Ponuda i potranja

to prouava ekonomika?Prouava na koji nain alocirati oskudne resurse.Resursi su:Zemlja (land) svi prirodni resursiRadna snaga (labour) sav ljudski naporZaposlena radna snaga (employed labour)Poduzetnici (entrepreneurs)Kapital (capital) svi resursi koji se koriste u proizvodnji a koje su stvorili ljudiResurs je oskudan ako ga ne bi bilo dovoljno da zadovolji potrebe svih ljudi koji bi ga potraivali u sluaju da je besplatanTri glavna problema alokacije resursa:Koja dobra i usluge trebaju biti proizvedeni i u kojim koliinamaKako bi ta dobra i usluge trebali biti proizvedeni Tko bi trebao konzumirati proizvedena dobra i usluge

Tri tipa ekonomijaCentralno kontrolirana ekonomijaCentralno tijelo u vladi odluuje to se treba proizvoditi, koliko proizvoditi i za koga. Trina ekonomijaNema vladinih intervencijaSudionici na tritu djeluju u vlastitom interesuInterakcija ponude i potranje rjeava probleme alokacijeMjeavina centralne i trine ekonomijeNeke alokacije vri vlada, neke odreuje slobodno trite, a neke odreuju trita u kojima vlada intervenira u ogranienom dosegu.

Oportunitetni troakOportunitetni troak opcije A je ono to gubimo jer nismo izabrali alternativnu opciju (ako ima vie alternativa uzimamo u obzir najbolju). Primjer:Advokat (sat vremena dokolice ili sat vremena rada)studij ili zaposlenje: za vrijeme studija trebaju se platiti trokovi (kolarina, knjige, pribor), recimo 7000 kunaDok osoba nije zaposlena gubi mogui dohodak recimo ukupno 60000 kunaOportunitetni troak godine studija je 67000 kunaOportunitetni troak je subjektivan

Potranja i ponudaPotranja je koliina dobra koje kupci ele kupiti po danoj cijeni pri emu se gledaju sve mogue cijene (potranja je graf)Ponuda je koliina dobra koje kupci ele kupiti po danoj cijeni pri emu se gledaju sve mogue cijene (ponuda je graf)Ponuda i potranja mogu se iskazati grafovima gdje je cijena y-os, a koliina x-osToka ravnotee je ona u kojoj je ponuda jednaka potranji (ravnotena cijena i ravnotena koliina)Po toj cijeni se trite raisti (market clears)Stock market - fleksibilne cijene uvijek u ravnoteiTrite radne snage nefleksibilne cijene treba vremena dok se postigne ravnotea

Ponuda i potranjaKada ponuda prelazi potranju, akumulira se viak proizvoda dolazi do pada cijene to vodi opet na toku ravnoteeKada potranja prelazi ponudu, cijene rastu opet se kree ka toci ravnoteePotranja je funkcija od:CijeneCijene drugih dobaraDohotka potroaaUkusa potroaaPonuda je funkcija od:Cijene proizvoda (usluge)Oportunitetnog troka resursa potrebnih za proizvodnjuTehnologije potrebne za proizvodnju

Determinante potranjeCijena drugih proizvodaSubstituti (proizvodi koji se koriste u istu svrhu, alternative)Vea cijena supstituta povisuje potranju naeg proizvodaKomplementarni proizvodi (koji se konzumiraju zajedno)Povisivanje cijene komplementarnog proizvoda sniava potranju za naim proizvodomNovi proizvod se moe gledati na ovaj nain: kao da je uvijek postojao ali je bio skup i izvan svaijeg dosega, zatim cijena pada i potranje vea od 0, pri tome pomae potranji komplementarnih proizvoda i smanjuje potranju za supstitutima.

Dohodak potroaaS porastom dohotka raste potranja Ako za nekim dobrom pada potranja kad dohodak raste, takvo dobro je inferiorno (npr. jeftine stvari loe kvalitete)Ukusi potroaaModa (mini vs. maxi), stil ivota (prehrambeni proizvodi s manje masnoe i eera,..)Determinante potranje

Determinante ponudeTehnologijaKrivulja ponude odgovara danoj tehnologijiPoboljanje tehnologije poveava ponuduSirovine Krivulja ponude odgovara danim cijenama sirovinaSmanjenje cijena sirovina poveava ponudu

Pomaci u krivuljamaTranslatirana krivulja- promjena u potranji (ponudi)Pomaci po krivulji promjena u potraivanoj (ponuenoj) koliini

Uzroci: oportunitetni troak, cijene sirovina, tehnologija, ukusi, dohodak, cijena drugih dobara

Probitak Probitak potroaaMjeri agregatnu korist za sve kupce na tritu (ukupna vrijednost koju potroai dobiju iznad onog to su platili za dobro)Probitak proizvoaaMjeri agregatni profit proizvoaa na tritu

Kontrola cijenaSlobodno trite dozvoljava slobodno formiranje cijena samo na osnovu ponude i potranje.Kontrola cijena se provodi kroz zadavanje minimalnih cijena (floor prices) ili maksimalnih cijena (ceiling prices) na trituMinimalna cijenaAko je iznad ravnotene cijene, vodi na viak ponude. Maksimalna cijenaAko je ispod ravnotene, slijedi viak potranje i nestaice

Subvencije i porezi Subvencija moe biti usmjerena prema kupcima ili proizvoaimaPrema kupcima: Subvencija - graf potranje ide prema desnoPorez - graf potranje ide prema lijevoPrema proizvoaima: Subvencija - graf ponude ide prema desnoPorez - graf ponude ide prema lijevoSubvencije moemo gledati kao negativne poreze

Kontrola ponudePonudu je mogue kontrolirati kroz regulativu (zakoni, pravila)U ekstremnim sluajevima ponuda moe biti definirana kao nezakonita (prohibicija u SAD)Proizvoai su spremni proizvoditi samo po jako velikim cijenama (krivulja ide prema gore)KvoteKvota je gornja granica koliine dobra koja moe biti proizvedena

ElastinostElastinost potranje obzirom na cijenu (price elasticity of demand)Mjeri osjetljivost potraivane koliine na cijenuUkrtena elastinost potranje (cross-elasticity of demand)Mjeri osjetljivost potraivane koliine jednog dobra na promjenu cijene drugog dobraElastinost potranje obzirom na dohodak (income elasticity of demand)Mjeri osjetljivost potraivane koliine na promjene u dohotku potroaa

Elastinost potranje obzirom na cijenuKakva je veza cijene i potranje? Ako se cijena promijeni za neki postotak, za koji postotak se mijenja potranja?Elastinost potranje je postotak promjene u potranji podijeljen sa odgovarajuim postotkom promjene u cijeni.Primjer

*Cjenovna elastinost potranjeKoeficijent elastinosti potranje u odnosu na cijenu pokazuje za koliko postotaka e se smanjiti potranja ako se cijena povea 1%budui da je dD/dP < 0, a P, D 0, to je ED,P 0(cjenovna elastinost je uvijek negativna zbog inverznog odnosa izmeu D i P koji implicira zakon potranje)

Cjenovna elastinost potranjePokazuje osjetljivost potranje na promjene u cijeni (negativan broj)Elastinost je visoka ako je apsolutna vrijednost omjera velikamalena ako je apsolutna vrijednost omjera malaKad je potranja pravac, elastinost pada kako idemo niz graf kako izgleda graf kad je elastinost konstantna?

*PPotranja0Q|Ed | = savreno elastina potranja|Ed | > 1 elastina potranja|Ed| = 1 jedinina elastinost|Ed| < 1 neelastina potranja

|Ed | = 0 savreno neelastina potranjaCjenovna elastinost potranje

Potranja je elastina ako je elastinost manja od 1, neelastina ako je elastinost izmeu 0 i 1.Ekonomisti esto spominju dobra velike ili male elastinosti - obino se to odnosi na dio krivulje potranje gdje su uobiajene cijene Potranja ima jedininu elastinost ako je elastinost=-1 Potronja i elastinost potranjeElastina potranja prihod raste s padom cijenaNe-elastina potranja prihod opada s padom cijenaExtremni primjeri (0 i -)Elastinost se moe mijenjati s vremenom Elastinost potranje obzirom na cijenu

Ukrtena elastinost potranjeUkrtena elastinost potranje dobra A prema dobru B jest omjer postotka promjene u potraivanoj koliini dobra A prema postotku promjene u cijeni dobra B.Supstituti: obino imaju pozitivnu elastinost ( porast cijena sladoleda poveava potranju okolade)komplementarna dobra obino imaju negativnu ukrtenu elastinost (porast cijena benzina smanjuje potranju za automobilima)

*Ukrtena elastinost potranje Ukrtena elastinost potranje proporcionalna promjena koliine potranje za dobrom x koja proizlazi iz proporcionalne promjene cijene dobra yEx,y < 0 komplementarna dobraEx,y > 0 supstituti

Elastinost potranje obzirom na dohodakPostotak promjene u potranji podijeljen sa odgovarajuim postotkom promjene u dohotku.

Tipovi dobara i elastinostNormalno dobro: elastinost obzirom na dohodak je pozitivnaInferiorno dobro: elastinost obzirom na dohodak je negativnaLuksuzno dobro: elastinost obzirom na dohodak je vea od 1Neophodno dobro: elastinost obzirom na dohodak je manja od 1Giffen-ovo dobro: elastinost potranje obzirom na dohodak je negativna

Faktori koji utjeu na elastinostElastinost potranje obzirom na cijenu Broj supstitutaDuljina vremena (lake je nai zamjenu u duljem nego kraem vremenu)Stupanj lojalnosti/ovisnostiDio dohotka koji se troi na dobroElastinost potranje obzirom na dohodakDo koje mjere je proizvod bolji ili gori od alternativaKoliko je vaan proizvod za ivotDio dohotka koji se troi na dobroElastinost ponudeOvisi o tome koliko se mijenjaju trokovi proizvodnje pri poveanju ili smanjenju outputa

Kratkorona i dugorona elastinostKratkorone elastinosti obzirom na cijenu se razlikuju od dugoronihPotranja za neka dobra s vremenom postaje elastinija (potroai nalaze zamjene za proizvod, mijenjaju navike) Primjer: potranja za benzinomPotranja za trajnim dobrima postaje s vremenom manje elastina (kupnja se moe odgoditi za budunost)Automobili, hladnjaci, itd.

Elastinost ponude obzirom na cijenuPromjena ponude ovisno o promjeni cijeneObino je dugoroni elasticitet vei ( u nekim situacijama kratkorona ponuda je potpuno neelastina - stanovi)Npr. za metal koji se dobiva taljenjem odbaenih metalnih dijelova kratkorona elastinost je velika, a dugorona (kad ponestane izvor dijelova) je manja

*Primjer 1.Funkcija potranje kruha je: DK= PK1,22PB-0,8gdje K oznaava kruh, a B brano.Za koliko e se promijeniti potranja za kruhom, ako se cijena brana povea za 18%? U kakvom su odnosu ta dva dobra? EDK,PB = -0,8 < 0 K i B su komplementiPorast cijene brana za 18% dovesti e do smanjenja potranje za kruhom od -0,8 18 = -14,4%

*Primjer 2.Funkcija potranje kave je: DK= PK-0,82PC0,5gdje K oznaava kavu, a B kakao.Za koliko e se promijeniti potranja za kavom, ako se cijena kakaa smanji za 12%? U kakvom su odnosu ta dva dobra? EDk,Pc = 0,5 > 0 K i C su supstitutiSmanjenje cijene kakaa za 12% dovesti e do smanjenja potranje za kavom od o,5 x 12 = 6%.