POMORSKO RATNO PRAVO

1. Pojam i izvori pomorskog ratnog prava. Pomorskim ratnim pravom reguliraju se odnosi u pomorskom ratu izmeu drava u oruanim sukobima te izmeu tih drava i neutralnih drava.zvori pomorskog ratnog prava su meunarodni ugovori, meunarodni obiaji kao dokaz dobre prakse prihvaene od strane prava, te opa naela prava koja priznaju civilizirani narodi. 2. Povelja Ujedinjenih naroda iz 1945. godine ciljevi i sadraj. Ciljevi ujedinjenih naroda su odravati meunarodni mir i sigurnost i u tu svrhu poduzimati djelotvorne kolektivne mjere radi spreavanja i otklanjanja prijetnji miru, kao i radi suzbijanja ina agresije ili drugih naruavanja mira, te ostvarivati mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde meunarodnog prava ureenje ili rjeavanje meunarodnih sporova ili situacija koje bi mogle dovesti do naruavanja mira. 3. Deklaracija o naelima meunarodnog prava i prijateljskim odnosima i suradnji izmeu drava u skladu s Poveljom UN, 1970. ciljevi i sadraj. Istie kao osnovno naelo da se drave u svojim meunarodnim odnosima moraju suzdravati od prijetnje silom ili uporabe sile koje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave ili na bilo koji nain nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda.Naela Povelje koja su unesna u Deklaraciju osnovna su naela meunarodnog prava te Povelja poziva sve drave da u svom meunarodnom ponaanju budu voene tim naelima i da razvijaju meusobne odnose na temelju strogog potivanja navedenih naela.4. Konferencija o sigurnosti i suradnji u Europi, Zavrni akt iz 1975. ciljevi i sadraj. Naglaava naelo suzdravanja od prijetenje silom ili uporabe sile po kojem se drave sudionice obvezuju u svojim meusobnim odnosima, kao i uope u meunarodnim odnosima, suzdravati se od prijetnje ili uporabe sile to su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave ili su na bilo koji nain nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda i s ovom deklaracijom.Sve drave sudionice suzdravati e se od bilo kakvih ina koji znae prijetnju silom, odnosno neosrednu ili posrednu upotrebu sile protiv druge drave sudionice. Nepovredivost granica, teritorijalna cjelovitost drava i neuplitanje u unutarnje poslove (sadraj)5. Nabrojite etiri enevske konvencije o zatiti rtava rata i Protokole kojima su dopunjene. konvencija-enevska konvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu od 12.kolovoza 1494. 2.konvencija- enevska konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru od 12. Kolovoza 1949.3.konvencija-enevsku konvenciju o postupanju s ratnimm zarobljenicima od 12.kolovoza 1949.4.konvencija-enevsku konvenciju o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata od 12.kolovoza 1949.nazvanu etvrtom konvencijomPotvrujui enevske konvincije iz 1949. Doneseni su Dopunski protokol enevskim konvencijama 12.kolovoza 1949. O zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba ( Protokol I.) i Dopunski protokol enevskim konvencijama od 12.kolovoza 1949. O zatiti rtava nemeunarodnih oruanih sukoba( Protokol II.), oba usvojena u enevi 8.lipnja 1997., kao i Dopunski protokol enevskim konvencijama od 12.kolovoza 1949. o dodatnom znaku raspoznavanja (Protokol III )6. enevska konvencija o poboljanju poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu iz 1949. godine ciljevi i sadraj. Primjenjuje se na ranjenike i bolesnike koji obuhvaeni kategorijom pripadnika oruanih snaga strane sukoba, kao i na pripadnike milicija i dobrovoljaknih odreda koji ulaze u sastav tih oruanih snaga. Ova konvencija nalae da se prema ranjenicima i bolesnicima treba postupati ovjeno i njegovati ih bez ikakvog nepovoljnog razlikovanja utemeljenog na spolu, rasi, dravljanstvu ili bilo kojem drugom kriteriju. Strogo je zabranjen svaki napad na njihov ivot te njihovo ubijanje, namjerno ne pruanje medicinske pomoi ili njege itd. Nepokretne ustanove i pokretne saniterske jedinice saniterske slube nemogu nikako biti predmet napada...7. enevska konvencija o poboljanju poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca u oruanim snagama u ratu na moru iz 1949. godine ciljevi i sadraj. Navodi da se pripadnici oruanih snaga i ostale osobe koje se nau na moru, a koje su ranjene, bolesne ili su brodolomci, potuju i tite u svakoj prilici. S ranjenicima, bolesnicima i brodolomcima strana e sukoba u ijoj se vlasti budu nalazili postupati ovjeno i njegovati ih bez ikakvog neponovljivog razlokovanja utemeljenog na spolu, rasi, dravljanstvu, vjeri, politikom miljenju ili bilo kojem slinomm kriteriju.Druga konvencija e se primjenjivati na ranjenike, brodolomce i bolesnike na moru koji su obuhvaeni kategorijom pripadnika oruanih snaga strane sukoba, kao i na pripadnike milicija i dobrovoljakoh odreda koji ulaze u sastav tih oruanih snaga.8. enevska konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima iz 1949. godine ciljevi i sadraj. Ova konvencija pod ratnim zarobljenicima koji su pali pod vlast neprijatelja podrazumijeva pripadnike oruanih snaga strane sukoba, pripadnike milicija i dobrovoljakih odreda koji ulaze u sastav tih oruanih snaga. Ratni zarobljenici su u vlasti neprijateljske sile ali ne i pojedinca ili vojnih jedinica koje u ih zarobile. Sila koja ih uva odgovorna je za postupak koji se prema njima primjenjuje. Sila koja ih dri moe mih predati samo sili koja je strana ove konvencije. ovjeno postupanje s ratnim zarobljenicima obveza je neprijateljske sile. Svaki propust ili in sile koja ih dri, a koji prouzroi smrt ili dovede u ozbiljnu opasnost zdravlje ratnog zarobljenika, zabranjen je. Zarobljenici imaju pravo na potovanje linosti i asti.9. enevska konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata iz 1949. godine ciljevi i sadraj. titi osobe koje se u sluaju sukoba iili okupacije, u bilo kojem trenutku i na bilo koji nain nau u vlasti strane sukoba ili okupacijske sile iji nisu dravljani. Odnosi se na cjelokupno stanovnitvo zemalja u sukobu bez ikakvog nepovoljnog razlikovanja.10. Nabrojite Hake konvencije ratnoga prava iz 1907. godine, koje se odnose na rat na moru. konvencija (VI.) o poloaju neprijateljskih trgovakih brodova za izbijanja neprijateljstva , 1907.2.konvencija (VII.) o pretvaranju trgovakih brodova u ratne, 1907.3.konvencija(VIII.) o polaganju podmorskih automatskih kontaktnih mina, 1907.4.konvencija(IX.) o bombardiranju od strane pomorskih snaga u vijeme rata, 1907.5.konvencija(XI.) o nekim ogranienjima vrenja prava plijena u pomorskom ratu, 1907.6.konvencija (XIII) o pravima i dunostima neutralnih sila u sluaju pomorskog rata, 1907.11. Ciljevi i sadraj Hake konvencije (VI) o postupanju s neprijateljskim trgovakim brodovima prilikom izbijanja neprijateljstava. Propisuje da kada se trgovaki brod neke od zaraenih strana nae u neprijateljskoj luci poeljno je dopustiti mu da slobodno izae odmah ili u razumnom roku koji mu je odobren te da se poto dobije propusnicu izravno uputi u odredinu luku ili drugu luku koja mu se odredi. Isto vrijedi za brod koji je napustio posljednju polaznu luku prije poetka rata i koji je uao u neprijateljsku luku neznajui za neprijateljstva. Neprijateljska roba moe se zadrati i poslije rata vratiti bez odtete ili rekvirirati uz odtetu zajedno s brodom ili odvojeno.12. Ciljevi i sadraj Hake konvencije (VII) o pretvaranju trgovakih brodova u ratne. Daje pravo dravama da svoje trgovake brodove pretvaraju u ratne pod uvjetom da pretvoreni brod mora biti stavljen pod neposrednu vlast, kontrolu i odgovornost drave iju zastavu nosi, da mora nositi vanjske znakove raspoznavanja ratnog broda, da zapovijednik broda mora biti u slubi drave, uredno postavljen od nadlene vlasti i uvrten u popis oficira ratne mornarice, a posada mora biti podvrgnuta pravilima vojne discipline, da se pretvoreni brod mora u svemu pridravati ratnog prava i ratnih obiaja te da drava koja je izvrila pretvaranje nekog broda u ratni mora to to prije provesti u popisu svojih ratnih brodova. Nije odreeno gdje se moe obavljati pretvaranje trgov brodova u ratni.13. Ciljevi i sadraj Hake konvencije (VIII) o polaganju podmorskih automatskih mina na kontakt. Zabranjuje postavljanje neusidrenih, automatskih kontaktnih mina osim ako su izraene tako da postaju nekodljive najvie jedan sat nakon to je onaj tko ih je postavio nad njima izgubio kontrolu. Takoer je zabranjeno postavljati usidrene automatske kontaktne mine koje ne postaju nekodljive im se otkae sa sidra. Zabranjeno je postavljanje i torpeda koja nepostaju nekodljiva kada promae cilj.14. Ciljevi i sadraj Hake konvencije (IX) o bombardiranju od strane pomorskih snaga u vrijeme rata. Istie da je zabranjeno bombardiranje od strane pomorskih snaga luka, gradova, sela, naselja ili zgrada koji nisu branjeni i da mjesto ne moe biti bombardirano zbog injenice to se ispred njegove luke nalaze usidrene automatske kontaktne mine. Zabranom bombardiranja nisu ukljuene vojne utvrde, vojne i mornarike ustanove ratne mornarice, spremita, oruja ili ratnog materijala, radionice i ureaji koji mogu koristiti potrebama neprijateljske ratne mornarice ili vojske te ratni brodovi koji se nalaze u luci.15. Ciljevi i sadraj Hake konvencije (XI) o nekim ogranienjima pri vrenju prava plijena u pomorskom ratu. Naglaava nepovredivost potanskog dopisivanja neutralaca ili zaraenih strana koje se nalaze na neutralnom ili neprijateljskom brodu, bez obzira na slubeni ili privatni znaaj. Ako je brod uzapen uzapitelj e potansko dopisivanje otpraviti sa najmanjim moguim odgaanjem osim u sluaju povrede blokade na dopisivanje koje je namjenjeno blokiranoj luci ili iz nje izlazi.16. Ciljevi i sadraj Hake konvencije (XIII) o pravima i dunostima neutralnih drava u pomorskom ratu. Obvezuje zaraene strane na potivanje suverenosti neutralne drave i na suzdravanje, na njezinu podruju i u njezinim vodama, od svakoga ina koji bi predstavljao povredu njezine suverenosti. Povreda je neutralnosti i strogo je zabranjen svaki in neprijateljstva, ukljuujui uzapenje i vrenje prava pregleda, poinjen od strane ratnih brodova zaraenih strana u neutralnim vodama.17. Koje uvjete za pretvaranje trgovakih brodova u ratne predvia Haka konvencija (VII) iz 1907. godine? Pretvaranje trgovaknih brodova u ratne ne smije se obavljati u vodama neutralne drave. Ako to jedna strana ipak uini, druga strana moe to smatrati povredom prava i dunosti neutalne drave, jer bi to neutalna drava trebala sprijeiti , ali e se prema takvom brodu ipak odnostit kao prema ratnom brodu.Uvjeti su da pretvoreni brod mora biti stavljen pod neposrednu vlast, kontrolu i odgovornost drave iju zastavu nosi, da mora nositi vanjske znakove raspoznavanja ratnog broda, da zapovijednik broda mora biti u slubi drave, uredno postavljen od nadlene vlasti i uvrten u popis oficira ratne mornarice, a posada mora biti podvrgnuta pravilima vojne discipline, da se pretvoreni brod mora u svemu pridravati ratnog prava i ratnih obiaja. 18. a) Navedite to je sve obuhvaeno zabranom bombardiranja na temelju Hake konvencije (IX) o bombardiranju od strane snaga ratne mornarice u vrijeme rata iz 1907. godine. Istie da je zabranjeno bobmardiranje od strane pomorskih snaga, luka, gradova, sela, naselja ili zgrada koji nisu branjeni i da mjesto ne moe biti bombardirano zbog injenice to se ispred njegove luke nalaze usidrene automatske kontaktne mine.b) to nije obuhvaeno tom zabranom? Zabranom bombardiranja nisu obuhvaene vojne utvrde, vojne i mornarike ustanove ratne mornarice, spremita oruja ili ratnog materijala, radionice i ureaji koji mogu koristiti potrebama neprijateljske ratne mornarice ili vojske te ratni brodovi koji se nalaze u luci.19. a) Pod kojim uvjetima Haka konvencija (XI) o nekim ogranienjima vrenja prava plijena u pomorskom ratu iz 1907. godine odreuje da zapovjednik, asnici i lanovi posade uzapenog neprijateljskog broda nee postati ratni zarobljenici? Pod uvjetom da se formalnim pismenim obeanjem obveu da za vrijeme trajanja neprijateljstva nee poduzimati nikakvu slubu u vezi s ratnim operacijama.b) Koji su brodovi izuzeti od uzapenja prema odredbama ove Konvencije? Oni namjenjeni iskljuivo obalnom ribolovi ili maloj lokalnoj plovidbi kao i njihovi strojevi, oprema i teret.20. a) U kojim e sluajevima, na temelju Londonske deklaracije iz 1909. godine, prijenos neprijateljskog broda pod neprijateljsku zastavu biti valjan? Osim ako se dokae da je takav prijenos izvren radi izbjegavanja posljedica kojima je neprijateljski brod kao takav izloen.b) U kojim e sluajevima taj prijenos biti nitavan? Ako se dokae da takav prijenos nije izvren radi izbjegavanja posljedica kojima je izloen neprijateljski brod.21. to je protuneutralna pomo? Naziv za razliite vrste pomoi i usuga to ih vre neutralni brodovi u korist jedne od strana u oruanom sukobu protivno pravilima o neutralnosti, pa druga strana u oruanom sukobu ima pravo prema takvim brodovima poduzimati mjere predviene meunarodnim ratnim pravom.

22. Koji su laki sluajevi protuneutralne pomoi (neizravna protuneutralna pomo)? Neutralni brod biti e osuen, i openito, imati e status koji se primjenjuje za neutralni brod odgovoran za prijevoz kontrabande, odnosno lake protuneutrane pomoi, ako je poduzeo posebno putovanje brodom radi prijevoza pojedinaca koji su uvrteni u neprijatejske oruane snage ili radi prijenosa vijesti u interesu neprijatelja, kao i u sluaju prijevoza neprijateljskog vojnog odreda, odnosno jedne ili vie osoba koje za vrijeme putovanja izravno pomamau neprijatejske operacije, a te su okolnosti poznate vlasniku broda, brodaru ili zapovijedniku broda.23. Navedite djelatnosti neutralnog broda koje predstavljaju povrede meunarodnog ratnog prava kao tei sluajevi protuneutralne pomoi! Ako izravno sudjeluje u neprijateljstvimaAko se nalazi pod zapovijednitvom ili nadzorom agenta kojeg na brod postavlja neprijateljska vladaAko slui iskljuivo neprijateljskoj dravi i ako je u asu uzapenja iskljuivo namijenjen prijevozu neprijateljskih trupa ili prijenosu vijesti u interesu neprijatelja.24. to je ratna blokada i koje uvjete je potrebno ispuniti za njezinu valjanost? Zatvaranje luke ili obale jedne ili vie drava vojno-pomorskim snagama.Po deklaraciji o pomorskom ratnom pravu blokada se ne smije prostirati izvan luka i obala koje pripadaju ili su okupriane od strane neprijatelja. Da bi blokada bila valjana mora biti uinkovita tj mora biti odravana snagom dostatnom za stvarno spreavanje pristupa neprijatelja. Izjava o blokadi potrebna je takoer za valjanost blokade, a u njoj se istiu dan poetka blokade, geografske granice blokiranog podruja i rok do kojeg je neutralnim brodovima doputen izlazak. Notifikacija izjave o blokadi priopava se neutralnim dravama od strane sile koja izvrava blokadu. (efektivnost, deklaracija, notifikacija)25. to je kontrabanda? Objasnite rezliku izmeu apsolutne i relativne kontrabande. Roba na nautralnom brodu koja moe sluiti u ratne svrhe, zateena na putu za neprijatelja, a zabranjen joj je prijevoz. Ratna kontrabanda dijeli se na apsolutnu i relativnu.APSOLUTNA- obuhvaa naroito oruje svih vrsta, ukljuivo oruje za sportsku svrhu i njen sastavni dio, projektile, patrone i njihove dijelove, barut i eksploziv posebno pripremljen za rat, okvir za pitolje, prednjake za topove, vojne vagone i ratne brodove, ukljuivo amce i njihove dijelove koji su takve prirode da se mogu koristiti samo za ratne brodoveRELATIVNA-predmeti osumnjieni za vojnu upotrebu, primjera radi hrana, krma i ito pogodno za ivotinjsku hranu, odjea, tvornice odjee, izme i cipele pogodne za vojnu upotrebu, zlato i srebro, papirnati novac, brodovi, plovila i amci svih vrsta, povei dokovi, eljezniki materijal, goriva, ulje, barut i eksploziv ne posebno pripremljen za ratnu upotrebu, bodljikava ica, oprema za konje, optika oprema i slino.26. U kojim e se sluajevima smatrati da je apsolutna kontrabanda namijenjena neprijatelju? -27. to znate o postupku s kontrabandom? Roba kontrabande podlijee zapljeni koji izrie pljenovni sud drave koja je uzaptila robu. Ako kontrabanda po vrijednosti, teini, volumenu ili iznosu vozarine ini vie od polovice ukupnog tereta broda, zaplijeni podlijee i brod.28. Kada e se smatrati da neutralni trgovaki brod (u privatnom ili dravnom vlasnitvu) ima neprijateljski karakter? Ako postoji razumna sumnja da se bavi kontrabandom ili krenjem blokade, te se poslije upozorenja namjerno ili nedvojbeno protivi pregledu, ako se koristi neprijateljskim inima u korist neprijatelja, ako je pomoni brod neprijateljskim oruanim snagama.29. Koja su prava i dunosti neutralnih drava? Neutralnost u ratu oznauje s jedne strane stanje neke drave koja ne sudjeluje u ratu izmeu dvije ili vie drugih drava, a s druge strane odnos izmeu zaraene drave i drave koje ne sudjeluje u ratu. Neutralnost je ureena pravilima obiajnog meunarodnog prava, a djelom i pravilima ugovornog prava. Od ugovora znaajni su Parika deklaracija, osma haka konvencija, dijelom jedanaesta haka konvencija, a za rat na kopnu peta haka konvencija. Neutralne drave mogu svojim zakonodavstvom odrediti nain svog ponaanja kao neutralne zemlje. Od pojma privremene neutralnosti treba razlikovati ugovornu ili trajnu neutralnost. O njoj govorimo kada je neka drava obavezna da u svakom ratu ostane neutralne. (vicarska, Austrija, Vatikan i Laos). Od neutralnosti se razlikuju neutralizacija i demilitarizaciju. Prvo oznaava podruje u kojom se ne mogu voditi ratne operacije, premda pripada dravi u ratu, jer je tako utvreno meunarodnim ugovorom. Drugo oznaava meudravnim ugovorom preuzetu obavezu da e s odreenog djela ili cijelog dravnog podruja neke drave povui oruane snage kako bi se smanjila opasnost od sukoba.30. Navedite imovinu koja u ratu na moru moe biti proglaena pomorskim plijenom. U pomorskom ratovanju pomorski plijen jesu neprijateljski ratni i javni brodovi koji ne slue u trgovake svrhe, uz iznimke poput bolnikih i ribarskih brodova. Pomorski plijen su neprijateljski trgovaki brodovi te neprijateljska roba i to bilo da je prevozi neprijateljski ili neutralni brod, odnosno brod pod vlastitom ili saveznom zastavom. U pomorski plijen spada i neutralna roba ako je kontrabanda, pa i sam neutralni brod koji je prevozi, a za razliku od ratnog plijena ti brodovi i toba samim inom uzapenja jo ne postaju vlasnitvom neprijateljske drave.31. Navedite imovinu koja u ratu na moru moe biti proglaena ratnim plijenom. u kopnenom je ratovanju ratni plijen u pravilu pokretna dravna imovina koja padne u ruke neprijatelja, poput novca i drugih dragocjenosti, oruja, streljiva i prijevoznih sredstava.

32. to znate o statusu brodova koji plove u konvoju (brodopratnji)? Konvoj oznaava skupinu trgovakih brodova koji plove pod zatitom, odnosno pratnjom ratnih brodova.Neutralni brodovi u nacionalnom konvoju izuzeti su od pregleda. 33. Kada e lanovi posade uzapenoga neutralnog trgovakog broda postati ratni zarobljenici, iako su dravljani neutralne drave? -34. U kojim e se sluajevima trgovaki brod smatrati sumnjivim, pa e ga ratni brod zaraene drave uzaptiti? Ako se koristi neprijateljskim inima u korist neprijateljaAko je pomoni brod neprijatejskim oruanim snagamaAko se bavi pribavom informacija za neprijateljaAko plovi u konvoju neprijateljskih ratnih brodova ili zrakoplovaAko odbija stati ili se aktivno protivi pregledu ili uzapenjuAko je naoruan na nain da moe prouzroiti tetu ratnom brodu Ako na bilo koji drugi nain u stvarnosti pridonosi vojnim aktivnostima

35. Uzapeni neutralni trgovaki brod ne smije se unititi, ve mora biti odveden u luku koja je primjerena za utvrivanje osnovanosti uzapenja. U kojim iznimnim sluajevima i pod kojim uvjetima je to unitenje ipak doputeno? Iznimno, od strane ratnog broda doputeno je unitenje uzapenog neutralnog broda koji je sam odgovoran za uzapenje i koji se moe unititi ukoliko potivanje gornje obveze uzrokuje opasnost za sigurnost ratnog boda ili uspjenost operacije koju provodi.Prije unitenja broda sve osobe na brodu moraju se sigurno premjestiti, a sve brodske isprave i dokumenti koji se odnose na uzapenje moraju se prenjeti na ratni brod.36. to je ratite? Podruje na kojem zaraene strane u sukobu mogu izvoditi ratne operacije. Obuhvaa kopneni teritorij drava u sukobu, osim neutraliziranih podruja i sanitetskih sigurnosnih zona utvrenih sporazumom strana u sukobu, unutarnje morske vode drava u sukobu, njihovo teritorijalno more i vode koje su pristupne morskim brodovima, zrani prostor iznad kopnenog teritorija i obalnog mora strana u sukobu, kao i otvoreno more, osim njegovih neutraliziranih dijelova.37. to je podruje ratnih operacija? Dijelovi na kojima se zaista vode borbe i vre operativna kretanja.

38. to su ratne zone na moru? Odreeni dijelovi otvorenog mora uz teritorijalno more zaraene drave u kojima se, radi sprijeavanja trgovake plovidbe, postavljaju minska polja i napadaju trgovaki brodovi bez prethodne opomene. 39. Objasnite nie navedene pojmove mounarodnog ratnog prava: Represalije (reprisals) Mjere koje drava poduzima vrijeajui meunarodnim pravom zatiene interese druge drave kao odgovor na protupravni in te druge drave, a sa svrhom da tu drugu dravu prisili na odustajanje od protupravnih ina, odnosno na davanje zadovoljenja.Retorzija (retaliation) Sastoji se u tome to se na neku meunarodnim pravom inae doputenu, ali neugodnu, odnosno interesima drae tetnu mjeru uzvraa protumjerom, koja takoer ne znai povredu meunarodnog prava. U carinskoj i arifnoj politici drava nalazi se niz primjera za mogunost retorzije.40. U kojim iznimnim sluajevima neutralni trgovaki brod smije biti predmetom napada prema Sanremskom priruniku o meunarodnom pravu primjenjivom na oruani sukob na moru iz 1994. godine?Ako postoji sumnja da se bavi kontrabandom ili krenjem blokade, te poslije upozorenja namjerno i nedvojbeno protivi pregleduAko se koristi neprijateljskim inima u korist neprijatejaAko ako je pomoni brod neprijateljskim oruanim snagama i ako plovi u konvoju neprijateljskih ratnih brodova ili zrakoplovakao i u sluajevima da na bilo koji drugi nain u stvarnosti pridonosi vojnim aktivnostima