrađene turističke sezone zatražili smo održavanje sastanka s novom Upravom Društva, uz učešće kolega iz NSPPBH, te smo dostavili teme o kojima je prioritetno razgovarati, uz rješavanje:

•NKUHP, nastavak pregovora (možemo zaključiti kako su pregovori otpočeli 22. 11. 2011. godine potpisivanjem Protokola o pregovaranju),•Kolektivni ugovor za radnike na kopnu, početak pregovora (prijedlog KU za radnike na kopnu uručen Upravi početkom 2010. godine)•Zapošljavanje i izmjene UOR s određenog na neodređeno vrijeme za kopno i po-morce (postoji obećanje Uprave o prijemu određenog broja radnika na kopnu u stalni radni odnos, što je potvrdio i kap. Đ. Lukšić na održanim skupovima radnika i pomora-ca u lipnju o.g. uz permanentnu potrebu za pomorcima)•Povećanje plaća, (zadnje povećanje plaća je napravljeno u svibnju 2008. godine s zanemarivim postotkom), razgovor o plaćama pomoraca s osvrtom na predloženi pilot program plaća, ( plaća prema zvanju, liniji i brodu). Samim izjednačavanjem minimalne plaće u Jadroliniji s minimal-nom plaćom u Hrvatskoj, već bi se puno postiglo.•Potrebno je razgovarati o pronalasku sredstava za otpremnine, kako bi naši pomorci i radnici napokon dostojanstveno mogli odlaziti u mirovinu.

Sastanak je održan 29. listopada, nažalost bez svih socijalnih partnera u Jadroliniji (NSPPBH), ali još uvijek se čeka inicijativa Uprave.

Naše članstvo i dalje raste, te sada imamo 570 članova, s tim da je manji dio na prekidu, te ih uskoro ponovo očekujemo kao aktivne pomorce i radnike u Jadroliniji.

Kraj godine je donio ugodno iznenađenje: izmjenama UOR sa određenog na neodređeno vrijeme promijenjen je status 57+1 pomorca. Izmjene UOR za radnike na kopnu još uvijek nisu riješene, od kojih neki i nakon 15-ak godina ponovo moraju ići na prekid. E tu ćemo morati podvući crtu i krenuti u odlučnije zakonom dozvoljene akcije, odmah…, jer iz razgov-ora i kontakata vidljivo je kako se je počela stvarati kritična masa pomoraca i radnika spremna na radikalne mjere u zaštiti svojih prava i radnih mjesta i to ne samo članova SPH. • (bm)

Ustudenom smo s kapetanom Dragomirom Mucićem i

članom povjerenišva SPH u Jadroliniji Veljkom Reljcem posjetili radnice u zgradi Uprave u Rijeci, brod Dubrovnik koji trenutno stoji na vezu na riječkom lukobranu i agenciju za prodaju karata u Rijeci, te konačno brodove Jadrolinije (Valun, Bol i Cres) koji su u brodogradilištu Kraljevica.

Razgovor sa članovima, komentiranje posljednjih događaja i budućih koraka našeg Povjereništva, dio su planskog obilaska članova SPH u Jadro-liniji. U zgradi Uprave dočekale

su nas pripadnice ljepšeg spola s kojima smo uz raspravu o nastavku pregovora Kolektivnog ugovora za radnike na kopnu, dogovorili i sljedeću Konferenciju Sekcije žena u 2014. godini, kao i izlet posvećen obilježavanju Dana žena, 8. ožujka 2014. • (bm)

SINDIKATPOMORACA HRVATSKE

Pregled aktivnosti kroz 2013. godinu

Jadrolinija

Transadria

Prijelaz u novu tvrtku?

Prema planovima stečajnog ravnatelja

riječke tvrtke Transadria d.d. u stečaju, a u dogovoru sa stečajnom sutkinjom i vjerovnicima, u postupku je registracija nove tvrtke Transadria Rijeka d.o.o.. O tome je informiran V. Svalina, pomoćnik glavnog tajnika na sastanku koji je održan 20. siječnja.

U novu tvrtku trebalo bi prijeći 75 radnika, dok bi njih osam ostalo u sadašnjoj tvrtci do zaključena stečaja. Namjera je da se nova tvrtka proda strateškom partneru (u potpunosti) koji bi preuzeo koncesije i bankovne garancije te nastavila s poslovanjem. Prema najavama već postoji interes četiri strateška partnera za kupovinu (dva iz Hrvatske, te po jedan iz Austrije i Mađarske). Očekuje se da će jedan od uvjeta, kod prijelaza radnika, biti da im se dvije godine neće moći otkazati.

Za sada je prodan samo jedan prostor u zgradi Transadrie (oko 120 četvornih metara), pa ostaje prema bivšim i sadašnjim radnicima dug s osnova plaća i drugih potraživanja. Očekuje se da će se dio potraživanja početi isplaćivati tijekom travnja ili svibnja ove godine.

Dogovoreno je održavanje skupa zaposle-nika na kojem bi se zaposlenici informirali o najavljenim planovima. Istovremeno je odvjetnik zaposlenika zatražio održavanje skupštine vjerovnika. (dp)

S obzirom da je započela 2014.

godina, uobičajeno je da sumi-

ramo aktivnosti članova SPH u

jadroliniji kroz 2013. godinu.

Želimo Kolektivni ugovor za radnike na kopnu!

Kolektivni ugovori

Kapetan Mucić i članice SPH u Jadroliniji

Zaposlenice Jadrolinije u Rijeci

brod Dubrovnik

13br. 77 • siječanj 2013

- A, di ti žena radi, što je po zani-manju?

- Žena mi radi na brodu, na jahti. Ona ti je pomorac.

- A, lipo li bi bilo imati takvu ženu: nema je doma 6-7 miseci, nema gunđanja, šalje lovu, ne moram raditi, a kad dođe kući, ono par miseci zimi, lipo se najviše volimo i jedno uz drugo grijemo!

Ovako u šali (a možda i ne), komentiraju moji muški

prijatelji, govoreći da sam ideal njihove žene. Zvuči li vam ovo poznato? Dok sam bila mala, sjećam se ovakvih i sličnih komentara maminih prijateljica kojima su muževi bili pomorci. I nikad nisam do kraja mogla razumjeti zašto one tako govore za svoje muževe. Neke od njih su znale reći, da bi jedva čekale da im muž opet ode na more, jer su navikle na svoj mir i život bez njega, koliko god im je teško odgajati djecu same ili uz pomoć djeda i bake.

Sada razumijem što to znači biti pomorac. A, još više osjećam na svojoj koži što znači biti žena pomorac. Iako nisam školovani pomorac, druge sam struke, zaposlena sam na jahtama, evo sad već petu sezonu. Interesantno je kako sam u ranoj mladosti bila zaljubljena u more i brodove, kasnije me život odveo i daleko od mora u Zagreb. I nikada mi nije palo na pamet raditi to što sada radim. No, dogodilo se i to. Kad si za nešto određen, tamo ćeš biti

i postavljen, ma makar ti to i ne planirao. A, biti žena pomorac i raditi na jahtama u mom osobnom slučaju izgleda ovako: pojaviš se na intervjuu s kapetanom tj. zapovjed-nikom (širok je pojam kapetana i sve je manje onih pravih) jahte. Onaj koji je profesionalan gledat će te strožim pogledom u oči, postavljajući ti pitanja i odgovarati na postavljena. Onaj koji nije profe-sionalan, prvo će te odmjeriti od glave do pete, pomno proučavajući svaki ženski atribut, pa tek onda nakon nekoliko minuta započet će intervju. Sa agencijama i agentima manje-više je jednako. Ukrcaš se na jahtu, koja je svaka priča za sebe i nepotrebno je uopće uspoređivati one bolje od lošijih i obrnuto. Uglavnom, nepisano pravilo je da žena na jahti „mora“ biti u vezi sa nekim. Ili je to kapetan, časnik , kapo makine ili koji drugi član posade. To ti odmah “pripišu”, unatoč tomu što s nijednim muškim članom posade nemaš ama baš ništa, osim dobre poslovne suradnje ili prijateljstva. Sve ovo se događa zahvaljući kolegicama iz zemalja bivšeg SSSR-a, ili pak kolegicama iz iznimno siromašnih zemalja istočne Europe ili s Filipina koje pristaju na „sve i svašta“, čak se i same nude, samo da zadrže posao i poziciju na jahti. I sama sam imala „ulete“ od kolega, ali kad ih odbiješ riskiraš da

budeš iskrcana, jer potom ucjena stupa na vidjelo. Bogu hvala nitko me nikada nije iskrcao, jer kad bih takvo što primijetila, sama bih dala otkaz i takve neprofesionalne kolege napustila. Usudim se reći, da sam radeći na brodu naučila mnogo toga, jer sam u većini slučajeva imale dobre školovane kapetane i s dugogodišnjim iskust-vom navigacije na svim vrstama broda (ne samo one sa odrađenim tečajem Yacht Master-a u trajanju od 25 dana i eto ti „kapetana“), a

i sama, kao žena, sam pokazivala veliki interes za naučiti što više o samoj navigaciji, i uopće o sigurn-osti na brodu. Načila sam i brusiti, bojati, raditi muške poslove, davati koordinate u manovri i biti na krmi i cimu bacati i jahtu vezati. Nije mi jedini interes pružiti vrhunsku uslugu vlasnicima i gostima, već i biti od koristi kolegama kad se to od mene traži. No, pojedine moje kolegice koje pate poprilično od morske bolesti, te nemaju nikakvu želju niti malo naučiti nešto više o

brodu ponajprije svoje sigurnosti radi i dalje imaju osiguran posao, jer se 24 sata smješkaju pojedinim članovima posade ili gostima, te „onim“ načinom osiguravaju sebi radna mjesta, oduzimajući posao sposobnim kolegicama. Bilo kako bilo, navigare neccese est, unatoč ugovorima od 6-9 mjeseci i odsut-nosti iz rodnog grada, daleko od obitelji i prijatelja.◘•

Tekst i slike Julijana AleksićChief stewardess

Ukrcana na jahtiIskustvaUtiha u luci

Posada

BrušenjePriprema stola

14

Sve je počelo rano ujutro, u 6.57 sati, MRCC Fort de France

objavljuje poziv za pomoć: jedna osoba (Gareth Stephen Geof-frey Doran rođen u Aucklandu) s jedrilice traži trenutnu pomoć/evakuaciju. Tri minute kasnije

brod za prijevoz rashlađenih tereta Lady Račišće (IMO 9160724, godina izgradnje 2000., gt 11.443, dwt 12.912, vlasnik Lady Naviga-tion, manager Korkyra Shipping Ltd iz Korčule, zastava Marshall Islands) kreće prema dojavljenoj

poziciji koja se nalazi oko 30 nautičkih milja od položaja broda. Istovremeno se javlja MRCC Fort de France da brod kreće upomoć. Sat vremena kasnije, u 8.00 sati, kontaktira se Gareth Doran putem SATB i ažurira položaj jedrilice. U 8.29 sati MRCC javlja novi položaj jedrilice u nevolji, a u 9.25 zamijećena je jedrilica te uspostav-ljen kontakt s Garethom Doranom putem VHF 16.

U 10.40 brod se približio jedrilici, a Gareth Doran uspjeva skočiti na spuštenu mrežu s jedrilice. Bilježi se položaj broda : 12° 45,4’N/47° 53.8’W. Spašavanje završava u 10.50 sati, obavještava se MRCC. Jedrilica je još uvijek na površini, EPIRB je uključen, ali se konstatira

da jedrilica tone. Doran je pozvao upomoć, jer je jedrilica (Tangaroa, dužine 8,8 metara) imala prodor mora. Lady Račišće nastavlja plovidbu prema luci Paramaribo.

Brodolomac je u dobrom zdravstvenom stanju, posada mu daje suhu odjeću te toplu hranu. Uspio je spasiti malu torbu u kojoj je imao privatni satelitski telefon, dnevnik, putovnicu i druge private dokumente.

No, dolaskom na brod, krenulo je rješavanje novog problema: za iskrcaj na Barbados trebala je biti ishodovana ulazna viza. Skenirani su njegovi dokumenti i poslani vlastima u Republici Surinam. Doran je rođen trećeg prosinca 1977. godine što znači da je spašen samo nekoliko dana nakon rođendana…Lady Račišće je plovio iz Rotterdama za Para-maribo.

Doran je iskrcan u luci Paramari-bo 17. prosinca u 17.00 sati.

Vijest o spašavanju objavila je novozelandska televizija petog siječnja ove godine pod naslovom “Kiwi sailor lucky to be alive after failed Atlantic crossing”: novoz-elandski mornar može biti sretan što je živ nakon je njegova avan-tura prelaska Atlantika postala velika greška. Civilni inžinjer s prebivalištem u Londonu Gareth

Doran krenuo je iz Španjolske za Barbados 16. studenog. Mjesec dana kasnije, kada se nalazio nasred Atlantika, njegova 8,8 metarska jedrilica počela je propuštati more.

- Kroz otvor, brod se punio morem. Valovi su bili visoki pet metra, a vjetar je puhao brzinom od 35 čvorova. Svaki 25. val je bio visok osam metara.

Na upućeni mayday poziv odgovorio je hrvatski kontejnerski brod, ali se suočio s teškoćama u spašavanju usred oceana od strane velikog broda.

- Kao kamikaze skočio sam s jedrilice na mrežu…Kada sam se uhvatio za mrežu, dalje je bilo lako.

Njegova majka Gayleen Doran uopće nije znala što se dogodilo njezinom sinu, ali je zahvalila spasiteljima.

G. Doran plovio je prema Barba-dosu gdje je namjeravao ostati na odmoru. Izjavio je da, zasad, nema planova za povratak na more. • (dp)

Tijekom 2014. godine kompanija Brodospas će osigurati punu

zaposlenost svojih brodova i hrvatskih pomoraca. Kompanija se u potpunosti pridržava Nacio-nalnog kolektivnog ugovora i garantira isplatu plaća i dodataka na plaću, kompanija će i dalje stimulirati dodatno kvalitetno izvršavanje poslova. Pored toga, Brodospas će posadama brodova u međunarodnoj plovidbi i dalje refundirati doprinose za obvezna osiguranja tijekom 2014. godine.

Očekuje se da će se tijekom lipnja održati sastanak vezano za moguće izmjene i dopune Posebnih dodataka.

Napokon KU za hrvatske pomorce na FeederCrew BV Vessels

Istoga dana je u Splitu potpisan i kolektivni ugovor za hrvatske pomorce koji plove na kompaniji Feederlines BV. Kapetan Neven Cvitanović, direktor agencije za ukrcaj pomoraca Modin Crew iz Splita i pomoćnik glavnog tajnika SPH za kolektivno pregovaranje na taj način osigurali su radna prava za preko 100 hrvatskih pomoraca koji plove na brodovima nizozemske kompanije za prijevoz rasutog tereta i kontejnera.

Ugovor je stupio na snagu 1.siječnja 2014. godine i vrijedi do 31. prosinca 2014. godine. Svim članovima SPH ugovor je dostupan na pregled putem naše internetske stranice i u svim uredima SPH.

Potpisan protokol s Norveškom udrugom brodara

U prosincu je održan sastanak SPH s predstavnicima Norveške udruge brodara (NSA) i Norveških pomorskih sindikata (NSU), koji se odnosio na reviziju kolektivnog ugovora zaključenog u Dubrovniku 3. listopada 2012. godine. Radi se o dva KU: Model agreementu koji se odnosi na hrvatske pomorce ukrcane na brodove koji nisu registrirani u norveškom registru brodova (FOC brodovi) i one koji su dio Norveškog međunarodnog

registra brodova (NIS). Na sastanku je pregledan protokol

tijekom potpisivanja KU kojim se kontrolira već ispregovarano i osta-je na dogovoru da će SPH dostaviti pismo u kojemu će se obrazložiti problemi vezani uz ozljede na radu i kompenazije u slučaju istih. Nakon osvrta na činjenicu da je kompanija GEARBULK otkazala radna mjesta hrvatskim pomorcima prošle godine, ustanovljeno je da u 2014. neće biti takvih potresa.

Dogovoreno je povećanje osnovnih plaća za sve pozicije na brodovima (suhi teret i tankeri) s 1. siječnjom 2104. godine. brodari su odbili razgovor o većem povećanju plaća zbog lošeg stanja na tržištu te je takva mogućnost prebačena za redovne pregovore krajem 2014. godine. SPH je također predložio uvođenje tablica plaće za LPG i LNG brodove; pojavljuje se sve više investitora koji ulažu u taj sektor brodarstva, a naredne tri godine donijeti će osjetno povećanje tonaže i s time utjecati na pad vozarina, što posljedično znači i veći pritisak na troškove posade. Ovim prijedlogom ćemo podignuti ljestvicu i zaštititi donju granicu plaća hrvatskih pomoraca u tom sektoru.

Prijedlog je ušao u službeni protokol uz punu podršku kolega iz Norveške koji zapošljavaju hrvatske pomorce, da se poveća broj kadeta i asistenata kako bi se osigurala smjena generacija i održala postojeća zaposlenost hrvatskih pomoraca. • (bm)

Spašen Kiwi usred Atlantika

Plava vrpca 2014

Potpisani Posebni dodaci u Brodospasu

Kolektivni ugovori

Posada:

Željan Šmit (zapovjednik), Ivan jerončić (prvi časnik), goran Krstulović (drugi časnik), Mario curkov (treći časnik), ante Kazimir i Ivo Milović (vježbenici), antun Franić (vođa palube), Ivan Unković i Matko Turić (kormilari), Teo Žuvela (tesar), Ćeljko jukić (upravitelj stroja), ante jurjević (drugi časnik), Krešimir gugić (treći časnik), Frano Silić i goran Šeparović (četvrti časnici), Toni Kriletić i Božidar Čagalj (vježbenici), Dinko Kundera (električar), Nenad Karapanđa (mehaničar), Duško Škaro (konobar) i Slobodan Strbad (kuhar).

Doran na jedrilici Tangaroa

Počele su pristizati kan-

didature za dodjelu Plave

vrpce za 2014. godinu.

Posada broda lady

Račišće je na atlantiku 16.

prosinca 2013. spasila no-

vozelandskog jedriličara.

Mladen Brodarić

U Splitu su 23. siječnja

izvršni direktor kom-

panije Brodospas, Mladen

Brodarić i predstavnik Sin-

dikata pomoraca Hrvatske

Vladimir Svalina potpisali

Posebne dodatke Nacio-

nalnom kolektivnom

ugovoru za hrvatske

pomorce na brodovima u

međunarodnoj plovidbi,

koji su stupili na snagu 1.

siječnja 2014. i vrijede do

31. prosinca 2014. godine.

15br. 77 • siječanj 2013

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr; jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: lmisic@sph.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: nmelvan@sph.hr, kseverdija@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: rperic@sph.hr

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr

SPH Adresar

www.sph.hr

Na poziv posade tankera FT Sturla (IMO

9447287, izgrađen 2009. godine, grt 5.113, dwt 7.598, vlasnik Genoa Tank-ers Ltd., manager Petrolifera Tankers S.p.A iz Genove, zastava Italija ) brod je posjetio inspektor ITF-a Romano Perić: posada se žalila na kašnjenje plaće. Iako je poziv primljen tjedan dana ranije, stigao je prekasno jer je brod već bio isplovio, ali nakon ticanja talijanskih luka brod se 23. siječnja vratio u Bakar. Ukupno dugovanje prema posadi je oko 60.000 eura.

Na brodu je bila talijanska i rumunjska posada koja je bila spremna odbiti isplovlja-vanje zbog kašnjenja plaća. Naime, ugovorom (potpisali su ga talijanski sindikati) je

utanačeno da plaća smije kasniti 15 dana, a kašnjenje je doseglo 21 dan.

Inspektor ITF-a je kontak-tirao managera iz Genove koji je, nakon što je obaviješten o mogućnosti da brod ne isplovi, poslao pismeno jamstvo da će plaća biti isplaćena u roku od četiri dana. Posada je prih-vatila ponudu s obzirom da brod plovi unutar Jadrana

i da se u svakom trenutku može intervenirati ukoliko se jamstvo ne ostvari. Brod je redovno isplovio iste večeri.

Ovo je još jedan prim-jer kako bi posade trebale reagirati u slučaju kašnjenja plaća – treba reagirati odmah, jer svako odugovlačenje stvara veće dugove koje više nije jednostavno utjerati. • (dp)

Nakon što je SPH orga-nizirao repatrijaciju za

11 hrvatskih pomoraca s napuštenog broda CGM Tiger (IMO 8705955, izgrađen 1991. godine, grt 2.997, dwt 3.444, vlasnik i manager Cryo Gas Med Srl iz Genove, zastava Panama) koji su ostali bez osnovnih uvjeta za život i plaće za zadnja četiri mjeseca u Istanbulu, pomoć su zatražila i četiri hrvatska pomorca s broda CGM Leop-ard (IMO 8705943, izgrađen

1990. godine, grt 2.997, dwt 3.428, vlasnik Cryo Gas Med Srl iz Genove, manager Gemaship LLP iz Lugana, zastava Panama).

U trenutku poziva brod se nalazio na sidrištu u Limas-solu, a posada je prijavila da nisu dobili mjesecima plaću. Pomorci s broda CGM Tiger je repatrirana tek kada su osigurana njihova potraživanja s osnova zaosta-lih plaća i kada više nije bila neophodna njihova prisutnost

na brodu.Zanimljivo je da oba broda

nisu nepoznata SPH: prije nekoliko godina, pod imen-ima Ruby Star i Sapphire Star, bili su zaustavljeni pred riječkom lukom zbog neis-plate plaća. I tada je na njima bilo hrvatskih pomoraca, a slučaj je riješen: posada je isplaćena, a vlasnik Pianura Armatori je brodove prodao. Nakon toga taj brodar je ostao bez svih brodova u floti. • (dp)

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir Svalinaglavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

Pridružite nam se na društvenim mrežama:

Uspješna akcijaITF inspektora u Bakru

Iz dnevnika ITF inspektora

Repatrirana posada CGM Tiger - posada CGM Leopard traži pomoć

Slučaj

16

· Ne stvarajte odvojene grupe

· Ne optužujte druge

· Često hvalite druge

· Utomite svoj ego

· Pomažite drugim članovima posade

· Ne miješajte profesionalni i osobni život

· Ne širite glasine, negativne tračevei ogovaranja

Jeste li znali – o ribama

· Većina ruževa za usne sadrži riblje ljuske

· Morski psi su jedine ribe koje imaju očne kapke

· Većina riba ima u tijelu malo soli

· Meso morskih pada je slano kao i more u kojem žive

· Većina riba ne može plivati unatrag

· Morska zvijezda nije riba

7 savjeta da budete voljeni na brodu

JEDAN ODTRAJEKATA

U FLOTI“JADRO-LINIJE”

“ANTI-AIRCRAFTMISSILE”

KEMIJSKISPOJ

IZVEDEN IZAMONIJAKA

OTOK UFILIPINIMA

TAJLAND

NAGRADAKOJU

ODNEDAVNODODJELJUJE

SINDIKATPOMORACAHRVATSKEFRANCUSKIDEPARTMAN

(GLAVNIGRAD BOURG-

EN-BRESSE)

POČETAKPROBAVNOG

TRAKTA

SKUPLAIKA

AUTOR:VALTER

STARO-ATENSKI

DRŽAVNIKI STRATEG

SPJEVOKRUTNIVLADARI,DESPOTI

ŠESTIMJESEC

ŽIDOVSKOGKALENDARA

PRIJE-VREMEN

KUĆNI DUHSTARIH

RIMLJANA

NAMRGODEN

“OPLOŠJE”

LORDANZAFRANOVIĆ

DRŽAVA UZAPADNOJ

AFRICI(GLAVNI

GRAD LOME)

AUSTRIJA

AMERIČKAGLUMICA,

OSKAROVKAMARISA

ALICIA KEYS

GLUMICAKUDROW

LAUREATISU ZA

ZASLUGE USPAŠAVANJU

DOBILI ....

ŠIMOEŠIĆ

PROZOR

UTABANASTAZA USNIJEGU

OGULIN

DIO TIJELAU NEKIH

ŽIVOTINJA

KONJSKAOPREMA

GLAVNI GRADAMERIČKESAVEZNEDRŽAVE

MINNESOTE

POPULARNASPLITSKA

PJEVAČICA,JELENA

PARIŠKINOGOMETNI

KLUB

“RIZMA”

BELGIJA

ČOVJEK KOJIIMA VISOKILI NIZAK

KRVNI TLAK

STAROGRČKONASELJE NA

MJESTUCAVTATA

“ŠAHOVSKINOKAUT”SPLITSKAGRADSKAČETVRT

STAROGRČKIBASNOPISAC

NOSITELJPRVOG

SVEĆENIČKOGREDA

PREVODITELJVELIKANOVIĆ

STRUČNJAK

GIBANJETEKUĆINE

KROZ OPNU

SMOČNICA,OSTAVA

JEDINICAEL. NAPONA

OSOBE ŠTOIH JE SPASIO

BRODLAUREAT IZKRIŽALJKE

NJEMAČKA

AMERIČKIIZVIDAČ

UPRAVNOPODRUČJE

NAJMLADAŽENA MU-

HAMEDOVA

PRILOG;U DALJINU

POMICANJEROKA (MN.)

RIJEKA KOJAPROTJEČE

KOSOVSKOMMITROVICOM

ALPSKI VRHU SLOVENIJI

KODKOBARIDA ARIJAN

OD MILJA

“JADRO-LINIJIN”TRAJEKT

OSNIVAČKR ĆANSTVA,

SIN BOŠ

ŽJI

VELIKAPOSUDA ZA

KUPANJE

POLA NJIVEDIO TIJELA

IZMEDUVRATA I

NADLAKTICE

“RESEARCHGRANTS

OFFICER”

OPERASERGEJARAHMA-NJINOVA

DUGARIJEKA U

FRANCUSKOJ

INDIJSKAGOVEDA

KISIK

“RUBALJ”

NEPROFE-SIONALACPACIFIČKAOTOČNADRŽAVA

ERBIJ

STANJEVELIKOG

UZBUDENJA

SRAZ

NOVINARNOVE TV,MISLAV

RIMSKI: 50

“DRUŠTVOTJELESNIHINVALIDA”

TV-REDATELJĆŠOŠTARI

RADOJKAŠVERKO

AFRIČKAPTICA

SLIČNA RODI

UKUSNAMORSKA

RIBA

LAUREAT IZSTARIGRADA,

SPASIOAUSTRIJSKE

TURISTE

KUĆE-PAZITELJICA

GLUMACKOJI TUMAČI

JAMESABONDA,DANIEL

“AMPER”

UZETI PLODSA STABLA

SUVREMENIHRVATSKIKAZALIŠNIREDATELJ

PREDSTOJNIKNEKIH

SAMOSTANA

STRANASVIJETA

KIRIJ

GRAMATIČKIROD KOJIOZNAČUJE

MLADA BIĆAKOJIMA NETREBA ISTI-CATI SPOL,TE STVARI I

KOJE NEMAJUSPOLA

DIO GLAVEISPOD USTA

SPASIO IHJE NAŠ

LAUREAT

“INTERNAT.BOXINGUNION”

PROKOP NABOJIŠNICI

MITSKI ZE-USOV OTAC

UVENULICVIJET

SLOVENSKASKIJAŠICA,

ANA

UTEMELJITELJPRIZNANJA

IZ KRIŽALJKE

KNEZZAPADNIH

GOTALUČKI GRADU FINSKOJ

PRODAVAČPO KUĆAMA

SLAVNIBRAZILSKI

NOGOMETAŠ

NOVAC UJ. AFRICI

OVOGODIŠNJIBROD

LAUREAT

Kuhinja

Mornarski ossobuco

Sastojci za 4 osobe: 4 šnite tunjevine (trbuh), 2 krumpira, 2 zrele rajčice, čaša suhog bijelog vina, 1 bijeli luk, maslinovo extravergine ulje, brašno, bijeli papar, sol. Dodatak: peršin, limunova kora, režanj češnjaka, maslinovo extravergine ulje

Priprema: skuhajte krumpir i ohladite. Bacite rajčice na 2 minute u vrelu vodu, ogulite ih i nasjeckajte. Narežite luk te ga lagano pirjajte 10 minuta na ulju u velikoj posudi u koju će stati šnite tune. Dodajte pola čaše vina. Kada vino ispari dodajte rajčice te kuhajte 10 minuta dodajući vodu kako bi održavali vlažnost. Pobrašnite šnite tunjevine te ih lagano popržite na malo ulja s obje strane. Posolite i stavite u posudu u kojoj su luk u rajčica. Popaprite i kuhajte 5 minuta na laganoj vatri.

Dodatak: fino nasjeckajte češnjak, peršin i koru limuna. Na smjesu kapnite ulje.

Ogulite krumpir i razrežite na poprečne šnite. Na svaku šnitu tunjevine stavite šnitu krum-pira (simulacija kosti - osso). Nasred krumpira žlicom stavite “dodatak” (simulacija rupe- buco). Pazite da rub krumpira ostane vidljiv kako se ne bi izgubio efekt “ossobuco”. S ostatkom “dodatka” pospite tunu i servirajte.

Kontakt povjerenika Dunavskog Lloyda

Branka Štivičića, povjerenika SPH za Dunavski Lloyd iz Siska moguće je kontaktirati na službeni mobitel broj 099 308 0364. Istovremeno, SPH otvora svoj ured u Davoru, čime će biti stvoreni uvjeti za bolju komuni-kaciju s članstvom, a detalje o adresi i radnom vremenu objeviti ćemo u najskorije vrijeme.

Vincent GiannopoulosSeafarers’ InternationalUnion of Canada1333 Saint-Jacques StreetMontrealQuebecTel: +1(0)514 931 7859Fax: +1(0)514 931 0399Mobile: +1(0)514 970 4201Email: giannopoulos_vincent@itf.org.uk Darren ProcterNational Union of Rail, Maritime and Transport Workers (RMT)Southampton Office2nd Floor, The PodiumQueens Keep1-4 Cumberland Place,SouthamptonSO15 2BHMobile: +44 (0)7949 246219Email: procter_darren@itf.org.uk Liam WilsonNational Union of Rail, Maritime and Transport Workers (RMT)106 Crown Street

Aberdeen AB11 6HJTel: +44 (0)1224 582 688Mobile: +44 (0)7949 246219Email: wilson_liam@itf.org.uk

Louis GomesNational Union of Seafarersof India - NUSI Bhavan4 Goa StreetBallard EstateMumbai- 400 001Tel: + 91 22 22 618368Fax: + 91 22 22615929Mobile: + 91 8080556373e-mail: gomes_louis@ itf.org.uk Gerard FlanaganServices, Industrial, Professional and Technical Union (SIPTU)3rd FloorLiberty HallDublin 1Tel: + 353 (0)1 8588214Fax: + 353 (0) 1 6865567Mobile: + 353 (0) 879890791E-mail: flanagan_gerard@itf.org.uk

Novi ITF inspektori

“...Barmen me uputio čistaču cipela, čistač cipela uputio me Vama ...”