SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

PORODNA MASA PRASADI NA FARMI KRMAČA

VISOKE PLODNOSTI

DIPLOMSKI RAD

Branimir Garić

Zagreb, srpanj, 2017.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Diplomski studij:

Proizvodnja i prerada mesa

PORODNA MASA PRASADI NA FARMI KRMAČA

VISOKE PLODNOSTI

DIPLOMSKI RAD

Branimir Garić

Mentor: Izv.prof.dr.sc. Zoran Luković

Zagreb, srpanj, 2017.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

IZJAVA STUDENTA

O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja, Branimir Garić, JMBAG 0178091369, rođen 18.05.1993. u Sisku, izjavljujem da sam

samostalno izradio diplomski rad pod naslovom:

PORODNA MASA PRASADI NA FARMI KRMAČA VISOKE PLODNOSTI

Svojim potpisom jamčim:

da sam jedini autor ovoga diplomskog rada;

da su svi korišteni izvori literature, kako objavljeni tako i neobjavljeni, adekvatno citirani ili parafrazirani, te popisani u literaturi na kraju rada;

da ovaj diplomski rad ne sadrži dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili drugim ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija;

da je elektronička verzija ovoga diplomskog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor;

da sam upoznat s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl. 19).

U Zagrebu, dana _______________ ______________________

Potpis studenta

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI DIPLOMSKOG RADA

Diplomski rad studenta Branimira Garića, JMBAG 0178091369, naslova

PORODNA MASA PRASADI NA FARMI KRMAČA VISOKE PLODNOSTI

obranjen je i ocijenjen ocjenom ____________________ , dana __________________ .

Povjerenstvo: potpisi:

1. Izv.prof.dr.sc. Zoran Luković mentor ____________________

2. Izv.prof.dr.sc. Danijel Karolyi član ____________________

3. Doc.dr.sc. Dubravko Škorput član ____________________

ZAHVALA

Ovime se zahvaljujem mentoru izv.prof.dr.sc. Zoranu Lukoviću na pomoći i

susretljivosti kako kroz cijeli moj diplomski rad tako i za vrijeme studiranja.

Zahvaljujem se i članovima komisije izv.prof.dr.sc. Danijelu Karolyi i doc.dr.sc.

Dubravku Škorputu na pomoći prilikom izrade rada i utroška vremena na njihovo

čitanje i korekciju.

Također se zahvaljujem svim profesorima, asistentima i ostalim zaposlenicima

Agronomskog fakulteta na susretljivosti i odgovaranju na mnogobrojna pitanja.

I na kraju, najveća zahvala mojoj mami Branki koja je uvijek bila uz mene i koja mi je

omogućila moje školovanje trošeći puno novaca i živaca kako bi mi pomogla u

ostvarivanju ciljeva i napravila od mene čovjeka.

Hvala svima !

SADRŽAJ

SAŽETAK

SUMMARY

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. CILJ ISTRAŽIVANJA .......................................................................................................... 3

3. PREGLED LITERATURE .................................................................................................... 4

3.1. PORODNA MASA PRASADI……………………………………………………………4

3.2. UTJECAJI NA PORODNU MASU…………………………………………………….…7

3.2.1. Spol……………………………………………………………………………………....9

3.2.2. Veličina legla…………………………………………………………………………...10

3.2.3. Redni broj prasenja……………………………………………………………………..11

4. MATERIJAL I METODE ……………………………………………….. ……………….….14

4.1. Podaci…………………………………………………………………………………….14

4.2. Statistička obrada………………………………………………………………………….....17

5. REZULTATI I RASPRAVA …………………………………………...................................18

5.1. Utjecaj veličine legla……………………………………………………………………..18

5.2. Utjecaj rednog broja prasenja…………………………………………………….………18

5.3. Utjecaj spola…………………………………………………………………….………..19

6. ZAKLJUČCI ………………………………………………………………………………………………………………..21

7. LITERATURA ..................................................................................................................... 22

8. ŽIVOTOPIS ......................................................................................................................... 25

Sažetak

Diplomskog rada studenta Branimir Garić,

PORODNA MASA PRASADI NA FARMI KRMAČA VISOKE PLODNOSTI

U proizvodnji prasadi sve se više koriste visokoplodne krmače čistih pasmina ili

hibridnih linija. Zbog negativne genetske korelacije, u leglima s većim brojem prasadi dolazi

do snižavanja porodne mase prasadi. Prasad manje porodne mase ima slabiju mogućnost

preživljavanja i veće gubitke tijekom laktacije. U istraživanju je analizirana porodna masa

prasadi iz 25 legala, te provjereni utjecaji veličine legla, rednog broja prasenja i spola na

porodnu masu prasadi. Utvrđen je značajan utjecaj veličine legla na porodnu masu prasadi

(P<0,001). Prasad iz iznadprosječno velikih legala, sa više od 14 živooprasene prasadi u leglu,

imala je oko 200 g manju prosječnu porodnu masu. Nije utvrđen utjecaj rednog broj prasenja

na porodnu masu prasadi, odnosno prasad koja se oprasila u prva tri legla imala je sličnu

porodnu masu kao prasad oprasena u petom i šestom leglu. Nije utvrđen utjecaj spola na

porodnu masu prasadi, odnosno nije bilo razlike u porodnoj masi između muške i ženske

prasadi.

Ključne riječi: svinje, visokoplodne krmače, prasad, porodna masa

Summary

Of the master’s thesis–student Branimir Garić, entitled

BIRTH WEIGHT OF PIGLETS AT HIGHLY PROLIFIC SOW’S FARM

In recent time piglet’s production is based on highly prolific pure breed or hybrid line sows.

Due to the negative genetic correlation, the higher number of piglets in the litter is related to

the lower birth weight of the piglets. Lower birth weight affects poorer survival ability of

piglets and greater losses during lactation. The study analyzed the birth weight of piglets from

25 litters, as well as the effects of the litter size, the parity number, and the gender effect.

Significant effect of the litter size on the birth weight (P<0.001) was determined. Offsprings

from large litters, with more than 14 liveborn piglets, had about 200 g lower average birth

weight. The influence of the parity on piglet’s birth weight was not determined, i.e. the piglets

farrowed in the first three litters had a similar birth weight to the piglets from the fifth and

sixth litters. The influence of gender on the birth weight of piglets was also not determined,

i.e. there was no difference in the birth weight between male and female piglets.

Keywords: pigs, highly prolific sows, piglets, birth weight

1

1. UVOD

Suvremena svinjogojska proizvodnja u svijetu kao i u Hrvatskoj provodi se na velikim

farmama u intenzivnim sustavima proizvodnje. Intenzivna proizvodnja svinja značajna je u

opskrbi stanovništva svježim svinjskim mesom i prerađevinama. Visoka ulaganja u objekte,

opremu i genetiku mogu se opravdati samo uz visoku proizvodnju. Proizvodni pokazatelji u

takvim sustavima proizvodnje su izrazito visoki, a u proizvodnji prasadi sve se više koriste

visokoplodne krmače čistih pasmina ili hibridnih linija. Takve krmače visokog genetskog

kapaciteta za plodnost rezultat su dugogodišnje selekcije na veličinu legla primjenom metoda

kvantitativne i molekularne genetike, a vrlo često u stvaranju hibridnih linija korištene su i

izrazito plodne kineske pasmine svinja.

Farme krmača visoke plodnosti imaju posebno razvijen sustav upravljanja koji se

razlikuje od upravljanja na farmama krmača plemenitih pasmina uobičajene plodnosti. Osim

činjenice da se na takvim farmama proizvodi veliki broj prasadi, u upravljanju se koriste

različiti postupci i sa krmačama i sa prasadi u cilju što boljeg preživljavanja prasadi u velikim

leglima. Jedan od postupaka koji se redovito provodi je ujednačavanje legala prema veličini i

tjelesnoj masi. Često se javljaju problemi koji ostavljaju posljedice na proizvodnji prasadi, a

odnose se i na čitava legla. Zbog uspješne selekcije u povećanju broja prasadi u leglu do te

mjere da ih ima više nego što krmača ima sisa javljaju se dodatni problemi u othrani prasadi.

Osim činjenice da biološka majka nema mogućnost othraniti svu prasad, često se javljaju

problemi kao što su manjak kolostruma, ugibanje prasadi nakon prasenja zbog hipoglikemije,

slabiji rast i pojava sitne avitalne prasadi. Zbog negativne genetske korelacije, u leglima s

većim brojem prasadi dolazi do snižavanja porodne mase prasadi.

Veličina legla je jedno od ekonomski najvažnijih svojstava u svinjogojskoj proizvodnji

o kojem ovisi sveukupna učinkovitost proizvodnje. Ovisi o brojnim genetskim i okolišnim

čimbenicima, kao i o interakciji između različitih utjecaja. Iako je povećanje veličine legla

dugo bio jedan od najvažnijih uzgojnih ciljeva u selekcijskim programima, taj napredak nije u

skladu s biološkom mogućnosti othrane prasadi zbog ograničenog broja funkcionalnih sisa u

krmača. Upravo kod visokoplodnih krmača, broj prasadi u leglu je u pravilu veći od broja sisa

krmača. Pored toga, dodatni problem je smanjivanje prosječne porodne mase prasadi i

povećanje varijabilnosti u porodnoj masi kod prasadi unutar legla. To rezultira dobivanjem

prasadi manje porodne mase, koja traže drugačiji pristup u postupanju s ciljem preživljavanja

što većeg broja oprasene prasadi. Osim uobičajenog premještanja prasadi pod druge krmače s

manjim brojem prasadi za postizanje što većeg broja odbite prasadi potrebno je s takvom

prasadi ispodprosječne porodne mase provoditi i dohranjivanje, vitaminizaciju i druge

postupke u prasilištu.

Veliki problem na farmama visokoplodnih krmača je visoki postotak perinatalne

smrtnosti u prasadi. Iz tog razloga potrebno je iskoristiti sve mogućnosti kako bi visoku

plodnost iskoristili kao prednost, a ne kao rizik koji nastaje zbog povećanog mortaliteta

prasadi. Odgovarajućim pristupom i primjenom suvremenih postupaka i metoda u othrani

prasadi tijekom laktacije visoka ulaganja u intenzivnoj proizvodnji prasadi na farmama

2

krmača visoke plodnosti mogu biti opravdana. Time bi se u najvećoj mjeri iskoristio genetski

potencijal krmača za plodnost, ostvarila veća proizvodnja prasadi koja bi preživjela i razvijala

se pravilno bez obzira na manju porodnu masu, te dobilo više tovljenika što bi u konačnici

značilo i veći prihod u svinjogojskoj proizvodnji.

3

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja je bio utvrditi porodnu masu prasadi na farmi krmača visoke

plodnosti, njezinu varijabilnost te utvrditi utjecaj veličine legla, rednog broja prasenja i spola

na porodnu masu prasadi.

4

3. PREGLED LITERATURE

3.1. PORODNA MASA PRASADI

Porodna masa prasadi rezultat je intrauterinog rasta prasadi. Rast se smatra

materijalnom i temeljnom osnovom proizvodnje mesa. Rast je životni proces strukturalnog i

funkcionalnog povećanja kompletne biomase (Roessle, 1923.) Kod svinja je karakteristično

da se tijekom intrauterinog razvoja svaki plod nalazi unutar vlastitih ovojnica. Tijekom

graviditeta placenta ne propušta velike molekule (imunoglobuline) iz krvotoka majke u

krvotok ploda, te je u nemogućnosti stvaranja pasivnog imuniteta (Liker, 2002.) Općenito

prenatalni razvoj ploda odvija se u tri faze:

1. Faza zigote – počinje dijeljenjem stanica i traje do nidacije, odnosno do 14. dana

graviditeta

2. Faza embrija – uobičajeno traje 15 – 20 dana, odnosno do 35. dana graviditeta, ujedno to je

i najkritičnija faza graviditeta jer gubici u toj fazi mogu doseći i do 40% od ukupnog broja

oplođenih jajnih stanica (Tablica 1.)

3. Fetalni stadij – traje od 36. do 114. dana graviditeta, upravo u toj fazi je najintenzivniji

prenatalni rast (najintenzivniji rast ploda se događa tijekom posljednje trećine gravidnosti)

Tablica 1. Embrionalni razvoj svinje

Stadij razvoja Dob embrija, dani

Morula 3,5

Blastocista 4,75

Diferencija zametnih listića 7-8

Povećanje horionske ovojnice 9

Prva diferencija somita 14

Rad srca 16

Početak razvoja svih organa 20

Početak stvaranja ekstremiteta 22

Hrskavična osnova kostura 28

Stvaranje dlaka, okoštavanjelopatice i kostiju buta 35

Izvor : Hollis: Growth of the pigs (1993.)

Porodom završava prenatalno razdoblje i počinje postnatalno razdoblje. Prasad s

porodnom masom manjom od 1 kg sitna su ili avitalna. Normalna porodna masa iznosi od 1,2

do 1,4 kg ili prosječno 1,3 kg (Uremović i Uremović, 1997.). Sitna ili avitalna prasad ima

slabiju mogućnost za preživljavanje u odnosu na prasad normalne porodne mase. Teža prasad

je vitalnija i brže uspostavlja proces termoregulacije. Utjecaj porodne mase na postotak

uginuća prasadi vidljiv je u tablici 2. (Uremović i Uremović, 1997.). Iz Tablice 2. je također

vidljivo da najveći broj prasadi ima porodnu masu od 1,2 do 1,6 kg, kao i da uginuća ispod

5

10% imamo tek kod prasadi koja je teža od 1,40 kg. Nadalje, više od polovice prasadi koja je

bila lakša pri porodu od 0,9 kg je uginula.

Tablica 2. Utjecaj porodne mase na uginuće sisajuće prasadi.

Raspon porodne mase, kg Broj prasadi Uginuća, %

0,9 123 56,1

0,91-1,20 416 20,4

1,21-1,40 550 11,3

1,41-1,60 637 9,1

1,61-1,80 431 6,5

1,81-2,00 159 6,9

više od 2,00 46 8,7

Izvor: Uremović i Uremović (1997.)

Prema Uremović i Uremović (1997.) prasad ispod 0,8 kg porodne mase ima najslabije

rezultate u kasnijem razdoblju i preživljavanju, pa je neracionalno dalje uzgajati i toviti takvu

prasad. Dakle, uz odgovarajuću veličinu legla potrebno je postići i veću porodnu masu

prasadi, jer je takva prasad uvjet uspješne svinjogojske proizvodnje. Porodna masa prasadi

veća je ako se krmače za vrijeme suprasnosti hrane većom količinom hrane od propisane

količine za to razdoblje. Smatra se da svakodnevno povećanje količine hrane za 1 kg iznad

normativima propisane količine u vrijeme suprasnosti povećava porodnu masu prasadi za 0,2

kg, što treba uzeti u obzir u izračunu troškova hranidbe krmača i učinka na rezultate uzgoja

prasadi. Što je veća porodna masa prasadi, bolji je razvoj sisajuće prasadi jer količina

posisanog mlijeka i pojedenog predstartera raste s povećanjem porodne mase prasadi

(Uremović i Uremović, 1997.). Veći prirasti prasadi u laktaciji su također u korelaciji sa

prirastima u fazi tova (Tablica 3.).

Tablica 3. Utjecaj porodne mase na tjelesnu masu pri odbiću prasadi

Porodna masa,

kg

Tjelesna masa pri

odbiću, kg

Uginuće , % Prosječni dnevni prirast, g

Laktacija Tov

0,68 8,17 87 136 536

0,91 9,53 51 154 558

1,14 11,35 33 177 599

1,36 12,71 23 200 613

1,59 14,53 14 218 649

Izvor : Uremović i Uremović (1997.)

Prasad s niskom porodnom masom ima slabiju sposobnost preživljavanja jer gubi više

energije u obliku tjelesne topline. Povećani gubitak energije nastaje zato što sitnija prasad ima

veliku površinu tijela u odnosu na tjelesnu masu. Krmača ima ograničen kapacitet uterusa i

zbog toga samo određeni broj fetusa ostane u životu do 50. dana suprasnosti. Zbog

ograničenog kapaciteta uterusa iako imamo veći broj oplođenih jajnih stanica, u maternici

6

dolazi do ograničavanja intrauterinog razvoja prasadi, i time se smanjuje i njihova porodna

masa. Porodna masa prasadi ovisi o veličini legla (Uremović i Uremović, 1997.), što je

vidljivo iz Tablice 4.

Tablica 4. Utjecaj broja prasadi u leglu na prosječnu porodnu masu prasadi

Broj prasadi u leglu, kom Prosječna porodna masa, kg

3 1,72

6 1,70

9 1,58

12 1,48

15 1,36

18 1,23

Izvor: Uremović i Uremović (1997.)

Porodna masa ovisi i o dobi krmača. Starije krmače do određene dobi prase prasad s

većom porodnom masom nego nazimice i mlađe krmače. Starije krmače nakon sedmog legla

prase lakšu prasad od prasadi oprasene od 4. do 6. legla. Pojava sitne prasadi ispod 1 kg

tjelesne mase posljedica je i slabijeg dnevnog konzumiranja hrane u tijeku suprasnosti

krmača.

Na porodnu masu mogu isto utjecati hranidba, upravljanje i genetika. Ranije odbijanje

prasadi suočava nas s izazovima poput slabijeg preživljavanja, problema oko konzumacije

hrane, smanjenog dnevnog prirasta, povećane potrošnje lijekova i dodatnog rada te na kraju

potencijalno smanjene produktivnosti. Međutim, povećanje veličine legla negativno je

povezano s porodnom masom, pri čemu su moguće značajne varijacije te posljedično slabije

preživljavanje prasadi. To je pokazalo istraživanje provedeno u Irskoj (Tablica 5.), gdje je

prasad porodne mase manje od 800 g pri rođenju imala stopu preživljavanja od svega 32 % u

usporedbi s 97 % preživljavanja kod prasadi koja je težila više od 2 kg (Reid, 2015.).

Tablica 5. Utjecaj veličine legla na svojstva prasadi nakon prasenja

Svojstva / Veličina legla Do 11 12 - 13 14 - 15 16 ili više

Prosječna porodna masa, kg 1,59 1,48 1,37 1,26

Varijabilnost porodne mase unutar legla, kg 0,26 0,27 0,20 0,30

Udio prasadi lakše od 1 kg, % 7 9 14 23

Izvor: Reid (2015.)

U istraživanju provedenom u Francuskoj na farmi krmača visoke plodnosti praćeni su

spol i porodna masa kod prasadi iz 22 različita legla. Tu je otkriveno da starije krmače imaju

prasad s većom porodnom masom, a sama veća porodna masa je utjecala na uspješnije odbiće

i manju smrtnost prasadi. U ovom istraživanju nije zabilježen utjecaj spola na porodnu masu

prasadi (Bergstrom i sur., 2008.) S druge strane utjecaj spola prasadi na porodnu masu

proučavan je od strane Bociana i sur. (2012.) koji su došli do zaključka da ženska prasad ima

veću porodnu masu u odnosu na mušku.

7

Porodna masa prasadi je ključni čimbenik o kojem ovisi preživljavanje i brzina rasta

prasadi. Postoji pozitivna korelacija između porodne mase i postotka preživljavanja te mase

kod odbića prasadi. Što je veća porodna masa prasadi to je bolje preživljavanje i veća masa

kod odbića u odnosu na prasad niže porodne mase. Jedan od ciljeva koji se pokušavaju postići

ujednačavanjem legla je smanjiti varijabilnost u porodnoj masi prasadi u početnom stadiju

laktacije. Heim i sur. (2012.) naglašavaju važnost provođenja ujednačavanja legla neposredno

nakon prasenja čime se povećava ujednačenost prasadi i osigurava odgovarajuća hranidba

prasadi male porodne mase.

Manja varijabilnost u porodnoj masi na početku laktacije osigurava i manju

varijabilnost u masi prasadi kod odbića. Nadalje, mnoge studije su pokazale da veća

varijabilnost u porodnoj masi prasadi utječe na povećanje mortaliteta tijekom laktacije (Lund i

sur., 2002.; Bee, 2007.; Akdag i sur., 2009.), tako da većina znanstvenika zaključuje da se

najmanji mortalitet postiže uz visoku porodnu masu i manju varijabilnost iste. Što se tiče

prasadi niske porodne mase, većina gore navedenih znanstvenika zaključuje da je to

nedostatak koji se očituje i u slabijem preživljavanju i svojstvima rasta. Stoga stručnjaci

preporučuju da se ujednačavanje legla primarno provodi u interesu najslabije prasadi,

odnosno uklanjanjem iz legla prasadi najveće porodne mase.

3.2. UTJECAJI NA PORODNU MASU

Genetika je jedan od važnih čimbenika koji utječu na porodnu masu prasadi. Genotip

krmače utječe na veličinu legla jer su skoro sve tjelesne funkcije pod genetskom kontrolom.

No to se negativno odražava na porodnu masu, jer selekcijom dolazi do promjene genetike, a

time i do povećanja veličine legla što je negativno povezano s porodnom masom. Posljedično

tome dolazi do velikih varijacija u preživljavanju prasadi. Neke pasmine imaju bolja

proizvodna svojstva od drugih (Rothschild i Bidanel, 1998.; Tummaruk, 2000.), iako postoji

razlika i unutar samih pasmina.

Genetika se kao jedan od čimbenika pojavljuje kroz vlastiti genotip prasadi, genotip

majke i genotip oca. Prenatalni rast je neposredno povezan s veličinom majke. Ako je krmača

velikog formata, kapacitet rasta je iskorišten u cijelosti, što znači da je rast ograničen

genotipom, dok kod krmača manje veličine, manji je i kapacitet rasta (Jančo i sur., 2016.).

Također, neki genotipovi imaju lošije majčinske osobine, na primjer krmače imaju slabiju

mliječnost što je također usko povezano sa preživljavanjem potomaka. Visokoplodne krmače

ne mogu proizvesti dovoljno mlijeka za svu prasad pa troše i svoje masne zalihe što dovodi do

mršavljenja, ali i do stresa što se negativno odražava ne samo na krmaču nego i na prasad.

Uz genetiku jedan od važnijih čimbenika o kojima ovisi porodna masa prasadi je i

hranidba. Svinje su monogastrične životinje koje uspješno koriste i iskorištavaju hranu s

visokom koncentracijom energije. Svinje suvremenih genotipova imaju konverziju hrane

ispod 3 kg. Sama hranidba je različita kod krmača različitih kategorija (suprasnih krmača,

krmača dojilja, krmača nakon odbića). Postalo je skoro pa i normalno da na intenzivnim

8

farmama dolazi do povećanja legla, odnosno da krmače imaju veća legla s više prasadi koja

istodobno ima i manju porodnu masu. U takvim situacijama važna je uloga hranidbe,

pogotovo hranidbe krmača. Važnost hranidbe se posebno očituje u vrijeme graviditeta krmača

jer se hranidbom održava njezino zdravlje i kondicija, ali i sama proizvodnja kolostruma i

mlijeka što je potrebno za pravilan razvoj i rast prasadi, jer je to njihova prva hrana nakon

poroda.

Kao što je već rečeno hranidba krmača je jako važna u svinjogojskoj proizvodnji i

jedan od važnih čimbenika koji utječu na porodnu masu prasadi. Pri podjeli hranjivih tvari

fetus ima prednost u odnosu na potrebe krmača, a rast fetusa se smanjuje tek pošto se iskoriste

sve tjelesne rezerve majke. Utjecaj hranidbe majke na rast fetusa veći je u zadnjoj trećini

prenatalnog rasta, dok su tjelesne rezerve u obliku glikogena usko povezane s postnatalnim

rastom (Rupić, 2005.).

Nije dobro odbijati prelaganu prasad jer ona dalje u fazi uzgoja i tova slabo napreduje.

Takvu prasad je dobro ostaviti još neko vrijeme s krmačom, a to je problem koji se javlja

zbog neznanja farmera pogotovo kod pojave velikih legala gdje ima puno više prasadi s

manjom tjelesnom masom. Ovaj problem se javlja prvenstveno zbog manje porodne mase, ali

i zbog nedostatka hrane pa prasad u takvim leglima nejednako napreduje i u konačnici su

nejednake veličine. Tako je istraživanjem dokazano da se prosječni dnevni prirast povećava

do drugog tjedna u svim grupama prasadi na kojima je provedeno istraživanje bez obzira na

spol (Škorjanc i sur., 2007.).

Nedostatak hrane koji dovodi do gladovanja odnosno hipoglikemije kod prasadi je

usko povezan s hijerarhijom prasadi u leglu, pri čemu dolazi do natjecanja za najprije

kolostrum, zatim mlijeko, vodu, pa hranu za prihranjivanje, pa prase koje je jače izgura ono

slabije te na taj način dobije više hrane i bolje napreduje (Luković, 2015.). Upravo zbog toga

je važan pravilan i adekvatan menadžment u prasilištu i stalan nadzor nad životinjama da bi

pomogli manjoj i slabijoj prasadi da dođu do svog obroka (Čop i sur., 2003.).

U sadašnjem suvremenom načinu držanja u hranidbi rasplodnih krmača postoje neki

ciljevi kao što su ekonomičnost proizvodnje krmača koja ovisi o broju odbijene prasadi po

krmači godišnje. Također, postoje ogromne razlike između pojedinih gospodarstava.

Ispravnom hranidbom i postupcima u rasplodnom ciklusu, prije svega odgovarajućom

duljinom laktacije treba dobiti prosječno najmanje 2,2 i više prasenja po krmači godišnje.

Treba proizvesti 25 i više komada odbite prasadi po krmači godišnje. Također treba dobiti

veliko i ujednačeno leglo s porodnim masama prasadi većim od 1,3 kg. Uz dobru genetsku

osnovu, najvažnija pretpostavka za visoku proizvodnju prasadi je kvalitetna hranidba

prilagođena potrebama u pojedinim proizvodnim fazama koje se dijele na: hranidba suprasnih

krmača, hranidba krmača neposredno pred prasenje i nakon prasenja, hranidba krmača u

dojnom razdoblju, hranidba krmača od odbijanja prasadi do ponovnog pripusta, te hranidba

nazimica koje će kad se oprase također postati krmače.

Produktivnost krmača dramatično je narasla u posljednjih 20 do 30 godina. Krmače su

od velike važnosti u svinjogojskoj proizvodnji i proizvodnji svinjskog mesa jer su rasplodna

osnova i uz neraste nositelji genetskog potencijala. Visokoplodne krmače su pokazale i mnoge

9

probleme koji se često pripisuju slaboj hranidbi, uključujući i smrtnost prasadi, te povećan

gubitak tjelesne mase u laktaciji (Boulot i sur., 2008.).

Tijekom gestacije, približno 20 do 40 % energije koje krmače konzumiraju koristi se

za rast prasadi. Preostalih 60 do 80 % energije koristi se za održavanje normalnog

metabolizma i aktivnosti tijela (Knox i sur., 2013.). Povećanjem produktivnosti krmača u

posljednjih 10 godina, krmače imaju više prasadi po leglu, a samim tim imaju potrebu za

proizvodnjom mlijeka. Stoga je utjecaj pojačane laktacije samim mnogo veći na sam

metabolizam krmače. Slično kao i s energijom postoje i normativi za potrebe prema

bjelančevinama, odnosno aminokiselinama za krmače modernih visokoproduktivnih linija

svinja (Knox i sur., 2013.). Hranidba temeljena na novim točnijim zahtjevima za hranjivim

tvarima visokoplodnih krmača će omogućiti nastavak povećanja produktivnosti i smanjiti

negativne popratne učinke kod visoke plodnosti.

Porodna masa odojaka ima značajni utjecaj na njihov kasniji rast i razvoj. Prasad male

porodne mase sklonija je hipotermiji, a tjelesne zalihe energije su skromnije. Iz tog im je

razloga neophodan egzogeni izvor energije u obliku majčina kolostruma, no uslijed

kompeticije s većom prasadi u leglu njima dopadnu najslabije sise. Ukoliko tehnologija

uzgoja to dozvoljava, takve životinje treba već tijekom prvog dana života premjestiti pod

jednu krmaču kako bi bili u ravnopravnijem položaju za pristup sisama, a količina posisanog

kolostruma i mlijeka veća. Na taj način djelomično se može povećati njihov prirast te

osigurati nešto bolja pasivna imunost putem kolostruma (Balenović i sur., 2007.).

3.2.1. Spol

Spol je također jedan od čimbenika koji utječu na porodnu masu. Možda ne u tolikoj

mjeri kao neki ostali čimbenici tipa genetike, ali spol životinje ima svoju ulogu kako u

prenatalnom, tako još više u postnatalnom rastu. Utjecaj spola prasadi na porodnu masu

proučavali su Bocian i sur. (2012.) te došli do zaključka da ženska prasad ima veću porodnu

masu u odnosu na mušku. Prasad koja imaju veću porodnu masu samim tim ima i brži rast i

bolje napredovanje u kasnijem rastu i tovu.

Bolje rezultate rasta Dunshea (2001.) objašnjava činjenicom da ženska prasad bolje

podnosi stres u odnosu na mušku, osobito u vrijeme odbića. S druge strane Škorjanc i sur.

(2007.) nisu utvrdili razlike u dnevnom prirastu prasadi u laktaciji od 28 dana. Iako kod svinja

zbog većeg broja mladunčadi u leglu to ne mora biti pravilo, neka prasad mogu biti veća, neka

manja bez obzira na spol pogotovo kod većih legala, tako da sam spol predstavlja jedan od

manje važnih čimbenika koji utječu na porodnu masu prasadi. Osim odnosa prasadi u leglu s

obzirom na spol, Souza i sur. (2014.) napominju značaj "crossfosteringa" u premještanju

lakše, odnosno teže prasadi u nova legla. Prema istraživanju Camargo i sur. (2013.)

premještanje prasadi pod nebiološku majku utječe na svojstva rasta u fazi laktacije, dok na

rezultate raste nakon odbića nije utvrđen utjecaj „crossfosteringa“. Spol može imati utjecaj

na smrtnost ako se javlja kao nepravilnost u građi spolnih organa te dovodi do prenatalnog

gubitka prasadi.

10

3.2.2. Veličina legla

Porodna masa i veličina legla su usko povezani. Što je veća veličina legla to je

prosječna porodna masa prasadi manja, odnosno kada je porodna masa veća onda je i leglo

manje. Kod visokoplodnih krmača se javlja velika razlika u porodnoj masi prasadi, a sama

legla su toliko velika da nema ni dovoljno sisa za svu prasad. Samim time ovo predstavlja

borbu s jednim od najvećih izazova kod držanja visokoplodnih krmača, a to je othranjivanje

što većeg broja oprasene prasadi što često podrazumijeva i standardizaciju veličine legla (eng.

crossfostering). Koliku ulogu ima veličina legla na porodnu masu vidljivo je i iz dijagrama na

Slici 1. (Uremović i Uremović, 1997.).

Broj prasadi

Slika 1. Utjecaj broja prasadi na porodnu masu

Izvor: Uremović i Uremović (1997.)

Veličina legla je jedno od najvažnijih svojstava u svinjogojstvu o kojem ovisi

učinkovitost sveukupne proizvodnje (Avalos i Smith, 1987.; Luković i Škorput, 2015.). Iako

se može prikazati na različite načine (broj ukupno oprasene prasadi, broj živooprasene

prasadi, broj prasadi na 5. dan života) u selekciji na veličinu legla se najčešće koristi broj

živooprasene prasadi. S ekonomskog gledišta puno važniji podatak je broj odbijene prasadi po

krmači, međutim zbog premještanja prasadi između krmača u fazi laktacije na ovo svojstvo

nije moguće provoditi selekciju.

Genetski napredak u veličini legla rezultirao je većim brojem ovuliranih jajnih stanica

i boljim preživljavanjem embrija, međutim bez bitnijeg povećanja kapaciteta uterusa (Bérard i

sur., 2010.). Selekcija na veličinu legla dovela je do smanjenja porodne mase prasadi, te

povećanja varijabilnosti porodne mase unutar legla i veće zastupljenosti prasadi manje

porodne mase (Akdag i sur., 2009.; Beaulieu i sur., 2010.). Velika legla stoga postaju izazov

11

za proizvođače, jer zbog negativne genetske korelacije velika legla znače istovremeno i manju

porodnu masu prasadi (Bergstrom i sur., 2009.; Lund i sur., 2002.).

Na broj prasadi u leglu utječu brojni čimbenici, a neki od najvažnijih su: pasmina,

postotak oplođenih jajnih stanica, embrionalna smrtnost i postotak mumificiranih fetusa,

postotak mrtvorođene prasadi, utjecaj majke. Utjecaj pasmine, na primjer, vidi se tako što je

broj živooprasene prasadi različit za pojedine pasmine svinja. Tako primitivne pasmine imaju

značajno manje leglo nego plemenite pasmine. Razlika između pasmina proizlazi iz različitog

broja jajnih stanica koje sazrijevaju u ovulaciji. Također veličina legla ovisi i o kvaliteti

sperme nerasta i vremenu osjemenjivanja u odnosu na početak ovulacije. Ako je oplodnja

bliže ovulaciji bit će veći broj ovuliranih jajnih stanica koje će se oploditi. Treba uzeti u obzir

i dio od 5-10 % ovuliranih jajnih stanica koja će neposredno nakon ovulacije uginuti. Također

uloga je i hormona, tako nizak udjel progesterona u gravidnih krmača u odnosu na estrogen

zbog poremećaja sekrecije u žutom tijelu, može biti povezan sa smanjenim udjelom

preživjelih embrija. Veliku ulogu ima i stanje imunološkog sustava, razina energije u hranidbi

i neujednačena hranidba, izloženost krmača suncu i nekim drugim okolišnim nepovoljnim

uvjetima i stresorima. Dosadašnji pokušaji da se smanji embrionalna smrtnost dali su

ograničene rezultate.

3.2.3. Redni broj prasenja

Također veličina legla ovisi o redoslijedu prasenja, odnosno dob krmača pri prasenju

utječe na broj prasadi u leglu. Zbog toga je izuzetno bitno na farmi imati određenu strukturu

krmača prema rednom broju prasenja. Ukoliko je na farmi veći udio prvopraskinja ili krmača

u starijoj dobi to može utjecati na veličinu legla, jer takve krmače prase manji broj prasadi od

krmača koje se nalaze između trećeg i šestog prasenja. Optimalna paritetna struktura krmača

prikazana je u Tablici 6.

Tablica 6. Optimalni paritet krmača na farmi

Redoslijed prasenja %

1. 20

2. 16

3. 13

4. 11

5. 10

6. 8

7. 7

Izvor: Uremović i Uremović 1997.

12

Razlog smanjivanja veličine legla sa starošću je veća embrionalna smrtnost i slabija

nidacija plodova u maternici krmače. Također jedan od čimbenika je i duljina laktacije,

krmače s kraćom laktacijom od 21 dan, imaju u sljedećem prasenju manje leglo (Uremović i

Uremović, 1997.).

Veličina legla slabije se nasljeđuje zbog niskog heritabiliteta (h2) pa je utjecaj selekcije

na veličinu legla slabiji pri uzgoju u čistoj krvi. U dvopasminskom i više pasminskom

križanju pasmina koje nisu u srodstvu, zbog većeg broja ovuliranih jajnih stanica i boljeg

preživljavanja embrija, povećava se broj živooprasene prasadi u odnosu na veličinu legla

čistih pasmina. Uzgoj u srodstvu smanjuje veličinu legla zbog manje životne sposobnosti

embrija i fetusa (Tablica 7.). Smanjivanje veličine legla kod uzgoja u srodstvu posljedica je

veće embrionalne i fetalne smrtnosti i smanjenog broja ovuliranih jajnih stanica (Vincek,

2005.). Ovo su bili neki od mnogobrojnih čimbenika koji utječu na veličinu legla koja kao

važan čimbenik se odražava na porodnu masu.

Tablica 7. Uzgoj u srodstvu smanjuje veličinu legla

Koeficijent inbreedinga Broj legala Prosječni broj živooprasene prasadi

0,000 120 10,00

0,125 123 9,93

0,250 63 9,71

Izvor: Hill i suradnici, 1980.

Standardizacija veličine legla je premještanje prekobrojne prasadi pod druge krmače s

ciljem povećanja broja odbijene prasadi. Da bi premještanje prasadi dalo željene rezultate

potrebno ga je obaviti pravovremeno. S obzirom da kvaliteta kolostruma vrlo brzo opada,

optimalno je vrijeme za premještanje prasadi unutar prva 24 sata nakon prasenja, nakon

uzimanja prvog kolostruma. Preporučljivo je prvo premjestiti jaču i vitalniju prasad. Takav

postupak opravdava se činjenicom da će se jača prasad bolje snaći u novom leglu i prilagoditi

na novonastalu situaciju (Urankar i sur., 2004.). Veću prasad treba rasporediti pod krmače s

debljim sisama koje u ranijim prasenjima nisu imale problema sa dojenjem. Prije samog

raspoređivanja prasadi, najsitniju prasad može se 15 minuta zagrijati ispod grijaće žarulje,

kako bi se smanjio gubitak tjelesne temperature preko tijela, koji je u sitnije prasadi veći.

Legla se formiraju na temelju broja aktivnih sisa krmača. Preporučeni maksimalni broj

prasadi u leglu prvopraskinja ne bi trebao biti veći od 12. Budući da se prasad brzo naviknula

na majku i sisu koju je prisvojila, sortiranje i premještanje potrebno je obaviti u kratkom

vremenu. Premještanje prasadi ne preporuča se na onim farmama koje imaju problema sa

PRRS-om. Prasad koja je premještana 48 sati nakon prasenja trebat će 2 do 4 sata nakon

premještanja da se izbori za sisu, što je nepovoljno zbog smanjene konzumacije mlijeka. Pri

premještanju treba biti siguran da krmača koja prima prasad ima dovoljan broj funkcionalnih

sisa kako bi othranila svu primljenu prasad. Potrebno je iskoristiti sve funkcionalne sise kako

bi se što bolje iskoristio smještajni prostor. Međutim, potrebno je održavati veličinu legla

13

ujednačenom, kako bi svako prase dobilo šansu natjecati se sa svojim vršnjacima. Pri

premještanju ne treba premještati stariju prasad u mlado leglo s obzirom na to da se

imunološki sustav još nije razvio. Prasad koja nije osvojila i pridobila sisu poželjno je

grupirati zajedno, kako bi dobila šansu natjecati sa sebi sličnom prasadi. Ukoliko se dogodi

situacija da u prasilištu imamo više legala sa 15 ili više prasadi, može se dogoditi da neće biti

dovoljno krmača pod koje možemo rasporediti prasad. Pri tome možemo upotrijebiti tehniku

kaskadnog premještanja te na taj način smanjiti šansu da prasad ostane bez kolostruma. Pri

tome se prvo odbija prasad zdravih krmača dobi 15 i više dana i premješta u posebne boksove

(Tummaaruk i sur., 2000.; Čop i sur., 2003.; Širanović, 2012.).

Zatim pronalazimo leglo dobi najmanje 12 sati pri čemu je potrebno izabrati leglo s

dobrim startom, jer krmače pod koje ih premještamo više ne proizvode kolostrum. Na taj

način oslobodimo dobru krmaču koja će još uvijek proizvoditi kolostrum za prasad koju joj

dajemo. Kod izbora prasadi za premještanje moramo biti sigurni da biramo prasad koja ima

dobar start, budući da kolostrum krmače pod koju ih premještamo proizvodi već 12 sati. Pri

izboru zamjenske krmače poželjno je da ima manje leglo, veću porodnu masu i dobru

mliječnost (Balenović i sur., 2007.).

14

4. MATERIJAL I METODE

4.1. PODACI

Podaci o prasadi su prikupljeni na svinjogojskoj farmi OPG Jančo u Punitovcima koja

drži visokoplodne krmače hibridne linije Pen Ar Lan u 2015. godini. Slučajnim izborom

izabrane su četiri sobe u prasilištu te je u navedenom razdoblju izvagano 360 komada prasadi

iz ukupno 25 legala. Krmače su pet dana prije očekivanog prasenja smještene u individualne

boksove dimenzija 2,20 m x 1,80 m. Sa strane je smještena grijaća ploča za grijanje prasadi

iznad koje je krović za sprječavanje gubitka topline. U prvim danima po prasenju temperatura

u prasilištu je bila između 22 i 24 ºC, dok je temperatura u zoni boravka prasadi bila 34 do 36

ºC (Slika 2.).

Slika 2. Krmača s prasadi Izvor: Dubravko Škorput, Zavod za specijalno stočarstvo, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Krmačama je inducirano prasenje davanjem d-kloprostenola 113. dan graviditeta

(Jančo i sur., 2016.). Prvi dan po prasenju, pored vaganja porodne mase prasad je tetovirana

individualnim tetovirnim brojevima, zabilježena je veličina legla kao broj živooprasene

prasadi te je izvršeno određivanje spola prasadi.

Tablica 8. Osnovna statistika za broj živooprasene prasadi i porodnu masu prasadi

Svojstvo Broj (N) Prosjek Standardna

devijacija

Najmanja

vrijednost

Najveća

vrijednost

Veličina legla, kom 25 15,72 3,10 6,0 21,0

Porodna masa, kg 360 1,32 0,33 0,4 2,2

15

Prosječna veličina legla u 25 legala koja su istraživana bila je 15,72 komada

živooprasene prasadi (Tablica 8.). Najmanje leglo je imalo 6 komada prasadi, a najveće 21

prase. Prosječna porodna masa na 360 komada izvagane prasadi iznosila je 1,32 kg. Najlakše

prase je imalo porodnu masu svega 400 g, a najteže 2,2 kg.

Tablica 9. Veličina legla i porodna masa prasadi prema spolu

Spol Broj

(N)

Svojstvo Prosjek Standardna

devijacija

Najmanja

vrijednost

Najveća

vrijednost

Muški

194

Veličina

legla

15,52 3,21 6,0 21,00

Porodna

masa, kg

1,34 0,34 0,4 2,22

Ženski

166

Veličina

legla

15,94 2,96 6,0 21,00

Porodna

masa, kg

1,30 0,32 0,4 2,14

U istraživanju je bilo nešto više muške prasadi, njih 194 naspram ženske prasadi koje

je bilo 166 komada prasadi od ukupno 360 komada prasadi. Porodna masa im je bila

podjednaka, kao i varijabilnost prikazana standardnom devijacijom, 0,34 kod muške prasadi,

odnosno 0,32 kod ženske prasadi. (Tablica 9.).

Tablica 10. Veličina legla i porodna masa prema rednom broju prasenja

Redni

broj

prasenja

Broj

prasadi

Svojstvo Prosjek Standardna

devijacija

Najmanja

vrijednost

Najveća

vrijednost

1 - 3 71 Veličina

legla

13,66 3,89 6,0 19,0

Porodna

masa

1,38 0,35 0,61 2,0

5 -6 289 Veličina

legla

16,22 2,64 11,0 21,0

Porodna

masa

1,31 0,33 0,4 2,0

Kod rednog broja prasenja nije bilo podataka iz 4-tog legla, a ostalih pet legala je

podijeljeno u dvije skupine. Prvo, drugo i treće leglo grupirano je u prvu skupinu u kojoj je

bilo 71 komada prasadi, a peto i šesto leglo je grupurano u drugu skupinu u kojoj je bilo 289

komada prasadi (Tablica 10.). Najveći broj prasadi je bio iz šestog legla. Što su krmače bile

starije odnosno što je bio veću redni broj prasenja to je broj prasadi bio veći s nižom

varijacijom.

16

Tablica 11. Utjecaj veličine legla

Veličina

legla

Broj (N) Prosjek Standardna

devijacija

Najmanja

vrijednost

Najveća

vrijednost

1 122 1,46 0,33 0,67 2,22

2 238 1,26 0,31 0,40 2,11

Tablica 11. prikazuje osnovnu statistiku porodne mase s obzirom na veličinu legla

gdje je vidljiva razlika između porodnih masa prasadi. Od ukupnog broja prasadi kojoj je

uzeta porodna masa 1/3 prasadi je dolazila iz legala prosječne, a čak 2/3 prasadi se nalazilo u

leglima sa natprosječnom veličinom legla i nešto manjoj porodnom masom (Slika 3.).

Slika 3. Prasad male porodne mase

Izvor: Dubravko Škorput, Zavod za

specijalno stočarstvo, Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

17

4.2. STATISTIČKA OBRADA

Osnovna statistika izračunata je primjenom procedura MEANS i UNIVARIATE, dok

je značajnost utjecaja provjerena primjenom GLM procedura statističkog paketa SAS/STAT®

ver. 9.4 (2013).

Osnovni statistički model kojim će se analizirati utjecaj porodne mase i veličine legla

na svojstva rasta i na preživljavanje prasadi u skalarnom zapisu glasi:

yijkl = µ + Li + Pj + Sk + eijkl

pri čemu je:

yijkl – porodna masa prasadi

µ – srednja vrijednost

Li – utjecaj veličine legla (prosječna do 14 prasadi, izrazito velika iznad 14 prasadi u leglu),

Pj– utjecaj rednog broja prasenja (1 – 3, 5 – 6 ),

Sk – spol (muški, ženski),

eijklmn – slučajna greška.

18

5. REZULTATI I RASPRAVA

5.1. UTJECAJ VELIČINE LEGLA

Utjecaj veličine legla na porodnu masu prasadi prikazan je u Tablici 14. Porodna masa

prasadi je signifikantno veća u leglima do 14 prasadi u odnosu na legla koja imaju više do 14

prasadi (P<0,001). Razlika u srednjim vrijednostima dobivenim metodom najmanjih kvadrata

iznosi oko 200 g što je ne samo statistički značajno, nego i praktično, jer se početna razlika u

porodnoj masi između ove dvije skupine prasadi tijekom daljnjeg uzgoja još povećava.

Prevelika neujednačenost u leglu dovodi kasnije i do neujednačenosti u fazi uzgoja i kasnije

tova, što je problem tijekom cijelog razdoblja proizvodnje. Smanjivanje prosječne porodne

mase u iznadprosječno velikim leglima ujedno znači i veći udio prasadi niske porodne mase,

što posljedično uzrokuje i veći mortalitet u laktaciji.

Tablica 12. Utjecaj veličine legla na porodnu masu prasadi

Veličina legla LSMEAN* Standardna greška P- vrijednost

1 1,45 0,029 <.0001

2 1,24 0,028

* LSMEAN- srednja vrijednost dobivena metodom najmanjih kvadrata

Više autora (Avalos i Smith, 1987.; Uremović i Uremović, 1997.; Luković i Škorput,

2015.) navodi da je veličina legla jedno od najvažnijih svojstava u svinjogojstvu o kojem ovisi

sveukupna proizvodnja. Bérard i sur. (2010.) istraživanjem dokazuju da selekcija na veličinu

legla dovela je do smanjenja porodne mase prasadi, te povećanja varijabilnosti porodne mase

unutar legla i veće zastupljenosti prasadi manje porodne mase. Slična zapažanja donose

Bergstrom (2009.) i Lund i sur. (2002.) koji kroz svoja istraživanja dolaze do zaključka da

velika legla postaju izazov za proizvođače, jer zbog negativne genetske korelacije velika legla

znače istovremeno i manju porodnu masu prasadi.

5.2. UTJECAJ REDNOG BROJA PRASENJA

Tablica 13. Utjecaj rednog broja prasenja na porodnu masu prasadi

Redni broj prasenja LSMEAN* Standardna greška P- vrijednost

1 – 3 1,325 0,039 0,3256

5 – 6 1,372 0,021

* LSMEAN- srednja vrijednost dobivena metodom najmanjih kvadrata

19

Nije utvrđen signifikantan utjecaj rednog broja prasenja na porodnu masu prasadi

(P=0,32). LSMEAN vrijednosti za nivoe rednog broja prasenja su podjednake, s tim da je

standardna greška za srednju vrijednost dobivenu metodom najmanjih kvadrata skoro

dvostruko veća za redni broj prasenja od 1 – 3 u odnosu na nivo rednog broja prasenja koji je

uključivao 4. i 5. prasenje. Dobiveni rezultati se razlikuju od rezultata koje navode Luković i

Škorput (2015.) koji su u svojim istraživanjima pokazali da što je veći redni broj prasenja

odnosno da starije krmače imaju veći broj prasadi, a zbog većeg legla prosječna porodna masa

prasadi je manja. Prema tome, zbog negativne genetske korelacije između veličine legla i

porodne mase prasadi, starije krmače zbog krivulje plodnosti koja kaže da se najveća legla

dobivaju kod plemenitih genotipova krmača najčešće između 4. i 6. prasenja, iamju u

prosjeku prasad nešto manje porodne mase.

S druge strane Uremović i Uremović (1997.) ističu da je postotak mrtvooprasene

prasadi u prosjeku između 4 i 6 % te da je veći u prvopraskinja i starijih krmača s brojnijim

leglom. Problemi se javljaju kod prvopraskinja jer imaju manju zdjelicu od starijih krmača te

veće plodove zbog manjeg legla, pa se događa zastoj u porodu i rođenje mrtve prasadi. Kod

takvih komplikacija potrebna je brza intervencija. Od ukupnog broja mrtvorođene prasadi na

ugibanje za vrijeme prasenja otpada 75 %, a prije prasenja 25 %. Razlog tako velike smrtnosti

je anoksija (nedostatak kisika).

Nazimice i krmače koje su prekomjerno hranjene za vrijeme graviditeta imaju

komplikacije u prasenju te rađaju veći broj mrtvooprasene prasadi. Na ovu temu su pisali i

Čop i sur. (2003.) proučavajući plodnost svinja na obiteljskim gospodarstvima u Sloveniji, te

su zaključili da veličina legla raste do četvrtog prasenja, a nakon petog počinje opadati.

5.3. UTJECAJ SPOLA

Tablica 14. Utjecaj spola na porodnu masu prasadi

Spol LSMEAN vrijednost Standardna greška P - vrijednost

Muški 1,36 0,025 0,4100

Ženski 1,33 0,029

* LSMEAN- srednja vrijednost dobivena metodom najmanjih kvadrata

Uspoređujući srednje vrijednosti dobivene metodom najmanjih kvadrata (LSMEAN

vrijednosti) vidi se da nema značajne razlike u porodnoj masi između muške i ženske prasadi

(Tablica 12). To potvrđuje i izračunata P – vrijednost od 0,41 koja je mnogo veća od granične

vrijednosti (P<0,05).

Dobiveni rezultati su u suprotnosti s rezultatima Bociana i sur. (2012.) koji su svojim

istraživanjem utvrdili da je porodna masa ženske prasadi veća nego kod muške prasadi.

Objašnjenje veće porodne mase u ženske prasadi daje Dunshea (2001.) koji navodi da je

ženska prasad otpornija na stres u odnosu na mušku prasad, te zato bolje napreduje i brže

raste. S druge strane Bergstrom i sur. (2008.) u istraživanju provedenom u Francuskoj, kao i u

20

našem istraživanju porodne mase prasadi visokoplodne hibridne linije Pen Ar Lan koja je

također iz Francuske, nisu zabilježili značajan utjecaj spola na porodnu masu prasadi.

Očigledno je da utjecaj spola prasadi na svojstva rasta dolazi do izražaja u kasnijoj fazi

uzgoja, dok nije značajan tijekom prenatalnog rasta, što se očituje nepostojanjem razlika u

porodnoj masi između muške i ženske prasadi.

21

6. ZAKLJUČCI

Prosječna porodna masa prasadi na analiziranoj farmi krmača visoke plodnosti je

iznosila 1,3 kg.

Utvrđen je značajan utjecaj veličine legla na porodnu masu prasadi (P<0,001). Prasad

iz iznadprosječno velikih legala, sa više od 14 živooprasene prasadi u leglu, imala je oko 200

g manju prosječnu porodnu masu.

Nije utvrđen utjecaj rednog broj prasenja na porodnu masu prasadi, odnosno prasad

koja se oprasila u prva tri legla imala je sličnu porodnu masu kao prasad oprasena u petom i

šestom legla (P>0,05).

Nije utvrđen utjecaj spola na porodnu masu prasadi, odnosno nije bilo razlike u

porodnoj masi između muške i ženske prasadi (P>0,05).

Visokoplodne krmače prase velika legla sa prasadi manje porodne mase. Da bi se u

potpunosti iskoristila prednost visokoplodnih krmača u proizvodnji prasadi nužno je

primijeniti suvremeni način upravljanja koji će osigurati preživljavanje prasadi niže porodne

mase.

22

7. LITERATURA

1. Akdag, F., Arslan, S., Demir, H. (2009). The effect of parity and litter size on birth

weight and the effect of birth weight variations on weaning weight and pre-weaning

survival in piglet. J. Anim. Vet. Adv. 8, 2133–2138.

2. . Avalos, E., Smith, C. (1987). Genetic improvement of litter size in pigs. Animal

Science, 44, 1, 153-163.

3. Balenović,T. (2007). Patologija prenatalnih, perinatalnih i postnatalnih gubitaka u

uzgoju svinja. Veterinarski fakultet, Zagreb

4. Beaulieu, A. D., Aalhus, J.L., Williams, N. H., Patience, J.F. (2010). Impact of piglet

birth weight, birth order, and litter size on subsequent growth performance, carcass

quality, muscle composition, and eating quality of pork. J. Anim. Sci. 88, 2767–2778.

5. Bee, G. (2007). Birth weight of litters as a source of variation in postnatal growth, and

carcass and meat quality. Adv. PorkProd., 18, 191–196.

6. Bérard, J., Kreuzer, M., Bee, G. (2010). In large litters birth weight and gender is

decisive for growth performance but less for carcass and pork quality traits. Meat Sci.,

86, 845–851.

7. Bergstrom, J.R., Potter, M.L., Tokach, M.D., Henry, S.C., Dritz, S.S., Nelssen, J.L.,

Goodband, R.D., DeRouchey, J.M. (2009). Effects of piglet birth weight and litter size

on the preweaning growth performance of pigs on a commercial farm. Swine Day,

2009, 1–7. Dostupno na: http://krex.k-state.edu/dspace/handle/2097/2135.

8. Bocian, M., Jankowiak, H., Cebulska, A., Frątczak, K., Włodarski, W. (2012).

Differences in piglets sex proportion in litter and in body weight at birth and weaning

and fattening results. Journal of Central European Agriculture, 13, 3, 475–482.

9. Sylviane Boulot1, Hélène Quesnel 2 and Nathalie Quiniou1 1 IFIP – Institut duPorc,

BP 35104, 35651 LeRheucedex, FRANCE; 2 INRA, UMR SENAH, 35590 Saint-

Gilles, FRANCE; Email: sylviane.boulot@ifip.asso.fr „

10. Camargo, E.G., Rego, J.C. C., Dias, L.T., Teixeira, R. de A. (2013). Effects of cross-

fostering on performance of piglets. Rev. Bras. Saude e Prod. Anim., 14, 142–148.

11. Čop D., Golubović J., Kovač M.,Ule I. Plodnost svinj na vzrejnih središčih invzročnih

kmetijah. Spremljanje proizvodnosti prašičev, I. del. ( Kovač M., Mahovrah Š.)

Univerza v Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Oddelek za zootehniko, Katedra za

etologijo, biometrijo in selekcijo terprašičerejo, Domažale, 2, 17-35

12. Dunshea, F.R. (2001). Sexual Dimorphismin Growth of Sucking and Growing Pigs.

Asian-Australasian J. Anim. Sci., 14, 1610–1615.

13. Heim, G., Mellagi, A.P.G., Bierhals, T., de Souza, L. P., de Fries, H. C. C., Piuco, P.,

Seidel, E., Bernardi, M.L., Wentz, I., Bortolozzo, F.P. (2012). Effects of cross-

fostering within 24h after birth on pre-weaning behaviour, growth performance and

survival rate of biological and adopted piglets. Livest. Sci., 150, 121–127.

14. Hollis G.R. (1993). Growth of the pig. CAB International, Wallingford

15. Kovač M. (2010). Uvod u rast. Interna predavanja

16. Knox RV, Rodriguez Zas SL, Sloter NL, McNamara KA, Gall TJ, Levis DG, (2013.).

23

Analysis of survey data by size of the breeding herd for there productive management

practices of North American sowfarms. J Anim Sci. 2013;91:433–45.

17. Jančo, N., Jančo, G., Škorput, D., Luković, Z. (2016). Utjecaj vremena tretiranja d-

kloprostenola na početak partusa u krmača. U: Pospišil, M., Vnučec, I., (ur.) 51st

Croatian and 11th International Symposium on Agriculture. Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet, Zagreb. p. 347–350.

18. Liker, B. (2002). Morfologija ženskih spolnih organa. Interna skripta, Agronomski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

19. Luković, Z., Škorput, D. (2015). Factors influencing litter size in pigs. CAB Reviews

Perspectivesin Agriculture Veterinary Science Nutritionand Natural Resources

10,(006), 1-9.

20. Lund, M., Puonti, M., Rydhmer, L., Jensen, J. (2002). Relationship between litter size

and perinatal and pre-weaning survival in pigs. Anim. Sci. 74:217–222. Dostupno:

http://agtr.ilri.cgiar.org/AGTRWEB/Documents/Library/docs/volume_74_part_2_p217

-222.pdf. Pristupljeno 15. svibnja 2017.

21. López, S., France, J., Gerrits, W.J.J., Dhanoa, M.S., Humphries, D.J., Dijkstra, J.

(2000). A generalised Michaelis-Mentenequation for the analysis of growth. J. Anim.

Sci. 78:1816-1828.

22. Reid, K. : Managing litter size. Dostupno:

http://www.thepigsite.com/articles/5055/managing-large-litters/.

Pristupljeno: 10. travnja 2017.

23. Rothschild M.F., Bidanel J.P. (1998). Biology and genetics of reproduction. U:

Genetics of the pig. Rothschild M.F., Ruvinsky A. (eds). Oxon, CAB International:

313–343.

24. Roessle (1923). Referat uberentuzundung.Verhadil deutsch patholges 19:18-68

25. Rupić, V. (2005). Reprodukcija domaćih životinja, Hrvatska mljekarska udruga,

Zagreb.

26. SAS (2013). Statistical analysis systems user's guide. Version 9.4. SAS Institute. Inc.,

North Carolina.

27. Škorjanc, D., Brus, M., Čandek-Potokar M. (2007). Effect of Birth Weight and Sex on

Pre-Weaning Growth Rate of Piglets. Arch. Anim. Breed. 50, 476–486.

28. Souza, L.P., Fries, H.C.C., Heim, G., Faccin, J.E., Hernig, L.F., Marimon, B.T.,

Bernardi, M.L., Bortolozzo, F P. Wentz, I. (2014). Behaviour and growth performance

of low-birth-weight piglets cross-fostereding multiparous sows with piglets of higher

birth weights. Arq. Bras. Med. Vet. e Zootec. 66, 510–518.

29. Širanović, J. (2012): Plodnost krmača danskog landrasa u prva dva legla na farmi

Sizim d.o.o. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet.

30. Tummaruk P. Lundeheim N., Einarsson S., Dalin A.-M.(2000). Reproductive

Performance of Puerbred Swedish Landrace and Swedish Yorkshire Sow: I. Seasonal

Variation and Parity Influence, Acta Agric. Scand., Sect. A, Animal Sci. 50, 205-216.

31. Urankar, J., Malovrh, Š., Gorjanc, G., ule, I., Kovač, M. (2004). Razvoj sistematskega

dela modela za velikost gnezda pri prašičih. Spremljanje proizvodnosti prašičev, II del,

Domžale, 59-70.

32. Uremović M., Uremović Z. (1997). Svinjogojstvo. Agronomski fakultet sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb.

24

33. Uremović Z., Uremović M., Pavić V., Mioč B., Mužic, S., Janječić, Z. (2002).

Stočarstvo. Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

34. Vincek D. (2005). Veličina legla majčinskih linija uzgojnog programa u svinjogojstvu.

Stočarstvo 59, 13-21.

25

8. ŽIVOTOPIS

Osobni podaci

Prezime i Ime: Garić Branimir

Datum rođenja: 18. svibanj 1993.

Adresa: Maka Dizdara 6/2 , Sisak 44000

E-mail: branimirgaric18@gmail.com

Državljanstvo: Hrvatsko

Obrazovanje

2000. – 2008. O. Š.Viktorovac . Aleja narodnih heroja 2 , 44103 Sisak

2008. – 2012. Srednja škola Petrinja, Veterinarski tehničar . Gundulićeva 3 , 44250 Petrinja

2012. – 2015. Preddiplomski studij. Smjer: Animalne znanosti, Sveučilište u Zagrebu,

Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

2015. – danas Diplomski studij: Proizvodnja i prerada mesa, Sveučilište u Zagrebu,

Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Osobne vještine i kompetencije

Materinski jezik: Hrvatski jezik

Drugi jezik: Engleski jezik

Vješto baratanje internetom, Microsoft Office alatima (Word, Excel i PowerPoint)

Sudjelovanje na projektima na Agronomskom fakultetu

Pokus o utjecaju algi i drugih dodataka hranidbi na kokoši nesilice

Hranidba, uzgoj i briga o pilićima kokoši nesilica.

Očuvanje i afirmacija svinje Banijska šara

Položen lovački

Položen ispit za postizanje održive uporabe pesticida

Cilj:

Zaposlenje u struci , primjena stečenog znanja i proširenje istog.