Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt

8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt

1/24

Agregatna potranja i ponuda


2/24


Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, to ustvarnosti nije sluajsada relaksiramo tu pretpostavku

Keynesovski model pretpostavlja da su cijene i nadnicefiksne-taj model dobro opisuje situaciju na kratki rok,

dok se cijene i nadnice nisu stigle prilagoditipromjenama potranje i ponude

Klasini model podrazumijeva fleksibilne cijene inadnice

Kombinacija: Kratkorono: Keynes (Keynsianci) Dugorono: klasini model (Monetaristi)


3/24

Modeli agregatne potranje i ponude prikazujuvezu izmeu prosjenog nivoa cijena P inacionalnog dohotka Y

Krivulje agregatne potranje i ponude ilustrirajukratkorone i dogorone efekte koje okovi uagregatnoj potranji i ponudi imaju na cijene iravnoteni dohodak. Pozitivni okovi: vei izvoz, poveanje radno sposobne

populacije

Negativni okovi: vie cijene goriva, pad pouzdanja ustanje ekonomije koji rezultira padom investicija



4/24

Nominalne i stvarne varijable Nominalne: mjerene u valuti (npr. kunama) Stvarne: mjerene koliinom dobara i usluga

M= Nominalna ponuda novca

P= nivo cijena (price level), prosjena cijena svih dobaraproizvedenih u ekonomiji

L= stvarna ponuda novca

Kad cijene nisu fiksirane, stvarna ponuda novcaL =M/P

Centralna banka kontrolira nominalnu ponudu novca M(ne stvarnu ponudu L)


5/24

Krivulja makroekonomske potranje

Cijene i ponuda novca: Kad su cijene fiksne, L i M rastu (padaju) istovremeno Kad su cijene flexibilne L moe pasti ili rasti ovisno o P za isti

M

Krivulja makroekonomske potranje (MDS): Prikazuje razliite kombinacije nivoa cijena i stvarnog dohotkakad su trita dobara i novca u ravnotei

Za sada pretpostavljamo da e poduzea proizvesti bilo kojitraeni output (relaksiranje toga nas vodi na razmatranjeagregatne ponude kasnije)

GrafNie cijene poveavaju stvarnu ponudu novca, smanjuju

ravnotenu kamatu i tako poveavaju agregatnu potranju


6/24

Slinost s krivuljom potranje za jedan proizvod,ali ipak drugaije objanjenje Kod jednog proizvoda: kad se smanjuje cijena, kupuje

se vie proizvoda

Kod agregatnog modela krivulja je padajua zbog3 razloga: Efekt blagostanja (vie cijenemanje se moe

kupitiljudi kupuju manjemanja potranja)

Efekt kamate (vie cijeneljudi trebaju vie novca zatransakcijepoveava se potranja novcabankepovisuju kamate (ponuda novca M konstantna)smanjuje se potranja za dobrima i uslugama)

Efekt izvoza (vie cijenekupuje se vie uvoznih

dobaraodljev iz GDPa)

Krivulja makroekonomske potranje


7/24

Agregatna ponuda (dugorono)

Graf agregatne ponude pokazuje koliinu outputa koji supoduzea voljna proizvesti za odreeni nivo cijenadugorono

Trite rada: ponuda, potranja i ravnotea (graf)

U klasinom modelu pretpostavlja se da su cijene inadnice potpuno fleksibilne, nadnice se prilagoavajucijenama

Trite rada uvijek u ravnotei pune zaposlenosti ravnotea pune zaposlenosti (to ne znai da je svo radno

sposobno stanovnitvo zaposleno, veda su svi koji su voljniraditi za danu nadnicu zaposleni)

Puna zaposlenost odreuje outputpuna zaposlenost

neovisna o cijenioutput neovisan o cijeni


8/24

Graf agregatne ponude pokazuje koliinu outputa kojisu poduzea voljna proizvesti za odreeni nivo cijenakratkorono

Cijena outputa bitno ovisi o cijeni rada

Na kratki rok nadnice nisu potpuno fleksibilne (npr.ugovor)

Poveanje cijena znai vei prihod, a nefleksibilnostnadnica znai da se marginalni trokovi gotovo nemijenjajufirme imaju razlog uposliti vie ljudi i

poveati outputkratkorono agregatna potranja jerastua funkcija

Primjer naftnih okova

Agregatna ponuda (kratkorono)

l j


9/24

Nezaposlenost: povjesna

kategorizacija (1)

Klasino objanjenje nezaposlenosti:Nezaposlenost je uzrokovana time sto su nadnice iznad

ravnotenog iznosa zbog: Utjecaja sindikata Minimalna nadnica zajamena zakonom

Strukturna nezaposlenost Kada postoji nesrazmjer izmedju vjetina koje poslodavci

traze, i onih koje nezaposleni imaju (npr. kad potranja zaproizvodima nekih industrija opada, pa se smanjuje

zaposlenost)

Tehnoloka nezaposlenost Kad pada potreba za radnicima koji posjeduju odreene

vjetine, iako industrija nije u padu.

Sezonska nezaposlenost


10/24

Frikcionalna nezaposlenostPostoji u ekonomiji koja dobro funkcionira i u

kojoj ne postoje prethodno opisani problemi Ljudi koji su ostavili jedan posao da trae drugi

Ljudi koje je vrlo teko zaposliti

Regionalna nezposlenostIndustrija bazirana u jednoj regiji je uproblemima i smanjuje broj zaposlenih

Nezaposlenost: povjesna

katgorizacija (2)


11/24

Moderni pristup nezaposlenosti:Dobrovoljna nezaposlenost

Osoba koja je registrirana da trai posao, ali nije

spremna uzeti posao za danu plau je dobrovoljnonezaposlena

Nezaposlenost ne svojom voljom Osoba koja je spremna odmah prihvatiti posao za

zadanu nadnicu, ali nema tu priliku

Prirodna razina nezaposlenosti Razina nezaposlenosti kad je trite rada u ravnotei

Nezaposlenost: moderni pristup (1)


12/24

Razlozi nezaposlenosti:Nefleksibilne nadnice

Sindikati ne dozvoljavaju smanjenje Minimalna nadnica zakonom zajamena Ugovori Efficiency wage theory (firme plaaju vie nadnice)

Ljudi mogu izabrati da budu nezaposleni zbog

razloga: Visoke naknade za nezaposlene Visoki porezi na dohodak Napor potreban za traenje posla (razgovori itd.)

Prekvalifikacija je skupa ili teko dostupna

Nezaposlenost:moderni pristup (2)


13/24

Inflacija

Inflacija je porast ope razine cijena.

Kako se rauna inflacija?100*[CPI (2005)-CPI(2004)]/CPI(2004)Gdje je CPI consumer price indeksindeks cijena potroakih dobara

Dva tipa inflacije:Uzrokovana potranjom (demand-pull)

Uzrokovana cijenom trokova(cost-push)


14/24

Inflation rates around the world in 2009 : Wikipedia
http://en.wikipedia.org/wiki/File:World_Inflation_rate_2007.PNGhttp://en.wikipedia.org/wiki/File:World_Inflation_rate_2007.PNGhttp://en.wikipedia.org/wiki/File:World_Inflation_rate_2007.PNG


15/24


16/24

Inflacija trokova

(Cost-push inflation) Rastu trokovi ulaznih sirovina i dobara, to

rezultira poveanjem cijena proizvodnje i outputa: Cijena vea jer poduzea dio trokova prebace na

potroae Proizvodnja skupljasmanjenje outputasmanjenje

ponude die cijene

Mogui uzroci: Poveanje cijena uvoza Poveanja u nadicama koja nisu utemeljena na

poveanju produktivnosti


17/24

Zato drava treba kontroliratiinflaciju?

U stvarnosti nominalni dohodak =/= stvarni dohodak(Stvarni dohodak manji ako rastu cijene)

Neoekivana inflacija

Penalizira ljude koji primaju fiksirani nominalnidohodak

Raspodjeljuje bogatstvo od onih od kojih se posuujeprema onima koji posuuju

tednja gubi na vrijednostiCEOs i ostale osobe koje su plaene prema

ostvarenom profitu firme imaju korist od inflacije


18/24

Oekivana inflacijaMogue se donekle zatititi

Banke povisuju kamate za kredite (uraunava seinflacija)

Usklaivanje nadnica s inflacijom

U inflaciji ljudi su skloni drati manje gotovine, pa

su mnogo ee transakcijetrai poveanje resursau financijskom sektoru

Vrijednost valute treba tititi odpada

Zato drava treba kontrolirati

inflaciju?


19/24

Kvantitativna teorija novca

(The quantity theory of money)

Ta teorija kae da poveanje ponude novca vodika poveanju cijena (uz stabilne Y i V)

MV=PYosnovna jednadba monetarizmaM=nominalna ponuda novca

V=brzina cirkulacije novca (koliko brzo novac u opticaju mijenja vlasnikatokom transakcija u jednoj godini)

P=prosjeni nivo cijenaY=stvarna razina ekonomske aktivnosti

Formulu MV=PY moemo napisati kao M/P=Y/VDrugim rijeima:stvarna ponuda novca =stvarnoj potranji novcaV odraava djelovanje kamate (vee kamateljudi dre

manje novca kod sebevea cirkulacija)


20/24

Deficit

Deficit moe biti financiran na dva naina: Vlada moe prodati obveznice (tako se zaduuje kod privatnog

sektora)

Vlada moe tampati novac tampanje novca poveava M, pa se uz konstantni Y poveava Pinflacija!

Zato je bolje deficit financirati prodajom obveznica, ali treba bitioprezan, jer dug moe narasti toliko da vlada mora ponuditi jako visoke

kamate, a na kraju moda ni ne moe nai kreditore: tada joj ostajesamo tampanje novca


21/24

Kako vlada moe kontrolirati inflaciju?

Monetarna politika MV=PY kae da je uz stabilan Y inflacija uzrokovanapoveanjem ponude novcakontroliranjem ponude novcakontrolira se inflacija

Restringiranje ponude novca odraava se na LM krivuljupoveanje kamata Visoke kamate poveavaju vrijednost domae valuteuvoz jejeftinijinema opasnosti od cost-push inflacije

Visoke kamate smanjuju investicije i potronjusmanjujuekonomsku aktivnostsmanjuju opasnost od demand-pullinflacije


22/24

Ostale mjere kontroliranja

inflacije

Ove mjere imaju utjecaj ako se koriste zajedno skontrolom ponude novca

Promjena oekivanja Ako radnici znaju da je inflacija pod kotrolom, nee

inzistirati na velikom poveanju nadnica

Politika cijena i prihoda Moe se propisati najvei mogui rast cijena i nadnica

Nezavisnost centralne banke


23/24

Phillips-ova krivulja

Pokazuje vezu izmedju inflacije (y-os) inazaposlenosti (x-os)

Pokazuje da je vea inflacija povezana s manjomnezaposlenou i obrnutoDugorona krivulja (LRPC long run Phillips curve)

Kratkorona krivulja (SRPC short run Phillips curve)


24/24

Veza izmedju nezaposlenosti i

inflacije Ne postoji dogorona veza inflacije i

nezaposlenosti (LRPC je vertikalna)

Postoji kratkoroni trade-off izmeu inflacije inezaposlenosti kada je agregatna ponuda

nepromijenjena a ekonomski okovi dolaze odagregatne potranje (SRPC)

Documents

Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt