PORODI�NI ZAKON

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 54 od 27. avgusta 2002, 41/08)

PRVI DEO

OSNOVNE ODREDBE

�lan 1. Ovim zakonom ure�uju se porodi�no pravni odnosi izme�u bra�nih supružnika, roditelja i djece, usvojioca i usvojenika, staraoca i šti�enika i odnosi izme�u srodnika u bra�noj, vanbra�noj ili usvojeni�koj porodici, te postupci nadležnih organa u vezi s porodi�nim odnosima i starateljstvom.

�lan 2. (1) Porodica, u smislu ovog zakona, je životna zajednica roditelja i djece i drugih srodnika. (2) Porodi�no pravni odnosi koje ovaj zakon ure�uje su: zaklju�enje braka, li�na prava i dužnosti bra�nih supružnika, prestanak braka, odnosi roditelja i djece i drugih srodnika, usvojenje, starateljstvo, izdržavanje, imovinski odnosi izme�u bra�nih, vanbra�nih supružnika, i drugih srodnika i odre�eni oblici pravne zaštite porodice.

�lan 3. Republika Srpska obezbje�uje posebnu zaštitu porodici, majci i djetetu u skladu sa me�unarodno priznatim ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

�lan 4. (1) Brak je zakonom ure�ena zajednica života žene i muškarca. (2) Brak se zasniva na slobodnoj odluci muškarca i žene da zaklju�e brak, na ravnopravnosti bra�nih supružnika, me�usobnom poštovanju i uzajamnom pomaganju.

�lan 5. (1) Svako slobodno odlu�uje o zaklju�enju braka, zasnivanju porodice i ra�anju djece. (2) U interesu slobodnog planiranja porodice, zaštite ra�anja, razvoja i podizanja djece Republika stvara potrebne uslove, organe i kadrove za pružanje savjeta roditeljima o svim zna�ajnim pitanjima vezanim za njihova roditeljska prava i obaveze.

�lan 6. Roditelji su dužni da se staraju o životu i zdravlju svoje djece, kao i o njihovom podizanju, vaspitanju i obrazovanju.

�lan 7. Djeca su dužna da se staraju o svojim roditeljima, da se prema njima odnose s poštovanjem i da ih pomažu kada je to potrebno.

�lan 8. Prava i dužnosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i dužnosti djece prema roditeljima i srodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca ro�ena u braku ili van braka.

�lan 9. (1) Obaveza izdržavanja izme�u roditelja i djece i drugih srodnika, kao i bra�nih i vanbra�nih supružnika, izraz je porodi�ne solidarnosti i u interesu je društvene zajednice. (2) Izdržavanje se, u pravilu, odre�uje prema potrebama primaoca izdržavanja i mogu�nostima davaoca izdržavanja.

�lan 10. Usvojenjem izme�u usvojioca i usvojenika uspostavljaju se odnosi koji postoje izme�u roditelja i djece, s ciljem da se djetetu koje se usvaja pruže uslovi života kakve imaju djeca koja žive u porodici.

�lan 11. Republika Srpska starateljstvom pruža posebnu zaštitu maloljetnoj djeci koja nemaju roditeljskog staranja i punoljetnim licima koja nisu sposobna ili nisu u mogu�nosti starati se sami o svojim pravima o interesima.

�lan 12. (1) Zajednica života žene i muškarca koja nije pravno ure�ena na na�in propisan ovim zakonom (vanbra�na zajednica) izjedna�ena je sa bra�nom zajednicom u pogledu prava na me�usobno izdržavanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa, pod uslovima i na na�in propisan ovim zakonom. (2) Maloljetne �lanove porodice i punoljetna lica koja nisu sposobna za samostalno preduzimanje pravnih radnji u pravnim postupcima kada se radi o zaštiti ili ostvarivanju njihovih prava i interesa zastupa po službenoj dužnosti organ starateljstva.

�lan 13. (1) Poslove zaštite i pružanja pravne pomo�i porodici i njenim �lanovima na na�in i po postupku odre�enim zakonom obavlja opštinski organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite, ukoliko odlukom nadležnog organa lokalne samouprave vršenje ovih poslova nije povjereno nekom drugom organu ili organizaciji (u daljem tekstu: organ starateljstva).

(2) Porodica i njeni �lanovi uživaju sudsku zaštitu. (3) Svi organi, organizacije i fizi�ka lica su dužni bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva u pogledu djetetovih prava, naro�ito nasilju, zlostavljanju, polnim zloupotrebama i zlostavljanju djeteta.

DRUGI DIO BRAK

I - ZAKLJU�ENJE BRAKA 1. Uslovi za zaklju�enje braka

�lan 14. Brak zaklju�uju dva lica razli�itog pola saglasnoš�u slobodno izjavljenih volja pred nadležnim opštinskim organom uprave.

�lan 15. Ukoliko prilikom zaklju�enja braka nije bio ispunjen bilo koji od uslova iz prethodnog �lana, brak je ništav. Pravo na tužbu za poništenje braka pripada svakom licu koje ima pravni interes i organu starateljstva.

2. Postupak za zaklju�enje braka

�lan 16. Lica koja nameravaju da stupe u brak podnose prijavu mati�aru u opštini u kojoj žele da zaklju�e brak. Uz prijavu se prilažu izvodi iz mati�ne knjige ro�enih, a kad je to potrebno i druge isprave.

�lan 17. (1) Mati�ar �e, na osnovu izjava lica koja žele da stupe u brak, po potrebi i na drugi na�in, provjeriti da li su ispunjene pretpostavke za zaklju�enje i punovažnost braka. (2) Ako utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za zaklju�enje i punovažnost braka, mati�ar �e usmeno saopštiti podnosiocima prijave da ne mogu zaklju�iti brak i o tome sa�initi službenu zabilješku.

�lan 18. Lica koja su podnijela prijavu za zaklju�enje braka, ukoliko nisu saglasna sa usmenim saopštenjem iz stava 2. prethodnog �lana, mogu u roku od osam dana od dana saopštenja mati�ara, uložiti prigovor nadležnom opštinskom organu uprave. Ovaj organ je dužan odmah odlu�iti o prigovoru i donijeti rješenje.

�lan 19. Dan za zaklju�enje braka odre�uje mati�ar u sporazumu s licima koja žele stupiti u brak.

�lan 20. (1) Mati�ar �e preporu�iti licima koja namjeravaju zaklju�iti brak da se, prije dana odre�enog za sklapanje braka, uzajamno informišu o stanju zdravlja, te da posjete porodi�no savjetovalište i upoznaju se o uslovima i pretpostavkama za razvoj skladnih bra�nih i porodi�nih odnosa i mogu�nostima i oblicima planiranja porodice. (2) Mati�ar �e upoznati budu�e supružnike o mogu�nosti da svoje imovinske odnose urede bra�nim ugovorom, u skladu sa odredbama �lana 271. st. 3. i 4. ovog zakona.

�lan 21. Zaklju�ivanje braka vrši se na sve�an na�in u za to odre�enoj prostoriji, a može se obaviti i na nekom drugom mjestu, kada za to postoje opravdani razlozi.

�lan 22. Zaklju�enju braka prisustvuju budu�i supružnici, gradona�elnik grada, odnosno na�elnik opštine ili delegirani odbornik, dva svjedoka i mati�ar.

�lan 23. (1) U naro�ito opravdanim slu�ajevima, nadležni opštinski organ uprave može rješenjem dozvoliti da se brak zaklju�i uz prisustvo samo jednog od budu�ih bra�nih supružnika i punomo�nika drugog bra�nog supružnika. (2) U punomo�i, koja mora biti ovjerena, moraju biti ta�no ozna�eni li�ni podaci davaoca punomo�i, punomo�nika i lica s kojim davalac punomo�i namjerava da zaklju�i brak i datum izdavanja punomo�i. (3) Punomo� iz stava 2. ovog �lana ovjerava se pred sudom ili notarom. (4) Punomo� iz prethodnog stava važi 90 dana od dana ovjeravanja.

�lan 24. Svjedok pri zaklju�enju braka može biti svako punoljetno lice koje ima poslovnu sposobnost.

�lan 25. Zaklju�enje braka po�inje izvještajem mati�ara da su zaklju�enju braka prisutni budu�i supružnici i svjedoci i da su ispunjene pretpostavke za zaklju�enje braka.

�lan 26.

Nakon što gradona�elnik ili na�elnik opštine, odnosno delegirani odbornik utvrdi da na izvještaj mati�ara nema prigovora, upozna�e budu�e supružnike s odredbama ovog zakona o njihovim pravima i dužnostima, upoznaju�i ih naro�ito sa sadržajem odredaba �lana 39. do 43. ovog zakona. Poslije toga �e svakog od budu�ih supružnika ponaosob upitati da li pristaju da jedan s drugim zaklju�e brak.

�lan 27. Izjave budu�ih supružnika kojim oni pristaju da zaklju�e brak, mati�ar �e upisati u mati�nu knjigu vjen�anih, u koju se, nakon toga, potpisuju bra�ni supružnici, gradona�elnik ili na�elnik ili ovlaš�eni odbornik, svjedoci i na kraju mati�ar. Nakon toga gradona�elnik ili na�elnik, odnosno ovlaš�eni odbornik proglašava brak zaklju�enim.

�lan 28. Odmah po zaklju�enju braka, bra�nim supružnicima �e se izdati izvod iz mati�ne knjige vjen�anih.

3. Smetnje za zaklju�enje braka

�lan 29. Brak nije valjan ako nije zaklju�en u cilju zajednice života bra�nih supružnika.

�lan 30. (1) Brak nije valjan ako je na njegovo zaklju�enje bra�ni supružnik pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom. (2) Brak nije valjan ako je na njegovo zaklju�enje bra�ni supružnik pristao u zabludi o li�nosti drugog bra�nog supružnika ili o njegovoj bitnoj osobini. (3) Zabluda o li�nosti bra�nog supružnika postoji kad je bra�ni supružnik mislio da stupa u brak s jednim licem, a stupio je u brak s drugim. (4) Zabluda o bitnoj osobini bra�nog supružnika postoji kad se radi o osobini odnosno o okolnosti koja bi drugog bra�nog supružnika odvratila od zaklju�enja braka da je za nju znao, a naro�ito u slu�aju krajnje opasne ili teške bolesti, protivprirodne navike, polne nemo�i, trudno�e žene s drugim muškarcem, ne�asnog zanimanja i ranije osude zbog krivi�nog djela u�injenog iz ne�asnih pobuda.

�lan 31. Brak se ne može zaklju�iti dok drugi brak ne prestane.

�lan 32. Brak ne može zaklju�iti lice koje zbog duševne bolesti, duševne nerazvijenosti ili iz drugih razloga nije sposobno za rasu�ivanje.

�lan 33. (1) Brak ne mogu zaklju�iti me�u sobom: krvni srodnici u pravoj liniji, brat i sestra po ocu ili majci, stric i sinovica, ujak i sestri�ina, tetka i brati�, tetka i sestri� i djeca bra�e i sestara, kao ni djeca bra�e i sestara po ocu ili majci. (2) Odredba iz prethodnog stava primjenjuje se i na odnose potpunog usvojenja.

�lan 34. U pogledu uslova za valjanost zaklju�enja braka, vanbra�no srodstvo je izjedna�eno s bra�nim srodstvom.

�lan 35. (1) Brak ne mogu zaklju�iti me�u sobom: svekar i snaha, zet i tašta, o�uh i pastorka i ma�eha i pastorak, bez obzira da li je brak usljed �ijeg su zaklju�enja došli u ovo srodstvo, prestao. (2) Iz opravdanih razloga sud može u vanparni�nom postupku dozvoliti zaklju�enje braka srodnicima po tazbini iz prethodnog stava. (3) Prije donošenja odluke, sud �e pribaviti mišljenje organa starateljstva.

�lan 36. (1) Brak ne može zaklju�iti lice koje nije navršilo 18 godina života. (2) Iz opravdanih razloga sud može u vanparni�nom postupku dozvoliti zaklju�enje braka maloljetniku starijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka. Predlog za dozvolu zaklju�enja braka može podnijeti zainteresovano maloljetno lice. (3) Prije donošenja odluke sud �e pribaviti mišljenje organa starateljstva.

4. Zabrane za zaklju�enje braka

�lan 37. (1) Brak ne mogu zaklju�iti usvojenik i usvojilac za vrijeme trajanja nepotpunog usvojenja. (2) Iz opravdanih razloga sud može, u vanparni�nom postupku, licima iz prethodnog stava, na njihov zahtjev dozvoliti zaklju�enje braka. (3) Prije donošenja odluke sud �e pribaviti mišljenje organa starateljstva. (4) Brak zaklju�en protivno odredbi stava (1) ne može se poništiti.

�lan 38. (1) Brak ne mogu zaklju�iti šti�enik i staralac za vrijeme trajanja starateljstva. (2) Iz opravdanih razloga sud može, u vanparni�nom postupku, licima iz prethodnog stava, na njihov zahtjev dozvoliti zaklju�enje braka.

(3) Prije donošenja odluke sud �e prihvatiti mišljenje organa starateljstva. (4) Brak zaklju�en protivno odredbi stava 1. ovog �lana ne može se poništiti.

II - LI�NA PRAVA I DUŽNOSTI BRA�NIH SUPRUŽNIKA

�lan 39. Bra�ni supružnici su ravnopravni u braku.

�lan 40. Bra�ni supružnici su dužni da se uzajamno poštuju i pomažu.

�lan 41. Bra�ni supružnici sporazumno odre�uju mjesto stanovanja.

�lan 42. Bra�ni supružnici sporazumno odlu�uju o podizanju zajedni�ke djece i o tome kako �e urediti odnose i obavljati poslove koji se ti�u bra�ne, odnosno porodi�ne zajednice.

�lan 43. (1) Bra�ni supružnici mogu se sporazumjeti da im prezime bude prezime jednog od njih, a mogu i zadržati svaki svoje prezime. (2) Svaki bra�ni supružnik može svom prezimenu dodati prezime svog bra�nog supružnika. (3) Bra�ni supružnici su dužni da se prilikom zaklju�enja braka izjasne o svom prezimenu. (4) Izjave bra�nih supružnika o njihovom prezimenu upisa�e se u mati�nu knjigu vjen�anih. (5) Ako bra�ni supružnici nemaju isto prezime, sporazumno �e odrediti prezime djeteta. Ako se o tome ne sporazumiju, o prezimenu djeteta odlu�i�e organ starateljstva.

III - PRESTANAK BRAKA

�lan 44. (1) Brak prestaje smr�u bra�nog supružnika, proglašenjem nestalog bra�nog supružnika umrlim, poništenjem i razvodom braka. (2) Ako je bra�ni supružnik proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je po pravosnažnoj odluci suda utvr�en kao dan njegove smrti. (3) Brak prestaje poništenjem i razvodom kad presuda suda o poništenju, odnosno razvodu braka postane pravosnažna.

1. Poništenje braka

�lan 45. Brak �e se poništiti ako se utvrdi da je prilikom njegovo zaklju�enja postojala neka od bra�nih smetnji navedenih u �l. 29. do 36. ovog zakona.

�lan 46. (1) Poništenje braka zaklju�enog u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom može tražiti samo bra�ni supružnik koji je bio prinu�en. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje prestala, a bra�ni supružnici su za to vrijeme živjeli zajedno. (2) Poništenje braka zaklju�enog u zabludi može tražiti samo bra�ni supružnik koji je u zabludi pristao na brak. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za zabludu, a bra�ni supružnici su za to vrijeme živjeli zajedno.

�lan 47. (1) Pravo na tužbu za poništenje braka iz razloga navedenih u �l. 29, 30, 31. i 34. ovog zakona pripada bra�nim supružnicima, svakom licu koje ima pravni interes da brak bude poništen i organu starateljstva. (2) Ne�e se poništiti novi brak koji je zaklju�en za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od bra�nih supružnika, ako je ranije brak u me�uvremenu prestao.

�lan 48. (1) Pravo na tužbu za poništenje braka za vrijeme dok traje razlog iz �lana 32. ovog zakona pripada bra�nim supružnicima i organu starateljstva. (2) Nakon prestanka razloga iz prethodnog stava, pravo na tužbu za poništenje braka pripada samo bra�nom supružniku koji je bio nesposoban za rasu�ivanje. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od prestanka nesposobnosti za rasu�ivanje, a ako je bra�nom supružniku oduzeta ili ograni�ena poslovna sposobnost, u roku od jedne godine od pravosnažnosti odluke o vra�anju poslovne sposobnosti.

�lan 49. Pravo na tužbu za poništenje braka u slu�ajevima iz �lana 33. ovog zakona pripada bra�nim supružnicima, organu starateljstva i javnom tužilaštvu.

�lan 50. (1) Pravo na tužbu za poništenje braka u slu�ajevima iz �lana 35. ovog zakona pripada bra�nim supružnicima. (2) Sud može odbiti zahtjev za poništenje braka koji je zaklju�en bez dozvole suda izme�u srodnika po tazbini, ako utvrdi da su u

vrijeme zaklju�enja braka postojali ili su naknadno nastali važni razlozi zbog kojih se moglo dozvoliti zaklju�enje braka me�u ovim srodnicima.

�lan 51. (1) Pravo na tužbu za poništenje braka koju je bez dozvole suda zaklju�ilo lice koje nije navršilo 18 godina života pripada organu starateljstva, a maloljetnom bra�nom supružniku i njegovim roditeljima samo ako nisu nedopuštenim radnjama omogu�ili zaklju�enje toga braka. (2) Sud može odbiti tužbeni zahtjev za poništenje braka ako utvrdi da su u vrijeme zaklju�ivanja braka postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih se može dozvoliti zaklju�enje braka prije punoljetnosti bra�nog supružnika. (3) Brak se ne može poništiti nakon što je maloljetni bra�ni supružnik navršio 18 godina života, ali bra�ni supružnik koji je postao punoljetan može podnijeti tužbu za poništenje braka u roku od jedne godine od punoljetnosti.

2. Razvod braka

�lan 52. (1) Bra�ni supružnik može tražiti razvod braka ako su bra�ni odnosi teško i trajno poreme�eni, usljed �ega je zajedni�ki život postao nepodnošljiv. (2) Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudno�e žene i dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života.

�lan 53. Bra�ni supružnik može tražiti razvod braka ako je njegov bra�ni supružnik nestao i o njemu nema nikakvih vijesti za vrijeme od dvije godine.

�lan 54. (1) Bra�ni supružnici koji imaju zajedni�ku maloljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, mogu podnijeti zajedni�ki predlog da se, iz razloga navedenih u �lanu 52. ovog zakona, razvede njihov brak. (2) Ako jedan od bra�nih supružnika odustane od zajedni�kog predloga, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, taj predlog smatra�e se tužbom za razvod braka.

�lan 55. (1) Sud �e razvesti brak na osnovu sporazuma bra�nih supružnika ako oni nemaju zajedni�ku maloljetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo. (2) Ako prije donošenja prvostepene presude o razvodu braka jedan od bra�nih supružnika odustane od sporazuma o razvodu braka, postupak se obustavlja.

�lan 56. U slu�aju razvoda braka, svaki od bra�nih supružnika može zadržati prezime koje je imao u vrijeme razvoda braka.

3. Mirenje bra�nih supružnika

�lan 57. Prije podnošenja tužbe ili zajedni�kog prijedloga za razvod braka, supružnici koji imaju zajedni�ku maloljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo su obavezni da pred nadležnim organom starateljstva pokrenu postupak mirenja.

�lan 58. Za mirenje je mjesno nadležan organ starateljstva na �ijem podru�ju tuženi ima prebivalište, odnosno boravište, ili organ starateljstva na �ijem su podru�ju bra�ni supružnici imali svoje posljednje zajedni�ko prebivalište.

�lan 59. (1) Organ starateljstva zakaza�e ro�ište za pokušaj mirenja na koje �e pozvati oba bra�na supružnika u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka mirenja. (2) Punomo�nici ne mogu na ro�ištu za pokušaj mirenja zastupati bra�ne supružnike niti mogu prisustvovati ro�ištu.

�lan 60. (1) Na ro�ištu za pokušaj mirenja organ starateljstva pokuša�e da izmiri bra�ne supružnike, a po potrebi preporu�i�e im da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. (2) Postupak �e se obustaviti ako se pozivu nisu odazvala oba bra�na supružnika ili onaj bra�ni supružnik koji namjerava podnijeti tužbu za razvod braka. (3) Ako na ro�ištu za pokušaj mirenja ne do�e do izmirenja bra�nih supružnika, a organ starateljstva ocijeni da ima izgleda da bi do izmirenja moglo do�i, može odrediti novo ro�ište. (4) Ako nakon obustave postupka iz stava ovog �lana bude podnesena tužba ili zajedni�ki prijedlog za razvod braka sud �e ga odbaciti.

�lan 61. U postupku mirenja organ starateljstva imaju�i u vidu interese djece nastoja�e da se bra�ni supružnici sporazumiju o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju zajedni�ke maloljetne djece, supružanskom izdržavanju, podjeli zajedni�ke imovine, vra�anju poklona i svim drugim pitanjima od zna�aja za supružnike, njihovu maloljetnu djecu, bra�nu i porodi�nu zajednicu koja se gasi.

�lan 62. (1) O ro�ištu za pokušaj mirenja organ starateljstva sastavi�e zapisnik koji �e sadržavati izjave bra�nih supružnika da li su se izmirili, odnosno da mirenje nije uspjelo, kao i sporazum iz prethodnog �lana, ako je do takvog sporazuma došlo. (2) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuju stranke. Svakom bra�nom supružniku dostavlja se ovjeren primjerak zapisnika. (3) Organ starateljstva je obavezan da sprovede postupak mirenja supružnika u roku od dva mjeseca.

�lan 63. Izuzetno organ starateljstva nije dužan da zakaže ro�ište za pokušaj mirenja: - ako je boravište jednog od bra�nih supružnika nepoznato najmanje šest mjeseci; - ako je jedan od bra�nih supružnika nesposoban za rasu�ivanje; - ako jedan ili oba bra�na supružnika žive u inostranstvu; o �emu �e obavijestiti supružnika, radi podnošenja tužbe sudu.

�lan 64. (1) Ako se u postupku pred organom starateljstva bra�ni supružnici izmire, zahtjev za ponovni postupak ne mogu podnijeti u roku od šest mjeseci od dana uru�enja zapisnika o izvršenom mirenju. (2) Ukoliko se supružnici u postupku mirenja pred organom starateljstva ne izmire mogu podnijeti tužbu, odnosno zajedni�ki prijedlog za razvod braka, sa zapisnikom o neuspjelom pokušaju mirenja, u roku od šest mjeseci od dana prijema zapisnika o ishodu postupka mirenja. (3) Po proteku roka iz prethodnog stava bra�ni supružnici su dužni pokrenuti novi postupak mirenja.

IV - POSTUPAK U BRA�NIM SPOROVIMA

�lan 65. (1) Parni�ni postupak za poništenje i razvod braka (bra�ni spor) pokre�e se tužbom. (2) Ako oba bra�na supružnika saglasno zahtijevaju razvod braka, parni�ni postupak pokre�e se zajedni�kim prijedlogom za razvod braka (�lan 54.), odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka (�lan 55.).

�lan 66. (1) Pravo na tužbu u bra�nom sporu ne zastarjeva niti je ograni�eno drugim rokovima i uslovima ako ovim zakonom nije druk�ije odre�eno. (2) Pravo na tužbu za poništenje braka i za razvod braka ne prelazi na nasljednike bra�nih supružnika, ali nasljednici bra�nog supružnika koji je podnio tužbu, mogu nastaviti ve� zapo�eti postupak radi utvr�ivanja da je postojao osnov za poništenje, odnosno razvod braka istican do �asa smrti tužioca.

�lan 67. Ako tužbu u bra�nom sporu podnosi punomo�nik stranke, u punomo�i se mora izri�ito navesti kakvu �e tužbu punomo�nik podnijeti i iz kojih razloga.

�lan 68. U postupku u bra�nim sporovima isklju�ena je javnost.

�lan 69. (1) �injenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u bra�nom sporu sud može utvr�ivati i kad te �injenice nisu me�u strankama sporne, osim u slu�aju iz �lana 55. stav 1. ovog zakona. (2) Sud je u toku cijelog postupka dužan da nastoji da do�e do izmirenja bra�nih supružnika.

�lan 70. U bra�nim sporovima ne može se izre�i presuda zbog izostanka niti presuda na osnovu priznanja.

�lan 71. (1) U parnicama za razvod braka tužilac može tužbu povu�i do zaklju�enja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a s pristankom tuženog dok postupak nije pravnosnažno završen. (2) Zajedni�ki predlog za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka mogu bra�ni supružnici povu�i dok postupak nije pravosnažno završen. (3) U slu�ajevima iz st. 1. i 2. ovog �lana, ako je povla�enje tužbe, odnosno zajedni�kog predloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud �e rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog u�inka i da se postupak obustavlja. Ovako �e sud postupiti i kad je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bra�nih supružnika. (4) Na na�in iz prethodnog stava sud �e postupiti i u slu�aju smrti bra�nog supružnika, �ime se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu �lana 66. stav 2. ovog zakona. (5) U bra�nim sporovima odricanje od tužbenog zahtjeva ima isti pravni u�inak kao i povla�enje tužbe.

�lan 72. Presudom kojom se brak poništava ili se brak razvodi, sud �e po službenoj dužnosti odlu�iti i o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju zajedni�ke djece, kao i o izdržavanju bra�nog supružnika, ako je on to zahtijevao.

�lan 73.

(1) Ako se u bra�nom sporu rješava i o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju djece, organ starateljstva u�estvuje u tom postupku radi zaštite interesa djece. (2) U postupku iz prethodnog stava organ starateljstva stavi�e prijedlog o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju djece, a ovlaš�en je da u granicama tog predloga iznosi i �injenice koje stranke nisu navele i predlaže da se izvedu potrebni dokazi, da ulaže pravna sredstva i preduzima druge parni�ne radnje. (3) Sud koji rješava bra�ni spor obavijesti�e organ starateljstva o postupku radi zaštite, vaspitanja i izdržavanja djece i pozivati ga na sva ro�išta, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u tom postupku.

�lan 74. (1) U toku postupka u bra�nim sporovima sud može po službenoj dužnosti rješenjem odrediti privremene mjere u pogledu zaštite, vaspitanja i izdržavanja zajedni�ke maloljetne djece, kao i za njihov smještaj. (2) Privremene mjere iz prethodnog stava sud može odrediti i u korist bra�nog supružnika po njegovom predlogu. (3) Žalba protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog �lana ne zadržava izvršenje rješenja.

�lan 75. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra�nih supružnika može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parni�nog postupka, zbog toga što je pristanak za razvod braka na osnovu sporazuma dat u zabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i u slu�aju ako za donošenje presude nije bilo uslova odre�enih ovim zakonom.

�lan 76. Ako je pravosnažnom presudom brak poništen ili razveden, ne može se povodom revizije, predloga za ponavljanje postupka, zahtjeva za zaštitu zakonitosti ili predloga za povra�aj u pre�ašnje stanje izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka, bez obzira da li je neka od stranaka zaklju�ila novi brak.

�lan 77. O troškovima postupka u bra�nom sporu sud �e odlu�iti po slobodnoj ocjeni, vode�i ra�una o razlozima pravi�nosti.

�lan 78. U postupku o bra�nom sporu primjenjiva�e se odredbe Zakona o parni�nom postupku, ako ovim zakonom nije druk�ije odre�eno.

TRE�I DEO ODNOSI RODITELJA I DJECE

1. Prava i dužnosti roditelja i djece

�lan 79. (1) Majka i otac su ravnopravni u vršenju roditeljskog prava i dužnosti. (2) Ako je jedan od roditelja umro, ili nije poznat, ili mu je oduzeto roditeljsko pravo, roditeljsko pravo pripada drugom roditelju.

�lan 80. Roditelj se ne može odre�i roditeljskog prava.

�lan 81. (1) Roditelji imaju dužnost i pravo da štite svoju maloljetnu djecu i da se brinu o njihovom životu i zdravlju. (2) Maloljetna djeca imaju pravo da žive zajedno sa svojim roditeljima. (3) Ako opravdani interesi djece, odnosno roditelja zahtijevaju, maloljetna djeca mogu živjeti odvojeno od svojih roditelja. (4) Roditelj s kojim dijete ne živi u porodi�noj zajednici ima pravo i dužnost održavanja li�nih odnosa sa svojim djetetom.

�lan 82. Roditelji imaju dužnost i pravo da svoju maloljetnu djecu izdržavaju na na�in i pod uslovima odre�enim ovim zakonom.

�lan 83. (1) Roditelji imaju dužnost i pravo da se staraju o obrazovanju svoje maloljetne djece. (2) Roditelji su dužni da se brinu o redovnom osnovnom školovanju svoje djece. (3) Roditelji imaju dužnost i prvo da prema svojim prilikama omogu�e dalje školovanje svoje djece, vode�i ra�una o njihovim sposobnostima, sklonostima i opravdanim željama.

�lan 84. (1) Roditelji imaju dužnost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu. (2) Ako maloljetnom djetetu treba nešto uru�iti ili saopštiti, to se može punovažno u�initi jednom ili drugom roditelju, a ako roditelji ne žive zajedno, onom roditelju kod koga dijete živi. (3) Maloljetnik sa navršenih 15 godina života koji radom ostvaruje prihode, može raspolagati ostvarenim li�nim dohotkom i zaradom. Pri tome je dužan da doprinosi za svoje izdržavanje, vaspitanje i obrazovanje.

2. Vršenje roditeljskog prava i dužnosti.

�lan 85.

Roditeljsko pravo vrše roditelji sporazumno. (2) U slu�aju neslaganja roditelja o vršenju roditeljskog prava odlu�uje organ starateljstva.

�lan 86. (1) Ako je jedan roditelj sprije�en da vrši roditeljsko pravo, ili mu je oduzeto roditeljsko pravo, ili mu je oduzeta, odnosno ograni�ena poslovna sposobnost, roditeljsko pravo �e vršiti drugi roditelj. (2) Ako roditelji žive odvojeno, roditeljsko pravo vrši onaj roditelj kod koga dijete živi. (3) U slu�aju razvoda braka i poništenja braka, roditeljsko pravo vrši onaj roditelj kome je dijete povjereno na zaštitu i vaspitanje. (4) Ako se roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ne složi s nekim postupkom ili mjerom roditelja koji to pravo vrši, može obavijestiti organ starateljstva koji �e o tome odlu�iti.

�lan 87. (1) Ako to zahtijevaju interesi djeteta roditelji mogu povjeriti dijete na zaštitu i vaspitanje tre�im licima uz prethodno odobrenje organa starateljstva. (2) Ako roditelji ili roditelj koji sam vrši roditeljsko pravo odlazi na privremeni rad u inostranstvo i sa sobom ne vodi djecu, djeca �e se povjeriti na zaštitu i vaspitanje drugom licu, ili odgovaraju�oj ustanovi ako je organ starateljstva ovo povjeravanje prethodno odobrio. (3) Dijete se ne može dati na zaštitu, vaspitanje i obrazovanje licu koje ne može biti staratelj.

�lan 88. Kad sud u bra�nom sporu odlu�i da se brak poništava ili da se razvodi, odlu�i�e u istoj presudi o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje.

�lan 89. (1) Novu presudu o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje nadležni sud �e donijeti ako to zahtijevaju promijenjene prilike, bez obzira na to koji je sud ranije o tome odlu�io. (2) U postupku iz prethodnog stava organ starateljstva ima sva ovlaš�enja iz �lana 73. ovog zakona.

�lan 90. (1) Sud, odnosno organ starateljstva koji donosi odluku o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje odlu�i�e, nakon što ispita sve odlu�ne �injenice, da li �e sva djeca biti kod jednog roditelja, ili �e neka biti kod majke, a neka kod oca. (2) Kad to zahtijevaju njihovi interesi, djeca se mogu povjeriti na zaštitu i vaspitanje drugom licu.

�lan 91. (1) U slu�aju smrti roditelja kome je dijete odlukom suda ili organa starateljstva povjereno na zaštitu i vaspitanje, kao i smrti roditelja koji je sam vršio roditeljsko pravo ili je zaštitu i vaspitanje djeteta povjerio drugom licu, preživjeli roditelj ima pravo da traži da mu lice kod koga se dijete nalazi preda dijete na zaštitu i vaspitanje. (2) U slu�aju spora o predaji djeteta izme�u roditelja i lica kod kojeg se dijete nalazi, sud �e, na osnovu predloga i mišljenja organa starateljstva, odlu�iti da li �e dijete povjeriti na zaštitu i vaspitanje roditelju, nekom drugom licu ili odgovaraju�oj ustanovi.

�lan 92. (1) Sud, odnosno organ starateljstva koji donosi odluku o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje, uze�e u obzir i želje djeteta ako je ono sposobno da iz izrazi. (2) Sud, odnosno organ starateljstva može ispitati dijete i bez prisustva roditelja i drugih lica.

�lan 93. (1) Ako dijete ne živi u zajednici sa oba roditelja, roditelji �e se sporazumjeti o na�inu održavanja li�nih odnosa s djetetom (posjete i sl.). Ako do takvog sporazuma ne do�e, odluku o tome donosi organ starateljstva. (2) Organ starateljstva može ponovo urediti na�in održavanja li�nih odnosa roditelja s djecom, ako to zahtijevaju promijenjene prilike. (3) Održavanje li�nih odnosa roditelja s djecom može se ograni�iti ili zabraniti samo radi zaštite li�nosti i drugih interesa djece.

3. Nadzor organa starateljstva

�lan 94. Organ starateljstva dužan je da preduzima potrebne mjere radi zaštite li�nih i imovinskih prava i interesa djeteta.

�lan 95. Ako to interesi djece zahtijevaju, organ starateljstva �e pružiti pomo� roditeljima u sre�ivanju njihovih socijalnih, materijalnih i li�nih prilika i odnosa ili ih uputiti u odgovaraju�e savjetovalište.

�lan 96. Ako opravdani interesi djece zahtijevaju, organ starateljstva može odrediti stalan nadzor nad izvršenjem roditeljskog prava u pogledu pojedinog djeteta.

�lan 97. (1) Roditelji i ostali �lanovi porodice ne smiju dijete podvrgavati ponižavaju�im postupcima, duševnom i tjelesnom kažnjavanju, odnosno zlostavljanju. Ako su roditelji, odnosno onaj roditelj kod kojeg dijete živi zlostavljali dijete, ili zanemarivali brigu o djetetu,

zanemarili vaspitanje djeteta ili je kod djeteta došlo do poreme�aja u vaspitanju organ starateljstva može dijete oduzeti i povjeriti ga drugom roditelju, nekom drugom licu ili odgovaraju�oj ustanovi ukoliko ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta. (2) Za vrijeme trajanja stalnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava organ starateljstva �e savjetima i drugim odgovaraju�im metodama socijalnog rada pomagati roditelje u vršenju roditeljskog prava, pozivati roditelje radi dogovora o vršenju roditeljskog prava, obilaziti roditelje i djecu, pozivati roditelje i djecu na redovne periodi�ne sastanke u prostorijama organa starateljstva i sli�no.

�lan 98. Organ starateljstva može odrediti roditelju, usvojiocu, staratelju, drugoj porodici ili u specijalnoj ustanovi poja�an nadzor nad djetetom.

�lan 99. (1) Mjeru poja�anog nadzora roditelja, usvojioca ili staraoca odredi�e rješenjem organ starateljstva, ako su roditelji, usvojilac, odnosno staralac propustili vršenje dužnog nadzora nad maloljetnikom, a u mogu�nosti su da ovaj propust isprave i ovakav nadzor uspješno vrše. (2) Organ starateljstva izricanjem mjere poja�anog nadzora obavezno �e dati roditelju, usvojiocu ili staraocu potrebna uputstva i odre�ene dužnosti u pogledu postupaka i mjera prema maloljetniku koji se ti�u vaspitanja i popravljanja njegovog li�nog statusa.

�lan 100. (1) Organ starateljstva može zahtijevati u svako doba od roditelja polaganje ra�una o upravljanju imovinom djeteta. (2) Organ starateljstva može zahtijevati da sud, radi zaštite imovinskih interesa djeteta, dozvoli mjere obezbje�enja na imovini roditelja. (3) Organ starateljstva može, radi zaštite imovinskih interesa djeteta, zahtijevati da sud u vanparni�nom postupku odlu�i da se roditelji u pogledu upravljanja imovinom djeteta stave u položaj staratelja.

�lan 101. (1) Ukoliko roditelji, usvojilac, odnosno staralac nisu u stanju da vrše mjeru poja�anog nadzora djeteta, organ starateljstva može riješiti da preda maloljetnika drugoj porodici koja ima mogu�nosti i dobrovoljno se prihvata vršenja nadzora. (2) Poja�ani nadzor u drugoj porodici traje dok roditelji, usvojilac ili staralac ne povrate mogu�nost i sposobnost da nad djecom vrše poja�an nadzor i kada nad djecom prestane potreba vršenja poja�anog nadzora.

�lan 102. (1) Ako roditelji, usvojilac, odnosno staralac nisu u mogu�nosti da vrše poja�an nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje uslovi za izvo�enje poja�anog nadzora maloljetnika u drugoj porodici, maloljetnik �e se staviti pod poja�ani nadzor organa starateljstva. (2) Za vrijeme trajanja poja�anog nadzora organa starateljstva maloljetnik ostaje i dalje da živi u porodi�nom doma�instvu s roditeljima, usvojiocem ili licem s kojim živi u ekonomskoj zajednici, jer ga to lice izdržava, a poja�ani nadzor nad djetetom vrši ovlaš�eni saradnik organa starateljstva. (3) Ovlaš�eni saradnik organa starateljstva brine se o lije�enju, školovanju, zaposlenju i drugim porodi�nim i socijalnim potrebama djeteta.

�lan 103. (1) Pri izboru odgovaraju�e mjere staranja organ starateljstva �e uzeti u obzir uzrast djeteta, njegovu psihofizi�ku razvijenost, psihi�ka svojstva, sklonosti i navike, dotadašnje vaspitanje i odgajanje, porodi�ne i socijalne uslove u kojima je živio i druge relevantne okolnosti. (2) Pri izboru odgovaraju�e mjere organ starateljstva vodi�e ra�una o poštovanju principa najmanjeg posezanja.

4. Produženje roditeljskog prava i dužnosti

�lan 104. (1) Sud može u vanparni�nom postupku po zahtjevu roditelja, usvojioca ili organa starateljstva odlu�iti da se roditeljsko pravo produži i poslije punoljetstva djeteta, ako dijete zbog tjelesnog ili duševnog nedostatka nije sposobno da se samo stara o sebi i o svojim pravima i interesima. (2) Kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo bilo produženo, sud �e na zahtjev roditelja, odnosno usvojioca ili organa starateljstva odlu�iti o prestanku roditeljskog prava.

�lan 105. (1) Na prijedlog organa starateljstva ili roditelja, odnosno usvojioca, sud �e u vanparni�nom postupku, ako za to postoje opravdani razlozi i ako je to za dobrobit djeteta, uputiti dijete u odgovaraju�u vaspitno-obrazovnu ustanovu na �uvanje i vaspitanje. (2) Trajanje mjere stacionarnog boravka u odgovaraju�oj ustanovi zavisi od socijalnih, materijalnih, li�nih, zdravstvenih i porodi�nih prilika roditelja i djeteta. (3) Pra�enje rezultata stacionarnog boravka djeteta u vaspitno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi organ starateljstva vrši permanentno. O svojim zapažanjima izvještava nadležni sud svakih šest mjeseci u pismenoj formi. (4) Vanparni�ni sud, na osnovu izvještaja organa starateljstva ili na osnovu opravdanog i obrazloženog zahtjeva roditelja može, ako je to za dobrobit djeteta, mjeru stacionarnog boravka djeteta u odgovaraju�oj ustanovi obustaviti od izvršenja ili zamijeniti nekom drugom mjerom nadzora.

5. Oduzimanje roditeljskog prava i dužnosti

�lan 106.

(1) Roditelju koji zlostavlja dijete, zloupotrebljava roditeljsko pravo, ili je napustio dijete, zanemario brigu o djetetu i zanemario svoje roditeljske dužnosti sud �e u vanparni�nom postupku oduzeti roditeljsko pravo. (2) Roditelj zloupotrebljava roditeljska prava i dužnosti: 1. ako sprovodi fizi�ko ili psihi�ko nasilje nad djetetom, 2. ako seksualno iskoriš�ava dijete, 3. ako eksploatiše dijete prisiljavaju�i ga da pretjerano radi ili da obavlja rad neprimjeren njegovom uzrastu, 4. ako djetetu dozvoljava uživanje alkoholnih pi�a, droga ili drugih opojnih supstanci ili ga na to navodi, 5. ako navodi dijete na bilo koji oblik društveno neprihvatljivog ponašanja, 6. ako na bilo koji drugi na�in grubo krši prava djeteta. (3) Roditelj grubo zanemaruje roditeljske dužnosti i prava: 1. ako napusti djete, 2. ako ne brine duže od mjesec dana o djetetu s kojim ne živi 3. ako u roku od godinu dana ne stvori uslove za zajedni�ki život s djetetom koje je smješteno u drugu porodicu ili ustanovu, a za to nema nikakav opravdan razlog, 4. ako je zanemario staranje o osnovnim životnim potrebama djeteta s kojim živi ili se ne pridržava mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio nadležni organ. (4) Sud može roditeljsko pravo vratiti roditelju, ako prestane razlog zbog kojeg mu je to pravo oduzeto.

�lan 107. (1) Postupak radi oduzimanja roditeljskog prava pokre�e organ starateljstva, roditelj, odnosno usvojilac. (2) Organ starateljstva dužan je pokrenuti postupak za oduzimanje roditeljskog prava i u slu�aju kad na bilo koji na�in sazna da postoje okolnosti iz stava 1. prethodnog �lana. (3) Pravosnažna odluka o oduzimanju i vra�anju roditeljskog prava dostavlja se nadležnom mati�aru, a ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka se dostavlja zemljišno-knjižnom, odnosno katastarsko-knjižnom registru.

6. Prestanak roditeljskog prava

�lan 108. (1) Roditeljsko pravo prestaje kad dijete postane punoljetno ili kad prije punoljetstva zaklju�i brak. (2) Dijete postaje punoljetno kad navrši 18 godina života. (3) Nastupanjem punoljetstva, kao i zaklju�enjem braka prije punoljetstva, sti�e se potpuna poslovna sposobnost.

7. Utvr�ivanje o�instva i materinstva

�lan 109. (1) Djetetova majka je žena koja ga je rodila. (2) Ocem djeteta ro�enog u braku ili u periodu do 300 dana po prestanku braka, smatra se muž majke djeteta. (3) Ocem djeteta koje je ro�eno van braka, smatra se lice koje dijete prizna za svoje ili �ije je o�instvo utvr�eno pravosnažnom sudskom presudom. (4) Ako je dijete ro�eno u kasnijem braku majke, ali prije isteka roka od 270 dana po prestanku njenog prethodnog braka, ocem �e se smatrati muž majke iz prethodnog braka, osim ako muž majke iz kasnijeg braka sa njenim pristankom prizna dijete za svoje.

�lan 110. (1) �im sazna za ro�enje djeteta van braka, mati�ar je dužan da pozove majku da se izjasni ko je otac djeteta i da o tome obavijesti organ starateljstva. (2) Izjavu iz prethodnog stava majka može dati i bez poziva. (3) Ako se majka izjasni o tome ko je otac djeteta, organ starateljstva �e pozvati to lice da izjavi da li je otac djeteta.

�lan 111. (1) Ako lice iz stava 3. prethodnog �lana izjavi na zapisnik pred organom starateljstva, mati�arem ili u ovjerenoj ispravi da je otac djeteta, mati�ar �e ga upisati kao oca djeteta u mati�nu knjigu ro�enih i o upisu obavijestiti majku djeteta. (2) Ako lice iz prethodnog stava izjavi da nije otac djeteta ili u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva ne da nikakvu izjavu, mati�ar �e o tome obavijestiti majku djeteta.

�lan 112. (1) O�instvo se može priznati pred mati�arem, organom starateljstva, sudom i notarom. Organ pred kojim je dato ovo priznanje dužan je da bez odlaganja zapisnik dostavi mati�aru nadležnom za upis djeteta u mati�nu knjigu ro�enih. (2) Priznanje o�instva može biti u�injeno i u testamentu.

�lan 113. (1) Izjava o priznanju o�instva pred organima navedenim u prethodnom �lanu može se dati i preko punomo�nika. (2) Punomo� mora biti ovjerena i sadržavati izri�ito uputstvo punomo�niku da da izjavu o priznavanju o�instva odre�enog djeteta koje je rodila odre�ena žena.

�lan 114. O�instvo može priznati i maloljetnik ako je stariji od 16 godina, kao i lice kome je ograni�ena poslova sposobnost, ako su sposobni shvatiti prirodu i zna�enje izjave o priznavanju o�instva.

�lan 115.

(1) O�instvo se može priznati i prije ro�enja djeteta. (2) U slu�aju iz prethodnog stava priznanje o�instva proizvodi pravni u�inak ako se dijete rodi živo.

�lan 116. (1) O�instvo djeteta može se priznati i poslije smrti djeteta, ali samo ako je ono ostavilo potomstvo. (2) Pod uslovima iz prethodnog stava, lica ovlaš�ena ovim zakonom za podnošenje tužbe za utvr�ivanje o�instva mogu tužbom zahtijevati da se utvrdi o�instvo umrlog djeteta.

�lan 117. (1) Priznanje o�instva upisuje se u mati�nu knjigu ro�enih ako se majka s priznanjem saglasi. NJena saglasnost mora biti data pred mati�arem ili notarom, u javnoj ili u ovjerenoj ispravi. (2) Ako se majka prethodno izjasnila da je otac djeteta lice koje je priznalo o�instvo, ta �e se izjava smatrati njenom saglasnoš�u.

�lan 118. Ako se majka nije koristila mogu�noš�u iz stava 3. �lana 110. ovog zakona, mati�ar �e je pozvati da se o tome izjasni u roku od 30 dana nakon što primi obavijest da je odre�eno lice priznalo o�instvo.

�lan 119. (1) Ako je dijete starije od 16 godina, potrebna je i njegova saglasnost s priznanjem o�instva. Saglasnost se daje na na�in propisan u �lanu 117. stav 1. ovog zakona. (2) Ako je dijete mla�e od 16 godina, ili starije od 16 godina a trajno je nesposobno za rasu�ivanje, a majka više nije živa, ili je proglašena umrlom, ili je potpuno lišena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnosti s priznanjem o�instva daje staralac djeteta s odobrenjem organa starateljstva.

�lan 120. (1) Ako se majka ili dijete starije od 16 godina, odnosno staralac djeteta, kada je njihova saglasnost potrebna, ne saglase s priznanjem o�instva ili se ne izjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavještenja o priznanju, lice koje je priznalo dijete za svoje može tužbom tražiti da sud utvrdi njegovo o�instvo. (2) Tužba se može podnijeti u roku od tri godine po prijemu obavještenja o nesaglasnosti lica iz prethodnog stava.

�lan 121. Priznanje o�instva je neopozivo.

�lan 122. (1) Lice koje je priznalo o�instvo, a kasnije sazna za okolnosti koje bi isklju�ivale njegovo o�instvo, može o�instvo osporavati tužbom. (2) Tužba iz prethodnog stava može se podnijeti u roku od jedne godine po saznanju za okolnosti koje bi isklju�ivale o�instvo, a najkasnije u roku od pet godina od davanja izjave o priznavanju o�instva.

�lan 123. (1) Tužbu radi utvr�ivanja o�instva može podnijeti dijete do navršene 25. godine života. (2) Ako je dijete maloljetno ili poslovno nesposobno, tužbu u njegovo ime podnosi osoba koja ga po zakonu zastupa, odnosno staralac s odobrenjem organa starateljstva.

�lan 124. Tužbu radi utvr�ivanja o�instva može podnijeti majka do navršene 18. godine života djeteta.

�lan 125. Organ starateljstva može u roku od jedne godine poslije ro�enja djeteta tužbom pokrenuti postupak za utvr�ivanje o�instva u slu�aju kad je majka ozna�ila odre�eno lice za oca djeteta pred mati�arem, a kasnije zanemaruju�i interese djeteta, ne pokrene postupak za utvr�ivanje o�instva.

�lan 126. Odredbe ovog zakona o utvr�ivanju o�instva shodno se primjenjuju i na utvr�ivanje materinstva.

8. Osporavanje o�instva i materinstva

�lan 127. (1) Muž može osporavati o�instvo djeteta koje je rodila njegova žena za vrijeme trajanja braka ili prije isteka 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije otac. (2) Ako je mužu potpuno oduzeta poslovna sposobnost, tužbu radi osporavanja njegovog o�instva može podnijeti njegov staratelj s odobrenjem organa starateljstva.

�lan 128. Tužba radi osporavanja o�instva iz prethodnog �lana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za �injenicu na osnovu koje se može zaklju�iti da tužilac nije otac djeteta, ali najkasnije do navršene desete godine života djeteta.

�lan 129.

U slu�aju iz �lana 127. ovog zakona nasljednici muža nisu ovlaš�eni da podnesu tužbu radi osporavanja o�instva, ali mogu nastaviti zapo�eti postupak.

�lan 130. (1) Majka može osporavati da je otac njenog djeteta lice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta. (2) Tužba iz prethodnog stava može se podnijeti u roku od šest mjeseci od ro�enja djeteta.

�lan 131. (1) Dijete može osporavati da mu je otac lice koje se po ovom zakonu smatra njegovim ocem, osim u slu�aju kada je o�instvo utvr�eno pravosnažnom sudskom presudom. (2) Tužbu iz prethodnog stava dijete može podnijeti do navršene 25. godine života.

�lan 132. (1) Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro�enog van braka, može osporavati o�instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje, ako istovremeno traži da se utvrdi njegovo o�instvo. (2) Tužba iz prethodnog stava može se podnijeti u roku od jedne godine od upisa osporenog o�instva u mati�nu knjigu.

�lan 133. Ne može se osporavati o�instvo poslije smrti djeteta.

�lan 134. Odredbe ovog zakona o osporavanju o�instva shodno se primjenjuju i na osporavanje materinstva.

9. Utvr�ivanje i osporavanje o�instva djece za�ete vješta�kim putem

�lan 135. Ne može se utvr�ivati o�instvo djeteta koje je za�eto vješta�kim putem.

�lan 136. (1) Muž može osporavati o�instvo djeteta koje je rodila njegova žena, ako je do za�e�a vješta�kim putem došlo sjemenom drugog muškarca bez njegove saglasnosti. (2) Tužba radi osporavanja o�instva u slu�aju iz prethodnog stava podnosi se u roku od šest mjeseci od dana saznanja za za�e�e djeteta vješta�kim putem, a najkasnije do navršene pete godine života djeteta.

10. Postupak u sporovima radi utvr�ivanja i osporavanja o�instva i materinstva

�lan 137. (1) Postupak u sporovima za utvr�ivanje, odnosno osporavanje o�instva i materinstva pokre�e se tužbom. (2) Stranke u sporu za utvr�ivanje o�instva su lice �ije se o�instvo utvr�uje, dijete i majka djeteta. (3) Stranke u sporu o osporavanju o�instva su lice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka djeteta. (4) Kad tre�e lice osporava o�instvo licu koje je dijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje osporava o�instvo, lice �ije se o�instvo osporava, dijete i majka djeteta.

�lan 138. (1) Ako tužbom za utvr�ivanje, odnosno za osporavanje o�instva nisu kao tužilac ili kao tuženi obuhva�ene sve stranke u sporu, sud �e pozvati tužioca da dopuni tužbu tako što �e navesti i stranku koja tužbom nije obuhva�ena. (2) Ako tužilac u roku koji je sud odredio ne postupi na na�in iz prethodnog stava, tužba �e se odbaciti.

�lan 139. (1) Stranke koje podnose tužbu radi utvr�ivanja, odnosno osporavanja o�instva, odnosno protiv kojih je upravljen tužbeni zahtjev jedinstveni su suparni�ari. (2) Ako je tužbu za utvr�ivanje, odnosno osporavanje o�instva podnijelo ovlaš�eno lice u zakonskom roku, tužbi se, kao suparni�ar, može pridružiti i lice kome je istekao rok za podnošenje tužbe.

�lan 140. (1) Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnose tužbu za utvr�ivanje ili osporavanje o�instva, odnosno ako su tuženi istom tužbom, taj �e roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starateljstva može djetetu postaviti posebnog staraoca ako izme�u djeteta i roditelja u toj parnici postoje suprotni interesi. (2) Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u suprotnim strana�kim ulogama tužioca i tuženog, organ starateljstva postavi�e djetetu posebnog staraoca.

�lan 141. (1) U postupku u sporovima radi utvr�ivanja, odnosno osporavanja o�instva i materinstva isklju�ena je javnost. (2) U sporovima za utvr�ivanje ili osporavanje o�instva ili materinstva ne može se donijeti presuda zbog izostanka niti na osnovu priznanja. (3) U parnicama za utvr�ivanje ili osporavanje o�instva ili materinstva odricanje od tužbenog zahtjeva ima isti pravni u�inak kao i povla�enje tužbe.

�lan 142. O troškovima postupka u parnicama radi utvr�ivanja, odnosno osporavanja o�instva ili materinstva sud �e odlu�iti po slobodnoj ocjeni, vode�i ra�una o razlozima pravi�nosti.

�lan 143. (1) U Postupku za utvr�ivanje, odnosno osporavanje o�instva ili materinstva, sud može po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere radi zaštite, smještaja i izdržavanja djece. (2) Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne zadržava izvršenje rješenja.

�lan 144. U postupku za utvr�ivanje i osporavanje o�instva ili materinstva primjenjiva�e se odredbe Zakona o parni�nom postupku, ako ovim zakonom nije druk�ije odre�eno.

�ETVRTI DIO USVOJENJE

I - ZAJEDNI�KE ODREDBE

�lan 145. (1) Za punovažnost usvojenja potrebno je da su usvojilac i usvojenikovi roditelji, odnosno staraoci usvojenika, o tome dali svoju saglasnost pred nadležnim organom starateljstva. Ove izjave unose se u zapisnik, koji potpisuju sva lica koja su prisustvovala zasnivanju usvojenja. (2) Za usvojenje maloljetnog lica starijeg od 10 godina potrebna je i njegova saglasnost.

�lan 146. Usvojenje mora biti u interesu usvojenika.

�lan 147. (1) Usvojilac može biti samo državljanin Republike Srpske. (2) Izuzetno, usvojilac može biti i strani državljanin ako za to postoje naro�ito opravdani razlozi. (3) Usvojenje iz prethodnog stava ne može se zasnovati bez odobrenja organa uprave nadležnog za poslove socijalne politike.

�lan 148. Usvojenje se upisuje u mati�nu knjigu ro�enih.

II - VRSTE USVOJENJA

�lan 149. Usvojenje može biti nepotpuno i potpuno.

1. Nepotpuno usvojenje

�lan 150. (1) Nepotpunim usvojenjem se izme�u usvojenika i usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao i prava i dužnosti koja po zakonu postoje izme�u roditelja i djece ako zakonom nije druk�ije odre�eno. (2) Nepotpuno usvojenje ne uti�e na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.

�lan 151. (1) Usvojiti se može samo maloljetno lice. (2) Usvojiti može samo lice koje je starije od usvojenika najmanje 18 godina. (3) Ako bra�ni supružnici zajedni�ki usvajaju isto lice, uslov iz prethodnog stava mora ispunjavati jedan od njih.

�lan 152. (1) Za nepotpuno usvojenje potreban je pristanak oba roditelja djeteta, ako dijete ima roditelje. (2) Nije potreban pristanak roditelja: - kome je oduzeto roditeljsko pravo, - kome je oduzeta poslovna sposobnost, - �ije je boravište nepoznato najmanje jednu godinu, a u tom periodu se ne brine za dijete.

�lan 153. Bra�ni supružnici mogu zajedni�ki usvojiti isto dijete. Dijete može usvojiti i samo jedan od njih, uz pristanak drugog bra�nog supružnika.

�lan 154. (1) Ne može se usvojiti srodnik u pravoj liniji, ni brat ni sestra. (2) Staralac ne može usvojiti svog šti�enika dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staraoca.

�lan 155.

(1) Usvojiti ne može: - lice kome je oduzeto roditeljsko pravo, - lice kome je oduzeta ili ograni�ena poslovna sposobnost, - lice koje ne pruža dovoljno jemstva da �e usvojenika podizati i vaspitati tako da bude koristan �lan društvene zajednice, - lice koje je duševno bolesno ili slaboumno, odnosno koje boluje od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život usvojenika. (2) Usvojiti ne može ni lice kod �ijeg se bra�nog supružnika sti�e jedna od okolnosti iz prethodnog stava.

2. Potpuno usvojenje

�lan 156. Potpunim usvojenjem se izme�u usvojioca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu.

�lan 157. Potpuno usvojiti se može samo dijete uzrasta do pet godina, koje nema žive roditelje, ili su mu roditelji nepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili �iji su roditelji pred nadležnim organima starateljstva pristali da njihovo dijete bude potpuno usvojeno.

�lan 158. (1) Potpuno usvojiti mogu samo bra�ni supružnici zajedni�ki, ako su oba ili jedan od njih stariji od usvojenika najmanje 18 godina. (2) Potpuno usvojiti može i bra�ni supružnik roditelja djeteta koje se usvaja, s tim što u tom slu�aju razlika u godinama izme�u usvojenika i usvojioca može biti i manja od 18 godina.

�lan 159. Potpuno usvojenje može biti ako ne postoje smetnje iz �l. 154. i 155. ovog zakona.

�lan 160. Potpunim usvojenjem prestaju sva me�usobna prava i dužnosti izme�u usvojenika i njegovih krvnih srodnika.

III - POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA

�lan 161. (1) Lice koje želi usvojiti podnosi zahtjev organu starateljstva. (2) Za vo�enje postupka usvojenja nadležan je organ starateljstva prema prebivalištu maloljetnika, odnosno boravištu, ako se prebivalište ne može utvrditi.

�lan 162. (1) Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza, utvr�uje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani ovim zakonom. (2) U postupku za usvojenje organ starateljstva �e po službenoj dužnosti pribaviti mišljenje o postojanju uslova i podobnosti lica koje želi usvojiti od organa starateljstva prema prebivalištu toga lica, odgovaraju�ih organizacija i stru�njaka (socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog i drugi). (3) Mišljenja iz prethodnog stava moraju biti obrazložena i zasnovana na utvr�enim �injenicama. (4) Organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona donije�e uputstvo o postupku usvajanja djece.

�lan 163. U postupku za usvojenje isklju�ena je javnost.

�lan 164. (1) Zasnivanju usvojenja prisustvuju usvojilac, njegov bra�ni drug i roditelji, odnosno staralac usvojenika. (2) Organ starateljstva, ako ocijeni da bi to bilo u interesu djeteta, može odlu�iti da zasnivanju usvojenja ne prisustvuju roditelji usvojenika.

�lan 165. (1) U postupku za usvojenje organ starateljstva dužan je da roditelja, usvojioca i usvojenika starijeg od 10 godina upozna o pravima i dužnostima koja proizilaze iz usvojenja. (2) Kod nepotpunog usvojenja organ starateljstva posebno �e upozoriti stranke na zakonske odredbe o prezimenu i nasljednim pravima koje se odnose na usvojenika.

�lan 166. (1) Ako organ starateljstva na�e da su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, donije�e rješenje o zasnivanju usvojenja, a ako ti uslovi nisu ispunjeni, rješenjem �e odbiti zahtjev za usvojenje. (2) Organ starateljstva rješenjem o zasnivanju usvojenja može odrediti probni smještaj uz nadzor organa starateljstva od najduže tri mjeseca.

�lan 167.

(1) Rješenje o zasnivanju nepotpunog usvojenja sadrži sporazum o prezimenu usvojenika i o nasljednim pravima usvojenika prema usvojiocu. Ako je usvojenik stariji od 10 godina, potrebna je i njegova saglasnost o prezimenu. (2) Ukoliko se u roku odre�enom u rješenju o probnom smještaju, nadzirani probni smještaj pokaže uspješnim s aspekta me�usobne adaptacije usvojioca i usvojenika, organ starateljstva �e potvrditi rješenje o usvojenju.

�lan 168. Pravosnažno rješenje o zasnivanju usvojenja organ starateljstva dužan je da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti dostavi nadležnom mati�aru radi upisa u mati�nu knjigu ro�enih.

�lan 169. (1) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za usvojenje, lice koje želi da usvoji može izjaviti žalbu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se izjavljuje drugostepenom organu nadležnom za poslove socijalne politike. (2) Protiv rješenja kojim se zasniva usvojenje žalba je dopuštena samo u slu�aju zablude, prevare ili prinude. (3) Izjavljivanje žalbe iz prethodnog stava nije vezano za rok. (4) Kod potpunog usvojenja mora biti sa�uvana tajnost podataka o njegovom zasnivanju, a u mati�nu knjigu ro�enih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.

�lan 170. (1) Organ starateljstva dužan je da vodi evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci. (2) Uputstvo o vo�enju evidencije i dokumentacije propisuje Republi�ki organ uprave za socijalnu zaštitu.

IV - PRESTANAK USVOJENJA

�lan 171. (1) Nepotpuno usvojenje može prestati na osnovu rješenja organa starateljstva kad on utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi usvojenika. (2) Kad to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika, svako može kod organa ostarateljstva preduzeti inicijativu za prestanak usvojenja. (3) U postupku za prestanak usvojenja organ starateljstva, kada ocijeni da je to potrebno, pribavi�e odgovaraju�e stru�no mišljenje o cjelishodnosti daljeg postojanja usvojenja.

�lan 172. (1) Nepotpuno usvojenje može prestati i na osnovu prijedloga usvojioca ili usvojenika, kao i na osnovu njihovog sporazumnog prijedloga. (2) U slu�ajevima iz prethodnog stava organ starateljstva donosi rješenje o prestanku usvojenja ako ocijeni da je to u interesu usvojenika.

�lan 173. (1) Protiv rješenja organa starateljstva o prestanku usvojenja može se izjaviti žalba u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja. (2) Pravosnažno rješenje o prestanku usvojenja organ starateljstva dužan je da dostavi nadležnom mati�aru u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti radi upisa u mati�nu knjigu ro�enih.

�lan 174. Potpuno usvojenje ne može se raskinuti.

PETI DIO STARATELJSTVO

1. Poslovi starateljstva

�lan 175. Poslove starateljstva vrši organ starateljstva iz �lana 13. ovog zakona.

�lan 176. Organ starateljstva iz prethodnog �lana poslove starateljstva vrši preko postavljenog staraoca ili neposredno.

�lan 177. (1) Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da se na najbolji na�in ostvari svrha starateljstva. (2) Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i sprovo�enju svojih rješenja, odnosno pojedinih mjera, koristi sve oblike socijalne zaštite, metode socijalnog i drugog stru�nog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-vaspitnih i drugih organizacija. (3) Organ starateljstva može osnovati stru�no tijelo sastavljeno od odgovaraju�ih stru�njaka (ljekara, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i drugih), sa zadatkom da razmatra stru�na pitanja i daje organu starateljstva prijedloge za preduzimanje pojedinih ciljeva starateljstva.

�lan 178. (1) Organ starateljstva pruža posebnu društvenu zaštitu i licima koja se nalaze pod roditeljskim staranjem, pod uslovima i na na�in odre�en ovim zakonom i drugim propisima. (2) Organ starateljstva stara se o primjeni vaspitne i druge mjere izre�ene od sudova i drugih nadležnih organa, radi vaspitanja i obrazovanja maloljetnika i drugih lica na koje se ove mjere odnose i vrši druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim

zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona.

2. Staralac

�lan 179. (1) Licu pod starateljstvom organ starateljstva postavlja staraoca, ukoliko ne odlu�i da dužnost staraoca vrši neposredno. (2) Za staraoca se postavlja lice koje ima li�na svojstva i sposobnost za vršenje dužnosti staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac. (3) Pri postavljanju staraoca, organ starateljstva uze�e u obzir i želje šti�enika ako je ovaj u stanju da ih izrazi, kao i želje bliskih srodnika šti�enika. (4) Izuzetno, kada organ starateljstva ocijeni da je to neophodno, i bez njegovog prethodnog pristanka, za staraoca �e biti postavljen u pravilu najbliži krvni srodnik u pravoj liniji ili pobo�noj liniji, koji ina�e ispunjava i sve druge potrebne uslove za vršenje dužnosti staraoca.

�lan 180. Isto lice može se postaviti za staraoca i za više šti�enika ako to nije u suprotnosti sa interesima pojedinih šti�enika i ako na to pristane.

�lan 181. Licu pod starateljstvom koje je smješteno u obrazovno-vaspitnu, socijalnu ili drugu sli�nu ustanovu, organ starateljstva postavlja staraoca za vršenje onih poslova starateljstva koja ta ustanova ne vrši u okviru svoje redovne djelatnosti.

�lan 182. (1) Organ starateljstva može rješenjem ograni�iti ovlaš�enje staraoca i odlu�iti da pojedine poslove staraoca vrši neposredno. (2) Ako organ starateljstva vrši dužnost staraoca u smislu prethodnog stava, može da pojedine poslove povjeri stru�nim licima da ih vrše u njegovo ime i pod njegovim nadzorom.

�lan 183. Za staraoca se ne može postaviti lice: - kome je oduzeto roditeljsko pravo, - kome je oduzeta ili ograni�ena poslovna sposobnost, - �iji su interesi u suprotnosti sa interesima šti�enika, odnosno koje ne pruža dovoljno jemstva da �e šti�enika vaspitati i odgajati tako da postane odgovoran �lan zajednice, - od koga se, s obzirom na njegovo ranije i sadašnje vladanje, li�na svojstva i odnose sa šti�enikom i njegovim roditeljima, ne može o�ekivati da �e pravilno vršiti dužnost staraoca.

�lan 184. (1) Organ starateljstva, rješenjem kojim postavlja staraoca, odre�uje njegove dužnosti i obim njegovih ovlaš�enja. (2) Organ starateljstva, prije donošenja rješenja iz prethodnog stava, upoznaje staraoca sa zna�ajem starateljstva, njegovim pravima i dužnostima i sa drugim važnijim podacima potrebnim za vršenje dužnosti staraoca.

�lan 185. (1) O stavljanju pod starateljstvo i o prestanku starateljstva organ starateljstva obavještava nadležnog mati�ara u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja. (2) Ako lice stavljeno pod starateljstvo ima nepokretnu imovinu, organ starateljstva obavještava nadležni sud ili katastar radi upisa starateljstva u zemljišno knjižne evidencije.

�lan 186. Staralac je dužan da se savjesno stara o li�nosti, pravima, obavezama i interesima šti�enika i upravljanju njegovom imovinom.

�lan 187. (1) Ako šti�enik ima imovinu, organ starateljstva preduzima mjere da se ta imovina popiše, procijeni i preda staraocu na upravljanje. (2) Popisu imovine, pored �lanova komisije koju obrazuje organ starateljstva, prisustvuju staralac, šti�enik ako je u stanju da shvati o �emu se radi i držalac imovine šti�enika.

�lan 188. (1) Organ starateljstva, nakon što je pokrenut postupak da se neko lice stavi pod starateljstvo, može popisati i procijeniti njegovu imovinu i preduzeti druge mjere za osiguranje te imovine i prije donošenja rješenja o stavljanju toga lica pod starateljstvo. (2) U slu�aju neposredne opasnosti po interes šti�enika u pogledu njegove nepokretne imovine, organ starateljstva može i prije popisa i procjene imovine zatražiti od suda zabilježbu u zemljišno-knjižnoj evidenciji o pokretanju postupka za stavljanje toga lica pod starateljstvo.

�lan 189. (1) Staralac je dužan da uz pomo� organa starateljstva preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstva neophodna za sprovo�enje mjera, koje je u interesu šti�enika, odredio organ starateljstva. (2) Pri pribavljanju sredstava za ostvarivanje pojedinih mjera koje se preduzimaju u interesu šti�enika, staralac je dužan da koristi izvore prihoda redoslijedom navedenim u �lanu 229. ovog zakona.

�lan 190. Staralac ne može bez prethodnog odobrenja organa starateljstva preduzimati poslove koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja šti�enikovom imovinom.

�lan 191. (1) Staralac može samo sa odobrenjem organa starateljstva, u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom i pravima šti�enika, preduzimati slijede�e poslove: - otu�iti ili opteretiti nepokretnu imovinu šti�enika, - otu�iti iz imovine šti�enika pokretne stvari ve�e i posebne li�ne vrijednosti ili raspolagati imovinskim pravima ve�e vrijednosti, - odre�i se nasljedstva ili legata, ili odbiti poklon, - preduzimati druge mjere odre�ene zakonom. (2) Organ starateljstva, u postupku davanja odobrenja staraocu u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom, odnosno pravima šti�enika, odre�uje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu.

�lan 192. (1) Staralac zastupa šti�enika. (2) Organ starateljstva zastupa šti�enika ako dužnost staraoca taj organ vrši neposredno ili ako je ograni�io ovlaš�enje staraoca i odlu�io da šti�enika sam zastupa.

�lan 193. (1) Staralac samostalno, u ime šti�enika i za njegov ra�un, vrši poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom. (2) Pri preduzimanju svakog važnijeg posla staralac �e se, kada je to mogu�e, posavjetovati sa šti�enikom, ako je ovaj u stanju da razumije o �emu se radi.

�lan 194. (1) Staralac može da zaklju�i pravni posao sa šti�enikom samo ako organ starateljstva na�e da to zahtijevaju interesi šti�enika i ako to prethodno odobri. (2) Staralac ne može da obavezuje šti�enika kao jemca.

�lan 195. (1) Staralac je dužan da podnese organu starateljstva izvještaj i položi ra�un o svom radu svake godine, kao i kad to zatraži organ starateljstva. U slu�aju neposrednog starateljstva, izvještaj je dužan da podnese radnik organa starateljstva ili drugo lice koje u ime organa starateljstva vrši poslove starateljstva. Izvještaj se podnosi pismeno ili usmeno na zapisnik. (2) Iz izvještaja se mora vidjeti kako se staralac ili drugo stru�no lice koje vrši poslove starateljstva stara o li�nosti šti�enika, a naro�ito o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, kao i o svemu drugom što je od zna�aja za li�nost šti�enika. (3) Izvještaj mora sadržavati i podatke o upravljanju i raspolaganju šti�enikovom imovinom i o svim šti�enikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i kona�nom stanju šti�enikove imovine. (4) Organ starateljstva dužan je da savjesno razmotri izvještaj staraoca i da po potrebi preduzme odgovaraju�e mjere da se zaštite interesi šti�enika. (5) Pored kontrole rada staraoca prihvatanjem izvještaja o njegovom radu, organ starateljstva dužan je i da povremeno, li�nim uvidom, kontroliše kako staralac vrši svoje dužnosti prema šti�eniku.

�lan 196. (1) Staralac vrši svoju dužnost, po pravilu, bez nagrade. (2) Organ starateljstva može odrediti staraocu nagradu ako se posebno zalagao i istakao u vršenju dužnosti. (3) Staralac ima pravo na naknadu opravdanih troškova u�injenih u vršenju svojih dužnosti. (4) Visinu naknade troškova staraocu utvr�uje organ starateljstva. (5) Nagradu i naknadu troškova odobrava organ starateljstva iz prihoda šti�enika, a ukoliko bi ta isplata išla na štetu izdržavanja šti�enika, ti troškovi padaju na teret sredstava opštine.

�lan 197. (1) Staralac odgovara šti�eniku za štetu koju je skrivio u obavljanju dužnosti staraoca. (2) Organ starateljstva utvr�uje iznos štete i poziva staraoca da u odre�enom roku štetu naknadi. Ukoliko staralac ne naknadi utvr�enu štetu u odre�enom roku, organ starateljstva neposredno nakna�uje štetu šti�eniku. (3) Organ starateljstva može kod nadležnog suda zahtijevati od staraoca naknadu ispla�enog iznosa iz prethodnog stava, ako je tu štetu staralac po�inio namjerno ili iz krajnje nepažnje. (4) Radi obezbje�enja prava šti�enika, koja su povrije�ena nepravilnim radom staraoca, organ starateljstva dužan je prema staraocu preduzeti i druge mjere predvi�ene zakonom.

�lan 198. Ako staralac umre ili samovoljno prestane da vrši dužnost staraoca, ili ako nastanu takve okolnosti koje spre�avaju staraoca da vrši svoju dužnost, organ starateljstva dužan je da bez odlaganja preduzme mjere za zaštitu interesa šti�enika do postavljanja novog staraoca.

�lan 199. (1) Organ starateljstva razriješi�e staraoca od dužnosti ako utvrdi da je u vršenju dužnosti staraoca nemaran, da zloupotrebljava svoja ovlaš�enja, da se njegovim radom ugrožavaju interesi šti�enika, ili ako smatra da bi za šti�enika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. (2) Organ starateljstva razriješi�e staraoca od dužnosti kad ovaj sam to zatraži, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana

podnošenja zahtjeva. Organ starateljstva mora istovremeno preduzeti sve potrebne mjere za zaštitu interesa šti�enika. (3) Staralac kome je prestala dužnost staraoca dužan je da podnese izvještaj i položi ra�un o svom radu organu starateljstva.

�lan 200. (1) U slu�aju trajnog prestanka starateljstva, organ starateljstva poziva staraoca da u odre�enom roku podnese izvještaj o svom radu i o stanju šti�enikove imovine, i da preda svu imovinu na upravljanje šti�eniku, odnosno roditelju ili usvojiocu. (2) Predaja imovine se vrši u prisustvu staraoca, šti�enika, odnosno roditelja ili usvojioca i predstavnika organa starateljstva.

3. Starateljstvo nad maloljetnim licima

�lan 201. Pod starateljstvo stavi�e se maloljetno lice: - �iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravišta duže od jedne godine, - �ijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo, - �ijim roditeljima je oduzeta poslovna sposobnost, odnosno koji još nisu stekli poslovnu sposobnost ili im je poslovna sposobnost ograni�ena, - �iji su roditelji kroz duže vrijeme zanemarili �uvanje i vaspitanje djece, - �iji su roditelji odsutni i nisu u mogu�nosti da se redovno staraju o svome djetetu, a nisu ga povjerili na �uvanje i vaspitanje licu za koje je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uslove za staraoca.

�lan 202. Staralac maloljetnog šti�enika dužan je da se kao roditelj stara o njegovoj li�nosti, a naro�ito o zdravlju, vaspitanju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan život i rad.

�lan 203. (1) Staralac je ovlaš�en da u ime i za ra�un šti�enika zaklju�uje pravne poslove. Za one pravne poslove koje staralac, u smislu ovog zakona, ne može sam zaklju�ivati, potrebno je odobrenje organa starateljstva. (2) Maloljetni šti�enik koji je navršio 15 godina života može sam, bez odobrenja staraoca, zasnovati radni odnos i raspolagati li�nim dohotkom, pri �emu je dužan doprinositi za svoje izdržavanje, vaspitanje i obrazovanje.

�lan 204. Staralac može samo sa odobrenjem organa starateljstva: - smjestiti maloljetnika u vaspitno-obrazovnu ustanovu i povjeriti ga drugom licu na �uvanje i vaspitanje, - prekinuti školovanje maloljetnika ili promijeniti vrstu škole, - odlu�iti o izboru, vršenju ili promjeni zanimanja maloljetnika, - preduzimati i druge mjere odre�ene zakonom.

�lan 205. (1) Organ starateljstva može maloljetnog šti�enika povjeriti drugom licu na �uvanje i vaspitanje, ako na�e da za to postoje opravdani razlozi. (2) Smještaj maloljetnog šti�enika na �uvanje i vaspitanje kod drugog lica treba da odgovara, ukoliko je mogu�e, na�inu i uslovima �uvanja i vaspitanja maloljetnika pod roditeljskim staranjem.

�lan 206. Vaspitno-obrazovna ustanova ili zdravstvena organizacija ili druga ustanova u kojoj je privremeno smješten maloljetni šti�enik, a posebno lice kojem je maloljetnik povjeren na �uvanje i vaspitanje, dužni su obavještavati staratelja i organ starateljstva o svim važnijim promjenama u pogledu života, zdravlja, vaspitanja i obrazovanja šti�enika. (2) Organizacija ili ustanova i lice iz prethodnog stava ne mogu se osloboditi dužnosti �uvanja maloljetnog šti�enika bez prethodne saglasnosti staraoca, odnosno organa starateljstva.

�lan 207. (1) Starateljstvo nad maloljetnim šti�enikom prestaje njegovim punoljetstvom, zaklju�enjem braka, njegovim usvojenjem ili kada prestane neki od razloga navedenih u �lanu 201. ovog zakona. (2) Organ starateljstva �e produžiti da pruža odgovaraju�e oblike socijalne i druge zaštite licu nad kojim je prestalo starateljstvo zbog nastupanja punoljetstva, ako se ono do tog vremena nije uspjelo osposobiti za samostalan život i rad.

�lan 208. Ako i po nastupanju punoljetstva, zbog psihofizi�kih nedostataka, šti�enik nije sposoban da se brine o svojoj li�nosti, pravima i interesima, staralac uz odobrenje organa starateljstva ili organ starateljstva neposredno, pokre�e kod nadležnog suda postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti šti�enika, u cilju ponovnog stavljanja pod starateljstvo.

4. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost

�lan 209. (1) Lice kome je pravosnažnom odlukom suda djelimi�no ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, organ starateljstva stavi�e pod starateljstvo. (2) Pravosnažnu odluku o oduzimanju, odnosno ograni�enju poslovne sposobnosti sud je dužan da bez odlaganja dostavi nadležnom organu starateljstva, koji �e u roku od 30 dana od dana prijema odluke, lice kome je oduzeta poslova sposobnost staviti

pod starateljstvo.

�lan 210. Staralac lica kome je oduzeta ili ograni�ena poslovna sposobnost dužan je naro�ito da se stara o njegovoj li�nosti, vode�i ra�una o uzrocima zbog kojih mu je oduzeta, odnosno ograni�ena poslovna sposobnost, i nastojati da se ti uzroci otklone i to lice osposobi za samostalan rad.

�lan 211. (1) Staralac lica kome je potpuno oduzeta poslovna sposobnost, u dužnostima i pravima izjedna�en je sa staraocem maloljetnog lica koje nije navršilo 15 godina života. (2) Staralac lica kome je djelimi�no oduzeta poslovna sposobnost ima dužnosti i prava staraoca maloljetnog lica koje je navršilo 15 godina života, ali organ starateljstva može, kad je to potrebno, odrediti poslove koje lice sa djelimi�no oduzetom poslovnom sposobnoš�u može preduzimati samostalno.

�lan 212. (1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekom licu oduzme ili ograni�i poslovna sposobnost dužan je da odmah izvijesti o tome organ starateljstva koji �e, ako je potrebno, tome licu postaviti privremenog staraoca. (2) U slu�aju iz prethodnog stava primjenjuju se odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji su navršili 15 godina života, ali organ starateljstva može, ako je potrebno, proširiti na njega odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji nisu navršili 15 godina života. (3) Dužnost privremenog staraoca prestaje kad se postavi stalni staralac ili kad odluka suda kojom se utvr�uje da nema mjesta oduzimanju, odnosno ograni�enju poslovne sposobnosti postane pravosnažna.

�lan 213. (1) Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta, odnosno ograni�ena poslovna sposobnost prestaje kada im se odlukom suda donesenom u vanparni�nom postupku vrati poslovna sposobnost. (2) Pravosnažnu odluku o vra�anju poslovne sposobnosti sud odmah dostavlja organu starateljstva.

5. Staraoci za posebne slu�ajeve

�lan 214. (1) Organ starateljstva postavi�e staraoca za pojedine poslove ili odre�enu vrstu poslova odsutnom licu �ije je boravište nepoznato a koje nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim slu�ajevima kada je to potrebno radi zaštite prava i interesa odre�enog lica. (2) Licima iz prethodnog stava može, pod uslovima odre�enim zakonom, postaviti staraoca i organ pred kojim se vodi postupak. Ovaj organ dužan je da o tome bez odlaganja obavijesti nadležni organ starateljstva. (3) Organ starateljstva ima prema staraocu postavljenom u smislu prethodnog stava sva ovlaš�enja kao i prema staraocu koga je sam postavio.

�lan 215. (1) Poseban staralac postavi�e se licu nad kojim roditelji ili usvojioci vrše roditeljsko pravo za vo�enje spora izme�u njega i njegovih roditelja ili usvojioca, za zaklju�enje pojedinih pravnih poslova izme�u njih, kao i u drugim slu�ajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti. (2) Licu pod starateljstvom postavi�e se poseban staralac za vo�enje spora izme�u njega i staraoca, za zaklju�enje pravnih poslova, kao i u drugim slu�ajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti. (3) Kada me�u maloljetnicima nad kojima isto lice vrši roditeljsko pravo ili me�u licima koja imaju istog staraoca treba da se vodi spor ili zaklju�i pravni posao u kome su interesi maloljetnika, odnosno šti�enika u suprotnosti, postavi�e se svakom od njih poseban staralac za vo�enje spora, odnosno zaklju�enja posla. (4) Kada roditelji, usvojioci, staraoci ili pojedini organi, odnosno organizacije u vršenju svojih poslova saznaju za slu�ajeve iz st. 1. do 3. ovog �lana, dužni su da o tome obavijeste nadležni organ starateljstva.

�lan 216. Ako me�unarodnim ugovorom nije druk�ije odre�eno, organ starateljstva u slu�ajevima predvi�enim ovim zakonom preduze�e potrebne mjere za zaštitu li�nosti, prava i interesa stranog državljanina, dok organ države �iji je on državljanin ne donese potrebnu odluku i ne preduzme odre�ene mjere.

�lan 217. Pri postavljanju staraoca za posebne slu�ajeve, organ staratelja odredi�e obim dužnosti i prava staraoca imaju�i u vidu okolnosti svakog pojedinog slu�aja.

6. Nadležnost i postupak

�lan 218. (1) Mjesna nadležnost organa starateljstva odre�uje se prema prebivalištu, a ako se ovo ne može utvrditi prema boravištu lica koje treba staviti pod starateljstvo. (2) Prebivalište, odnosno boravište odre�uje se prema vremenu kada su se stekli uslovi za stavljanje odre�enog lica pod starateljstvo.

�lan 219.

(1) Ako se promijeni prebivalište šti�enika mijenja se i nadležnost organa starateljstva. (2) Novi nadležni organ starateljstva odlu�i�e da li �e se mijenjati mjere koje je odredio ranije organ starateljstva. (3) U slu�aju sukoba nadležnosti u vezi sa promjenom prebivališta šti�enika, organ starateljstva nadležan za šti�enika do pokretanja postupka o sukobu nadležnosti, dužan je i dalje da se u svemu stara o šti�eniku do donošenja pravosnažnog rješenja u tom postupku.

�lan 220. Ne mijenja se nadležnost organa starateljstva za vrijeme dok se šti�enik nalazi privremeno van podru�ja tog organa, zbog školovanja, profesionalne rehabilitacije, socijalne ili zdravstvene zaštite ili iz sli�nih razloga.

�lan 221. (1) Postupak za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva pokre�e se i vodi po službenoj dužnosti. (2) Postupak iz prethodnog stava je hitan.

�lan 222. Postupak za stavljanje nekog lica pod starateljstvo ili da se na njega primijeni neki drugi oblik zaštite koju pruža organ starateljstva, pokre�e organ starateljstva na osnovu neposrednog saznanja ili povodom obavijesti koju mu dostave: - mati�ar, organi uprave i drugi državni organi kada u vršenju svojih dužnosti saznaju za takav slu�aj, - bra�ni supružnik i ostali srodnici, �lanovi doma�instva i druga lica koja imaju uvid u životne prilike takvog lica.

�lan 223. (1) Kad organ starateljstva sazna da neko lice treba staviti pod starateljstvo, preduze�e odmah potrebne mjere za zaštitu li�nosti, prava i interesa tog lica, te pokrenuti postupak za njegovo stavljanje pod starateljstvo. (2) Organ starateljstva, u slu�aju iz prethodnog stava, dužan je da, prema potrebi, odredi odgovaraju�e privremene mjere koje smatra neophodnim. (3) Prilikom odlu�ivanja o obliku zaštite koji �e se primijeniti na šti�enika, organ starateljstva �e se rukovoditi prvenstveno interesima šti�enika i materijalnim mogu�nostima koje mu stoje na raspolaganju, primjenjuju�i pri tom odgovaraju�e metode socijalnog i drugog stru�nog rada.

�lan 224. Kod odre�ivanja mjera, u smislu prethodnog �lana, organ starateljstva dužan je da pribavi mišljenje odgovaraju�ih organizacija, odnosno stru�njaka i da, u cilju što potpunije zaštite li�nosti, prava i interesa šti�enika i njegove porodice, sara�uje sa odgovaraju�im organizacijama i organima.

�lan 225. (1) Ako lice pod starateljstvom ima nepokretnu imovinu na podru�ju drugog organa starateljstva, nadležni organ starateljstva može tu imovinu povjeriti na staranje organu starateljstva na �ijem se podru�ju nalazi ta imovina. (2) Odobrenje za raspolaganje imovinom daje organ starateljstva nadležan za cjelokupno staranje o šti�eniku.

�lan 226. (1) Organ starateljstva postupa po odredbama Zakona o opštem upravnom postupku kad odlu�uje o stavljanju nekog lica pod starateljstvo, kad postavlja ili razrješava od dužnosti staraoca, kad odlu�uje o obimu ovlaš�enja staraoca i o pravima i pravnim interesima šti�enika. (2) Organ starateljstva može mijenjati svoja ranije donesena rješenja kad to zahtjevaju interesi šti�enika, ako se time ne vrije�aju prava tre�ih lica.

�lan 227. Šti�enik, njegovi srodnici, organi bezbjednosti i pravosudni organi, javne službe, vladine i nevladine organizacije, kao i svaki gra�anin, mogu uložiti prigovor na rad staraoca i organa starateljstva.

�lan 228. (1) Prigovor u smislu prethodnog �lana može se podnijeti: - nadležnom organu starateljstva - na rad staraoca, - organu nadležnom za rješavanje u drugom stepenu u upravnim stvarima starateljstva - na rad organa starateljstva. (2) Organ starateljstva ispituje prigovore koji su mu podneseni i ako na�e da su osnovani, odre�uje mjere koje �e se preduzimati. (3) Ako drugostepeni organ na�e da je prigovor osnovan, daje uputstva organu starateljstva kako da postupi. Organ starateljstva, po primljenom uputstvu, odlu�uje koje �e mjere preduzeti i o tome obavještava drugostepeni organ.

�lan 229. Izdaci za sprovo�enje odre�enih mjera koje se preduzimaju u interesu šti�enika, podmiruju se: - iz prihoda šti�enika, - iz sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da daju za izdržavanje šti�enika, - iz ostale imovine šti�enika, - iz sredstava dobijenih za šti�enika po osnovu socijalne zaštite, - iz drugih izvora.

�lan 230. (1) Organ starateljstva dužan je da vodi evidenciju o licima stavljenim pod starateljstvo, o preduzetim mjerama starateljstva i o imovini šti�enika.

(2) Uputstvo o vo�enju evidencije i �uvanju dokumentacije iz prethodnog stava propisuje nadležni Republi�ki organ uprave za poslove socijalne zaštite.

ŠESTI DIO IZDRŽAVANJE

�lan 231. (1) Me�usobno izdržavanje �lanova porodice i drugih srodnika je njihova dužnost i pravo. (2) U slu�ajevima u kojima se me�usobno izdržavanje �lanova porodice ili drugih srodnika ne može ostvariti u cijelosti ili djelimi�no, društvena zajednica pruža, pod uslovima odre�enim zakonom, neobezbije�enim �lanovima porodice sredstva neophodna za izdržavanje. (3) Odricanje od prava na izdržavanje nema pravnog u�inka.

�lan 232. (1) Me�usobnom izdržavanju �lanovi porodice i drugi srodnici doprinose, srazmjerno svojim mogu�nostima i sposobnostima, u skladu s potrebama lica kojem se daje izdržavanje. (2) Roditelji su prvenstveno obavezni da izdržavaju maloljetnu djecu i u izvršavanju te obaveze moraju da iskoriste sve svoje mogu�nosti.

1. Izdržavanje djece, roditelja i drugih srodnika

�lan 233. (1) Ako se djeca nalaze na redovnom školovanju, roditelji su dužni da im prema svojim mogu�nostima obezbijede izdržavanje i nakon punoljetnosti, a najdalje do navršene 26. godine života, osim ako redovno školovanje nije u tom vremenu završeno iz opravdanih razloga. (2) Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizi�kih ili psihi�kih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, roditelji su dužni da ga izdržavaju dok ta nesposobnost traje.

�lan 234. (1) Dijete koje je navršilo 15 godina života i radom ostvaruje prihode, dužno je, pod uslovima iz �lana 231. ovog zakona, da doprinosi za svoje izdržavanje, kao i za izdržavanje �lanova porodice u kojoj živi. (2) Maloljetno dijete koje ima imovinu i prihode od te imovine, dužno je pod uslovima iz �lana 231. ovog zakona, da doprinosi za svoje izdržavanje, kao i za izdržavanje porodice u kojoj živi.

�lan 235. Roditelj kome je oduzeto roditeljsko pravo ne osloba�a se od dužnosti izdržavanja svoje maloljetne djece.

�lan 236. (1) Djeca su dužna da izdržavaju svoje roditelje koji su nesposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine. (2) Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdržavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obaveza.

�lan 237. (1) O�uh i ma�eha dužni su da izdržavaju svoje maloljetne pastorke, ako ovi nemaju srodnika koji su ih po odredbama ovog zakona dužni da izdržavaju. (2) Obaveza o�uha i ma�ehe da izdržavaju svoje maloljetne pastorke ostaje i nakon smrti roditelja djeteta, ako je u �asu smrti postojala porodi�na zajednica izme�u o�uha i ma�ehe i pastorka. (3) Ako je brak izme�u roditelja i o�uha, odnosno ma�ehe djeteta poništen ili razveden ili je utvr�eno da brak ne postoji, obaveza izdržavanja o�uha, odnosno ma�ehe prema pastorcima prestaje.

�lan 238. (1) Pastorak je dužan da, pod uslovima iz �lana 231. ovog zakona, izdržava o�uha, odnosno ma�ehu, ako su ovi njega duže vremena izdržavali i brinuli se o njemu. (2) Ako o�uh, odnosno ma�eha imaju i svoju djecu, dužnost izdržavanja je zajedni�ka za djecu i pastorke.

�lan 239. Obaveza izdržavanja postoji i izme�u ostalih krvnih srodnika u pravoj liniji, kao i izme�u ro�ene bra�e i sestara kao i bra�e i sestara po ocu, odnosno majci u odnosu na maloljetna lica, a u odnosu na punoljetna lica samo pod uslovima iz �lana 233. stav 2. ovog zakona.

�lan 240. (1) Pravo na izdržavanje ostvaruje se onim redom kojim su davaoci izdržavanja pozvani na naslje�ivanje. (2) Ako obaveza izdržavanja pada na više lica zajedno, ona se dijeli me�u njima prema njihovim mogu�nostima.

2. Izdržavanje bra�nog supružnika

�lan 241.

Bra�ni supružnik koji nema dovoljno sredstava za život, ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od svog bra�nog supružnika srazmjerno njegovim mogu�nostima.

�lan 242. (1) Ako je u toku parnica za razvod ili za poništenje braka, zahtjev za izdržavanje bra�nog supružnika može se postaviti najkasnije do zaklju�enja glavne rasprave. (2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, bra�ni supružnik može posebnom tužbom, u roku od jedne godine nakon prestanka braka, tražiti izdržavanje samo ako su uslovi za izdržavanje, koji su predvi�eni u �lanu 241. ovog zakona, postojali u vrijeme zaklju�enja glavne rasprave i bez prestanka trajali do zaklju�enja glavne rasprave u parnici za izdržavanje.

�lan 243. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje ako izdržavanje traži bra�ni supružnik koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog bra�nog supružnika grubo ili nedoli�no ponašao u bra�noj zajednici, ili ako bi njegov zahtjev predstavljao o�itu nepravdu, za drugog bra�nog supružnika.

�lan 244. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje postavljen u parnici za poništenje braka ili nakon što je brak poništen, ako bi obaveza za izdržavanje predstavljala o�itu nepravdu za drugog bra�nog supružnika.

�lan 245. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje ako su bra�ni supružnici, kroz duži period odvojenog života, potpuno samostalno obezbje�ivali sredstva za vlastito izdržavanje, ili ako se iz okolnosti slu�aja utvrdi da bra�ni supružnik koji zahtijeva izdržavanje, prestankom braka koji je trajao kra�e vrijeme, nije doveden u teži materijalni položaj od onog u kome se nalazio prilikom stupanja u brak.

�lan 246. (1) Sud može odlu�iti da obaveza izdržavanja bra�nog supružnika traje odre�eno vrijeme, naro�ito u slu�ajevima kada je brak trajao kra�e vrijeme ili kada je tražilac izdržavanja u mogu�nosti da u dogledno vrijeme na drugi na�in obezbijedi sredstva za život. (2) U opravdanim slu�ajevima sud može obavezu pla�anja izdržavanja produžiti. (3) Tužba za produženje davanja izdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdržavanje odre�eno.

�lan 247. Pravo na izdržavanje prestaje ako razvedeni bra�ni supružnik ili bra�ni supružnik iz poništenog braka koji to pravo koristi, zaklju�i novi brak ili ako sud utvrdi da je postao nedostojan tog prava.

3. Izdržavanje lica iz vanbra�ne zajednice

�lan 248. (1) Ako je prestala vanbra�na zajednica koja je trajala tri godine i duže, lice koje iz te zajednice ispunjava uslove iz �lana 241. ovog zakona, ima pravo na izdržavanje od drugog lica. (2) Tužba za izdržavanje iz prethodnog stava može se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbra�ne zajednice.

�lan 249. Sud može odbiti zahtjev ako izdržavanje traži lice koje se bez ozbiljnog povoda od strane drugog lica grubo ili nedoli�no ponašalo u vanbra�noj zajednici, ili ako bi njegov zahtjev predstavljao o�itu nepravdu za drugo lice.

�lan 250. (1) Sud može odlu�iti da obaveza izdržavanja lica traje odre�eno vrijeme, naro�ito u slu�aju kada je tražilac izdržavanja u mogu�nosti da u dogledno vrijeme na drugi na�in obezbijedi sredstva za život. (2) U opravdanim slu�ajevima sud može obavezu izdržavanja produžiti. (3) Tužba za produženje izdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdržavanje odre�eno.

�lan 251. Pravo na izdržavanje prestaje ako lice koje to pravo koristi, stupi u brak ili je postalo nedostojno tog prava.

�lan 252. Vanbra�ni otac dužan je da, srazmjerno svojim mogu�nostima, izdržava majku svog vanbra�nog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije poro�aja i jednu godinu nakon poro�aja, ako majka nema dovoljno sredstava za život.

4. Odre�ivanje izdržavanja

�lan 253. (1) Prilikom utvr�ivanja potreba lica koje traži izdržavanje, sud �e uzeti u obzir njegovo imovno stanje, sposobnost za rad, mogu�nost za zapošljavanje, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njegovih potreba. (2) Kad se izdržavanje traži za dijete, sud �e uzeti u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo školovanje. (3) Prilikom utvr�ivanja mogu�nosti lica koje je dužno da daje izdržavanje, sud �e uzeti u obzir sva njegova primanja i stvarne mogu�nosti da sti�e pove�anu zaradu, kao i njegove vlastite potrebe i zakonske obaveze po osnovu izdržavanja.

�lan 254. U sporu roditelja o izdržavanju djeteta sud �e, roditelju kome je dijete povjereno na zaštitu i vaspitanje, posebno cijeniti kao doprinos za izdržavanje djeteta, rad i brigu tog roditelja koju ulaže u vaspitanje i podizanje djeteta.

�lan 255. Kad sud utvrdi da roditelji ni zajedni�ki nisu u mogu�nosti da podmiruju potrebe izdržavanja djeteta, obavijesti�e o tome organ starateljstva radi obezbje�enja sredstava za izdržavanje djeteta.

�lan 256. (1) Organ starateljstva može u ime maloljetnog djeteta pokrenuti spor o izdržavanju, odnosno za pove�anje izdržavanja, kad roditelj kod koga se dijete nalazi na zaštiti i vaspitanju bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. (2) Ako roditelj ne traži izvršenje dosu�enog izdržavanja, organ starateljstva je ovlaš�en da u ime maloljetnog lica podnese sudu prijedlog za izvršenje.

�lan 257. (1) Organ starateljstva �e nastojati da se roditelji sporazumiju o izdržavanju djeteta, odnosno o povišenju doprinosa za izdržavanje djeteta kada to zahtijevaju pove�ane potrebe djeteta ili to omogu�avaju bolje materijalne prilike roditelja. (2) Sporazum iz prethodnog stava ima snagu izvršne isprave. (3) Organ starateljstva vodi evidenciju o izdržavanju djece i roditelja, prema uputstvu koje propisuje rukovodilac Republi�kog organa uprave za poslove socijalne zaštite.

�lan 258. Organ starateljstva može, u svojstvu punomo�nika, uz prethodnu saglasnost starih i samohranih lica, da u njihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivanje prava na izdržavanje prema srodnicima koji su po odredbama ovog zakona dužni ih izdržavati.

�lan 259. (1) Lice koje je dužno da daje izdržavanje, a nalazi se u radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvaruje stalnu nov�anu rentu u mjese�nim iznosima, sud �e obavezati na pla�anje budu�ih mjese�nih iznosa izdržavanja koji se odre�uju u procentu od li�nog dohotka, penzije, ili stalne nov�ane rente. (2) Ako se plata, penzija ili stalna nov�ana renta, iz kojih se alimentira izdržavanje ostvaruje u inostranstvu, pla�anje budu�ih mjese�nih iznosa može se odrediti i u fiksnom iznosu i u valuti u kojoj se ti prihodi ostvaruju. (3) Postupak izvršenja radi naplate izdržavanja iz prethodnog stava pokre�e sud po službenoj dužnosti.

�lan 260. (1) Lice koje je dužno da daje izdržavanje, a koje nije u radnom odnosu ni korisnik penzije, a niti ostvaruje stalnu nov�anu rentu u mjese�nim iznosima, sud �e obavezati na pla�anje budu�ih mjese�nih iznosa izdržavanja u nov�anim iznosima koji se odre�uju u procentu od zajam�enog li�nog dohotka u Republici. (2) Izuzetno ako je iznos izdržavanja u slu�aju iz prethodnog stava ve�i od zajam�enog li�nog dohotka, sud ga odre�uje u fiksnom nov�anom iznosu. (3) Odre�ivanje visine izdržavanja u procentima prema odredbama �lana 261. sud �e izre�i samo ako je davaocu izdržavanja plata, penzija ili stalna nov�ana renta, tolika da se iz njene visine može alimentirati izdržavanje.

�lan 261. Procenat iz �l. 259. i 260. ovog zakona ne može biti manji od 15% za svako izdržavano lice, a procenat za sva lica koja traže izdržavanje ne može biti ve�i od 50%.

�lan 262. (1) Ukoliko lice koje je po li�nom odnosu koji zakon priznaje kao osnov obaveze izdržavanja pozvano od drugog lica da daje izdržavanje, a bavi se nekom djelatnoš�u od koje ostvaruje prihode, sud �e visinu izdržavanja utvrditi u fiksnom iznosu.

�lan 263. (1) Zainteresovano lice može tražiti da sud povisi, snizi ili ukine izdržavanje dosu�eno ranijom pravosnažnom presudom ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda. (2) Prava i obaveze utvr�ene izmijenjenom odlukom ne mogu djelovati prije podnošenja zahtjeva.

�lan 264. Organ, organizacija ili zajednica, odnosno lice koje je imalo troškove radi izdržavanja nekog lica, može tražiti naknadu tih troškova od lica koje ga je po ovom zakonu dužno da izdržava, ako su u�injeni troškovi bili opravdani.

5. Postupak u sporovima za izdržavanje

�lan 265. (1) Sud �e po službenoj dužnosti odlu�iti o izdržavanju djece kada odlu�uje o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje jednom od roditelja, nekom drugom licu ili odgovaraju�oj organizaciji ili ustanovi. (2) Sud �e po službenoj dužnosti odlu�iti o izdržavanju djeteta kada u sporu za utvr�ivanje o�instva utvrdi da je tuženi otac djeteta.

�lan 266.

(1) U sporovima o izdržavanju maloljetne djece ili punoljetne djece nad kojom je produženo roditeljsko pravo, sud može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere radi davanja izdržavanja. (2) U ostalim sporovima o izdržavanju sud �e odrediti privremene mjere radi davanja izdržavanja. (3) Privremene mjere odredi�e se ako se u�ini vjerovatnim da postoje �injenice od kojih zavisi pravo na izdržavanje, a u sporovima za utvr�ivanje o�instva i ako se u�ini vjerovatnim da je tuženi otac djeteta.

�lan 267. (1) Ako se u parnici odlu�uje o izdržavanju maloljetne djece ili punoljetne djece iz �lana 233. ovog zakona, organ starateljstva u�estvuje u tom postupku radi zaštite interesa djece, sa ovlaš�enjima iz �lana 73. ovog zakona. (2) Sud koji odlu�uje u parnici o izdržavanju obavijesti�e organ starateljstva o postupku i pozivati ga na sva ro�išta, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u postupku.

�lan 268. Organ starateljstva dužan je da na zahtjev suda pribavi sve podatke od zna�aja za donošenje odluke o izdržavanju.

SEDMI DIO IMOVINSKI ODNOSI

1. Imovina bra�nih supružnika

�lan 269. Imovina bra�nih supružnika može biti posebna i zajedni�ka.

�lan 270. (1) Imovina koju bra�ni supružnik ima u �asu zaklju�enja braka ostaje njegova posebna imovina. (2) Imovina koja je data kao miraz smatra se posebnom imovinom žene. (3) Dobitak od igre na sre�u je zajedni�ka imovina. (4) Imovinska dobit (tantijema) od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava, ostvarena u toku trajanja braka zajedni�ka je imovina. (5) Imovina koju su bra�ni supružnici stekli radom tokom bra�ne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, �ine zajedni�ku imovinu. (6) Pokloni tre�ih lica u�injeni tokom bra�ne zajednice (u novcu, stvarima, pružanju pomo�i radom i sl.), ulaze u zajedni�ku imovinu, bez obzira koji ih je bra�ni drug primio, ukoliko druk�ije ne proizlazi iz namjene poklona, ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaklju�iti da je poklonodavac želio u�initi poklon samo jednom od bra�nih supružnika. (7) Imovina koju u toku bra�ne zajednice jedan bra�ni supružnik stekne po nekom drugom zakonskom osnovu, njegova je posebna imovina.

�lan 271. (1) Zajedni�kom imovinom bra�ni supružnici raspolažu sporazumno. (2) Svojim udjelom u zajedni�koj imovini jedan bra�ni supružnik ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom me�u živima. (3) Ženik i nevjesta, odnosno bra�ni supružnici mogu bra�nim ugovorom druga�ije urediti svoje odnose u pogledu zajedni�ke imovine. (4) Bra�nim ugovorom mogu se urediti imovinsko-pravni odnosi na postoje�oj ili budu�oj imovini. (5) Bra�ni ugovor mora biti notarski obra�en. (6) Na zajedni�ku imovinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nije druga�ije ure�eno. (7) Bra�ni supružnici ne mogu ugovarati primjenu prava strane države na svoje imovinsko-pravne odnose.

2. Dioba zajedni�ke imovine bra�nih supružnika

�lan 272. (1) Svakome od bra�nih supružnika pripada po jedna polovina zajedni�ke imovine. (2) Bra�ni supružnici mogu zajedni�ku imovinu sporazumno podijeliti tako da odrede dijelove u �itavoj imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom bra�nom supružniku pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine, ili da jedan bra�ni supružnik isplati drugom nov�anu vrijednost njegovog dijela.

�lan 273. (1) Svaki bra�ni supružnik može zahtijevati da mu sud odredi ve�i dio od pripadaju�e mu polovine zajedni�ke imovine, ako dokaže da je njegov doprinos u sticanju zajedni�ke imovine o�igledno ve�i od doprinosa drugog bra�nog supružnika. (2) U slu�ajevima iz prethodnog stava sud odre�uje veli�inu udjela bra�nog supružnika prema njegovom doprinosu u sticanju zajedni�ke imovine, pri �emu vodi ra�una ne samo o li�nom dohotku i zaradi svakog bra�nog supružnika, ve� i o pomo�i jednog bra�nog supružnika drugome, o radu u doma�instvu i porodici, o brizi oko vaspitanja i podizanju djece, kao i o svakom drugom vidu rada i saradnje u upravljanju, održavanju i pove�anju zajedni�ke imovine. (3) Na visinu udjela bra�nog supružnika u imovini koja je pretežnim dijelom ste�ena u bra�noj zajednici ne�e uticati okolnost što je tu imovinu drugi bra�ni supružnik uve�ao nakon raskida bra�ne zajednice, ako je svojim ponašanjem sprije�io u�eš�e bra�nog supružnika u daljem sticanju. (4) Bra�ni supružnik koji je svojim radom u toku bra�ne zajednice doprinio održavanju i pove�anju posebne imovine drugog bra�nog supružnika (npr. unapre�ivanjem poljoprivrednog imanja i sli�no), može tužbom zahtijevati da mu drugi bra�ni supružnik da odgovaraju�u naknadu u novcu. (5) Supružnik �ije udio u sticanju zajedni�ke imovine ili pojedine stvari iz zajedni�ke imovine znatno niži od udijela drugog bra�nog supružnika, ili kada to opravdavaju posebne okolnosti, može tužbom zahtijevati diobu zajedni�ke imovine i tako da sud obaveže

drugog bra�nog supružnika da mu naknadi protuvrijednost njegovog udjela u novcu, srazmjerno vrijednosti zajedni�ke imovine na dan donošenja presude.

�lan 274. (1) Prilikom diobe zajedni�ke imovine, na zahtjev bra�nog supružnika, u njegov �e se dio prvenstveno unijeti oni predmeti iz zajedni�ke imovine koji služe za obavljanje njegovog zanimanja. (2) Iz zajedni�ke imovine izdvoji�e se i predati bra�nom supružniku, pored njegovog dijela, i one stvari ste�ene radom u toku bra�ne zajednice koje služe isklju�ivo njegovoj li�noj upotrebi. (3) Ako je vrijednost stvari iz st. 1. i 2. ovog �lana nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne zajedni�ke imovine, izvrši�e se dioba i tih stvari osim ako bra�ni supružnik koji bi ove stvari trebao da dobije ne naknadi drugom bra�nom supružniku odgovaraju�u vrijednost ili ne ustupi drugom bra�nom supružniku, po njegovom pristanku, druge stvari.

�lan 275. (1) Bra�nom supružniku kome se povjeravaju zajedni�ka djeca na zaštitu i vaspitanje daju se, pored njegovog dijela, i stvari koje služe samo djeci ili su namijenjene samo njihovoj neposrednoj upotrebi. (2) Kod diobe zajedni�ke imovine bra�nom supružniku kome su povjerena zajedni�ka djeca na zaštitu i vaspitanje dodjeljuju se one stvari za koje je o�igledno da je u interesu da budu u posjedu i vlasništvu bra�nog supružnika kome su djeca povjerena.

�lan 276. (1) Kod diobe zajedni�ke imovine svakom �e se bra�nom supružniku ura�unati u njegov dio srazmjerna vrijednost onog što se duguje po osnovu zajedni�kog sticanja u braku. (2) Kao dugovanja u smislu prethodnog stava ura�una�e se i potraživanja tre�ih lica koja su nastala radi pove�anja ili održavanja postoje�e zajedni�ke imovine, a ta potraživanja terete samo jednog bra�nog supružnika prema drugom po osnovu �lana 273. stav 2. ovog zakona. (3) Nenamireni dugovi iz stava 2. ovog �lana ne�e se uzeti u obzir prilikom odre�ivanja udjela u zajedni�koj imovini.

�lan 277. Ako je u izvršnom postupku odre�ena prodaja stvari iz zajedni�ke imovine radi namirenja udjela jednog bra�nog supružnika, taj bra�ni supružnik ima pravo pre�e kupovine tih stvari.

3. Odgovornost bra�nih supružnika za dugove prema tre�im licima

�lan 278. (1) Za obaveze koje je jedan bra�ni supružnik imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bra�ni supružnik. (2) Za obaveze iz prethodnog stava bra�ni supružnik odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u zajedni�koj imovini. (3) Tužbu za utvr�ivanje dijela bra�nog supružnika u zajedni�koj imovini može podi�i i povjerilac bra�nog supružnika.

�lan 279. Za obaveze koje je jedan bra�ni supružnik preuzeo radi podmirenja teku�ih potreba bra�ne, odnosno porodi�ne zajednice, kao i za obaveze za koje po zakonu odgovaraju zajedni�ki oba bra�na supružnika, odgovaraju bra�ni supružnici solidarno kako zajedni�kom tako i svojom posebnom imovinom.

�lan 280. Ako je radi namirenja zajedni�kih obaveza iz dijela jednog od bra�nih supružnika u zajedni�koj imovini ili iz njegove posebne imovine napla�eno više nego što iznosi njegov dio duga, taj bra�ni supružnik ima prema drugom bra�nom supružniku pravo na naknadu tog iznosa iz njegovog dijela, odnosno iz njegove posebne imovine.

4. Upravljanje zajedni�kom imovinom bra�nih supružnika

�lan 281. (1) Bra�ni supružnici zajedno posjeduju, upravljaju i koriste zajedni�ku imovinu. (2) Bra�ni supružnici se mogu sporazumjeti da se jednom od njih povjeri upravljanje i koriš�enje ili samo upravljanje zajedni�kom imovinom ili njenim dijelom. (3) Svaki bra�ni supružnik može odustati od sporazuma o povjeravanju upravljanja i koriš�enja zajedni�kom imovinom.

5. Vra�anje poklona bra�nih supružnika

�lan 282. (1) U slu�aju razvoda ili poništenja braka, pokloni koji su bra�ni supružnici u�inili jedan drugom prije zaklju�enja braka ili u toku braka, ne vra�aju se. (2) Pokloni iz posebne imovine bra�nog supružnika koji su nesrazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vrijednost njegove cjelokupne imovine u vrijeme postavljanja zahtjeva za vra�anje, vra�aju se poklonodavcu u slu�aju razvoda ili poništenja braka. Takav poklon nije dužan da vrati bra�ni supružnik ako bi to zna�ilo o�itu nepravdu za njega ili ako bi ga to dovelo u teške materijalne prilike.

�lan 283. (1) Umjesto poklona koji su otu�eni, vra�aju se nov�ane vrijednosti ili za njih primljene stvari. (2) Vrijednost u novcu utvr�uje se, prema izboru poklonodavca, u visini za koju je otu�ena poklonjena stvar ili u vrijednosti koju je

imala poklonjena stvar u vrijeme otu�enja. (3) Ako je poklonjena stvar otu�ena ili uništena u zloj namjeri, poklonoprimac je dužan da poklonodavcu naknadi vrijednost stvari po tržišnoj cijeni u vrijeme kada je stvar trebalo vratiti. (4) Odredbe iz �lana 282. ovog zakona, kao i st. 1. do 3. ovog �lana, primjenjuju se i u slu�aju utvr�ivanja da je postojao osnov za poništenje, odnosno razvod braka.

6. Imovinski odnosi lica iz vanbra�ne zajednice

�lan 284. (1) Imovina ste�ena radom lica u vanbra�noj zajednici koja je trajala duže vremena smatra se njihovom zajedni�kom imovinom. (2) Kod diobe imovine iz prethodnog stava shodno se primjenjuju odredbe o diobi zajedni�ke imovine bra�nih supružnika.

7. Imovinski odnosi roditelja i djece

�lan 285. (1) Maloljetna djeca mogu imati svoju imovinu koju steknu radom ili je dobiju nasljedstvom, poklonom ili po nekom drugom zakonskom osnovu. (2) Imovinom iz prethodnog stava, osim one koju je maloljetnik stekao radom, do njegove punoljetnosti, u njegovom interesu, upravljaju roditelji maloljetnika.

�lan 286. (1) Prihode iz imovine maloljetnog djeteta roditelji prvenstveno mogu koristiti za njegovo izdržavanje, lije�enje, vaspitanje i obrazovanje. (2) Roditelji mogu prihode iz prethodnog stava koristiti i za izdržavanje �lanova porodice, pod uslovima iz �lana 234. stav 2. ovog zakona.

�lan 287. Roditelji mogu samo s odobrenjem nadležnog organa starateljstva otu�iti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine svog maloljetnog djeteta radi njegovog izdržavanja, lije�enja, vaspitanja i obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi važan interes djeteta.

�lan 288. (1) Pravni poslovi o regulisanju imovinskih odnosa izme�u bra�nih supružnika, kao i izme�u lica koja žive u vanbra�noj, životnoj zajednici i pravni poslovi o raspolaganju imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica moraju biti notarski obra�eni. (2) Pravni poslovi koji su zaklju�eni suprotno stavu 1. ovog �lana pravno su ništavni.

8. Troškovi trudno�e i poro�aja vanbra�nog djeteta

�lan 289. (1) Troškove izazvane trudno�om i poro�ajem vanbra�nog djeteta snose otac i majka prema svojim imovinskim mogu�nostima. (2) U slu�aju spora sud �e, na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u snošenju troškova iz prethodnog stava.

OSMI DIO PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lan 290. Odredbe ovog zakona o pravima i dužnostima bra�nih supružnika, roditelja i djece, usvojilaca i usvojenika, staralaca i šti�enika, davalaca i primalaca izdržavanja, kao i o prestanku tih odnosa, primjenjiva�e se i u slu�ajevima kad su ti odnosi nastali prije dana stupanja na snagu ovog zakona.

�lan 291. Odredbe ovog zakona koje se odnose na brak i odnose u braku, odnose roditelja i djece, usvojenje, starateljstvo i izdržavanje, primjenjuju se u postupku pred sudom odnosno organom starateljstva u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona, nije donesena prvostepena odluka.

�lan 292. (1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena pravosnažna odluka, pred sudom, dalji postupak nastavi�e se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ako poslije stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz prethodnog stava, dalji postupak sproveš�e se po odredbama ovog zakona. (3) Odredbe ovog zakona o mirenju u postupku za razvod braka ne�e se primjenjivati ako je postupak radi pokušaja mirenja sproveden prije stupanja na snagu ovog zakona.

�lan 293. Brak zaklju�en prije stupanja na snagu ovog zakona koji po ranijim propisima ne bi bio postoje�i ili valjan, ne može se poništiti, ako razlog za poništenje nije predvi�en ovim zakonom.

�lan 294.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na imovinske odnose bra�nih supružnika iz brakova zaklju�enih prije stupanja na snagu ovog zakona, ako zahtjevi stranaka nisu pravosnažno riješeni do dana stupanja na snagu ovog zakona.

�lan 295. Rukovodilac Republi�kog organa uprave za socijalnu zaštitu donije�e bliže propise iz �lana 170. stav 2, �lana 230. stav 2. i �lana 257. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

�lan 296. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Porodi�ni zakon ("Službeni list SR Bosne i Hercegovine", broj 21/79 i 44/89).

�lan 297. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske". Broj: 01-633/02 26. jula 2002. godine, Banja Luka Predsjednik Narodne skupštine, dr Dragan Kalini�, s.r.

�