Porodica i seljaka omladina

Rua First

U prouavanju drutvenog poloaja i problema seljake omladine treba, nesumnjivo poi od njezina poloaja u porodici; jer porodica jo uvijek u veini naih seoskih sredina predstavlja opi i osnovni okvir za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba mladih, za njihovu profesionalnu socijalizaciju, drutvene aktivnosti i dr.1 Meutim, treba odmah rei da rezultati, dobiveni analizom poloaja mladih poljoprivrednika u porodici, nemaju samo znaaj za predoavanje problema omladine, nego i za otkrivanje osnovnih tendencija u procesu transformacije suvremene seoske porodice uope.

Iako se transformacija seoske porodice ne moe, naravno, svesti samo na promjene u odnosima generacija,2 ipak nam, u pomanjkanju bilo kakvih kvalitativnih podataka o transformaciji unutranjih odnosa u seoskoj porodici, i parcijalne analize mogu pruiti korisne informacije o tome u kojem pravcu i u kojim podrujima su se promjene odvijale bre i potpunije, a u kojima su se jo uvijek zadrale tradicionalne strukture.3

PRIJELAZ OD PORODICE INSTITUCIJE NA PORODICU PARTNERSTVA

Dosadanja istraivanja koja su imala za predmet analizu porodinih promjena nezavisno od toga da li u gradskoj ili u seoskoj sredini u pravilu su polazila od osnovnih karakteristika tradicionalnog tipa porodice i njene transformacije u suvremenije porodine oblike. Pri tome se kao idealni mo-

1 Uslijed toga je znaaj porodice kod prouavanja drutvenog poloaja seljake omladine daleko vei nego kod omladine ostalih socijalnih kategorija, kod kojih u neku ruku postoji podijeljenost osnovnih ivotnih i drutvenih podruja (porodica, kola, radno mjesto, grupa vrnjaka, rekreacioni centri i dr.). (

B S druge strane, ni sam odnos generacija ne svodi se samq1 na odnos roditelja i djece u okviru seoske porodice, nego se o njemu moe govoriti i na nivou samoga sela (odnos1 mlaih i starijih stanovnika uope, njihov utjecaj na zbivanja u selu i si.).

3 Ovdje elimo istai da u nas, na alost, nema kontinuiteta izmeu vrlo bogate empirijske grae o seljakoj porodici i njenoj unutarnjoj organizaciji ivota i nae suvremene! istraivake prakse. Danas je panja naih istraivaa preteno orijentirana na izuavanje problema gradske porodice, tako da seoska porodica ostaje pomalo po strani naunog interesa. (U novije vrijeme su se, dodue, pojavila dva rada koja se potpunije bave problemima seoske porodice rad Vere St. Erlich i Darinke Kosti, a u toku su i neka empirijska istraivanja.) Ako se ipak, tek periferno, dotie problem strukturnih promjena u suvremenoj seoskoj porodici, obino se, na temelju podataka ope statistike,, govori o transformaciji pojavnih oblika porodice, nastaloj pod utjecajem! opih strukturnih promjena, dok se, kad su u pitanju unutarnji odnosi, sporadino ukazuje na zadravanje patrijarhalnih struktura.

45

del tradicionalne porodice uzimala poljoprivredna gentilna porodica, a kao idealni model suvremene porodice gradska konjugalna porodica. Drugim rijeima, analiza promjena polazila je od porodice kao institucije prema porodici kao partnerstvu (campanionship), odnosno kako kau Burgess i Locke: od institucije u kojoj je porodino ponaanje kontrolirano obiajima, javnim mnjenjem i zakonom, u partnerstvo s takvim porodinim ponaanjem koje proizlazi iz uzajamnih emocija i slaganja njegovih lanova.4

Institucionalni tip porodice bazira se na agrarnoj, preteno autarhinoj privredi, gdje je porodica u prvom redu radna grupa i predstavlja najznaajniji proizvodni sistem u takvim sredinama. Dominantna uloga ekonomske funkcije porodice kao institucije in ultima linea odreuje karakter i ostalih porodinih funkcija. Taj oblik porodine organizacije karakterizira tradicionalna struktura intraporodinih odnosa u kojoj je starjeina porodice (pater familias) glavni nosilac ekonomskih, drutvenih i politikih uloga te, dosljedno tome, i glavni nosilac porodinog autoriteta i iskljuivi predstavnik porodice u iroj drutvenoj zajednici. Mjesto, poloaj i uloga pojedinih lanova u porodici strogo su definirani prvenstveno spolnom, dobnom i generacijskom pripadnou svakog pojedinog lana. Zbog toga, porodica kao institucija za veinu lanova porodine grupe, a prije svega potomke, predstavlja specifini svijet za sebe u ijim okvirima oni zadovoljavaju preteni dio svojih ivotnih i drutvenih potreba. U tom smislu se kao osnovna karakteristika poloaja potomaka tradicionalne porodice moe oznaiti izrazita i potpuna subordinacija autoritetu pater familiasa koji ima svoje ishodite u njegovoj ulozi rukovodioca porodinom ekonomijom. S druge strane, statusna inferiornost potomaka zasniva se, u prvom redu, na njihovoj ekonomskoj nesamostalnosti i svoenju njihovih drutvenih aktivnosti u uske porodine okvire.

Kao osnovne promjene porodice u suvremenom drutvu najee se spominju: smanjivanje ekonomske funkcije porodice i izmjena njene prirode: porodica vie nije prvenstveno zajednica organizirana za proizvodnju, nego sve vie i zajednica za potronju. U vezi s tim mijenja se i ekonomska struktura seljake porodice u tom smislu to se bazira na profesionalnoj diferencijaciji njenih lanova.5

Uslijed transformiranja ekonomske funkcije seljake porodice i smanjenja njezina ekonomskog znaaja, dolazi do procesa redukcije porodinih funkcija: mnoge funkcije koje su se ranije odvijale u okviru tradicionalne porodice, prenose se na drutvo i na specijalizirane institucije. Zahvaljujui transferu tradicionalnih porodinih funkcija na drutvo i reduciranju veliine porodice, raste znaaj psiho-emocionalnih vrijednosti na nivou interper- sonalnih odnosa porodice, pa su interakcije izmeu branih drugova, izmeu roditelja i djece i izmeu srodnika bazirane sve vie na emocionalnim vezama. Tako se razvoj porodice kree od institucionalnog k partnerskom tipu, s akcentom na emocijama, slaganju, meusobnoj suradnji i jednakosti. Partner- ski tip porodice obuhvaa prestrojavanje ne samo odnosa izmeu branih drugova, gdje je sve vei naglasak na njihovim emocionalnim vezama, nego naroito i izmeu roditelja i djece, iji se odnos sada bazira nai prijateljstvu,

4 E. W.Burgess, H. J. Locke, M. M. Thomes, The Family From Institution to Companionship, 3 rd edition, American Book Company, New York, 1963, p. 3.

5 Detaljnije o tome* vidjeti u radu dr age Pei-Golubovi: Teorijsko-hipotetski okvir za istraivanja promena u strukturi porodice, Sociologija, Beograd, 3/1966.

46

povjerenju i razumijevanju, a ne vie na autoritetu jednog ili oba roditelja.6Suvremena porodica partnerskog tipa je demokratina, bazirana na rav

nopravnosti svih odraslih lanova u procesu donoenja odluka. Poloaj lanova porodice nije vie, barem ne prvenstveno, odreen njihovim spolom i dobi, ve njihovim linim profesionalnim doprinosom. Ekonomska samostalnost lanova porodice i njihov izmijenjeni poloaj determiniraju nove odnose u porodici i uvjetuju drukiju distribuciju porodinog autoriteta, koji evoluira od patrijarhalnog k demokratinijem tipu.

Prema tome, kada su u pitanju odnosi generacija, promjena institucionalnog tipa porodice u partnerski znai da se ranija subordinacija potomaka u svim domenama porodinog ivota pretvara u ravnopravnost, barem punoljetnih potomaka, s ostalim odraslim lanovima porodice.

Postavlja se pitanje: u kojoj su mjeri te promjene uistinu prisutne u naem suvremenom selu? Rezerva u tom smislu temelji se na spoznaji da unato utjecaju globalnih strukturnih promjena na seosku porodicu, u njoj i dalje postoje takvi elementi koji pogoduju konzerviranju odreenih tradicionalnih vrijednosti. Treba, naime, imati na umu da u seljakoj porodici i dalje postoji materijalni supstrat patrijarhalnosti: privatno vlasnitvo nad osnovnim sredstvom za proizvodnju nad zemljom. Uz to, kao posljedica jo uvijek prisutnog tradicionalnog odgoja, u svijesti seljake populacije sauvani su takvi stavovi o mjestu i ulozi pojedinih lanova u porodinoj strukturi koji su u znatnoj mjeri inkompatibilni sa suvremenim partnerskim tipom porodice.

Jedan od ciljeva nae analize bit e da vidimo u kojoj je mjeri u suvremenoj seoskoj porodici, onda kada je u pitanju uee omladine u donoenju raznih porodinih odluka tradicionalna struktura porodinog autoriteta ustupila mjesto egalitarnoj.

ODNOSI GENERACIJA U TRADICIONALNOJ I SUVREMENOJ PORODICI

Drugo podruje naeg interesa u ovom napisu bit e tzv. konflikt generacija ili, bolje reeno, nesporazumi i razmimoilaenja meu generacijama u seoskoj porodici koji se, s obzirom na gore spomenutu transformaciju porodice od institucije do partnerstva, javlja kao neka vrsta inverznog procesa.

Tradicionalno drutvo, sa strogo definiranim ulogama po dobi, nije poznavalo sukob generacija. Nekada su roditelji i djeca pripadali istom seljakom drutvu u kojem je, u tradicionalnoj klimi, susret generacija bio ublaen osjeajem neophodnosti da se preivi.7 Njihova integriranost u zajedniko, isto drutvo, postojala je i na socio-kulturnom i na psiho-emocional- nom planu. Slina situacija postoji danas u izrazito tradicionalnim, zatvorenim seoskim sredinama sa isto poljoprivrednom strukturom, gdje je

6 Tako je jedno pilot-istraivanje suvremenih porodinih oblika u jednom poljskom seluj pokazalo da su respondenti oba spola kao karakteristike modernog oblika porodice naveli upravo izmijenjene odnose izmeuv suprunika te izmeu roditelja i djce, dok je vii ivotni standard doao tek na tree mjesto. Pri tome su se dvije treine mukaraca izjasnile za primat izmjena branih odnosa, a vie od 4/5 ena za slobodni odgoj djeci, njean odnos prema djeci, meusobno povjerenje izmeu roditelja i djece, roditeljsku pomo djeci u pripremi za njihovu profesiju i si. (Danuta Markovska, Family Patterns in a Polish Village, The Polish Sociological Bulletin, No. I (8), 1963/ p. 101).7 Hoyois, Giovanni, Sociologie rurale, Encyclopedie Universitaire, Editions Universitaires, Paris 1968, p. 153.

47

jo uvijek nepoznata profesionalna diferencijacija. No, u suvremenom selu koje je otvoreno utjecajima globalnog drutva, mladi su openito osvojeni inovacionim promjenama u tom irem drutvu, i to ne samo na agrotehnikom planu nego jo vie u domeni normativno-vrijednosnog sistema. Istovremeno, njihovi roditelji pretenim dijelom i dalje ostaju privezani uz svoje seljake ideje, stavove i uzore ponaanja, formirane najmanje prije dvadesetak godina, tj. u doba njihove mladosti, pa su neminovno u raskoraku s dananjim vremenom. No, za mlade su steeni pojmovi svjei.. . Dapae, novine ih privlae: izmeu novih ljudi i novih stvari postoji prirodna harmonija.

Odnos roditelja i djece na individualnom poljoprivrednom gospodarstvu postavlja danas kompleksne probleme, bitno razliite od onih u drugim drutvenim sredinama ili meu pripadnicima razliitih generacija drugih socijalnih kategorija. Svugdje, dodue, postoje razlike u koncepcijama, stavovima i ponaanju uzastopnih generacija. Pri tome treba voditi rauna o fazama ivotnog ciklusa, jer je jasno da se eventualna tenzija izmeu roditelja i male djece, pa i adolescenata, rjeava prilino jednostavno s obzirom na prirodnu superiornost roditelja. Tek kasnije, izmeu roditelja srednje dobi i odraslih potomaka, a naroito izmeu ostarjelih roditelja i potomaka u zreloj dobi, tenzije se zaotravaju. U neseoskim sredinama mogunost tenzija u ovom sluaju je mania nego u seoskim, jer se tamo uobiajena situacija tenzija apsorbira s emancipacijom potomaka bilo sklapanjem braka i formiranjem zasebnog domaistva, bilo njegovim profesionalnim i ekonomskim osamostaljenjem. No, u seoskim sredinama potencijalna mogunost tenzija je velika, budui da se sklapanjem braka potomci najee ne osamostaljuju u zasebno domainstvo (iako uestalost openito ovisi o regiji), nego koha- bitiraju s porodicom orijentacije jednoga od suprunika (u najveem broju sluajeva radi se o patrilokalnosti, ime je mlada supruga u nepovoljnijem poloaju). S druge strane, mladi koji ostaju na selu i u poljoprivredi, produuju profesiju svojih predaka, to znai da u veini sluajeva i dalje ostaju na porodinom posjedu, a to prua mogunost za itav niz sukoba izmeu starih i mladih.

Iz iskustva je poznato da se odnos generacija u seljakoj porodici najintenzivnije manifestira kroz slijedee etiri situacije: upravljanje posjedom, nagraivanje, kohabitacija i preuzimanje posjeda. To su ujedno i situacije gdje su i najee mogui nesporazumi i razmimoilaenja meu generacijama.

Kako veina poljoprivrednih gospodarstava ima takvu poljoprivrednu strukturu da ne moe zapoljavati tuu radnu snagu, potomci predstavljaju glavnu dopunsku radnu snagu. U poljoprivrednoj porodici potomak poinje pomagati u radu svojim roditeljima im se za to pokae sposobnim. Openita je pojava da djeca poljoprivrednika jo uvijek rijetko kada imaju priliku da samostalno odaberu svoje zanimanje. Za njih je biti poljoprivrednik vie nain ivota nego profesija. A ako ipak roditelji predvide da neko od potomaka dobije nepoljoprivredno zanimanje, onda je to redovno sin, dok ker ostaje na posjedu te kao jeftina radna snaga obavlja isti posao koji bi inae obavljalo muko dijete. Potomak koji ostaje u poljoprivrednom zanimanju, trajno zadrava svoju radnu ulogu porodinog pomagaa, uslijed ega se nalazi u poloaju subordiniranosti u odnosu na svoje roditelje i ostale ukuane, pri

8 Hoyois, Giovanni, op. cit., str. 152.

48

padnike starijih generacija. U vrijeme sezone poljoprivrednih radova unutar seljake porodice dolazi do izrazitih tenzija izmeu radnih zahtjeva porodice s jedne strane te zahtjeva drutva za obaveznim kolovanjem i samog pojedinca za obrazovanjem s druge strane, a koje se manifestiraju u neregularnom dolaenju u kolu a ponekad i u prekidanju kolovanja.9

Konflikt se produbljuje po eventualnom zavretku osnovnog kolovanja, kada omladinac automatski i dalje ostaje privezan uz poljoprivredu bez obzira na njegove aspiracije za daljnjim kolovanjem ili promjenom zanimanja.

No, bez obzira na mogunost razrjeenja ovog konflikta izmeu poljoprivredne porodice, kole i potomka, injenica je da porodica nastoji maksimalno opteretiti potomka u njegovoj radnoj ulozi na posjedu i u domainstvu, a da mu istovremeno osigurava zadovoljavanje njegovih samo egzistencijalnih potreba. Naime, mladi poljoprivrednici ne rade za sebe nego za po- ioinu zajednicu. Pri tome, u naelu, imaju status porodinih pomagaa, a za svoju ispomo ne dobivaju nikakvu novanu nagradu. Ova injenica da mladi za svoj rad na gospodarstvu i u domainstvu iako zarauju dohodak ne dobivaju novanu kompenzaciju, uvjetuje njihovu zavisnost od roditelja, a uz to i drutvenu inferiornost u odnosu na omladinu drugih za- n i man ja. Potrona mo mladih seljaka znatno je ograniena naroito u sferi slobodnih aktivnosti i koritenja slobodnog vremena, gdje u kontaktu s grupom vrnjaka drugih zanimanja, najjae dolazi do izraaja; eventualni deparac koji mladi poljoprivrednik dobije od roditelja, a kojim moe slobodno disponirati, redovno je nedovoljan da bi mogao namiriti ak i najsitnije line elje. Na taj nain, kroz kontrolu nad novanim izdacima roditelji u potpunosti zadravaju kontrolu ne samo nad radnim ulogama i kolovanjem svojih odraslih potomaka, nego i nad njihovim linim prohtjevima, potrebama i sadrajem slobodnog vremena. Materijalni poloaj mladog seljaka ponekad se bitno ne mijenja ak i kada se oeni i nastavi raditi s roditeljima na porodinom imanju. Naime, iskustvo pokazuje da on esto i dalje ostaje tek u statusu porodinog pomagaa.

Problemi u vezi s materijalnim poloajem mladoga para razrjeavaju se na razliite naine. Ipak, u pretenom broju sluajeva situacija je i dalje isto patrijarhalna: roditelji zadravaju dohodak u cjelini, tretirajui mladi par na isti nain kao sto su ranije tretirali svoje dijete. Zbog toga i nije udno da se ovako nedefinirani profesionalni status mladih poljoprivrednika esto razrjeavao njihovim naputanjem poljoprivrednog gospodarstva i sela.

Na pitanje nagraivanja oenjenih potomaka neposredno se nadovezuje problem kohabitacije. Tradicionalno je rjeenje a i danas jo uvijek naj-

9 U naem smo istraivanju utvrdili da je 12,3% ispitanika s podruja Vojvodine i 15,2% s Kosmeta prekinulo kolovanje ili ga ruje nastavilo zbog protivljenja roditelja. S druge strane,' 10,8% ispitanika s podruja Vojvodine i 17,09% s Kosmeta je kao osnovni razlog prekidanja ili nenastavlianja kolovanja oznailo manjak radne snage na gospodarstvu. Pri tome se roditelji u obje pokrajine ee protive kolovanju enske nego muke djece (7,5% : 18,8% u Vojvodini i 10,0% : 22,7% na Kosmetu).

Ovakav disparitet izmeu nagraivanja mladih poljoprivrednika i omladine drugih zanimanja u nekim zemljama pokualo se rijeiti legalno, na nacionalnom planu, no bez veih satisfakcija za Trr 6 ?

ee da sin ostaje u roditeljskom domu, kamo dovodi i svoju suprugu. Daleko je rjea matrilokalnost, a naroito su rijetke neolokalne porodice (odvajanje mladog branog para koji zasebno stanuje i formira samostalno domainstvo). U tradicionalnom poretku kohabitacija je normalna pojava ne samo zbog ekonomskih razloga nego i tradicije naslijeene iz generacije u generaciju, odravajui kontinuitet porodinog patrimoniuma.11

Pitanje kohabitacije je ipak manje bolno od problema nagraivanja. S jedne strane, kod kohabitacije se radi o stambenom problemu koji ukljuuje i personalnu autonomiju, a koja se manifestira ne samo na podruju doma, gdje mladi par trai garanciju za svoju intimu i slobodan odgoj djece, nego i na podruju kuhinje i domainstva uope.12 Dok je kohabitacija vrlo pogodna za roditelje (koji u snahi vide mladu radnu snagu), stavovi mladog para su podijeljeni za, to znai potrebu za roditeljima koji im preuzimaju brigu oko male djece, i protiv s obzirom na zahtjev za slobodom u linom ivotu. U svakom sluaju staro i mlado domainstvo se vrlo teko meusobno prilagouju, pa su gotovo neminovne konfliktne situacije na podruju unutarnjih odnosa, distribucije odgovornosti, zatim u domeni sasvim praktinih ivotnih nazora izmeu svekrve i snahe, to je potencirano tekoama u psihikoj adaptaciji na stranu osobu u kui i si. Roditeljski par ima dominantan poloaj, jer domainski autoritet roditelja Zadrava se i onda kada prestane njihov roditeljski autoritet.13

Osim problema zajednikog stanovanja, kohabitacija je usko povezana i sa sticanjem socijalne zrelosti potomaka i vremenom preuzimanja posjeda. U seoskim sredinama ivot adolescenta se odvija u okviru njegove porodine jedinke, a bio-psiholoki prijelaz iz adolescencije u zrelost nije tako oit kao u urbanim sredinama. Sticanje socijalne zrelosti nije u vezi s biolokom, nego je povezano s preuzimanjem posjeda i sticanjem statusa organizatora poljoprivredne proizvodnje i potronje. Poljoprivreda je zanimanje koje se vri cijelog ivota, od najranije mladosti pa do fizike onemoalosti, a djeca profesionalno nasljeuju svoje roditelje po samoj prirodi stvari, odravajui kontinuitet ne samo u poljoprivrednoj proizvodnji, nego i u patrinoniumu. Zbog toga u seljakoj porodici nema granice ni odravanju jedinstvene, porodine zajednice (bazirane na nedjeljivom zemljinom vlasnitvu), a ni oevu autoritetu (baziranom ne toliko na njegovoj radnoj ulozi, koliko na prioritetu starije generacije uope i iskljuivom domainskom autoritetu roditeljskog para koji se, pod zajednikim porodinim krovom, nalazi u prednosti posjedovanja).

Kako se kohabitacija u naim seoskim sredinama jo uvijek javlja kao pravilo,14 potomak moe preuzeti upravljanje porodinim posjedom tek kad su mu roditelji, prvenstveno otac, u visokoj starosti ili, najee, tek poslije

11 Razlog tome nije leao samo u suvie malom zemljinom posjedu (koji bi, uz visoku stopu nataliteta, teko mogao omoguiti egzistenciju vlasniki osamostaljenim potomcima), nego i, u openito nerijeenom poloaju poljoprivrednika obzirom na socijalno, zdravstveno i penziono osiguranje.

12 U naim selima vrlo rijetko postoji mogunost da mladi par stanuje u istom dvoritu, ali u zasebnoj, odvojenoj zgradi.

13 O tome opirnije vidjeti Hovois, Giovanni, op. cit., str. 157158.14 U tradicionalnoj situaciji oevina prelazi samo na jednog potomka, a ostali ostaju i dalje u

poljoprivredi, ili, ako ne ele cijelog ivota biti porodini pomagai ili nadniari, emigriraju. S druge strane, injenica to so jedan sin oenio, nije znaila za njega i istovremeno sticanje statusa odrasloga, jer je tako dugo dok su mu roditelji u ivotu, ostajao subordinaran svome ocu, a njegova 'ena svekrvi.

Meutim, procesom individualizacije porodice raste stopa sklopljenih brakova, a uz istovremeni porast oekivanog trajanja ivota postoji potencijalna mogunost porasta tro - i etverogeneracijskih

oeve smrti. Mladi, koji ionako ele napustiti poljoprivredu, imaju za to razlog vie ako nemaju mogunosti da po izlasku iz bioloke adolescencije preuzmu porodino gospodarstvo (ili barem njegov dio), gdje bi slobodno mogli vriti svoju funkciju inovatora poljoprivredne proizvodnje. Mladi se osjeaju jai i sposobniji od svojih roditelja za moderno voenje gospodarstva. No, ako su prisiljeni podvrgavati se volji starijih, gube volju i ljubav za rad. Kada u etvrtoj ili petoj deceniji svoga ivota potomak preuzme posjed, onda je ne samo na kraju svojih snaga i bez dinamizmo, nego ga je ve i vrijeme pregazilo. A ako sluajno eka da prvo postane gazda pa da tek onda zasnuje porodicu, vie je nego sigurno da je nikada nee ni osnovati!

REZULTATI ISTRAIVANJA

U elji da ovim prethodnim opim razmatranjima damo i odreenu empirijsku podlogu, iznijet emo analizu onog dijela rezultata istraivanja koje je pod nazivom Drutveni poloaj seljake omladine proveo Odjel za sociologiju sela Agrarnog instituta, a koji se odnose na poloaj mladih poljoprivrednika u porodici.*

Opa spoznaja o tome da se poloaj mladih u seoskim porodicama u znatnoj mjeri razlikuje od regije do regije, navela nas je da analizu u ovom napisu ograniimo na dva, namjerno odabrana istraivaka podruja: Vojvodinu, Kosovo i Metohiju, za koja smatramo da po nekim svojim historijskim, ekonomskim i drutvenim obiljejima predstavljaju antipode nae drutvene stvarnosti.5 Pri tome smo, s jedne strane, vodili rauna o opem stupnju ekonomske, socijalne i kulturne razvijenosti: u odnosu na Vojvodinu, Kosmet je znatno zaostaliji u ove tri sfere, to je posljedica nepovoljnih agroekoiokih 1 geografskih karakteristika, slabe opremljenosti poljoprivrednih gospodarstava, vjerskih predrasuda i si. S druge strane, vodili smo rauna o opim strukturnim elementima domainstava i porodice.

ini se da su ta dva podruja najbolja potvrda neujednaene destruktu- racije tradicionalne seoske porodice u suvremenije porodine oblike. Naime, dok u Vojvodini dominira trolano domainstvo, na Kosmetu je najee peterolano. Prema kvalitativnom porodinom sastavu Vojvodina je podruje u Jugoslaviji koje ima najvie domainstava s jednom uom porodicom. Na Kosmetu je takvih dvogeneracijskih domainstava jednoporodinog sastava najmanje, dok je najzastupljeniji oblik viegeneracijskog i vieporodinog domainstva, ini se da je proces destrukturacije i individualizacije seoske

porodica. Meutim, istovremeno postoji i prirodni korektiv ove vjerojatnosti: individualizacija ruralne populacije ne manifestira se samo kroz rano sklapanje braka nego i kroz neolokalizaciju uslijed ega bi se u seoskim sredinama poveao broj jedno - i dvogeneracijskih porodica. No, ovakvo idealno stanje je u nas jos uvijek teko ostvarivo, pa je i vrlo malen, upravo neznatan broj neolokalnih porodica

Anketni materijal ovoga istraivanja omoguio nam je da posebnom analizom dobijemo ire mlormacije o poloaju seljake omladine u porodici i odnosima generacija. Ovom prilikom zahvaljujemo rukovodiocu istraivanja, drugu Edhemu Diliu, to nam je dozvolio uvid u anketni materijal i pruio pomo u statisticko-matematskoj obradi rezultata.

.. 15 Kako je predmet nae analize poloaj mladih u okviru suvremene seoske porodice u nas nesnujemo ispustiti izi vida da se u porodici, kao vrlo kompleksnoj drutvenoj grupi, reflektiraju utiecaii naina ivota kako lokalne tako i ire drutvene zajednice, te karakteristike etnike grupe javno mnjenje kultura, historijski razvoj, tradicija, obiaji i moralne norme. Unato tome to je porodica opa drutvena kategorija, njem pojavni oblici, a naroito unutarnja organizacija i struktura interpersonalnih odnosa znatno variraju unutar jednog te istog drutva, a poloaj pojedinog lana i skup njegovih porodinih uloga razlikuju se ovisno o vremenu, prostoru i etnikoj grupi kojoj pripada.

51

porodice u Vojvodini ve poodmakao, dok je na Kosmetu tek u svojim zaecima. Neke analize su, nadalje, pokazale da i u sferi unutarporodinih odnosa izmeu ova dva podruja postoje znatne razlike.16

Normalno bi, dakle, bilo za pretpostaviti da e ove ope drutveno-eko- nomske znaajke istraivanih podruja, kao i ve vidljive razlike u procesima destrukturacije i individualizacije seoske porodice, djelovati i na razlike u poloaju mladih poljoprivrednika i na odnose generacija. S obzirom na osnovna dva podruja naega interesa i ope spoznaje o transformaciji suvremene porodice s jedne strane prijelaz od porodice institucije na porodicu partnerstva, i s druge, otvorenije mogunosti sukoba generacija u suvremenoj porodici i drutvu oekujemo da e oba ova procesa biti naglaenija na podruju Vojvodine. Kako, meutim, ope drutveno-ekonom- ske karakteristike odreenog podruja i vanjski, pojavni oblici prirode nisu zbog djelovanja cijelog niza inilaca, prvenstveno tradicionalizma, uvijek jednosmjerno povezani s unutarnjom organizacijom ivota i odnosa u seoskoj porodici, ne bi bilo udno ako bismo otkrili i neke suprotne tendencije u spomenuta dva procesa.

Istraivanje na podruju obje pokrajine provedeno je u 12 namjerno odabranih opina i 35 seoskih naselja, klasificiranih prema stupnju drutveno- -ekonomske razvijenosti. Osnovni istraivaki instrument za prikupljanje izvornih podataka bio je pojedinani dirigirani intervju (podsjetnik, djelomino nestrukturiran, sa sekvencijalnim redoslijedom pitanja). Intervjuiranjem je na podruju Vojvodine bilo obuhvaeno 754 ispitanika (429 mukih i 325 enskih) u dobi 1425 godina, koji su ivjeli i radili na individualnim poljoprivrednim gospodarstvima. Na podruju Kosmeta broj ispitanika bio je neto manji: 702, od toga 408 mukih i 294 enskih.

Rezultate istraivanja analizirat emo slijedeim redoslijedom: radna optereenost seljake omladine, nagraivanje za rad na gospodarstvu i izvan njega, uee u upravljanju gospodarstvom i domainstvom i odnosi generacija u uem smislu. Pri tome, razmatranja radne optereenosti seljake omladine nee biti od nekog samostalnijeg znaenja, nego e nam samo sluiti kao indikator dispariteta izmeu radnih dunosti i prava omladinca na gospodarstvu i u domainstvu.

Radna optereenost. Radnu optereenost seljake omladine promatrat emo kroz tri osnovne situacije: duinu vremena provedenog na radu u domainstvu i na gospodarstvu u sezoni poljoprivrednih radova, teinu poslova koje obavljaju mladi i optereenost u odnosu na ostale lanove domainstva.

Podaci o vremenu provedenom u radu na zemlji u sezoni poljoprivrednih radova pokazuju da na podruju Vojvodine ak preko polovine omladinaca

16 Tako: je naa ranija komparativna analiza procesa razgraivanja porodinog autoriteta patrijarhalnom tipa u egaiitami tip u ova dva podruja (iznesena kao saopenje Distribucija autoriteta u seoskim porodicama i domainstvima na savjetovanju u Aranelovcu 22. i 23. studenoga 1968. godine) pokazala da je taj proces prisutan u obje pokrajine, ali je intenzivniji u Vojvodini nego to je na Kosmetu, odnosno manje je intenzivan u sferi odluivanja o proizvodnji nego kod odluivanja o potronji. Pri tome je uoeno da je na podruju Kosmeta jo uvijek dominantna kumulacija funkcije organizatora poljoprivredne proizvodnje i raspolagaa dohotkom u istoj osobi kuedomainu (u 51,3% svih domainstava, a u Vojvodini samo u 26,7% svih domainstava). Istovremeno, uee domainstava u kojima se u obje uloge javljaju svi odrasli lanovi (egalitarni tip), vee je u Vojvodini nego na Kosmetu (13,5% prema 5,5%). Razdioba autoriteta u okviru dvije osnovne sfere odluivanja o proizvodnji: i o potronji pokazuje da kod odluivanja o proizvodnji u obje pokrajine: jo uvijek dominira patrijarhalni tip; kod odluivanja o potronji postoje razlike: u Vojvodini dominira egalitarni tip odluivanja, a na Kosmetu jo uvijek patrijarhalni.

52

Tabela 1Broj sati provedenih u radu na zemlji u sezoni poljoprivrednih radova

Broj sati V o j v o d i n a K o s m e tMuki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Blie neodreeno Nita Do 5 58 811 1114 Preko 14

3,00,72,39,6

33,141,310,0

10,23,18,6

15,428,632,61,5

6,11,75,0

12,131,237,56,4

7.9 0,5 5,4

20,839.221.34.9

10.5 4,4

27.629.619.7 6,1 2,1

9.02.1

14,7 24,5 31,1 14,93,7

U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

429 325 754 408 294 702

(51,3%) i neto vie od jedne treine omladinki (34,1%) radi preko jedanaest sati dnevno. Na Kosmetu je broj takvih ispitanika znatno manji (26,2% omla- dinaca i 8,2% omladinki), ali su i na ovom podruju mladi maksimalno optereeni radom na zemlji. Tako 73,4% omladinaca i 27,9% omladinki radi dnevno vie od osam sati. Osnovni uzrok ovako razliite distribucije lei vjerojatno u injenici to je zemljini posjed na podruju Vojvodine mnogo vei, a broj lanova domainstva manji. (Na podruju Vojvodine je 50,2% ispitanika ivjelo i radilo na gospodarstvima koja su imala vie od 7 ha obradive zemlje, dok je na Kosmetu takvih ispitanika bilo samo 14,0%. S druge strane, na Kosmetu je ak 72,5% ispitanika ivjelo u domainstvima koja su brojala vie od 6 lanova. U Vojvodini je broj takvih ispitanika iznosio 27,2%.) Uostalom, detaljnije obrazloenje ovakvog stanja prelazi okvire predmeta ovog napisa. No, nezavisno od stvarnih uzroka ovoj razlici, za predmet naeg razmatranja je osnovno da dobiveni odgovori nedvojbeno pokazuju da su mladi maksimalno optereeni radom u okviru seoske porodice. To pogotovo postaje vidljivo ako sq ovom vremenu doda i vrijeme koje seljaka omladina provede u radu u domainstvu (pod ime se ne podrazumijeva samo rad u kui nego rad u tzv. ekonomskom dvoritu).

Tabela 2Broj sati provedenih u radu u domainstvu u sezoni poljoprivrednih poslova

Broj sati V o j v o d i n a K o s m e tMuki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Blie neodreeno 18,2 12,0 15,5 21,8 6,8 15 5Nita 10,5 4,3 7,8 24,0 4,1 14,7Do 2 42,9 31,7 38,1 21,1 8,5 15,82-4 21,7 28,0 24,4 26,2 31,3 28,347 6,3 15,4 10,2 4,9 31,6 17,1Preko 7 0,4 8,6 4,0 2,0 17,7 8,6U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 429 325 754 408 294 702

53

S obzirom na teinu poslova koje obavlja seljaka omladina, dobiveni rezultati odgovaraju oekivanjima znatno vei dio mukih omladinaca optereen je teim vrstama poslova (razlike su statistiki znaajne na oba podruja). Unato tome, vidimo da na podruju Vojvodine ak neto preko 1/4, a na Kosmetu 1/5 omladinki obavlja praktiki sve poslove, nezavisno od njihove teine.

Tabela 3Vrsta poslova s obzirom na njihovu teinu, koje obavlja omladina'7

V o j v o d i n a * K o s m e t * *Muki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Tee 65,7 28,9 49,9 80,9 20,4 55,6Lake 28,7 59,1 41,8 14,7 61,6 34,3B. o. 5,6 12,0 8,3 4,4 18,0 10,1U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 429 325 754 408 294 702

* Hi-kvadrat = 92,461; df = 1; P = 0,001; cor. C =; 0,540 ** Hi-kvadrat =1 225,287; df = 1; P = 0,001; cor. C = 0,648

Iako bi bilo normalno oekivati da e optereenost omladine s obzirom na teinu poslova znaajnije zavisiti od kronoloke dobi ispitanika, dobiveni rezultati, meutim, ne pokazuju tako znaajnu zavisnost. Sistematska veza izmeu dobi i teine posla, dodue, postoji, ali je prilino slabog intenziteta. Naime, dobiveni koeficijent kontingencije kod mukih ispitanika na podruju Vojvodine iznosi 0,334 (hi- kvadrat = 22,428; df = 2; P = 0,001), a na Kosmetu 0,276 (hi-kvadrat = 14,519; df = 2, P= 0,001). S druge strane, interesantno je da je utjecaj dobi na radno optereenje omladine jo slabijeg intenziteta ili da ak i ne postoji kod enskih ispitanika (Kosmet: hi-kvadrat = 7,470; df = 2; P = 0,05; C = 0,252; Vojvodina: hi-kvadrat = 4,362; df = 2; P = 0,20; C = 0,180). Ovi rezultati na svoj nain potvruju od ranije poznatu injenicu da seljaka porodica nastoji maksimalno opteretiti radom svoje potomke, nezavisno od njihove dobi i spola. ak ako pri tom i vodi rauna o dobi, onda je to vie rezultat situacionog momenta brojnija porodica, relativno mlai roditelji, starija braa i sestre i dr.

Isto tako, normalno bi bilo oekivati da e nai ispitanici biti vie optereeni teim poslovima u mjeovitim nego u isto poljoprivrednim gospodarstvima. Dobiveni rezultati, meutim, pokazuju da u oba istraivaka podruja ne postoji nikakva povezanost izmeu radne optereenosti s obzirom na teinu posla i tipa domainstva prema izvoru prihoda (najvii dobiveni koeficijent kontingencije iznosio je tek 0,119).

Naredni podatak, koji je naroito znaajan za odreivanje stvarnog stupnja deprivacije mladih poljoprivrednika u seoskim porodicama, je podatak o njihovoj radnoj optereenosti u odnosu na ostale lanove gospodarstva.

Slino kao i kod iznesenih podataka o vezi izmeu dobi anketirane omladine i vrsti poslova s obzirom na njihovu teinu, utvrdili smo vezu dodue slabog intenziteta izmeu starosti ispitanika i njihove radne optereenosti

17 U svim sluajevima iz hi-kvadrat analize iskljuena je kategorija bez odgovora.

54

Tabela 4Radna optereenost mladih poljoprivrednika u odnosu na ostale lanove

domainstva

Radna optereenost V o j v o d i n a * K o s m e fr *

Muki enski Ukupno Muki enski UkupnoVea Jednaka Manja B.' o.

30,348,920,1

0,7

13,844,339,1

2,8

23.2 47,028.2 1,6

43,245,89,31,7

16,343,936,73,1

31,945,020,82,3

U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 429 325 754 408 294 702

* gi-kvadrat = 46,431; df = 2; P = 0,001; cor. C = 0,355 ** Hi-kvadrat =: 99,486; df = 2; P = 0,001; cor. C = 0,520

u odnosu na ostale ukuane. I ovdje je radom najvie optereena najstarija dobna skupina (22-25 godina). Na podruju Vojvodine koeficijent kontingen- cije za muku omladinu iznosi 0,341 (hi-kvadrat = 28 956* df = 4- P = 0 001) a za ensku 0,263 (hi-kvadrat = 12,419; df = 4; P = 0,02). Na Kosmetu su koeficijenti kontingencije jo nii (omladinci: hi-kvadrat = 7,040; df = 4; P = 0,20; cor. C = 0,178; omladinke: hi-kvadrat = 14,073; df = 4- P = 0 01* cor C = 0,293). ' '

Takoer nismo ustanovili znaajnu i sistematsku povezanost izmeu radne optereenosti ispitanika u odnosu na ostale ukuane i obiljeja tip domainstva.

Upravljanje gospodarstvom i domainstvom. Podaci o upravljanju gospodarstvom i domainstvom najpotpunije odraavaju promjene u strukturi porodinog autoriteta, a samim tim i bit promjena starih porodinih oblika u

Tabela 5Organizatori proizvodnje na gospodarstvima anketirane omladine

Organizatori V o j v o d i n a ________________ K o s m e t _______________________Muki enski Ukupno Muki enski Ukupnota9 54,5 58,5Roditelji sporazumno 6,1 6,8Anketirani u sporazumu s roditeljima 12,3 1,2Anketirani u sporazumu s ostalim srodnicima 10,3 4,6Anketirani sam 3,5 0,6Anketirani i njegov brani drug _ o,6Brani drug anketiranog 1,8Ostali 8,6 19TB. o. 4,7 6,8U k u p n o : 100,0 100,0

N = 429 325

56,2 50,3 54,8 52,16,4 2,9 5,4 4,07,6 8,8 2,4 6,17,8 12,0 4,4 8,82,2 6,6 0,4 4,00,3 0,3 __ 0,20,8 2,4 1,013,1 16,9 27,2 21,25,6 2,2 31 2,6

100,0 100,0 100,0 100,0

754 408 294 702

55

nove, jer su u seoskoj porodici najvanije upravo one odluke koje su vezane uz organizaciju proizvodnje na gospodarstvu i raspodjelu dohotka u domainstvu.

Funkciju organizatora poljoprivredne proizvodnje odreivali smo na temelju odgovora na pitanje tko odluuje o tome kako e se i to e se proizvoditi na gospodarstvu, a funkciju raspolagaa dohotkom na osnovu odgovora na pitanje tko odluuje o tome to e se kupovati od vanijih stvari u domainstvu.

Prije svega vidimo, da u obje pokrajine jo uvijek dominira patrijarhalni tip odluivanja o proizvodnji, te da se tek 17,9% ispitanika u Vojvodini i, zaudo, neto vei broj ispitanika na Kosmetu (19,1%), javljaju kao sudionici u procesu odluivanja o tome to e se i kako e se proizvoditi na posjedu. Pored ovih ispitanika koji u pravilu suodluuju, javlja se i kategorija onih koji ne sudjeluju u odluivanju, ali ih se na neki nain konzultira.

Na oba istraivaka podruja obiljeje spola ima presudni utjecaj na uee u odluivanju o proizvodnji naime, muka omladina u daleko veem broju sluajeva uestvuje u upravljanju. Tako na podruju Kosmeta koeficijent kontingencije iznosi ak 0,604 (hi-kvadrat = 141,184; df = 2; P = 0,001), a u Vojvodini C = 0,559 (hi-kvadrat = 122,738; df = 2; P = 0,001).

Tabela 6Stupanj uea muke omladine prema starosti u odluivanju o proizvodnji

V o j v o d i n a * K o s m e t * *1417 1821 2225 Ukupno 1417 1821 2225 Ukupno

Odluuju 13,2 19,6 52,8 26,1 15,2 26,3 35,8 27,7Pita ih se 41,2 48,8 26,4 41,3 39,4 46,4 43,0 44,4Ne pita ih se 38,6 27,3 19,8 28,4 39,4 25,9 16,8 25,0B. o. 7,0 4,3 1,0 4,2 6,0 1,0 4,4 2,9U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 114 209 106 429 66 205 137 408

* Hi-kvadrat = 53,628; df = 4; P = 0,001; cor. C = 0,461 ** Hi-kvadrat = 17,809; df = 4; P = 0,01; cor. C - 0,280

S obzirom na opu spoznaju o intenzivnijem razgraivanju autoriteta kuedomaina na podruju Vojvodine, oekivali smo da e muka omladina na ovom podruju znatno ee nego na Kosmetu participirati U odluivanju o proizvodnji. Podaci prikazani u tabeli 6, meutim, ukazuju na djelomino suprotne tendencije. Razlike, dodue, nisu posebno znaajne, ali ipak zahtijevaju dopunsko objanjenje. Potrait emo ga u djelovanju dva inioca za koje smatramo da imaju presudan utjecaj na dobivenu distribuciju. Prvi je od njih specifian nain razgraivanja autoriteta na podruju Kosmeta. U naoj ve spomenutoj analizi utvrdili smo da se na Kosmetu, kada ve dolazi do redistribucije porodinog autoriteta u sferi odluivanja o proizvodnji, ona odvija po paternistikoj liniji, tako da se dogaa da i relativno mlai potomci uzimaju kakvog-takvog uea u odluivanju, iz kojeg su inae iskljueni enski lanovi porodice bez obzira na generacijsku pripadnost. Nasuprot

56

tome, utvrdili smo da se na podruju Vojvodine razgraivanje porodinog autoriteta odvija po parentalistikoj liniji u donoenju odluka o proizvodnji sve vie odluuje, uz kuedomaina, i njegova supruga, dok se u odluivanje ukljuuju omladinci tek najvie dobne skupine (2225 godina). Ova osnovna razlika prema starosti mukih ispitanika ima potvrdu i u dobivenim koeficijentima kontingencije: dok je on na podruju Vojvodine vrlo znaajan (C 0,461), na Kosmetu se nalazi u granicama relativno slabe povezanosti (C = 0,280).

Drugi momenat za koji pretpostavljamo da ovdje djeluje, je relativno ranije zakljuivanje braka muke omladine na podruju Kosmeta. Iako, kao to smo ve uvodno istakli, injenica da je muki potomak zakljuio brak ne znai ujedno da postaje ravnopravni partner s ocem u odluivanju, ipak momenat sklapanja braka ima znaajnog utjecaja na uee u odluivanju0 tome to e se i kako proizvoditi na gospodarstvu.18 Na oba istraivaka podruja utvrena je znaajna povezanost izmeu branog stanja ispitanika1 njihova uea u upravljanju gospodarstvom (koeficijent kontingencije na podruju Kosmeta iznosi 0,493, a na podruju Vojvodine 0,425). S obzirom na usku povezanost participiranja u odluivanju i branog statusa, zatim relativno ranijeg sklapanja braka na Kosmetu, kao i injenicu da je broj oenjenih omladinaca na podruju Kosmeta znatno vei nego u Vojvodini (24,3% prema 13,8%), i nije sluajno da je uee mukih potomaka u upravljanju gospodarstvom na Kosmetu neto naglaenije nego u Vojvodini.

Relativno kasno stupanje u brak muke omladine na podruju Vojvodine objanjava takoer i naglo poveanje broja ispitanika koji uestvuju u upravljanju gospodarstvom, a pripadaju najvioj dobnoj skupini.

Slino kao i kod muke omladine, i kod enske je znaaj dobi kao kriterija za uee u upravljanju gospodarstvom signifikantniji na podruju Vojvodine. Inae, na ovom podruju, poloaj omladinke u upravljanju gospodarstvom je tek neto povoljniji nego na Kosmetu, iako je i u jednom i u drugom sluaju 2/3 omladinki iskljueno iz bilo kakvog oblika sudjelovanja u procesu odluivanja o proizvodnji.

Podaci o stupnju uea enske omladine u upravljanju gospodarstvom, ralanjeni prema obiljeju brano stanje, pokazuju da se na Kosmetu po-

Tafoela 7Stupanj uea enske omladine u odluivanju o proizvodnji (prema starosti)

V o j v o d i n a * K o s m e t * *1417 1821 2225 Ukupno 1417 1821 2225 Ukupno

Odluuju 5,6 4,0 20,8 7,1 13,8 2,9 11,9 7,2Pita ih se 11,1 27,1 20,8 20,0 20,0 22,1 19,1 21,1Ne pita ih se 75,4 61,6 54,2 65,8 62,5 73,2 69,0 69,7B.o. 7,9 7,3 4,2 7,1 3,7 1,8 2,0U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 126 151 48 325 80 172 42 294

* Hi-kvadrat = 24,611; df = 4; P = 0,001; cor. C =/ 0,371 ** Hi-kvadrat = 10,652; df = 4; P = 0,05; cor. C = 0,25618 Od oenjenih ispitanika na podruju Vojvodine suodluivalo je 55,9%, a na Kosmetu 51,5%.

57

loaj omladinke bitno ne mijenja stupanjem u brak (hi-kvadrat = 0,317; df = 2; P = 0,90; cor. C = 0,047). Situacija u Vojvodini je neto drugaija, jer je izmeu branog statusa i uea u upravljanju gospodarstvom utvrena laka povezanost 16,4% udatih nasuprot 4,6% neudatih direktno sudjeluje u odluivanju (hi-kvadrat = 19,177; df = 2; P = 0,001; cor. C = 0,356).

Kod obje skupine ispitanika uee u upravljanju gospodarstvom komparirali smo s obiljejem tip domainstva prema izvoru prihoda. Poli smo, naime, od pretpostavke da e se u domainstvima s mjeovitim izvorom prihoda seljaka omladina ee javljati u ulozi sudionika u procesu odluivanja o proizvodnji, dosljedno tome to su oni ti koji svakodnevno uestvuju u radovima na gospodarstvu. Dobiveni rezultati su, meutim, pokazali da izmeu ova dva obiljeja ne postoji neka znaajnija povezanost.

Kao to srno ve ranije istakli, participaciju mladih u odluivanju promatrat emo i kroz stupanj njihova uea u odluivanju o znaajnim investicijama u domainstvu. Kao i kod odluivanja o proizvodnji, i ovdje emo iznijeti prvo podatke o tome koji sve lanovi porodice sudjeluju u odluivanju o tome to e se sve od vanijih stvari nabaviti za domainstvo.

Tabela 8Organizatori potronje u domainstvima anketirane omladine

Vo.j v o d i n a K o s m e tMuki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Otac 27,5 20,3 24,4 45,4 49,3 47,0Roditelji sporazumno Anketirani u sporazumu

21,5 29,2 24,8 8,1 9,9 8,8s roditeljima Anketirani u sporazumu

15,4 8,3 12,3 6,6 2,7 5,0s ostalim srodnicima 19,1 17,6 18,5 10,5 11,6 11,0Anketirani sam Anketirani i njegov

2,3 0,6 1,6 6,6 0,7 4,1brani drug 0,5 1,6 0,9 1,0 0,7 0,9Brani drug anketiranog 0,3 0,1 ------ 0,3 0,1Ostali 12,8 21,2 16,5 20,8 21,1 20,9B.o. 0,9 0,9 0,9 1,0 3,7 2,2U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 429 325 754 408 294 702

Tabela pokazuje da sve vie slabi poloaj kuedomaina kao glavnog organizatora porodine potronje, dok se istovremeno u toj sferi poboljava poloaj potomaka. Tako 1/3 ispitanika u Vojvodini i 1/5 na Kosmetu uestvuje direktno u upravljanju domainstvom. S obzirom na obiljeje spola, i ovdje, kao i kod odluivanja o proizvodnji, postoje znaajne razlike. enska omladina manje uestvuje u upravljanju od muke (Vojvodina: hi-kvadrat = 108,719; df = 2; P 0,001; cor. = 0,447, Kosmet: hi-kvadrat = 38,347; df = 2; P = 0,001, cor. C = 0,331).

Kod uea u odluivanju mukih ispitanika strukturiranih prema dobi postoje skoro iste tendencije kao i kod odluivanja o proizvodnji utjecaj dobi u Vojvodini je znaajniji nego na Kosmetu.

58

Tabela 9Stupanj uea muke omladine prema starosti u odluivanju o potronji

V o j v o d i n a * K o s i n e t * *1417 1821 2225 Ukupno 1417 18-21 2225 Ukupno

Odluuju Pita ih se Ne pita ih se B.o.

19,334,246,5

36,440,722,00,9

58.525.5 16,0

37,535.027.0 0,5

13,639.445.5

1,5

21.4 32,8 51,7 46,025.4 19,0

1,5 2,2

24,047,826,5

1,7U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 114 209 106 429 66 205 137 408

* Hi-kvadrat ** Hi-kvadrat

= 49,473; df = 4; P = 20,629; df = 4; P

= 0,001; cor. C = 0,436 = 0,001; cor. C = 0,299

Obiljeje branog statusa i ovdje znaajno utjee na stupanj uea muke omladine u upravljanju domaistvom. Isto tako, odrala se uoena tendencija veeg znaaja branog statusa na podruju Kosmeta (koeficijent kontingencije iznosio je za Kosmet 0,485, a za Vojvodinu 0,315).

Utjecaj dobi na stupanj uea enske omladine u potronji statistiki nije znaajan.

Tabela 10Stupanj uea enske omladine prema starosti u odluivanju o potronji

V o j v o d i n a * K o s m e t * *1417 1821 2225 Ukupno 1417 1821 2225 Ukupno

Odluuju Pita ih se Ne pita ih se B.o .

23,042,933,3

0,8

27,233,137,72,0

43,739.616.7

28,037.932.9 1,2

17.547.532.5 2,5

13.9 19,0 50,0 50,034.9 31,0 1,2

15.6 49,333.7 1,4

U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 126 151 48 325 80 172 42 294

*Hi-kvadrat**Hi-kvadrat

= 11,625; df =i 4; P : = 1,024; df =i 4; P - = 0,05; cor. C = 0,253 = 0,98; cor. C = 0,072

Kod participacije enske omladine u odluivanju o znaajnim investicijama u domainstvu prema obiljeju brano stanje utvrena je potpuno identina situacija kao i kod odluivanja o proizvodnoj orijentaciji gospodarstva. Dok je dobiveni koeficijent kontingencije na Kosmetu statistiki beznaajan (C = 0,164), dotle u Vojvodini oznauje laku povezanost spomenuta dva obiljeja (C = 0,334).

Slino kao i ranije, ni ovdje nismo utvrdili iole znaajniju sistematsku vezu izmeu uea seljake omladine u organizaciji porodine potronje i tipa domainstva.

Nagraivanje. Ranije je ve istaknuto da se zbog specifinog statusa porodinog pomagaa seljaka omladina nalazi u subordiniranom poloaju

59

prema roditeljima ne samo u pogledu radne aktivnosti, nego i u svim onim aktivnostima koje za sobom povlae novani izdatak. Iskustvo, naime, pokazuje da omladina koja se iskljuivo bavi poljoprivredom, u pravilu nema vlastitih novanih sredstava: status porodinog pomagaa ne znai samo maksimalnu radnu optereenost omladine bez ire mogunosti participiranja u odluivanju, nego i izuzetno male mogunosti za ostvarenje prihoda kojim bi mladi poljoprivrednik samostalno raspolagao. Ve smo napomenuli da je ovaj vid deprivacije jedan od osnovnih izvora osjeanja prikraenosti i drutvene nejednakosti mladih poljoprivrednika, naroito u odnosu na njihove vrnjake koji rade u nepoljoprivrednim djelatnostima, a koji samostalno raspolau ako ne cijelom, a ono bar dijelom svoje zarade.

I rezultati naeg istraivanja pokazuju da veina seljake omladine nema sredstava kojima bi samostalno raspolagala.

Tabela 11Posjedovanje novca kojim anketirana omladina samostalno raspolae

Posjedovanje novca kojim samostalno

raspolaeV o j v o d i n a * K o s m e t * '

Muki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Nema 65,1 80,6 71,7 79,4 91,2 84,3Ima 34,7 19,1 28,0 19,6 8,5 15,0B.o. 0,2 0,3 0,3 1,0 0,3 0,7U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 429 325 754 408 294 702

* Hi-kvadrat = 22,590; df = 1; P = 0,001; cor. C = 0,268 ** Hi-kvadrat = 16,625; df = 1; P = 0,001; cor. C = 0,240

Podaci pokazuju da pretena veina mladih nema posebnog novca kojim bi mogla samostalno raspolagati. U onom dijelu ispitanika koji ipak imaju nekih sredstava, u obje pokrajine dominiraju omladinci. Uoene razlike po spolu, meutim, nisu jaeg intenziteta.

Tabela 12Porijeklo novca kojim anketirana omladina samostalno raspolae

V o j v o d i n a K o s m e tMuki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Bez preciziran ja Prodaja poljoprivrednih

2,0 1,6 1,9 23,8 32,0 25,7

proizvodaNadnice, zarada (rad

8,7 9,7 9,0 28,7 8,0 23,8

izvan gospodarstva) 36,9 27,4 34,1 30,0 12,0 25,7Kuna radinost 0,7 11,3 3,8 2,5 28,0 8,6Deparac 47,7 41,9 46,0 12,5 8,0 11,4Ostalo 4,0 8,1 5,2 2,5 12,0 4,8U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 149 62 211 80 25 105

60

Ve na prvi pogled mogu se uoiti znatne razlike u izvoru prihoda po istraivakim podrujima. Dok u Vojvodini izrazito dominira deparac, dotle je na Kosmetu gotovo podjednako zastupljena zarada iz povremenog rada izvan gospodarstva i dio prihoda koji se ostvari prodajom poljoprivrednih proizvoda.

Ako dobivene podatke procjenjujemo s obzirom na to u kojoj mjeri sredstva kojima omladina samostalno raspolae, predstavljaju u neku ruku naknadu za rad na gospodarstvu, vidimo da ovamo moemo, u stvari, svrstati samo dva izvora: naknadu od prodaje poljoprivrednih proizvoda i deparac. Sa tog aspekta a taj nas ovdje prvenstveno i zanima tek 55,0% mladih u Vojvodini i 35,2% na Kosmetu prima takvu kompenzaciju za svoj rad na roditeljskom posjedu.

Iako smo oekivali da e posjedovanje vlastitih novanih sredstava, pored spola, zavisiti i od nekih drugih temeljnih socio-demografskih obiljeja (dob, brano stanje i tip domainstva prema izvorima prihoda), detaljnija analiza ipak nije potvrdila naa oekivanja. Naime, utvrdili smo da statistiki znaajna veza postoji samo kod obiljeja brani status mukih ispitanika na Kosmetu (hi-kvadrat = 27,835; df = 1; P = 0,001; cor. C = 0,399).

Odnosi generacija u uem smislu. U dosadanjoj analizi bavili smo se na odreeni nain objektivnom stranom odnosa generacija u seoskoj porodici (koliko su mladi radno optereeni u odnosu na roditelje i ostale ukuane, kakvo mjesto zauzimaju u strukturi porodinog autoriteta i da li su i kako su nagraeni za svoj rad na gospodarstvu). Sada emo se, meutim, pozabaviti subjektivnom stranom odnosa generacija kako ispitanici ocjenjuju odnose roditelja i djece u njihovu selu: da li se oni veinom slau ili izmeu njih postoje nesporazumi, odnosno kako ispitanici ocjenjuju odnose generacija na linom planu: da li se u svemu slau sa svojim roditeljima ili postoje odreena razmimoilaenja. Osim toga, eljeli smo saznati to ispitanici percipiraju kao osnovni razlog nesporazuma.

Tabela 13Miljenje anketirane omladine o odnosima roditelja i djece u njihovu selu

V o j v o d i n a K o s m e tMuki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Svi se dobro slau 19,1 17,2 18,3 29,7 31,0 30,2Veina se slae 37,8 31,1 34,9 28,7 25,5 27,3Neki se slau a neki ne 21,4 26,5 23,6 21,1 18,0 19,8Veina se ne slae 7,2 6,8 7,0 6,1 4,8 5,6Ne znaju 14,5 18,4 16,2 14,4 20,7 17,1U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = 429 325 754 408 294 702

Iako se obino na osnovu opih spoznaja tvrdi da su odnosi roditelja i djece u seoskim sredinama manje poremeeni nego u gradskim, ipak dobiveni podaci pokazuju da ak 30,6% seljake omladine u Vojvodini i 25,4% na Kosmetu smatra da su ti odnosi poremeeni u znatnijem opsegu. Pri tome

61

je vrlo znaajno da broj enskih ispitanika, koje smatraju da su ti odnosi poremeeni, ne zaostaje za brojem mukih ispitanika istog miljenja, tovie, na podruju Vojvodine enski ispitanici su ak u veini (33,3% prema 28,2%).

Tabela 14Osnovni razlozi nesporazuma meu generacijama*

V o j v o d i n a K o s m e tMuki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Bez preciziranjaRazlozi kod roditelja nepovjerenje prema

9,7 13,9 11,7 31,6 38,8 34,3

mladima neuvaavanje potreba

2,4 0,9 1,7 1,8 1,1i elja mladih 36,2 48,1 41,8 39,6 47 7 42 7 konzervatizam starijih

rad i slobodno11,3 8,3 9,9 9,9 7,5 9,0

vrijeme 8,9 8,3 8,6 10,8 4,5 8,4 ostaloRazlozi kod omladine preveliki zahtjevi

19,4 12,1 15,9

mladih neposlunost i nerazu

4,8 1,9 3,5 3,6 1,5 2,8mijevanje za starije 7,3 6,5 6,9 0,9 0 6 ostalo 1,8 1,1

U k u p n o : 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

N = - 124 108 232 111 67 178

, . Budui da su razlozi nesporazuma podijeljeni u dvije kategorije (kod roditelja i kod omladine), javljaju se i dvije grupe ostalo.

U oba podruja i kod mukih i kod enskih ispitanika kao razlog nesporazuma meu generacijama na prvom mjestu se spominje neuvaavanje potreba i elja mladih. U okviru ove kategorije odgovora ispitanici najee spominju: materijalne potrebe mladih, nedovoljnu brigu za budunost (zabrana promjene zanimanja ili nastavljanja kolovanja), izbor branog druga, nain i oblike provoenja slobodnog vremena, nain odijevanja i slino. Na drugom mjestu nalazi se kategorija odgovora konzervatizam starijih, ime se prvenstveno misli na zastarjeli nain obrade zemlje, navike u ishrani i odijevanju, podravanju starih obiaja i si. Po redoslijedu trea kategorija odgovora odnosi se na koliinski disparitet izmeu radnog i slobodnog vremena.

Kada su u pitanju odnosi samih ispitanika i njihovih roditelja, na Kosmetu je broj onih koji izjavljuju da se ne slau sa svojim roditeljima gotovo jednak broju onih koji takav nesporazum percipiraju na nivou cijelog sela (24,6% prema 25,4%). U Vojvodini je neto brojnija kategorija onih ispitanika koji nesporazum generacija percipiraju na nivou sela (21 4% prema 30,6%).

62

Interesantno je napomenuti da na podruju Vojvodine enska omladina u odnosu na muku ee smatra da nesporazumi generacija postoje ne samo na nivou sela, nego i u okviru njihovih vlastitih porodica. No, ni ovdje, kao ni na podruju Kosmeta, razlike prema spolu nisu signifikantne.

Tabela 15Odnosi generacija na linom planu

V o j v o d i n a * K o s m e t * *Muki enski Ukupno Muki enski Ukupno

Slau se s roditeljima 80,4 Ne slau se 19,6U k u p n o : 100,0

76,223,8

100,0

78,621,4

100,0

74.026.0

100,0

77,522,5'

100,0

75,424,6

100,0

N = 413 302 715 392 288 672

* Hi-kvadrat r= 1,669; df = 1; P = ** Hi-kvadrat = 1,176; df = 1; P = 0,20; cor. C 0,30; cor. C

= 0,075 0,064

Analiza veze izmeu dobi ispitanika i njihovih odnosa s roditeljima takoer ukazuje na jednu vrlo interesantnu tendenciju. Dok kod mukih ispitanika nije utvrena nikakva veza izmeu ova dva obiljeja, kod enskih ispitanika ona postoji na oba podruja u tom smislu, da omladinke iz niih dobnih skupina 1417 i 1821 godinu u znatno veoj mjeri izjavljuju da se ne slau sa svojim roditeljima (Vojvodina: hi-kvadrat = 13,170; df = 2; P = 0,001; cor. C .

ZAKLJUNE NAPOMENE

Iako smo nau analizu usmjerili na svega nekoliko osnovnih situacija u kojima se ispoljavaju odnosi generacija, te raspolagali sa svega nekoliko temeljnih strukturnih obiljeja ispitanika, ipak dobiveni rezultati na odreeni nain potvruju da su i na Kosmetu i u Vojvodini prisutna oba osnovna procesa koji, kada su u pitanju odnosi generacija, oznaavaju transformaciju starih u nove porodine oblike. Vidjeli smo da se nasuprot potpunoj sub- ordiniranosti potomaka u odnosu na njihove roditelje, karakteristinoj za tradicionalne seoske sredine, danas u suvremenoj seoskoj porodici javljaju demokratiniji odnosi koji se manifestiraju kroz postepeno ukljuivanje dijela potomaka u odluivanje, njihovo adekvatni je nagraivanje za rad na gospodarstvu i si. S druge strane, sve vei socio-kulturni raskorak izmeu stare i mlade generacije kao i openito vea zaokupljenost mladih vrijednostima globalnog drutva koje su direktno suprotne tradicionalnom, seljakom ivotnom konceptu, dovodi do nesporazuma, ak i sukoba izmeu djece i njihovih roditelja u seoskim sredinama. Jedan dio mladih je svjestan postojanja ovih razmimoilaenja i, to je posebno znaajno, u velikoj mjeri ih pripisuje zastarjelim obiajima i ivotnim navikama generacije roditelja.

No, sama prisutnost ova dva procesa ne znai da su oni i dominantni u suvremenom selu. Patrijarhalni poredak jo je uvijek u pretenoj mjeri ouvan u unutarnjoj organizaciji ivota i strukturi interpersonalnih odnosa u seoskoj porodici, naroito s obzirom na mjesto i poloaj potomaka. Iako maksimalno radno optereena, veina mladih nalazi se jo uvijek u statusu porodinog pomagaa i liena je ire mogunosti utjecaja na proizvodnu i potronu orijentaciju porodice, injenica da tek vrlo mali dio ispitanika ima sredstava kojima samostalno raspolae znai, da se ova radna ovisnost od roditelja ujedno proiruje i na ostale aktivnosti. Budui da su se potrebe mladih danas znatno izmijenile, nije udno da je kao osnovni razlog sukoba izmeu roditelja i djece u seoskoj porodici navedeno neuvaavanje potreba i elja mladih. No, s druge strane, iako se veina mladih u seoskoj porodici nalazi u izrazito depriviranom poloaju, vidjeli smo da tek oko 1/3 ispitanika smatra da su odnosi roditelja i djece u znatnijem opsegu poremeeni, ini se da je tradicionalni princip bezrezervnog pokoravanja djece roditeljima jo uvijek naglaeno prisutan u veini seoskih porodica.

Spol jo uvijek u znatnoj mjeri determinira mjesto i poloaj potomka u seoskoj porodici u oba istraivaka podruja. Znaajne razlike izmeu mukih i enskih ispitanika otkrili smo u tri od etiri istraivane situacije: upravljanje gospodarstvom, upravljanje domainstvom i potrona samostalnost. Naprotiv, kada je u pitanju percipiranje konflikta generacija kako na nivou sela tako i na linom planu, takve razlike nisu uoene. Ovaj posljednji podatak ukazuje na vrlo znaajan proces spolne homogenizacije dananje mlade seljake generacije, koji je bio potpuno stran tradicionalnim sredinama (krajnja pokornost seoske djevojke njenim roditeljima i svima starijima njegovala se kao posebni oblik duhovne vrijednosti).

Znaaj dobi (pripadnost jednom od osnovna tri omladinska razreda: 1417, 1821 i 2225) je znatno manji nego obiljeje spola. Kod mukih ispitanika dobna pripadnost znaajnije djeluje na uee u upravljanju kako gospodarstvom tako i domainstvom u obje pokrajine. Kod enske omladine

64

je znaajnija jedino za stupanj uea u upravljanju gospodarstvom na podruju Vojvodine.

Podaci o percipiranju sukoba generacija na linom planu pokazuju da u obje pokrajine omladinke mlaih skupina mnogo ee od starijih takve odnose oznaavaju kao nezadovoljavajue.

U pravilu, sklapanje braka kod mukih ispitanika na Kosmetu i kod obje spolne skupine u Vojvodini ima znaajniji utjecaj na promjenu njihova poloaja u porodici, prije svega na podruju ireg ukljuivanja u upravljanju. Nasuprot tome, kod enskih ispitanika na Kosmetu sama injenica braka nema znaajnijeg utjecaja na promjenu njihova poloaja, koji i dalje karakterizira deprivacija kao i u porodici orijentacije.

Summary

RURAL YOUTH AND THE FAMILYIn view of the fact that in most Yugoslav rural communities the family still

forms the basic unit within which young people can satisfy their social needs and necessities of life, the authoress in discussing position and problems of rural youth first turns to their position within the family. She recalls the historical development of the family, from the traditional institutional type to the modern partnership type, discusses the relationship between the generations in the traditional and modern families, and finally analyses the position of young people in the contemporary peasant family on the basis of the results of an investigation carried out by the Agrarian Institute.

By means of a comparative analysis covering the areas of Kosmet and Vojvodina she tried to establish the position and place of young people in the pattern of relations within the family in respect of the following basic situations: load of work on young people, payment of the young for work on the farm and outside it, participation of the younger members in running a farm or household, and the relationship existing between the generations within the rural family. The results of the analysis show that two parallel processes are currently taking place in rural communities: (1) democratization of the relations between the generations as regards the gradual inclusion of the younger members in decision making, more adequate payment for their work on the farm, etc; (2) a growing misunderstanding and even conflicts between parents and children as a result of the increasing social, and cultural differences. But although obviously present, these processes are not predominant, because most members of the younger generation, particularly young girls, are still in a traditionally unequal position within the peasant family.

Pe3K)Me

CEMbH M CEJIbCKAH MOJIO^ESCbTax KaK ceMbH eqe b bojibinimcTBe cjiyaaax b Haiimx cejiBcxux cpe^ax npefl-

CTaBJiaeT oSrqyio n ocHOBHyio paMKy jia ygoBjieTBopeHMa 5KU3HeHHbix n oSiqecTBeH- Hbix noTpeHOCTe MOJio^bix jno^eu, aBTop paccMaTpMBaa nojxoxceHne n npo6jieMbi cejibCKO MojiofleJKn, ncxo^icr ot hx nojiojKeHna b ceMbe. lipu ceM, aBTop obcyxc^aeT xncTopMuecKoe pa3BUTne ceMbn HaHimaa c ee Tpa^ramoHHoro uHCTOTypnoHajibHoro rana 30 coBpeMeHHoro napraepcxoro mna, a 3aTeM oh roBopriT 06 OTHomeHwax reHepapn b Tpa^ramoHHoii m coBpeMeHHon ceMbax m HaKOHeu, Ha ocHOBaHHH pe- 3yjibTaTOB aHajin3a oa;Horo M3 nccjieOBaHMft ArpapHoro imcTHTyTa, JKeaaeT stmm npeflbmynpiM o6lu;mm paccMOTpeHnaM a;aTb onpea;ejieHHoe 3MnnpnaecKoe ocHOBaHne

65

h OflHOBpeMeHHO aHajiM3MpyeT noJiojxeHMe MOJiopbix cejibCKOxo3HMCTBeHHbix pa6o- hmx b coBpeMeHHoii cejibcxoM ceMte.

CpaBHiiTejibHbiM aHajiM30M, orpaHMHeHbiM Ha o6jiacTb Kocoa h BoeBopMHbi, aBTop nbiTaeTCH onpepejiMTb nojioxteHMe m MecTo mojio^bix xpecTbHH b CTpyKType bo BHyTpb ceMewHbix OTHomeHMM b cjieflyroipHX ochobhbix nojioxveHMHx: b paoHeft neperpy3Ke cejibCKofi MOJiopejKM, B03HarpajK,fl;eHHM paoTbi b xo3HMCTBe m BHe ero, B npMHHMaHHH ynaCTMH B ynpaBJieHMM CeJIbCKHM H flOMaiUHHM X03HMCTBa?JM, a 3aTeM m OTHOiueHwe reHepapiiM b npHMOM CMbicjie b cejibCKon ceMbe. Pe3yjibTaTbi aHajiM3a noKa3biBaiOT hto b coBpeMeHHOM cejie hbjihiotch pa napajiJiejibHbie npopecca: peMO- KpaTM3apMH oTHomeHMM Mexcpy reHepapwHMH b CMbicjie nocTeneHHoro BKjHoneHMH H3CTM noTOMKOB b peuieHMH, lix 6ojiee npaBMJibHoe BOBHarpaJKfleHiie 3a pa6oTy b xo3Hi4CTBe m t. n., h Bee Sojiee 3HaHMTejibHbie Hepopo3yMeHMH m paxte CTOJiKHOBemiH Me?K^y po^MTejiHMM m AeTbMM BCJie^cTBMe MX 6oJibuioro copMOKyjibTypHoro pacxojK- peHMH. Ho xoth m npncyTCTByioipMe, 3tm" npopeccbi He hbjihiotch b npeojiaflaioipeM BMpe, Tax xaK Gojibman nacTb noTOMKOB, ocoSetmo JKeHCKMX, Bee eipe MMeeT penpe- BMpoaHHoe nonoJKeiiMe b cejibcxoM ceMbe.

66