POSLJEDICE RAZOTKRIVANJA ILEGALNIH RADNJI - bib.irb.hr · financijskih izvještaja gdje se pobliže definira važnost samih izvještaja. Osim toga u ovome poglavlju definiraju se

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Diplomski sveučilišni studij „Poslovna ekonomija“

POSLJEDICE RAZOTKRIVANJA ILEGALNIH RADNJI

VOLKSWAGEN GRUPE 2015. GODINE NA USPJEŠNOST

NJENA POSLOVANJA

Diplomski rad

Luka Perović

Zagreb, rujan, 2018.

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Diplomski sveučilišni studij „Poslovna ekonomija“

POSLJEDICE RAZOTKRIVANJA ILEGALNIH RADNJI

VOLKSWAGEN GRUPE 2015. GODINE NA USPJEŠNOST

NJENA POSLOVANJA

THE CONSQUENCES OF EXPOSING ILLEGAL ACTIONS

OF THE VOLKSWAGEN GROUP IN 2015 ON THE SUCCESS

OF ITS BUSINESS

Diplomski rad

Luka Perović, 0067502049

Mentor: Doc. dr. sc. Berislav Žmuk

Zagreb, rujan, 2018.

Luka Perović

Ime i prezime studenta/ice

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je diplomski rad

(vrsta rada)

isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na

objavljenu literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan

dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da

nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije

iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj

ustanovi.

Student/ica:

U Zagrebu, __________________ ____________________

(potpis)

Sažetak

Ovaj diplomski rad istražuje posljedice razotkrivanja ilegalnih radnji Volkswagen grupe 2015.

godine na uspješnost njena poslovanja. U rujnu 2015. godine Volkswagen grupe je priznala da

je godinama varala pri ispitivanju ispušnih plinova na način da je koristila ilegalni softver u

velikom broju svojih dizelskih motora. Nakon otkrivanja, Volkswagen grupa našla se u jednoj

od najvećih kriza od osnutka. Prilikom analize ovog rada koristiti će se horizontalna i vertikalna

analiza bilance i računa dobiti i gubitka za odabrano razdoblje te će se analizirati odabrani

pokazatelji uspješnosti. Predmet ovog rada je analiziranje posljedica koje su nastale

razotkrivanjem ilegalnih radnji Volkswagen grupe u rujnu 2015. godine na njihovo poslovanje.

Ključne riječi: Dieselgate, horizontalna i vertikalna analiza, ilegalne radnje, pokazatelji

uspješnosti,Volkswagen.

Summary

This master thesis explores the consequences of discovering the illegal activities of the

Volkswagen Group in 2015 on the success of its business. In September 2015, the Volkswagen

Group has admitted that over the years they were cheating during testing of the exhaust

emissions in a way that they used illegal software in a number of its diesel engines. After

disclosure, the Volkswagen group has found itself in one of the biggest crisis since its

foundation. In the analysis of this thesis it will be used horizontal and vertical analysis of the

balance sheet and profit and loss account for the selected period and analyze of the selected

performance indicators. The subject of this paper is to analyze the consequences of the

discovery of illegal activities by the Volkswagen Group in September 2015 on their business.

Key words: Dieselgate, crises, horizontal and vertical analysis, illegal actions, performance

indicators, Volkswagen.

Sadržaj 1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i cilj rada ........................................................................................................... 1

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ............................................................................. 1

1.3. Sadržaj i struktura rada .................................................................................................... 1

2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

POSLOVANJA ......................................................................................................................... 3

2.1. Vrste, sadržaj i struktura financijskih izvještaja .............................................................. 3

2.1.1. Bilanca ...................................................................................................................... 4

2.1.2. Račun dobiti i gubitka .............................................................................................. 6

2.1.3. Izvještaj o novčanom toku........................................................................................ 7

2.1.4. Izvještaj o promjenama kapitala ............................................................................... 8

2.1.5. Bilješke uz financijske izvještaje ............................................................................. 8

2.2. Metode analize financijskih izvještaja ............................................................................ 9

2.2.1. Horizontalna analiza ................................................................................................. 9

2.2.2. Vertikalna analiza ..................................................................................................... 9

2.2.3. Analiza pomoću pokazatelja .................................................................................. 10

2.3. Osnovni pokazatelji uspješnosti poslovanja .................................................................. 10

2.3.1. Pokazatelji profitabilnosti ...................................................................................... 11

2.3.2. Pokazatelji likvidnosti ............................................................................................ 13

2.3.3. Pokazatelji solventnosti .......................................................................................... 15

3. VOLKSWAGEN GRUPA ................................................................................................. 18

3.1. Nastanak Volkswagen grupe ......................................................................................... 18

3.2.Veličina Volkswagen grupe ........................................................................................... 21

3.2.1. Tržišni udio Volkswagen grupe u autoindustriji .................................................... 21

3.2.2. Broj zaposlenih u Volkswagen grupi ..................................................................... 23

3.3. Automobilske marke u okviru Volkswagen grupe ........................................................ 25

3.3.1. Volkswagen ............................................................................................................ 26

3.3.2. Audi ........................................................................................................................ 27

3.3.3. Seat ......................................................................................................................... 29

3.3.4. Škoda ...................................................................................................................... 30

3.3.5. Ostale luksuzne marke u vlasništvu Volkswagen grupe ........................................ 32

3.4. Razotkrivanje ilegalnih radnji – “Dieselgate afera” ...................................................... 34

3.4.1. Osobe zaslužne za otkriće ilegalnih radnji ............................................................. 35

3.4.2. Utjecaj na okoliš ..................................................................................................... 36

3.4.3. Odgovor Volkswagen grupe na optužbe ................................................................ 38

3.5. Sankcije nakon razotkrivanja ilegalnih radnji Volkswagen grupe ................................ 38

3.5.1. Sankcije Volkswagen grupi u Sjedinjenim Američkim Državama ........................ 39

3.5.2. Sankcije Volkswagen grupi u Europi ..................................................................... 39

4. ANALIZA POSLOVANJA VOLKSWAGEN GRUPE U RAZDOBLJU OD 2000. DO

2017. GODINE ........................................................................................................................ 41

4.1. Analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017 ....................................... 41

4.1.1. Horizontalna analiza bilance Volkswagen grupe ................................................... 41

4.1.2. Vertikalna analiza bilance Volkswagen grupe ....................................................... 44

4.2. Analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. ............. 47

4.2.1. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe .......................... 47

4.2.2. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe .............................. 51

4.3. Kretanje cijene dionica i broj prodanih vozila u razdoblju 2000.-2017. godine ........... 53

4.4. Pokazatelji uspješnosti poslovanja ................................................................................ 56

4.4.1.Analiza profitabilnosti ............................................................................................. 56

4.4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti .............................................................................. 58

4.4.3. Analiza pokazatelja solventnosti ............................................................................ 60

4.5. Usporedba uspješnosti poslovanja Volkswagen grupe s odabranim konkurentima ..... 62

4.5.1. Usporedba s General Motorsom u razdoblju 2014.-2017. ..................................... 63

4.5.2. Usporedba s Toyotom u razdoblju 2014.-2017. ..................................................... 64

5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 66

POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 68

POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 74

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 75

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 76

PRILOZI ................................................................................................................................. 78

ŽIVOTOPIS ............................................................................................................................ 84

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Afera „Dieselgate“ je jedna od najvećih afera u povijesti automobilske industrije. Posljedice

ilegalnih radnji Volkswagen grupe koje su razotkrivene 2015. godine osjećaju se još uvijek

danas i to ne samo na financijskim rezultatima Volkswagen grupe, nego i na zdravlju brojnih

ljudi koji osjećaju ili će tek osjetiti posljedice navedene afere na vlastitom zdravlju radi

dodatnog zagađenja zraka. Predmet ovog rada je analiziranje posljedica koje su nastale

razotkrivanjem ilegalnih radnji Volkswagen grupe u rujnu 2015. godine na njihovo poslovanje.

Volkswagen grupa najveći je njemački proizvođač automobila te iznimno je važan dio

njemačke ekonomije. Kao i u svakoj grani, u automobilskoj industriji postoje brojni konkurenti,

koji na različite načine pokušavaju povećati svoju ukupnu dobit. Različita poduzeća, stvaraju

različite planove kako doći do novog kupca, te iako bi svi trebali poštivati načela etičkog

ponašanja, ponekad se poduzeće odluči na provedbu ilegalnih radnji da ostvari svoj plan.

Upravo radi toga cilj je ovoga rada detaljno analizirati financijske izvještaje za razdoblje 2000.-

2017. godine, te doći do zaključka kakav je utjecaj ova afera imala na poslovne i financijske

rezultate Volkswagen grupe.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Diplomski rad se sastoji od teorijskog i empirijskog dijela te će se koristiti različite metode i

tehnike prikupljanja podataka. Teorijski aspekti pokriveni su relevantnom domaćom i

inozemnom znanstvenom i stručnom literaturom te internet izvorima. Što se tiče empirijskog

dijela, korišteni su brojni godišnji izvještaji s službenih stranica Volkswagen grupe, kao i

godišnji izvještaji s službenih stranica Toyote i General Motors. U izradi rada primarno će biti

korištene znanstvena metoda dedukcije, metoda deskripcije, induktivna metoda, metoda

prikupljanja podataka, metoda kompilacije, metoda klasifikacije te odabrane statističke metode.

1.3. Sadržaj i struktura rada

Struktura diplomskog rada podijeljena je u pet cjelina. Nakon kratkog uvodnog dijela o

predmetu i cilju diplomskog rada, slijedi drugo poglavlje koje se sastoji od definicija

2

financijskih izvještaja gdje se pobliže definira važnost samih izvještaja. Osim toga u ovome

poglavlju definiraju se metode analize financijskih izvještaja, kao i osnovni pokazatelji

uspješnosti poslovanja.

U trećem poglavlju iznose se općeniti podaci o Volkswagen grupi, na koji način je grupa

podijeljena, pobliže se objašnjava svaka automobilska marka u okviru navedene grupe. Nadalje,

treće poglavlje objašnjava koja se je to točna ilegalna radnja provodila u Volkswagen grupi,

kada se je počela provoditi, kako je razotkrivena te koje su se sankcije provele nakon

razotkrivanja ilegalnih radnji Volkswagen grupe.

U četvrtom poglavlju provodi se detaljna analiza financijskih izvještaja za razdoblje 2000.-

2017. te se donose zaključci koliki je utjecaj ova kriza imala na poslovni uspjeh Volkswagen

grupe. Nadalje, u četvrtom poglavlju analizira se broj prodanih vozila u odabranom razdoblju,

kao i kretanje cijene dionica. Osim navedenog, u ovome poglavlju provodi se i analiza

pokazatelja uspješnosti te se rezultati uspoređuju s odabranim konkurentima.

U posljednjem dijelu ovog rada, dan je pregled najvažnijih zaključaka koji su dobiveni na

temelju provedenog istraživanja, te se navode ograničenja rada i daju se preporuke za buduća

istraživanja.

3

2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

2.1. Vrste, sadržaj i struktura financijskih izvještaja

„Osnovni zadatak računovodstva, kao uslužne funkcije prijeko potrebne za upravljanje

poduzećem, jest prikupljanje i obrada podataka financijske prirode te prezentiranje tako

dobivenih informacija zainteresiranim korisnicima. U tom kontekstu financijski izvještaji

predstavljaju završnu fazu računovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci

računovodstvenih informacija.“1

Financijski izvještaji su strukturirani prikaz financijskog položaja i financijske uspješnosti

subjekta. Cilj je financijskih izvještaja opće namjene pružiti informacije o financijskom

položaju, financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima poslovnog subjekta koje su korisne

širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. Financijski izvještaji također

prikazuju rezultate uprave u upravljanju resursima koji su joj povjereni.2 Temeljni financijski

izvještaji su prikazani na Slici 1.

Slika 1.Temeljni financijski izvještaji

Izvor: Izrada autora prema Žager et al. (2008).

1 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 52. 2 Narodne novine (2009). Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. str. 3. Dostupno na: https://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/404789.pdf [02. kolovoza 2018.]

TEMELJNI FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

Bilanca Račun dobiti

i gubitka

Izvještaj o

novčanom

toku

Izvještaj o

promjenama

kapitala

Bilješke

4

Financijski izvještaji nam pružaju informacije o:

• imovini,

• obvezama,

• kapitalu,

• prihodima i rashodima, uključujući dobitke i gubitke,

• uplate vlasnika i isplate vlasnicima po osnovi kapitala u njihovom svojstvu vlasnika,

• novčanim tokovima subjekta.3

Korisnike financijskih izvještaja dijelimo u dvije skupine, interne i eksterne korisnike. U interne

korisnike spadaju menadžment i zaposlenici, dok u eksterne korisnike spadaju vlasnici

(dioničari i dr.), investitori, kreditori, poslovni partneri, vlada i njezine agencije, revizori i

javnost.4

2.1.1. Bilanca

Bilanca je jedan od pet temeljnih financijskih izvještaja. Bilanca se uobičajeno definira kao

financijski izvještaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala u

određenom vremenskom trenutku.5 Bilanca nam pruža informacije o resursima poduzeća

(imovini), kao i podatke o izvorima te imovine (obveze i kapital). Ovi podaci pomažu

analitičaru da procijeni sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne operativne potrebe

i da ispuni svoje buduće dužničke obveze.

„Imovina je resurs koji je pod kontrolom poduzeća, koji proizlazi iz prošlih događaja i od kojeg

se očekuju buduće ekonomske koristi; obveze su postojeći dugovi poduzeća, proizašli iz prošlih

događaja, za čije se podmirenje očekuje smanjene resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi;

kapital (glavnica) jest ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih obveza.“6

Bilanca se sastoji od dva dijela na osnovi kojih se utvrđuje financijski položaj poduzeća,

odnosno njeno imovinsko stanje. Jedan dio se naziva aktiva (imovina poduzeća), dok se drugi

dio naziva pasiva (izvori te imovine).

3 Ibid. 4 Žager, L., (2002). External and internal users of financial statements. In XXXVII simpozij HZRIF,

Računovodstvo, revizija i financije u suvremenim gospodarskim uvjetima. 5 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 53. 6 Ibid.

5

Glavno i osnovno pravilo prilikom sastavljanja bilance je da aktiva mora biti jednaka pasivi,

odnosno da ukupna imovina mora biti jednaka zbroju obveza i kapitala.

Imovina se sistematizira prema pojavnom obliku na materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Materijalna imovina predstavlja sve one oblike koji imaju fizički odnosno materijalni oblik kao

zgrada ili oprema, dok pod nematerijalne oblike spada imovina koja nije okom vidljiva kao

patenti, koncesije i licence. Osim prema pojavnom obliku, imovina se sistematizira i prema

funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno vremenu očekivane transformacije u

novčani oblik. Uvažavajući navedeno, imovina se sistematizira u dvije osnovne grupe.7 To su :

• kratkotrajna imovina – čini onaj dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se

pretvoriti u novčani oblik u roku kraćem od jedne godine.8 Oblici kratkotrajne imovine

su novac, potraživanja, financijska imovina i zalihe.

• dugotrajna imovina – onaj dio imovine koji se pretvara u novčani oblik u razdoblju

duljem od jedne godine. Oblici dugotrajne imovine su materijalna, nematerijalna,

financijska imovina i potraživanja.

Imovina je ekonomski resurs koji poduzeće koristi da bi moglo ostvariti svoje djelatnosti.

Postoje različite vrste resursa kao novac, oprema, građevinski objekti i zalihe robe, ali se u

bilanci ne prikazuju sve vrste resursa, nego samo one vrste koje u skladu s računovodstvenim

propisima zadovoljavaju određene uvjete:

• resurs je u vlasništvu poduzeća,

• ima mjerljivu vrijednost,

• od resursa se može očekivati buduća ekonomska korist.9

Izvori imovine klasificiraju se prema određenim kriterijima:10

• prema vlasništvu – vlastite izvore (kapital ili glavnica) i tuđe izvore (obveze),

• prema roku dospijeća – kratkoročne izvore (kratkoročne obveze), dugoročne izvore

(dugoročne obveze) i trajne izvore (kapital i glavnicu).

7 Ibid., str. 55. 8 Ibid., str. 56. 9 Ibid., str. 54. 10 Ibid.

6

2.1.2. Račun dobiti i gubitka

„Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode te dobit ili gubitak ostvaren u određenom

obračunskom razdoblju.“11 Račun dobiti i gubitka je izvještaj o uspješnosti poslovanja koji

korisnicima pruža potrebne informacije o profitabilnosti poduzeća odnosno informacije o

učinkovitosti uporabe resursa poduzeća. Osnovni kategorijalni elementi računa dobiti i gubitka

su prihod, rashod te ovisno o njihovoj razlici dobit ili gubitak. Ova vrsta financijskog izvješća

daje odgovor na pitanje je li određeno poduzeće ostvarilo financijski cilj, odnosno profitabilnost

kroz poslovne operacije tijekom jedne poslovne godine.

„Prihod je povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili

povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala, osim onog u

svezi s uplatom od strane sudionika u kapitalu. Priznavanje i mjerenje prihoda ovisi i o konceptu

kapitala i očuvanju kapitala koje koristi poduzetnik kod sastavljanja i prezentiranja financijskih

izvještaja.“12

„Rashodi su smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili

iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje kapitala, osim onog u

svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu.“13 Priznavanje i mjerenje rashoda ovisi o konceptu

kapitala i očuvanju kapitala koje koristi poduzetnik kod sastavljanja i prezentiranja financijskih

izvještaja.

„Operativna dobit odnosno EBIT (eng. Earnings Before Interest and Taxes) odnosi se na

iskazivanje operativne dobiti prije umanjenja za kamate i porez na dobit. Jedna je od mjera koja

ukazuje na uspješnost poslovanja subjekta te na taj način mjeri profitabilnost subjekta ne

uzimajući u obzir troškove/cijenu kapitala, odnosno financiranja ili porezne implikacije.“14

„Dobit predstavlja povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja. Dobit se

utvrđuje sučeljavanjem prihoda i rashoda. Dobit se koristi i kao mjerilo uspješnosti ili kao

temelj za druga mjerenja. Gubici predstavljaju smanjenje ekonomke koristi tijekom

11 Narodne novine (2015). Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. Dostupno na:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_86_1709.html [03. kolovoza 2018.] 12 Ibid. 13 Ibid. 14 Dashöfer, V. (2018). EBIT - Dobit prije kamata i poreza. Racunovodja.hr. Dostupno na:

https://www.racunovodja.hr/33/ebit-dobit-prije-kamata-i-poreza-

uniqueidmRRWSbk196FxrPUATdrQkNnJBpE6oj-UINPa2PH1_9Nkg9-bMPOX8w/ [01. rujna 2018.]

7

obračunskog razdoblja. Gubici se utvrđuju sučeljavanjem prihoda i rashoda u slučaju da su

rashodi veći od prihoda.“15

2.1.3. Izvještaj o novčanom toku

„Izvještaj o novčanom toku iskazuje novčane tokove, tj. priljev i odljev novca i novčanih

ekvivalenata u određenom obračunskom razdoblju.“16 Ovaj izvještaj prikazuje podatke o

izvorima novca, kao i o njegovoj uporabi te on omogućuje utvrđivanje viška raspoloživih,

odnosno nedostatnih novčanih sredstava.“17

Osnovni pojmovi vezani uz izvještaj o novčanom toku su:

• Novac koji obuhvaća novac u blagajni i na računima u banci.

• Novčani ekvivalenti predstavljaju kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se vrlo

brzo mogu konvertirati u novac i koja nisu pod značajnim utjecajem rizika promjena

vrijednosti.

• Novčani tokovi jesu priljevi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata.18

Izvještaj o novčanom toku treba prezentirati novčane tokove tijekom razdoblja, klasificirane na

novčane tokove od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti.19 Ovakvom podjelom

dobivaju se informacije koje korisniku mogu pomoći pri procjeni budućih novčanih tokova,

kao i pomoć pri ocjenjivanju navedenih aktivnosti na financijski položaj poduzeća.

Poslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti poduzeća koje stvaraju prihod i koje u osnovi imaju

najznačajniji utjecaj na financijski rezultat poduzeća, dobit ili gubitak. Primjer novčanih

primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti su novčani izdaci na osnovi prodaje robe ili pružanja

usluga. Osim njih postoje investicijske aktivnosti koje predstavljaju stjecanje i otuđenje

dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja su isključena iz novčanih ekvivalenta, kao i

financijske aktivnosti koje su vezane uz financiranje poslovanja te obuhvaćaju promjene vezane

uz iznos, odnosno strukturu obveza i kapitala.20


https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_86_1709.html [03. kolovoza 2018.] 16 Ibid. 17 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 81. 18 Ibid., str. 82. 19 Narodne novine (2015). Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. Dostupno na:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_86_1709.html [03. kolovoza 2018.] 20 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 83-84.

8

„Izvještaj o novčanom toku može se sastaviti primjenom

• Direktne metode - objavljuju se ukupni primici i izdaci novca razvrstani po poslovnim,

investicijskim i financijskim aktivnostima.

• Indirektne metode - ova metoda novčani tok od poslovnih aktivnosti prikazuje kao

usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane rashode i nenovčane prihode, te promjene u

kratkotrajnoj imovini (osim novca i novčanih ekvivalenata) i kratkoročnim obvezama.

Novčani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti prikazuje primitke i izdatke po

ovim aktivnostima (i identičan je novčanom toku koji se utvrđuje po direktnoj

metodi).“21

2.1.4. Izvještaj o promjenama kapitala

Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene na kapitalu koje su se dogodile između

dva datuma bilance.22 „Prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 1 u ovom se

izvještaju posebno moraju iskazati sljedeće pozicije:

a) dobit ili gubitak razdoblja,

b) sve stavke prihoda ili rashoda, dobitaka ili gubitaka koje prema zahtjevima drugih

standarda treba direktno priznati u kapital te njihov ukupni iznos,

c) učinak promjena računovodstvenih politika i ispravke temeljnih pogrešaka,

d) iznos zadržane dobiti (ili gubitka) na početku i na kraju razdoblja te promjene unutar

tog razdoblja,

e) usklađenje (promjene) svake druge pozicije kapitala, kao npr. premije na dionice i

rezerve na početku i na kraju razdoblja uz posebno, pojedinačno prikazivanje takvih

promjena.“23

2.1.5. Bilješke uz financijske izvještaje

„Bilješke uz financijske izvještaje sadrže dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane

u bilanci, računu dobiti i gubitka, izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o


https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_86_1709.html [03. kolovoza 2018.] 22 Ibid. 23 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 87.

9

novčanim tokovima i izvještaju o promjenama kapitala sukladno odredbama odgovarajućih

standarda financijskog izvještavanja.“24

U bilješkama se nalaze podaci, detalji, ali i upute za korisnike financijskog izvještaja. Temeljni

financijski izvještaji trebaju biti jasni i pregledni, a to znači da detaljne podatke i informacije iz

izvještaja treba prenijeti u bilješke.

2.2. Metode analize financijskih izvještaja

U procesu analize financijskih izvještaja moguće je koristiti se čitavim nizom različitih metoda

koje su utemeljene na raščlanjivanju i uspoređivanju. Tri metode koje se u ovome radu koriste

su horizontalna analiza, vertikalna analiza i analiza pomoću pokazatelja.

2.2.1. Horizontalna analiza

„Horizontalna analiza osigurava uvid u promjene istih stavki tijekom vremena: u dva ili više

različita vremenska trenutka, s ciljem otkrivanja porasta, stabilnosti ili pada stavke, te je

naročito korisna u identifikaciji opće tendencije poslovanja – trenda poslovanja.. Financijski

izvještaji koji prikazuju horizontalnu analizu nazivaju se komparativni izvještaji jer prikazuju

usporedbu financijskih pozicija kroz dva ili više vremenskih razdoblja.“25

Predmet horizontalne analize čine bilančne stavke i stavke iz računa dobitka i gubitka. Potrebno

je pratiti višegodišnje trendove da bi se mogli doći do zaključka o dinamici promjena. Može se

javiti da rezultat koji je dobiven analizom dvaju razdoblja pruža sliku o pozitivnim kretanjima,

ali ako ga se promatra kroz duže razdoblje, mogao bi nas dovesti do zaključka da rezultat

dobiven analizom upućuje na moguće probleme. Može se uzeti neka godina kao baza za

izračunavanje promjena u pozicijama financijskih izvješća i njihovo uspoređivanje, ali također

se može praviti usporedbe svake godine u odnosu na prethodnu.26

2.2.2. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza vrednuje svaku financijsku stavku kao udjel u nekoj skupnoj financijskoj

stavci, odnosno prema nečemu što je uzeto kao baza usporedbe. Primjerice, vertikalnom

24 Narodne novine (2016). Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja. Dostupno na:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_10_95_2052.html [03. rujna 2018.] 25 Pfeifer, S. (2012). Interna skripta za kolegij "Menadžement". Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 9

Dostupno na http://www.efos.unios.hr/menadzment/wp-

content/uploads/sites/205/2013/04/Interna_skripta_Menadzment_10.pdf [04. kolovoza 2018.] 26 Bolfek, B., Stanić, M., i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 146-167. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.]

10

analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli ukupne vrijednosti

aktive (ukupne imovine), dok u vertikalnoj analizi računa dobiti i gubitka vrijednost ukupnih

prihoda postaje baza usporedbe. Vertikalnom analizom ulazi se u pitanje strukture poslovanja

u jednom vremenskom trenutku. U skladu s tim, financijski izvještaji koji prikazuju vertikalnu

analizu se nazivaju strukturnim izvještajima.27 Ova vrsta analize osobito je dobra u slučajevima

izražene inflacije, kada apsolutni brojevi ne govore puno sami za sebe.

2.2.3. Analiza pomoću pokazatelja

Financijske pokazatelje dobivamo na način da jednu ekonomsku veličinu poput vrijednosti

imovine, obveza, prihoda i rashoda stavimo u omjer s drugom ekonomskom veličinom.

„Financijski pokazatelji izračunavaju se na temelju podataka iz financijskih izvještaja,

prvenstveno bilance i računa dobiti i gubitka. Oni mjere financijsko stanje poduzeća i

predstavljaju informacijsku osnovu za analizu poslovanja. Financijske pokazatelje nije

dovoljno samo izračunati. Smislena analiza podrazumijeva uspoređivanje dobivenih vrijednosti

s:

• istim pokazateljima izračunatim za neko drugo prošlo razdoblje,

• istim pokazateljima izračunatim na temelju planirane bilance ili računa dobiti i gubitka,

• istim pokazateljima na temelju financijskih izvješća konkurenata,

• ili u konačnici, financijski pokazatelji mogu biti uspoređeni s prosječnim vrijednostima

u određenoj industriji u kojoj poduzeće posluje.“28

2.3. Osnovni pokazatelji uspješnosti poslovanja

Pokazatelji uspješnosti poslovanja su nositelji informacija koje su potrebne za upravljanje

poslovanjem i razvojem poduzeća. Izbor pokazatelja koji će se računati i tumačiti ovisi upravo

o odluci koja se treba donijeti. Pokazatelje uspješnosti poslovanja naziva se još i financijskim

pokazateljima, te s obzirom na informacijske zahtjeve, kao i interes korisnika informacija

financijske pokazatelje poslovanja moguće je podijeliti u sljedeće skupine:

• pokazatelji profitabilnosti - mjere povrat uloženog kapitala;

27 Pfeifer, S. (2012). Interna skripta za kolegij "Menadžement". Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 8-9.


content/uploads/sites/205/2013/04/Interna_skripta_Menadzment_10.pdf [04. kolovoza 2018.] 28 Ibid., str. 13.

11

• pokazatelji likvidnosti - mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje dospjele

kratkoročne obveze;

• pokazatelji solventnosti - mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje dospjele

dugoročne obveze;

• pokazatelji aktivnosti - mjere kako efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse;

• pokazatelji ekonomičnosti - mjere odnos prihoda i rashoda;

• pokazatelji investiranja – mjere uspješnost ulaganja u obične dionice.29

Dobiveni rezultati se koriste da bi se na temelju njih mogli praviti planovi i donositi odluke o

budućem poslovanju. Koji će se pokazatelji koristiti, ovisi u danom trenutku o korisniku.

Dugoročni investitori zainteresirani su za efikasnost poslovanja, bankama je za odobravanje

kratkoročnih kredita važna financijska situacija koja se izražava koeficijentom likvidnosti.

Nadalje menadžment poduzeća prati sve aspekte financijske analize jer mora voditi brigu o

cjelokupnom poslovanju, osigurati kratkoročnu i dugoročnu stabilnost, profitabilnost i osigurati

daljnji razvoj.30 U ovome radu za potrebe financijske analize Volkswagen grupe koriste se

odabrani pokazatelji profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti.

2.3.1. Pokazatelji profitabilnosti

Analiza profitabilnosti smatra se najvažnijom analizom, a ključne odnose u analizi

profitabilnosti imaju dvije temeljne mjere: profitna marža i stopa povrata imovine. „Pokazatelji

profitabilnosti mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti u odnosu prema

prihodima, imovini ili kapitalu.“31

Najčešće korišteni pokazatelji profitabilnosti su:

• bruto marža profita,

• neto marža profita,

• stopa povrata imovine,

• stopa povrata glavnice.

29 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia. str. 243.-244. 30 Bolfek, B., Stanić, M., i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 162. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.] 31 Pfeifer, S. (2012). Interna skripta za kolegij "Menadžement". Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 17.


content/uploads/sites/205/2013/04/Interna_skripta_Menadzment_10.pdf [04. kolovoza 2018.]

12

Pokazatelj profitna marža računa se iz podataka dobivenih iz bilance te računa dobitka i gubitka.

„Marža profita ili profitna marža najčešće je upotrebljavana mjera profitabilnosti. Ona se

izračunava kao odnos dobitka prije oporezivanja i prihoda. Ona pokazuje postotak ostvarenog

profita prema ostvarenom prihodu u obračunskom razdoblju. Marža profita može se računati i

pojedinačno za pojedini posao. Ostvarena profitna marža prije oporezivanja pokazuje koliko

trgovačkom društvu ostaje prihoda za dobitak koji će tek biti oporezovan prema odredbama

Zakona o porezu na dobitak.“32

S obzirom na primijenjenu kategoriju profita najčešće se razlikuje sljedeće kategorije profitne

marže:

• bruto profitna marža,

• neto profitna marža,

• operativna profitna marža,

• profitna marža prije oporezivanja,

• marža neto preostaloga profita.

Bruto profitna marža je omjer profitabilnosti koji se izračunava dijeljenjem bruto dobiti sa

ukupnim prihodima. Ovaj omjer pokazuje koliki se dio ukupnih prihoda poduzeća zaista

zadržava u obliku dobiti prije oporezivanja, tj. bruto dobiti.

Bruto profitna marža =bruto dobit

ukupni prihodi x 100

(1)

Bruto profitna marža je važna menadžerska informacija jer prikazuje koliko prostora u prihodu

ostaje za pokriće poslovne nadgradnje nakon što se proizvod dovede do realizacije na tržištu.

Osim navedenog, predstavlja važnost jer također ukazuje na mogućnosti racioniranja ukupnih

troškova a posebno troškova uprave i prodaje. Ova marža uspoređena s bruto profitnim

maržama u drugim poduzećima iste djelatnosti, je indikator koji menadžera usmjerava na

detaljnije analize troškova i prodajnih cijena.33

Neto profitna marža je omjer profitabilnosti koji se izračunava dijeljenjem neto dobiti sa

ukupnim prihodima poduzeća. Pokazuje koliki se dio ukupnih prihoda poduzeća zaista

zadržava u obliku neto dobiti, odnosno dobiti nakon poreza.

32 Bolfek, B., Stanić, M., i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 166. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.] 33 Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb, str. 63.

13

Neto profitna marža =neto dobit

ukupni prihodi x 100

(2)

„Neto profitna marža je najprecizniji podatak konačnih efekata od urađenog i realiziranog

posla. Zbog toga se ona u fazi planiranja ili ugovaranja posla nastoji što preciznije procijeniti

kako ne bi nastali iznenadni gubici.“34

Stopa povrate imovine (eng. return on assets - ROA) je pokazatelj koji se izračunava kao odnos

sume neto dobiti i kamata (operativnog dobitka) s imovinom. Kamate se koriste jer se odnose

na korištenje tuđega kapitala.

Stopa povrata imovine =neto dobit

ukupna imovina

(3)

Operativni dobitak nastaje kao posljedica korištenja ukupnoga tuđeg i vlastitog kapitala.

Dobiveni postotci nam govore koliko je ostvareno jedinica operativnog dobitka na 100

investiranih novčanih jedinica u aktivu.35

Stopa povrata glavnice (eng. return on equity - ROE) je pokazatelj koji izražava odnos neto

dobiti s glavnicom.

Stopa povrata glavnice =neto dobit

glavnica

.

(4)

Stopa povrata glavnice pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti poduzeće ostvaruje na jednu

jedinicu vlastitog kapitala

2.3.2. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost (eng. liquidity) se može definirati kao sposobnost poduzeća da u roku podmiri sve

svoje tekuće obveze.36 Pokazatelji likvidnosti (eng. liquidity ratios) mjere sposobnost poduzeća

u kontekstu sposobnosti podmirenja dospjelih kratkoročnih obveza. Najčešći eksplicitni

pokazatelji likvidnosti su koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti (eng.

quick ratio), koeficijent tekuće likvidnosti (eng. current ratio) i koeficijent financijske

stabilnosti.37 Osim navedenih koristi se još i radno raspoloživi kapital.

34 Ibid., str. 64. 35 Bolfek, B., Stanić, M., i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 166. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.] 36 Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb, str. 67. 37 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 248.

14

Za mjere likvidnosti prvenstveno su zainteresirani menadžeri poduzeća kako bi u svakom

trenutku bili sigurni da će udovoljiti kratkoročnim obvezama. Redovito podmirenje tekućih

obveza je vrlo važno za poduzeće radi toga da ne bi došlo do zastoja u redovitim isporukama

ključnih proizvodnih i poslovnih resursa od dobavljača te do neugodnih blokada novčanog

računa u ključnim trenucima za poslovanje. Pored toga, za mjere likvidnosti zainteresirani su i

potencijalni kratkoročni kreditori bilo da se radi o robi ili novcu koji su potrebni u tekućem

poslovanju.38

Koeficijent trenutne likvidnosti ukazuje na sposobnost poduzeća za trenutačno podmirenje

obveza odnosno da li poduzeće raspolaže sa dovoljno novca da podmiri preuzete obveze.

Koeficijent trenutne likvidnosti =novac

kratkoročne obveze

(5)

Koeficijent ubrzane likvidnosti se dobije kao odnos sume novca i potraživanja s kratkoročnim

obvezama.

Koeficijent ubrzane likvidnosti =novac + potraživanja

kratkoročne obveze

(6)

Na temelju informacije koja će se dobiti iz podataka o koeficijentu ubrzane likvidnosti može se

zaključiti kolika je sposobnost trgovačkog društva da u vrlo kratkom roku osigura određenu

količinu novca. To može biti od velike važnosti u izvanrednim situacijama koje se mogu

pojaviti kao iznenadna potreba za gotovinom.39

Koeficijent tekuće likvidnosti se dobije kao omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza.

Koeficijent tekuće likvidnosti u pravilu bi trebao biti veći od 2.

Koeficijent tekuće likvidnosti =kratkotrajna imovina

kratkoročne obveze

(7)

Ukoliko poduzeće želi održavati tekuću likvidnost na normalnoj razini i izbjeći situaciju

nepravodobnog plaćanja obveza, tada na raspolaganju mora imati, u pravilu minimalno

dvostruko više kratkotrajne imovine nego što ima kratkoročnih obveza. Prema tome, da bi se

održala normalna likvidnost poduzeća, dio kratkotrajne imovine mora biti financiran iz

kvalitetnih dugoročnih izvora.40

38 Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb, str. 68. 39 Bolfek, B., Stanić, M., i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 167. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.] 40 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 249.

15

Koeficijent financijske stabilnosti je pokazatelj koji se dobije uspoređivanjem dugotrajne

imovine s glavnicom i dugoročnim obvezama.

Koeficijent financijske stabilnosti =dugotrajna imovina

kapital + dugoročne obveze

(8)

Za ovaj je koeficijent karakteristično da je poslovanje bolje ako je on niži od 1. U tom slučaju

dolazi do toga da se sve više kratkotrajnih obveza pokriva iz glavnice ili iz dugoročnih kredita,

što je pozitivna tendencija.41

Radni kapital (eng. working capital) pokazuje koliko je kratkotrajne imovine financirano iz

kvalitetnih dugoročnih izvora. Ako poduzeće ima više radnog kapitala , tada to znači da je

njegova likvidnost i financijska stabilnost veća. Upravo se zbog toga radni kapital često naziva

rezervom likvidnosti, rezervom financijske stabilnosti ili rezervom sigurnosti poslovanja.42

Radni kapital = tekuća imovina - tekuće obveze

(9)

Kada poduzeće ima na raspolaganju više radnog kapitala, znači da je njegova likvidnost i

financijska stabilnost veća. Upravo se zbog toga radni kapital često naziva rezervom

likvidnosti, rezervom financijske stabilnosti ili rezervom sigurnosti poslovanja.43

2.3.3. Pokazatelji solventnosti44

Solventnost (eng. solvency) se može definirati kao sposobnost poduzeća da u roku udovolji

svojim dugoročnim obvezama. Mjere solventnosti su usmjerene na promatranje dugoročne

financijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i financijske strukture poduzeća te odnose

pojedinih pozicija te strukture s aktivom. Pod financijskom strukturom razumijevale struktura

ukupne pasive. Kapitalna struktura je struktura ukupnog dugoročnog kapitala, tj. ukupnog

vlastitog kapitala i dugoročnih izvora posuđenih od banaka i drugih kreditora i investitora koji

nišu vlasnici ili dioničari (dugoročni krediti od banaka, dugoročni krediti od drugih kreditnih

institucija, obveze za dugoročne predujmove, dugoročne obveze prema povezanim društvima,

dugoročne obveze prema dobavljačima, i slično) te obveza po izdanim dugoročnim

vrijednosnim papirima.45

41 Bolfek, B., Stanić, M., i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja

tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 162. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.] 42 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 249. 43 Ibid., str. 249. 44 U određenoj literaturi, umjesto pokazatelja solventnosti se koristi pokazatelj zaduženosti. 45 Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb, str. 76.

16

Pod pokazatelje solventnosti ubrajaju se:

• omjer dugoročnih obveza i ukupnog dugoročnog kapitala,

• stupanj zaduženosti,

• odnos duga i glavnice,

• odnos pokrića kamata,

• odnos dugotrajne imovine i vlasničke glavnice.

Omjer dugoročnih obveza i ukupnog dugoročnog kapitala pokazuje koliki je udjel dugoročnih

obveza u ukupnom dugoročnom kapitalu poduzeća.

Omjer dugoročnih obveza i ukupnog dugoročnog kapitala =dug. obveze

ukupni dug. kapitalx 100

(10)

Ovaj omjer bi trebao maksimalno iznositi oko 30-35%.46

Stupanj zaduženosti pokazuje odnos ukupnih obveza prema ukupnoj imovini. Stupanj

zaduženosti pokazuje sposobnost društva da pokrije sve svoje kratkotrajne i dugoročne obveze

prema svojim kreditorima i investitorima.

Stupanj zaduženosti =ukupne obveze

ukupna imovinax 100

(11)

Što je stupanj zaduženosti veći, to je veći i rizik ulaganja u društvo. Na temelju iskustva, smatra

se da stupanj zaduženosti, tj. udjel ukupnih obveza prema ukupnoj aktivi, ne bi trebao biti veći

od 50%.47

Odnos duga i glavnice stavlja u omjer iznos ukupnih obaveza koje se izračunaju kao zbroj

kratkoročnih i dugoročnih obveza i glavnice (odnosno kapitala) poduzeća.

Odnos duga i glavnice =ukupne obveze

glavnica (kapital)x 100

(12)

Ovaj odnos pokazuje zaduženost poduzeća u odnosu na vrijednost vlasničke glavnice.

„Iskustvena "norma" zaduživan ja u odnosu na vlasničku glavnicu (vlastiti kapital) iznosi 1:1,

što znači da se poduzeće ne bi trebalo zaduživati iznad vrijednosti vlasničke glavnice.“48

46 Ibid., str. 78. 47 Ibid., str. 79. 48 Ibid., str. 81.

17

Odnos pokrića kamata (eng. interest coverage ratio) predstavlja odnos između operativnog

dobitka (dobitka prije odbitka troškova za kamate i poreza) i kamata.49

Odnos pokrića kamate =operativna dobit

troškovi kamata

(13)

Ovaj omjer se izračunava na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka.

„Odnos između dugotrajne imovine i vlasničke glavnice (eng. fixed assets to owners'equity

ratio) uključivši i sve ostale odnose definira konačnu kumulativnu "optimalnu" strukturu

pozicija aktive i pasive.“50

Odnos dugotrajne imovine i vlasničke glavnice =dugotrajna imovina

glavnica (kapital)

(14)

Različite industrije imaju različite norme. Općenito, omjer od 0,60 do 0,70 se smatra

zadovoljavajućim za većinu industrijskih poduzeća.

49 Ibid., str. 82 50 Ibid., str. 83.

18

3. VOLKSWAGEN GRUPA

3.1. Nastanak Volkswagen grupe

Volkswagen na njemačkom jeziku znači „narodni automobil“ te upravo je ovo bila ideja

vladajuće Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke čiji je vođa bio Adolf Hitler. U

ranim 30-im godinama prošlog stoljeća prosječni Nijemac nije si mogao priuštiti automobil, što

se može vidjeti po podatku da je samo svaki pedeseti Nijemac imao automobil.51 Kao glavni

razlog tome može se pronaći u činjenici da je ponuda bila poprilično limitirana. Tadašnji

proizvođači kao Mercedes ili Bayerische Motoren Werke ( u nastavku rada BMW) su bili više

zainteresirani u proizvodnju luksuznih vozila, što si veliki broj ljudi nije mogao priuštiti.

Odgovor na njihov problem je bila masovna proizvodnja povoljnog automobila, kao što je u

Sjedinjenim Američkim Državama bio Fordov Model T.52

Ideja vlade je bila inovativna u više pogleda, prva prednost je da bi proizvodnjom povoljnog

automobila više ljudi imalo pristup automobilu, dok druga i vjerojatno važnija prednost ove

ideje je da bi se masovnom proizvodnjom došlo do novog zapošljavanja brojnih ljudi, što je u

to doba bilo vrlo važno jer je Njemačka bila u krizi, te je stopa nezaposlenosti bila iznad 30%.

Vladajuća stranka je htjela da se Volkswagen automobil prodaje za 990 Reichsmark-i53, što je

bilo povoljnije od tadašnjih automobila drugih proizvođača. Kako je i ovo za većinu Nijemaca

bilo preskupo jer su mjesečno u prosjeku zarađivali 120 Reichsmark-i, vlada je uvela jednu

vrstu štednje čiji je moto glasio „Fünf Mark die Woche musst du sparen, willst du im eigenen

Wagen fahren“54, što bi u prijevodu značilo da „Želiš li se voziti u vlastitom automobilu, moraš

štedjeti pet marki tjedno.“

Ferdinand Porsche je odabran od strane Adolfa Hitlera 1934. godine da dizajnira automobil koji

će biti sposoban da prevozi dvije odrasle i troje djece te da može postići brzinu od 100

kilometara na sat. Porsche je dizajnirao automobil koji je podsjećao na oblik bube, koji je imao

zrakom hlađen motor te koji će se u sljedećih 60 godina, s minimalnim preinakama, koristiti u

modelu Volkswagen Buba. Prototip automobila koji je Porsche dizajnirao je nazvan KdF

automobil i njegova brošura je prikazana na Slici 2. Iako je preko 300 tisuća ljudi potpisalo

51 Global Cars Brands. (2018). German Car Brands Names - List And Logos Of German Cars. Dostupno na:

https://www.globalcarsbrands.com/german-car-brands/ [03. rujna 2018.] 52 Volkswagenag.com. (2018). History. Dostupno na: https://www.volkswagenag.com/en/group/history.html 53 TheFreeDictionary.com. (2018). Reichsmark. Dostupno na: https://financial-

dictionary.thefreedictionary.com/Reichsmark [03. rujna 2018.] 54 Ibid.

19

ranije navedenu štednju, zbog Drugog svjetskog rata, do 1945. godine proizvedeno je samo 630

KdF automobila.55

Slika 2. Naslovnica reklamne brošure za KdF automobil

Izvor: Volkswagen AG (2018.). Place of Remembrance of Forced Labor in the Volkswagen

Factory. str. 16

U rujnu 1938. godine osnovana je Volkswagen poduzeće i iste godine počela je izgradnje

tvornice za proizvodnju automobila u novo osnovanom gradu zvanom KdF Stadt. Današnje ime

tog grada je Wolfsburg. Plan je bio da se u toj tvornici proizvodi 1,5 milijuna vozila godišnje.56

Završetkom izgradnje ta tvornica je postala najveća automobilska tvornica u Europi.

Novoizgrađena tvornica je početkom Drugog svjetskog rata prenamijenjena za proizvodnju

vozila za vojsku. Kako je u tvornici nedostajalo radne snage, od sredine 1940. godine počeli su

se koristiti ratni zarobljenici koji su radili u vrlo teškim uvjetima.57 Tijekom rata broj ljudi koji

55 Volkswagen AG (2018). Place of Remembrance of Forced Labor in the Volkswagen Factory. Volkswagen

AG, str. 16. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/presence/konzern/documents/history/englisch/Katalog_Erinnerungsst%C3%A4t

te_EN.pdf [08. kolovoza 2018.] 56 Ibid. 57 Kocks, K. i Uhl, H. (1999). Learning from History.Wolfsburg: Volkswagen AG, str. 8. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/presence/konzern/documents/history/englisch/Heft1_EN.pdf [08. kolovoza

2018.]

20

su prisilno radili je rastao (Tablica 1.) te se ubrzo je većim dijelom radna snaga sastojala od

ratnih zarobljenika.

Tablica 1. Udio zaposlenih prema narodnosti u glavnoj Volkswagen tvornici u razdoblju od

1939.-1944. godine

Datum

Zaposleni koji su

njemačke nacionalnosti

Zaposleni ostalih

nacionalnosti

Ukupan

broj

zaposlenih Broj

Udio u

ukupnom

broju

zaposlenih

(u %)

Broj

Udio u

ukupnom

broju

zaposlenih

(u %)

31.12.1939 2696 100 0 0 2696

31.12.1940 5663 86 919 14 6582

31.12.1941 5997 74 2070 26 8067

31.12.1942 4660 39 7258 61 11917

31.12.1943 5621 33 11401 67 17022

31.12.1944 6031 35 11334 65 17365

Izvor: Kocks, K. i Uhl, H. (1999). Learning from History.Wolfsburg: Volkswagen AG, str. 8.

Nakon rata dio tvornice je bio u potpunosti uništen. Tvornica je dana na upravljanje engleskom

bojniku Ivanu Hirstu. Ivan Hirst je odlučio da se tvornica obnovi i da se počne proizvoditi vozilo

koje je dizajnirao Ferdinard Porsche.

U 50-im godinama prošlog stoljeća Volkswagen je napredovao, njegova proizvodnja je rasla iz

godine u godinu, najpopularniji model je bio Volkswagen Buba, te se je počeo širiti na druga

tržišta. Posebice je bio popularan u Sjedinjenim Američkim Državama sa svojim modelom T2.

Volkswagen Buba je 1955. godine dostigla brojku od milijun prodanih vozila, a do 1973. godine

prodana je u preko 16 milijuna primjeraka. Model Volkswagen Bube se prodavao više čak i od

do tada najpopularnijeg Fordovog Modela T. U kolovozu 1960. godine Volkswagen je

promijenio pravni oblik iz GmbH u AG, odnosno tada je Volkswagen postao dioničko

društvo.58

58 Volkswagenag.com. (2018). History. Dostupno na: https://www.volkswagenag.com/en/group/history.html

21

3.2.Veličina Volkswagen grupe

Volkswagen grupa se dijeli na dvije glavne divizije, prvu i poznatiju ljudima diviziju čini

automobilska divizija, dok drugu diviziju čini divizija za financijske usluge. Sve marke u

automobilskoj diviziji s iznimkom marki Volkswagen i Volkswagen komercijalnih vozila su

pravno nezavisna zasebna poduzeća. Poslovne aktivnosti različitih poduzeća u Volkswagen

grupi se fokusiraju na razvoj, proizvodnju i prodaju osobnih vozila, kamiona, teretnih vozila i

autobusa. U portfelj osobnih vozila spadaju motocikli, energetski učinkoviti mali automobila,

ali i luksuzna vozila. U području gospodarskih vozila, u njihovom vlasništvu su marke MAN i

Scania, kojima upravlja „Volkswagen Truck & Bus AG“. Osim automobilske divizije postoji i

divizija za financijske usluge koja se bavi bankarskim i osiguravateljskim aktivnostima,

leasingom, financiranjem za distributere i klijente.59

3.2.1. Tržišni udio Volkswagen grupe u autoindustriji

Volkswagen grupa je godinama na samome vrhu što se tiče prodaje automobila. Kroz povijest

Volkswagen grupa se širila na način da je povećala ekonomiju obujma, gradila nove tvornice

te ulagala u razvoj nove tehnologije. Osim navedenih razloga, razlog što je Volkswagen grupa

uvijek na samome vrhu prema broju prodanih vozila je i broj marki koje su u njihovom

vlasništvu. Kroz povijest Volkswagen grupa se širila na način da je kupovala vlasničke udjele

brojnih automobilskih poduzeća kao što su Audi, Seat, Škoda i brojna druga poduzeća koja su

danas u njihovom vlasništvu.

Na Grafikonu 1. dani su podaci za broj prodanih vozila prema proizvođaču za cijeli svijet u

2016. godini. Uočava se da je Volkswagen grupa na samome vrhu prema broju prodanih vozila.

Sa 11,10% udjela na svjetskom tržištu ima malu prednost nad Toyotom koja ima 10,90% tržišni

udio. Drugi veći konkurenti bi bili Renault-Nissan grupa sa 9,40%, Hyundai-Kia grupa sa

9,00% i General Motors sa 8,80%.

59Annualreport2016.volkswagenag.com. (2017). Volkswagen Konzern - AR 2016 - Structure and Business

Activities. Dostupno na: http://annualreport2016.volkswagenag.com/group-management-report/structure-and-

business-activities.html [09. kolovoza 2018.]

22

Grafikon 1. Globalni udio na tržištu automobila prema proizvođaču za 2016. godinu, u %

Izvor: Izrada autora prema podacima s portala focus2move.com

Osim navedenih većih konkurenata, u 12. najvećih svjetskih proizvođača automobila spadaju i

Ford, Honda, FCA odnosno Fiat-Chrysler grupa, PSA ili Peugeot-Citroen grupa, Suzuki,

Mercedes i BMW. Zanimljiva je činjenica da je Volkswagen grupa postala najveći svjetski

proizvođač automobila u 2016. godini iako se je grupa našla u velikim problemima 2015.

godine kada je otkriveno da su godinama lažno prikazivali podatke o ispuštanju štetnih plinova,

što će biti pojašnjeno u nastavku rada.

U 2017. godini broj prodanih vozila Volkswagen grupe dodatno je porastao (Slika 3.) te su

dostigle najvišu razinu u povijest grupe. Broj prodanih vozila je porastao za 4,3% u odnosu na

2016. godinu te je tako grupa dodatno ojačala svoju poziciju na automobilskom tržištu.

0

2

4

6

8

10

12

Glo

bal

ni

ud

io n

a tr

zišt

u a

uto

mo

bil

a, u

%

Marka automobila

23

Slika 3. Broj prodanih vozila Volkswagen grupe u 2017. godini

Izvor: Volkswagen Newsroom. (2018). Volkswagen Group deliveries reach all-time high.

Dostupno na: https://www.volkswagen-newsroom.com/en/press-releases/volkswagen-group-

deliveries-reach-all-time-high-392

Najveće postotno povećanje broja prodanih vozila zabilježeno je u Južnoj Americi, gdje je broj

prodanih vozila porastao za 23,7% u odnosu na 2016. godinu, a najmanji postotni rast je

zabilježen u Europi.

3.2.2. Broj zaposlenih u Volkswagen grupi

Volkswagen grupa je jedna od najvećih automobilskih grupa na svijetu, te se to može zaključiti

prema broju zaposlenih. Tijekom promatranog razdoblja od 2000. do 2017. godine postoji trend

porasta broja zaposlenih u skoro svim promatranim godinama. Volkswagen grupa je na kraju

2000. godine imala zaposleno 322.415 osoba, te je od toga 50,75% osoba bilo zaposleno u

Njemačkoj, dok 49,25% zaposlenih radilo izvan Njemačke (Grafikon 2.). Sljedećih nekoliko

godina bio je sličan trend što se tiče zapošljavanja, ali se je to promijenilo 2006. kada je

zabilježen pad broja zaposlenih za 4,80% u odnosu na 2005. godinu. Razlog tome je što je

Volkswagen grupa prodala jednu diviziju zvanu „Europcar Group“, ali je i dio ljudi otpušten

24

radi poboljšanja rezultata.60 Prvi puta u povijest je 2008. godine broj zaposlenih izvan

Njemačke, veći nego u Njemačkoj, a razlog tome je kupnja poduzeća Scania.61

Grafikon 2. Broj zaposlenih u Volkswagen grupi za razdoblje 2000.-2017. godine, u tisućama

Izvor: Izrada autora prema Volkswagen AG (2001.-2018.)

Sljedeći važni događaj koji se dogodio u Volkswagen grupi nastao je u 2011. godini. Upravo

je te godine broj zaposlenih porastao za preko 25% i tako je ukupan broj zaposlenih prvi puta

prošao 500.000 zaposlenih. Ukupan broj zaposlenih na kraju 2011. godine je iznosio 501.956

osoba, a razlog tome je što se je Volkswagen grupi pripojio Porsche, kao i proizvođač

gospodarskih vozila MAN SE. Osim porasta broja zaposlenih, rekordan je bio i udio broja

zaposlenih ovisno o državi. Tako je 2011. godine broj zaposlenih u Njemačkoj iznosio 195.657

što je samo 38,98% u odnosu na visokih 61,02% zaposlenih izvan Njemačke.62 Broj zaposlenih

je porastao i sljedeće godine na skoro 550 tisuća zaposlenih, a razlog tome je novo zapošljavanje

60 Volkswagen AG (2007). Annual report 2006. Volkswagen AG. str. 59. Dostupno na:

https://ddd.uab.cat/pub/infanu/146223/iaVOLKSWAGENa2006ieng.pdf 61 Volkswagen AG (2009). Annual report 2008. Volkswagen AG. str. 123. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/presence/investorrelation/publications/annual-

reports/2009/volkswagen/Y_2008_e.pdf 62 Volkswagen AG (2012) Annual report 2011. Volkswagen AG. str. 164 Dostupno na:


reports/2012/volkswagen/english/Y_2011_e.pdf

0

100

200

300

400

500

600

700

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Bro

j za

po

slen

ih (

u t

isuća

ma)

Godina

Broj zaposlenih u Volkswagen grupi Broj zaposlenih u Njemačkoj Broj zaposlenih u inozemstvu

25

u Porsche-u, kao i pripajanje Ducattia Volkswagen grupi. Broj zaposlenih u Njemačkoj je

porastao te sada iznosi 43,12% ukupno zaposlenih u Volkswagen grupi.63

Broj zaposlenih je u trendu rasta i sljedećih godina, te zanimljiva je činjenica da je broj

zaposlenih porastao i na kraju 2015. godine, godina kada je razotkrivena afera. Razlog porasta

broja zaposlenih te godine je potreba za većim brojem radnika u tvornicama u Kini, Poljskoj i

Meksiku.64

Slijedeće dvije godine zabilježen je porast broja zaposlenih, ali ne u onom postotku kao što je

rastao prije krize. U odnosu na 2016. godinu, broj zaposlenih je 2017. godine porastao za 2,5%

te iznosi 642.292.65

3.3. Automobilske marke u okviru Volkswagen grupe

Volkswagen grupa danas ima u vlasništvu 12 marki vozila. Volkswagen grupa je osnovana

1937. godine i od 1950. godine imala je eksponencijalan rast proizvodnje radi popularnosti

Volkswagen Bube i T2 modela. Uprava Volkswagen grupe je odlučila da će preuzeti druge

automobilska društva jer će radi toga povećati svoju tržišnu moć. Prvo poduzeće koje su

preuzeli je bilo Auto Union 1965. godine, poduzeće koje je danas poznatije kao Audi.

Slika 4. Marke vozila u vlasništvu Volkswagen grupe

Izvor: Volkswagenag.com. (2018). Brands & Models. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/en/brands-and-models.html

63 Volkswagen AG (2013). Annual report 2012. Volkswagen AG. str. 83 Dostupno na:


reports/2013/volkswagen/english/GB%202012_e.pdf 64 Volkswagen AG (2016). Annual report 2015. Volkswagen AG. str. 100. Dostupno na:


reports/2016/volkswagen/englisch/Y_2015_e.pdf 65 Volkswagen AG (2018). Annual report 2017. Volkswagen AG. str. 107. Dostupno na:


26

Sljedeće poduzeće koje je Volkswagen grupa preuzela je Seat. Seat su preuzeli 1986. godine i

tako je Seat postala prvo ne-njemačko poduzeće u njihovom vlasništvu. Odlučili su se 1994.

godine preuzeti i češku Škodu, a 1998. godine su preuzeli luksuzne automobilske marke

Lamborgini, Bentley i Bugatti. Proizvođača gospodarskih vozila Scania su preuzeli 2008.

godine, a 2012. godine su još preuzeli Porsche, Ducatti i MAN.66

3.3.1. Volkswagen

Volkswagen marka je jedan od najuspješnijih automobilskih proizvođača. Ova temeljna marka

Volkswagen grupe ima tvornice u 14 zemalja, gdje proizvode automobile koji će biti izvezeni

u 140 zemalja svijeta. U 2017. godini Volkswagen je dostavio 6,23 milijuna vozila svojim

kupcima. Od osnutka do kraja 2017. godine ovaj automobilski proizvođač prodao je preko 150

milijuna vozila širem svijeta. Što se tiče ključnih podataka (Tablica 2.) Volkswagen je 2017.

godine imao dostavljenih vozila u automobilske kuće za 4,2% više u odnosu na prethodnu

godinu. Prodana je 17,8% manje vozila u odnosu na prošlu godinu, a glavna činjenica je tome

reklasifikacija poduzeća u Volkswagen grupi. Vozila koja su proizvedena u Kini se ne prepisuju

prodaji Volkswagen poduzeća. Reklasifikacija poduzeća je isto razlog pada prihoda od prodaje,

dok je zarada prije kamate i poreza porasla za 76,6% u odnosu na prošlu godinu.67

Tablica 2. Ključni podaci Volkswagena za 2016. i 2017. godinu

Volkswagen 2017 2016 2017/2016%

Dostavljena vozila (u tis. jedinica) 6.230 5.980 +4,0

Prodana vozila (u tis. jedinica) 3.573 4.347 -17,8

Proizvedeno vozila ( u tis. jedinica) 6.317 6.073 +4,0

Prihod od prodaje ( u mil. eura) 79.979 105.651 -24,3

Zarada prije kamate i poreza ( u mil. eura) 3.301 1.869 +76,6

Izvor: Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 -

Volkswagen Passenger Cars

U 2017. godini najviše proizveden Volkswagen model je bio Golf sa 968 tisuća proizvedenih

komada, iako je godinu dana ranije proizvedeno 14 tisuća komada više (Grafikon 3.).

66 Volkswagenag.com. (2018). History. Dostupno na: https://www.volkswagenag.com/en/group/history.html 67 Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Volkswagen Passenger Cars..

Dostupno na: http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/volkswagen-passenger-cars.html [11.

kolovoza 2018.]

27

Grafikon 3. Top 10 rang lista proizvedenih Volkswagen modela u 2016. i 2017. godini, u

tisućama komada


Volkswagen Passenger Cars

Zatim ga slijedi Jetta, model koji je posebno popularan u Americi sa 883 tisuća komada, te na

trećem mjestu što se tiče proizvedenih automobila je Tiguan, koji je imao rast proizvodnje za

220 tisuća komada u odnosu na 2016. godinu.

3.3.2. Audi

Audi je njemački automobilski proizvođač koji proizvodi premium vozila sa sjedištem u

Ingolstadtu. Audi je postao dio Volkswagen grupe 1965. godine te je danas uz Mercedes-Benz

i BMW najprodavaniji luksuzni proizvođač automobila na svijetu. Audi ima 11 tvornica u devet

zemalja te ima zaposleno oko 90 tisuća osoba i također ima vlasnički udio u Lamborghiniu i

Duccatiu.

U 2017. godini Audi je imao najveći broj dostavljenih vozila u povijesti, kada je dostavio skoro

1,9 milijuna vozila (Tablica 3.). Prihod od prodaje je dosegnuo razinu od 60,1 milijardi eura,

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1.000

Bro

j p

roiz

ved

enih

vo

zia,

u t

is.

ko

mad

a

Model

Prodana vozila u 2016. godini Prodana vozila u 2017. godini

28

što je za 0,8 milijardi više nego prethodne godine. Razlog tome je optimiziranje troškova

proizvodnje, ali i bolje pozicioniranje cijene njihovih proizvoda.68

Tablica 3. Ključni podaci Audia za 2016. i 2017. godinu

Audi 2017 2016 2017/2016%



Proizvedeno vozila ( u tis. jedinica) 1.879 1.903 -1,2

Prihod od prodaje ( u mil. eura) 60.128 59.317 +1,4


Izvor: Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Audi.

Što se tiče proizvođača sportskih automobila Lamborghinia, dostavljeno je 10,4% više vozila,

odnosno 4 tisuće vozila, a razlog tome je vrlo dobra prodaja Huracán Coupé i Aventador Coupé,

kao i proizvodnja novog modela Urus.69 Duccati je imao relativno istu razinu proizvodnje kao

i prethodne godine, odnosno proizveo je 56 tisuća motocikala.

Grafikon 4. Top 10 rang lista proizvedenih Audi modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama

komada

Izvor: Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 – Audi

68 Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Audi. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/audi.html [11. kolovoza 2018.] 69 Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Audi. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/audi.html [11. kolovoza 2018.]

0

50

100

150

200

250

300

350

400

A4 A3 Q5 A6 Q3 A5 Q7 Q2 A1 TT

Bro

j p

roiz

ved

enih

vo

zila

, u t

is.

ko

mad

a

ModelProdana vozila u 2016. godini Prodana vozila u 2017. godini

29

Grafikon 4. prikazuje da je Audi u 2017. godini najviše proizveo modela A4, koji je proizveden

u 325 tisuća komada, ali je prethodne godine proizvedeno 32 tisuća komada više istog modela.

Drugi najpopularniji model je bio A3, kojih je proizvedeno 48 tisuća komada manje nego

prethodne godine, odnosno 313 tisuća komada, dok je treći najpopularniji model bio Q5 kojih

je proizvedeno 290 tisuća komada.

3.3.3. Seat

Seat je španjolski proizvođač automobila sa glavnim sjedištem u Martorellu. Seat je osnovan

1950. godine i danas je najveći španjolski proizvođač automobila. Volkswagen grupa je kupila

vlasnički udio 1986. godine, te radi novih investicija Seatova proizvodnja je porasla i ona danas

iznosi 480 tisuća vozila godišnje.

U 2017. godini Seat je dostavio 14,6% više vozila u odnosu na prethodnu godinu, odnosno

dostavio je 468 tisuća vozila (Tablica 4.). Prodaja je također porasla za 8,5% u odnosu na 2016.

godinu, kao i proizvodnja koja je porasla na 479 tisuća vozila, za razliku od 2016. godine kada

je proizvedeno 417 tisuća vozila.

Prihodi od prodaje su porasli na 9,9 milijardi eura, a zarada prije kamate i poreza je porasla za

skoro 25% u odnosu na prethodnu godinu te u 2017. godini je iznosila 191 milijuna eura. 70

Tablica 4. Ključni podaci Seata za 2016. i 2017. godinu

Seat 2017 2016 2017/2016%

Dostavljena vozila (u tis. jedinica) 468 409 +14,6

Prodana vozila (u tis. jedinica) 595 548 +8,5

Proizvedeno vozila ( u tis. jedinica) 479 417 +14,9


Zarada prije kamate i poreza ( u mil. eura) 191 153 +24,8

Izvor: Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - SEAT.

Grafikonu 5. prikazuju da je u 2017. godini Seat najviše proizveo modela Seat Leon, čija je

proizvodnja ostala na skoro istoj razini kao i prethodne godine sa proizvedenih 163 tisuća

komada. Drugi najpopularniji model je bila Ibiza, čija je proizvodnja porasla za 11 tisuća i u

2017. godini je proizvedeno 160 tisuća komada.

70Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - SEAT. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/seat.html [11. kolovoza 2018.]

30

Grafikon 5. Rang lista proizvedenih Seat modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama komada


Ateca je bio treći najpopularniji model u 2017. godini sa proizvedenih 77 tisuća komada, skoro

42 tisuće više u odnosu na 2016. godinu.

3.3.4. Škoda

Škoda je češki proizvođač automobila sa sjedištem u Mladá Boleslav, koji je osnovan 1895.

godine. Volkswagen grupa je 2000. godine postala potpuni vlasnik Škode i danas proizvodi

više od 1,2 milijuna vozila godišnje. Od osnivanja Škoda je proizvela više od 20 milijuna vozila

i danas imaju preko 32 tisuće zaposlenih.

Tablica 5. prikazuje da je dostavljeno 1,2 milijuna vozila u 2017. godini, što je 6,6% više u

odnosu na prethodnu godinu. Prodaja je porasla za 15,2% u odnosu na 2016. godinu, dok je

proizvodnja porasla za skoro 7% u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi su porasli na 16,5

milijardi eura, što je rast od 20,8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je zarada prije kamata i

poreza porasla za skoro 35% u odnosu na 2016. godinu na 1,6 milijardi eura.71

71 Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - ŠKODA. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/skoda.html [Pristupljeno 11 kol. 2018].

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Leon Ibiza Ateca Alhambra Arona Mii Toledo

Bro

j p

roiz

ved

enih

vo

zila

, u t

is.

ko

mad

a

Model


31

Tablica 5. Ključni podaci Škode za 2016. i 2017. godinu

Škoda 2017 2016 2017/2016%



Proizvedeno vozila ( u tis. jedinica) 1.232 1.152 +6,9




U 2017. godini Škoda je najviše proizvodila model Octavia, kojih je proizvedeno 420 tisuća,

odnosno 25 tisuća manje nego prethodne godine (Grafikon 6.). Drugi najpopularniji model bio

je Rapid kojeg je proizvedeno u 2017. godini 210 tisuća komada.

Grafikon 6. Rang lista proizvedenih Škoda modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama komada


ŠKODA.

Fabia je u 2017. godini treći najpopularniji model sa 209 tisuća proizvedenih vozila, 6 tisuća

više u odnosu na 2016. godinu. Razlog povećane ukupne proizvodnje u 2017. godini u odnosu

na 2016. godinu je novi model Kodiaq.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

Octavia Rapid Fabia Superb Kodiaq Karoq/Yeti Citigo

Bro

j p

roiz

ved

enih

vo

zila

, u t

is.

ko

mad

a

Model


32

3.3.5. Ostale luksuzne marke u vlasništvu Volkswagen grupe

Volkswagen grupa osim gore navedenih proizvođača automobila, u svome vlasništvu ima i

luksuzne marke kao Bentley, Porsche i Lamborghini koji je već opisan u poglavlju Audia.

Bentley je britanski proizvođač luksuznih automobila koji je osnovan 1919. godine u Londonu.

Volkswagen grupa je kupila vlasnički udio 1998. godine i u 2017. godini proizvelo se 10,5

tisuća vozila, što je pad od 6,5% u odnosu na 2016. godini (Tablica 6.). Prihodi od prodaje su

se također smanjili za 9,2% i oni su u 2017. godini iznosili 1,8 milijardi eura. Zarada prije

kamate i poreza iznosi 55 milijuna eura, što je pad od 50,8% u odnosu na 2016. godinu.72

Tablica 6. Ključni podaci Bentleya za 2016. i 2017. godinu

Bentley 2017 2016 2017/2016%



Proizvedeno vozila ( u tis. jedinica) 10.552 11.817 -10,7

Prihod od prodaje ( u mil. eura) 1.843 2.031 -9,2

Zarada prije kamate i poreza ( u mil. eura) 55 112 -50,8


Bentley.

Sljedeća luksuzna marka u Volkswagenovom vlasništvu je Porsche, njemački proizvođač

luksuznih automobila koji je postao dio Volkswagen grupe 2012. godine. Osnivatelj Porschea

je Ferdinand Porsche, osoba zaslužna za dizajniranje Volkswagen Bube. Porscheov

najpopularniji model u povijesti je model 911, kojih je proizvedeno više od milijun primjeraka

od dana pojave na tržištu 1963. godine.

Sjedište Porschea je u Stuttgartu i analizirajući Tablicu 7., uočava se da je u 2017. godini

Porsche proizveo 255 tisuća vozila, što je 6,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Prodaja

Porsche vozila također je porasla za 3,7% u odnosu na 2016. godinu, kao i prihodi od prodaje,

koji su porasli na 21.6 milijardi eura , što je skoro 1 milijardu više nego u 2016. godini. Zarada

prije kamate i poreza je u 2017. godini iznosila 4 milijarde eura, što je rast od 7,2% u odnosu

na 2016. godinu.73

72 Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Bentley. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/bentley.html [11. kolovoza 2018.] 73 Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Porsche. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/porsche.html [11. kolovoza 2018.]

33

Tablica 7. Ključni podaci Porschea za 2016. i 2017. godinu

Porsche 2017 2016 2017/2016%

Dostavljena vozila (u tis. jedinica) 246 238 +3,6


Proizvedeno vozila ( u tis. jedinica) 256 240 +6,7




Porsche.

Na Grafikon 7. dani su podaci da je u 2017. godini Bentley najviše proizveo Bentayga, kojih je

proizvedeno 4840 komada.

Grafikon 7. Rang lista proizvedenih Bentley modela u 2016. i 2017. godini, u tisuća komada


Bentley.

Drugi najpopularniji model u 2017. godini bio je Flying Spur sa proizvedenih 2295 komada, a

treći je Continental GT Convertible, kojih je proizvedeno 1468 komada.

Porscheu je u 2017. godini najviše proizveo modela Macan, kojih je proizvedeno skoro 99

tisuća (Grafikon 8.).

0

1

2

3

4

5

6

Bentayga Flying Spur Continental GT

Convertible

Continental GT

Coupé

Mulsanne

Bro

j p

roiz

ved

enih

vo

zila

, u t

is.

ko

mad

a

Model


34

Grafikon 8. Rang lista proizvedenih Porsche modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama

komada


Porsche.

Drugi najpopularniji model u 2017. godini je Cayenne kojih je proizvedeno 12 tisuća manje

nego u 2016. godini, dok je treći najpopularniji model bio Panamera, kojih je proizvedeno 37

tisuća, odnosno 24 tisuće više nego prethodne godine .

3.4. Razotkrivanje ilegalnih radnji – “Dieselgate afera”

U rujnu 2015. godine razotkrivena je jedna od najvećih afera u povijesti automobilske

industrije. Upravo tada je Američka agencija za zaštitu okoliša (eng. Environmental Protection

Agency; u nastavku teksta EPA) objavila obavijest da je Volkswagen grupa kršila Zakon o

čistom zraku (eng. Clear Air Act). Zakon o čistom zraku je sveobuhvatni savezni zakon koji je

donesen 1964. godine u SAD-u te on regulira emisije u zrak iz stacionarnih i mobilnih izvora.74

Tijekom godina, ovaj zakon je radi posljedice globalnog zatopljenja postojao sve stroži i stroži,

te proizvođači automobila su morali puno ulagati u istraživanje i razvoj da bi njihovi dizelski

motori bili unutar granica dozvoljene razine ispuštanja štetnih plinova. Nakon objavljene

74 US EPA. (n.d.). Summary of the Clean Air Act | US EPA. Dostupno na: https://www.epa.gov/laws-

regulations/summary-clean-air-act [13. kolovoza 2018.]

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Macan Cayenne Panamera 911 718

Bro

j p

roiz

ved

enih

vo

zila

, u t

is.

ko

mad

a

Model


35

obavijest EPA je izjavila da je Volkswagen koristio ilegalni računalni softver koji lažira emisiju

ispušnih plinova te da je stvarno ispuštanje dušikovog oksida bilo i do 40 puta veće od

dopuštene razine u SAD-u.75

Ovaj ilegalni softver je pomogao Volkswagen grupi da njihovi dizelski automobili postignu

dopuštenu razinu ispuštanja štetnih plinova kada su testirani, ali u stvarnosti njihova emisija je

bila daleko veća. Ubrzo se otkrilo da je preko 11 milijuna vozila koristilo ovaj ilegalni softver.76

Istraživanja su pokazala da se je Volkswagen odlučio na varanje već 2005. godine jer tada nisu

uspjeli pronaći tehničko rješenje za izradu motora koji bi bio unutar dozvoljene razine

ispuštanje štetnih plinova koje je propisala EPA. Američka agencija za zaštitu okoliša je 2004.

godine donijela odluku da je dopuštena razina ispuštanja ugljikovog dioksida 0,07 grama na

milju, dok je prije toga bila dopuštena razina od 1,25g/mi. Kako Volkswagen to nije uspio

mogao postići 2005. godine odlučili su se na varanje, a kasnije kada su pronašli rješenje, odlučili

su da će radije nastaviti varati nego implementirati rješenje.77

3.4.1. Osobe zaslužne za otkriće ilegalnih radnji

Godinama je Volkswagen grupa povećavala svoj udio na američkom tržištu nudeći kupcima

dizelski automobil koji je prijatelj okoliša. Dizelski automobili iako su vrlo popularni u Europi,

dok je u SAD-u njihova pojava rijetkost. Tako su u SAD-u, 2005. godine dizelski automobili

činili manje od 5% ukupno prodanih automobila. Iako s dizelskim motorom, automobili troše

manje goriva i imaju veću prodajnu vrijednost, oni ujedno i više zagađuju okoliš nego

automobili s benzinskim motorom.

Proizvođači automobila radi strogih EPA pravila, na američkom tržištu više se baziraju na

prodaju automobila s benzinskim motorom. Volkswagen grupa je odlučila da može povećati

svoj udio na američkom tržištu na način da nudi nove dizelske automobile koji zagađuju

jednako ili čak manje nego njihovi benzinski konkurenti.78 Stvorili su reputaciju da proizvode

tzv. zelene dizel automobile.

75 Hotten, R. (2015). Volkswagen: The scandal explained. BBC News. Dostupno na:

https://www.bbc.com/news/business-34324772 [13. kolovoza 2018.] 76 Gates, G. et al. (2017). How Volkswagen’s ‘Defeat Devices’ Worked. Nytimes.com. Dostupno na:

https://www.nytimes.com/interactive/2015/business/international/vw-diesel-emissions-scandal-explained.html

[13. kolovoza 2018.] 77 Goodman, L. (2015). Why Volkswagen Cheated. Newsweek. Dostupno na:

https://www.newsweek.com/2015/12/25/why-volkswagen-cheated-404891.html [13. kolovoza 2018.] 78 Ibid.

36

Volkswagenova reputacija je bila uništena 2015. godine kada je otkrivena tzv. „Dieselgate

afera“. Osobe zaslužne za otkriće ilegalnih radnji su bili profesor i studenti sa sveučilišta West

Virginia. Profesor Gregory Thompson je radio 2014. godine istraživanje sa svojim studentima

o ispuštanju emisija dizel vozila u SAD-u.

Thompson i njegovi studenti su ispitivali koliko je emisija ispušnih plinova pomoću prijenosne

opreme koji su oni dizajnirali da pokaže u koliko vozilo ispušta u stvarnoj vožnji. Istraživanje

su proveli na način da su odabrali nekoliko modela Volkswagen vozila, kao i BMW vozilo jer

su htjeli dokazati koliko koje vozilo ispušta ovisno o vrsti motora. Tijekom testiranja su vidjeli

da Volkswagen vozila ispuštaju znatno više nego što je dopušteno odnosno brojke koje su dobili

su mnogostruko veće nego službene brojke koje su drugi istraživači dobili radeći test u

kontroliranim znanstvenim uvjetima, dok su BMW rezultati bili unutar granica službenih

rezultata.79

Profesor Thompson objavljuje svoje rezultate u 2014. godini i sljedeće godine je Odbor za

istraživanje zraka u Kaliforniji ponovio istraživanje i dobili su iste rezultate. Nakon toga sve su

prijavili EPA koji su suočili Volkswagen grupu s dokazima i 18. rujna 2015. godine službeno

je EPA objavili da je Volkswagen godinama varao na testovima.

3.4.2. Utjecaj na okoliš

Volkswagen je imao ilegalni softver na više od 11 milijuna vozila u čitavom svijetu, te koristio

navedeni softver u razdoblju od 2009.-2015. godine. Volkswagen grupa nije koristila ilegalni

softver samo kod marke Volkswagen, već je navedeni softver koristila i kod drugi marki koje

su u njihovom vlasništvu. Softver je radio na način da je automobil mogao prepoznati kada se

nalazi u laboratorijskim uvjetima za testiranje, te tada je softver ograničio snagu i performanse

motora. Volkswagen je koristio softver u svojim 2.0 i 3.0 dizelskim motorima (Tablica 8.).

79 Thompson, G. (2014). In-Use Emissions Testing of Light-Duty Diesel Vehicles in the United States. West

Virginia University. Dostupno na: https://www.theicct.org/sites/default/files/publications/WVU_LDDV_in-

use_ICCT_Report_Final_may2014.pdf [13. kolovoza 2018.]

37

Tablica 8. Modeli Volkswagen grupe s ilegalnim softverom

Modeli s 2.0. dizelskim motorom Modeli s 3.0. dizelskim motorom

Jetta (2009-2015) Volkswagen Touareg (2009-2016)

Jetta Sportwagen (2009-2014) Porsche Cayenne (2013-2016)

Beetle (2013-2015) Audi A6 Quattro (2014-2016)

Beetle Convertible (2013-2015) Audi A7 Quattro (2014-2016)

Audi A3 (2010-2015) Audi A8 (2014-2016)

Golf (2010-2015) Audi A8L (2014-2016)

Golf Sportwagen (2015) Audi Q5 (2014-2016)

Passat (2012-2015) Audi Q7 (2009-2016)

Izvor: Cbsnews.com. (2016). List of Volkswagen vehicles affected. Dostupno na:

https://www.cbsnews.com/news/volkswagen-vehicles-affected-over-safety-emissions/

To dodatno zagađenje zraka je posebno loše za okoliš. Istraživanje je pokazalo da je

Volkswagenovih 11 milijuna „zaraženih“ vozila bilo odgovorno za milijun tona onečišćivača

zraka godišnje, što je zagađenje koje bi proizvele sve elektrane, vozila, industrija i poljoprivreda

u čitavoj Velikoj Britaniji. Dušikovog oksida je ispušteno sa zaraženih vozila u Sjedinjenim

Američkim Državama u prosjeku između 10.392 i 41.571 tona, a da je Volkswagen poštivao

pravila bilo bi ispušteno 1.039 tona dušikovog oksida godišnje.80

Osim što su ilegalne radnje Volkswagen grupe imala veliki utjecaj na okoliš, također su imale

utjecaj i na ljudsko zdravlje. MIT istraživanje iz 2017. godine je pokazalo da će 1200 osoba u

Europi prijevremeno umrijeti kao rezultat dodatne emisije štetnih plinova koje se ispuštalo u

razdoblju 2008.-2015. godine. Najviše tih prijevremenih smrti će se dogoditi u Njemačkoj, oko

500 osoba će umrijeti u Njemačkoj, 160 osoba će prijevremeno umrijeti u Poljskoj, 84 osobe u

80 Mathiesen, K. and Neslen, A. (2015). VW scandal caused nearly 1m tonnes of extra pollution, analysis shows.

the Guardian. Dostupno na: https://www.theguardian.com/business/2015/sep/22/vw-scandal-caused-nearly-1m-

tonnes-of-extra-pollution-analysis-shows [13. kolovoza 2018.]

38

Francuskoj i 72 osobe u Češkoj, a ostatak prijevremenih smrti će se podijeliti u ostalim

zemljama Europe.81

3.4.3. Odgovor Volkswagen grupe na optužbe

Volkswagen grupa je 2006. godine odlučila provesti svoj plan za povećanje tržišnog udjela u

Sjedinjenim Američkim Državama i postati najveći proizvođač automobila na svijetu. Odluku

za korištenje ilegalnog softvera odlučio je i pratiti novi glavni izvršni direktor Volkswagen

grupe Winterkorn. Winterkorn je 2008. godine objavio desetogodišnji plan da utrostruči

prodaju vozila u Sjedinjenim Američkim državama do 2018. godine. Čisti dizel je bio glavni

dio toga plana te su do 2015. godine uspjeli ostvariti svoj plan.

Kada su saznali u ožujku 2014. godine za istraživanje koje je provedeno na sveučilištu West

Virginia, Volkswagen inženjeri formirali su odbor za obradu studije. Njihov cilj je, prema

tužiteljima, bio smisliti evazivne i obmanjujuće odgovore na očekivana pitanja regulatora.

Ubrzo su iz Volkswagen uprave odgovorili da postoji problem sa softverom i da će biti

popravljen u 2014. godini te da trošak popravka biti oko 20 milijuna eura. Odbor za istraživanje

zraka u Kaliforniji je proveo novo istraživanje 2015. godine i dokazali su da Volkswagen nije

popravio problem sa softverom.

Ubrzo Winterkorn negira da je znao uzrok ili značenje problema vezanih uz dizelske emisije

do rujna 2015. Zaposlenik na visokoj poziciji u Volkswagen grupi priznao je 3. rujna 2015.

godine da su koristili ilegalni softver da sakriju stvarnu razinu ispuštanja štetnih plinova. Tri

dana nakon što je EPA objavila što je Volkswagen grupa radila, uprava Volkswagen grupe

odlučila je priznati što su učinili i izjavili su da je preko 11 milijuna vozila bilo opremljeno s

ilegalnim softverom. U sljedećih nekoliko dana dionice Volkswagen grupe su izgubile

vrijednost od 32,5 milijardi eura.82

3.5. Sankcije nakon razotkrivanja ilegalnih radnji Volkswagen grupe

Nakon što je uprava Volkswagen grupe priznala za korištenje ilegalnog softvera, došle su i na

red sankcije. Prvo je izvršni direktor Winterkorn otpušten i na njegovo mjesto je došao Matthias

Müller, tadašnji izvršni direktor Porschea koji je izjavio da je Volkswagen Grupi potreban jedan

81 Office, J. (2017). Study: Volkswagen’s excess emissions will lead to 1,200 premature deaths in Europe. MIT

News. Dostupno na: https://news.mit.edu/2017/volkswagen-emissions-premature-deaths-europe-0303 [13.

kolovoza 2018.] 82Parloff, R. (2018). How VW Paid $25 Billion for 'Dieselgate' — and Got Off Easy. Fortune. Dostupno na:

http://fortune.com/2018/02/06/volkswagen-vw-emissions-scandal-penalties/ [13. kolovoza 2018.]

39

dugotrajan proces potpune reorganizacije uprave i menadžmenta grupe kako bi grupa mogla

uspješno zakoračiti u nova poglavlja i ostvarivati pozitivne rezultate nakon sramote koju su

proživjeli. Gledajući ukupne sankcije, imamo dvije potpuno drugačije situacije u Sjedinjenim

Američkim Državama i u Europi.

3.5.1. Sankcije Volkswagen grupi u Sjedinjenim Američkim Državama

U SAD-u je sustav donio brze odluke. Suočavajući se s oštrim korporativnim kaznenim

sankcijama, fleksibilnim i strogim kaznenim zakonima i pojednostavljenim postupcima

potrošačke klase, Volkswagen grupa se je brzo predala. U roku od devet mjeseci što je

nevjerojatno brzo u pravnom području, Volkswagen grupa složila se platiti oko 15 milijardi

dolara građanske naknade i povrata potrošačima i saveznim i državnim tijelima za 2.0-litarske

automobile, a taj je iznos do 2018. godine došao na više od 25 milijardi dolara, jer su postignuti

dogovori za 3.0-litarske automobile, te za kaznene novčane kazne.

Volkswagen je otkupio ili popravio većinu vozila opremljenih s ilegalnim softverom, a kupci

su primili tisuće dolara po automobilu kao naknadu za različite gubitke, uključujući samu

prijevaru i smanjenu vrijednost preprodaju. Volkswagen grupa se u travnju 2018. godine

izjasnila krivim za federalnu kaznenu prijavu za zavjeru, prijevaru, lažne izjave i opstrukciju

pravde.83

3.5.2. Sankcije Volkswagen grupi u Europi

Što se tiče Europe, postoji potpuno drugačija situacija nego u Sjedinjenim Američkim

Državama. Volkswagen grupa u Europi nije ponudila nikakvu nadoknadu ni jednom kupcu. U

Njemačkoj, gdje su donošene ključne odluke i gdje žive sve odgovorne osobe, još uvijek nisu

izrečene nikakve kriminalne ili administrativne kazne, kao i globe.

Grupa tvrdi da ne-američki kupci nisu pretrpjeli štetu jer je dopuštena razina dušikovog oksida

u Europi znatno viša nego u Sjedinjenim Američkim Državama i radi toga nisu im potrebni

hardverski popravci da automobili dođu na dopuštenu europsku razinu ispuštanja štetnih

plinova, nego im je potrebna jednostavna nadogradnja softvera. Teoretski svih 8 milijuna

kupaca „zaraženih“ automobila bi mogli tužiti Volkswagen grupu, ali problem koji se javlja je

da u Njemačkoj ne postoji zajednička tužba gdje bi jedno društvo tužilo Volkswagen u ime svih

83 Ibid.

40

europskih kupaca, a ukoliko se dogodi da kupac izgubi tužbu ne samo da mora platiti troškove

svojeg odvjetnika, nego već i pravne troškove Volkswagen grupe.84

Kasnije se je pokazalo da nije samo Volkswagen grupa koristila ilegalni softver, nego su to

činili i drugi automobilski proizvođači kao Fiat-Chrysler ili Mercedes. Iako je u Europi

Volkswagen prošao puno bolje nego u Sjedinjenim Američkim Državama, dizel automobili

nemaju svijetlu budućnost u Europi. Brojni gradovi su odlučili da će zabraniti ulazak dizel

automobila u grad, posebice se o tome sve više priča u Njemačkoj gdje nekoliko gradova kao

Stuttgart i Dusseldorf zakonski mogu zabraniti ulazak starijih dizel automobila koji zagađuju

iznad dopuštene razine. Pariz, Madrid, Atena i brojni drugi gradovi su se obvezali da će

zabraniti ulazak u centar grada dizel automobilima do 2025. godine, dok gradonačelnik

Kopenhagena želi zabraniti već u 2019. godini svim dizelskim automobilima ulazak u grad.

Osim toga, automobilski proizvođači kao Porsche i Toyota su signalizirali da će se udaljiti od

dizelske tehnologije u budućnosti.85

84Ibid. 85 BBC News. (2018). Diesel car ban approved for German cities. Dostupno na:

https://www.bbc.com/news/business-43211946 [13. kolovoza 2018.]

41

4. ANALIZA POSLOVANJA VOLKSWAGEN GRUPE U RAZDOBLJU

OD 2000. DO 2017. GODINE

U ovom dijelu rada analizira se poslovanje Volkswagen grupe u razdoblju od 2000. do 2017.

godine. Detaljno se analiziraju bilanca, račun dobiti i gubitka i odabrani financijski pokazatelji.

Dobiveni rezultati se grafički ili tablično prikazuju te interpretiraju.

4.1. Analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017.

Bilance se definira kao financijski izvještaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine,

obveza i kapitala u određenom vremenskom trenutku.86 Bilanca nam pruža informacije o

imovini poduzeća, ali nam pruža i podatke o izvorima te imovine. U ovome radu detaljno se

analiziraju podaci iz bilance Volkswagen grupe za razdoblje od 2000. do 2017. godine.

4.1.1. Horizontalna analiza bilance Volkswagen grupe

Prilikom izrade horizontalne analize bilance odabrana je 2012. godina kao bazna godina.

Razlog odabira 2012. godine kao bazne proizlazi iz činjenice da je upravo u 2012. godini

Volkswagen grupa ostvarila najveću zaradu u povijesti i time će se dobivenim rezultatima

analize vidjeti koliko je blizu odnosno daleko da premaši zaradu iz 2012. godine.

U Tablici 9. prikazana je horizontalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2013-

2017. Promatrajući 2013. godinu, prikazano je da se ukupna aktiva odnosno pasiva povećala za

5,36% u odnosu na baznu godinu. Kratkotrajna imovina bilježi povećanje za 11,48%, a najveći

razlog tome je povećanje podstavke Novac i novčani ekvivalenti unutar stavke kratkotrajne

imovine. Razlog povećanja stavke Kapital je povećanje podstavke Zadržane dobiti, a

kratkotrajne obveze su povećane radi povećanog korištenja kratkotrajnih zajmova.87 U 2014.

godini zabilježeno je dodatno povećanje kratkotrajne i dugotrajne imovine, a razlozi su

povećanje zaliha, kao i ulaganje u nova postrojenja. Što se tiče pasive, najveća razlika je

zabilježena u kratkotrajnim obvezama, koje su se povećale za 33,11% u odnosu na 2012.

godinu, a najviše se povećala podstavka Druge kratkotrajne obveze.88

86 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia, str. 53. 87 Volkswagen AG (2014). Annual report 2013. Volkswagen AG. str. 172-173. Dostupno na:


reports/2014/volkswagen/english/Y_2013_e.pdf 88 Volkswagen AG (2015). Annual report 2014. Volkswagen AG. str. 106. Dostupno na:


reports/2015/volkswagen/english/GB+2014_e.pdf

42

Tablica 9. Horizontalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2013-2017. s baznom

2012. godinom, u %.

Stavke Datum

31.12.2013 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017

Dugotrajna

imovina 2,22% 7,06% 10,88% 16,05% 17,65%

Kratkotrajna

imovina 11,48% 12,89% 20,78% 32,31% 30,89%

Ukupna

aktiva 5,36% 9,03% 14,23% 21,55% 22,13%

Kapital 10,99% 6,36% -1,60% 0,98% 19,21%

Dugoročne

obveze -5,25% -3,59% 6,76% 1,56% 1,30%

Kratkotrajne

obveze 13,26% 33,11% 50,83% 85,33% 59,55%

Ukupna

pasiva 5,36% 9,03% 14,23% 21,55% 22,13%


Nakon pojave krize u 2015. godini kao posljedica razotkrivanja ilegalnih radnji, kratkotrajne

obveze su povećane u 2015. godini za 50,83%, 2016. godini za 85,33% u odnosu na 2012.

godinu. Razlog tome je korištenje brojnih kratkotrajnih zajmova koje su iskorišteni za

podmirenje novonastalih obveza. U 2017. godini primjećuje se da se Volkswagen grupa

oporavlja jer se dugotrajna imovina povećala za 17,65%, što je najveće povećanje u odabranom

razdoblju u odnosu na baznu godinu. Iako su kratkotrajne obveze 59,55% veće u odnosu na

baznu godinu, ipak je to smanjenje u odnosu na 2016. godinu. Ukupno se aktiva odnosno pasiva

povećala za 22,13% u odnosu na 2012. godinu.89

Na Grafikonu 9. prikazuje se horizontalna analiza aktive za čitavo promatrano razdoblje gdje

je evidentno da je dugotrajna imovina do 2012. godine bila manja u odnosu na baznu 2012.

godinu, a nakon toga je zabilježeno povećanje dugotrajne imovine u odnosu na baznu godinu.

Osim u 2004. godini, bilježi se stalno povećanje dugotrajne imovine u odnosu na prošlu godinu.

89 Detaljan prikaz horizontalne analize bilance nalazi se u Prilogu 1., Tablica P1.

43

Grafikon 9. Horizontalna analiza aktive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom

2012. godinom, u %


Kod kratkotrajne imovine primjećuje se slična situacija kao i kod dugotrajne imovine. Do 2012.

godine kratkotrajna imovina je manja u odnosu na baznu godinu, dok nakon 2012. godine bilježi

se povećanje kratkotrajne imovine u odnosu na baznu 2012. godinu. U 2002. i 2004. godini

zabilježen je pad razine kratkotrajne imovine u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna aktiva

ima jednaku situaciju kao i druge dvije stavke i jedino u 2004. godini je zabilježeno da je ukupna

aktiva manja u odnosu na prethodnu godinu.

Na Grafikon 10. primjećuje se da je stavka Kapital uvijek bila manja u odnosu na baznu godinu

do 2012., zatim se bilježi povećanje u sljedećim godinama do 2015. godine kada je za 1,6%

niža u odnosu na 2012. godinu. Nakon 2015. bilježi se povećanje stavke Kapital u odnosu na

baznu godinu. Kapital se povećavao iz godine u godine u svim razdobljima osim u razdoblju

od 2003.-2005. godine, kao i u 2014. i 2015. godini.

Dugoročne obveze su uvijek bile na nižoj razini u odnosu na baznu 2012. godinu, osim u

razdoblju od 2015. do 2017. godine. Razlog je povećano korištenje dugoročnih zajmova koji

služe za pokriće novonastalih obveza radi razotkrivanje prijevare s testovima za ispuštanje

štetnih plinova.

-80

-60

-40

-20

0

20

40

u %

Datum

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Ukupna aktiva

44

Grafikon 10. Horizontalna analiza pasive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s

baznom 2012. godinom, u %


Kratkotrajne obveze su bile manje u odnosu na baznu godinu do 2011. godine, kada su

kratkotrajne obveze bile veće za 1,79% u odnosu na 2012. godinu. Zatim slijedi povećanje

kratkotrajnih obveza, te kratkotrajne obveze su bile najveće u 2016. godini, kada su bile veće

za 85,33% u odnosu na baznu godinu. Ukupna pasiva je bila niža u odnosu na baznu godinu do

2012. godine, a zatim slijedi porast iz godine u godinu u odnosu na baznu godinu.

4.1.2. Vertikalna analiza bilance Volkswagen grupe

Vertikalnom analizom bilance pojedine stavke u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli ukupne

vrijednosti aktive odnosno pasive. Dugotrajna imovina je u promatranom razdoblju od 2012.-

2017. godine činila u prosjeku 64,4% ukupne aktive (Tablica 10). Najveći udio imala je 2012.

godine kada je iznosila 66,15, a najmanji udio je imala 2016. godine kada je udio iznosio

63,16%. Kratkotrajna imovina je u prosjeku činila 35,6% ukupne aktive. U obrnutom

redoslijedu nego dugotrajna imovina, najveći udio je imala u 2016. godini, a najmanji u 2012.

godini kada je iznosio 33,85% ukupne aktive.

-100

-80

-60

-40

-20

0

20

40

60

80

100

u %

Datum

Kapital Dugoročne obveze Kratkotrajne obveze Ukupna pasiva

45

Tablica 10. Vertikalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2012.-2017. godine, u

%

Stavke Datum

31.12.2012 31.12.2013 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017

Dugotrajna

imovina 66,15% 64,18% 64,96% 64,21% 63,16% 63,73%

Kratkotrajna

imovina 33,85% 35,82% 35,04% 35,79% 36,84% 36,27%

Ukupna

aktiva 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

Kapital 37,81% 39,83% 36,88% 32,57% 31,41% 36,91%

Dugoročne

obveze 38,06% 34,23% 33,65% 35,57% 31,80% 31,57%

Kratkotrajne

obveze 24,13% 25,94% 29,46% 31,86% 36,79% 31,53%

Ukupna

pasiva 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%


Kapital je u promatranom razdoblju u prosjeku činio 35,9% ukupne pasive. U 2013., 2014., i

2017. godini činio je najveći udio u ukupnoj pasivi. Najveći udio imao je 2013. godine, kada je

iznosio 39,83%, a najmanji u 2016. godini kada je iznosio 31,41% ukupne pasive. Dugoročne

obveze su činile najveći udio ukupne pasive u 2012. i 2015. godini. Najveći udio su imale 2012.

godine kada je iznosio 38,06%, dok su najmanji udio dugoročne obveze imale 2017. godine.

Kratkotrajne obvezu su u promatranom razdoblju u prosjeku činile 29,95% ukupne pasive, iako

je udio u prve dvije promatrane godine bio znatno manji, nakon što je nastao skandal

„Dieselgate“, kratkotrajne obveze su se naglo povećale. Kratkotrajne obveze su činile najveći

udio u 2016. godini kada je iznosio 36,79% ukupne pasive i tada su one činile najveći udio

ukupne pasive. Najmanji udio su imale 2012. godine kada je udio iznosio 24,13%.90

Na Grafikon 11. primjećuje se da se za vrijeme promatranog razdoblja, samo jednom dogodilo

da je stavka Kratkotrajna imovina činila veći udio u ukupnoj aktivi, nego stavka Dugotrajna

imovina. Ova situacija se dogodila u 2007. godini kada je udio stavke Kratkotrajne imovina

činio 51,06% ukupne aktive.

90 Detaljan prikaz vertikalne analize bilance nalazi se u Prilogu 1., Tablica P2.

46

Grafikon 11. Vertikalna analiza aktive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine, u

%


Dugotrajna imovina najveći udio je imala 2012. godine kada je činila 66,15% ukupne aktive,

dok je najmanji udio imala 2007. godine, kada je činila 48,94% ukupne aktive. Najveći rast

udjela u jednoj godini dogodio se 2012. godine kada se je udio povećao za više od 7%. U

obrnutoj situaciji se nalazi stavka Kratkotrajna imovina, koja je najveći udio činila u 2007.

godini, a najmanji u 2012. godini.

Prema Grafikonu 12. stavka Kapital je najveći udio činila u 2013. godini kada je ukupno činila

39,83% ukupne pasive, a razlog je povećanje podstavke Novac i novčani ekvivalentni. Kapital

je najmanji udio činio u 2005. godini kad je činio 25,27% ukupne pasive.

Grafikon 12. Vertikalna analiza pasive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine


30

35

40

45

50

55

60

65

70

u %

Datum

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina

20

25

30

35

40

45

u %

DatumKapital Dugoročne obveze Kratkotrajne obveze

47

Dugoročne obveze su u promatranom razdoblju 2000.-2017. godine najmanji udio u ukupnoj

pasivi imale u 2017. godini kada su činile 31,57% ukupne pasive, a najveći udio su imale u

2005. godini kada su činile 41,65% ukupne pasive. Kratkotrajne obveze su najveći udio imale

u 2016. godini, kada su činile 36,79% ukupne pasive, a najmanji udio su imale u 2012. godini,

kada je on iznosio 24,14%.

4.2. Analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017.

Račun dobiti i gubitka je izvještaj o uspješnosti poslovanja koji korisnicima pruža potrebne

informacije o profitabilnosti poduzeća odnosno informacije o učinkovitosti uporabe resursa

poduzeća. Osnovni kategorijalni elementi računa dobiti i gubitka su prihod, rashod te ovisno o

njihovoj razlici dobit ili gubitak. U ovome radu detaljno se analiziraju podaci iz računa dobiti i

gubitka Volkswagen grupe za razdoblje od 2000. do 2017. godine.

4.2.1. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe

Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka osigurava uvid u promjene istih stavki tijekom

vremena: u dva ili više različita vremenska trenutka, s ciljem otkrivanja porasta, stabilnosti ili

pada stavke. Prilikom horizontalne analize računa dobiti i gubitka odabrana je bazna 2012.

godina. Razlog odabira 2012. godine je jednak kao i kod odabira bazne godine kod horizontalne

analize bilance, odnosno razlog odabira proizlazi iz činjenice da je upravo u 2012. godini

Volkswagen grupa ostvarila najveću zaradu u povijesti i time će se dobivenim rezultatima

analize vidjeti koliko je blizu odnosno daleko da premaši zaradu iz 2012. godine.

U Tablici 11. prikazani su rezultati horizontalne analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen

grupe za razdoblje 2013.-2017. godine gdje se primjećuje da je prihod od prodaje rastao iz

godine u godinu u odnosu na baznu 2012. godinu. U 2017. godini stavka Prihod od prodaje je

imala najveću promjenu u odnosu na baznu godinu kada je bila veća za 13,96% u odnosu na

baznu. Troškovi prodaje su u razdoblju od 2013.-2015. godine imali veće postotno povećanje

u odnosu na baznu godinu od prihoda od prodaje, iako ukupno gledajući prihodi od prodaje su

uvijek bili veći od troškova prodaje u promatranom razdoblju. Najveće povećanje stavke

Troškova od prodaje zabilježeno je u 2017. godini, kada su povećani za 12,99% u odnosu na

baznu godinu, a razlog tome je povećanje volumena prodaje.91



reports/2018/volkswagen/en/Y_2017_e.pdf

48

Tablica 11. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2013.-

2017. s baznom 2012. godinom, u %

Stavke Datum

31.12.2013 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017

Prihod od prodaje 1,26% 2,73% 6,43% 7,63% 13,96%

Troškovi prodaje 1,64% 2,92% 9,43% 6,12% 12,99%

Distribucijski troškovi 3,74% 7,06% 24,24% 19,62% 19,07%

Administrativni

troškovi 10,14% 5,19% 9,44% 11,07% 27,04%

Operativna dobit -1,17% 8,64% -163,54% -52,96% 12,32%

Dobit prije poreza -56,23% -46,32% -115,21% -79,56% -52,26%

Porez na dobit -10,78% -3,79% -116,37% -64,31% -29,33%

Dobit nakon poreza -63,30% -52,94% -115,02% -81,94% -55,82%


Navedeni ostali troškovi također bilježe povećanje u odnosu na baznu 2012. godinu, posebice

su se troškovi povećali u 2015. godini, kada su se distribucijski troškovi povećali za 24,24%

radi problema nastalih kao posljedica razotkrivanja, ali također radi promjene tečaja.92

Administrativni troškovi su također povećani radi utjecaja tečaja. U 2017. godini bilježi se

najveće povećanje administrativnih troškova u odnosu na baznu godinu, a razlog tome je

promjena tečaja.93

Operativna dobit bilježi u 2014. godini povećanje od 8,64% u odnosu na baznu 2012. godinu,

povećanje koje je nastalo radi pozitivnog poslovnog rasta njihovih kineskih kompanija.94 U

svim ostalim promatranim godinama zabilježen je pad u odnosu na baznu godinu, a najveći pad

je zabilježen u 2015. godini. U svim promatranim godinama zabilježeno je smanjenje dobiti

92 Volkswagen AG (2016). Annual report 2015. Volkswagen AG. str. 111. www.volkswagenag.com. Dostupno

na: https://www.volkswagenag.com/presence/investorrelation/publications/annual-

reports/2016/volkswagen/englisch/Y_2015_e.pdf. 93 Volkswagen AG (2018) Annual report 2017. Volkswagen AG. str. 116 Dostupno na:


reports/2018/volkswagen/en/Y_2017_e.pdf 94 Volkswagen AG (2015). Annual report 2014. Volkswagen AG. str. 101. Dostupno na:



49

prije i nakon poreza, kao i poreza na dobit, a razlog tome je da je upravo u baznoj 2012. godini

bila zabilježena najveća dobit od osnivanja Volkswagen grupe. Najveći pad dobiti zabilježen je

u 2015. godini, a razlog tome je razotkrivanje prijevare s lažnim podacima prilikom testiranja

štetnih plinova i sve posljedice koje je to razotkrivanje donijelo. Prema Tablici 11. u 2017.

godini se stanje u Volkswagen grupi popravlja jer je zabilježena dobit blizu razine dobiti iz

2014. godine.95

Grafikon 13. prikazuje stavke računa dobiti i gubitka, odnosno prikazuje horizontalnu analizu

prihoda od prodaje i troškova od prodaje Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine.

Prihod od prodaje je bio manji u promatranom razdoblju do bazne 2012. godine, a zatim se je

povećao. Najveći prihod od prodaje je zabilježen u 2017. godini kada je bio za 13,96% veći u

odnosu na baznu godinu, a najmanji prihod od prodaje je u 2000. godini, kada su manji za

55,62% u odnosu na baznu godinu.

Grafikon 13. Horizontalna analiza prihoda od prodaje i troškova od prodaje Volkswagen grupe

za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u %


Troškovi prodaje su imali sličan trend kretanja kroz odabrano razdoblje kao i stavka Prihodi od

prodaje. Najveći porast stavke Troškovi prodaje zabilježen je u 2017. godini kada su bili veći

za 12,99% u odnosu na baznu godinu, a najmanji su bili u 2000. godini kada su 54,16% manji

u odnosu na baznu godinu.

95 Detaljan prikaz horizontalne analize računa dobiti i gubitka nalazi se u Prilogu 2., Tablica P3

-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

u %

DatumPrihod od prodaje Troškovi prodaje

50

U Grafikonu 14. prikazani su rezultati analize sljedećih 3 stavki računa dobiti i gubitka, odnosno

prikazuje se horizontalna analiza distribucijskih troškova, administrativnih troškova i

operativne dobiti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. Distribucijski troškovi su manji

do bazne 2012. godine, a zatim se povećavaju, a najveći distribucijski troškovi zabilježeni su u

2015. godini. Najmanji distribucijski troškovi zabilježeni su u 2000. godini kada su bili manji

za 63,41% u odnosu na baznu godinu. Tijekom promatranih godina, distribucijski troškovi su

se u prosjeku povećavali iz godine u godine, jedini slučajevi kada su se smanjili u odnosu na

prethodnu godinu zabilježeno je u 2002., 2009., 2016. i 2017. godini.

Grafikon 14. Horizontalna analiza distribucijskih troškova, administrativnih troškova i

operativne dobiti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u %


Administrativni troškovi su imali sličan trend kretanja kao i distribucijski troškovi odnosno u

prosjeku su se povećali iz godine u godinu, jedino je zabilježeno smanjenje u odnosu na

prethodnu godinu 2002., 2009. i 2014. godine. Najveći administrativni troškovi su zabilježeni

u 2017. godini, a najmanji u 2000. godini kada su manji za 72,26% u odnosu na baznu 2012.

godinu. Operativni dobit je bila manja u svim razdobljima osim u 2011. i 2013. godini. Najveća

operativna dobit zabilježena je u 2013. godini, a najmanja operativna dobit zabilježena je u

2015. godini kada je manja za 163,54% u odnosu na baznu godinu.

Na Grafikonu 15. prikazane su posljednje stavke horizontalne analize računa dobiti i gubitka,

odnosno prikazana je horizontalna analiza dobiti prije poreza, poreza na dobit i dobiti nakon

poreza Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine. Sve promatrane stavke kroz

promatrano razdoblje bile su manje u odnosu na baznu godinu, a razlog tome je 2012. godina,

-180

-150

-120

-90

-60

-30

0

30

u %

Datum

Distribucijski troškovi Administrativni troškovi Operativna dobit

51

jer je to godina kada je Volkswagen grupa zabilježila najveću dobit od njenog osnutka. Dobit

prije poreza je najmanja u 2015. godini kada je bila manja za 115,21% u odnosu na baznu

godinu, a u 2011. godini je zabilježena najveća dobit prije poreza nakon 2012. godine i ona je

tada bila manja za 26,68% u odnosu na baznu godinu.

Grafikon 15. Horizontalna analiza dobiti prije poreza, poreza na dobit i dobiti nakon poreza

Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u %


Porez na dobit je bio najmanji u odnosu na baznu godinu u 2015. godini, kada je manji za

116,37% u odnosu na 2012. godinu, a najveći porez na dobit nakon 2012. godine zabilježen je

u 2014. godini kada je manji u odnosu na baznu za 3,79%. Sličan trend kretanja kao i stavka

Dobit prije poreza imala je i stavka Dobit nakon poreza. Dobit nakon poreza je bila najveća

nakon bazne godine u 2011. godini i tada je bila manja za 28,33% u odnosu na 2012. godinu, a

najmanja dobit nakon poreza zabilježena je u 2015. godini, kada je manja za 115,02% u odnosu

na baznu godinu.

4.2.2. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe

U vertikalnoj analizi računa dobiti i gubitka vrijednost ukupnih prihoda postaje baza usporedbe.

Vertikalnom analizom ulazi se u pitanje strukture poslovanja u jednom vremenskom trenutku.

U ovome radu napravljena je vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za

razdoblje od 2000.-2017. godine.96

96 Detaljan prikaz vertikalne analize računa dobiti i gubitka nalazi se u Prilogu 2., Tablica P4

-120

-100

-80

-60

-40

-20

0

u %

DatumDobit prije poreza Porez na dobit Dobit nakon poreza

52

U Tablici 12. prikazana je vertikalna analiza računa dobiti i gubitka za razdoblje 2012.-2017.

godine. Troškovi prodaje u promatranom razdoblju su u prosjeku činili 82,4% ukupnog iznosa

prihoda od prodaje. Najveći udio su imali u 2015. godini, a najmanji u 2016. godini. Iznos

distribucijski troškova je u prosjeku činio 11,05% ukupnog iznosa prihoda od prodaje, najveći

udio je imali u 2015. godini, a najmanji u 2012. godini. Administrativni troškovi su u

promatranom razdoblju najmanji udio činili u 2012. godini, a najveći u 2017. godini. kada je

iznos administrativnih troškova činio 3,33% iznosa prihoda od prodaje.

Tablica 12. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2012.-

2017. godine, u %

Stavke Godine

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Prihod od prodaje 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

Troškovi prodaje 82,25% 82,56% 82,41% 84,57% 81,10% 81,55%

Distribucijski troškovi 10,38% 10,63% 10,81% 12,11% 11,53% 10,84%

Administrativni

troškovi 2,99% 3,25% 3,06% 3,07% 3,08% 3,33%

Operativna dobit 5,74% 5,60% 6,07% -3,43% 2,51% 5,66%

Dobit prije poreza 13,83% 5,98% 7,23% -1,98% 2,63% 5,79%

Porez na dobit 1,86% 1,64% 1,74% -0,29% 0,62% 1,16%

Dobit nakon poreza 11,97% 4,34% 5,48% -1,69% 2,01% 4,64%


Operativna dobit je u 2015. godina bila negativna i činila je -3,43% ukupnog iznosa prihoda od

prodaje. Najveća operativna dobit ostvarena je u 2012. godini, kada je njen iznos činio 13,83%

iznosa prihoda od prodaje. Dobit prije poreza je bila najmanja u 2015. godini kada je bila

negativna, a najveća dobit prije poreza je ostvarena u 2012. godini. Porez na dobit je najveći

udio imao u 2012. godini kada je iznosio 1,86% ukupnog iznosa prihoda od prodaje, a 2015.

godine je bio negativan i tada je iznosio -0,29%. Najveća dobit nakon poreza ostvarena je u

2012. godini, kada je činila 11,97% ukupnog iznosa prihoda od prodaje, a u 2015. godine

zabilježen je negativna dobit odnosno gubitak.

53

4.3. Kretanje cijene dionica i broj prodanih vozila u razdoblju 2000.-2017. godine

Volkswagen grupa se sastoji od brojnih automobilskih proizvođača, te radi toga je u posljednjih

18 promatranih godina na samome vrhu automobilskih proizvođača prema broju prodanih

vozila. Volkswagen grupa je prodala 2000. godine skoro 5,2 milijuna vozila, dok je 2017.

godinu završila sa 10,4 milijuna prodanih vozila, što je rast od 100% u 18 godina poslovanja.

Promatrajući broj prodanih automobila prema markama (Prilog 3.), primjećuje se da je na kraju

2000. godine Volkswagen prodao 2,45 milijuna automobila, Audi je prodao 911 tisuća, Seat

616 tisuća, a Škoda 451 tisuća automobila. Slijedećih nekoliko godina Volkswagen grupa ima

trend rasta, osim blagog pada u 2002. godini radi kratke krize koja se dogodila tijekom 2002.

godine.97

Trend rasta broja prodanih automobila kod pojedinih marka Volkswagen grupe se dogodio

2009. godine, kada se osjećaju posljedice velike krize koja je započela u 2008. godini.

Primjećuje se na Grafikonu 16. da se prodaja skoro svih marki Volkswagen grupe smanjuje u

2009. godine u odnosu na 2008., ali je na kraju Volkswagen grupa imala blagi rast prodanih

ukupnih automobila od 0,6%, odnosno prodano je ukupno 40 tisuća automobila više nego

prethodne godine. Razlog tome je što se Volkswagen grupa odlučila prodane automobile u Kini

staviti u posebnu kategoriju, tako da navedeni grafikon prikazuje prodaju Volkswagen modela

prema markama, ali ne uključuje prodaju u Kini.98

Nakon 2009. godine Volkswagen ima veliki rast prodanih automobila, posebice je evidentan

porast prodaje Volkswagen marke, a razlog tome je povećana prodaja Volkswagen automobila

u Sjedinjenim Američkim Državama, što je posljedica provedbe njihovog desetogodišnjeg

plana iz 2008. godine. Rezultate krize iz 2015. godine Volkswagen grupe primjećuju se i na

broju prodanih vozila. Krajem te godine prodano je ukupno 207 tisuća manje vozila nego 2014.

godine.


https://ddd.uab.cat/pub/infanu/146223/iaVOLKSWAGENa2002ieng.pdf 98 Volkswagen AG (2010). Annual report 2009. Volkswagen AG. Dostupno na:


reports/2010/volkswagen/Y_2009_e.pdf

54

Grafikon 16. Broj prodanih automobila Volkswagen grupe prema markama u razdoblju 2000.-

2017. godine.99, u mil. komada


Volkswagen se oporavio što se tiče prodaje vozila u 2016. godini kada je dostignuo i razinu

prodaje iz 2014. godine, a 2017. godine oboren je rekord za najviše prodanih vozila u povijesti

Volkswagen grupe, odnosno prodano je skoro 10,8 milijuna vozila, što je rast za 3,7% u odnosu

na prethodnu godinu.100

Cijena dionice Volkswagen grupe u razdoblju 2000.-2018. godine kretala se između 22 eura do

255 eura po dionici (Prilog 4.). Praćenjem kretanja dionice, evidentno je da je prosječna cijena

dionice rasla u 2001. godini u odnosu na 2000., zatim se u slijedećih 3 godine bilježi blagi pad

prosječne cijene dionice u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna cijena povlaštene dionice

Volkswagen grupe u 2005. je iznosila 30 eura, a do 2008. je porasla na 86 eura. U 2009. radi

99 U grafikonu nisu navedeni automobili prodani u Kini jer oni pripadaju u posebnu kategoriju 100 Volkswagen AG (2018). Annual report 2017. Volkswagen AG. Dostupno na:



0

1

2

3

4

5

6

7

8

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.

Bro

j p

rod

anih

vo

zila

, u m

il.

ko

mad

a

Godina

Volswagen Audi Škoda Seat Bentley Porsche

55

globalne krize cijena dionice pada, ali već sljedeće godine cijena raste i vrhunac dostiže u

ožujku 2015. godine kada je cijena dionice 255 eura. Nakon razotkrivanje ilegalnih radnji,

cijena dionice naglo pada i u veljači 2016. cijena dionice je oko 95 eura. Cijena se počinje

oporavljati i krajem 2017. godine cijena je bila oko 170 eura po dionici.

Na Grafikonu 17. prikazana je usporedba cijene dionice s brojem prodanih vozila Volkswagen

grupe. Primjećuje se da se na početku promatranog razdoblja prosječna cijena dionice nije

uvijek kretala u odnosu na broj prodanih vozila. Cijena dionice je bila padala do 2005. godine

iako se je broj prodanih vozila povećao. Nakon 2005. do 2008. cijena je pratila kretanje broja

prodanih vozila. Broj prodanih vozila se je u 2009. povećao, ali radi krize cijena dionice je pala.

Grafikon 17. Usporedba prosječne cijene običnih dionica Volkswagen grupe s brojem prodanih

vozila Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine


Do 2014. godine cijena dionice raste ubrzano, kao i broj prodanih vozila. U 2015. godini

prosječna cijena dionice se smanjila, kao i broj prodanih vozila. U 2016. godini broj prodanih

vozila raste, ali je cijena u daljnjem padu. U 2017. godini imamo povećanje cijene dionica i

broja prodanih vozila. Pomoću ovog grafikona se zaključuju da su kupci brzo „zaboravili“ na

skandal, dok su investitori oprezniji, pa radi toga cijena dionice raste sporije nego broj prodanih

vozila.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

0

2

4

6

8

10

12

Cij

ena

dio

nic

e,u €

Pro

dan

a vo

zila

, u m

il.

ko

mad

a

GodinaBroj prodanih vozila Prosječna godišnja cijena dionice

56

4.4. Pokazatelji uspješnosti poslovanja

4.4.1.Analiza profitabilnosti

Analizu profitabilnosti poslovanja poduzeća opravdano se svrstava u najvažnije dijelove

financijske analize. Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu

razinu dobiti u odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu.

Ukoliko se analiziraju rezultati bruto profitne marže Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-

2017. godine (Grafikon 18.), uočava se da se u navedenom razdoblju bruto profitna marža

kretala u rasponu od 10-19%.

Grafikon 18. Bruto profitna marža Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u %


U 2015. godini prikazano je da bruto profitna marža iznosi 15,43%, odnosno to znači da na

jedan euro ukupnih prihoda, Volkswagen grupa ostvaruje 15,43 centa bruto dobiti. Bruto

profitna marža Volkswagen grupe raste sljedeće godine i tada je bruto profitna marža iznosila

rekordnih 18,90%.

Primjećuje se na Grafikonu 19. da je neto profitna marža Volkswagen grupe imala sličan trend

rasta, kao i bruto profitna marža za navedeno razdoblje. U 2015. godini neto profitna marža je

iznosila -1,69%, što bi značilo da na jedan euro ukupnih prihoda, Volkswagen grupa je bila u

gubitku 1,69 centi.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u %

Godina

57

Grafikon 19. Neto profitna marža Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u %


Najviše razina neto profitne marže u povijesti Volkswagen grupe je bila u 2012. godini, kada

je neto profitna marža iznosila 11,97%.

Povrat na imovinu Volkswagen grupe pratio je isti trend rasta kao i neto profitnu maržu. Na

najvišoj razini bio je 2012. godine, kada je iznosio 0,1142 (Grafikon 20.), što se interpretira da

na jedan euro ukupne imovine, Volkswagen grupa ostvaruje 11,42 centa neto dobiti.

Grafikon 20. Povrat na imovinu Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u €


Na najnižoj razini je bio 2015. godine kada je povrat na imovinu iznosio -0,015, što interpretira

da na jedan euro ukupne imovine, Volkswagen grupa u 2015. godini je bila u gubitku 1,5 centa.

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u %

Godina

-0,02

0,00

0,02

0,04

0,06

0,08

0,10

0,12

u €

Godina

58

Na Grafikon 21. se primjećuje da je povrat na glavnicu u odabranom razdoblju imao sličan

trend kretanja, kao i povrat na imovinu. Na najvišoj razini je bio 2012. godine kada je iznosio

0,30, što bi značilo da na jedan euro glavnice, Volkswagen grupa ostvaruje 30 centi neto dobiti.

Grafikon 21. Povrat na glavnicu Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u €


Na najnižoj razini povrat na glavnicu bio je 2015. godine, kada je iznosio -0,046, što bi objasnili

da na jedan euro glavnice te godine Volkswagen grupa ostvaruje gubitak u iznosu od 4,6 centa.

4.4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti

Kod Volkswagen grupe likvidnost je analizirana za razdoblje 2000.-2017. godine koristeći

pokazatelje koeficijent tekuće likvidnosti, koeficijent financijske stabilnosti i radno raspoloživi

kapital. Analizom koeficijenta tekuće likvidnosti dobiva se da je koeficijent tekuće likvidnosti

u prosjeku iznosio 1,429 te iako je to ispod teorijskog dva i više, taj je koeficijent u rangu drugih

automobilskih proizvođača.101

Na Grafikona 22. primjećuje se da je u navedenom razdoblju Volkswagen grupa najčešće imala

trend pada koeficijenta tekuće likvidnosti, te je u 2016. godini bio na najnižoj razini.

101 Mesarić, M. (2014). Ratio analysis and Piotroski scoring system in the automobile industry in Croatia. str. 127-

141. Ekonomski vjesnik: Review of Contemporary Entrepreneurship, Business, and Economic Issues, 27(1),

-0,05

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0,30

0,35

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.

u €

Godina

59

Grafikon 22. Koeficijent tekuće likvidnosti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u €


U 2016. godini je iznosio 1, što se interpretira da Volkswagen ima jedan euro kratkotrajne

imovine kojim je potrebno podmiriti jedan euro kratkoročnih obaveza.

Koeficijenta financijske stabilnosti po definiciji mora biti manji od jedan, jer ukoliko je veći od

znači da poduzeće dio svoje dugotrajne imovine financira iz kratkotrajnih izvora.102

Grafikon 23. Koeficijent financijske stabilnosti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u

€


102 Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia,, str. 250

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u €

Godina

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u €

Godina

60

Analizom Grafikona 23. primjećuje se da je koeficijent financijske stabilnosti Volkswagen

grupe u razdoblju 2000.-2017. godine uvijek bio ispod jedan, iako je 2016. godine iznosio

0,9992, a rezultat tako visokog koeficijenta je razotkrivanje Volkswagen grupe i sve sankcije

koje su radi toga nastale. Na najnižoj razini je bio 2007. godine kada je iznosio 0,7.

Radno raspoloživi kapital pokazuje koliko je kratkoročne imovine financirano iz kvalitetnih

dugoročnih izvora.



Analizom dobivenih rezultata iz Grafikona 24. uočava se da je 2016. godine Volkswagen grupa

osjetila posljedice razotkrivanja ilegalnih radnji, jer je njihov radno raspoloživi kapital iznosio

svega 100 eura.

4.4.3. Analiza pokazatelja solventnosti

Prilikom analize Volkswagen grupe za razdoblje od 2000.-2017. godine korišteni su pokazatelji

stupanj zaduženosti, omjer duga i glavnice, kao i omjer dugoročnih obveza i ukupnog

dugoročnog kapitala.

Stupnjem zaduženosti promatra se odnos ukupnih obveza prema ukupnoj imovini, kao što je

prikazano na Grafikonu 25. U Volkswagen grupi je u promatranom razdoblju uvijek iznosio

iznad 50%, dok se na temelju iskustva smatra da stupanj zaduženosti ne bi trebao biti veći od

50%. Nakon krize u 2009. godini stupanj zaduženosti počinje padati, 2013. godine je bio na

najnižoj razini u promatranom razdoblju kada je iznosio 60%, te je nakon toga počeo rasti.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Rad

no

ras

po

loži

vi

kap

ital

, u t

is.

€

Godina

Grafikon 24. Radno raspoloživi kapital Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u tis. €

61

Grafikon 25. Stupanj zaduženosti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u %


Nakon razotkrivanja 2015. godine, dogodilo se povećanje za 4% u odnosu na 2014. godinu,

dok se je u 2017. godini stupanj zaduženosti smanjio na 63%., što se interpretira da se 63%

imovine poduzeća financira iz kratkotrajnih i dugoročnih obaveza.

Prosječni omjer duga i glavnice za automobilsku industriju iznosi približno 2,5103 , dok je

prosjek Volkswagen grupe u odabranom razdoblju iznosio 2,05 (Grafikon 26.), što se

interpretira da na jedan euro glavnice Volkswagen grupe dolaze 3,74 eura ukupnih obaveza.

Grafikon 26. Omjer duga i glavnice Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u €


103 Maverick, J. (2015). Key Financial Ratios to Analyze The Automotive Industry. Investopedia. Dostupno na:

https://www.investopedia.com/articles/active-trading/082015/key-financial-ratios-analyze-automotive-

industry.asp [15. kolovoza 2018.]

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u %

Godina

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u €

Godina

62

Na najnižoj razini bio je 2013. godine kada je iznosio 1,51, dok je 2016. godine nakon

razotkrivanja iznosio 2,18, a sljedeće godine bilježi se oporavak i tada je dosegnuo razinu od

1,7.

Omjer dugoročnih obveza i dugoročnog kapitala prikazan je na Grafikonu 27. i on pokazuje

koliki je udjel dugoročnih obveza u ukupnom dugoročnom kapitalu poduzeća. Prosječan omjer

Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. je iznosio 52,67%, dok se na temelju iskustva

smatra da ovaj omjer ne bi trebao prolaziti 35%.104

Grafikon 27. Omjer dugoročnih obveza i dugoročnog kapitala Volkswagen grupe za razdoblje

2000.-2017., u %


Ovaj iznos naznačuje da Volkswagen grupa u budućnosti može imati problem da podmiri

dugoročne obveze na vrijeme. Na najnižoj razini je bio 2013. godine kada je iznosio 46%,

krajem 2015. godine je iznosio 52%, dok se u 2017. godini primjećuje oporavak jer se navedeni

omjer vratio na razinu od 46%.

4.5. Usporedba uspješnosti poslovanja Volkswagen grupe s odabranim konkurentima

Nakon analize osnovnih pokazatelja uspješnosti Volkswagen grupa, analizirani su i pokazatelji

odabranih konkurenata. Konkurenti koji su odabrani su Toyota i General Motors. Toyota je

odabrana iz razloga što je upravo ovo poduzeće u zadnjih dvadesetak godina pri samome vrhu

prodaje automobila, dok je General Motors odabran jer je to poduzeće čije je sjedište u

Sjedinjenim Američkim Državama, država u kojoj je otkriveno da je Volkswagen grupa lažirala

104 Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb, str.78

0

10

20

30

40

50

60

70

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

u %

Godina

63

testove ispuštanja štetnih plinova. Promatra se razdoblje od 2014. do 2017. godine, a razlog

tome je da se vidi kakva je situacija bila prije krize, tijekom i nakon krize.

4.5.1. Usporedba s General Motorsom u razdoblju 2014.-2017.

Za promatrano razdoblje odabrani su 3 pokazatelja, po jedan iz svakog pokazatelja uspješnosti

(Tablica 13.). Promatrajući koeficijent tekuće likvidnosti, primjećuje se da oba poduzeća imaju

koeficijent tekuće likvidnosti u promatranom razdoblju ispod teorijskog minimuma 2, ali u

sličnoj su situaciji brojni proizvođači automobila,105 iako je situacija bolja kod Volkswagen

grupe..

Tablica 13. Usporedba uspješnosti poslovanja Volkswagen grupe i General Motors za

razdoblje 2014.-2017.

Godina

Volkswagen General Motors

Koeficijent

tekuće

likvidnosti

Neto

profitna

marža

Omjer dug.

obveza i dug.

kapitala

Koeficijent

tekuće

likvidnosti

Neto

profitna

marža

Omjer dug.

obveza i dug.

kapitala

2014. 1,18952 5,48% 55,05% 1,27350 2,58% 67,83%

2015. 1,12324 -1,69% 52,50% 1,09153 6,31% 67,23% 2016. 1,00136 2,01% 52,55% 0,89460 5,57% 67,71% 2017. 1,15061 4,12% 53,35% 0,89406 2,67% 73,30%

Izvor: Izrada autora pomoću Volkswagen AG (2015.-2018.) i General Motors (2015.-2018.)

Prije krize Volkswagen je imao koeficijent 1,19, te sljedećih dvije godine je padao, ali se u

2017. godini polako vraća u normalu, dok je General Motors u lošijoj situaciji od Volkswagen

grupe. Iako su imali prednost na domaćem tržištu radi afere „Dieselgate“, njihov koeficijent se

smanjio, te se u 2017. godini slabije oporavlja nego kod Volkswagen grupe. Usporedbom neto

profitne marže u promatranom razdoblju evidentno je da je General Motors osjetio pozitivne

posljedice Volkswagenovog skandala, jer je njihova neto profitna marža porasla za skoro 4% u

2015. godini, dok je Volkswagen grupa imala negativnu neto profitnu maržu, što se interpretira

da na jedan euro ukupnih prihoda, Volkswagen grupa bila je u gubitku 1,69 centi. U 2016.

godini Volkswagen se polako oporavlja, dok General Motorsu neto profitna marža počinje

opadati i u 2017. godini neto profitna marža General Motorsa pada za skoro 3%, dok je u istom

razdoblju neto profitna marža Volkswagen grupe porasla za 2%.

Oba promatrana poduzeća u odabranom razdoblju imaju problem s omjerom dugoročnih

obveza i dugoročnog kapitala, jer se na temelju iskustva smatra da ovaj omjer ne bi trebao

105 Mesarić, M. (2014). Ratio analysis and Piotroski scoring system in the automobile industry in Croatia. str. 127-

141. Ekonoms-ki vjesnik: Review of Contemporary Entrepreneurship, Business, and Economic Issues, 27(1),

64

prolaziti 35%.106 Prosječan omjer je u odabranom razdoblju za Volkswagen grupu iznosio

53,36%, dok je kod General Motors prosječno iznosio 69,02%. U razdoblju od 2014.-2016.

godine navedeni omjer je bio stagnirao kod General Motors, pa je naglo porastao za skoro 6%.

U Volkswagen grupi omjer dugoročnih obveza i dugoročnog kapitala je pao za 2,5% u 2015.

godini, a u 2017. godini nalazi se na sličnoj razini.

4.5.2. Usporedba s Toyotom u razdoblju 2014.-2017.

Analizirajući Tablicu 14., dobivamo rezultat da je koeficijent tekuće likvidnosti kod Toyote,

kao i kod ostalih proizvođača automobila ispod teorijskog minimuma dva, ali je ipak situacija

kod Toyote bolja nego kod General Motorsa, iako je u najboljoj situaciji Volkswagen grupa.

Tablica 14. Usporedba uspješnosti poslovanja Volkswagen grupi i Toyote za razdoblje 2014.-

2017.

Godina

Volkswagen Toyota

Koeficijent

tekuće

likvidnosti

Neto profitna

marža

Omjer dug.

obveza i dug.

kapitala

Koeficijent

tekuće

likvidnosti

Neto profitna

marža

Omjer dug.

obveza i dug.

kapitala

2014. 1,18952 5,48% 55,05% 1,07064 7,10% 43,12%

2015. 1,12324 -1,69% 52,50% 1,09159 8,47% 43,62%

2016. 1,00136 2,01% 52,55% 1,12931 8,57% 42,22%

2017. 1,15061 4,12% 53,35% 1,02972 6,98% 40,60%

Izvor: Izrada autora pomoću Volkswagen AG (2015.-2018.) i Toyota Motor Corporation

(2015.-2018.)

Za razliku od General Motors, Toyota je iskoristila Volkswagenov skandal u 2015. godini i

njen koeficijent je porastao 2015. i 2016. godine, iako je pao koeficijent tekuće likvidnosti u

2017. godini. Ovaj koeficijent se interpretira da Toyota u 2017. godini ima 1,03 euro

kratkotrajne imovine kojim je potrebno podmiriti jedan euro kratkoročnih obaveza. Toyota je i

prije krize imala višu neto profitnu maržu od Volkswagen grupe i također je iskoristila

Volkswagenovu krizu pa joj je neto profitna marža dodatno porasla te je u 2016. godini bila na

najvišoj razini sa 8,57%. U 2017. godini njena neto profitna marža pala je na 6,98%, iako je to

još uvijek više od Volkswagenovih 4,12%.

Situacija s omjerom dugoročnih obveza i dugoročnog kapitala također ide u korist Toyote.

Prosječan Toyotin omjer je u promatranom razdoblju iznosio 42,39%, što je značajno niže od

Volkswagenovih 53,36, odnosno General Motors 69,02%. Omjer dugoročnih obveza i

106 Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb, str.78

65

dugoročnog kapitala pada nakon 2015. godine i u 2017. godini iznosi 40,60%, što je za 13%

niže od omjera Volkswagen grupe.

66

5. ZAKLJUČAK

U ovome radu analizirali su se godišnji izvještaji Volkswagen grupe od 2000. do 2017. godine.

Od 2000. do 2015. godine Volkswagen grupa imala je značajno povećanje u svim poslovnim i

financijskim segmentima društva. Nakon razotkrivanja ilegalnih radnji u rujnu 2015. godine,

Volkswagen grupa se našla u krizi koju još uvijek osjeća i danas. Kriza koja je započela u

zadnjem kvartalu 2015. godine je donijela brojne probleme Volkswagen grupi, ali ipak se

Volkswagen grupa s njome mogla nositi.

Volkswagen grupa je strateški važna kompanija za Njemačku, to je poduzeće čiji se broj

zaposlenih od početka 2000. do 2017. godine povećao za skoro 100%, odnosno krajem 2017.

godine Volkswagen grupa je imala više od 640 tisuća zaposlenih u čitavom svijetu. Osim rasta

broja zaposlenih rastao je i broj prodanih vozila. Volkswagen grupa u vlasništvu ima 12 marki

čiji je broj prodanih vozila značajno veći u 2017. godini u odnosu na 2000. godinu. Krajem

2000. godine Volkswagen grupa ukupno je prodala 5,1 milijuna vozila, a u 2017. godini prodala

je 10,7 milijuna vozila.

Posljedice razotkrivanja mogu se vidjeti u bilanci 2015. i 2016. godine, gdje je evidentno naglo

povećanje stavki Kratkotrajne i Dugoročne obveze, a ova povećanja su nastala jer je

Volkswagen grupi bio potreban novac da podmiri naknade i kazne koje su nastale radi njihovih

ilegalnih radnji. Volkswagen grupa je do početka 2018. godine platila 25 milijardi dolara kazni

i kompenzacija za potrošače, a ova brojka vjerojatno će dodatno rasti u budućnosti. Bilanca iz

2017. prikazuje da se Volkswagen polako izvlači iz krize jer su se gore navedene stavke

smanjile u odnosu na 2016. godinu.

Analizom računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe primjećuje se da su prihodi od prodaje od

2000. do 2017. godine porasli za skoro 100%, rast prihoda je bio zabilježen i za vrijeme krize

u 2015. i 2016. godini. Kriza se osjetila i na dobiti Volkswagen grupe, jer je upravo 2015.

godina bila jedina godina u promatranom razdoblju kada je Volkswagen grupa ostvarila

gubitak. Situacija se u 2017. godini popravila i dobit je blizu razine iz 2014. godine.

Uspoređujući pokazatelje uspješnosti Volkswagen grupe s Toyotom i General Motors,

zaključuje se da najbolji koeficijent tekuće likvidnosti ima Volkswagen grupa, te iako je on

padao u 2015. i 2016. godini, u 2017. godini se približava razini prije krize, odnosno razini iz

2014. godine. Neto profitna marža se smanjila tijekom krize i njeni konkurenti su iskoristili

Volkswagenove probleme. Neto profitna marža Volkswagen grupe se povećala u 2017. godini,

ali je neto profitna marža od Toyote još uvijek na višoj razini. Situacija s omjerom dugoročnih

67

obveza i dugoročnog kapitala ide u korist Toyote. Nakon Toyote, najbolji omjer ima

Volkswagen, a u najlošijoj situaciji nalazi se General Motors

Na temelju provedene analize donose se dva glavna zaključka rada. Prvi glavni zaključak je da

su ilegalne radnje utjecale na vrijednost dionica poduzeća. Cijena dionice je od 2000. do 2015.

godine porasla za više od 10 puta, a vrhunac je dostigla u ožujku 2015. godine kada je cijena

dionice oko 255 eura. Nakon razotkrivanja ilegalnih radnji, cijena dionice se je naglo smanjila

i na najnižoj razini bila je u veljači 2016. godine kada je cijena bila oko 95 eura. Krajem 2017.

godine cijena dionice se kretala oko 170 eura. Ovim podacima zaključuje se da Volkswagen

grupa još uvijek nije vratila povjerenje investitora, ali zbog dobrih poslovnih odluka

menadžmenta društva, povjerenje investitora se u Volkswagen grupu vraća relativno brzo.

Drugi glavni zaključak rada je da ilegalne radnje nisu imale veliki utjecaj na prodaju

automobila. Volkswagen grupa imala je porast broja prodanih automobila u promatranom

razdoblju za više od 100%. Utjecaj krize se osjetio u 2015. godini na broj prodanih vozila jer je

2015. godina prva godina u 15 godina da Volkswagen grupa nije prodala više vozila u odnosu

na prethodnu godinu. U 2016. godini prodaja se znatno poboljšava, a u 2017. godini prodano

je najviše vozila od osnutka. Ovim podacima se zaključuje da su kupci brzo „zaboravili“ što je

Volkswagen grupa radila u prošlosti ili prosječnom kupcu to jednostavno nije važno.

U ovome radu fokus je dan na praćenju cijene dionice, broja prodanih vozila, kao i detaljna

analiza bilance i računa dobiti i gubitka za razdoblje od 2000. do 2017. godine, ali nisu

promatrani detaljni koraci izlaska iz krize, kao i ostali temeljni financijski izvještaji. Potrebno

je provesti dodatna istraživanja izlaska Volkswagen grupe iz krize, odnosno potrebno je

analizirati sve korake koje je Volkswagen grupa morala poduzeti da izađe iz krize u relativno

kratkom roku.

Pozitivna stvar koja je proizašla iz ovog razotkrivanja jest da će i ostala poduzeća veću

pozornost pridodati smanjenju onečišćenja i njegovom mjerenju, a to će utjecati na razvoj boljih

automobila koji neće imati toliki negativan utjecaj na zagađenje okoliša i zdravlje ljudi.

68

POPIS LITERATURE

1. Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Audi.

Dostupno na: http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/audi.html [11.

kolovoza 2018.]

2. Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Bentley.

Dostupno na: http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/bentley.html [11.

kolovoza 2018.]

3. Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - Porsche.

Dostupno na: http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/porsche.html [11.

kolovoza 2018.]

4. Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - SEAT.

Dostupno na: http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/seat.html [11.

kolovoza 2018.]

5. Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 - ŠKODA.

Dostupno na: http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/skoda.html [11.

kolovoza 2018.]

6. Annualreport2017.volkswagenag.com. (2018). Volkswagen Konzern - AR 2017 -

Volkswagen Passenger Cars. Dostupno na:

http://annualreport2017.volkswagenag.com/divisions/volkswagen-passenger-cars.html

[11. kolovoza 2018.]

7. BBC News. (2018). Diesel car ban approved for German cities. Dostupno na:

https://www.bbc.com/news/business-43211946 [13 kolovoza 2018.]

8. Belak, V. (1995). Menadžersko računovodstvo, RRiF plus. Zagreb

9. Bolfek, B., Stanić, M. i Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza

poslovanja tvrtke, Ekonomski vjesnik, XXV(1), str. 146-167. Dostupno na:

https://hrcak.srce.hr/84754 [04. kolovoza 2018.]

10. Cbsnews.com. (2016). List of Volkswagen vehicles affected. Dostupno na:

https://www.cbsnews.com/news/volkswagen-vehicles-affected-over-safety-emissions/

[13 kolovoza 2018.]

11. Dashöfer, V. (2018). EBIT - Dobit prije kamata i poreza. Racunovodja.hr. Dostupno na:

https://www.racunovodja.hr/33/ebit-dobit-prije-kamata-i-poreza-

uniqueidmRRWSbk196FxrPUATdrQkNnJBpE6oj-UINPa2PH1_9Nkg9-bMPOX8w/

[01. rujna 2018.]

69

12. Focus2Move. (2018). Volkswagen Group ends 2016 on top of the World!. Dostupno na:

https://focus2move.com/volkswagen-group-ends-2016-on-top-of-the-world/ [02.

kolovoza 2018.]

13. Gates, G. et al. (2017). How Volkswagen’s ‘Defeat Devices’ Worked. Nytimes.com.

Dostupno na: https://www.nytimes.com/interactive/2015/business/international/vw-

diesel-emissions-scandal-explained.html [13. kolovoza 2018.]

14. General Motors (2015). Annual report 2014. GM. Dostupno na:

https://www.gm.com/content/dam/gm/en_us/english/Group4/InvestorsPDFDocuments/2

0 14_GM_Annual_Report.pdf


http://www.gm.com/content/dam/gm/en_us/english/Group4/InvestorsPDFDocuments/20

1 5AnnualReport.pdf



0- K.pdf



2- pdfs/10-K.pdf

18. Global Cars Brands. (2018). German Car Brands Names - List And Logos Of German

Cars. Dostupno na: https://www.globalcarsbrands.com/german-car-brands/ [03. rujna

2018.]

19. Goodman, L. (2015). Why Volkswagen Cheated. Newsweek. Dostupno na:

https://www.newsweek.com/2015/12/25/why-volkswagen-cheated-404891.html [13.

kolovoza 2018.]

20. Hotten, R. (2015). Volkswagen: The scandal explained. BBC News. Dostupno na:

https://www.bbc.com/news/business-34324772 [13. kolovoza 2018.]

21. Kocks, K. i Uhl, H. (1999). Learning from History.Wolfsburg: Volkswagen AG, str. 8.

Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/presence/konzern/documents/history/englisch/Heft1_E

N.pdf [08 kolovoz a 2018.]

22. Mathiesen, K. and Neslen, A. (2015). VW scandal caused nearly 1m tonnes of extra

pollution, analysis shows. the Guardian. Dostupno na:

https://www.theguardian.com/business/2015/sep/22/vw-scandal-caused-nearly-1m-

tonnes-of-extra-pollution-analysis-shows [13. kolovoza 2018.]

70

23. Mesarić, M. (2014). Ratio analysis and Piotroski scoring system in the automobile

industry in Croatia. str. 127-141. Ekonomski vjesnik: Review of Contemporary

Entrepreneurship, Business, and Economic Issues, 27(1),

24. Narodne novine (2009). Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. str. 3.

Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/404789.pdf [02.

kolovoza 2018.]

25. Narodne novine (2015). Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog

izvještavanja. Dostupno na: https://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_86_1709.html [03. kolovoza 2018.]

26. Narodne novine (2016). Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja.

Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_10_95_2052.html [03.

rujna 2018.]

27. Office, J. (2017). Study: Volkswagen’s excess emissions will lead to 1,200 premature

deaths in Europe. MIT News. Dostupno na: https://news.mit.edu/2017/volkswagen-

emissions-premature-deaths-europe-0303 [13. kolovoza 2018.]

28. Parloff, R. (2018). How VW Paid $25 Billion for 'Dieselgate' — and Got Off Easy.

Fortune. Dostupno na: http://fortune.com/2018/02/06/volkswagen-vw-emissions-scandal-

penalties/ [13. kolovoza 2018.]

29. Pfeifer, S. (2012). Interna skripta za kolegij "Menadžement". Osijek: Ekonomski fakultet

u Osijeku, str. 9 Dostupno na http://www.efos.unios.hr/menadzment/wp-

content/uploads/sites/205/2013/04/Interna_skripta_Menadzment_10.pdf [04. kolovoza

2018.]

30. TheFreeDictionary.com. (2018). Reichsmark. Dostupno na: https://financial-

dictionary.thefreedictionary.com/Reichsmark [03. rujna 2018.]

31. Thompson, G. (2014). In-Use Emissions Testing of Light-Duty Diesel Vehicles in the

United States. West Virginia University. Dostupno na:

https://www.theicct.org/sites/default/files/publications/WVU_LDDV_in-

use_ICCT_Report_Final_may2014.pdf [13. kolovoza 2018.]

32. Toyota Motor Corporation (2015). Annual report 2014. Toyota Motor Corporation.

Dostupno na: http://www.toyota-

global.com/pages/contents/investors/ir_library/annual/pdf/2014/p44_67.pdf

71



global.com/pages/contents/investors/financial_result/2015/pdf/q4/summary.pdf



global.com/pages/contents/investors/ir_library/annual/pdf/2016/smr16_5_en.pdf



global.com/pages/contents/investors/ir_library/annual/pdf/2017/ar17_5_en.pdf

36. US EPA. (n.d.). Summary of the Clean Air Act | US EPA. Dostupno na:

https://www.epa.gov/laws-regulations/summary-clean-air-act [13. kolovoza 2018.]

37. Volkswagen AG (2001). Annual report 2000. Volkswagen AG. Dostupno na:

https://ddd.uab.cat/pub/infanu/146223/iaVOLKSWAGENa2000ieng.pdf















reports/2008/volkswagen/VW_AG_GB_2007_en.pdf




72






reports/2011/volkswagen/GB_2010_d.pdf






reports/2013/volkswagen/english/GB%202012_e.pdf

50. Volkswagen AG (2014). Annual report 2013 Volkswagen AG. Dostupno na:








reports/2016/volkswagen/englisch/Y_2015_e.pdf







55. Volkswagen AG (2018). Place of Remembrance of Forced Labor in the Volkswagen

Factory. Volkswagen AG, str. 16. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/presence/konzern/documents/history/englisch/Katalog_

Erinnerungsst%C3%A4tte_EN.pdf [08. kolovoza 2018.]

56. Volkswagen Newsroom. (2018). Volkswagen Group deliveries reach all-time high.

Dostupno na: https://www.volkswagen-newsroom.com/en/press-releases/volkswagen-

group-deliveries-reach-all-time-high-392

73

57. Volkswagenag.com. (2018). Brands & Models. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/en/brands-and-models.html

58. Volkswagenag.com. (2018). History. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/en/group/history.html

59. Volkswagenag.com. (2018). Interactive Share Price Monitor. Dostupno na:

https://www.volkswagenag.com/en/InvestorRelations/shares/interactive-share-price-

monitor.html

60. Žager, K. et al. (2008). Analiza financijskih izvještaja. 2. izd. Zagreb: Masmedia.

61. Žager, L., (2002). External and internal users of financial statements. In XXXVII

simpozij HZRIF, Računovodstvo, revizija i financije u suvremenim gospodarskim

uvjetima.

74

POPIS SLIKA

Slika 1.Temeljni financijski izvještaji ........................................................................................ 3

Slika 2. Naslovnica reklamne brošure za KdF automobil ........................................................ 19

Slika 3. Broj prodanih vozila Volkswagen grupe u 2017. godini ............................................ 23

Slika 4. Marke vozila u vlasništvu Volkswagen grupe ............................................................ 25

75

POPIS TABLICA

Tablica 1. Udio zaposlenih prema narodnosti u glavnoj Volkswagen tvornici u razdoblju od

1939.-1944. godine ................................................................................................................... 20

Tablica 2. Ključni podaci Volkswagena za 2016. i 2017. godinu ............................................ 26

Tablica 3. Ključni podaci Audia za 2016. i 2017. godinu ........................................................ 28

Tablica 4. Ključni podaci Seata za 2016. i 2017. godinu ......................................................... 29

Tablica 5. Ključni podaci Škode za 2016. i 2017. godinu ....................................................... 31

Tablica 6. Ključni podaci Bentleya za 2016. i 2017. godinu ................................................... 32

Tablica 7. Ključni podaci Porschea za 2016. i 2017. godinu ................................................... 33

Tablica 8. Modeli Volkswagen grupe s ilegalnim softverom .................................................. 37

Tablica 9. Horizontalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2013-2017. s baznom

2012. godinom, u %. ................................................................................................................ 42

Tablica 10. Vertikalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2012.-2017. godine, u

% ............................................................................................................................................... 45

Tablica 11. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2013.-

2017. s baznom 2012. godinom, u % ....................................................................................... 48

Tablica 12. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2012.-

2017. godine, u % ..................................................................................................................... 52

Tablica 13. Usporedba uspješnosti poslovanja Volkswagen grupe i General Motors za razdoblje

2014.-2017. ............................................................................................................................... 63

Tablica 14. Usporedba uspješnosti poslovanja Volkswagen grupi i Toyote za razdoblje 2014.-

2017. ......................................................................................................................................... 64

76

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Globalni udio na tržištu automobila prema proizvođaču za 2016. godinu, u % ... 22

Grafikon 2. Broj zaposlenih u Volkswagen grupi za razdoblje 2000.-2017. godine, u tisućama

.................................................................................................................................................. 24

Grafikon 3. Top 10 rang lista proizvedenih Volkswagen modela u 2016. i 2017. godini, u

tisućama komada ...................................................................................................................... 27

Grafikon 4. Top 10 rang lista proizvedenih Audi modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama

komada ..................................................................................................................................... 28

Grafikon 5. Rang lista proizvedenih Seat modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama komada

.................................................................................................................................................. 30

Grafikon 6. Rang lista proizvedenih Škoda modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama komada

.................................................................................................................................................. 31

Grafikon 7. Rang lista proizvedenih Bentley modela u 2016. i 2017. godini, u tisuća komada

.................................................................................................................................................. 33

Grafikon 8. Rang lista proizvedenih Porsche modela u 2016. i 2017. godini, u tisućama komada

.................................................................................................................................................. 34

Grafikon 9. Horizontalna analiza aktive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom

2012. godinom, u % ................................................................................................................. 43

Grafikon 10. Horizontalna analiza pasive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s

baznom 2012. godinom, u % .................................................................................................... 44

Grafikon 11. Vertikalna analiza aktive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine, u

% ............................................................................................................................................... 46

Grafikon 12. Vertikalna analiza pasive Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine 46

Grafikon 13. Horizontalna analiza prihoda od prodaje i troškova od prodaje Volkswagen grupe

za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u % ........................................................ 49

Grafikon 14. Horizontalna analiza distribucijskih troškova, administrativnih troškova i

operativne dobiti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u %

.................................................................................................................................................. 50

Grafikon 15. Horizontalna analiza dobiti prije poreza, poreza na dobit i dobiti nakon poreza

Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u % ......................... 51

Grafikon 16. Broj prodanih automobila Volkswagen grupe prema markama u razdoblju 2000.-

2017. godine., u mil. komada ................................................................................................... 54

77

Grafikon 17. Usporedba prosječne cijene običnih dionica Volkswagen grupe s brojem prodanih

vozila Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine .................................................... 55

Grafikon 18. Bruto profitna marža Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u % ........... 56

Grafikon 19. Neto profitna marža Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u % ............ 57

Grafikon 20. Povrat na imovinu Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u € ................ 57

Grafikon 21. Povrat na glavnicu Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u € ................ 58

Grafikon 22. Koeficijent tekuće likvidnosti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u €

.................................................................................................................................................. 59

Grafikon 23. Koeficijent financijske stabilnosti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u

€ ................................................................................................................................................ 59

Grafikon 24. Radno raspoloživi kapital Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u tis. €

.................................................................................................................................................. 60

Grafikon 25. Stupanj zaduženosti Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u % ............ 61

Grafikon 26. Omjer duga i glavnice Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017., u € .......... 61

Grafikon 27. Omjer dugoročnih obveza i dugoročnog kapitala Volkswagen grupe za razdoblje

2000.-2017., u % ...................................................................................................................... 62

78

PRILOZI

Prilog 1. Analiza bilance

Tablica P1. Horizontalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u %.

Stavke Godina

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Dugotrajna

imovina 75,9% -73,3% -71,5% -69,8% -68,8% -69,9% -68,4% -68,6% -61,3% -56,2% -48,1% -28,0% / 2,2% 7,1% 10,9% 16,1% 17,7%

Kratkotrajna

imovina -61,4% -57,8% -58,9% -51,1% -52,9% -47,6% -44,1% -36,1% -30,9% -27,7% -19,4% -2,5% / 11,5% 12,9% 20,8% 32,3% 30,9%

Ukupna

aktiva -71,0% -67,8% -67,1% -63,5% -63,8% -62,0% -60,2% -57,6% -51,0% -46,6% -38,4% -19,4% / 5,7% 9,0% 14,2% 21,6% 22,1%

Kapital -74,2% -70,4% -69,4% -70,8% -72,9% -74,6% -69,7% -63,8% -57,7% -57,4% -42,2% -23,3% / 11,0% 6,4% -1,6% 1,0% 19,2%

Dugoročne

obveze -68,6% -67,5% -66,4% -66,9% -61,2% -58,4% -58,1% -58,6% -55,5% -42,7% -38,5% -28,8% / -5,3% -3,6% 6,8% 1,6% 1,3%

Kratkotrajne

obveze -69,9% -64,5% -64,7% -46,8% -53,5% -47,9% -48,6% -46,3% -33,4% -36,0% -32,2% 1,8% / 13,3% 33,1% 50,8% 85,3% 59,5%

Ukupna

pasiva -71,0% -67,8% -67,1% -63,5% -63,8% -62,0% -60,2% -57,6% -51,0% -46,6% -38,4% -19,4% / 5,4% 9,0% 14,2% 21,6% 22,1%


79

Tablica P2. Vertikalna analiza bilance Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine, u %.

Stavke Godina

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Dugotrajna

imovina 55,0% 55,2% 57,5% 54,7% 56,0% 52,4% 52,5% 48,9% 52,3% 54,2% 55,7% 59,1% 66,1% 64,2% 65,0% 64,2% 63,2% 63,7%

Kratkotrajna

imovina 45,0% 44,8% 42,5% 45,3% 44,0% 46,6% 47,5% 51,1% 47,7% 45,8% 44,3% 40,9% 33,9% 35,8% 35,0% 35,8% 36,8% 36,3%

Ukupna

aktiva 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

Kapital 33,7% 34,9% 35,2% 30,2% 28,2% 25,2% 28,8% 32,3% 32,6% 30,2% 35,4% 35,9% 37,8% 39,8% 36,9% 32,5% 31,4% 36,8%

Dugoročne

obveze 41,2% 38,5% 38,9% 34,6% 40,8% 41,6% 40,1% 37,2% 34,6% 40,9% 38,0% 33,6% 38,1% 34,2% 33,6% 35,6% 31,8% 31,7%

Kratkotrajne

obveze 25,1% 26,6% 25,9% 35,2% 31,0% 33,2% 31,1% 30,5% 32,8% 28,9% 26,6% 30,5% 24,1% 26,0% 29,5% 31,9% 36,8% 31,5%

Ukupna

pasiva 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%


80

Prilog 2. Analiza računa dobiti i gubitka

Tablica P3. Horizontalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. s baznom 2012. godinom, u %.

Stavke Godina

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Prihod od prodaje -55,6% -53,7% -55,2% -55,6% -53,6% -50,4% -44,5% -42,9% -40,6% -46,2% -34,7% -17,8% / 1,3% 2,7% 6,4% 7,6% 14,0%

Troškovi prodaje -54,2% -52,5% -53,7% -51,8% -49,2% -46,9% -40,6% -40,4% -38,8% -42,3% -33,4% -17,1% / 1,6% 2,9% 9,4% 6,1% 13,0%

Distribucijski troškovi -63,4% -61,2% -61,4% -60,3% -58,4% -54,4% -51,6% -51,0% -43,9% -44,2% -36,2% -23,0% / 3,7% 7,1% 24,2% 19,6% 19,1%

Administrativni troškovi -72,3% -70,1% -70,9% -68,3% -68,0% -67,3% -65,2% -61,8% -56,3% -56,2% -48,5% -31,0% / 10,1% 5,2% 9,4% 11,1% 27,0%

Operativna dobit -65,0% -50,9% -59,3% -91,1% -93,0% -81,3% -88,3% -47,7% -45,3% -87,3% -37,6% 0,5% / -1,2% 8,6% -163,5% -53,0% 12,3%

Dobit prije poreza -86,7% -83,7% -86,4% -97,4% -99,3% -97,4% -96,8% -77,1% -76,3% -97,5% -67,0% -26,7% / -56,2% -46,3% -115,2% -79,6% -52,3%

Porez na dobit -64,4% -60,8% -62,4% -96,8% -99,3% -91,4% -115,9% -30,0% -48,2% -95,3% -55,4% -16,1% / -10,8% -3,8% -116,4% -64,3% -29,3%

Dobit nakon poreza -90,1% -87,4% -90,2% -97,5% -99,3% -98,3% -93,8% -84,4% -80,6% -97,8% -68,9% -28,3% / -63,3% -52,9% -115,0% -81,9% -55,8%


81

Tablica P4. Vertikalna analiza računa dobiti i gubitka Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine, u %.

Stavke Godina

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Prihod od prodaje 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

Troškovi prodaje 85,0% 84,4% 84,9% 89,3% 90,0% 88,2% 87,9% 85,7% 85,6% 88,2% 84,0% 82,9% 82,3% 82,6% 82,4% 84,6% 81,1% 81,6%

Distribucijski

troškovi 8,6% 8,7% 8,9% 9,3% 9,3% 9,5% 9,0% 8,9% 9,8% 10,8% 10,1% 9,7% 10,4% 10,6% 10,8% 12,1% 11,5% 10,8%

Administrativni

troškovi 1,9% 1,9% 1,9% 2,1% 2,1% 2,0% 1,9% 2,0% 2,2% 2,4% 2,4% 2,5% 3,0% 3,3% 3,1% 3,1% 3,1% 3,3%

Operativna dobit 4,5% 6,1% 5,2% 1,2% 0,9% 2,2% 1,2% 5,3% 5,3% 1,4% 5,5% 7,0% 5,7% 5,6% 6,1% -3,4% 2,5% 5,7%

Dobit prije poreza 4,2% 4,9% 4,2% 0,8% 0,2% 0,7% 0,8% 5,5% 5,5% 0,7% 7,0% 12,3% 13,8% 6,0% 7,2% -2,0% 2,6% 5,8%

Porez na dobit 1,5% 1,6% 1,6% 0,1% 0,0% 0,3% -0,5% 2,3% 1,6% 0,2% 1,3% 1,9% 1,9% 1,6% 1,7% -0,3% 0,6% 1,2%

Dobit nakon poreza 2,7% 3,3% 2,6% 0,7% 0,2% 0,4% 1,3% 3,3% 3,9% 0,5% 5,7% 10,4% 12,0% 4,4% 5,5% -1,7% 2,0% 4,6%


82

Prilog 3.

Tablica P5. Broj prodanih vozila Volkswagen grupe prema markama u razdoblju 2000.-2017. godine

Marke Godina

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Volkswagen 2.451.564 2.401.736 2.395.000 3.055.000 3.021.633 3.051.878 3.451.000 3.664.000 3.648.000 3.459.000 3.863.000 4.450.000 4.850.000 4.704.000 4.583.000 4.424.000 4.347.000 3.573.000

Audi 911.646 990.825 998.531 1.034.000 1.051.000 1.089.340 1.139.000 1.200.000 1.275.000 1.183.000 1.321.000 1.543.000 1.299.000 1.349.000 1.444.000 1.529.000 1.534.000 1.530.000

Škoda 451.428 464.678 445.000 460.000 443.868 495.000 562.000 620.000 626.000 552.000 585.000 690.000 727.000 719.000 796.000 800.000 814.000 937.000

Seat 616.640 551.020 530.000 465.000 458.460 405.000 419.000 411.000 375.000 319.000 349.000 362.000 429.000 459.000 501.000 544.000 548.000 595.000

Bentley 1.863 1.844 1.250 792 7.686 9.500 10.000 10.000 8.000 4.000 5.000 7.000 9.000 11.000 11.000 11.000 11.000 11.000

Porsche / / / / / / / / / / / / 62.000 155.000 187.000 219.000 239.000 248.000


83

Prilog 4.

Tablica P6. Kretanje cijene dionica Volkswagen grupe za razdoblje 2000.-2017. godine

Izvor: Izrada autora prema Volkswagenag.com. (2018).

0

50

100

150

200

250

300

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Cij

ena

po

vla

šten

ih d

ionic

a, u

€

Godina

84

ŽIVOTOPIS

Luka Perović rođen je 28. rujna 1993. godine u Zaboku. U Zaboku je pohađao srednju

ekonomsku školu. Preddiplomski studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisao

je 2012. godine, te je završetkom navedenog studija 2016. godine stekao akademski naziv

sveučilišnog prvostupnika ekonomije. Iste godine, na istom fakultetu, upisao je diplomski

studij, smjer Analiza i poslovno planiranje. Ljetni semestar diplomskog studija proveo je u

Regensburgu u Njemačkoj na razmjeni studenata.

Dosadašnje radno iskustvo stekao je na studentskim poslovima u Iskon d.d. i CPP d.o.o. U

Iskonu prošao je različite pozicije od prodavača njihovih usluga do rada u službi za korisnike.

U CPP-u je radio kao Customer success, gdje je rješavao probleme korisnika CPP tvrke,

upoznavao je potencijalne korisnike s njihovim softverom, ali također je bio beta tester i radio

pri izradi web aplikacija. Koristi se engleskim jezikom u govoru i pismu, služi se i njemačkim

jezikom kao i španjolskim jezikom. Uz poznavanje i aktivno korištenje alata MS Officea,

poznaje i osnove rada u programu EViews.