poslovne zajednice BIZimpact II - mingo.hr · PDF filerazvoj i objavljivanje novih mini vodiča o novim područjima zakonodavstva koji će biti zasnovani na istraživanju potreba MSP-a;

Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II Broj ugovora: IPA2007/HR/16IPO/001-021401

Priručnik za procjenu ekonomskih učinaka (PEU) na malo i srednje poduzetništvo (MSP)


1

„Operativni program za regionalnu konkurentnost” Europske Unije za Republiku Hrvatsku

The European Union’s IPA Programme for Croatia

IPA2007/HR/16IPO/001-021401

Poboljšavanje informiranosti hrvatske

poslovne zajednice — BIZimpact II

Priručnik za procjenu ekonomskih

učinaka (PEU) na malo i srednje

poduzetništvo (MSP)

Ovaj projekt financiran je sredstvima

Europske unije

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

Pohl Consulting and Associates GmbH

POHL CONSULTING & ASSOCIATES




2

0.I. PREGLED PROJEKTA

Referenca na ugovor: Zemlja implementacije projekta:

Trajanje projekta: Ugovorno tijelo:

EuropeAid/131132/D/SER/HR Republika Hrvatska 24 mjeseca Središnja agencija za

financiranje i ugovaranje,

G. Rade Dubreta

Naziv projekta:

Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice —

BIZimpact II

Izvještajno razdoblje:

Drugo izvještajno

razdoblje

Datum:

28. veljače 2014.

Ugovorna strana zadužena za implementaciju projekta:

Pohl Consulting and Associates GmbH

Pinto Consulting GmbH Altair Asesores West Midlands Enterprise

Voditelj projekta u poduzeću Pohl Consulting: Andreas von Brühl -Pohl

Voditelj projektnog tima : Dr Ricardo Pinto Voditelj ureda : Marko Šil inger

Partner projekta i glavni korisnik:

Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO)

Voditeljica projekta: Gđa Veronika Tolj Koordinatorica projekta:

Gđa Adela Renka

Predstavništvo komisije u Republici Hrvatskoj: Voditelj projekta:

N/A

Kratki opis zadatka:

Sveukupni cil j projekta je: "poboljšavanje poslovne okoline, a time konkurentnosti u zemlji" (Opis projekta,

str.8). Svrha projekta je trostruka:

Daljnji razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj;

Poboljšavanje svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima; te Utjecaj na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj.

Očekuju se sljedeći planirani rezultati:

Procjena ekonomskih učinaka (PEU) [za MSP-e] razvijena i primjenjena; Proces savjetovanja i javno-privatnog dijaloga s poslovnom zajednicom te podizanje svijesti poslovne

zajednice u ključnim zakonodavnim područjima poboljšani; Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika/partnera.

Specifični ciljevi zadatka:

Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Aktivnosti uključuju:

razvoj metodologije za PEU (mjerenje ekonomskih učinaka novih zakona i pravilnika s posebnim naglaskom na MSP-e);

objavljivanje priručnika i organizaciju obuke za PEU; razvoj baze podataka o PEU; razvoj virtualnog centra izvrsnosti o PEU; organizaciju studijskih putovanja;

organizaciju događanja kojima je cil j podizanje svijesti o PEU.

Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga s poslovnom zajednicom u

kontekstu procjene ekonomskih učinaka




3

Aktivnosti uključuju:

procjenu postojećeg sustava javno-privatnog dijaloga i predlaganje poboljšanja značajnih za savjetovanja vezana za PEU;

razvoj procesa savjetovanja uz izradu odgovarajućeg priručnika;

izradu “MSP testa” u skladu s najboljom praksom Europske unije i forumom za savjetovanje s MSP-ima; razvoj i primjenu alata za e-savjetovanje.

Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti

Aktivnosti uključuju: ažuriranje i ponovno objavljivanje sedam postojećih mini vodiča za MSP -e koji su izrađeni u sklopu

prvoga projekta BIZImpact;

razvoj i objavljivanje novih mini vodiča o novim područjima zakonodavstva koji će biti zasnovani na istraživanju potreba MSP-a;

obuku korisnika i ostalih partnera na područjima obuhvaćenim novim mini vodičima; izradu i objavljivanje newslettera i e-newslettera koji će sadržavati najvažnije informacije za MSP -e.

Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika/partnera Aktivnosti uključuju:

razvoj komunikacijskih strategija i akcijskih planova te pratećih priručnika za svakog korisnika na temu kampanja podizanja svijesti i aktivnosti projekta;

organizaciju promotivnih događanja na nacionalnoj razini;

organizaciju informativnih kampanja i promotivnih događanja na regionalnoj razini; istraživanje većeg broja MSP-a na temu poslovne okoline u Hrvatskoj.




4

0.II. SJEDIŠTE GLAVNIH DIONIKA PROJEKTA

Ministarstvo poduzetništva i obrta Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 610 61 11 [email protected]

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije

Prilaz Gjure Deželića 7, 10000 Zagreb Tel: +385 1 488 10 03 [email protected]

Hrvatski savez zadruga Amruševa 8/1.kat, 10000 Zagreb


Hrvatska gospodarska komora Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb Tel: +385 1 456 15 55 [email protected]

Hrvatska obrtnička komora Il ica 49/II, 10000 Zagreb


Hrvatska udruga poslodavaca Radnička 52/I, 10000 Zagreb Tel: +385 1 489 75 55 [email protected]




5

SADRŽAJ

0.I. PREGLED PROJEKTA ............................................................................................................. 2

0.II. SJEDIŠTE GLAVNIH DIONIKA PROJEKTA ............................................................................. 4

SKRAĆENICE................................................................................................................................ 8

ZAHVALA .................................................................................................................................. 10

1. SAŽETAK ......................................................................................................................... 11

1.1 Svrha priručnika............................................................................................................ 11

1.2 Zašto su potrebni propisi na području ekonomije?.......................................................... 11

1.3 Što je procjena učinaka propisa (PUP)? .......................................................................... 12

1.4 Struktura priručnika ...................................................................................................... 12

2. PROCJENA EKONOMSKIH UČINAKA (PEU) NA MSP-E.................................................... 14

2.1 Što je procjena ekonomskih učinaka (PEU)? ................................................................... 14

2.2 Metodologija PEU-a ...................................................................................................... 15

2.2.1 Opis obuhvaćenih ekonomskih aktivnosti .................................................................... 15

2.2.2 Pokazatelji ekonomske izvedbe................................................................................... 16

2.2.3 Teret troškova propisa ............................................................................................... 16

2.2.4 Konkurentnost........................................................................................................... 17

2.3 Uključivanje MSP-a u PEU ............................................................................................. 17

2.4 Metodologija PEU-a na MSP-e ....................................................................................... 17

3. PRIMJENA PEU NA PODRUČJU MSP-A U MINPO-U ........................................................ 19

3.1 PUP u Republici Hrvatskoj ............................................................................................. 19

3.2 Izrada prethodne procjene učinaka propisa (PPUP)......................................................... 20

3.3 Priprema Iskaza o PUP-u ............................................................................................... 21

3.4 PUP i sektor MSP-a u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 21

3.5 Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO) i postupak PUP-a ........................................ 22

3.5.1 Priprema Teza o sadržaju propisa................................................................................ 22

3.5.2 Ispunjavanje obrasca PPUP s naglaskom na PEU na MSP-e ........................................... 23

3.5.3 Ispunjavanje Iskaza o PUP-u s naglaskom na PEU na MSP-e .......................................... 23

3.5.4 Mišljenje nadležnog tijela ........................................................................................... 25

4. SAVJETOVANJE O PEU NA MSP-E .................................................................................. 26

4.1 Savjetovanje i PUP ........................................................................................................ 26

4.2 Savjetovanje u hrvatskom sustavu PUP-a ....................................................................... 28

4.3 Alati za savjetovanje na području MSP-a ........................................................................ 31

4.3.1 Internetsko savjetovanje ............................................................................................ 31

4.3.2 Aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a .................................................................... 31

4.3.3 MSP Forum................................................................................................................ 32

4.3.4 Enterprise Europe Network ........................................................................................ 32

4.3.5 Ostali načini savjetovanja ........................................................................................... 33

4.4 Koraci u izradi Teza o sadržaju propisa i prethodne procjene učinaka propisa................... 34




6

4.5 Koraci u izradi Nacrta prijedloga iskaza PUP-a................................................................. 36

4.6 Koraci u izradi Prijedloga iskaza PUP-a i prijedlogu nacrta propisa.................................... 37

4.7 Koraci u slučajevima propisa u redovnom postupku (bez PUP-a)...................................... 38

4.8 Hitni postupak (uključujući odredbe EU)........................................................................ 39

5. STUDIJA SLUČAJA 1: OBRAZAC PPU ZA ZAKON O OBAVLJANJU POGREBNIČKIH

DJELATNOSTI U HRVATSKOJ .......................................................................................... 42

5.1 Uvod u studiju slučaja ................................................................................................... 42

5.2 Uputstva za zaposlenike MINPO-a u ispunjavanju Obrasca prethodne procjene učinaka ..................................................................................................................... 42

5.3 Obrazac prethodne procjene za Zakon o pogrebničkoj djelatnosti ................................... 43

6. STUDIJA SLUČAJA 2: PU ZABRANE PRODAJE DUHANSKIH PROIZVODA POMOĆU

APARATA ZA PRODAJU CIGARETA (VELIKA BRITANIJA) ................................................ 50


6.2 Koji problem se razmatra? Zašto je potrebna intervencija Vlade? .................................... 50

6.3 Koji su ciljevi politike i željeni učinci? ............................................................................. 50

6.4 Pozadina ...................................................................................................................... 50

6.5.5 Mogućnosti politika ................................................................................................... 51

6.5.1 Mogućnost 2: Učinci, troškovi i koristi zabrane prodaje duhanskih proizvoda pomoću aparata za prodaju cigareta ........................................................................... 52

6.5.1.1 Troškovi.................................................................................................................. 52

6.5.1.2 Koristi..................................................................................................................... 53

6.5.2 Mogućnost 3: Jačanje kodeksa dobrovoljne prakse o postavljanju aparata za prodaju cigareta..................................................................................................................... 55

6.5.3 Učinak na sektor MSP-a.............................................................................................. 55

6.5.1.3 Dodatak: Sažetak dokaza i podataka koje je predalo Nacionalno udruženje operatera aparatima za prodaju cigareta .................................................................... 56

7. STUDIJA SLUČAJA 3: PROCJENA UČINAKA PROPISA O KORIŠTENJU FOSFATA U

DETERDŽENTIMA ZA KUĆANSTVA (EUROPSKA KOMISIJA) ........................................... 59


7.2 Pozadina ...................................................................................................................... 59

7.3 Definiranje problema .................................................................................................... 59

7.4 Ciljevi ........................................................................................................................... 61

7.5 Savjetovanje................................................................................................................. 62

7.6 Mogućnosti politika ...................................................................................................... 62

7.7 Analiza predloženih mogućnosti .................................................................................... 63

7.8 Usporedba mogućnosti ................................................................................................. 68

7.9 Nadzor i vrednovanje .................................................................................................... 69

DODACI ..................................................................................................................................... 73

Dodatak 1: Obrazac za Prethodnu procjenu ......................................................................... 73

Dodatak 1a: MINPO - Obrazac za Prethodnu procjenu (MSP test).......................................... 76

Dodatak 2: Obrazac Iskaza o PUP-u ..................................................................................... 79




7

Dodatak 2a: Obrazac Iskaza o PUP-u (MSP test) ................................................................... 82

Dodatak 3: Studije slučaja korištenja MSP testa................................................................... 86

Dodatak 4: Dokazi tereta propisa na MSP-e u Hrvatskoj........................................................ 90

Dodatak 5: Tehnike ekonomskog vrednovanja ..................................................................... 93

Dodatak 6: Diskontiranje i trenutna vrijednost ..................................................................... 96

Dodatak 7: Zakonodavni okvir za provedbu savjetovanja/javno-privatnog dijaloga - opći i PUP .......................................................................................................................... 98

Dodatak 8: Stručni nositelji i nadležna tijela ......................................................................... 99

Dodatak 9: Pojmovi korišteni u PUP-u ............................................................................... 100

Dodatak 10: Sveukupni izgled procesa PUP-a ..................................................................... 101




8

SKRAĆENICE

Pojam Značenje

A.I.S.E. Međunarodna udruga proizvođača sapuna, deterdženata i proizvoda za održavanje / Association for Soaps, Detergents and Maintenance Products

AZTN Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

BERR Odjel za poslovanje, poduzeća i reformu propisa / Department for Business, Enterprise and Regulatory Reform

BEUC Europska organizacija potrošača / European Consumers' Organisation

BIZimpact Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice CBA Analiza koristi i troškova / Cost Benefit Analysis

CEEP Europska industrija proizvođača fosfata

DG Enterprise and Industry

Generalna uprava za poduzeća i industriju

EC Europska komisija

EEN Europska mreža poduzeća / Enterprise Europe Network EU Europska unija

EUZEPA Europsko udruženje proizvođača zeolita FINA Financijska agencija

HAMAG Invest Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HRK Hrvatska kuna HSZ Hrvatski saveza zadruga

HUP Hrvatska udruga poslodavaca I&I Industry and Institution

IPA Integrirani predpristupni fond JPD Javno-privatni dijalog

MINGO Ministarstvo gospodarstva

MINGORP Ministarstvo ekonomije, rada i poduzetništva MINPO Ministarstva poduzetništva i obrta

MRMS Ministarstvo rada i mirovinskog sustava MSP Malo i srednje poduzetništvo

NACMO Nacionalna udruga operatera automatima za prodaju cigareta / National Association of Cigarette Machine Operators

NAFD Nacionalno udruženje upravitelja pogrebničkih poduzeća / National Association of Funeral Directors

NaTPP Natrijev trifosfat NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti

NPV Neto trenutna vrijednost / Net Present Value OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

P2O5 Fosfor(V)-oksid

PEU Procjena ekonomskih učinaka PPUP Prethodna procjena učinaka propisa

PU Procjena učinaka PUP Procjena učinaka propisa

REACH Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals SBA Zakon o malom gospodarstvu / Small Business Act




9

SCM Model standardnih troškova / Standard Cost Model

SMART Specific, Measurable, Achievable, Realistic, Time-dependent SMIT Test učinaka na mala poduzeća / Small Firms Impact Test

UWWTD Uredba o tretmanu otpadnih voda u urbanim sredinama / Urban Waste Water Treatment Directive

UZUVRH Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

UZVRH Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske WWF Svjetska fondacija za zaštitu divljih životinja / World Wildlife Foundation




10

ZAHVALA

Priručnik za procjenu ekonomskih učinaka na malo i srednje poduzetništvo (MSP) izrađen je od strane

projekta „Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice – BIZimpact II“ (www.bizimpact.hr) za

potrebe Ministarstva poduzetništva i obrta (MINPO).

Priručnik je izrađen kako bi popunio prazninu između općih Smjernica za procjenu učinaka propisa (PUP)

koje je izradio Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske (UZVRH), odgovoran za sveukupni sistem

procjene učinaka propisa u Republici Hrvatskoj; i do sada postojećeg nedostatka specifičnih smjernica za

procjenu ekonomskih učinaka (PEU) na području MSP-a.

Glavni autor priručnika je Prof. Colin Kirkpatrick, međunarodno priznati stručnjak na području procjene

učinaka propisa. Prof. Kirkpatrick je stručnjak projekta BIZimpact II i odgovoran je za izradu najvećega

dijela priručnika.

Sadržaj vezan za savjetovanje pripremio je Dr. Ricardo Pinto, voditelj tima i stručnjak projekta BIZimpact

II. Njegova zaduženja obuhvatila su i određivanje sveukupnog smjera u kojem su razvijene aktivnosti

vezane za procjenu ekonomskih učinaka na MSP-e te priručnik.

Gospodin Hrvoje Renka, istraživač projekta BIZimpact II, pružio je znatnu potporu vezanu za prijevode,

zakone, propise i mnoga druga područja.

Željeli bismo zahvaliti na doprinosu i potpori koju su nam pružili korisnici projekta; uključujući MINPO,

HAMAG-INVEST, HGK, HOK, HSZ i HUP.

Na kraju, priručnik za procjenu ekonomskih učinaka na MSP-e pripremljen je u suradnji, uz potporu i

doprinos Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, a posebice gospodina Borisa Zelenike.

Željeli bismo im zahvaliti na bliskoj suradnji tijekom cijeloga procesa izrade priručnika.

http://www.bizimpact.hr/




11

1. SAŽETAK

1.1 Svrha priručnika

Svrha ovoga priručnika je pružiti tehničku potporu i vodstvo službenicima i donositeljima odluka u

Ministarstvu poduzetništva i obrta (MINPO) u primjeni procjene učinaka propisa (PUP) .1 Priručnik se

posebice usredotočuje na korištenje procjene ekonomskih učinaka (PEU) kao alata za utvrđivanje

potencijalnih ekonomskih učinaka novih prijedloga propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva

(MSP).

Postupci i metode objašnjene u ovom priručniku nadopuna su smjernicama koje je izradio Ured za

zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske (UZVRH), koji je zadužen za koordinaciju cjelokupnog procesa

PUP-a, u seriji vodiča za PUP.2 Priručnik također predstavlja nadogradnju na ranije nastali Priručnik

procjene učinaka3 usredotočujući se na procjenu ekonomskih učinaka i na sektor MSP-a.

Priručnik bi isto tako trebao pomoći ostalim stručnim nositeljima izrade propisa4 koji moraju procijeniti

ekonomske učinke njihovih prijedloga propisa te zaineresiranim stranama unutar poslovne zajednice koje

bi željele biti informirane o postupcima korištenima tijekom procjene ekonomskih učinaka na sektor MSP-

a kao dio sveukupnog procesa PUP-a. Priručnik bi trebao biti korišten zajedno sa smjernicama koje je

izradio UZVRH.

Priručnik je izrađen u sklopu projekta EuropeAid „Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne

zajednice“ - BIZimpact II (www.bizimpact.hr) čiji glavni korisnik je Ministarstvo poduzetništva i obrta.

1.2 Zašto su potrebni propisi na području ekonomije?

Cilj propisa je povećanje sveukupnog nacionalnog blagostanja. U tržišnoj ekonomiji propisi se koriste u

situacijama kada tržišni mehanizmi proizvode ishode koji ne maksimaliziraju nacionalno blagostanje .5

Namjera propisa je ispraviti ove tržišne nedostatke i samim time povećati ekonomsko blagostanje .6 Kako

bi bilo moguće ostvariti cilj povećanja nacionalnog blagostanja, koristi od propisa moraju nadilaziti

troškove. Međutim, u praksi, prijedlozi propisa ne zadovoljavaju uvijek ove uvjete. Propisi mogu ne

ispunjavati planirane ciljeve politika ili mogu to činiti uz neprihvatljive troškove. Radi toga, procjena

vjerojatnih troškova i koristi prijedloga propisa pomaže donositeljima odluka u zaključivanju hoće li novi

propisi vjerojatnije poboljšati ili umanjiti nacionalno blagostanje.

1 U skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 90/11) i Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka

propisa (Narodne novine, broj 66/12). 2 Smjernice za državne službenike (l ipanj 2012); Smjernice za Ured za zakonodavstvo (l ipanj 2012); Smjernice za dionike, javnost i zainteresiranu javnost (l ipanj 2012). 3 Priručnik za procjenu učinaka, BIZimpact, Minis tarstvo ekonomije, rada i poduzetniš tva (MINGORP), s rpanj 2009. 4 Stručni nositelj i zrade propisa je svako tijelo državne uprave ovlašteno za izradu i predlaganje novih zakonskih i podzakonsk ih akata. Svi s tručni nos i tel ji navedeni su u Dodatku 8. 5 U ekonomskoj teoriji propisi su objašnjeni u vidu ispravljanja tržišnih nedostataka i nesavršenosti ukl jučujući vanjske učinke, nedostatak i l i nepotpunost tržiš ta , neujednačen raspored dostupnih informaci ja te značajke javnog dobra. 6 Vlade također interveniraju i donose propise u s lučajevima kada se smatra kako tržišne transakci je vode ka soci ja lno neprihvatl jivoj raspodjel i dohodaka i bogatstava i l i kada tržiš te uzrokuje š tete za okol iš .

http://www.bizimpact.hr/




12

1.3 Što je procjena učinaka propisa (PUP)?

Procjena učinaka propisa (PUP) je alat koji pomaže stvaranju boljih politika. Uključuje analizu vjerojatnih

troškova i koristi predložene mjere politike (zakona, uredbe, itd.) i donositeljima odluka pruža dokaze o

vjerojatnim posljedicama uvođenja novih propisa. PUP se koristi za razvijanje alternativnih politika i

odabir mjera koje će cilj prijedloga ostvariti na najučinkovitiji i najefikasniji način.

PUP također pridonosi boljem upravljanju. Savjetovanja s dionicima ključni su dio procesa PUP-a. Ona kod

donositelja politika povećavaju znanje i razumijevanje vjerojatnih učinaka pri jedloga, a dionicima

omogućuju doprinos u razvoju najekonomičnijih načina ostvarivanja Vladinih ciljeva. Ova komunikacija

između donositelja odluka i javnosti osnažuje odgovornost i povećava transparentnost javne uprave .

Metodologija PUP-a omogućuje logičku osnovu za razmatranje problema javnih politika i zakonskih

rješenja za njih. Svaki korak metodologije PUP-a uključuje analizu specifičnih pitanja:

Korak 1: Koji problem je razmatran?

Korak 2: Koje mogućnosti su razmatrane?

Korak 3: Koje su očekivane koristi i troškovi svake razmatrane mogućnosti?

Korak 4: Koja je mogućnost najpoželjnija i zašto?

Korak 5: Kako će najpoželjnija mogućnost biti provedena?

Korak 6: Kako će učinci biti nadzirani tijekom te procjenjeni nakon provedbe ?

Vrijeme i sredstva posvećeni ostvarivanju svakoga koraka metodologije će varirati ovisno o propisima koji

reguliraju PUP i značaju razmatranog problema.7 Međutim, svaka procjena učinaka propisa trebala bi

slijediti istu osnovnu strukturu.

Rezultati analize PUP-a (odgovori na pitanja u šest koraka) prikazani su u izvješću PUP-a, u Republici

Hrvatskoj nazvanim Iskaz o procjeni učinaka propisa. Većina zemalja izradila je predložak izvješća PUP-a

koji omogućuje izradu i prikaz svih izvješća PUP-a u vrlo sličnom formatu.

1.4 Struktura priručnika

Priručnik je sastavljen od sedam poglavlja:

1. poglavlje daje opći uvid u ulogu propisa u tržišnoj ekonomiji i doprinos procjene učinaka propisa

(PUP) u osmišljavanju učinkovitih prijedloga propisa;

2. poglavlje objašnjava procjenu ekonomskih učinaka (PEU) novih propisa te kako PEU može biti

korištena na području malog i srednjeg poduzetništva (MSP) ;

3. poglavlje opisuje primjenu PEU na području MSP-a u Ministarstvu poduzetništva i obrta;

4. poglavlje objašnjava značenje savjetovanja s dionicima i ostalim zainteresiranim stranama kao

ključnog dijela procesa PUP/PEU;

Preostala tri poglavlja predstavljaju studije slučaja PEU na području MSP-a:

5. poglavlje pokazuje kako prethodna procjena učinaka propisa (PPUP) može biti provedena u

skladu s propisima za PUP u Republici Hrvatskoj na primjeru regulacije pogrebnih usluga;

7 “Načelo proporcionalnosti” preporučuje koriš tenje s redstava nami jenjeni h za PUP proporcionalno važnosti problema .




13

6. poglavlje predstavlja studiju iz Velike Britanije o vjerojatnim ekonomskim koristima i troškovima

zabrane prodaje cigareta pomoću prodajnih aparata;

7. poglavlje je studija zasnovana na izvješću koje je izradila Europska komisija kao dio procesa

procjene učinaka. Studija pokazuje kako je moguće primjeniti PEU na MSP-e u slučajevima kada je

teško kvantificirati ekonomsku vrijednost troškova i koristi. Studija također pokazuje kako MSP test

može biti primjenjen tijekom procjene.




14

2. PROCJENA EKONOMSKIH UČINAKA (PEU) NA MSP-e

2.1 Što je procjena ekonomskih učinaka (PEU)?

Procjena ekonomskih učinaka (PEU) predstavlja oblik PUP-a usredotočen na ekonomske učinke i cilj joj je

pomoći donositeljima odluka u odabiru propisa koji će tržišnoj ekonomiji omogućiti veću učinkovitost i

time povećati ekonomsko blagostanje .8 PEU može biti korištena na razini cijeloga gospodarstva ili može

biti usredotočena na samo određeno područje poput sektora MSP-a.

Kada god je to moguće, ekonomski učinci bi trebali biti izraženi pomoću financijske vrijednosti zasnovane

na tržišnim cijenama i/ili troškovima.9 Ovaj način kvantificiranja ekonomskih troškova i koristi omogućuje

zbrajanje svih troškova i koristi, a zatim i rangiranje različitih prijedloga ovisno o njihovoj neto

ekonomskoj koristi (tj. razlici ukupnih ekonomskih koristi i ukupnih ekonomskih troškova) .10 Na ovaj način

donositelji odluka dobivaju dosljednu osnovu za procjenu razl ičitih prijedloga i bolje su informirani o

posljedicama korištenja ograničenih ekonomskih sredstava. Međutim, u praksi je ponekad nepraktično

procijeniti sve koristi i troškove na ovaj način radi ograničenih podataka ili metodoloških ograničenja. U

tom slučaju u procjeni postaje nužno prikazati dokaze o monetiziranim i nemonetiziranim ekonomskim

učincima.11

Ekonomske koristi su povećanja ekonomskog blagostanja društva koje su rezultat usvajanja nekoga

prijedloga. Ako je primjena prijedloga uzrokovala povećanje proizvodnje, tržišna vrijednost tog povećanja

može biti korištena kao mjerilo ekonomske vrijednosti. Ušteda smanjenjem troškova ekvivalentna je

povećanju prihoda i također može biti korištena kao mjerilo kori sti. Međutim, sve ekonomske koristi neće

imati tržišnu vrijednost. U nekim slučajevima tržište ne postoji ili tržišne cijene nisu vidljive izravno. U tim

slučajevima potrebno je procijeniti „spremnost na plaćanje“ koristeći tehnike vrednovanja opisane u

Dodatku 5.

Ekonomski troškovi mjere korištenje ograničenih nacionalnih sredstava. U konkurentnoj tržišnoj

ekonomiji tržišni troškovi služe za izračunavanje ekonomskih troškova poput troškova plaća zaposlenika ili

troškovi kupnje sirovina.12 Međutim, postoje slučajevi kada tržišne cijene nije moguće koristiti za procjenu

ekonomskih troškova. Na primjer, ako je alternativa zaposlenosti nezaposlenost, ekonomski trošak novih

radnih mjesta je manji od troškova plaća novozaposlenih. Slično tome, tržišna cijena pri rodnih dobara ne

mora uključivati i troškove koji su nastali utjecajem na okoliš . U tim slučajevima nužno je procijeniti

oportunitetne troškove izgubljenih vrijednosti odnosno ekonomski oportunitetni gubitak (Dodatak 5).

8 PEU se razlikuje od financijske analize koja je ograničena na izravne financi jske troškove i prihode insti tuci je i l i odjela k oji

predlaže propis. PEU se također razlikuje od fiskalne analize koja procjenjuje promjene Vladinih prihoda i izdataka koji će uslijediti ukol iko predloženi propis bude prihvaćen . 9 Ci jene pružaju mjeru „spremnosti na plaćanje“ i ova metoda se koristi kao mjeri lo korisnosti potrošaču. Radi toga, tržišne

vri jednosti su ekviva lent ekonoms kim vri jednostima . 10 Metoda poznata kao analiza koristi i troškova - Cost Benefit Analys is (CBA). CBA kvanti fici ra sve koris ti i troškove pomoću njihove financi jske vri jednosti . 11 Metoda koju se ponekad naziva „meka“ CBA. Postoje brojne metode prikaza monetiziranih i nemonetiziranih koristi i troškova ukl jučujući analizu troškova i učinkovitosti koja uspoređuje troškove alternativnih načina proizvodnje i s toga proizvoda/koris ti . 12 Ekonomska teorija pretpostavl ja kako su troškovi odraz i zgubl jenih koris ti , odnosno koris ti u kojima bismo uživa l i kada ograničena sredstva ne bi bi la i skoriš tena na neki drugi način. Izgubl jena koris t poznata je kao oportunitetni trošak .




15

PEU bi trebala razmotriti i tijek koristi i troškova koji proizlaze cijelim trajanjem primjene prijedloga. Kako

su buduće koristi i troškovi nesigurniji od trenutnih učinaka, potrebno je diskontirati vrijednost budućih

učinaka. Tehnika izračuna diskontiranih vrijednosti (današnja ili trenutna vrijednost budućih koristi i

troškova) objašnjena je u Dodatku 6. Kada nije moguće identificirati završnu granicu ili posljednju godinu

kada će prijedlog biti primjenjivan, dobra je praksa pretpostaviti kako će to razdoblje biti najmanje deset

godina.

2.2 Metodologija PEU-a

Metodologija PEU-a nadograđuje se na općenitiju metodologiju PUP-a usredotočujući se na procjenu

ekonomskih učinaka. Široko korištena metoda identificiranja vjerojatnih ekonomskih koristi i troškova

prijedloga propisa je zasnovati analizu na skupini ključnih pitanja koja su najinteresantnija donositeljima

politika. Ključna pitanja su:

Opis obuhvaćenih ekonomskih aktivnosti ;

Pokazatelji ekonomske izvedbe;

Teret troškova propisa;

Konkurentnost.

2.2.1 Opis obuhvaćenih ekonomskih aktivnosti

PEU bi trebala započeti identificiranjem sektora i industrija unutar područja na koje će prijedlog propisa

vjerojatno najviše utjecati. Cilj je napraviti točan opis potkrijepljen informacijama o sektoru kao osnovu za

PEU koja će uslijediti. Propisi će često biti usmjereni na određeni sektor (kemijski, cestovni transport,

brodski transport, itd.), ali važno je razmotriti hoće l i propisi neizravno utjecati i na ostale industrije.

Nakon identificiranja sektora/industrija na koje će propisi utjecati potrebno je opisati njihove osnovne

ekonomske značajke. Ovaj opis bi trebao uključiti sažetak nedavnih/trenutnih ekonomskih rezultata

pomoću ključnih pokazatelja ekonomske izvedbe (Tablica 1 u nastavku). Ovi podaci bi trebali poslužiti kao

referentne vrijednosti s kojima će učinci nastali primjenom propisa kasnije biti uspoređeni. Moguće je

opisati i strukturu u vidu koncentracije i udjela na tržištu; raspodjelu i proizvodnju velikih, srednje velikih,

malih i mikro poduzeća; njihovu geografsku raspodjelu i sl. Opis sektora na koji će propis utjecati moguće

je prikladno izraditi odgovarajući na ključna pitanja prikazana u Tablici 1.

Tablica 1: Ključna pitanja za opis obuhvaćenih ekonomskih aktivnosti

Na koje sektore gospodarstva će propis utjecati?

Na koje industrije će propis utjecati ?

Kakva je tržišna struktura sektora na koji će propis utjecati (konkurentan, koncentriran na jednoj

lokaciji/području, lakoća ulaska)?

Koje su značajke zaposlenosti unutar sektora na koji će propis utjecati ?

Koji su nedavni/trenutni ekonomski rezultati sektora na koji će propis utjecati (proizvodnja, zaposlenost,

ulaganja, trgovinska razmjena)?




16

2.2.2 Pokazatelji ekonomske izvedbe

PEU bi trebala procijeniti vjerojatni učinak predloženog propisa na ekonomsku izvedbu zahvaćenih

sektora. Ključni pokazatelji izvedbe koje bi trebalo razmotriti uključuju:

Proizvodnju;

Zaposlenost;

Ulaganja;

Produktivnost.

U svakom slučaju, učinak bi trebalo procijeniti kao promjenu koju je moguće pripisati primjeni propisa u

odnosu na osnovnu, odnosno referentnu vrijednost. Ključna pitanja vezana za ekonomsku izvedbu

prikazana su u Tablici 2.

Tablica 2: Ključna pitanja za pokazatelje ekonomske izvedbe

Koji je vjerojatni učinak na zaposlenost?

Koji je vjerojatni učinak na proizvodnju?

Koji je vjerojatni učinak na produktivnost?

Koji je vjerojatni učinak na ulaganja?

2.2.3 Teret troškova propisa

Jedan od ciljeva PUP-a je smanjenje pretjerane i prekrute regulative u poslovanju i usvajanje propisa koji

neće neravnomjerno opteretiti različite skupine poduzeća i građana. Troškovi propisa proizlaze iz troškova

njihovog ispunjavanja. Sastoje se iz dva dijela: administrativni troškovi su troškovi povezani s obvezom

dostavljanja informacija, a drugi dio predstavljaju troškovi nastali ostvarivanjem ciljeva propisa . Na

primjer, ako propis nalaže uvođenje nove sigurnosne opreme u postrojenje, troškovi komunikacije unutar

poduzeća i izvještavanje javne uprave o ispunjavanju propisa predstavljaju administrativne troškove; a

uklanjanje stare opreme, kupnja, instaliranje nove opreme i obuka zaposlenika za njeno korištenje

predstavljaju troškove nastale ostvarivanjem ciljeva propisa. Zajedno, administrativni troškovi i troškovi

nastali ostvarivanjem ciljeva propisa, čine ukupne troškove propisa.

U procjeni potencijalnih tereta troškova novoga propisa (administrativnih troškova i troškova nastalih

ostvarivanjem ciljeva propisa) važno je savjetovati se sa poslovnim subjektima na koje će novi propis

vjerojatno imati učinak. Predstavnici poslovnih sub jekata poput Hrvatske gospodarske komore (HGK),

Hrvatske obrtničke komore (HOK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatskog saveza zadruga (HSZ)

te ostali predstavnici na nacionalnoj razini ili razini sektora vjerojatno će imati bolje informacije od

službenika odgovornih za prijedlog propisa. Ključna pitanja vezana za teret troškova propisa koja je

potrebno razmotriti su navedena u Tablici 3.

Tablica 3: Ključna pitanja za teret troškova propisa

Koji je vjerojatni učinak na administrativne troškove?

Koji je vjerojatni učinak na troškove nastale ostvarivanjem ciljeva propisa ?

Koji je vjerojatni učinak na sveukupni teret troškova propisa ?




17

2.2.4 Konkurentnost

Učinak na konkurentnost je moguće razmatrati na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Procjena učinaka na

međunarodnu konkurentnost trebala bi slijediti sličan proces kao i procjena ekonomske izvedbe

analiziranjem podataka i upotrebom kvantitativnih/monetiziranih pokazatelja promjena u prometu i

stranim ulaganjima koje mogu biti pripisane promjeni propisa. Procjena učinaka na strukturu tržišta i

konkurentnost na nacionalnoj razini trebala bi započeti procjenom utjecaja na tržišno natjecanje (Hoće li

poduzećima ulazak na tržište biti lakši? Hoće li izbor za potrošače biti manji?) .

Učinci na tržišno natjecanje na međunarodnoj i nacionalnoj razini trebali bi biti kvantificirani i izraženi u

financijskim vrijednostima kada god je to moguće. Ključna pitanja za procjenu učinaka na konkurentnost

su navedena u Tablici 4.

Tablica 4: Ključna pitanja vezana za konkurentnost

Koji je vjerojatni učinak na izvoz i uvoz?

Koji je vjerojatni učinak na pril jev stranih ulaganja?

Koji je vjerojatni učinak na mogućnost ulaska na tržište i prepreke ulasku na tržište?

2.3 Uključivanje MSP-a u PEU

Potencijalni štetni učinci loše osmišljenih propisa na izvedbu MSP -a ukazuju kako donositelji politika

moraju posvetiti posebnu pozornost poboljšavanju zakonodavne okoline za MSP -e. Kako MSP-i često

imaju veće troškove ispunjavanja ciljeva propisa (izraženo kao udio u ukupnom prometu) u odnosu na

velika poduzeća, dobra praksa PUP-a/PEU-a posvećuje posebnu pozornost potencijalnim koristima i

troškovima propisa na sektor MSP-a. Sve veći broj zemalja članica Europske unije (EU) u svoja

zakonodavstva uključuju posebne odredbe o procjeni vjerojatnih učinaka propisa na MSP -e, posebice

mikro poduzeća, gdje su vjerojatni negativni i pozitivni učinci predloženoga propisa na sektor MSP -a

prikazani odvojeno od sveukupne procjene koristi i troškova. Ovaj pristup se često naziva „MSP test“.13

2.4 Metodologija PEU-a na MSP-e

„MSP test“ je uklopljen u metodologiju PEU-a razmatranjem istih problema i skupina pitanja (Tablice 1-4)

s posebnim naglaskom na sektor(e) MSP-a koji će biti zahvaćeni učincima propisa. Uobičajeno, MSP-i će

biti dio sektora analiziranih općenitije kao dio PEU, ali mogući su neizravni učinci na MSP -e u drugim

sektorima. Posebna pozornost trebala bi biti posvećena vjerojatnim učincima na mikro poduzeća. Ključna

pitanja za „MSP test“ navedena su u Tablici 5.

Tablica 5: Ključna pitanja „MSP testa“

Opis sektora MSP-a

Hoće li propis utjecati na sektor MSP-a?

Koji dijelovi sektora MSP-a će biti zahvaćeni?

Koje su glavne ekonomske karakteristike zahvaćenih dijelova sektora MSP -a?

Hoće li biti učinaka na podsektor mikro poduzeća?

13 Dodatak 3 raspravlja o iskustvima i primjeni uvođenja manje opterećujućih propisa za MSP-e kao cilju PUP-a u Velikoj Britani ji , Es toni ji i Europskoj komis i ji .




18

Učinak na ekonomsku izvedbu MSP-a

Koji je vjerojatni učinak na zaposlenost?

Koji je vjerojatni učinak na proizvodnju?

Koji je vjerojatni učinak na produktivnost?

Koji je vjerojatni učinak na ulaganja?

Učinak tereta troškova propisa na MSP-e

Koji je vjerojatni učinak na administrativne troškove MSP -a?

Koji je vjerojatni učinak na troškove MSP-a nastale ostvarivanjem ciljeva propisa?

Koji je vjerojatni učinak na sveukupni teret troškova propisa za MSP -e?

Učinak na konkurentnost MSP-a

Koji je vjerojatni učinak na izvoz i uvoz?

Koji je vjerojatni učinak na pril jev stranih ulaganja?

Koji je vjerojatni učinak na mogućnost ulaska na tržište i prepreke ulasku na tržište?

Učinak na sektor mikro poduzeća

Hoće li isključivanje sektora mikro poduzeća značajno smanjiti potencijalne koristi koje bi nastale provedbom

propisa?

Hoće li potencijalne koristi biti veće od potencijalnih troškova za sektor mikro poduzeća ?

Rezultati analize PEU na području MSP-a koriste se kako bi informirali stvaratelje propisa o načinu

smanjivanja ili potpunog uklanjanja tereta troškova predloženog propisa za MSP -e, a posebice sektor

mikro poduzeća.




19

3. PRIMJENA PEU NA PODRUČJU MSP-a U MINPO-u

3.1 PUP u Republici Hrvatskoj

Osnovne značajke sustava PUP-a u Hrvatskoj su:

UZVRH je odgovoran za cjeloviti sustav PUP-a;

Zakon o PUP-u14 je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine;

Uredba o provedbi postupka PUP-a15 je stupila na snagu 23. lipnja 2012. godine;

Strategija procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine i Akcijski plan procjene

učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine, Vlada Republike Hrvatske usvojila je

odlukom od 20. prosinca 2012. godine 16;

Tri priručnika Smjernice za PUP su izrađena za i) UZVRH ii) državne službenike i iii) dionike, javnost i

zainteresiranu javnost17;

MINPO je osnovan kao ministarstvo odgovorno za MSP-e, uključujući PEU na području MSP-a

(2013).

Zakon i Uredba o provedbi postupka PUP-a uspostavljaju konstrukciju cijeloga sustava PUP-a18:

PUP je obavezan za jedan dio Vladinog Godišnjeg plana normativnih aktivnosti (normativne

aktivnosti povezane s propisima koji bi trebali imati značajan učinak);

Definirane su četiri vrste procjene učinaka (PU): fiskalnih, ekonomskih, socijalnih i učinaka na

okoliš;

UZVRH koordinira provedbu Strategije, Akcijskog plana i Smjernica za PUP;

UZVRH je odgovoran za izgradnju kapaciteta državnih službenika vezano za PUP;

UZVRH nadgleda pojedinačne prethodne procjene učinaka (PPU) kao i Iskaze o PUP-u (definirana

dva predloška);

Svaki stručni nositelj izrade propisa mora imenovati koordinatora za PUP;

Stručni nositelji izrade propisa mogu (ali ne moraju) ustrojiti odjel za PUP;

Koordinator PUP-a koordinira izradu PPU-a i Iskaza o PUP-u s inicijatorima izrade propisa;

Teze o sadržaju propisa uključuju definiciju problema i osnovni način njegovog rješavanja;

Prethodna procjena pruža detaljniji uvid u problem; najznačajnije fiskalne, ekonomske, okolišne i

socijalne učinke; te prijedlog normativnog rješenja problema;

Iskaz o PUP-u uključuje analizu trenutne situacije, mogućnosti politika (najmanje dvije normativne i

dvije nenormativne mogućnosti, jedna od normativnih mogućnosti mora biti ona koja je navedena

u prethodnoj procjeni), pozitivne i negativne učinke te fiskalni učinak;

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza je obavezno, uključujući objavu na internetskoj stranici

stručnog nositelja izrade propisa u trajanju od najmanje 30 dana;

Nadležna tijela19 moraju dostaviti svoja mišljenja na Nacrt prijedloga iskaza unutar 15 radnih dana

od zaprimanja nacrta;

14 „Narodne novine“, broj 90/11 15

„Narodne novine“, broj 66/12 16 "Narodne novine", broj 146/12 17 Twinning projekt UZVRH, lipanj 2012 18 Pravni okvir za primjenu PUP-a te usvajanje propisa u redovnoj proceduri i svi propisi povezani s ovim područjem navedeni su u Dodatku 7. Hodogrami svih procesa prikazani su u Dodatku 10.




20

Javna rasprava može trajati između 15 i 30 dana, tijekom ovoga razdoblja obavezno je bar jedno

predstavljanje prijedloga iskaza i propisa (javna prezentacija, okrugli stol i sl.);

Mjerodavna20 i nadležna tijela moraju dostaviti svoja mišljenja o Iskazu unutar 15 radnih dana od

njegovog primitka;

Stručni nositelj mora objaviti rezultate savjetovanja, javne rasprave i svih ostalih događanja;

odnosno, stručni nositelj mora odgovoriti na sva postavljena pitanja i odgovore objaviti na svojoj

internetskoj stranici;

Iskaz je konačan kada mjerodavna i nadležna tijela daju pozitivno mišljenje i UZVRH ga odobri .

Nakon zaprimanja pozitivnih mišljenja nadležnih tijela i odobrenja UZVRH-a stručni nositelj

predstavlja Konačnu izjavu PUP-a i prijedlog propisa Vladi RH.

Zakon, uredba i smjernice ne daju jasna uputstva vezana za PEU ili bilo koji drugi oblik procjene učinaka .

Odgovornost za područje PEU je raspodijeljena između više nadležnih tijela, a neka od njih su:

Ministarstvo gospodarstva (MINGO): usredotočenost na PEU na razini cijeloga gospodarstva

uključujući velika poduzeća i/ili poduzeća u državnom vlasništvu ;

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS): usredotočenost na PEU na razini cijeloga tržišta rada;

Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO): usredotočenost na PEU na području MSP-a, obrta i

zadruga;

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN): usredotočenost na moguće narušavanje tržišnog

natjecanja.

3.2 Izrada prethodne procjene učinaka propisa (PPUP)

Stručni nositelji izrade propisa moraju izraditi Prijedlog plana propisa21 koji sadrži prijedloge propisa

predloženih za usvajanje u sljedećoj proračunskoj godini. Teze o sadržaju propisa moraju biti izrađene za

svaki prijedlog propisa, a nakon toga i prethodne procjene učinaka (PPUP).

Nakon izrade PPUP-a stručni nositelj priprema Nacrt prijedloga plana propisa kojega potom objavljuje na

svojoj internetskoj stranici s ciljem informiranja javnosti u trajanju od najmanje 15 dana, u razdoblju od

01. do 30 rujna. Koordinator PUP-a može objaviti i kontakt podatke za odgovore i zamoliti komentare

javnosti tijekom ovoga razdoblja. Nacrt prijedloga plana propisa može biti ažuriran nakon razmatranja

pristiglih komentara dionika. Stručni nositelj ažurirani Prijedlog plana propisa šalje UZVRH koji daje svoje

mišljenje i odobrava ga. Analizirajući Prijedlog plana propisa UZVRH provjerava i Teze o sadržaju propisa

te PPUP-e, a ukoliko primjeti nedostatke ima mogućnost poslati sve dokumente stručnom nositelju na

dodatnu doradu. UZVRH je zadužen za spajanje pojedinačnih Prijedloga plana propisa u Godišnji plan

normativnih aktivnosti; dokument koji objedinjuje sve propise koja stručni nositelji izrade propisa

planiraju predložiti za usvajanje u sljedećoj godini. Ovaj dokument se šalje Vladi koja ga mora odobriti .

19 Nadležna ti jela su sva ti jela državne uprave ovlaštena za davanje mišljenja vezano za speci fične di jelove procjene učinaka

propisa – na području gospodarstva, zdravstva i socijalne skrbi, zaštite okoliša i financija. Popis svih nadležnih ti jela na lazi se u Dodatku 8. 20

Mjerodavna tijela su ti jela specijalizirana za određena područja, a njihovo mišljenje se traži u specifičnim slučajevima (ako za to postoji potreba) kada stručni nositelj procijeni kako je potrebno miš l jenje nekoga speci ja l i zi ranoga za određeno područje , odnosno kako ne postoje dovol jni kapaci teti unutar državne uprave za davanje miš l jenja . 21 Definicija svih specifičnih i zraza korištenih u procesu PUP-a nalazi se u Dodatku 8 i 9. Hodogrami svih procesa prikazani su u Dodatku 10.




21

Svaki stručni nositelj mora pripremiti prethodnu procjenu za sve propise čije usvajanje predlažu u

sljedećoj godini ispunjavanjem obrazaca Teza o sadržaju propisa i PPUP-a (Dodatak 1). Nakon

ispunjavanja ova dva obrasca stručni nositelj mora odlučiti hoće li prijedlog propisa nastaviti postupak

PUP-a, odnosno je li za pojedini propis potrebna priprema Iskaza o PUP-u. Ako prethodna procjena

učinaka propisa pokaže kako će predloženi propis imati značajne učinke nastavlja se sa PUP -om

ispunjavanjem Iskaza o PUP-u. Prijedlog propisa imat će značajne učinke kada je odgovor na najmanje dva

pitanja u Obrascu prethodne procjene (Dodatak 1) potvrdan (DA). Kriterij dva pozitivna odgovora odnosi

se na pitanja u obrascu označena brojevima od 8 do 12. Iznimku od ovoga pravila su ekonomski učinci

(pitanje 7 u Obrascu). Slučaj značajnih ekonomskih učinaka dovoljan je razlog za pokretanje detaljne PUP i

ispunjavanje Iskaza.

Peto poglavlje predstavlja studiju slučaja koja pokazuje kako je potrebno pripremiti PPUP.

3.3 Priprema Iskaza o PUP-u

PUP se provodi za prijedloge propisa u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za koje je PPUP-om

procijenjeno kako će imati značajne učinke i radi toga zahtjevaju daljnju analizu koja uključuje pripremu

Iskaza o PUP-u korištenjem odgovarajućeg obrasca (Dodatak 2).

Stručni nositelj izrade propisa odgovoran je za izradu Iskaza. Nacrt prijedloga iskaza je dostupan za

savjetovanje u trajanju od najmanje 30 dana, nakon toga je ažuriran i započinje izrada prijedloga nacrta

propisa. Prijedlog nacrta propisa i Prijedlog Iskaza o PUP-u koji su dostupni za javnu raspravu u trajanju od

15-30 dana. Potrebno je naglasiti kako odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama22 produžavaju

ovaj rok na 30 dana. Nakon završetka savjetovanja stručni nositelj ažurira Prijedlog iskaza i Prijedlog

nacrta propisa. Ažurirani dokumenti šalju se na mišljenje mjerodavnim i nadležnim tijelima te UZVRH.

Nadležna tijela su središnja tijela državne uprave zadužena za sljedeća područja: ekonomiju, zdravlje i

socijalnu skrb, zaštitu okoliša i financije .23

Konačne inačice prijedloga propisa i Izjave o PUP-u stručni nositelj upućuje Vladi na usvajanje, a nakon

toga propis nastavlja u Sabor. Dokumenti se smatraju konačnima kada stručni nositelj dobije pozitivna

mišljenja svih mjerodavnih i nadležnih tijela i suglasnost UZVRH.

3.4 PUP i sektor MSP-a u Republici Hrvatskoj

Sektor MSP-a u Hrvatskoj zapošljava 64.2% ukupne radne snage i stvara 54.6% ukupne dodane

vrijednosti.24 Za razliku od toga, velikih poduzeća je manje od 600, ali zapošljavaju 35.8% ukupnog broja

zaposlenih i stvaraju 45.4% ukupne dodane vrijednosti. Veličina poduzeća koja dominira su mikro

poduzeća i čine 91% MSP-a, 38% zaposlenosti i 31% dodane vrijednosti MSP-a. Nacionalna strategija

22 „Narodne novine“, broj 25/13 23 Sva nadležna ti jela u Republ ici Hrvatskoj navedena su u Dodatku 8. 24 Podaci za 2011. godinu; Izvor: Projekt „Poboljšavanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini“; Izvješće hrvatskog Opservatori ja MSP-a, 2013.




22

razvoja MSP-a 2013-2020 usmjerena je na povećanje konkurentnosti MSP-a provedbom pet strateških

mjera uključujući poboljšanje poslovne okoline .25

Javna politika usmjerena na poslovnu okolinu MSP-a posebice se usredotočuje na smanjivanje tereta

propisa. MSP-i su vjerojatno suočeni s neravnomjerno visokim troškovima ispunjavanja odredbi propisa i

radi toga je važno posvetiti posebnu pozornost potencijalnom teretu koji bi novi propisi mogli

predstavljati MSP-ima.26

Važno je primijeniti PUP na način da u obzir uzima vjerojatne učinke prijedloga propisa na MSP -e, a

posebice mikro poduzeća, što može biti učinjeno uvođenjem „MSP testa“ koji vrlo strogo procijenjuje

trošak koji će nastati za sektor MSP-a, a ti rezultati se uzimaju u obzir prilikom pisanja propisa uvođenjem

lakših zahtjeva za MSP-e i omogućujući stvaranje iznimki za mikro poduzeća.

3.5 Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO) i postupak PUP-a

Ministarstvo poduzetništva i obrta uključeno je u postupak PUP-a na sljedeće načine:

Priprema Teza o sadržaju propisa;

Priprema Prethodnih procjena učinaka propisa (PPUP) koje će biti dio Prijedloga plana propisa za

sljedeću godinu;

Priprema Iskaza o PUP-u za propise kod kojih je PPUP pokazala potrebu za detaljnom procjenom

učinaka;

Davanje mišljenja o vjerojatnim učincima, posebice vezano za sektor MSP-a, za Iskaze o PUP-u

ostalih stručnih nositelja izrade propisa.

U izvršavanju ovih zaduženja vezanih za PUP MINPO slijedi Smjernice za državne službenike izrađene

tijekom twinning projekta kojega je tijekom 2012. godine proveo UZVRH. U provedbi ovih općih naputaka

MINPO27 bi trebao posvetiti posebnu pozornost:

Procjeni ekonomskih učinaka;

Procjeni učinaka na sektor MSP-a.

3.5.1 Priprema Teza o sadržaju propisa

Teze o sadržaju propisa predstavljaju kratku izjavu koja se najčešće sastoji od jedne stranice teksta i

objašnjavaju svrhu/cilj prijedloga propisa tj. što se želi postići usvajanjem propisa. Dokument bi isto tako

trebao objasniti koji problem se želi riješiti te objasniti očekivane rezultate koji će proizaći iz provedbe

propisa. Teze o sadržaju propisa su osnova za izradu Prethodne procjene učinaka propisa (PPUP).

25 Osta le sastavnice strategije su: poboljšavanje ekonomske izvedbe (kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, povećanje inovativnosti,

povećanje izvoza, poboljšanjem poslovnih mreža i udruga); poboljšavanje pristupa financijama (š i renjem ponude financi jskih ins trumenata); promocija poduzetništva (potpora novoosnovanim poduzećima, povećanje kapaci teta insti tuci ja za potporu poduzetništvu i njihovu geografsku raspodjelu kako bi doprini jele uravnoteženom regionalnom razvoju); pobol jšavanje poduzetničkih vještina (poboljšavanje upravl jačkih kapaciteta, promocija procesa cjeloživotnog učenja zaposlenika i ukl jučivanje zapos lenika s viš im stupnjem obrazovanja). 26 Teret propisa na MSP-e u Republ ici Hrvatskoj prikazan je u Dodatku 4. 27 Poput Teza sadrža ja propisa , PPUP, Iskaza o PUP-u i davanja miš l jenja .




23

3.5.2 Ispunjavanje obrasca PPUP s naglaskom na PEU na MSP-e

Prethodna procjena učinaka propisa (PPUP) se koristi kako bi detaljnije izložila osnove postavljene u

Tezama o sadržaju propisa. Svrha je ustanoviti iz kojeg razloga je propis potreban i koje učinke provedbe

propisa je moguće očekivati. Smjernice UZVRH sadrže standardni obrazac za PPUP28. Obrazac za PPUP se

nalazi i u Dodatku 1.

U pripremi PPUP MINPO bi pozornost trebao posvetiti ekonomskim učincima na poslovni sektor s

posebnim naglaskom na MSP-e. Odjeljak 7 obrasca za PPU trebalo bi koristiti za sažimanje sveukupnih

ekonomskih učinaka i učinaka na sektor MSP-a.29 Tablica 6 donosi pitanja koja MINPO može koristiti u

ispunjavanju Odjeljka 7 obrasca PPUP. Podaci koje MINPO navodi u Odjeljku 7 bi trebali obrazložiti

odgovor dan na pitanje iz Odjeljka 7 (mogući odgovori su Da ili Ne).

Tablica 6: Pitanja koja MINPO može koristiti pri ispunjavanju Odjeljka 7 obrasca PPUP

7.

Odjeljak/pitanje 7 DA NE

7.1 Hoće li propis imati učinak na gospodarstvo il i neke od njegovih sektora ?

7.2 Hoće li propis utjecati na ekonomsku izvedbu sektora (npr. proizvodnju,

zaposlenost, produktivnost, ulaganja)?

7.3 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove sektoru izazvane ispunjavanjem

odredbi propisa?

7.4 Hoće li propis utjecati na konkurentnost sektora ?

7.5 Hoće li propis utjecati na izvedbu sektora MSP-a?

7.6 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove za MSP-e izazvane ispunjavanjem

odredbi propisa?

7.7 Hoće li propis utjecati na konkurentnost MSP-a?

7.8 Hoće li propis imati značajan učinak na mikro poduzeća ?

3.5.3 Ispunjavanje Iskaza o PUP-u s naglaskom na PEU na MSP-e

Ako PPUP utvrdi kako će predloženi propis imati značajne ekonomske učinke ili se pokaže kako će

prijedlog propisa imati značajne učinke na najmanje dva od ostalih razmatranih područja (značajni

socijalni, okolišni ili fiskalni učinci), prijedlog propisa zahtjeva detaljnu procjenu i potrebna je izrada Iskaza

o PUP-u.

Primjena PEU kao dijela Iskaza o PUP-u uključuje procjenu ekonomskih troškova i koristi različitih

predloženih mogućnosti poput različitih načina ostvarivanja ciljeva propisa i potrebno je izložiti rezultate

svake od predloženih mogućnosti. Ekonomske koristi i troškovi trebali bi biti izloženi zasebno za četiri

osnovna pokazatelja ekonomskih učinaka: proizvodnju, zaposlenost, ulaganja i produktivnost .

Detaljnost i količina kvantificiranih podataka u Iskazu o PUP-u trebali bi biti veći nego u obrascu PPUP.

Sredstva uložena za analizu trebala bi biti povezana s važnošću problema kojega se pokušava riješiti

28 Obrazac je definiran u Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa; „Narodne novine“, broj 66/12 29 U skladu s Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12). Odjel jak 4 Uredbe nas lovljen je „Očekivani učinci na specifično područje gospodarstva i gospodarstvo u cjelini“. Članak 4 također određuje kako bi očekivani ekonomski učinci trebal i bi ti razmotreni za mikro, male, s rednje vel ike i vel ike gospodarske subjekte.




24

propisom, ali čak i u slučaju manje važnosti Iskaz PUP-a mora donositeljima politika dati dovoljnu količinu

podataka i dokaza kako bi bilo moguće utvrditi „odgovara li prijedlog svojoj namjeni“.

Rezultati analize PEU na MSP-e trebali bi biti prikazani u Odjeljku 4 Iskaza o PUP-u.30

Tablica 7 predstavlja strukturu koju bi MINPO trebao slijediti u ispunjavanju Odjeljka 4 Iskaza o PUP-u.

Tablica 7: Struktura koju bi MINPO trebao slijediti u ispunjavanju Odjeljka 4 Iskaza o PUP-u

Mogućnost 1

Opis sektora na koje će propis utjecati

Sektor/industrija na koju će propis utjecati

Struktura tržišta

Zapošljavanje

Nedavna/trenutna ekonomska izvedba

Učinak na ekonomsku izvedbu zahvaćenih sektora

Učinak na proizvodnju

Učinak na zaposlenost

Učinak na ulaganja Učinak na produktivnost

Učinak na teret ispunjavanja propisa u zahvaćenim sektorima

Učinak na administrativne troškove poduzeća

Učinak na troškove ispunjavanja cil jeva propisa za poduzeća

Učinak na sveukupni teret ispunjavanja propisa

Učinak na konkurentnost zahvaćenih sektora

Učinak na izvoz i uvoz

Učinak na pril jev stranih ulaganja

Učinak na tržišno natjecanje

Učinak na MSP-e

Ekonomska izvedba Opis sektora na koji će propis utjecati

Ekonomska izvedba

Teret propisa

Konkurentnost

Podsektor mikro poduzeća

Mogućnost 2

Ista struktura kao u slučaju mogućnosti 1.

Mogućnost 3


30 Obrazac je definiran Uredbom o provedbi pos tupka procjene učinaka propisa , „Narodne novine“, broj 66/12. Odjel jak 4 također zahtijeva ispunjavanje podataka o vjerojatnim učincima na okoliš te socijalnim učincima; koji nisu obuhvaćeni anal i zom PEU na MSP-e.




25

3.5.4 Mišljenje nadležnog tijela

MINPO je tijelo nadležno za davanje mišljenja vezano za Iskaze o PUP-u koje su pripremili drugi stručni

nositelji u slučajevima kada Iskazi o PUP-u sadrže potencijalne učinke na sektor MSP-a. U davanju

mišljenja na Iskaze o PUP-u ostalih stručnih nositelja MINPO bi svoje komentare trebao usredotočiti na

sljedeće teme:

Učinak na ekonomsku izvedbu MSP-a;

Učinak troškova propisa na MSP-e;

Učinak na konkurentnost MSP-a;

Učinak na podsektor mikro poduzeća.




26

4. SAVJETOVANJE O PEU NA MSP-e

Procjena ekonomskih koristi i troškova uključuje prikupljanje, analizu i predstavljanje relevantnih

kvantitativnih i kvalitativnih dokaza. Važan izvor informacija bit će rezultati procesa savjetovanja s

dionicima i ostalim zainteresiranim stranama, a svatko od njih može pružiti korisne informacije i poglede

na mogući učinak propisa o kojem se raspravlja. Ovo je poznato kao proces savjetovanja .31

4.1 Savjetovanje i PUP

Pregled sustava PUP-a širom svijeta pokazuje kako je savjetovanje sastavni dio i ključni čimbenik

učinkovitog sustava PUP-a. Razloge za to nije teško utvrditi. Proces savjetovanja je ključan za razvoj

povjerenja u izvedivost prijedloga propisa u kombinaciji sa osiguranjem kako su različite mogućnosti

ispravno razmotrene, ne samo od strane stručnih nositelja i nadležnih tijela, nego i od strane onih na koje

će utjecati razmatrana pitanja.

Po pitanju savjetovanja, smjernice za PUP daju velik broj uobičajeni h savjeta:

U sklopu PUP-a je nužno da stručni nositelji obavezno pokažu kako su savjetovanja s

dionicima/skupinama na koje problem utječe provedena vezano za definiranje problema, ostvarive

mogućnosti rješenja problema i vjerojatne učinke provedbe tih mogućnosti;

Obuhvat prijedloga, u smislu skupina na koje će vjerojatno utjecati, uobičajeno određuje s kim se i

kako savjetovati. Drugim riječima, proces savjetovanja trebao bi biti sveobuhvatniji ako prijedlog

ima značajniji učinak, a očekivane posljedice su dalekosežnije;

Proces savjetovanja morao bi početi u što ranijoj fazi. Dakle, ako postoji sustav PUP -a podijeljen na

dvije faze (tj. prethodna i detaljna procjena), ovo podrazumijeva kako obje faze zaht ijevaju

provedbu savjetovanja;

Kako bi se omogućilo dobivanje kvalitetnih povratnih informacija, važno je osigurati jasno, sažeto i

široko dostupno savjetovanje;

Savjetovanje se u svojoj osnovi zasniva na traženju komentara, pogleda i povratnih informacija.

Međutim, ključni dio procesa je nužnost odgovora javnih institucija (tj. davanje odgovora) na

primljena pitanja i prijedloge te odgovor kako je (ili nije) proces savjetovanja utjecao na

zakon/propis;

Ključni čimbenik u cijelom procesu je omogućiti dionicima dovoljno vremena za raspravu i odgovor

o prijedlozima propisa. Europska komisija preporučuje trajanje savjetovanja od 12 tjedana, a

najmanje 8 tjedana;

Konačno, opće je poznato kako je potrebno određeno vrijeme za upoznavanje s procesom

savjetovanja u PUP-u. Radi toga je bitno da stručni nositelji imenuju koordinatora za PUP koji bi bio

zadužen za provedbu cijeloga procesa savjetovanja u PUP-u i za nadzor, procjenu te, kroz određeno

vrijeme, poboljšavanje učinkovitosti savjetovanja u PUP-u.

31 Drugi izvor dokaza bit će empirijski i s tatistički podaci o općim svojstvima i izvedbi sektora na koje će propis vjerojatno utjecati .

U ovome kontekstu projekt BIZimpact II će i zraditi bazu podataka za PEU na MSP-e koja će sadržavati najrelevantni je i na jnovi je

podatke dostupne u Hrvatskoj. Često će biti moguće prikupiti korisne informacije pregledom iskustava drugih zemalja koje su s e

suoči le s i s tim problemom.




27

Navedeno predstavlja skupinu osnovnih načela vezanih za savjetovanje u PUP-u, a moguće ih je spojiti s

ostalim načelima, poput načela Europske komisije vezanima za savjetovanje u PUP-u koja su prikazana u

tablici ispod.

Tablica 8: Minimalni standardi Europske komisije za provedbu savjetovanja u PUP-u

Primjena minimalnih standarda u procesu savjetovanja koje preporučuje Europska komisija:

U savjetovanju koristite dokumente koji su jasni, dosljedni i uključuju sve potrebne informacije ;

Savjetujte se sa svim relevantnim ciljanim skupinama ;

Osigurajte dovoljan publ icitet i alate prilagodite cil janim skupinama;

Ostavite dovoljno vremena za sudjelovanje (8 do 12 tjedana za savjetovanje i 20 dana za sastanke);

Objavite potvrdu primitka upita i odgovorite na njih, skupno il i na svaki zasebno (na internetskoj stranici

unutar 15 radnih dana).

Izvor: EC, Dodatak III: Dodaci smjernicama za procjenu učinaka, 2009., str.14-15

U ovome kontekstu, Priručnik za procjenu učinaka koji je izrađen u sklopu prvoga dijela projekta

BIZimpact i danas je jednako relevantan po pitanju savjetovanja kao što je bio i u trenutku objavljivanja.

Tablica ispod prikazuje ključna načela učinkovitog procesa savjetovanja ažurirana u skladu s aktualnim

načelima i događanjima na ovome području32.

Tablica 9: Ključna načela za učinkovit proces savjetovanja

1. Prije započinjanja procesa dobro se pripremite.

Koje metode savjetovanja će biti korištene? Kako će biti identificirani dionici koji će sudjelovati? Koja sredstva

su potrebna? Kako će raspored savjetovanja biti povezan s ciklusom donošenja pol itika/PUP-a?

2. Tijekom razvoja politika započnite što ranije kako biste dionicima i javnosti ostavil i dovoljno vremena za

raspravu i pregled početnih ideja i što ranije odgovorite o planovima vezanima za procjenu učinaka.

3. Savjetovanje nije jednokratno događanje, nego dinamičan proces koji uključuje nekoliko koraka. Ne postoji

jedno rješenje koje odgovara načinu provedbe svakoga savjetovanja, ali određene minimalne standarde

potrebno je primjenjivati dosljedno.

4. Identificirajte i uključite različite dionike.

Pojam dionika odnosi se na organizaciju, poduzeće il i individualnu osobu koja ima interes (i l i „udio“) vezan za

pitanje o kojem se donosi odluka. Savjetovanje rijetko uključuje jedinstvenu skupinu (kao što pojam „opća

javnost“ sugerira), a najčešće su to različite osobe/organizacije koji će imati širok spektar različitih pogleda i

interesa.

Važno je identificirati relevantne zainteresirane strane i one na koje će donošenje politika utjecati. Ove

skupine bi trebalo kontaktirati i uključiti u razgovor što ranije tijekom procesa osmišljavanja politika.

Kada je moguće, neformalno savjetovanje s tim dionicima trebalo bi provesti prije službenog savjetovanja.

Ovo neće samo dovesti do bolje provedbe službenog savjetovanja, nego će osigurati rano uključivanje dio nika

i njihovo bolje razumijevanje politike o kojoj se raspravlja.

5. Objavljujte savjetovanje učinkovito osiguravajući dionicima dovoljno vremena kako bi mogli doprinijeti

savjetovanju.

32 Vidi: “Pregled javno-privatnog dijaloga i preporuke“ te „Organiziranje savjetovanja za procjenu ekonomskih učinaka na MSP-e“, BIZimpact II , 2014




28

6. Odaberite najprikladnije metode savjetovanja.

Odbori za savjetovanje/stručne skupine/radionice/okrugli stolovi/ad hoc sastanci, itd.;

Savjetovanja u pisanom obliku;

Otvorene rasprave/javni sastanci /regionalne prezentacije;

Savjetovanje u elektroničkom obliku;

Upitnici /rasprave fokusnih skupina, itd.

7. Budite jasni u vezi prijedloga politike za koje tražite mišljenje.

8. Postavite krajnji rok za dostavu pisanih odgovora, ali ostavite dovoljno vremena dionicima za odgovor.

9. Odgovore analizirajte pažljivo i bez predrasuda razlikujući dokaze i mišljenja i pazite pril ikom donošenja

zaključaka zasnovanih na malom broju odgovora il i uskoj skupini interesa.

Posebnu pozornost će možda biti potrebno dati predstavničkim tijelima poput poslovnih organizacija,

sindikata, dobrovoljnih i potrošačkih skupina te ostalih organi zacija koje zastupaju skupine na koje će

politika/propis posebice utjecati.

Kako biste osigurali ispravno analiziranje odgovora, važno je razumjeti koga različita tijela zastupaju te koje su

metode koristil i kako bi uvrstil i mišljenja članova u svoj odgovor.

10. Potvrdite prijem pitanja te odgovorite brzo i sveobuhvatno. Dionicima osigurajte pristup izvješću s

individualnim i/il i skupnim odgovorima. U izvješću predstavite različita mišljenja i njihov utjecaj (jesu li

prihvaćena il i ne).

Izvor: Zasnovano na Priručniku za procjenu učinaka, BIZimpact I, 2009.

4.2 Savjetovanje u hrvatskom sustavu PUP-a

Čak i prije donošenja zakona i uredbe o PUP-u u Hrvatskoj bilo je jasno kako jedan od ključnih ciljeva

sustava PUP-a povećanje transparentnosti otvaranjem ovoga procesa dionicima, zainteresiranim

stranama i javnosti općenito. Navedeno je vidljivo iz prikaza aktivnosti prvoga dijela projekta BIZimpact i

Priručnika za procjenu učinaka koji je objavljen 2009. godine (tablica ispod).

Tablica 10: Savjetovanje i PUP

Savjetovanje je ključni dio donošenja politika kao i procjene učinaka. Ono uključuje prikupljanje pogleda i mišljenja

relevantnih i zainteresiranih strana unutar i izvan državne uprave vezano za predloženu politiku (…) Učinkovito

savjetovanje ključni je dio procesa donošenja politika zasnovanoga na dokazima. Ono pomaže u donošenju boljih

odluka jer pruža informacije i dokaze o mogućim učincima različitih predloženih politika. Također pridonosi

otvorenijem upravljanju povećavajući transparentnost i odgovornost Vlade. Specifičnije, savjetovanje može:

Pružiti širi izbor informacija, pogleda i mogućih rješenja te poboljšati kakvoću donesenih odluka ;

Upozoriti donositelje politika na sve moguće razloge za zabrinutost i probleme koji možda nisu obuhvaćeni na

osnovu trenutno dostupnih dokaza;

Pomoći u nadzoru izvedbe postojećih politika i utvrditi postoji l i potrba za njihovom izmjenom;

Njegovati radno partnerstvo između različitih skupina dionika i Vlade definiranjem problema i potragom za

njihovim rješenjima ;

Simbolizirati predanost Vlade u slušanju javnosti i skupina dionika pril ikom izrade poli tika;

Pomoći u izgradnji povjerenja javnosti u Vladu i legitimnost postignutih odluka .

Izvor: MINGORP, Priručnik za procjenu učinaka , 2009




29

„Smjernice za dionike, javnost i zainteresiranu javnost“ pripremio je Ured za zakonodavstvo Republike

Hrvatske kako bi objasnio područje savjetovanja. Smjernice naglašavaju:

“Jedan od ciljeva PUP-a je povećati transparentnost otvaranjem procesa PUP-a dionicima, zainteresiranoj

javnosti i javnosti općenito. Strane koje nisu dio državne uprave, a propisi će utjecati na njih, trebale bi

imati pravo sudjelovati u procesu usvajanja propisa.”

„Smjernice za dionike, javnost i zainteresiranu javnost“ te „Smjernice zadržavne službenike“ predstavljaju

glavnu odrednicu za MINPO i dionike. Smjernice obuhvaćaju sljedeće teme:

Što je PUP;

Zakonodavni okvir za PUP;

Kako se uključiti u proces PUP-a;

Kako sudjelovati u procesu PUP-a;

Kako povećati svoj utjecaj u procesu PUP-a.

Smjernice UZVRH-a naglašavaju tri mogućnosti kada se javnost može uključiti u proces PUP-a, kao što je

ilustrirano u prikazu ispod.

Prikaz 1: Mogućnosti za sudjelovanje javnosti u procesu PUP-a

Iz navedenoga je vidljivo kako je savjetovanje ugrađeno u sustav PUP -a u Hrvatskoj. Smjernice objašnjavaju tri osnovna stupnja, uključujući preporučeno trajanje za svaki od njih. Međutim, potrebno je naglasiti kako preporučeni broj dana nije i najveći dozvoljeni. Preporuka definira samo minimalni broj dana za provedbu savjetovanja, ali svaki stručni nositelj može produžiti ovo razdoblje ako to smatra potrebnim. Nadalje, primjena PUP-a u Hrvatskoj je tek u svojim začecima. Iako su tri prilike za uključivanje javnosti definirane u Smjernicama dobra osnova za daljnja poboljšanja, potrebno je primjetiti neka pitanja: Prije svega, brojna pitanja vezana su za Prijedlog plana propisa. Savjetovanje o ovome dokumentu trebalo bi trajati minimalno 15 dana u razdoblju između 1. i 30. rujna na internetskim stranicama stručnog nositelja. U ovom trenutku iz pogleda na stranice UZVRH-a33 očito je kako su 24 stručna nositelja planirala promjene u zakonodavstvu tijekom sljedeće godine. Od ov ih 24 stručna nositelja čak njih 16 svoj

33 http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_zakonodavstvo/novosti_i_dogadanja/prijedlozi_plana_propisa_za_2014_godinu

Informiranje o Prijedlogu

plana propisa

Savjetovanje o nacrtu

prijedloga Iskaza o PUP-u

Javna rasprava o prijedlogu

Iskaza o PUP-u i nacrtu

prijedloga propisa

1. mogućnost 2. mogućnost 3. mogućnost

Minimalno 15 dana Minimalno 30 dana 15-30 dana

http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_zakonodavstvo/novosti_i_dogadanja/prijedlozi_plana_propisa_za_2014_godinu




30

plan je objavilo nakon zakonom propisanog roka. Stručni nositelji moraju objaviti samo naslov propisa i tromjesečje u kojem planiraju izradu propisa te odvojiti planirane propise na dvije liste – listu propisa čija bi izrada trebala nastaviti u redovnom postupku i listu propisa za koje je potrebna detaljna PUP. Nadalje, kako je ovaj korak definiran kao korak koji se provodi „radi informiranja javnosti“34, stručni nositelji nemaju zakonsku obvezu objaviti kontakt podatke za primanje povratnih informacija; a ako odluče objaviti kontakt podatke, nemaju obvezu prihvatiti niti jedan prijedlog, niti odgovoriti osobi koja ga je poslala. Radi navedenoga, ovaj priručnik pruža specifičnije smjernice za MINPO, posebice za područje PEU na MSP-e. Kao drugo, Smjernice ne govore o prethodnoj procjeni učinaka. Načela dobre prakse sugeriraju kako bi savjetovanje trebalo provoditi kroz cijeli proces PUP-a. Doista, dokazano je kako je primjena savjetovanja najučinkovitija kada započinje prije izrade prethodne procjene učinaka (tj. kada su sve mogućnosti još uvijek u razmatranju, umjesto kada predložena mogućnost već postoji (u vidu prethodne procjene učinaka) ili izrade Iskaza o PUP-u (kada se proces već bliži kraju i počinje se sa izradom propisa). Ovaj priručnik pruža smjernice vezane za ovo pitanje, posebice za područje PEU na MSP-e. Kao treće, svaki stručni nositelj može provesti aktivnosti vezane za savjetovanje o PUP -u koje su „iznad i preko“ minimalnih zahtjeva koje definira zakon i preporučuje UZVRH u Smjernicama i navedeno bi trebalo biti dobra praksa. Čini se kako će svi stručni nositelji morati povećati mogućnosti za savjetovanje u barem posljednje dvije prilike za savjetovanje na minimalno 30 dana kako bi se uskladili s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama35. Nadalje, ovo razdoblje bi teoretski moglo biti produženo na 8-12 tjedana kako bi se udovoljilo odredbama o savjetovanju Europske komisije (EC, 2012). Ovaj priručnik pruža smjernice vezane za ovo pitanje, posebice za područje PEU na MSP-e. Kao četvrto, čini se kako trenutno značajan dio zakonodavstva nije obuhvaćen sustavom PUP -a i savjetovanja. Drugim riječima, kako se usvajanje odvija prema hitnom postupku (što je ranije uobičajeno bilo povezano s procesom pristupanja EU), stručni nositelji samo izrađuju Teze i prethodnu procjenu učinaka, ali savjetovanje ne provode. Ovaj priručnik pruža smjernice vezane za ovo pitanje, posebice za područje PEU na MSP-e. Potrebno je naglasiti kako i UZVRH uviđa ovaj problem i u svom Izvješću o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti za 2013. godinu preporučuje provedbu prethodne procjene te objavu Obrasca prethodne procjene i Teza o sadržaju propisa na internetskim stranicama stručnog nositelja. Kao peto, Smjernice UZVRH-a raspravljaju o dva dodatna procesa – vezano za savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o PUP-u (30 dana) i javnoj raspravi o Prijedlogu iskaza o PUP-u te Nacrtu prijedloga propisa (15-30 dana). Kako MINPO do sada nije proveo niti jednu detaljnu procjenu (tj. nije izradio niti jedan Iskaz o PUP-u), a Smjernice UZVRH-a su pomalo nejasne vezano za ovu temu, ovaj priručnik pruža smjernice vezane za ovo pitanje, posebice za područje PEU na MSP-e. Zaključak koji slijedi je kako je potrebno jasnije definirati pet međusobno povezanih tema:

Procedure za izradu Teza o sadržaju propisa, prethodnu procjenu učinaka propisa i Prijedlog plana propisa;

Procedure za propise u redovnom postupku (bez PUP-a); Procedure za Nacrt prijedloga iskaza o PUP-u; Procedure za Prijedlog iskaza o PUP-u i Nacrt prijedloga propisa; Procedure za propise u hitnom postupku (uključujući odredbe EU).

34 Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa; „Narodne novine, broj 66/12, Članak 9. 35 „Narodne novine“, broj 25/13




31

Prije nego se zasebno počnemo baviti svakim od navedenih pitanja, sljedeći odjeljak objašnjava ključne alate koji su dostupni za savjetovanje i koje je moguće koristiti tijekom procesa PEU na MSP-e.

4.3 Alati za savjetovanje na području MSP-a

Svi navedeni alati mogu biti korišteni tijekom procesa PEU na MSP-e. Svaki od alata je objašnjen te je

utvrđena njegova povezanost s procesom PEU na MSP-e.

4.3.1 Internetsko savjetovanje

Internetska stranica MINPO-a uključuje dio posvećen e-savjetovanju koji predstavlja alat za pribavljanje

mišljenja MSP-a. E-savjetovanje ima širi obuhvat od procesa PUP-a, ali njegova vrijednost je posebice

primjetna kao dio procesa PEU na MSP-e. Ono obuhvaća sve inicijative koje utječu na MSP-e, uključujući

sljedeće:

Novi propisi i zakonske odredbe (PUP – prethodna procjena učinaka, Iskaz o PUP-u, itd.);

Nove politike na području MSP-a, strategije, akcijske planove, programe, projekte, itd.

E-savjetovanje je otvoreno svima – javnosti, poslovnim subjektima i organizacijama, udrugama, itd. Alat

za e-savjetovanje pokazuje koja su savjetovanja otvorena, tko je odgovoran za savjetovanje, pruža

mogućnost preuzimanja dokumenata, definirani su rok i načini za predaju odgovora, kako će odgovor biti

obrađen, itd.

Svatko tko želi iznijeti svoje mišljenje vezano za otvoreno savjetovanje može davati komentare,

prijedloge, alternativna rješenja, itd. uz jednostavan postupak registracije. Postoji i mogućnost označiti

slaganje ili neslaganje s već postojećim komentarima ostalih registriranih korisnika.

Nakon isteka roka za zaprimanje odgovora osobe koje su poslale odgovore dobivaju potvrdu primitka, a

nakon definiranoga razdoblja (15 dana) službenik zadužen za savjetovanje odgovara skupnim ili

individualnim odgovorom/odgovorima.

Odgovori na provedeno savjetovanje istaknuti su na internetskoj stranici MINPO-a. Sva zatvorena

savjetovanja dostupna su za pregled, uključujući i odgovore MINPO-a na njih.

E-savjetovanje se koristi za Prijedlog plana propisa, Teze o sadržaju propisa i prethodnu procjenu učinaka,

kao i za stadij izrade Iskaza o PUP-u tijekom procesa PEU na MSP-e.

4.3.2 Aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a

Za razliku od e-savjetovanja aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a namijenjena je isključivo poslovnim

subjektima. Ovo je napravljeno jer općeniti proces e -savjetovanja često ne rezultira dovoljnim brojem

odgovora samih poduzeća.

Aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a obuhvaća sve MSP-e koji su pristali sudjelovati u procesu

savjetovanja s MINPO-om. Sudjelovati mogu samo registrirani MSP-i, a kako je sudjelovanje dobrovoljno,

MSP-i u svakom trenutku mogu odustati od daljnjeg sudjelovanja.




32

Vrijednost aplikacije za istraživanje mišljenja MSP-a je u činjenici da proces savjetovanja može doprijeti do

svih registriranih MSP-a ili se usredotočiti izravno na specifičan podsektor registriranih MSP -a kako bi

MINPO došao do sljedećih podataka:

Korisnost prijedloga;

Troškovi prijedloga;

Koristi prijedloga, itd.

Aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a može biti korištena u oba slučaja – prilikom izrade prethodne

procjene učinaka te prilikom izrade Iskaza o PUP-u tijekom PEU na MSP-e. Odgovore je moguće dobiti

brže i jeftinije u odnosu na standardne načine kvantitativnih/kvalitativnih istraživanja. Međutim,

potrebno je naglasiti kako aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a (poput kvalitativnih metoda) nije

statistički reprezentativan uzorak svih MSP-a u zemlji. Ovo je neizbježno jer je zasnovana na

dobrovoljnom procesu registracije i sudjelovanja, a ne na statistički reprezentativnom uzorku MSP -a.

4.3.3 MSP Forum

Nakon analize i razmatranja koje je proveo projekt BIZimpact II36, MINPO razmatra mogućnost osnivanja

mehanizma za javno-privatni dijalog radnoga naziva MSP Forum. Iako konačna odluka još uvijek nije

donijeta, ova preporuka oslikava jaz na području donošenja politika za MSP -e jer trenutno ne postoji alat

posvećen javno-privatnom dijalogu.

U slučaju osnivanja MSP Foruma, u početku bi bio usredotočen na nacionalne politike, strategije i propise

na području MSP-a. Sastanci bi bili redoviti (na tromjesečnoj osnovi), određivao bi prioritetne potrebe

MSP-a na godišnjoj razini i radio bi preko radnih skupina koje bi koordinirao tajnik MSP Foruma, s ciljem

ostvarivanja napretka sektora MSP-a.

MSP Forum bi radi toga bio iznimno prikladan sa stajališta savjetovanja na području PEU na MSP-e.

4.3.4 Enterprise Europe Network

Sljedeći alat koji je potrebno koristiti za savjetovanje, posebice u kontekstu pitanja vezanih za EU poput

EU odredbi i inicijativa Generalne uprave za poduzeća i industriju, je Europska mreža poduzeća

(Enterprise Europe Network (EEN)) koja je osmišljena kako bi pomogla MSP-ima u iskorištavanju

zajedničkog europskog tržišta na najbolji mogući način. Radom kroz mrežu sastavljenu od preko 600

organizacija članica iz EU i izvan nje, EEN MSP-ima pomaže u razvijanju poslovanja na novim tržištima,

pristup izvorima novih tehnologija te pristup sredstvima i financiranju EU. EEN obuhvaća približno 50

zemalja i uključuje komore trgovine i industrije, tehnološke centre, sveučilišta i razvojne agencije. Na

području Hrvatske njen rad koordinira HGK s predstavništvima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i

Zagrebu (3 podružnice).

U kontekstu novih zakona i propisa, uključujući povratne informacije od dionika, EEN pokušava pomoći

MSP-ima u suočavanju s problemima poslovanja u ostalim zemljama EU, pronalaženju poteškoća u

36 “Pregled javno-privatnog dijaloga i preporuke”, BIZimpact II, 2013




33

ispunjavanju odredbi zakonodavstva EU, itd.; ali usredotočenost EEN je uglavnom vanjska, a ne unutarnja,

vezana za pojedinačnu zemlju. Europska komisija pokušava popraviti zakonodavstvo vezano za MSP -e

tražeći od njih povratne informacije o učincima prijedloga propisa i inicijativa na njihovo poslovanje.

Sastavljajući popis propisa koji utječu na MSP-e EU koristi EEN kako bi se savjetovalo s MSP-ima o

smanjenju administrativnog tereta i pomaže im u najboljem iskorištavanju prilika koje pruža jedinstveno

tržište koristeći sljedeće alate:

Izaslanik MSP-a: pokušava uspostaviti blisku, izravnu vezu između Europske komisije, MSP -a i

njihovih predstavnika. Na ovaj način interesi i potrebe MSP-a mogu biti bolje identificirane u ranom

stadiju i istaknute relevantnim kontakt osobama osiguravajući kako su uzete u razmatranje i kako

će prikladne i učinkovite mjere biti primjenjene te kako će EU i nacionalne politike na području

MSP-a biti prijateljskije, s posebnim naglaskom na sektor obrta, maloga gospodarstva i poj edinačne

trgovce;

Aplikacija za savjetovanje s MSP-ima: organizirana je radi savjetovanja s MSP-ima o nadolazećim EU

propisima i politikama. Partneri EEN-a odabiru prikladne MSP-e, provode istraživanja i daju

rezultate Europskoj komisiji koja ih koristi u pripremi prijedloga novih propisa ili politika;

Mehanizam za povratne informacije od strane MSP-a: partnerima EEN-a omogućuje prikupljanje

pogleda i povratnih informacija od strane MSP-a o širokom rasponu inicijativa politika, akcija,

zakonodavnih pitanja ili programa vezanih za unutrašnje tržište EU. Područja politika uključuju

okoliš, održivost, zapošljavanje i socijalnu zaštitu, potporu inovacijama, oporezivanje i carine te

bolje propise i njihovo pojednostavljivanje.

4.3.5 Ostali načini savjetovanja

Korištenje mnoštva ostalih oblika savjetovanja, uobičajeno fizičke prirode, sastavni je dio procesa PUP -a.

Primjena ostalih oblika je isto tako i neizbježna jer proces savjetovanja mora biti prilagođen

specifičnostima dionika. Obično se koristi kombinacija sljedećih oblika savjetovanja:

Sastanci / radionice / okrugli stolovi / razgovori s dionicima / skupine stručnjaka / savjetodavni

odbori / ad hoc sastanci / brainstorming: pojedinačne osobe ili skupine dionika mogu biti pozvani

kako bi predstavili svoje poglede vezane za pojedinu inicijativu. Ovi načini će vjerojatno posebice

biti korišteni u početnom stupnju kada se još uvijek raspravlja o širokom rasponu različitih

mogućnosti jer je bitno testirati ih te moguće troškove i koristi koje one donose prije ne go što se

posveti dodatno vrijeme i ostala sredstva za izradu Teza i prethodne procjene učinaka ;

Radne skupine: ovaj način može biti proveden uključivanjem javne uprave i relevantnih dionika koji

zastupaju sektor MSP-a. Radne skupine moguće je osnovati tijekom prethodne procjene učinaka, ali

ovaj oblik obično je povezan s Prijedlogom iskaza o PUP-u i Nacrtom prijedloga propisa;

Javni sastanci / otvorena saslušanja / konferencije / regionalne prezentacije: ovaj način moguće

je koristiti šire u procesu savjetovanja, posebice vezano za regionalne prezentacije kako bi osigurali

da će svi širom zemlje imati mogućnost predstaviti svoje poglede na pitanje od nacionalne važnosti;

Kvantitativne metode: mogle bi biti korištene posebice u slučajevima kada će mogući učinci vrlo

vjerojatno biti značajni, a aplikacija za ispitivanje mišljenja MSP-a nije dovoljno statistički robusna

za zasebno korištenje. Ova metoda vjerojatno će biti korištena u stadiju izrade Iskaza o PUP -u;

Kvalitativne metode: razumljivo je kako će se koristiti i ostali oblici savjetovanja poput korištenja

fokusnih skupina. Korištenje kvalitativnih metoda ovisit će o specifičnostima zakonodavne




34

inicijative, dostupnih sredstava, vremenskog roka, itd. Ove metode također će vjerojatno biti

korištene u stadiju izrade Iskaza o PUP-u.

Navedene metode ne predstavljaju potpuni popis mogućnosti za savjetovanje, ali ističu širok spektar

postojećih mogućnosti. Kako ne postoji jedno rješenje koje odgovara svim situacijama, spektar metoda

koje će biti korištene potrebno je odabrati i planirati od slučaja do slučaja.

Ostatak ovoga odjeljka usredotočuje se na smjernice u kontekstu PEU na MSP-e vezano za pet

međusobno povezanih tema:

Procedure za izradu Teza o sadržaju propisa, prethodnu procjenu učinaka propisa i Prijedlog plana

propisa;

Procedure za propise u redovnom postupku (bez PUP-a);

Procedure za Nacrt prijedloga iskaza o PUP-u;

Procedure za Prijedlog iskaza o PUP-u i Nacrt prijedloga propisa;

Procedure za propise u hitnom postupku (uključujući odredbe EU).

4.4 Koraci u izradi Teza o sadržaju propisa i prethodne procjene učinaka propisa

Postojeće smjernice

Smjernice UZVRH-a uočavaju sljedeće karakteristike vezane za savjetovanje u stadiju izrade Teza o

sadržaju propisa i prethodne procjene učinaka propisa:

Javnost mora biti informirana o Prijedlogu plana propisa na internetskoj stranici stručnoga nositelja

kako bi razumjela zakonodavne aktivnosti planirane u nadolazećoj godini ;

Stručni nositelj mora objaviti samo Prijedlog, ali ne i ostale dokumente vezane za njega (tj. Teze i

Obrazac prethodne procjene učinaka);

Prijedlog plana propisa mora biti objavljen na internetskoj stranici stručnog nositelja;

Stručni nositelj mora objaviti jedan dokument s dvije tablice: i) Tablica s popisom propisa za koje je

PUP planirana i ii) Tablica s popisom propisa za koje PUP nije planirana;

Javnost može predati konstruktivne prijedloge i mišljenja vezano za popis prijedloga koje stručni

nositelj planira usvojiti, uključujući povratne informacije stručnom nositelju ako se neki od prijedloga

nalazi na popisu prijedloga za koje PUP nije planirana, a javnost vjeruje kako će postojati značajni

učinci na određeno područje/sektor. Međutim, stručni nositelj nema zakonsku obvezu ostaviti kontakt

podatke za zaprimanje povratnih informacija;

Savjetovanje traje minimalno 15 dana, u razdoblju između 1. i 30. rujna tekuće godine, a odnosi se na

propise čije usvajanje je planirano u sljedećoj godini .

Smjernice za PEU na području MSP-a

Gore navedeno predstavlja minimalno zahtjevane aktivnosti. Analiza koja je prethodila37 identificirala je

trenutno postojeće praznine i ustanovila potrebu za specifičnijim smjernicama. Vezano za proces PEU na

MSP-e, slijedi preporučena procedura za buduća savjetovanja:

37 Odjeljak 4.2 Savjetovanje u hrvatskom sustavu PUP-a




35

1. Početni sastanci/radionice s ključnim dionicima/stručnjacima (siječanj-kolovoz prethodne

godine)

Kada MINPO ima jasno vđenje problema koji je potrebno riješiti, a prije izrade Teza ili prethodne procjene

učinaka propisa, održat će pojedinačne sastanke ili grupne radionice s identificiranima ključnim

dionicima/stručnjacima. Sastanci/radionice usredotočeni su na:

Procjenu niza mogućih regulatornih i neregulatornih mogućnosti ;

Procjenu vjerojatnih pozitivnih i negativnih strana svake razmatrane mogućnosti;

Procjenu stupnja potpore za svaku razmatranu mogućnost od strane ključnih dionika;

Procjenu mogućih troškova i koristi svake razmatrane mogućnosti .

Moguće je organizirati dodatne sastanke/radionice prije izrade i dovršetka:

Pojedinačnih Teza o sadržaju propisa;

Pojedinačnih Obrazaca prethodne procjene učinaka propisa;

Prijedloga plana propisa.

Navedeno će pomoći MINPO-u da bude sigurno kako je ono što će biti predloženo prikladno i izvedivo.

Ključni dionici/stručnjaci će imati koristi od uključivanja u ranom stadiju procesa prije isključivanja

određenih mogućnosti iz daljnjeg razmatranja.

MINPO ovaj proces može nadopuniti korištenjem aplikacije za istraživanje mišljenja MSP -a kako bi

utvrdilo vjerojatne troškove i koristi predloženih regulatornih i neregulatornih mogućnosti prije

dovršavanja Teza i prethodne procjene učinaka.

2. Teze o sadržaju propisa i prethodna procjena učinaka propisa (1.-30. rujna tekuće godine za

sljedeću godinu)

Kako bi izradilo prethodnu procjenu učinaka, MINPO će koristiti Obrazac prethodne procjene učinaka

propisa prilagođen za potrebe PEU na MSP-e. Ovo će omogućiti razmatranje specifičnosti sektora MSP-a

u skladu sa smjernicama definiranima u poglavlju 3 ovoga priručnika.

Ministarstvo će do 1. rujna objaviti Prijedlog plana propisa koji uključuje propise za koje je PUP predviđen

i opis propisa za koje PUP nije predviđen. Za svaki od predloženih propisa MINPO će također objaviti: i)

Teze o sadržaju propisa te ii) Obrazac prethodne procjene učinaka.

Bit će objavljene i sljedeće dodatne informacije :

Razdoblje savjetovanja: minimalno 30 dana, počevši od 1. rujna;

Rok za sudjelovanje: do 30. rujna;

Kontakt: ime koordinatora za savjetovanje za svaki pojedinačni propis zajedno sa telefonskim

brojem, brojem faksa i adresom e-pošte;

Objašnjenje: kratak opis specifičnog savjetovanja i objašnjenje povratnih informacija koje se želi

dobiti savjetovanjem;

Potvrda primitka: opis načina na koji će pošiljatelji biti obaviješteni o zaprimanju njihovih

komentara;

Povratna informacija: opis načina na koji će ministarstvo poslati pojedinačne/skupni odgovor(e)

najkasnije 30 dana nakon završetka savjetovanja.




36

Nadalje, MINPO će e-poštom informirati ključne dionike o prirodi, početku i završetku savjetovanja za

svaki propis obuhvaćen Prijedlogom plana propisa. Ovime će se riješiti problem moguće

neobaviještenosti dionika o provedbi savjetovanja.

3. Odgovori na savjetovanje (1.-31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu)

MINPO će razmotriti sve pristigle informacije, uključujući :

Hoće li promijeniti mogućnosti/naglasak Teza i prethodne procjene učinaka propisa;

Hoće li popis propisa za koje PUP nije predviđen biti ažuriran ;

Hoće li dodati nove propise/izbrisati postojeće iz Prijedloga plana propisa.

Kada je ovaj proces završen, MINPO će poslati potrebne dokumente, uključujući ažurirani Prijedlog plana

propisa, UZVRH na daljnju obradu kako bi bio uključen na Godišnji plan normativnih aktivnosti UZVRH-a.

Kako je krajnji rok za predaju Prijedloga plana propisa 31. listopada38, MINPO će imati na raspolaganju

razdoblje u trajanju od četiri tjedna za suradnju s UZVRH i usklađivanje prijedloga s njihovim sugestijama i

komentarima, ako ih bude. Nakon odobrenja i uvrštavanja na objedinjeni Godišnji plan normativnih

aktivnosti UZVRH-a, MINPO će planirati proces PUP-a za sve propise koji se nalaze na popisu propisa za

koje je predviđena detaljna procjena učinaka39.

4.5 Koraci u izradi Nacrta prijedloga iskaza PUP-a

Postojeće smjernice

Ako pozornost opet posvetimo popisu propisa za koje je predviđena detaljna procjena učinaka, Smjernice

za državne službenike navode sljedeće, vezano za drugu mogućnost uključivanja u savjetovanje tijekom

procesa PUP-a:

Stručni nositelj planira proces PUP-a za propise za koje je predviđen PUP u nadolazećoj godini ;

Druga mogućnost za javno savjetovanje je tijekom izrade Nacrta prijedloga iskaza o PUP-u koje

stručni nositelj izrađuje za svaki propis za koji je predviđena detaljna procjena učinaka;

Objava Nacrta prijedloga iskaza PUP-a na internetskim stranicama stručnog nositelja je obvezna,

uključujući podatke o provedbi savjetovanja, pravnim izvorima, izravnim i ostalim dionicima te

načinu sudjelovanja u procesu savjetovanja;

Tijekom savjetovanja stručni nositelj mora provesti minimalno jednu javnu raspravu o propisu koji

je tema savjetovanja (npr. okrugli stol, javno predstavljanje, fokusne skupine, itd. );

Savjetovanje traje minimalno 30 dana, ali stručni nositelj može produžiti trajanje savjetovanja

ovisno o služenosti teme o kojoj se raspravlja;

Objava informacija na internetskoj stranici o pristiglim mišljenjima, prijedlozima i komentarima

koji su pristigli tijekom savjetovanja i javne rasprave je obavezna. Moguće je uključiti i druge oblike

širenja informacija poput publikacija, biltena, itd.

Razjasnimo, tijekom ovoga savjetovanja još uvijek ne postoji nacrt propisa. Ovaj proces PUP -a vezan je za

propise za koje je potrebna detaljna procjena učinaka. Prema Zakonu o PUP-u40 stručni nositelj obavezno

38 Smjernice za državne službenike, UZVRH, 2012 39 Smjernice za državne službenike, UZVRH, 2012 40 “Narodne novine“, broj 90/11




37

mora izraditi Nacrt prijedloga iskaza o PUP-u, provesti e-savjetovanje i minimalno jednu javnu raspravu

(minimalni zahtjevi), zatražiti povratne informacije tijekom razdoblja od 30 dana i objaviti sve pristigle

odgovore zaprimljene tijekom savjetovanja i ostalih organiziranih događanja (javne rasprave, okruglog

stola, itd.). Stručni nositelj se također mora savjetovati s nadležnim tijelima (na području financija,

ekonomije, MSP-a, rada i mirovinskog sustava, okoliša i tržišnog natjecanja), a ovo savjetovanje se

provodi nakon ažuriranja Nacrta prijedloga iskaza o PUP-u. Ove institucije moraju predati svoja mišljenja

najkasnije 15 dana nakon zaprimanja svih dokumenata. Ostali dionici ne moraju biti konzultirani t ijekom

ovoga dijela procesa.


Međutim, ove opće smjernice trebaju biti nadopunjene za primjenu PEU na MSP-e kao što je opisano u

nastavku.

1. Priprema Nacrta prijedloga iskaza o PUP-u

Kako bi izradilo Nacrt prijuedloga iskaza o PUP-u, MINPO će koristiti postojeći obrazac koji je prilagođen

potrebama PEU na MSP-e. Ovo će omogućiti razmatranje specifičnosti sektora MSP-a u skladu sa

smjernicama definiranima u poglavlju 3 ovoga priručnika.

MINPO bi se trebao savjetovati sa glavnim dionicima i izraditi nacrt mogućih rješenja s njima. Tijekom

ispunjavanju obrasca Iskaza prilagođenoga za sektor MSP-a, a prije odluke koje mogućnosti nastaviti

razmatrati, neizbježna je procjena vjerojatnih troškova i koristi svake predložene mogućnosti kao što je

objašnjeno u poglavlju 3 ovoga priručnika. Predviđena je upotreba sljedećega:

Aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a: podaci o vjerojatnim troškovima i koristima izravno od

poduzetnika. Ovi podaci mogu biti uspoređeni s podacima u bazi podataka za PEU koja je po svojoj

naravi općenitijeg karaktera;

Sastanci/radionice/fokusne skupine/istraživanja: radi dodavanja informacija i analize .

2. Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o PUP-u

Nakon što je Nacrt iskaza izrađen naglašavajući različite mogućnosti rješenja problema, kao i predloženo

rješenje, MINPO ga objavljuje na svojim internetskim stranicama radi savjetovanja:

E-savjetovanje: sa svrhom širokog obuhvata, na internetskim stranicama MINPO-a, u minimalnom

trajanju od 30 dana. Ključni dionici bit će informirani o prirodi, početku i završetku savjetovanja,

uključujući potvrdu o primitku njihovih komentara, kao i odgovor na njih.

Dodavanje povratnih informacija: MINPO odlučuje koji dio Nacrta iskaza (ako ijedan) zahtjeva

izmjene, uključujući mogućnost odabira alternativnog rješenja/drugačijeg naglaska Iskaza.

4.6 Koraci u izradi Prijedloga iskaza PUP-a i prijedlogu nacrta propisa

Nacrt prijedloga iskaza o PUP-u mijenja naziv u Prijedlog iskaza o PUP-u tek nakon provedbe savjetovanja

i ažuriranja. U ovome stadiju počinje i izrada prijedloga nacrta propisa.


1. Priprema Prijedloga iskaza o PUP-u i prijedloga nacrta propisa

Ovaj proces uključuje sljedeće procedure:




38

Radne skupine: izrada propisa;

Aplikacija za istraživanje mišljenja MSP-a: određivanje mogućih troškova i koristi;

Sastanci/radionice/fokusne skupine/istraživanja, itd.: radi detaljnog podešavanja prijedloga nacrta

propisa/Prijedloga iskaza o PUP-u.

Nakon toga, Prijedlog iskaza o PUP-u i prijedlog nacrta propisa šalju se na savjetovanje.

2. Savjetovanje o Prijedlogu iskaza o PUP-u i prijedlogu nacrta propisa

E-savjetovanje: provedba u trajanju od minimalno 30 dana za jednostavnije propise. U slučaju

složenijih propisa sa značajnim učincima, ovo razdoblje trajat će 8-12 tjedana kao što predlaže

Europska komisija. Ključni dionici bit će informirani o prirodi, početku i završetku savjetovanja,

uključujući potvrdu o primitku komentara, kao i odgovor na njih.

Radionice/konferencije/regionalne prezentacije: proces e-savjetovanja trebat će nadopuniti javnim

događanjima (razdoblje za objavu od 20 dana) poput radionica i konferencija kako bi se osiguralo

široku uključenost dionika i omogućilo kontakt licem u lice između MINPO -a i dionika. Kada

prijedlog nacrta propisa svojim učincima obuhvaća područje cijele zemlje i uključuje znatne

izmjene, pretpostavka je kako će MINPO provesti i regionalne prezentacije kako bi osiguralo

povećanje svijesti na području cijele zemlje .

3. Dovršetak izrade Prijedloga iskaza o PUP-u i prijedloga nacrta propisa

Nakon javne rasprave i ažuriranja, oba dokumenta šalju se nadležnim tijelima41 kako bi oni dali svoje

mišljenje te UZVRH na odobrenje, u skladu s odredbama Zakona o PUP -u. Prije ovoga koraka potrebno je

osigurati kako ne postoje nedostaci i manjak kvalitete u Prijedlogu iskaza PUP -a kako bi se dobilo

odobrenje UZVRH. Kontrolna lista za izradu Iskaza o PUP-u uključena je kao Dodatak 7.8 u Smjernicama za

javne službenike.

Nakon zaprimanja pozitivnih mišljenja nadležnih tijela i suglasnosti UZVRH-a ova dva dokumenta postaju

konačna. Konačne inačice dokumenata šalju se Vladi na postupak usvajanja, odnosno na procjenu radnim

tijelima Vlade koja ih uključuju u svoj dnevni red za raspravu.

4.7 Koraci u slučajevima propisa u redovnom postupku (bez PUP-a)


Određen broj zakonodavnih aktivnosti koje čine dio popisa propisa za koje nije predviđena PUP ispast će

iz procesa detaljne procjene, ali to ne znači kako ne postoji potreba za savjetovanjem sa dionicima vezano

za te propise. Sljedeći elementi savjetovanja očekivani su u pripremi propisa, neovisno o tome provodi li

se detaljna procjena ili ne:

Radne skupine za izradu propisa: ovakve radne skupine trebale bi biti osnovane rutinski kada

prijedlog propisa uključuje značajne izmjene .

Radne skupine okupit će predstavnike i) MINPO-a ii) ostalih relevantnih ministarstava iii)

relevantnih institucija koje predstavljaju dionike (što će vjerojatno uključiti HGK, HUP, HOK, HSZ,

itd). Točan sastav ovisit će o specifičnostima propisa.

41 Ministarstvima zaduženima za financije, gospodarstvo, MSP-e, rad i mirovinski sustav, okol iš te Agenci ji za zašti tu tržišnog natjecanja




39

Gore navedeno osigurat će ugradnju savjetovanja u proces izrade propisa. Međutim, ov o nije

dovoljno u smislu nužnih savjetovanja. Spomenuti proces bit će potrebno nadopuniti ostalim

elementima koji će ovisiti o specifičnostima razmatranoga propisa:

o Aplikacija za istražicanje mišljenja MSP-a: određivanje mogućih troškova i koristi različitih

mogućnosti.

o Sastanci/radionice/fokusne skupine/istraživanja: radi dodatnih informacija i analize .

Nakon izrade nacrta potrebno je poduzeti sljedeće korake:

E-savjetovanje: provedba u trajanju od minimalno 30 dana za jednostavnije i 8-12 tjedana za

složenije propise. Ključni dionici bit će informirani o prirodi, početku i završetku savjetovanja,

uključujući potvrdu o primitku komentara, kao i odgovor na njih.

Radionice/konferencije/regionalne prezentacije: proces e-savjetovanja trebat će nadopuniti javnim

događanjima (razdoblje za objavu od 20 dana) poput radionica i konferencija kako bi se osiguralo

široku uključenost dionika i omogućilo kontakt licem u lice između MINPO -a i dionika. Kada

prijedlog nacrta propisa svojim učincima obuhvaća područje cijele zemlje i uključuje znatne

izmjene, pretpostavka je kako će MINPO provesti i regionalne prezentacije kako bi osiguralo

povećanje svijesti na području cijele zemlje .

4.8 Hitni postupak (uključujući odredbe EU)

Pokretanje hitnoga postupka u usvajanju propisa definirano je odredbama Poslovnika Hrvatskog sabora42:

„Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani

razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Uz prijedlog da se zakon donese po

hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijedlog zakona, osim

što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona.

Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu

podršku još 15 zastupnika.

Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više

članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova.

U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo čitanje zakona.

Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24

sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje

prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima,

te Vladi ako nije predlagatelj.“

Zakon o PUP-u također definira područje hitnih postupaka, a odredbe Europske komisije najčešće se

nalaze u ovoj skupini. Vezano za navedeno, Zakon o PUP-u43 predviđa sljedeće:

Propisi koji nisu dio detaljne PUP: “Za propis čije se donošenje predlaže po hitnom postupku, a za

koji se ne provodi postupak procjene učinaka prema članku 11. stavku 1. ovoga Zakona, niti prema

stavku 2. podstavku 1. ovoga članka, obvezno se izrađuje Prethodna procjena prema propisanom

obrascu. Prethodna procjena se prilaže uz nacrt prijedloga propisa s konačnim prijedlogom propisa .

42 „Narodne novine“, broj 81/13, Članak 204. 43 “Narodne novine“, broj 90/11, Članak 13., Stavak 4.




40

Ova odredba se ne primjenjuje u slučaju donošenja propisa po hitnom postupku radi žurnog

otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete.”

Iz navedenoga je vidljivo kako prethodna procjena učinaka mora biti provedena čak i u slučaju hitnih

postupaka. Jedinu iznimku predstavlja „žurno otklanjanje prijeteće opasnosti od nastanka štete“.

Tablica ispod prikazuje opća načela u primjeni odredbi Europske komisije na području PUP-a

Tablica 11: Primjena odredbi Europske komisije na području PUP-a

EU propisi: EU propisi razlikuju se od Uredbi i ostaloga EU zakonodavstva na način da se izravno primjenjuju u

zemljama članicama EU i nadilaze sve nacionalne zakone koji su u međusobno neusklađeni. PUP za ove propise radi

toga ne treba razmatrati alternativne mogućnosti . Trebala bi, međutim, procijeniti učinke uvođenja ovih propisa

kako bi ih ministarstvo i svi ostali dionici u potpunosti bil i svjesni te proveli potrebne aktivnosti kako bi se pripremili

za promjene.

Minimalni zahtjevi zakonodavstva EU: Za sve ostale EU propise potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve.

Mogućnosti koje se razmatraju, a prelaze te minimalne zahtjeve uobičajeno ne bi trebale biti odabrane osim u

iznimnim okolnostima. U tom slučaju trebala bi biti opravdana analizom koristi i troškova i intenz ivnim

savjetovanjem s dionicima.

Fleksibilnost u primjeni: Mnoge odredbe EU sadrže i propisane mjere kao i one u kojima je moguća fleksibilnost.

PUP bi trebala identificirati koji stupanj fleksibilnosti postoji i kako je to povezano s nacionalnim ciljevima politika.

Procjena učinaka trebala bi pronaći optimalno rješenje koje ispunjava cil jeve odredbe na način koji je najsukladniji

ciljevima Vlade i donosi najmanje tereta dionicima .

Jasnoća značenja: Ako značenje odredbe nije jasno, to bi trebalo istaknuti u PUP-u. Potrebno će biti odabrati između

ostavljanja nejasnog izraza i l i njegovog obrazlaganja. Ako su dijelovi odredbe nejasni, ostavljanje tih izraza

predstavlja manji izazov s pravne strane. Međutim, ovo samo prenosi rizik nejasnoće u tumačenju na poduz eća. Ako

postoji dvojba vezana za pravne obveze, PUP bi trebao procijeniti rizike, troškove i koristi svake mogućnosti,

uključujući ekonomske, socijalne, okolišne i pravne aspekte. Odabrano rješenje trebalo bi biti najbolja mogućnost

koja je usklađena s potrebom smanjenja tereta za dionike, omogućujući diobu rizika .

Pojednostavljivanje postojećeg zakonodavstva: Europsko zakonodavstvo često obuhvaća ista područja kao i

postojeće nacionalno zakonodavstvo, često na različit način i do određene mjere. Ovo stvar a opasnost preklapanja i

neusklađenosti. Kako bi se ovo izbjeglo, PUP će možda morati pažljivo pregledati cijelo zakonodavno područje na

području obuhvaćenom odredbom. EU zakonodavstvo ne bi trebalo gledati kao nadogradnju, nego kao pril iku za

pojednostavl jivanje postojećih zakona i stvaranje jedinstvenog dosljednog zakonodavnog režima koji je ažuriran i

usklađen s normama EU. To može značiti ukidanje i l i opoziv postojeć ih odredbi i njihove administrativne strukture i

kretanje iz početka s novim režimom. Kada su postojeće zakonodavstvo i administrativne strukture svojom

evolucijom kroz vrijeme postali vrlo kompleksni, temeljita reforma može biti vrlo korisna u smislu smanjenja

troškova i učinkovitosti. PUP bi trebao procijeniti moguće troškove i koristi takvoga pristupa.

Korištenje PUP-a od strane Europske komisije i ostalih zemalja: Za većinu EU odredbi usvojenih nakon 2002.

Europska komisija je provela PUP u skladu sa svojim procedurama. To uključuje općenitiji pregled učinaka na razini

EU, ali će vjerojatno uključiti i informacije relevantne za područje Republike Hrvatske. PUP -ovi koje su provele

države članice EU u prilagodbi zakonodavstva također mogu sadržavati korisne ideje i informacije. Također bi moglo

biti korisno kontaktirati ostale partnere u zemljama članicama EU i ostalim zemljama kandidatima koje su se bavile

ovim pitanjima. Posebno korisne mogle bi biti smjernice dobivene od strane Mreže EU odvjetnika na području

zaštite okoliša te Mreže predsjednika europskih agencija za zaštitu okoli ša.

Izvor: Velika Britanija (2007), Vodič za prilagodbu Odjela za poslovanje, poduzeća i reformu propisa (BERR): Kako

učinkovito primjeniti odredbe EU




41


Proces savjetovanja Europske komisije uobičajeno nije ograničen na nacionalne Vlade. Uobičajeno

uključuje pojedince/stručnjake/poduzeća/organizacije itd., ali podnesci koji uključuju 28 zemalja svakako

nose najveću težinu. Neovisno o tome, možda je prikladno, ako ne i kritično, da MINPO provodi

savjetovanje s relevantnim dionicima razvijajući na taj način stav Republike Hrvatske vezano za

pojedinačne propise EU (kao i programe, inicijative, itd.).

Enterprise Europe Network (EEN) je početna točka jer koristi širok spektar alata za savjetovanje koji su

usredotočeni na sektor MSP-a i dizajnirani kako bi utjecali na procese Europske komisije:

Izaslanik MSP-a: pokušava uspostaviti blisku, izravnu vezu između Europske komisije, MSP -a i

njihovih predstavnika. Na ovaj način interesi i potrebe MSP-a mogu biti bolje identificirane u ranom

stadiju i istaknute relevantnim kontakt osobama osiguravajući kako su uzete u razmatranje i kako

će prikladne i učinkovite mjere biti primjenjene te kako će EU i nacionalne politike na području

MSP-a biti prijateljskije, s posebnim naglaskom na sektor obrta, maloga gospodarstva i pojedinačne

trgovce;

Aplikacija za savjetovanje s MSP-ima: organizirana je radi savjetovanja s MSP-ima o nadolazećim EU

propisima i politikama. Partneri EEN-a odabiru prikladne MSP-e, provode istraživanja i daju

rezultate Europskoj komisiji koja ih koristi u pripremi prijedloga novih propisa ili politika;

Mehanizam za povratne informacije od strane MSP-a: partnerima EEN-a omogućuje prikupljanje

pogleda i povratnih informacija od strane MSP-a o širokom rasponu inicijativa politika, akcija,

zakonodavnih pitanja ili programa vezanih za unutrašnje tržište EU. Područja politika uključuju

okoliš, održivost, zapošljavanje i socijalnu zaštitu, potporu inovacijama, oporezivanje i carine te

bolje propise i njihovo pojednostavljivanje.

Na području Hrvatske njen rad koordinira HGK s predstavništvima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i

Zagrebu (3 podružnice).




42

5. STUDIJA SLUČAJA 1: OBRAZAC PPU ZA ZAKON O OBAVLJANJU POGREBNIČKIH DJELATNOSTI

U HRVATSKOJ

5.1 Uvod u studiju slučaja

Svrha ove studije slučaja je pokazati stručnom nositelju kako ispuniti Obrazac prethodne procjene za

prijedlog propisa. Studija slučaja je namjenjena prije svega zaposlenicima MINPO -a i usredotočuje se na

primjenu metodologije za PEU na MSP-e objašnjene u poglavlju 3 ovoga priručnika. Studija koristi

trenutno važeći Obrazac prethodne procjene.

5.2 Uputstva za zaposlenike MINPO-a u ispunjavanju Obrasca prethodne procjene učinaka

Priručnik o procjeni ekonomskih učinaka (PEU) na malo i srednje poduzetništvo (MSP)44 donosi detaljne

smjernice za primjenu PEU kao dijela procesa PUP-a, a posebice kako koristiti PEU na području sektora

MSP-a.

Prethodna procjena koristi se za argumentiranje prijedloga definiranoga u Tezama o sadržaju propisa.

Svrha prethodne procjene učinaka propisa je utvrditi zašto je propis potreban i koje učinke je moguće

očekivati. Trebala bi pružiti opis problema i najmanje dva moguća rješenja, nenormativno (tj. bez

promjene zakonodavstva) i normativno (tj. uz promjenu zakonodavstva).

Smjernice UZVRH pružaju osnovni obrazac za izradu prethodne procjene 45.

U izradi prethodne procjene MINPO bi veću pozornost trebao posvetiti općenitim ekonomskim učincima,

a posebice ekonomskim učincima na sektor MSP-a. Odjeljak 7 Obrasca prethodne procjene trebalo bi

koristiti za zbrajanje ukupnih ekonomskih učinaka i ekonomskih učinaka na sektor MSP-a. Način na koji bi

MINPO trebao to učiniti naveden je u tablici ispod. Informacije koje MINPO dostavlja kao odgovor na

odjeljak 7 trebale bi služiti kao objašnjenje za odgovor dan na ovo pitanje – postoje li ili ne postoje

značajni ekonomski učinci.

Pitanja koja MINPO treba koristiti pri ispunjavanju Odjeljka 7 obrasca PPU

7.

Odjeljak/pitanje 7 DA NE

7.1 Hoće li propis imati učinak na gospodarstvo il i neke od njegovih sektora?

7.2 Hoće li propis utjecati na ekonomsku izvedbu sektora (npr. proizvodnju, zaposlenost,

produktivnost, ulaganja)?

7.3 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove sektoru izazvane ispunjavanjem odredbi

propisa?

7.4 Hoće l i propis utjecati na konkurentnost sektora ?


7.6 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove MSP-u izazvane ispunjavanjem odredbi

propisa?


7.8 Hoće li propis imati značajan učinak na mikro poduzeća ?

44 Projekt BIZimpact I I, 2014. 45 Definiran u Uredbi o provedbi postupka PUP-a, “Narodne novine”, broj 66/12. Obrazac je dodan kao Dodatak 1 u pri ručniku.




43

U skladu sa smjernicama UZVRH-a, ako je odgovor na pitanje 7 „DA“ (postoje značajni ekonomski učinci)

ili u slučaju kada je odgovor na barem dva pitanja označena brojevima od 8 do 12 „DA“, stručni nositelj

trebao bi nastaviti proces izradom Iskaza o PUP-u.

5.3 Obrazac prethodne procjene za Zakon o pogrebničkoj djelatnosti

OBRAZAC PRETHODNA PROCJENA

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA

PRETHODNA PROCJENA

ZA

ZAKON O POGREBNIČKOJ DJELATNOSTI

[mjesto, datum]

Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.

Red.br. Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:

1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa): Rast tržišta privatnih poduzeća za pružanje pogrebničkih usluga ograničen je odredbom o

potrebi dobivanja koncesije ili ugovora s jedinicama lokalne samouprave za prijevoz preminulih

od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju. Koncesije odobrene privatnim

poduzećima ograničavaju pružanje usluga na prijevoz unutar, prema i/ili iz jedinice lokalne

samouprave koja je odobrila koncesiju.

Opis problema

Pružanje komunalnih usluga definirano je Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne

novine“, broj 36/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/01, 150/02, 26/03, 82/04,

178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12) kao (1) održavanje groblja i krematorija te (2) prijevoz

preminulih (Članak 3). Prijevoz preminulih osoba definirano je kao preuzimanje i prijevoz od

mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju.

Članak 4 određuje kako komunalne usluge mogu pružati: (1) poduzeće koja je osnovala lokalna

samouprava (2) javna institucija koju je osnovalo tijelo lokalne samouprave (3) izdvojeni pogon

kojega je osnovala lokalna uprava (4) pravna ili fizička osoba na osnovi koncesije (5) pravna ili

fizička osoba na osnovi ugovora o pružanju komunalnih djelatnosti .

Pogrebničke usluge mogu biti definirane kao ekonomska aktivnost koja uključuje sve akt ivnosti

potrebne za organizaciju sprovoda, uključujući pripremu sprovoda ili kremiranja, pripremu

preminule osobe i prijevoz tijela do mrtvačnice .




44

Privatni sektor za pružanje pogrebničkih usluga sastoji se od privatnih poduzeća i fizičkih osoba

(obrta). Poduzeća koja se žele baviti pružanjem pogrebničkih usluga moraju se registrirati u

sudski registar što podrazumijeva registriranje jedinstvenog imena poduzeća, navođenje

poslovnih aktivnosti poduzeća (NKD), davanje podataka o sjedištu poduzeća te imena osoba

koje predstavljaju poduzeće. Poslovne aktivnosti definirane su specifičnim oznakama u

Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), a za pogrebničke usluge ta oznaka je 96.03. Uz prijavu

za registraciju poduzeća potrebno je dostaviti i potvrde od porezne uprave te mirovinskog i

zdravstvenog osiguranja kojima se dokazuje kako osnivač poduzeća nema zaostalih financijskih

obveza.

Fizička osoba (obrt) koja želi pružati pogrebničke usluge trebala bi se registrirati u županijskom

uredu ovisno o svojoj lokaciji ili u uredu grada Zagreba. Svaki obrtnik čiji godišnji primici prelaze

2,000,000 HRK u sudskom registru može biti evidentiran kao individualni trgovac, a obrtnik čiji

godišnji primici prelaze 15 milijuna HRK mora biti tako evidentiran. Registar obrta vodi MINPO;

a sličan registar postoji i u HOK-u – Knjiga obrta.

Poduzeća i fizičke osobe koji su registrirani za obavljanje pogrebničkih djelatnosti također

moraju dobiti koncesiju koju izdaju jedinice lokalne samouprave ako u svoje usluge žele uključiti

prijevoz preminulih osoba. Kako bi ispunili uvjete za dobivanje koncesije, moraju zadovoljiti

razne kriterije: moraju imati potvrdu o registraciji poduzeća, dobar karakter, pripremiti cijenik,

iznajmiti ili posjedovati specijalizirano vozilo za prevoz preminulih osoba, imati zadovoljavajući

financijski kapacitet, jamčiti pružanje usluga 24 sata dnevno, imati rashladni uređaju u

poslovnom objektu, zadovoljavati zdravstvene, sigurnosne i okolišne propise. Koncesija može

biti odobrena na trajanje od najviše 30 godina, ali većina ih je izdana na razdoblje od 5-10

godina. Koncesije, koje su povezane s prijevozim preminulih, geografski su ograničene na

područje lokalne samouprave koja ih odobrava.

Prema odredbama postojeće definicije komunalnih usluga lokalna samouprava također može

pružati sve pogrebničke usluge, uključujući prijevoz preminule osobe od mjesta smrti do

mrtvačnice, te dodatno, održavati groblja i mrtvačnice. Lokalna samouprava ne treba koncesiju

za pružanje pogrebničkih usluga i mogu pružati usluge (prijevoza) širom cijele zemlje. Lokalna

samouprava prilikom registriranja i obavljanja pogrebničkih usluga ne mora zadovoljiti kriterije

postavljene privatnom sektoru za dobivanje koncesija.

Korištenje koncesija za reguliranje tržišta pogrebničkih usluga djeluje na ograničavanje tržišnog

natjecanja i njegov rast:

Potreba za dobivanjem koncesije i njihovo ograničeno trajanje stvaraju nesigurnost i obeshrabruju ulaganja postojećih poduzeća te smanjuju broj novih poduzeća koja ulaze na tržište;

Kašnjenja u izdavanju ili odbijanje izdavanja koncesija te ograničenje broja izdanih koncesija stvaraju nesigurnost i ograničavaju razvoj tržišta;

Postoji konflikt interesa jer lokalna samouprava koja dodjeljuje koncesije privatnim poduzećima također posjeduje poduzeća koja pružaju pogrebničke usluge;

Geografsko ograničenje koncesija nametnuto privatnim poduzećima ograničava tržišno natjecanje i spriječava razvoj nacionalnog tržišta;




45

Nedostatak transparentnosti u određivanju cijena od strane poduzeća u vlasništvu lokalne samouprave stvara mogućnost za unakrsno subvencioniranje i naplaćivanje usluga ispod stvarne tržišne cijene.

2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

Svrha (cilj) normativnog rješenja je ukloniti postojeće narušavanje tržišta pogrebničkih

djelatnosti uzrokovano odredbom da privatna poduzeća moraju dobiti koncesiju za prijevoz

preminulih osoba od mjesta smrti do mrtvačnice. Ovo zahtjeva novu definiciju k omunalnih

usluga koja će isključiti prijevoz preminule osobe (i definiciju pogrebničkih usluga kao

ekonomske aktivnosti koja uključuje prijevoz preminule osobe).

3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.

Udruge lokalne samouprave; Hrvatsko udruženje pogrebnika;

Interesne skupine korisnika usluga;

AZTN; HAMAG INVEST; HGK; HOK; HUP, itd.

4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. a) Opis sektora

Pogrebničke usluge predstavljaju velik, iako ne čest, izdatak za potrošače. Prosječna cijena

pogreba u Hrvatskoj iznosi više od 10.000 HRK što je ekvivalent dvomjesečnom neto iznosu

prosječne plaće u 2011. godini. Uz ukupno 51.000 smrtna slučaja svake godine, ukupna

vrijednost prodaje na području pogrebničkih usluga može biti procijenjena na 510 milijuna HRK .

Većina pružatelja pogrebničkih usluga na privatnom tržištu su obrti i, uz iznimku velikih obrta

čiji godišnji promet prelazi 220.000 HRK, nisu uključeni u podatke FINA-e. Podaci FINA-e

pokazuju kako je 83 poduzeća registrirano za pružanje pogrebničkih usluga, a većina njih su

mikro poduzeća koja zapošljavaju manje od 10 osoba. Prosječni broj zaposlenika u mikro

poduzećima u ovome sektoru iznosi 2,5 zaposlenika.

U FINA-inim podacima za 2012. godinu postoji samo 17 poduzeća za pružanje pogrebničkih

usluga u državnom vlasništvu. Ovo ukazuje kako većina jedinica lokalne samouprave

pogrebničke usluge pruža preko internog odjeljenja ili jedinice i ne ustanovljava zasebno

poduzeće za pružanje tih usluga. Kao rezultat toga, njihovi financijski računi su dodani kao dio

ukupnih računa lokalne samouprave.

b) Predložena rješenja

1. Novi Zakon o pogrebničkim uslugama (normativno)

2. Dobrovoljni dogovor jedinica lokalne samouprave o ukidanju geografskih ograničenja

koncesija (nenormativno)




46

Prethodna procjena mogućnosti i odabir preporučene mogućnosti

1. Novi Zakon o pogrebničkim uslugama

Preporučuje se definiranje pogrebničkih usluga kao ekonomske aktivnosti koja uklj učuje

prijevoz preminule osobe do mrtvačnice na groblju ili krematoriju. Novi Zakon o pružanju

pogrebničkih usluga omogućio bi pružanje pogrebničkih usluga svakom poduzeću i obrtu

registriranom za pružanje pogrebničkih aktivnosti u sudskom ili obrtnom registru . Poduzeća

lokalne samouprave također bi se trebala registrirati za pružanje pogrebničkih usluga.

2. Dobrovoljni dogovor jedinica lokalne samouprave o ukidanju geografskih ograničenja

koncesija

Osnovna korist ove mogućnosti bilo bi dozvoljavanje privatnim pružateljima pogrebničkih

usluga koji posjeduju koncesiju pružanje usluga na području cijele zemlje (na isti način na koji

poduzeća lokalne samouprave mogu poslovati bez koncesije). Ovo bi povećalo konkurentnost

na tržištu i korisnicima usluga omogućilo veći izbor.

Ostali ekonomski troškovi sustava koncesija postojali bi i u slučaju prihvaćanja ove mogućnosti.

Primjena ove mogućnosti zahtijevala bi dogovor 556 jedinica lokalne samouprave (gradova i

općina) i svaka od njih bi kao važeću morala prihvatiti koncesiju izdanu privatnom

poduzeću/obrtu od stane druge jedinice lokalne samouprave.

5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema. (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)

Vrijeme potrebno za rješenje definiranoga problema ovisit će o vremenu potrebnom za

usvajanje predložene zakonodavne promjene. Nakon odobrenja UZVRH, prijedlog će biti dodan

u Godišnji plan normativnih aktivnosti za sljedeću proračunsku godinu.

Moguće prepreke su ekonomija razmjera koja će utjecati na postojeće pružatelje usluga i

nastavak potpora poduzećima u državnom vlasništvu što bi moglo spriječiti značajniji ulazak

novih poduzeća na tržište.

Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt. DA NE

6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte. Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti. NE

Predloženo rješenje zahtjeva donošenje novoga Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. Načelo lex specialis (tj. specifičniji zakon poništava/nadjačava općenitiji zakon) bi bilo primijenjeno na novi zakon i ne bi postojala potreba za izmjenama postojećega Zakona o komunalnom gospodarstvu (ili bilo




47

kojeg drugoga propisa).

7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.) DA

7.1 Hoće li propis imati učinak na gospodarstvo ili neke od njegovih

sektora?

Propis će imati učinak na sektor pogrebničkih usluga. Uklanjanje odredbe po

kojoj privatna poduzeća moraju dobiti koncesiju izdanu od strane jedinica

lokalne samouprave za prijevoz preminule osobe omogućit će poduzećima

natjecanje na nacionalnom tržištu. Ovo će povećati tržišno natjecanje te

privući ulaganja i inovacije u ovaj sektor. Postojeća privatna poduzeća i

poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave iskusit će povećanu

konkurenciju od strane novih poduzeća koja ulaze na tržište. Korisnici će

vjerojatno ostvariti koristi uzrokovane većim izborom poduzeća na tržištu,

poboljšanjem kvalitete usluga i konkurentnošću cijena usluga.

7.2 Hoće li propis utjecati na ekonomsku izvedbu sektora (npr.

proizvodnju, zaposlenost, produktivnost, ulaganja)?

Ukupni promet sektora pogrebničkih usluga određen je godišnjim brojem

preminulih osoba u zemlji. Normativno rješenje tako neće utjecati na

povećanje ukupnog prometa. Međutim, stvaranje nacionalnog tržišta na

kojem se svi natječu pod istim uvjetima poduzećima će omogućiti širenje i

koristi od ekonomije razmjera. Ovo će rezultirati povećanjem

produktivnosti. Nova poduzeća koja ulaze na tržište povećati će rast

ulaganja i inovativnosti. Postojeća poduzeća povećat će ulaganja u opremu i

objekte kao odgovor na rastući pritisak konkurencije na tržištu. Kako su

pogrebničke usluge uglavnom osobne usluge (tj. poduzeća zapošljavaju

manji broj zaposlenika), teško je očekivati značajan porast zapošljavanja.

7.3 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove sektoru izazvane

ispunjavanjem odredbi propisa?

Uklanjanje potrebe za dobivanjem koncesije vjerojatno će imati učinak na

smanjenje administrativnih troškova privatnih poduzeća jer neće imati

dodatne izdatke za dobivanje koncesija. Poduzeća lokalne samouprave će

imati dodatne troškove prilagodbe odredbama novoga zakona.

7.4 Hoće li propis utjecati na konkurentnost sektora?

Tržišno natjecanje će osnažiti kao rezultat ukidanja koncesija. Veće tržišno

natjecanje potaknut će povećanje konkurentnosti čime će se okoristiti

korisnici usluga jer će doći do smanjenja cijena i povećanje kvalitete usluga.





48

MSP-i će osjetiti povećanje tržišnog natjecanja uzrokovano novim

poduzećima na tržištu. Istovremeno, bit će u boljoj poziciji za tržišno

natjecanje na lokalom tržištu s poduzećima lokalne samouprave. S

vremenom postojeći MSP-i povećat će svoj udio na tržištu kroz spajanja

manjih ili kupnju konkurentskih poduzeća.

7.6 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove MSP-u izazvane


MSP-i će osjetiti koristi malim smanjenjem administrativnih troškova kao

rezultat ukidanja koncesije.


MSP-i će osjetiti povećanje tržišnog natjecanja nakon ukidanja koncesija.

Ovo će od MSP-a zahtjevati povećanje konkurentnosti.

7.8 Hoće li propis imati značajan učinak na mikro poduzeća?

Propis će imati značajan pozitivni učinak na mikro poduzeća.

8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.) DA

Pozitivni učinci osjetit će se u proračunima jedinica lokalne samouprave u smanjenju troškova koji su nastajali izdavanjem koncesija, a negativni smanjenjem prihoda koji su proizlazili iz dodjele koncesija.

9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.) NE Navedeno normativno rješenje neće imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini.

10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.) NE

Mogući učinci su već razmotreni i uključeni u postojeće propise o

pogrebničkim uslugama (kao dio Zakona o komunalnom gospodarstvu).

11. Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko NE




49

navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.) Uklanjanje koncesija će pojednostaviti administrativne postupke i smanjiti

troškove prema jedinicama lokalne samouprave.

Učinka na postojeće administrativne troškove izdavanja dozvola za

obavljanje pogrebničkih usluga (uključujući prijevoz) usvajanjem

normativnog rješenja neće biti.

Učinka na postojeće troškove inspekcije i provedbe propisa usvajanjem

normativnog rješenja neće biti.

Usvajanjem normativnog rješenja očekuje se smanjenje tereta

administrativnih troškova na privatna poduzeća, a posebice na poduzeća u

sektoru MSP-a.

12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad. NE

Županijski uredi dobit će dodatne obveze povezane s izdavanjem dozvola. Istovremeno, uredi jedinica lokalne samouprave će imati smanjenje administrativnog posla.

13. Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; malodobnička delikvencija i dr.) DA Predloženo normativno rješenje slično je praksi Velike Britanije u reguliranju

pogrebničkih usluga. Svako registrirano poduzeće ima pravo pružati

pogrebničke usluge pod uvjetom da je dobilo potrebne vezane za poslovni

objekt te ispunjava definirane zadravstvene, sigurnosne i okolišne kriterije.

Postoje i propisi o registriranju broja smrtnih slučajeva te procedurama za

pokop i kremiranje. Ministarstvo pravosuđa izdalo je vodič za pogrebnike

koji objašnjava kako poštivati odredbe o pokopu i kremiranju.

Načelo profesionalizma u pružanju pogrebničkih usluga je samoregulirajući mehanizam. Većina poduzeća dio je Nacionalnog udruženja upravitelja pogrebničkih poduzeća (National Association of Funeral Directors (NAFD)). Članovi NAFD ponašaju se u skladu s internim, dobrovoljnim pravilima ponašanja i dobrovoljno prihvaćaju odluke NAFD vezano za žalbe i nadoknade troškova korisnicima njihovih usluga.




50

6. STUDIJA SLUČAJA 2: PU ZABRANE PRODAJE DUHANSKIH PROIZVODA POMOĆU

APARATA ZA PRODAJU CIGARETA (VELIKA BRITANIJA)


Svrha ove studije slučaja je pokazati kako je PEU moguće provesti kao dio općenitijeg procesa PUP-a

stavljanjem posebnog naglaska na učinke na sektor MSP-a. Studija slučaja zasnovana je na PUP-u koju je

izradilo Odjel za zdravlje Velike Britanije.

Studija slučaja pokazuje:

Kako procijeniti ekonomske vrijednosti učinaka koji nemaju definiranu tržišnu vrijednost poput

učinka na zdravlje ljudi;

Kako primijeniti diskontiranje i izračunati neto trenutnu vrijednost;

Kako procijeniti učinak na MSP-e.

6.2 Koji problem se razmatra? Zašto je potrebna intervencija Vlade?

Značajan udio mladih pušača cigarete kupuju na automatima za prodaju cigareta. Iako je to protuzakonito

za malodobne pušače, ograničenja je teško provesti. Intervencija Vlade je potrebna kako bi se

malodobnim osobama onemogućio pristup duhanu na ovaj način. Trenutno važeća dobrovoljna pravila

provedbe ograničenja pristupa malodobnim osobama (pravila provedbe Nacionalne udruge operatera

automatima za prodaju cigareta - National Association of Cigarette Machine Operators (NACMO))

pokazala su se nedovoljno učinkovitima u ograničavanju pristupa automatima.

6.3 Koji su ciljevi politike i željeni učinci?

Osnovni cilj politike je smanjiti unos, rasprostranjenost i/ili količinu cigareta koje popuše osobe mlađe od

18 godina kako bi se povećale koristi za javno zdravstvo.

Politika će također stvoriti okolinu koja će pružiti veću potporu odraslima koji pokušavaju prestati pušiti.

6.4 Pozadina

Automati za prodaju cigareta čine 1% ukupne prodaje cigareta u Velikoj Britaniji. Prodaja malodobnim

osobama je protuzakonita. Međutim, radi automatiziranosti i čestog izostanka nadzora, automati za

prodaju cigareta nastavljaju biti način na koji malodobne osobe kupuju duhanske proizvode.

Podaci koje je dostavio NACMO sugeriraju kako je 78% automata smješteno u javnim zgradama, 10% u

klubovima, 7% u hotelima i restoranima, 3% u trgovinama, 1% u kasinima i 1% na ostalim lokacijama.

Radi često lake dostupnosti cigareta iz automata malodobnim osobama, Vlada je s NACMO -m radila na

izradi pravila postupanja kojima će se definirati postavljanje automata za prodaju cigareta. Pravila

postupanja NACMO-a definiraju kako bi automati trebali biti postavljeni na vidljivim, nadziranim

lokacijama kako bi osoblje moglo spriječiti njihovo korištenje od strane malodobnih osoba.




51

Usprkos tome, nacionalno statističko istraživanje pokazuje kako automati za prodaju cigareta nastavljaju

biti glavni izvor duhanskih proizvoda za maljodobne osobe između 11 i 15 godina usprkos značajno većoj

cijeni cigareta u odnosu na trgovine. Važnost automata kao izvora cigareta za mlade posljednjih godina se

smanjuje i kupnja na ovaj način više nije tako uobičajena poput kupnje u trgovini ili pomoću starijih

prijatelja.

Ostali uobičajeni načini pristupa mladih osoba duhanu riješeni su drugim mjerama poput povećanja dobi

potrebne za kupnju, jačanjem sankcija za prodavače koji prodaju cigarete malodobnim osob ama,

povećanjem aktivnosti za smanjenje dostupnosti cigareta na crnom tržištu, jačanjem aktivnosti lokalnih

vlasti i učinkovitim komunikacijskim medijskim akcijama.

Rješavanje problema korištenja duhanskih proizvoda za Vladu predstavlja prioritet u području javnoga

zdravstva. Dokazano je kako pušenje značajno narušava zdravlje pušača, a ima i značajne vanjske učinke

na ostatak društva. Rasprostranjenost pušenja je veća u skupinama koje obavljaju rutinske i fizičke

poslove. Procijenjeno je kako su troškovi liječenja bolesti povezanih s pušenjem za sustav nacionalni

zdravstveni sustava oko 2,7 £ na godišnjoj razini. 2008/09 godine gotovo pola milijuna prijema pacijenata

u bolnicama u skupini starjoj od 35 godina bilo je povezano sa pušenjem (5% od ukupnih prijema

pacijenata).

Mladi su posebno ranjivi korisnici jer nemaju uvijek mogućnost donijeti odluku zasnovanu na

informacijama i društvo prepoznaje ovo pružajući veću zaštitu za djecu nego za odrasle osobe. Nacionalno

statističko istraživanje kućanstava procjenjuje kako je oko dvije trećine pušača počelo pušiti prije 18

godine života. Procjenjuje se kako u Engleskoj oko 200 000 mladih u dobnoj skupini od 11-15 godina

redovito puši.

Intervencija Vlade opravdana je smanjenjem mogućnosti pristupa malodobnih osoba duhanu. Vlada

vjeruje kako su automati za prodaju cigareta prelako dostupni djeci i kako je potrebna akcija koja bi to

spriječila. Nakon provedbe dobrovoljnih pravila postupanja u posljednjih deset godina, a vezano za pravila

postavljanja automata kojima bi se onemogućilo dostupnost cigareta malodobnim osobama, pokazalo se

kako je njihova provedba nedovoljno učinkovita u ograničavanju pristupa duhanu .

Podaci koje su prikupile lokalne vlasti testirajući prodaju na automatima za prodaju cigareta pokazali su

kako je protuzakonita kupnja cigareta od strane malodobnih osoba moguća na većini automata testiranih

u Engleskoj (58%). Ovo istraživanje je također pokazalo kako je 26% automata smješteno na nenadziranim

područjima.

6.5.5 Mogućnosti politika

Mogućnost 1: Ne raditi ništa, zadržavanje trenutne prakse postavljanja aparata za prodaju cigareta.

Mogućnost 2: Zabrana prodaje duhanskih proizvoda pomoću aparata za prodaju cigareta.

Mogućnost 3: Jačanje kodeksa dobrovoljne prakse o postavljanju aparata za prodaju cigareta.




52

6.5.1 Mogućnost 2: Učinci, troškovi i koristi zabrane prodaje duhanskih proizvoda pomoću aparata za prodaju cigareta

6.5.1.1 Troškovi

Jednokratni trošak za poduzeća koja se bave automatima u sklopu mogućnosti 2 izračunat je kao ukupna

vrijednost svih automata koji se trenutno koriste u Engleskoj po logici da je vrijednost imovine

ekvivalentna očekivanom budućem priljevu profita od te imovine. Procijenjeno je kako je u Engleskoj

trenutno postavljeno 50.000 automata za prodaju cigareta. Istraživanje tržišta rabljenih automata za

prodaju cigareta i internetsko istraživanje pokazuju kako je vrijednost rabljenog automata za prodaju

cigareta 375 £. Na osnovi ovoga podatka jednokratni trošak je procijenjen na 21,7 milijuna £.

Nadalje, nastat će i troškovi zbrinjavanja automata za prodaju cigareta koji su procijenjeni na 27 £ po

automatu. Dakle, ukupni jednokratni trošak procijenjen je na 23 milijuna £.

Iako nemaju velik udio u ukupnoj prodaji cigareta, ako se smanjenje prodaje cigareta iz automata ne

neutralizira prodajom cigareta iz drugih izvora, to će utjecati na pad prihoda državne riznice. Prihodi od

poreza predstavljaju transfer koristi sa potrošača duhanskih proizvoda na zajednicu odnosno državnu

riznicu. Međutim, kako je pretpostavljeno da će potrošači radi uklanjanja automata kupovati manje

cigareta, gubitak prihoda u ovoj procjeni tretiran je kao ekonomski trošak. Nije sigurno koliki će udio

potražnje biti preusmjeren na druge izvore pa je izrađen raspon procjena koje predviđaju različite

mogućnosti. Pretpostavljajući kako 25-75% prodaje cigareta na automatima neće biti nadomješteno

prodajom cigareta iz drugih izvora, učinak na državnu riznicu kao rezultat ove predložene mogućnosti

mogao bi iznositi između 19 i 57 milijuna £ na godišnjoj razini (nediskontirana vrijednost).

Ova mogućnost rezultirala bi gubitkom koristi za pušače koji zakonito koriste automate za cigarete jer je

njihovo korištenje pogodnost koju su neki od njih spremni dodatno platiti. Ukupan broj kutija cigareta

prodanih na automatima iznosi 22 milijuna. Teško je odrediti financijsku vrijednost gubitka koristi jer ne

postoji dokaz na tržištu koji bi pokazao razmjer ovoga gubitka. Pretpostavl ja se kako je 1 £ razuman

dodatni trošak koji su kupci na automatima za cigarete spremni platiti u odnosu na redovitu cijenu kutije

cigareta, a ovaj dodatni trošak onda predstavlja trošak izgubljene koristi (spremnosti na plaćanje).

Koristeći vrijednost od 1 £ po kutiji kao okvirnu vrijednost koju su kupci spremni dodatno platiti, na

godišnjoj razini smanjenje prihoda od odraslih potrošača iznosio bi 22 milijuna ( nediskontirana

vrijednost).

Sveukupno, troškovi predložene mogućnosti 2 uključili bi jednokratni trošak u iznosu od 23 milijuna £,

godišnji gubitak poreza u iznosu od 19-57 milijuna £ te gubitak dodatne cijene koju su kupci spremni

platiti za korištenje automata u izonsu od 22 milijuna £. Ovime dolazimo do ukupnog troška (u godini 0) u

iznosu između 64 i 102 milijuna £, sa središnjom procjenom troška u iznosu od 83 milijuna £ (Tablica 6.1).

Tablica 6.1: Ukupni troškovi (u milijunima £, godina 0)

Minimum Središnja vrijednost Maksimum Gubitak prihoda od poreza 19 38 57

Gubitak viškom potrošača 22 22 22

Jednokratni troškovi 23 23 23

Ukupno 64 83 102




53

Godišnji trošak potrebno je diskontirati u razdoblju od 10 godina koristeći standardnu diskontnu stopu od

3,5%. Time dolazimo do ukupne diskontirane procjene troška koja iznosi između 369 i 687 milijuna £, uz

središnju vrijednost koja iznosi 528 milijuna £.46

6.5.1.2 Koristi

Koristi nastale smanjenjem pušenja mladih

Zdravstvene koristi predložene mogućnosti 2 koje će nastati kroz prevenciju pušenja djece i smanjenja

broja cigareta koje popuše odrasle osobe moguće je procijeniti i monetizirati. Ova procjena učinaka

pokušava procijeniti učinke zabrane automata za prodaju cigareta na uzastopne skupine

sedamnaestogodišnjaka i odraslih osoba.

Sljedeći odjeljci objašnjavaju metodologiju za procjenu monetizirane koristi nastale pušenjem jedne

cigarete manje na dnevnoj razini, a rezultati su zatim primjenjeni na mogući raspon ishoda i učinkovitost

predložene mogućnosti u vidu smanjenja pušenja djece i odraslih.

Učinak na smrtnost prouzročenu pušenjem povećava se linearno (počevši od vrijednosti 0) sa svakom

cigaretom popušenom tijekom dana. Moguće je izračunati broj godina života koje pojedinac dobiva

smanjenjem pušenja jedne cigarete dnevno počevši u mladosti, uzimajući u obzir mogućnost prestanka

pušenja u budućnosti.

Standardna vrijednost od 60.000 £ po godini života primjenjena je na obje mogućnosti. Rezultati su :

Pušenje jedne cigarete manje na dnevnoj razini počevši u mladosti : dobitak od 0,11 godina života

(6.600 £)

Pušenje jedne cigarete manje na dnevnoj razini (prosjek za odraslu osobu): dobitak od 0,09 godina

života (5.400 £).

Najbolja dostupna procjena raširenosti pušenja u skupini sedamanaestgodišnjaka iznosi 18%. Procjenjuje

se kako pripadnici ove skupine puše 10 cigareta dnevno. Procjenjuje se kako bi uklanjanje automata za

prodaju cigareta smanjilo potrošnju unutar ove skupine za 0,3 cigarete dnevno. Ovo smanjenje dnevne

potrošnje, uz pretpostavku kako bi potrajalo čitav život rezultiralo bi dobitkom od 0,033 godine života po

osobi (0,3 X 0,11). Koristeći podatke o veličini skupine koja iznosi 650.000 osoba, predložena politika

utjecala bi na 117.000 pušača na godišnjoj razini, a to bi dovelo do spašavanja 3.861 godina života na

godišnjoj razini (pod pretpostavkom kako su svi mladi koji su koristili automate za prodaju cigareta

prestali pušiti).

46 Minimalna, središnja i maksimalna procjena definirane su minimalnim, središnjim i maksimalnim brojem cigareta či ja prodaja ni je zamijenjena prodajom iz drugih i zvora (na primjer, 25% prodaje ni je zami jenjeno drugim izvorima dok je 75% prodaje zami jenjeno prodajom iz drugih i zvora š to rezultira minimalnim mogućim gubitkom u poreznim prihodima). Logika koriš tena za

zamjenske postotne vri jednosti objašnjena je u odjeljku zdravstvenih koristi za svaku skupinu (zasebno za djecu i odras le oso be koje su prestale pušiti). Zasnovane su na diskontiranoj procjeni gubitaka p oreza u razdobl ju od 10 godina kojima je dodan jednokratni trošak provedbe propisa i diskontirani trošak gubitka proizašlog i z smanjenja prihoda ostvarenih spremnošću kupca

za plaćanjem više ci jene cigareta i z automata.




54

Koristeći standardnu prilagođenu vrijednost godine života u iznosu od 60.000 £ dolazimo do procijenjene

monetizirane nediskontirane koristi na godišnjoj razini u iznosu od 231.660.000 milijuna £ (3.861 X

60.000 £).

Nesigurnost procjene vezana za broj djece koja će smanjiti potrošnju cigareta kao rezultat uklanjanja

automata za prodaju cigareta izračunata je kao minimalna, središnja i maksimalna procjenjena vrijednosti

mogućih koristi. Tri procjene zasnovane su za 25%, 50% i 0% zamjene kupnjom iz drugih izvora. Ovo nam

pruža procjenu koristi na godišnjoj razini što je prikazano u tablici 6.2.

Tablica 6.2: Koristi za djecu (u milijunima £, godina 0)

Minimum Središnja vrijednost Maksimum Koristi za djecu 58 116 231

Godišnje koristi za djecu su nakon toga diskontirane kroz desetogodišnje razdoblje korištenjem

standardne diskontne stopu od 3,5%. Time dolazimo do ukupne diskontirane procjene troška koja iznosi

između 460 i 1.378 milijuna £, uz središnju vrijednost koja iznosi 918 milijuna £.

Koristi nastale smanjenjem pušenja mladih odraslih osoba

Prijedlog mogućnosti 2 će vjerojatno imati pozitivan učinak i na odrasle osobe pa je prikladno

kvantificirati koristi za odrasle osobe kojima je pružena pomoć u njihovom trudu da smanje potrošnju

cigareta. Pretpostavljajući kako 50% odraslih osoba neće potražiti drugi izvor kao nadomjestak za

uklonjene automate doći će do smanjenja potrošnje u iznosu od 0.05 cigareta dnevno. Koristeći

metodologiju primijenjenu na skupinu djece dolazimo do godišnje nediskontirane koristi u iznosu između

28 i 84 milijuna £ što je prikazano u Tablici 6.3.

Tablica 6.3: Koristi za odrasle (u milijunima £, godina 0)

Minimum Središnja vrijednost Maksimum

Koristi za odrasle 28 42 83

Godišnje koristi za odrasle osobe diskontirane su kroz razdoblje od 10 godina uz standardnu diskontnu

stopu od 3,5%. Ovim dolazimo do procjene diskontiranih ukupnih koristi u iznosu između 232 i 696

milijuna £ (središnja vrijednost iznosi 464 milijuna £).

Ukupne koristi za djecu i odrasle proizašle iz smanjenja pušenja odraslih osoba

Ukupne koristi za djecu i odrasle uz ovu mogućnost tijekom diskontiranog razdoblja od 10 godina iznosi

između 691 milijuna i 2,07 milijarde £ uz središnju vrijednost u iznosu od 1,38 milijardi £ (tj. 464 milijuna £

za odrasle i 919 milijuna £ za djecu). Procjene središnjih vrijednosti su navedene u Tablici 6.4.

Tablica 6.4: Ukupne koristi (trenutna vrijednost, u milijunima £)

Procjena središnje vrijednosti Koristi za djecu 918

Koristi za odrasle 464

Ukupne koristi 1 382




55

Ukupne neto koristi (neto trenutna vrijednsot)

Tablica 6.5 zbraja ekonomske koristi i troškove i daje procjenu neto ekonomskih koristi zabrane prodaje

duhanskih proizvoda pomoću aparata za prodaju cigareta.

Tablica 6.5: Neto trenutna vrijednost zabrane aparata za prodaju cigareta

Koristi (u milijunima £) Troškovi (u milijunima £) Neto koristi (u milijunima £)

Mogućnost 2 1,382 528 854

Pretpostavke i rizici

Analiza osjetljivosti pokazuje kako će predložena mogućnost 2 ostvariti neto koristi u

desetogodišnjem diskontiranom razdoblju čak i u slučaju da 90% mladih i odraslih osoba pronađe

drugi izvor cigareta kao zamjenu za uklonjene automate;

Pretpostavlja se potpuna učinkovitost primjene odredbi propisa;

Mogućnost 1 pretpostavlja kako se razina pušenja odraslih osoba i djece neće promijeniti tijekom

budućeg desetogodišnjeg razdoblja.

6.5.2 Mogućnost 3: Jačanje kodeksa dobrovoljne prakse o postavljanju aparata za prodaju cigareta

Nacionalna udruga operatera automatima za prodaju cigareta predložila je korištenje sustava kontrole

pomoću radijske frekvencije koja bi omogućila bolji nadzor. Kako bi kupio cigareta kupac bi osoblju

objekta morao pružiti dokaz o svojoj dobi. Uzmemo li u obzir neuspjeh potpune provedbe trenutno

postojećih pravila ponašanja, ne postoji razlog vjerovati kako bi nadzor bio poboljšan uvođenjem novog

sustava.

6.5.3 Učinak na sektor MSP-a

Savjetovanje

Predložena mogućnost imat će učinak na MSP-e jer postoje troškovi ispunjavanja odredbi propisa. Vlada

je započela razgovor i dobila informacije i procjene predstavnika MSP -a; uključujući Nacionalnu udrugu

operatera automatima za prodaju cigareta, predstavnike poduzetnika koji se bave automatima za

prodaju. Vlada je tijekom savjetovanja primila njihove odgovore, kao i odgovore pojedinačnih

poduzetnika. Sažetak dokaza i procjena koje je predala Nacionalna udruga operatera automatima za

prodaju cigareta nalazi se u Dodatku 1.

U velikoj Britaniji posluje 60 poduzeća koja se bave proizvodnjom i upravljanjem automatima za prodaju

cigareta. Oko 40% ukupnog poslovanja ovih poduzeća odnosi se na samo jedno poduzeće koje je

podružnica u punom vlasništvu poduzeća Imperial Tobacco koje je po veličini četvrti najveći proizvođač

duhanskih proizvoda na svijetu. Ostalih 60% tržišta podijeljeno je između dvjestotinjak malih i srednje

velikih poduzeća koja zapošljavaju manje od 600 osoba. Ukupni promet ove industrije na godi šnjoj razini

iznosi 285 milijuna £. Automati za prodaju cigareta proizvedeni su od strane malog broja poduzeća u

Španjolskoj i Njemačkoj pa gubici koji će nastati za proizvođače automata nisu uključeni u procjenu

učinaka.

Izravni troškovi za sektor MSP-a uključuju:

a) Gubitak vrijednosti samih automata;

b) Troškovi zbrinjavanja automata nakon uklanjanja;




56

c) Gubitak tržišta automata za prodaju cigareta u smislu gubitka budućega priljeva profita i gubitka

mogućnosti ponovnog ulaganja kapitala (za proizvođače).

Gubitak vrijednosti samih automata je procijenjen na 21,7 milijuna £. Ova vrijednost izračunata je kao

umnožak ukupnog broja postojećih automata (procijenjeni broj je 57.934 automata) i najviše procjene

vrijednosti rabljenih automata u iznosu od 375 £.

Troškovi zbrinjavanja automata nakon uklanjanja je procijenjen na 27,6 £ po automatu što, pomnoženo s

procijenjenim brojem od 57.934 automata, predstavlja iznos od 1,8 milijuna £. Trošak zbrinjavanja

automata je procijenjen na 100 £. Kako će postojeći automati biti zbrinuti nakon što prestanu biti

funkcionalni (5 godina je procijenjeno kao očekivana životna dob automata) učinak uklanjanja automata

mora uključiti učinak tih troškova. Razlika između troškova od 100 £ po automatu koji bi nastali sada i

nakon pet godina uz stvarnu vrijednost kapitala od 5% iznosi 27,6 £ po automatu.

Zbroj navedenih troškova iznosi 23 milijuna £. Raspoređen na godišnjoj razini u razdoblju od 10 godina i

diskontiran stopom od 3,5% dobivamo neto trenutnu vrijednost u iznosu od 3 milijuna £.

Gubitak tržišta automata je procijenjen računanjem profitne marže ostvarene prodajom cigareta iz

automata. Prihod može biti izračunat kao ukupna cijena umanjena za vrijednost poreza. Na osnovi

prihoda od 3,03 £ po kutiji cigareta nakon plaćanja poreza i ukupnoj prodaji od 22,5 milijuna kutija

cigareta, ukupni godišnji prihod koji ostvaruju proizvođači cigareta i operateri automata procijenjen je na

68,2 milijuna £.

Ukupni prihod za privatni sektor iznosit će 60% od te vrijednsoti jer MSP-i kontroliraju 60% ukupnog

tržišta, odnosno 40,9 milijuna £. Od navedene vrijednosti operateri automata moraju platiti dobavljače

cigareta, vlasnike objekata u kojima su smješteni automati te osobe koje nadopun javaju automate.

Nakon uračunavanja svih ovih troškova ukupni gubitak profita za operatore automata je procijenjen na

68,4 milijuna £ u razdoblju od 10 godina. Diskontiranje ove vrijednosti uz stopu od 3,5% u razdoblju od 10

godina dovodi nas do procjene od 6,8 milijuna £ u neto trenutnoj vrijednosti. Zajedno s prethodnim

gubitkom u iznosu od 3 milijuna £ za samu vrijednost automata, ukupni trošak za MSP -e koji posluju kao

operatori automata za prodaju cigareta iznosit će 9,8 milijuna £.

6.5.1.3 Dodatak: Sažetak dokaza i podataka koje je predalo Nacionalno udruženje operatera aparatima za prodaju cigareta

‘’NACMO predstavlja poduzeća koja proizvode i održavaju automate za prodaju cigareta. Imamo 60

članova u Velikoj Britaniji. Industrija zapošljava 550 osoba i ima ukupni promet u iznosu od 285 milijuna £

na godišnjoj razini. Dokazi koje dostavljamo odnose se na predložene mjere zabrane ili ograničavanja

prodaje cigareta putem automata za prodaju sadržene u prijedlogu zakona, Odjeljak 3, Člancima 21 i 22.

Prodaja duhanskih proizvoda putem automata za prodaju cigareta predstavlja samo 1% ukupne prodaje

duhanskih proizvoda u Velikoj Britaniji. NACMO uviđa kako je ovaj udio u današnje vr ijeme u stvari pao na

0,8 %. Nadalje, istraživanje Odjela za zdravstvo pokazuje kako je broj maloljetnika starih 11-15 godina koji




57

izjavljuju kako im automati za prodaju predstavljaju izvor cigareta smanjen tijekom proteklih godina sa

24% u 2004. godini na 17% u 2006. godini. Radi navedenoga, smatramo kako će mjere predložene

propisom proporcionalno imati učinak na mali dio populacije pušača u usporedbi s onim što bi moglo biti

postignuto uključivanjem drugih izvora duhanskih proizvoda za mlade, posebice prodaje duhanskih

proizvoda na crno, krijumčarenih i krivotvorenih proizvoda, kupnje za mlade od strane odraslih osoba i

prodaje od strane neodgovornih prodavača.

Objašnjenja u dokumentu koji prati propis vezana za NACMO provedbene propise i vodič za postavljanje

automata za cigarete smatramo dobrodošlima. Međutim, mi vjerujemo kako je moguće postići znatno

više provođenjem kontrole pristupa i razvili smo predloženi sustav kontrole radio frekvencijom (kao što je

navedeno u procjeni učinaka) kako bismo ostvarili viši stupanj nadzora.

Procijenjene koristi na godišnjoj razini koje bi trebale biti ostvarene uklanjanjem automata za prodaju

cigareta ne uspjevaju procijeniti broj malodobnih pušača koji bi uspješno pronašli neki drugi izvor

duhanskih proizvoda. Ograničenja i zabrane će samo potaknuti mlade u prelasku sa kupnje legaln ih

duhanskih proizvoda na kupnju na crnom tržištu na kojem nije bitno kome se prodaje i što se prodaje, a

malodobni pušači će time financirati organizirani kriminal.

Protivimo se predloženoj mogućnosti 2 procjene propisa: Zabrana prodaje duhanskih proizv oda putem

automata za prodaju cigareta. Dokument Odjela za zdravstvo „Savjetovanje o budućnosti kontrole

duhanskih proizvoda“ u procjeni učinaka propisa izjavljuje kako će ukupni troškovi zabrane automata za

prodaju cigareta iznositi jednokratno 375 £ po automatu (što NACMO smatra iznimno niskom procjenom)

nakon čega će uslijediti godišnji trošak za državnu riznicu uzrokovan gubi cima vezanim PDV u iznosu od

20,9 milijuna £. Godišnji procijenjeni trošak za MSP-e procijenjen je na 85.000 £ (još jednom, iznos koji

NACMO smatra očito nedovoljnim kao kompenzaciju za poduzeća koja će morati biti zatvorena kao

rezultat prihvaćanja propisa u trenutnom obliku).

Ne prihvaćamo tvrdnju kako bi gubitak profita proizvođači duhanskih proizvoda nadoknadili povećanjem

potrošnje duhanskih proizvoda iz nekih drugih izvora; jer kada bi tržište automata za prodaju cigareta koje

je regulirano bilo ukinuto, pušači bi se, a posebice malodobni pušači, vjerojatnije okrenuli crnom tržištu

koje se ne bi borilo protiv malodobničkog pušenja, uskratilo bi prihode državnoj riznici, a umjesto toga

pomoglo bi financiranju organiziranog kriminala uključujući krijumčarenje.

Prodaja nelegalnih, krijumčarenih i krivotvorenih duhanskih proizvoda značajan je problem koji je priznat

od strane agencija za provedbu. Iako je točne podatke o obujmu protuzakonite prodaje teško pronaći,

NACMO, putem svojih članova, shvaća kako postoji porast prodaje krivotvorenih i krijumčarenih

duhanskih proizvoda širom cijele Velike Britanije. Odjel za Prihode i cari nu (Her Majesty's Revenue &

Customs) procjenjuje kako je udio protuzakonite prodaje u Velikoj Britaniji tijekom 2006/07 iznosio 9-17%

(središnja vrijednost 13%), a gubitak prihoda vezan za središnju procjenu iznosio je 1,7 milijarde £.

Radi navedenih razloga u konačnici bismo preferirali zadržavanje statusa quo.

Vjerujemo kako je najsigurniji način provedbe ograničenja korištenje kontrolnih uređaja putem radio

frekvencije za aktiviranje automata za prodaju cigareta. Kako je 99% automata za prodaju cigareta




58

smješteno u licenciranim prostorima, predlažemo da kupac, kako bi mogao kupiti cigarete, mora pokazati

dokumente koji dokazuju njegovu dob zaposleniku objekta u kojem je automat smješten.

Pretpostavljajući kako je kupac dokazao kako je dovoljno star za kupnju cigareta, osoblje bi putem

kontrolnog uređaja aktiviralo automat i omogućilo kupnju, a nakon toga bi automat opet postao

neaktivan. Radio frekvencija korištena za kontrolni uređaj i na automatu bila bi modularna pa ne bi

postojala mogućnost presretanja ili skeniranja signala. U nedavnim pokusima ustanovili smo kako ovaj

sustav radi dobro i pomaže vlasnicima objekata u utvrđivanju dobi pomažući im poštovanje odredbi

zakona te pokazujući kako su automati za prodaju cigareta sa provjerom dobi kupca sigurniji način

prodaje cigareta u odnosu na običnu prodaju u trgovinama.

Zaključci:

Automati za prodaju cigareta čine svega 0.8 % ukupne prodaje cigareta, a studije su pokazale kako samo

7,5% malodobnih osoba koristi automate kao mogući izvor cigareta. Cijena cigareta iz automata je 36%

viša od uobičajene cijene u trgovinama te znatno veća od cijene na crnom tržištu. Mladi ljudi jednostavno

nemaju dovoljno financijskih sredstava da bi automate koristili kao primarni izvor cigareta. Kupnja preko

drugih osoba, prodaja neodgovornih trgovaca te prodaja krijumčarenih i krivotovrenih cigareta zajedno

predstavljaju proporcionalno veći izvor cigareta za mlade. Predložene odredbe propisa u sadašnjem

obliku, po našem su mišljenju u nesrazmjeru s mogućim smanjenjima koja su procjenjena kao ostvariva.

Međutim, vjerujemo kako bi uvođenje kontrole automata radio frekvencijom bio najrazumniji i

najodrživiji način nastavka pokušaja u ostvarivanju cilja, a to je spriječavanje mladih u korištenju

automata za prodaju cigareta. Vjerujemo kako će zabrana automata za prodaju cigareta donijeti

nesrazmjernu štetu našoj industriji te kako nema dovoljno detalja o financijskim utjecajima predložene

mogućnosti propisa.’’




59

7. STUDIJA SLUČAJA 3: PROCJENA UČINAKA PROPISA O KORIŠTENJU FOSFATA U

DETERDŽENTIMA ZA KUĆANSTVA (EUROPSKA KOMISIJA)


Namjera ove studije slučaja je pokazati kako PEU na MSP-e može biti primjenjena kao dio općenitijeg

procesa PUP-a. Ova studija slučaja zasnovana je na izvješću koje je izradila Europska komisija kao dio

procesa procjene učinaka. Studija pokazuje kako je moguće primjeniti PEU na MSP-e u slučajevima kada je

teško kvantificirati ekonomsku vrijednost troškova i koristi. Studija također pokazuje kako MSP test može

biti primjenjen tijekom procjene.

7.2 Pozadina

Fosfati se koriste u deterdžentima radi smanjivanja tvrdoće vode čime omogućuju učinkovitije čišćenje.

Natrijev trifosfat (NaTPP) je najčešće korišten fosfat. Zajedno s tenzidima (površinski aktivnim tvarima

koje smanjuju napetost vode) NaTPP omogućuje učinkovito pranje u svim uvjetima.

Fosfati iz deterdženata mogu doprinijeti određenim štetnim učincima u vodenom okruženju. Oni djeluju

kao hraniva koja u prevelikim količinama uzrokuju ubrzano razmnožavanje i rast algi i viših vodenih

biljaka, a to u konačnici uzrokuje neželjeno narušavanje ravnoteže organizama. Ovaj proces poznat je pod

nazivom eutrofikacija. Alternativni sastojci za smanjenje tvrdoće vode su dostupni, ali imaju različita

ograničenja, posebice u slučajevima zahtjevnijeg čišćenja.

Uredba EC 648/2004 o deterdžentima usklađuje uvjete za stavljanje deterdženata na tržište, ali odredbe

su vezane samo za označavanje deterdženata te biorazgradivost spojeva od kojih su sastavljeni. Međutim,

u skladu sa zabrinutošću od učinaka eutrofikacije, članak 16 zahtjeva „procjenu situacije, izradu izvješća i,

ako je potrebno, predstavljanje zakonodavnog prijedloga o korištenju fosfata s usmjerenošću ka njihovom

postupnom izbacivanju iz upotrebe ili ograničenjima specifičnih primjena“. 2007. godine Europska

komisija je predstavila izvješće i zaključila kako su saznanja o doprinosu fosfata iz deterdženata

eutrofikaciji još uvijek nepotpuna, ali brzo rastu. Daljnji rad proveden nakon predstavljanja izvješća bio je

osnova za ovo izvješće o procjeni učinaka koje analizira brojne mogućnosti po litika kojima bi se trebalo

definirati korištenje fosfata u deterdžentima.

7.3 Definiranje problema

Upotreba fosfata

Četiri glavna izvora fosfata u okolini su: gnojiva, metabolički otpad ljudi i životinja (urin i izmet) te

deterdženti. Unutar zemalja EU-25 najviše fosfata dolazi iz gnojiva uz procjenjenu godišnju potrošnju od

3,5 milijuna tona P2O5 svake godine (ekvivalent 1,5 milijuna tona fosfora). U usporedbi s tim, tijekom

2006. godine na istom području (EU-25) upotrebljeno je otprilike 1,8 milijuna tona deterdženata koji

sadržavaju fosfate. Važnost svakoga od navedenih izvora fosfora varira od države do države te od sliva do

sliva, ali, sveukupno gledajući, količina fosfora korištenih u deterdžentima predstavlja manje od 10%

fosfora korištenih u gnojivima. Međutim, svi fosfati iz deterdženata završavaju u otpadnim vodama i radi

toga potencijalno pojačavaju proces eutrofikacije. Za razliku od njih, većina fosfora u gnojivima ostaju u

poljoprivrednim tlima i samo manji dio njih je ispran iz tla u površinske vode. Ljudski doprinos putem




60

urina i izmeta glavni je izvor fosfora koji iz kućanstava završava u kanalizacijskom sustavu, a većina fosfora

tamo dolazi kao metabolički rezultat konzumacije mlječnih proizvoda, mesa i žitarica. Deterdženti za

pranje robe doprinose s iznosom od otprilike 18%. Uključujući deterdžente za perilice posuđa, ukupni

udio fosfora iz deterdženata u kućanstvima penje se na 25%.

Korištenje fosfata u različitim vrstama deterdženata može biti podijeljen na sljedeći način:

Deterdženti za pranje robe

Ova skupina odgovorna je za potrošnju 60% NaTPP u deterdžentima u EU tijekom 2007. godine.

Međutim, tijekom posljednjih deset godina, potrošnja NaTPP u kućanstvima značajno je smanjena

zahvaljujući zakonodavnim akcijama ili dobrovoljnim dogovorima za smanjenje upotrebe fosfata u

brojnim zemljama članicama EU. Daljnje smanjenje upotrebe fosfata u deterdžentima za pranje

robe usmjereno je na rastući udio tržišta tekućih deterdženata bez fosfata. Međutim, deterdženti

za pranje robe koji sadrže fosfate su još uvijek uobičajena pojava u zemljama istočne Europe.

Deterdženti za pranje posuđa

Deterdženti za pranje posuđa su još uvijek uglavnom zasnovani na fosfatima i izvor su otprilike 30%

NaTPP iz deterdženata na području EU. Količina korištenih fosfata za ovu namjenu je stabilna u

razdoblju između 2004. i 2007. godine. Predstavljanjem novih deterdženata za pranje posuđa koji

ne sadrže fosfate doprinos ove skupine kao izvora fosfata smanjen je na otprilike 25%.

Deterdženti za korištenje u industriji (I&I – Industry and Institution)

I&I deterdženti doprinose količini fosfata udjelom od 8% u zemljama EU-25. Prema podacima

europske udruge za definiranje sastava deterdženata (Association for Soaps, Detergents and

Maintenance Products (A.I.S.E.)) ova specifična upotreba fosfata je više definirana procesima koji se

koriste, nego tržištem. Radi toga, ako je za određeni proces potreban proizvod zasnovan na NaTPP

on mora biti korišten; a ako NaTPP nije primjenjiv ili njegovo korištenje nije nužno, NaTPP neće biti

korišten.

Doprinos fosfora iz deterdženata eutrofikaciji

Ne postoji zabrinutost vezana za štetan utjecaj NaTPP korištenog u derterdžentima na ljudsko zdravlje.

Radi svojih fizikalno-kemijskih karakteristika NaTPP se ne širi atmosferom pa ne postoje okolišni rizici

povezani sa širenjem NaTPP iz deterdženata tlom ili atmosferom. Osnovna zabrinutost vezana za okolišne

učinke fosfata korištenih u deterdžentima vezana je za pretjeranu količinu koja može dospjeti u vodeno

okruženje te tamo, kao hranivo za žive organizme, doprinijeti problemu eutrofikacije. Povišene količine

fosfata mogu predstavljati prijetnju bioraznolikosti površinskih voda. Učinak fosfata na lokalne ekološke

prilike može biti dramatičan, posebice u slučaju manjih vodenih površina s manjim dotokom vode. Slično

tome, otpuštanje fosfata u jezera i rijeke može rezultirati povećanim rastom biljaka te cvjetanjem algi.

Razne vrste algi proizvode snažne otrove koji mogu otrovati ribe i na taj način utjecati na

ribnjačarsku/ribarsku proizvodnju, ali isto tako mogu utjecati na kućne ljubimce i ljude koji dođu u

kontakt s njima.

Na razini EU ne postoji zakon kojim se ograničava korištenje fosfata u deterdžentima. Deterdženti se u

vodeno okruženje ispuštaju kanalizacijskim putevima koji su danas sve češće povezani s postrojenjima za

obradu obradu otpadnih voda što je uslijedilo nakon provedbe Uredbe o tretmanu otpadnih voda u

urbanim sredinama (Urban Waste Water Treatment Directive (UWWTD)). Količina NaTPP iz deterdženata

koja dospijeva u vodeno okruženje (rijeke, jezera i mora) znatno varira od jedne do druge zemlje članice




61

EU ovisno o stupnju tercijarne obrade otpadnih voda. Tercijarni tretmani uklanjaju fosfate, ali su vrlo

skupi i ovaj tip tretmana nije zakonski propisan za sve sustave otpadnih voda (posebice manja naselja

vjerojatno neće imati ovaj tip obrade otpadnih voda).

Iako nije bilo moguće s punom pouzdanošću kvantificirati doprinos deterdženata eutrofikaciji, dostupni

dokazi sugeriraju kako joj deterdženti u doprinose određenoj mjeri. U nekim osjetljivijim područjima

doprinos fosfata iz deterdženata je kvantificiran s velikim stupnjem pouzdanosti i pokazalo se kako je taj

utjecaj značajan. Korištenje fosfata u deterdžentima radi toga za rezultat ima negativne popratne pojave

(eutrofikaciju) čije troškove snosi cijelo društvo, umjesto da ih snose proizvođači tih deterdženata koji

nemaju nikakav poticaj za stvaranje deterdženata čijim korištenjem će rizik od eutrofikacije biti smanjen .

Fosfati u deterdžentima koji završavaju u otpadnim vodama uzrokuju znatne operativne troškove

korištenja tercijarnih tretmana. Uz trenutne količine fosfata koje se uklanjaju (uzimajući u obzir stopu

rasta postrojenja za obradu otpadnih voda koji primjenjuju tercijarnu obradu) ooperativni troškovi

procijenjeni su na 10 do 693 milijuna € na godišnjoj razini. Troškovi potpunog uklanjanja bili bi znatno viši

jer bi ulaganja u izgradnju postrojenja za tercijarnu obradu otpadnih voda dovela do vrlo visokih

kapitalnih troškova i viših operativnih troškova. Radi navedenoga deterdženti koji sadrže fosfate ne

predstavljaju negativnu pojavu samo u područjima gdje se ne provodi tercijarna obrada vode, nego

uzrokuje i pojavu tekućih troškova tercijarne obrade otpadne vode u područjima gdje su takva postrojenja

izgrađena. Potrebno je naglasiti i kako postrojenja za tercijarnu obradu moraju biti izgrađena samo u

naseljima koja imaju više od 10.000 stanovnika. Fosfati iz deterdženata ispušteni u okolinu u ruralnim

područjima radi toga nastavljaju doprinositi procesu eutrofikacije čak i kada bi postojeća postrojenja bila

sposobna za tercijarnu obradu otpadnih voda.

Oba troška, trošak nastao utjecajem eutrofikacije te onaj nastao obradom vode, snosi društvo u cjelini.

Radi toga, proizvođači deterdženata nemaju ekonomsk i poticaj za zamjenu fosfata nekim drugim

kemijskim spojevima.

7.4 Ciljevi

Opći ciljevi

Opći cilj je osigurati visoku razinu zaštite okoliša od mogućih štetnih utjecaja fosfata iz deterdženata i

osigurati dobro funkcioniranje unutrašnjeg tržišta deterdženata.

Specifični ciljevi

Smanjiti štetne učinke na okoliš izazvane eutrofikacijom površinskih voda; posebice u vodama koje

sadrže fosfate iz deterdženata, a protiču kroz više država;

Doprinijeti financijski najefikasnijem rješenju smanjenja ispuštanja fosfata u površinske vode;

Poboljšati funkcioniranje unutrašnjeg tržišta deterdženata smanjenjem razlika u postojećim

propisima o dozvoljenim količinama fosfata u deterdžentima koje stvaraju prepreke u trgovini ;

Izbjeći mogući budući teret za javnu upravu uzrokovan razvojem i opravdavanjem donošenja

nacionalnih mjera radi nepostojanja usklađenih mjera EU.




62

7.5 Savjetovanje

Savjetovanje s predstavnicima industrije i udrugama

Održanima sastancima su prisustvovali i relevantna industrijska udruženja. Predstavnici europske

industrije proizvođača fosfata (CEEP) protive se ograničavanju korištenja fosfata u deterdžentima na razini

EU tvrdeći kako će to uzrokovati određene negativne posljedice na cijeli sektor. Međunarodna udruga

proizvođača sapuna, deterdženata i proizvoda za održavanje (A.I.S.E.) pozdravila bi izbacivanje fosfata iz

upotrebe u deterdžentima za pranje robe, ali ne i u deterdžentima za pranje posuđa i industrijsku

upotrebu (I&I); a Europsko udruženje proizvođača zeolita (EUZEPA) potvrdilo je kako su već razvijene

formulacije deterdženata koje ne sadrže fosfate. Ured za EU politike Svjetske fondacije za zaštitu divljih

životinja (World Wildlife Foundation (WWF)) prisustvovao je određenom broju sastanaka, ali nisu iznijeli

komentare na predloženu mogućnost politike. Generalna uprava za poduzeća i industriju je kontaktirala i

Europsku organizaciju potrošača (European Consumers' Organisation (BEUC)) koja, međutim, nije

dostavila svoj stav vezan za moguća ograničenja upotrebe fosfata u deterdžentima.

Savjetovanje s MSP-ima

Između srpnja i rujna 2009. godine Europska komisija provela je i savjetovanje sa predstavnicima MSP -a u

ovom sektoru pomoću Europske mreže poduzeća (Enterprise Europe Network) vezano za njihovo

trenutno korištenje fosfata i moguće zamjene te učinke mogućeg ograničenja korištenja fosfata na

njihova poduzeća. Radi specifične tehničke prirode problema i ograničene veličine skupine na koju bi

uredba utjecala, internetsko savjetovanje nije provedeno.

Odgovore je dostavilo 107 poduzeća iz 11 zemalja članica. 63% poduzeća smješteno je u južnoj Europi i

većina njih (70%) proizvodi deterdžente za industrijsku upotrebu, dok otprilike 40% poduzeća proizvodi i

deterdžente za pranje robe te posuđa. Većina poduzeća (58%) tvrdilo je kako bi zamjena fosfata nekim

drugim spojevima umanjila učinak pranja, posebice u industrijskim deterdžentima, a manjina (20%) je

očekivala nepovoljne ekonomske učinke poput povećanja troškova proizvodnje, smanjenja prodaje,

gubitka udjela na tržištu ili potrebe za novim ulaganjima.

7.6 Mogućnosti politika

Mogućnost 1: Bez akcije na razini EU, prepuštanje odgovornosti za djelovanje zamljama članicama (osnovna mogućnost) Ovo bi značilo zadržavanje postojećeg stanja tj. ne bi bila usvojena nikakva odredba na raz ini EU vezana za korištenje fosfata u deterdžentima. Države članice mogle bi zadržati postojeća ograničenja ili pokrenuti akcije koje smatraju prikladnima i opravdanima na području svoje zemlje ili u regionalnoj suradnji s drugim zemljama. Mogućnost 2: Dobrovoljna akcija od strane industrije Dobrovoljna obveza na razini EU za smanjenje korištenja i zamjenu NaTPP zeolitima ili drugim spojevima od strane proizvođača deterdženata. Obvezu bi mogle prepoznati javne uprave i postignuti rezultati bi bili procijenjivani u redovitim intervalima. Mogućnost 3: Potpuna zabrana fosfata u deterdžentima Ova mogućnost zabranila bi korištenje fosfata u svim vrstama deterdženata na razini EU.




63

Mogućnost 4: Ograničenje količine fosfata u deterdžentima za pranje robe Ova mogućnost ograničila bi korištenje NaTPP u deterdžentima za pranje robe, skupini koja je najčešća u širokoj potrošnji, a omogućila daljnju upotrebu NaTPP u deterdžentima za pranje posuđa i za industrijsku namjenu. Uzmemo li u obzir moguće propise koje će biti potrebno koristiti, u procijeni možemo primijeniti iste opaske kao i za mogućnost 3. Mogućnost 5: Dozvoljavanje ograničene količine fosfata u deterdžentima Sadržaj NaTPP bi bio ograničen na određenu koncentraciju (ili nekoliko različitih mogućn osti koncentracije) u raznim deterdžentima (za robu, posuđe i industrijsku upotrebu). Uzmemo li u obzir moguće propise koje će biti potrebno koristiti, u procijeni možemo primijeniti iste opaske kao i za mogućnost 3.

7.7 Analiza predloženih mogućnosti

Analiza učinaka različitih mogućnosti politika provedena je uzimajući u obzir rezultate znanstvenih analiza

o doprinosu fosfata iz deterdženata riziku od eutrofikacije na području EU, kao i kriterije učinkovitosti i

efikasnosti (uključujući praktičnost, socio-ekonomske učinke te mogućnost nadzora provedbe). Podaci o

tržištu i procjenjeni troškovi su najnoviji podaci dostupni Komisiji u vrijeme pisanja procjene učinaka

dobiveni razgovorom sa dionicima i sastancima s radnom skupinom za deterdžente te daljnja savjetovanja

sa dionicima.

Mogućnost 1: Bez akcije na razini EU, prepuštanje odgovornosti za djelovanje zamljama članicama

(osnovna mogućnost)

Ako se ne poduzme nikakva akcija na razini EU trenutna situacija i trendovi će ostati nepromijenjeni.

Korištenje fosfata u deterdžentima bi se s vremenom nastavilo smanjivati radi postojećeg trenda zamjene

fosfata raznim zamjenama te akcija koje poduzimaju zemlje članice zasebno. Zemlje članice koje su već

donijele mjere na nacionalnoj razini mogle bi nastaviti s nj ihovom primjenom te nastaviti usvajati nove

mjere zamjene deterdženata koji sadrže fosfate drugim tvarima ako mjere mogu biti opravdane učincima

na okoliš. Iskustva zemalja članica ukazuju kako mjere na nacionalnoj razini poput ograničenja upotrebe

NaTPP u deterdžentima zakonodavnim putem ili dobrovoljnim dogovorom (ili kombinacijom obje

mogućnosti) može učinkovito pomoći u borbi protiv eutrofikacije kada nije riječ o tokovima koji prolaze

kroz više zemalja.

Ako ne dođe do poduzimanja akcije na razini EU, postojat će različite odredbe u zemljama članicama što

će onemogućavati stvaranje funkcionalnog unutrašnjeg tržišta deterdženata. Ovo uzrokuje troškove

ispunjavanja odredbi propisa za poduzeća koja posluju u više zemalja članica, iako bi se ta poduzeća is to

tako mogla odlučiti samo na proizvodnju deterdženata koji ne sadrže fosfate. Nadalje, postojeći tržišni

trendovi pokazuju povećanje udjela tekućih deterdženata za pranje robe koji ne sadrže fosfate.

Fragmentacija unutrašnjeg tržišta bila bi prednost za poduzeća koja posluju samo na nacionalnim

tržištima.

Kada sažmemo sve navedeno, možemo zaključiti kako bi mogućnost „bez akcije na razini EU“ bila

učinkovita za borbu s problemom rizika od eutrofikacije na nacionalnoj razini. Međutim, čini se kako ne bi

bila učinkovita za borbu s problemom u kratkom roku na reginalnoj razini gdje bi tada bila potrebna

koordinirana akcija više zemalja članica što bi uključilo upotrebu znatnih sredstava za svaku od njih što bi

predstavljalo veći teret od jedinstvene akcije na razini EU.




64

Mogućnost 2: Dobrovoljna akcija od strane industrije

U brojnim državama članicama dobrovoljna akcija proizvođača deterdženata bila je vrlo uspješna u borbi s

problemom eutrofikacije, ali bilo je i neuspjeha. Dobrovoljna obveza predstavlja rizik u slučaju kada je

jedno ili više poduzeća ne poštuje. Ovo se može lako dogoditi kada jer broj uključenih u kršenje obveze

velik i odgovornost postaje kolektivna, a ne individualna. Radi toga, učinkovitost nenormativnog rješenja

poput dobrovoljne obveze i promidžbenih inicijativa pouzdaje se u potporu dionika.

Formalizirana dobrovoljna obveza na razini EU koja bi utvrdila potrebne standarde, osigurala sudjelovanje

svih dionika i osigurala nadzor poštivanja od strane poduzeća na području EU u osnovi bi bila izvediva i

sposobna postići željene ciljeve. Međutim, glavni dionik čije bi sudjelovanje bilo potrebno, A.I.S.E., ne želi

to učiniti. Nadalje, provedba bi bila komplicirana i mogla bi stvariti značajan teret za poduzeća i udruge

kada bi trebali osigurati potpunu pokrivenost tržišta, a posebice teret za MSP-e u ovome sektoru, te tijela

zadužena za nadzor.

Mogućnost 3: Potpuna zabrana fosfata u deterdžentima

Potpuna zabrana fosfata u deterdžentima na razini EU je mogućnost koja ima najveći potencijal za

ostvarivanje željenih ciljeva u kratkom vremenu. Međutim, potrebno je ispitati tehničku izvedivost,

moguće učinke na okoliš spojeva koji će biti korišteni kao zamjena za fosfate te socio -ekonomske učinke i

učinke na industriju.

Koristi od smanjenja eutrofikacije

Koristi povezane s prelaskom na korištenje deterdženata bez fosfata odnose se na smanjenje eutrofikacije

smanjenjem ispuštanja fosfata u vodenu okolinu. Međutim, korist je teško kvantificirati i monetizirati.

Trošak eutrofikacije teško je monetizirati radi, s jedne strane složenosti ovoga fenomena i jer može biti

uzrokovana brojnim drugim čimbenicima, a s druge strane jer postoje netržišni učinci s kojima nije

moguće povezati tržišnu vrijednost (odrediti im novčanu vrijednost). Učinci na okoliš uključuju, na

primjer, smanjenje ribljeg fonda uzrokovano toksinima algi koji mogu rezultirati smanjenjem prihoda za

ribare. Druge učinke, poput smanjenja atraktivnosti turističkih destinacija, rekreacijske vrijednosti (poput

učinaka na kupanje izazvane cvjetanjem algi ili pojavom meduza) ili učinke na raznolikost v rsta

(bioraznolikost) teže je izraziti u monetarnim vrijednostima. Dostupne metodologije koje omogućavaju

zaključivanje o netržišnim učincima zasnovane su na predloženim odgovorima ili izražavanju sklonosti

pomoću kojih se pokušava ustanoviti spremnost na plaćanje (ili spremnost prihvaćanja) određenog

ishoda. Brojne studije su provedene radi vrednovanja smanjenja eutrofikacije, poput izravnog ispitivanja

pojedinaca koliko bi bili spremni platiti financiranje određenoga dijela sredstava potrebnih za

poboljšavanje situacije. Međutim, scenariji i parametri koji su procjenjivani se razlikuju od studije do

studije što ograničava mogućnost uspoređivanja rezultata. Čak i kada je korištena ista jedinica mjere

učinaka, vrijednosti obuhvaćaju vrlo širok raspon (na primjer, u jednoj studiji spremnost na plaćanje

iznosila je 29 € po kućanstvu na godišnjoj razini, a u drugoj 727 € godišnje za svaku punoljetnu osobu).

Radi navedenoga, ne postoji opće prihvaćena monetarizirana vrijednost pomoću koje je moguće

vrednovati štetu na okoliš uzrokovanu eutrofikacijom. Uz ove vrlo značajne nesigurnosti u procjeni, ova

procjena učinaka ne pokušava monetizirati koristi proizašle iz smanjenja eutrofikacije.

Zaključimo kako je koristi proizašle iz potpune zabrene korištenja fosfata u deterdžentima ostvarene

smanjenjem eutrofikacije moguće procijeniti kvalitativno, ali nije moguće zadovoljavajuće ih kvantificirati




65

i vrijednosti će značajno varirati širom EU. U svjetlu postojećih tržišnih trendova, koristi ostvarene

izbjegavanjem eutrofikacije zabranom korištenja fosfata će se smanjivati, iako sporo, ali će biti ostvarene

znatno brže nego u slučaju mogućnosti 1.

Koristi obrade otpadnih voda

Zabrana korištenja fosfata u deterdžentima ima znatne koristi koje će biti ostvarene uštedom sredstava. U

skladu s trenutnim cijenama, zabrana fosfata bi postojećim postrojenjima za obradu otpadnih voda

godišnje uštedjela između 10 i 693 milijuna € operativnih troškova. Buduće kretanje vrijednosti ove koristi

donekle je teško predvidjeti: s jedne strane (spor) trend smanjenja korištenja fosfata u deterdžentima

(otprilike 50% u posljednjih 25 godina, odnosno oko 2% na godišnjoj razini) s vremenom će smanjiti

koristi, dok će s druge strane očekivano povezivanje postrojenja za obradu otpadnih voda s tercijarnom

obradom tijekom nadolazećih godina povećati koristi u vidu izbjegavanja troškova tretmana. Sveukupne

koristi zabrane će radi toga svoj vrhunac dostići oko 2015. godine, a nakon toga bi se s vremenom trebale

smanjivati. Međutim, u usporedbi s mogućnosti 1, koristi će biti ostvarene znatno brže primjenom ove

mogućnosti.

Troškovi zabrane korištenja fosfata u deterdžentima

Na području EU posluje sedam poduzeća koja proizvode NaTPP na koje bi utjecala zabrana korištenja

fosfata u deterdžentima. Potpuna zabrana korištenja fosfata u deterdžentima mogla bi dovesti do

ukupnog gubitka od 3.000 do 5.000 radnih mjesta na području EU. Obustava proizvodnje NaTPP imat će

kritičan učinak na sva poduzeća, preustroj i zatvaranja, a učinci će se osjetiti i na drugim područjima gdje

se koriste fosfati (poput industrije hrane) jer koriste iste intermedijarne spojeve poput koncentrirane

fosforne kiseline.

Bez korištenja fosfata u deterdžentima proizvodnja i pročišćavanje fosforne kiseline na području EU

vjerojatno neće više biti ekonomski održivo pa će EU biti ovisna o uvozu (posebice iz Sjeverne Amerike i

drugih područja koja obrađuju stijene bogate fosforom). Tijekom 2007. godine s područja EU izvezeno je

otprilike 190.000 tona NaTPP što je doprinijelo trgovinskoj razmjeni EU u iznosu većem od 100 milijuna €.

Radi toga, gubitak europskih tržišta NaTPP bi podrazumijevalo i gubitak izvozne ekonomije.

Moguće je očekivati kako bi veći proizvođači deterdženata koji posluju na području više država članica

relativno lako nadomjestili svoju ponudu deterdžentima koji ne sadrže fosfate jer ih vjerojatno već

proizvode za područja država članica koje su zabranile njihovo korištenje. Moglo bi doći do neznatnih

troškova povezanih s ponovnim stvaranjem brenda.

Situacija postaje znatno složenija kada su u pitanju manji proizvođači (a posebice MSP -i) koji posluju samo

na domaćim tržištima i prodaju deterdžente koji sadrže fosfate. Savjetovanje sa MSP -ima dalo je podatke

o novoj formulaciji sastava proizvoda. MSP-i koji proizvode deterdžente izjavili su kako na razvoju novih

formulacija u prosjeku rade 3,5 godina uz prosječni trošak u iznosu od otprilike 5.600 €. Jednokratni

trošak stvaranja nove formulacije proizvoda koji ne sadržava fosfate procijenjen je u prosjeku na 10.800 €.

Velika većina MSP-a također je tvrdila kako bi moguća zabrana korištenja fosfata zahtijevala promjenu

proizvodnih linija. Štoviše, 25% MSP-a informiralo je Komisiju o očekivanim negativnim ekonomskim

učincima za njihova poduzeća uzrokovanih mogućom zabranom korištenja NaTPP u svim deterdžentima

na području EU poput: 10-20% ekonomskih gubitaka (poput viših troškova proizvodnje radi korištenja više




66

alternativnih rješenja kako bi se ostvarilo isti učinak pranja), smanjenja prodaje, gubitka tržišnog udjela,

potrebe za novim ulaganjima, gubitka klijenata, itd. Velika većina MSP-a (60%) također je tvrdila kako će

moguće izmjene proizvodnih linija biti potrebne u slučaju korištenja zamjene za NaTPP. Ove promjene

dovele bi MSP-e u nepovoljan položaj koji bi doveo do gubitka tržišnog udjela kojega bi preuzela velika

međunarodna poduzeća.

Odgovarajući rezultati pranja koje bi ostvarivale zamjene za fosfate bitni su privatnim i profesionalnim

potrošačima deterdženata. Kako bi uspjeli ostvariti potpunu primjenu deterdženata bez fosfata koji će

zadržati trenutno postojeću kvalitetu pranja, bit će potrebne dodatne inovacije i značajna dodatna

ulaganja. Jasna većina MSP-a koji su sudjelovali u istraživanju izvjestili su kako neučinkovitije pranje

očekuju kao glavni negativni učinak zamjene fosfata drugim spojevima. Trebalo bi zabilježiti kako prelazak

na alternativna rješenja možda neće samo zahtijevati reformulaciju proizvoda, nego i promjenu

proizvodnog procesa, posebice u sektoru proizvodnje industrijskih deterdženata, uz stvaranje povezanih

dodatnih troškova.

Zaključak

Potpuna zabrana fosfata u deterdžentima bila bi najučinkovitija mogućnost politike za smanjenje rizika

eutrofikacije na području EU i posebno bi utjecala na prekogranično kretanje fosfata rijekama i morima

koje dijeli više država članica EU – kvantifikacija i monetarizacija ovih koristi koje bi bile ostvarene

smanjenih rizika nije izvediva. U skladu s postojećim tržišnim trendovima, koristi izbjegavanja eutrofikacije

zabranom fosfata s vremenom će se smanjivati. Koristi će biti ostvarene znatno brže nego kod

mogućnosti 1.

Uklanjanje svih fosfata iz deterdženata smanjilo bi operativne troškove postrojenja za preradu otpadnih

voda, uz sadašnje uvjete, za 10 do 693 milijuna € na godišnjoj razini. Zahvaljujući (sporom) padajućem

trendu korištenja fosfata i povećanja tercijarne obrade od strane postrojenja za obradu otpadnih voda

koristi u vidu izostanka potrebe za tercijarnom obradom će svoj vrhunac doživjeti oko 2015. godine, a

nakon toga će s vremenom nestajati. Međutim, u usporedbi s mogućnosti 1, primjenom ove mogućnosti

koristi bi se ostvarile znatno brže. Ova mogućnost osigurala bi potpuno usklađivanje unutrašnjeg tržišta

deterdženata i time bi dodatni troškovi trenutno uzrokovani različitim odredbama za industriju i javnu

upravu bili uklonjeni i ne bi bilo dodatnih mogućih troškova izazvanih potrebom za međusobnim

priznavanjem različitih odredbi u zemljama članicama. Ova mogućnost bila bi i učinkovitija u odnosu na

pojedinačne akcije zemalja članica u slučajevima gdje je potrebna regionalna suradnja.

Zabrana korištenja fosfata na području cijele EU uzrokovala bi štetne učinke na MSP -e koji proizvode

deterdžente (većina poduzeća proizvodi deterdžente za industrijsku upotrebu) što bi dovelo do g ubitka

njihovog udjela na tržištu u korist velikih međunarodnih poduzeća. Ukupni troškovi reformulacije

(jednokratni) procijenjeni su na iznos u rasponu od 20 do 142 milijuna €. Uspoređujući troškove novih

formulacija deterdženata i koristi ostvarenih izbjegavanjem troškova tercijarne obrade vode, uz niže

procjene ušteda u obradi vode, neto koristi bi bile ostvarene u razdoblju od dvije godine, a koristeći više

procjene ušteda, neto koristi bi bile ostvarene već nakon godinu dana. Međutim, alternativna rješenja

koja bi zamijenila fosfate na području industrijskih deterdženata trenutno nisu tehnički izvediva. Stvarni

troškovi zamjene fosfata u deterdžentima za pranje posuđa i industrijsku upotrebu radi toga bi bili znatno

viši radi dodatnih značajnih ulaganja u istraživanje i inovacije koje bi bilo potrebno uvesti. Zabrana fosfata




67

u deterdžentima za pranje posuđa i industrijsku upotrebu bi također imal negativne posljedice za privatne

i profesionalne potrošače.

Proizvođači fosfata trpili bi radi zatvaranja pogona i gubitka 3.000 do 5.000 radnih mjesta, a izgubljena

radna mjesta ne bi bila nadoknađena dodatnom proizvodnjom ili rnovim radnim mjestima u proizvodnji

zeolita. Proizvođači zamjena za fosfate mogli bi vidjeti ove ekonomske koristi, ali o tome ne pos toje

dostupne kvantitativne informacije.

Mogućnost 4: Ograničenje količine fosfata u deterdžentima za pranje robe

Ova mogućnost slična je mogućnosti 3, ali utjecala bi samo na proizvodnju deterdženata za pranje robe, a

ne i deterdžente za pranje posuđa i industrijsku upotrebu pa bi razmjeri troškova i koristi bili drugačiji.

Prema podacima CEEP-a, otprilike 60% NaTPP na području EU trenutno potječe iz deterdženata za pranje

robe. Njihova zabrana smanjila bi rizik eutrofikacije poput mogućnosti 3, ali u manjem razmjeru. Kao i kod

mogućnosti 3, ove koristi nije moguće kvantificirati i monetizirati. U svjetlu trenutnih trendova na tržištu,

možemo reći kako će potrošnja fosfata opadati, iako sporije, ali isto tako, znatno brže nego u slučaju

mogućnosti 1.

Koristi za postrojenja za obradu otpadnih voda iznose otprilike 60% od onih procijenjenih za mogućnost 3,

između 6 i 415 milijuna € na godišnjoj razini u vidu operativnih troškova. Zahvaljujući (sporom) padajućem

trendu korištenja fosfata i povećanja terci jarne obrade od strane postrojenja za obradu otpadnih voda

koristi u vidu izostanka potrebe za tercijarnom obradom će svoj vrhunac doživjeti oko 2015. godine, a

nakon toga će s vremenom nestajati. Međutim, u usporedbi s mogućnosti 1, primjenom ove mogućnos ti

koristi bi se ostvarile znatno brže.

Većina proizvodnje NaTPP na području EU odlazi na deterdžente za pranje robe, a tržište deterdženata za

pranje posuđa samo ne bi bilo u mogućnosti samo apsorbirati dodatne količine koje bi nastale zabranom

korištenja fosfata u deterdžentima za pranje robe na razini EU. Nadalje, fosfati korišteni u industriji i hrani

uključuju znatno manji volumen i različite kvalitete proizvoda i također ne bi mogli apsorbirati dodatne

količine proizvodnje NaTPP. Radi toga, zabrana korištenja fosfata korištenih u deterdžentima za pranje

robe dovela bi do zatvaranje nekih postrojenja za proizvodnju NaTPP i mogla bi dovesti do gubitka 1.000-

1.650 radnih mjesta na razini EU. CEEP također navodi kako se industrija proizvodnje zeolita trenutno

suočava sa viškom kapaciteta, a značajan dio izvoznih tržišta za NaTPP bi bio izgubljen pa nije vjerojatno

kako bi gubitak radnih mjesta bio nadomješten njihovim stvaranjem negdje drugdje.

Iz savjetovanja vezanog za učinke ograničenja korištenja NaTPP sa MSP-ima koji proizvode deterdžente za

pranje robe proizašlo je kako je zamjena fosfata nekom drugom tvari u osnovi moguća (izvedivost

alternativnih rješenja objašnjena je kod mogućnosti 3), ali neka poduzeća izjavila su kako bi proizvodi koji

sadrže zeolit imali lošiji učinak pranja i postojao bi problem ostatka krutog dijela deterdženta nakon

pranja.

Zaključak

Zabrana korištenja fosfata u deterdžentima za pranje robe smanjila bi rizik eutrofikacije na području EU i

posebice bi utjecalo na međugranični tok fosfata u rijekama i morima koja dijeli više zemalja članica, iako




68

nešto manje nego u slučaju mogućnosti 3. Kvantifikacija i monetizacija koristi ovoga smanjenog rizika nije

izvediva. Koristi će se s vremenom smanjivati, iako sporije, ali bit će ostvarene znatno brže u usporedbi s

mogućnosti 1.

Uklanjanje fosfata iz deterdženata za pranje robe bi smanjila operativne troškove postrojenja za obradu

otpadnih voda u iznosu između 6 i 415 milijuna € na godišnjoj razini. U usporedbi s mogućnosti 1, koristi

bi bile znatno brže ostvarene primjenom ovoga rješenja.

Ukupni troškovi izrade novih formulacija deterdženata ( jednokratni trošak) za proizvođače je procijenjen

na 13,2 milijuna €, ali ne bi bilo znatnijih problema vezanih za tehničku ili ekonomsku izvodivost.

Negativnog utjecaja neće biti niti na privatne niti na profesionalne potrošače deterdženata. Uspoređujući

troškove novih formulacija deterdženata i koristi ostvarenih izbjegavanjem troškova tercijarne obrade

vode, uz niže procjene ušteda u obradi vode, neto koristi bi bile ostvarene u razdoblju od tri godine, a

koristeći više procjene ušteda, neto koristi bi bile ostvarene već nakon godinu dana.

Mogućnost 5: Dozvoljavanje ograničene količine fosfata u deterdžentima

Općenito, procjene troškova i koristi naznačene u mogućnostima 3 i 4 primjenjive su i na ovu mogućnost

jer postojeća ograničenja uglavnom imaju učinak na namjerno korištenje fosfata u deterdžentima. Učinci

na poduzeća usvajanjem ove mogućnosti na razini EU bili bi slični potpunoj zabrani jer bi provedba

mogućnosti zahtjevala potpun preustroj poduzeća. Koristi vezane za eutrofikaciju i smanjenje troškova

obrade otpadnih voda bile bi između onih za mogućnosti 3 i 4.

7.8 Usporedba mogućnosti

Usporedba pregledanih mogućnosti politika u smislu učinkovitosti, efikasnosti, učinaka na okoliš te

procjene ekonomskih troškova/koristi je prikazana u tablici ispod.

Mogućnost 4 (ograničavanje korištenja fosfata u deterdžentima za pranje robe) bila bi učinkovita i

razmjerna mjera smanjenju rizika eutrofikacije na području EU. Prekogranični tok fosfata u rijekama i

morima koje dijeli više država članica EU riješava učinkovitije nego u slučaju potpisivanja regionalnih

ugovora od strane država članica. Nastalo bi potpuno usklađeno unutrašnje tržište deterdženata za pranje

robe. Troškovi za industriju i javnu upravu trenutno uzrokovani postojećim različitim odredbama na

području pojedinačnih zemalja bili bi ukljonjeni. Ovu mogućnost bi vrlo lako prihvatile zemlje članice i

proizvođači deterdženata.

Mjera bi bila bi bila prikladna jer na raspolaganju postoje tehnički i ekonomski prihvatljive zamjene za

fosfate u deterdžentima za pranje robe (đto nije slučaj s deterdžentima za pranje posuđa i za industrijsku

upotrebu). Štetnih posljedica ne bi bilo niti za privatne niti profesionalne potrošače. Proizvođači

deterdženata morali bi utrošiti otprilike 13 milijuna € za reformulaciju postojećih deterdženata što bi

predstavljalo jednokratni trošak kojemu bi značajna protuteža bile uštede postrojenja za obradu otpadnih

voda u iznosu od 6 do 415 milijuna € na godišnjoj razini. Uspoređujući troškove reformulacije

deterdženata i izbjegnutih troškova obrade otpadnih voda, uz nižu procjenu, neto koristi bi se pojavile

nakon tri godine, a korištenjem viših procjena, neto koristi bi bile vidljive već nakon godinu dana .

Uklanjanje fosfata iz deterdženata za pranje robe radi navedenog se čini kao bolja mogućnost u vidu




69

omjera troškova i koristi u odnosu na obradu otpadnih voda. Nadalje, u usporedbi s mogućnosti 1 koristi

bi bile ostvarene znatno brže primjenom ove mogućnosti. Kako bi uklopili reformulirane proizvode u

normalni ciklus razvoja proizvoda, MSP-ima će biti potrebno nekoliko godina za prilagodbu cijelog spektra

proizvoda.

Najznačajniji negativni učinci odrazili bi se na proizvođače fosfata koji bi izgubili dio tržišta, morali zatvoriti

dio postrojenja, a očekivani su gubici od 1.000 do 1.650 radnih mjesta. Međutim, potrebno je naglasiti

kako upotreba fosfata u deterdžentima već značajno opada i proizvođači fosfata bi se u svakom slučaju

morali prilagoditi ovome trendu. Mogućnošću 3 ostvarile bi se značajne koristi kada bi se uspoređival i

samo troškovi reformulacije deterdženata i obrade otpadnih voda. Međutim, trenutno ne postoje

odgovarajuće zamjene za fosfate u deterdžentima za industrijsku primjenu, dok na području deterdženata

za pranje posuđa pitanje tehničke izvedbe zamhena za fosfate nije u potpunosti rješeno. Ovo bi zahtjevalo

znatan dodatni napor u istraživanju i uvođenju inovacija. Štetan učinak osjetili bi brojni MSP -i na području

EU. Nadalje, mogućnost 3 rezultirala bi gubirtom dodatnih 2.000 do 3.000 radnih mjesta u usporedbi s

mogućnosti 4. Mogućnost 4 omogućila bi ostvarivanje značajnih neto koristi bez problema izvedbe ili

dostupnosti zamjena za fosfate.

Mogućnost 4 preferira većina zemalja članica EU kao što je naznačeno tijekom sastanka radne skupine za

deterdžente u studenom 2009. godine i u pisanim izjavama poslanima Komisiji.

Mogućnost politike mogla bi biti provedena na razne načine: izmjenama Uredbe EC 648/2004 o

deterdžentima, ad hoc propisima ili određivanjem ograničenja unutar Uredbe EC 1907/2006 (REACH -

Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals), iako bi to značilo kako bi trebalo

slijediti procedure koje su već usvojene u sklopu ove Uredbe što bi dovelo do daljnjih odgoda usvajanja

predviđenih ograničenja.

Učinaka na proračun EU ne bi bilo.

Značajni učinci na administrativni teret poduzeća nije očekivan.

Učinci na sektor MSP-a su procijenjeni i sektor je bio uključen u savjetovanje.

7.9 Nadzor i vrednovanje

Nadzor provedbe zabrane korištenja fosfata u deterdžentima trebao bi biti relativno izravan ako uzmemo

u obzir kako su prikladni sustavi nadzora već ustanovljeni Uredbom o deterdžentima ili drugim zakonskim

okvirima koji propisuju ograničavanje korištenja kemikalija (poput mehanizama nadzora uspostavljenih

Uredbom REACH). Nadzor ograničenja korištenja fosfata u deterdžentima bio bi samo neznatna dodatna

obveza u sklopu obveze nadzora brojnih postojećih ograničenja korištenja kemijskih spojeva.

Postoji mogućnost da bi carinska služba morala uložiti dodatne napore (ili neka druga tijela država članica

zadužena za nadzor uvoza), ali isto tako, potrebna struktura i pravila postupanja trebali bi već postojati

uzmemo li u obzir kako postoji velik broj tvari čije korištenje je ograničeno i za koje se već primjenjuje

nadzor.




70

TABLICA 7.1: USPOREDBA PREDLOŽENIH MOGUĆNOSTI POLITIKA

MOGUĆNOST UČINKOVITOST EFIKASNOST UČINCI NA OKOLIŠ TROŠKOVI/KORISTI

Mogućnost-1: Bez akcije na razini EU, prepuštanje odgovornosti za djelovanje zamljama članicama (osnovna mogućnost)

Neutralno: Postojeći trendovi bi se nastavili, rizik od eutrofikacije bi možda učinkovito bio smanjen samo na nacionalnim razinama, sveukupna upotreba fosfata u deterdžentima bi se postepeno smanjivala.

Neutralno: Ova mogućnost ne bi poboljšalja funkcioniranje unutrašnjeg tržišta (zemlje članice bi još uvijek mogle donijeti drugačija pravila) niti bi smanjila administrativni teret uprava i industrije koji je povezan s uzajamnim prepoznavanjem problema.

Neutralno: Nedovoljno za borbu s eutrofikacijom na regionalnoj razini gdje bi usklađena akcija nekoliko zemalja članica zahtjevala znatna sredstva svake od njih, ali očekivano je postupno smanjenje učinka radi smanjenog korištenja fosfata.

Neutralno: Ukupni troškovi obrade otpadnih voda iz tvornica i uklanjanje fosfata iz tla iznosili bi 10-693 milijuna € na godišnjoj razini (samo za kemijske tretmane), najveće koristi bile bi oko 2015. godine radi boljeg povezivanja pogona za preradu otpadnih voda, ali nakon toga bi došlo do smanjivanja koristi radi smanjenja korištenja fosfata.

Mogućnost-2: Dobrovoljna akcija od strane industrije

(+) Formalna dobrovoljna obveza na razini EU, dogovaranje potrebnih standarda, osiguravanje sudjelovanja svih dionika, teoretski izvedivo i učinkovito.

(-) Razmatrajući trenutnu nevoljkost industrije za organiziranje ovakve akcije, mjere se ne čine ostvarivima.

(+) U teoriji, moglo bi smanjiti rizik od eutrofikacije širom EU.

(-) Administrativni troškovi za industriju i lokalna nadzorna tijela za pokretanje mjera, njihovu primjenu i nadzor dobrovoljnog sudjelovanja mogu biti značajni.




71

Mogućnost-3: Potpuna zabrana fosfata u deterdžentima

(++) Bila bi učinkovita mogućnost za smanjenje rizika od eutrofikacije na razini EU.

(++) Ova mogućnost popravila bi funkcioniranje unutrašnjeg tržišta i smanjila administrativni teret uprava i industrije koji je povezan s uzajamnim prepoznavanjem problema. Jedinstvena akcija na razini EU bila bi efikasnija od zasebnih akcija na razini država članica.

(++) Ova mogućnost ostvarila bi najveće koristi u smislu smanjenja rizika od eutrofikacije. Smanjila bi međudržavni protok fosfata rijekama ili morima koje dijeli više država članica. Koristi bi se s vremenom smanjivale kao posljedica trenda smanjenog korištenja fosfata, ali koristi bi bile ostvarene znatno brže nego kod 1. mogućnosti.

(--) Ukupni troškovi reformulacije za MSP-e bi iznosili otprilike 20-142 milijuna € (jednokratno). Ukupna ušteda postrojenja za obradu otpadnih voda na izostanju tercijarne obrade iznosila bi 10 do 693 milijuna € na godišnjoj razini. Radi (sporog) padajućeg trenda korištenja fosfata i povećanja povezanosti postrojenja za obradu otpadnih voda koristi bi rasle do 2015. godine, a nakon toga bi s vremenom nestale. Međutim, u usporedbi s mogućnošću 1, koristi bi bile ostvarene znatno brže. Uspoređujući niže procjene troškova reformulacije i koristi ušteda ostvarenih izostankom tercijarne obrade, neto koristi bi bile ostvarene u razdoblju od 2 godine, a korištenjem viših procjena to razdoblje bi se smanjilo na samo godinu dana. Međutim, trenutno ne postoje tehnološki prihvatljive zamjene za proizvode koji se koriste u industriji, a na području deterdženata za pranje posuđa tehnički problemi nisu riješeni u potpunosti. Ovo bi dovelo do značajnih troškova za istraživanje i uvođenje inovacija. Štetni utjecaj bi osjetili privatni i profesionalni potrošači. Gubitak radnih mjesta u industriji proizvodnje fosfata iznosio bi 3.000 do 5.000, a samo dio izgubljenih radnih mjesta bio bi nadomješten u proizvodnji zamjena za fosfate.




72

Mogućnost-4: Ograničenje količine fosfata u deterdžentima za pranje robe

(+) Ovo bi bila učinkovita mogućnost smanjenja rizika od eutrofikacije na razini EU uzmemo li u obzir kako 60% fosfatnih spojeva dolazi iz deterdženata za pranje robe.

(+) Mogućnost bi osigurala u potpunosti usklađeno unutrašnje tržište deterdženata za pranje robe eliminirajući sve dodatne troškove za industriju i upravz radi fragmentacije tržišta i zahtjeva za uzajamnim prepoznavanjem problema. Jedinstvena akcija na razini EU bila bi učinkovitija od zasebnih akcija država članica.

(+) Mogućnost bi vodila koristima u smislu smanjenja rizika od eutrofikacije, mada manje od mogućnosti 3. Učinkovito bi smanjila međudržavni protok fosfata rijekama ili morima koje dijeli više država članica. Koristi bi se s vremenom smanjivale kao posljedica trenda smanjenog korištenja fosfata, ali koristi bi bile ostvarene znatno brže nego kod 1. mogućnosti.

(++) Ukupni troškovi reformulacije za MSP-e bi iznosili otprilike 13 milijuna € (jednokratno). Ukupna ušteda postrojenja za obradu otpadnih voda na izostanju tercijarne obrade iznosila bi 6 do 415 milijuna € na godišnjoj razini. Radi (sporog) padajućeg trenda korištenja fosfata i povećanja povezanosti postrojenja za obradu otpadnih voda koristi bi rasle do 2015. godine, a nakon toga bi s vremenom nestale. Međutim, u usporedbi s mogućnošću 1, koristi bi bile ostvarene znatno brže. Uspoređujući niže procjene troškova reformulacije i koristi ušteda ostvarenih izostankom tercijarne obrade, neto koristi bi bile ostvarene u razdoblju od 3 godine, a korištenjem viših procjena to razdoblje bi se smanjilo na samo godinu dana. Tehnološki i ekonomski izvedive zamjene postoje. Gubitak radnih mjesta u industriji proizvodnje fosfata iznosio bi 1.000 do 1.650, a samo dio izgubljenih radnih mjesta bio bi nadomješten u proizvodnji zamjena za fosfate.

Mogućnost-5: Dozvoljavanje ograničene količine fosfata u deterdžentima

(+) Slično mogućnosti 3.

(-) Na razini EU ne bi bilo lako dogovoriti dozvoljene razine fosfata u deterdžentima, posebice deterdžentima za pranje posuđa i korištenje u industriji.

(+) Učinci između učinaka mogućnosti 3 i 4.

(--) Učinci na poduzeća bili bi između učinaka mogućnosti 3 i 4 (ovisno o snazi ograničenja). Očekivan je značajan administrativni teret za zemlje članice koje bi morale dostavljati zahtjeve za autorizaciju koji bi im omogućili zadržavanje postojećeg zakonodavstva, u skladu s člankom 114 Sporazuma.




73

DODACI

Dodatak 1: Obrazac za Prethodnu procjenu


[NAZIV STRUČNOG NOSITELJA]

PRETHODNA PROCJENA

ZA

[NAZIV PROPISA IZ TEZA…]

[mjesto, datum]

Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom

postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju

utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12.

pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.

Red.br.

Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:

1.

Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):


3.

Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti. (primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)

4.

Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)

Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Nenormativno rješenje:

5.

Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema. (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)




74

Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt. DA NE

6.

Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte. Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.

7.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)

8.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)

9.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)

10.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)

11.

Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife;




75

izmjene administrativnog postupka i sl.)

12.

Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.

13.

Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; malodobnička delikvencija i dr.)

UPUTA:

Uz ovaj Obrazac obvezno se prilažu teze o sadržaju propisa.

Izvor: Internetska stranica UZVRH; http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_zakonodavstvo/dokumenti/obrasci_za_postupak_procjene_ucinaka_propisa; 07. siječnja 2014.

http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_zakonodavstvo/dokumenti/obrasci_za_postupak_procjene_ucinaka_propisa





76

Dodatak 1a: MINPO - Obrazac za Prethodnu procjenu (MSP test)



PRETHODNA PROCJENA ZA

[NAZIV PROPISA IZ TEZA…]

[mjesto, datum]

Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom

postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju

utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12.

pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.

Red.br.

Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:

1.

Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):


3.

Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti. (primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)

4.

Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne -normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.) Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Nenormativno rješenje:

5.

Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema. (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)

Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani

osvrt. DA NE

6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg




77

zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte. Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.

7.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)

MSP Test DA NE

7.1 Hoće li propis imati učinak na gospodarstvo ili neke od njegovih sektora?

7.2 Hoće li propis utjecati na ekonomsku izvedbu sektora (npr. proizvodnju,

zaposlenost, produktivnost, ulaganja)?

7.3 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove sektoru izazvane ispunjavanjem

odredbi propisa?

7.4 Hoće li propis utjecati na konkurentnost sektora?


7.6 Hoće li propis nametnuti dodatne troškove za MSP-e izazvane



7.8 Hoće li propis imati značajan učinak na mikro poduzeća?

8.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)

9.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)

10.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu




78

tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)

11.

Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)

12.

Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.

13.

Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; malodobnička delikvencija i dr.)

UPUTA: Uz ovaj Obrazac obvezno se prilažu teze o sadržaju propisa.






79

Dodatak 2: Obrazac Iskaza o PUP-u

OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA


ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA

ZA

[PRIJEDLOG ZAKONA …]

[mjesto, datum]

UPUTA: Tekst označen italicom potrebno je brisati tijekom popunjavanja obrasca.

1. PROBLEM

[Ukratko navesti rezultate analize postojećeg stanja područja koje se namjerava zahvatiti propisom. Prilikom analize postojećeg stanja koriste se relevantni podaci i rezultati praćenja provedbe propisa ukoliko postoji propis odgovarajućeg sadržaja u istom području i dio je važećeg zakonodavstva RH. Prilikom utvrđivanja problema izvršite uvid u ispunjeni obrazac Prethodne procjene u dijelu koji se odnosi na problem. Upute za opisivanje problema. Kratko i jasno opišite prirodu problema uz potporu relevantnih statističkih trendova ili drugih relevantnih izvora podataka; navedite uzroke problema tj. temeljno ishodište nastalog problema; odredite razmjere problema, navodeći točne brojke ondje gdje je to moguć; navedite tko je najviše pogođen, odnosno zahvaćen problemom (koji dio stanovništva, koji gospodarski sektor/područje, koje područje zaštite okoliša i dr.)]

2. CILJEVI [Na temelju utvrđenog problema, ukratko navedite cilj/eve koji želite postići kako bi riješili utvrđeni problem, odnosno utjecali na njegovo rješavanje. Prilikom utvrđivanja cilja/eva bitno je uzeti u obzir SMART kriterije: Specific (specifični) Measurable (mjerljivi) Achievable (ostvarivi) Realistic (realistični) Time-dependent (vremenski ograničeni) Prilikom utvrđivanja cilja/eva izvršite uvid u ispunjeni obrazac Prethodne procjene u dijelu koji se odnosi na cilj.]

3. MOGUĆE OPCIJE

[Prilikom utvrđivanja mogućih opcija za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga koja se odnose na nenormativno rješenje i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja, koji mogu dovesti do utvrđenog to jest zadanog cilja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju "ne pod uzimati ništa". Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, sudeći po trendovima, nastaviti i dalje bez poduzimanja daljnjih koraka od strane stručnog nositelja. U slučaju važećeg propisa, opcija "ne poduzimati ništa" obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema unutar strukovnih organizacija odnosno drugih interesnih udruženja. Također, takvo




80

rješenje obuhvaća kampanje, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez intervencije u zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnoj procjeni tj. jedna opcija normativnog rješenja svakako je izrađena teza propis. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakondavstva.] 3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje) 3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje) 3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje) 3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)

4. USPOREDBA OPCIJA

[U prostoru prije tablice za svaku od opcija potrebno je analizirati značajne koriti i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća, provedenih neformalnih konzultacija. Svaku tvrdnju potrebno je potkrijepiti informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim službenim/statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi može se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Ako postoje brojčani pokazatelji za iznesene tvrdnje potrebno ih je navesti uz obvezno navođenje izvora podataka. Ukoliko nije moguće brojčano potkrijepiti tvrdnje, sažeto i jasno potkrijepite tvrdnje opisno uz navođenje izvore podataka, trendova ili studija slučaja. Prilikom analize učinaka sažeto: odredite gospodarske (financijske), društvene koristi i troškove te koristi i troškove zaštite okoliša, odredite i odvojeno procijenite specifične učinke (npr. administrativne troškove, učinak na gospodarske subjekte u sektoru/području, učinak za tržišno natjecanje; učinak na socijalni status građana, zaštitu lokalnog područja okoliša i dr. Kod fiskalnih učinaka kratko i sažeto navedite očekivane fiskalne učinke na državni proračun koji će se iskazati prema posebnim propisima na PFU obrascu. U tablici jasno i sažeto iznesite glavne troškove i koristi svih navedenih opcija. U tablici navedite sažeto i jasno troškove i koristi svake opcije, a detaljnu analizu po potrebi prikažite u prilogu ovog Iskaza.]

Opcije Koristi Troškovi Opcija 1: ne poduzimati ništa

Opcija 2: (nenormativno rješenje)

Opcija 3: (normativno rješenje)


UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza

5. SAVJETOVANJE [Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a po potrebi i ovisno o složenosti materije, i duže objavom na internetskoj stranici. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja neposrednim kontaktom s dionicima putem okruglog stola i sl. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima




81

početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog okruglog stola i sl.. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Prijedlog Iskaza odnosno na prijedlog propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga. Sve se odgovarajuće primjenjuje i na javnu raspravu.]

6. PREPORUČENA OPCIJA [Kratko i sažeto prezentirajte ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka propisa. Ukratko zaokružite analizu koristi i troškova za sve opcije, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanja. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto preporučite opciju koja dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove opcija. PREPORUČENA OPCIJA: Temeljni kriterij za odabir opcije je da ukupne neto koristi premašuju ukupne neto troškove. Preporučena opcija mora se objektivno temeljiti na prethodnoj izvršenoj analiz i i prikupljenim podacima.]

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA [Za preporučenu opciju potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indik atore za evaluaciju provedbe. Ukoliko do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na dobar način, kroz praćenje provedbe preporučene opcije moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati. Za preporučenu opciju potrebno je sažeto opisati način provedbe opcije, navesti tijela odnosno institucije koje bi provodile opciju. Ključno je predvidjeti tko, na koji način i u kojem vremenskom okviru provodi preporučenu opciju. Sažeto i jasno navedite vremenske rokove provedbe i glavne rezultate provedbe kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadna evaluacija provedbe opcija.]

8. PRILOZI [U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga.] Izvor: Internetska stranica UZVRH; http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_zakonodavstvo/dokumenti/obrasci_za_postupak_procjene_ucinaka_propisa; 07. siječnja 2014.






82

Dodatak 2a: Obrazac Iskaza o PUP-u (MSP test)

OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA


ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA

ZA

[PRIJEDLOG ZAKONA …]

[mjesto, datum]

UPUTA: Tekst označen italicom potrebno je brisati tijekom popunjavanja obrasca.

1. PROBLEM

[Ukratko navesti rezultate analize postojećeg stanja područja koje se namjerava zahvatiti propisom. Prilikom analize postojećeg stanja koriste se relevantni podaci i rezultati praćenja provedbe propisa ukoliko postoji propis odgovarajućeg sadržaja u istom području i dio je važećeg zakonodavstva RH. Prilikom utvrđivanja problema izvršite uvid u ispunjeni obrazac Prethodne procjene u dijelu koji se odnosi na problem. Upute za opisivanje problema. Kratko i jasno opišite prirodu problema uz potporu relevantnih statističkih trendova ili drugih relevantnih izvora podataka; navedite uzroke problema tj . temeljno ishodište nastalog problema; odredite razmjere problema, navodeći točne brojke ondje gdje je to moguć; navedite tko je najviše pogođen, odnosno zahvaćen problemom (koji dio stanovništva, koji gospodarski sektor/područje, koje područje zaštite okoliša i dr.)]

2. CILJEVI [Na temelju utvrđenog problema, ukratko navedite cilj/eve koji želite postići kako bi riješili utvrđeni problem, odnosno utjecali na njegovo rješavanje. Prilikom utvrđivanja cilja/eva bitno je uzeti u obzir SMART kriterije: Specific (specifični) Measurable (mjerljivi) Achievable (ostvarivi) Realistic (realistični) Time-dependent (vremenski ograničeni) Prilikom utvrđivanja cilja/eva izvršite uvid u ispunjeni obrazac Prethodne procjene u dijelu koji se odnosi na cilj.]

3. MOGUĆE OPCIJE

[Prilikom utvrđivanja mogućih opcija za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga koja se odnose na nenormativno rješenje i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja, koji mogu dovesti do utvrđenog to jest zadanog cilja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju "ne poduzimati ništa". Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, sudeći po trendovima, nastaviti i dalje bez poduzimanja daljnjih koraka od strane stručnog nositelja. U slučaju važećeg propisa, opcija "ne poduzimati ništa" obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema unutar strukovnih organizacija odnosno drugih interesnih udruženja. Također, takvo




83

rješenje obuhvaća kampanje, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti d o navedenog cilja bez intervencije u zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnoj procjeni tj. jedna opcija normativnog rješenja svakako je izrađena teza propis. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakondavstva.] 3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje) 3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje) 3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje) 3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)

4. USPOREDBA OPCIJA

[U prostoru prije tablice za svaku od opcija potrebno je analizirati značajne koriti i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća, provedenih neformalnih konzultacija. Svaku tvrdnju potrebno je potkrijepiti informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim službenim/statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi može se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Ako postoje brojčani pokazatelji za iznesene tvrdnje potrebno ih je navesti uz obvezno navođenje izvora podataka. Ukoliko nije moguće brojčano potkrijepiti tvrdnje, sažeto i jasno potkrijepite tvrdnje opisno uz navođenje izvore podataka, trendova ili studija slučaja. Prilikom analize učinaka sažeto: odredite gospodarske (financijske), društvene koristi i troškove te koristi i troškove zaštite okoliša, odredite i odvojeno procijenite specifične učinke (npr. administrativne troškove, učinak na gospodarske subjekte u sektoru/području, učinak za tržišno natjecanje; učinak na socijalni status građana, zaštitu lokalnog područja okoliša i dr. Kod fiskalnih učinaka kratko i sažeto navedite očekivane fiskalne učinke na državni proračun koji će se iskazati prema posebnim propisima na PFU obrascu. U tablici jasno i sažeto iznesite glavne troškove i koristi svih navedenih opcija. U tablici navedite sažeto i jasno troškove i koristi svake opcije, a detaljnu analizu po potrebi prikažite u prilogu ovog Iskaza.]

Opcije Koristi Troškovi Opcija 1: ne poduzimati ništa

Opcija 2: (nenormativno rješenje)



Tablica: Struktura koju bi MINPO trebao slijediti u ispunjavanju Odjeljka 4 Iskaza o PUP-u

Mogućnost 1

Opis sektora na koje će propis utjecati Sektor/industrija na koju će propis utjecati

Struktura tržišta

Zapošljavanje

Nedavna/trenutna ekonomska izvedba

Učinak na ekonomsku izvedbu zahvaćenih sektora




84

Učinak na proizvodnju

Učinak na zaposlenost

Učinak na ulaganja

Učinak na produktivnost

Učinak na teret ispunjavanja propisa u zahvaćenim sektorima

Učinak na administrativne troškove poduzeća

Učinak na troškove ispunjavanja ciljeva propisa za poduzeća

Učinak na sveukupni teret ispunjavanja propisa

Učinak na konkurentnost zahvaćenih sektora

Učinak na izvoz i uvoz

Učinak na priljev stranih ulaganja

Učinak na tržišno natjecanje

Učinak na MSP-e

Ekonomska izvedba Opis sektora na koji će propis utjecati Ekonomska izvedba

Teret propisa

Konkurentnost

Podsektor mikro poduzeća

Mogućnost 2


Mogućnost 3


UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza 5. SAVJETOVANJE

[Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a po potrebi i ovisno o složenosti materije, i duže objavom na internetskoj stranici. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja neposrednim kontaktom s dionicima putem okruglog stola i sl. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan na čin i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog okruglog stola i sl.. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Prijedlog Iskaza odnosno na prijedlog propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga. Sve se odgovarajuće primjenjuje i na javnu raspravu.]

6. PREPORUČENA OPCIJA

[Kratko i sažeto prezentirajte ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka propisa. Ukratko zaokružite analizu koristi i troškova za sve opcije, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanja. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto prep oručite opciju koja dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove opcija. PREPORUČENA OPCIJA: Temeljni kriterij za odabir opcije je da ukupne neto koristi premašuju ukupne neto troškove.




85

Preporučena opcija mora se objektivno temeljiti na prethodnoj izvršenoj analizi i prikupljenim podacima.]

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA

[Za preporučenu opciju potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za evaluaciju provedbe. Ukoliko do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na dobar način, kroz praćenje provedbe preporučene opcije moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati. Za preporučenu opciju potrebno je sažeto opisati način provedbe opcije, navesti tijela odnosno institucije koje bi provodile opciju. Ključno je predvidjeti tko, na koji način i u kojem vremenskom okviru provodi preporučenu opciju. Sažeto i jasno navedite vremenske rokove provedbe i glavne rezultate provedbe kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadna evaluacija provedbe opcija.]

8. PRILOZI [U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga.]






86

Dodatak 3: Studije slučaja korištenja MSP testa

Uvod

Sektor MSP-a predstavlja ključni dio europske ekonomije ostvarujući više od dvije trećine ukupne

zaposlenosti u privatnom sektoru i gotovo 60% ukupne dodane vrijednosti. U razdoblju između 2002. i

2010. godine 85% novih zaposlenja u EU stvorili MSP-i. Mikro poduzeća, definirana kao poduzeća koja

imaju manje od deset zaposlenika uz ukupni promet i/ili ukupnu imovinu u vrijednosti do 2 milijuna €,

čine 92% svih MSP-a.

Kako bi bilo moguće u potpunosti ostvariti doprinos sektora MSP-a ekonomskom rastu i razvoju potrebno

im je pružiti okolinu koja će im pružati potporu i neće ih ograničavati. Javne politike usmjerene na

poboljšavanje poslovne okoline za MSP-e posebice su usredotočene na smanjivanje tereta propisa. Loše

osmišljeni propisi stvaraju trošak poslovanju koji ometa rad novootvorenih poduzeća, ulaganja,

inovativnost, zaposlenost, rast i u konačnici slabi ekonomsku izvedbu na nacionalnoj razini.

MSP-i će vjerojatno biti suočeni s nesrazmjerno visokim troškovima ispunjavanja odredbi propisa.

Ekonomija razmjera ima ograničene mogućnosti raspoređivanja fiksnih troškova i ponavljajućih troškova ,

znanje i stručnost na području ispunjavanja odredbi zakonodavstva je često ograničeno, a visoki troškovi

mogu nastati u nabavci opreme i izgradnji infrastrukture potrbnih za ispunjavanje odredbi propisa.

Mogući negativni učinci na sektor MSP-a naglašavaju potrebu za oprezom prilikom stvaranja novih

prijedloga propisa.

Od usvajanja Zakona o malom gospodarstvu (Small Business Act – SBA) u lipnju 2008. godine smanjenje

tereta propisa za MSP-e čvrsto je utkano u rad Europske komisije i većina zemalja članica EU pratila je

njen rad posvećujući posebnu pozornost učinku propisa na sektor MSP -a.

Procjenu učinaka propisa (PUP) koristi većina zemalja članica EU, uključuj ući Hrvatsku, kao alat za

procjenu mogućih učinaka predloženih propisa. Sve veći broj država članica uključuje „MSP test“ u

metodologiju PUP-a. Svrha „MSP testa“ je posvetiti posebnu pozornost učincima novih propisa na sektor

MSP-a općenito, a posebice na sektor mikro poduzeća.

MSP test

Kako je moguće zaštititi sektor MSP-a od negativnih učinaka novih propisa? Moguće je koristiti dva

komplementarna pristupa:

Primjena „lakših“ propisa za MSP-e;

Izuzeće MSP-a iz primjene propisa.

Primjena „lakših“ propisa za MSP-e

Svrha propisa je doprinijeti dobrobiti društva. Od dobrih propisa očekuje se ostvarivanje značajnih neto

koristi za cijelo društvo.47 Kada propis obuhvaća temeljne ciljeve javnih politika poput standarda za

sigurnost hrane, javne sigurnosti i zdravlja, sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, hrane i zaštite okoliša;

MSP-i bi trebali biti subjekt istih zakonodavnih odredbi kao i svi ostali. U ovim slučajevima negativne

posljedice za cijelo gospodarstvo/društvo do kojih bi došlo izuzimanjem MSP -a nadmašile bi koristi koje bi

47 Drugim ri ječima, ukupne koris ti bi t će veće od ukupnih troškova.




87

nastale izuzimanjem sektora MSP-a. Ista situacija nastaje kada koristi za sektor MSP-a nadmašuju moguće

troškove – nema potrebe za izuzećem MSP-a.

Međutim, kada nije moguće izostaviti MSP-e iz primjene propisa, moguće je uvesti „lakše“ mjere za sektor

MSP-a u usporedbi s velikim poduzećima bez značajnog smanjenja koristi. Naprimjer, primjena manjih

naknada koje plaćaju MSP-i, manje učestalo izvješćivanje i predaja dokumenata za MSP-e, rijeđi i manje

intenzivni inspekcijski nadzori, razdoblje za usklađivanje s odredbama novih propisa duže za MSP -e, itd.

Mjere poput ovih mogle bi utjecati na smanjenje troškova propisa za MSP -e tijekom uvođenja novih

propisa.

Izuzeće mikro poduzeća iz primjene propisa

Alternativni pristup je primjena testa „obrnutog dokaza“ u skladu s kojim su MSP -i (ili određeni

sektori/podesktori) izuzeti iz primjene propisa osim ako postoje dokazi kako nije moguće ostvariti veći dio

koristi koje bi trebale nastati primjenom novoga propisa bez uključivanja MSP-a. Ovaj pristup je

primjenjen od strane Europske komisije, uključujući i Veliku Britaniju, i primjenjuje se na mikro poduzeća.

U praksi ovo znači kako PUP treba analizirati hoće li izuzimanje mikro poduzeća iz primjene propisa

znatno umanjiti očekivane koristi koje bi trebale nastati primjenom propisa. Detaljna primjena testa

„obrnutog dokaza“ u Velikoj Britaniji i od strane Europske komisije prikazana je u nastavku.

MSP test Europske komisije

Nakon usvajanja Zakona o MSP-ima na razini EU 2008. godine48 smanjenje tereta propisa za MSP-e

postalo je čvrsto uklopljeno u rad Europske komisije. Kominikacijski vodič Europske komisije

„Minimaliziranje tereta propisa za MSP-e - Prilagođavanje propisa EU potrebama mikro poduzeća“ iz

2011. godine dodatno je unaprijedio ovaj rad. Vodič razvija načelo „prvo misli malo“ ( Think Small First)

postavljen u Zakonu o MSP-ima koji zahtjeva uvažavanje učinaka na MSP-e prilikom izrade novih propisa

te pojednostavljivanje postojećeg regulatornog okružen ja. Također otvara mogućnost izuzimanja mikro

poduzeća iz odredbi propisa kada je to opravdano te primjenu „lakših“ odredbi za MSP -e.49 Europska

komisija nedavno je potvrdila svoju predanost primjeni načela „prvo misli malo“ u izradi budućih propisa

na razini EU i pozvala države članice na osiguravanje zakonodavnih mjera koje će minimalizirati teret

propisa za MSP-e.50

Ova predanost potpori sektoru MSP-a odražava se i u Smjernicama za procjenu učinaka Europske komisije

koje zahtjevaju uključivanje procjene učinaka na sektor MSP-a u Izvješće o procjeni učinaka. Detaljan opis

provedbe procjene učinaka na MSP-e nalazi se u dodacima Smjernicama.51

Nakon izvješća o minimaliziranju tereta propisa za MSP-e objavljenoga u studenom 2011. godine,52

priprema zakonodavnih prijedloga Europske komisije zasnovana je na premisi kako bi mikro poduzeća

trebala biti a priori isključena iz odredbi predloženih propisa osim ako je moguće dokazati potrebu i

proporcionalnost ostvarenu njihovim uključivanjem. Ovo se uobičajeno naziva „dokaz obrnutog tereta“.

Ovaj kriterij za mikro poduzeća primjenjen je u svakom koraku procesa procjene učinaka :

48

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0394:FIN:EN:PDF . 49 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0803:FIN:EN:PDF . 50 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0122:FIN:EN:PDF. 51 http://ec.europa.eu/governance/impact/commiss ion_guidel ines/docs/iag_2009_en.pdf . 52 Minimaliziranje tereta propisa za MSP-e, Prilagodba propisa EU potrebama mikro poduzeća COM (2011)

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0394:FIN:EN:PDF



http://ec.europa.eu/governance/impact/commission_guidelines/docs/iag_2009_en.pdf




88

Stadij planiranja trebao bi ili objasniti kako bi mikro poduzeća trebala biti isključena iz obuhvata

inicijative ili izjaviti kako bi trebala biti obuhvaćena. Nakon toga bi trebalo objasniti razloge za to,

izjaviti način na koji će primjena dodatnih rješanja biti razmotrena tijekom procesa procjene

učinaka i naznačiti moguće proporcionalne načine na koje bi ih se propis mogao odnositi na njih;

U stadiju procjene učinaka potrebno je dokazati zašto bi mikro poduzeća trebalo uključiti u obuhvat

predloženog propisa.53 Izvješće o procjeni učinaka trebalo bi predstaviti dokaze koji podupiru

odluku (neovisno o tome kakva ona bila) donesenu po pitanju mikro poduzeća;

Procedure tijekom savjetovanja trebale bi osigurati predstavljanje potreba i interesa mikro

poduzeća. Savjetovanje s mikro poduzećima koristi se kako bi se prikupilo njihove poglede na

predloženu mogućnost, vezano za izuzeće mikro poduzeća; prikupljanje svih dostupnih statističkih

podataka vezanih za mikro poduzeća na koje bi propis mogao utjecati i procjenu mogućih pozitivnih

i negativnih učinaka na mikro poduzeća;

Na osnovi prikupljenih dokaza, uključujući rezultate savjetovanja, Izvješće procjene učinaka mora

pružiti konačni stav trebaju li mikro poduzeća biti isključena iz obuhvata propisa kako bi bilo

moguće postići planirane ciljeve.

MSP test u Velikoj Britaniji

PUP je formalno usvojena kao dio zakonodavne procedure u Velikoj Britaniji u 1997/8. godini.54 Izvješće

procjene učinaka trebali bi izraditi odjeli državne uprave za sve vrste Vladinih intervencija, uključujući

zakone i podzakonske akte te pravila ponašanja i smjernice. Ovo uključuje i primjenu mjera EU.

Smjernice za procjenu učinaka55 zahtjevaju uključivanje procjene učinaka na MSP-e u Izvješće procjene

učinaka. Sve do 2010. godine, kada bi prijedlog propisa nametao ili smanjivao troškove poslovanja,

obavezna je bila primjena testa učinaka na mala poduzeća (Small Firms Impact Test (SMIT)). Ovaj test je

zahtjevao procjenu učinaka novih prijedloga na mala poduzeća te je uključivao ispitivanje hoće li mala

poduzeća (poduzeća s manje od 50 zaposlenika) biti potpuno ili djelomično izuzeta iz primjene odredbi

propisa kao dio Vladine predanosti za usmjeravanjem novih propisa samo na područja na kojima su

uistinu potrebna.

2011. godine nova koalicijska Vlada uvodi moratorij za mikro poduzeća koji se odnosi na nove propise koji

utječu na mikro (poduzeća s manje od 10 zaposlenika) i novoosnovana poduzeća. Ovo zahtjeva od

Vladinih odjela izuzeće tih poduzeća iz primjene novih propisa do travnja 2014. godine. Ako Vladini odjeli

žele uključiti mikro poduzeća u primjenu propisa, moraju pokazati kako ciljevi prop isa ne bi bili postignuti

isključivanjem mikro i novoosnovanih poduzeća iz njihove primjene. Moratorij će biti nastavljen i nakon

2014 i bit će proširen na mala poduzeća (poduzeća s manje od 50 zaposlenika). Namjera je izuzeti i mala

poduzeća iz primjene propisa osim ako je moguće dokazati kako velik dio očekivanih koristi prijedloga

propisa ne bi bio ostvaren bez njihovog uključivanja.

Vladini odjeli također moraju razmotriti različite ublažavajuće strategije poput :

53

Sl jedeća načela koriste se u odlučivanju je l i potrebno ukl jučivanje mikro poduzeća: (i ) Ako postoje jasni dokazi kako i sključivanjem mikro poduzeća ne bi bilo moguće ostvarivanje planiranih ciljeva (ii) Ako postoje jasni dokazi kako je ukl jučivanje mikro poduzeća u primjenu propisa u njihovom najbol jem interesu . 54 U Vel ikoj Bri tani ji s inonim i i zraz koji se koris ti za procjenu učinaka propisa je sada procjena učinaka . 55 Vlada Njenog Vel ičanstva , Priručnik za procjenu učinaka: Kako provesti procjenu učinaka, kolovoz 2011.




89

Pojednostavljivanje zahtjeva o čuvanju podataka (arhiviranju) za mala poduzeća što znači kako će

poduzeća s manje zaposlenika morati provesti manje vremena ispunjavajući obrasce i vodeći arhivu

u usporedbi s velikim poduzećima;

Priprema specifičnih savjeta i vodiča kako bi mala poduzeća brzo mogla pronaći što promjene

propisa znače za njih u praksi;

Variranje zahtjeva propisa poput učestalosti inspekcijskih nadzora i zahtjeva za dozvolama ovisno o

veličini poduzeća što bi osiguralo proporcionalni teret za poduzeća.

MSP test u Estoniji

Estonija je bila predvodnik novih članica EU u primjeni PUP-a izmjenjujući Uredbu o izradi nacrta propisa

uključivanjem PUP-a u proces izrade zakona 1993. godine. Uredba o izradi nacrta propisa (2001) propisala

je proceduru usvajanja propisa u parlamentu prema kojo j je potrebna, osim izlaganja razloga zašto je

usvajanje propisa potrebno, izrada izjave koja mora uključiti procjenu vjerojatnih učinaka propisa.

Nadalje, postoji odredba o dostavljanju zasebne fiskalne izjave.

2005. godine politička predanost PUP-u ojačana je potpisivanjem koalicijskog dogovora koji donosi

odredbe o daljnjem usavršavanju procesa PUP-a, a posebice razvoj procjene ekonomskih učinaka. PEU se

većinom oslanja na procjenu administrativnih tereta na poduzeća i zasnovana je na nizozemskom model u

standardnih troškova (Dutch Standard Cost Model (SCM)). Dodaci Uredbi iz 2005. godine naglašavaju

važnost pojednostavljivanja zakonskih odredbi za koje se očekuje kako će imati značajan učinak na

novoosnovana poduzeća.

Javno savjetovanje u Estoniji se doživljava kao ključni dio procesa PUP-a, a Državno tajništvo igra važnu

ulogu u provjeri kvalitete procesa savjetovanja i izvještavanju o rezultatima savjetovanja. Krajem 2011.

godine Vlada je odobrila dokument „Praksi dobre uključenosti“ ( Good Engagement Practices) s ciljem

postavljanja specifičnih smjernica za planiranje i provedbu te usklađivanje načela koji će institucijama

javnog sektora i neprofitnim organizacijama omogućiti nastavak uključivanja javnosti i svih ostalih trećih

strana u donošenje odluka.

Procedure koje se primjenjuju u Estoniji ne uključuju zasebni MSP test. Međutim, daljnji proces razvoja

PUP-a predstavljen je tijekom 2012. godine kada je na snagu stupila nova Vladina „Uredba o dobrim

načinima izrade propisa i tehničkim pravilima za izradu nacrta zakonodavnih propisa“ koja uključuje

skupinu „kontrolnih pitanja za procjenu ekonomskih učinaka“, između ostalog i pitanje o mogućim

učincima na mala i novoosnovana poduzeća. „Kontrolno pitanje“ glasi:

‘’Hoće li nacrt posebice utjecati na mala poduzeća, aktivnosti novoosnovanih poduzeća ili ostalih poduzeća

u ekonomski nepovoljnom položaju, uključujući i samozaposlene? ’’




90

Dodatak 4: Dokazi tereta propisa na MSP-e u Hrvatskoj

Uvod

Postoji široko uvjerenje kako su mala poduzeća neproporcionalno opterećena odredbama propisa. Dokazi

o učincima propisa na sektor MSP-a moguće je svrstati u dvije skupine: podaci istraživanja i procjene

troškova nastalih ispunjavanjem odredbi propisa.56 Studije o teretu propisa zasnovane su na istraživanju

percepcije vlasnika poduzeća ili rangiranju propisa (ili pojedinačnih dijelova propisa) kao „teret“ u

povezan sa izvedbom poduzeća. Općenito, percepcija ograničavajućih učinaka propisa je obrnuto

proporcionalna veličini poduzeća. Procjene tereta propisa usredotočene su na troškove propisa, a koristi

koje primjena propisa može donijeti su općenito zanemarene.

Studije o troškovima ispunjavanja odredbi propisa pokušavaju kvantificirati troškove koji nastaju u

poduzećima kao posljedica ispunjavanja odredbi propisa. Metode za njihovo izračunavanje su različite, ali

najčešće uključuju povezivanje procjene fincijskih troškova s vremenom koje zaposlenik provodi

ispunjavajući odredbe propisa.57 Većina tih troškova je fiksna neovisno o veličini poduzeća i mala

poduzeća nemaju mogućnost umanjiti njihov udio u ukupnim troškovima poduzeća.

Studije koje povezuju dokaze o teretu propisa i troškovima ispunjavanja odredbi propisa s ekonomskom

izvedbom su rijetke, posebice za sektor MSP-a. Međutim, čini se kako postojeći dokazi potvrđuju kako

loše dizajnirani propisi mogu otežati ekonomske aktivnosti i naposlijetku smanjiti ekonomski rast .58 Na

primjer, nedavna istraživanja stvaranja novih prilika za zaposlenje u 11 država članica EU pokazuje kako

industrije u kojima postoje znatna organičenja i velik broj propisa ostvaruju sporiji rast zaposlenosti u

razdoblju od 2002. do 2008. godine. Kada ovo kvantificiramo, jedinično povećanje u percepciji poduzeća o

poslovnoj okolini je povezano s boljim prilikama za zaposlenje u iznosu od 1.1%.59

Model standardnih troškova (Standard Cost Model (SCM)) korišten je u zemljama članicama EU za

procjenu administrativnih troškova za poduzeća uzrokovanih načinom primjene propisa. Ovaj model ne

mjeri ostale troškove nastale provedbom propisa. Na primjer, ako je propis dizajniran kako bi određeni

kemijski spoj bio izbačen iz procesa proizvodnje, trošak razumijevanja i komuniciranja o odredbama toga

propisa s poduzećima te izvještavanja poduzeća javnoj upravi o ispunjavanju odredbi propisa bili bi

uključeni u procjenu, ali troškovi nastali zamjenom opreme u proizvodnom procesu ne bi.

Model standardnih troškova primjenjuje se u kombinaciji s informacijama o :

Administrativnim postupcima koji će biti provođeni u skladu s odredbama propisa;

Administrativnim troškovima (plaće i ostali troškovi) potrebni za ostvarivanje ovih zadataka. Ovi

administrativni troškovi prvo mogu biti procjenjeni kao vrijeme potrebno za provedbu odredbi, a

zatim pomnoženi s procjenom cijene rada (satnicom);

56 Za detaljne informacije: J. Ki tching ‘Teret za poslovanje? Pregled baze podataka o propisima i izvedbi malih poduzeća’ Okoliš i

planiranje C: Vlada i politike, vol . 24, 2006, s tr. 799-814. 57 Vel ik je broj definicija tereta propisa. Administrativni troškovi mjere troškove koji proizlaze i z troškova (nedobrovol jnog) dostavljanja informacija, posebice troškova ispunjavanja obrazaca i njihovog s lanja ti jel ima uprave te povezane troškove

prikupljanja, obrade i pohrane podataka. Administrativni troškovi ne otkrivaju cjelovitu vri jednost ukupnog tereta propisa jer i sključuje sve ostale nastale troškove – vri jeme provedeno za razumijevanje odredbi propisa i komunikaci ju s javnom upravom, troškove obuke zapos lenika te troškove postavl janja nove opreme kako bi se udovol ji lo odredbama propisa . 58 C. Ki rkpatrick i D. Parker ‘Ekonomski učinak regulatornih politika : Pismeni osvrt kvanti tativnih dokaza ’ OECD Izvješće br. 3, kolovoz 2012. OECD: Paris 59 H. Oberhofer i G.A. Vincelette ‘Odrednice stvaranja zaposlenja u 11 novih zemalja članica EU : Dokazi i z podataka na razini poduzeća ’ Izvješće istraživanja politika 6533. Svjetska banka , s rpanj 2013.




91

Ovi administrativni troškovi tada mogu biti pomnoženi s brojem primjena postupka tijekom godine

(tj. koliko puta poduzeća tijekom godine moraju proći kroz isti proces) kako bi se izračunao godišnji

trošak nastao za poduzeće kao posljedica primjene propisa;

Ovaj rezultat tada se množi s najboljom dostupnom procjenom broja poduzeća koja će morati

primjenjivati odredbe propisa radi procjene ukupnog administrativnog tereta.

Teret propisa na MSP-e u Hrvatskoj

MSP-i u Hrvatskoj zapošljavaju 64,2% radne snage i ostvaruju 54,6% ukupne dodane vrijednosti.60

Nasuprot tome, postoji manje od 600 velikih poduzeća koja zapošljavaju 35,8% radne snage i stvaraju

45,4% ukupne dodane vrijednosti. Mikro poduzeća su brojem najdominantnija čineći 91% ukupnog broja

MSP-a, 38% zapošljavanja koja ostvaruju MSP-i te 31% dodane vrijednosti MSP-a. Prozječno mikro

poduzeće u Hrvatskoj zapošljava 2,1 osobu. U smislu ekonomskih aktivnosti, MSP-i su najzastupljeniji u

veleprodaji i trgovini (22,7%), slijedi proizvodnja (12,1%), gradnja (11,9%), stručne, znanstvene i

tehnološke aktivnosti (10,6%) te smještaj i prodaja hrane (10%). Dvije trećine (67,3%) MSP-a u Hrvatskoj

nalazi se u ovih pet aktivnosti.

Analiza Europske komsije (Small Business Act (SBA) Fact Sheets) koju provodi DG Enterprise and Industry

u sklopu Izvješća o izvedbi MSP-a glavni je izvor informacija za ekonomsku analizu vezanu za pitanja MSP-

a. Godišnja izvješća pružaju informacije koje olakšavaju procjenu politika na području MSP -a te daju uvid

u rast MSP-a i trendove razvoja. Izvješće o izvedbi MSP-a rangira zemlje ovisno o administrativnom teretu

u okviru načela „prvo misli malo“ dodijeljujući im ocjene od 1 do 7 gdje ocjena 1 predstavlja najveće

administrativno opterećenje, a ocjena 7 najmanje. U 2012. godini Hrvatska je imala ocjenu 2,2 što u

usporedbi s prosjekom EU koji je iznosio 3,09 sugerira kako teret propisa za MSP-e u Hrvatskoj nadmašuje

prosječni teret propisa svih zemalja članica.

Izvješće DG za poduzeća i industriju Europske komisije o teretu prilikom izdavanja dozvola u zemljama

članicama EU daje komparativne podatke za Hrvatsku o složenosti procedura izdavanja dozvola za MSP -

e.61 Indeks složenosti izdavanja dozvola izrađen je na osnovi izravnih (tj. monetarnih troškova vezanih za

naknade, pristojbe i broj dana koje zaposlenik mora utrošiti na ispunjavanje obrazaca ) te neizravnih

troškova (tj. monetarnih troškova vezanih za potporu vanjskih stručnjaka, odvjetnika te „vremena izvan

tržišta“ koje je prošlo do izdavanja dozvole). Indeks je procijenjen za pet vrsti poslovanja (za hotel s

restoranom, vodovodno poduzeće , poduzeće za prodaju na veleprodaju ili maloprodaju, poduzeće za

proizvodnju proizvoda od čelika i poduzeće za proizvodnju malih tehnoloških uređaja) .

Zemlje su svrstane na ljestvici kompleksnosti od vrijednosti 1 za najniže do 26 za najviše razine složenosti.

S ocjenom 21.8, Hrvatska ima jednu od najviših razina složenosti. Samo tri zemlje imaju višu razinu

složenosti izdavanja dozvola (Austrija, Španjolska i Srbija). Na osnovi ovih rezultata izvješće zaključuje

kako je „Hrvatska demonstrirala vrlo visoku razinu složenosti radi visokih troškova (za javni i privatni

sektor). S druge strane, prema odgovorima ispitanika, vrijeme potrebno za izdavanje dozvole je

zadovoljavajuće.“

60 Podaci za 2011. godinu. Izvor: Projekt „Poboljšavanja administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini“, Izvješće hrvatskog opservatorija MSP-a, 2013. 61 Europska komis i ja , DG Enterprise and Industry, Poslovna dinamika: Novoosnovana poduzeća, prijenos vlasništva i bankrotiranje, s i ječanj 2011.




92

Dodatne podatke o administrativnim preprekama za MSP-e pruža istraživanje provedeno u 2013. godini

od strane projekta „Poboljšavanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini“ koji je proveden

za potrebe MINPO-a.62 Istraživanje obuhvaća iskustva uzorka od 1.050 MSP-a vezana za administrativne

prepreke na šest različitih područja.63 Rezultati pokazuju kako je 43% ispitanih MSP-a iskusilo

administrativne prepreke koje je uzrokovala javna uprava tijekom protekle tri godine .64 Dva najčešća

uzroka koja povećavaju teret propisa je vrijeme koja poduzeća moraju provesti kako bi ispunila odredbe

propisa te vrijeme i troškovi pripreme dokumentacije koju poduzeća moraju predati javnoj upravi.

Tijekom istraživanja provedeno je i 30 pojedinačnih intervjua s vlasnicima MSP -a radi detaljnijih

informacija o troškovima ispunjavanja odredbi propisa.65 Ukupni broj sati provedenih za ispunjivanje

odredbi propisa značajno varira od poduzeća do poduzeća. Za poduzeća koja su sudjelovala u ovome

dijelu istraživanja prosječna vrijednost iznosi 155 sati. Međutim, značajnom broju poduzeća bio je

potreban znatno manji broj radnih sati, dok su dva poduzeća navela iznimno veću količinu radnih sati, što

je značajno povećalo prosječnu vrijednost. Uzimajući u obzir kako su neka od poduzeća iskusila više od

jedne administrativne prepreke, prosječno vrijeme utrošeno na pojedinačnu prepreku je niže. Prosječna

vrijednost koju su sva poduzeća provela na pojedinačnu barijeru iznosi 79 radnih sati. Isključimo li dvije

ekstremno visoke vrijednosti, prosječno vrijeme koje poduzeće utroši na pojedinačnu barijeru iznosi 53

radnih sati godišnje.

Trošak administrativnog tereta varira ovisno o razlikama u cijenama dnevnica zemalja članica te

intenzitetu korištenja usluga vanjskih stručnjaka. Prosječni trošak pojedinačne prepreke procijenjen je na

6,836 HRK. Kombinirajući podatke dobivene istraživanjem MSP-a o administrativnim preprekama i

pojedinačnih intervjua o administrativnim troškovima za MSP-e moguće je procijeniti sveukupni

administrativni teret za MSP-e u Hrvatskoj. Ovi troškovi procijenjeni su na 303 milijuna HRK na godišnjoj

razini.66

Obzirom na mali uzorak ispitanika i vrlo različite odgovore, teško je donijeti siguran zaključak o

sveukupnom teretu propisa za MSP-e u Hrvatskoj. Međutim, rezultati istraživanja sugeriraju kako teret

administrativnih troškova za MSP-e u Hrvatskoj nije zanemariv.

62 EU IPA program za Hrvatsku, Poboljšavanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini: Izvješće o administrativnim preprekama, s rpanj 2013 63 Kupnja zemljišta, zapošljavanje i otpuštanje zapos lenika, zdravstvo i s igurnost na radu, zašti ta okol iša , sudjelovanje u natječajima javne nabave, pris tup komunalnim us lugama. 64

Drugim riječima, 57% ispitanika nije osjetilo administrativne poteškoće ti jekom prethodne tri godine. Nadalje, većina poduzeća koja je i skus i la probleme ti jekom prethodne tri godine, i skus i la je samo jednu adminis trativnu prepreku . 65 Informa ci je o nasta l im troškovima pris ta lo je dati 20 poduzeća. 66 225 mil ijuna HRK pod pretpostavkom kako je na svako poduzeće utjeca la samo jedna prepreka; 303 mi l i juna HRK pod pretpostavkom kako su MSP-i u pros jeku iskus i l i jednak broj prepreka kao i intervjui rana poduzeća.




93

Dodatak 5: Tehnike ekonomskog vrednovanja

Postoji cijeli niz metoda ekonomskog vrednovanja. Izbor metode ovisi t će o specifičnom učinku koji je

promatran te dostupnosti podataka. U nekim slučajevima moguće je primijeniti kombinaciju više tehnika

vrednovanja učinaka što će pružiti korisne unakrsne podatke pouzdanosti procjena. Mnoge tržišne

vrijednosti nedostaju u procjeni ekoloških koristi i troškova, a ostatak ovoga dodatka obrađuje korištenje

tehnika vrednovanja učinaka na okoliš.

Tri su osnovne metode izračuna ekonomskih vrijednosti :

1. Korištenjem tržišnih cijena;

2. Korištenjem podataka o sklonostima pojedinaca;

3. Prijenosom koristi.

1. Vrednovanje korištenjem tržišnih cijena

Promjena produktivnosti

Ova metoda vrednuje promjene u okolišu promatrajući fizičke promjene u okolišu i procjenjujući kako će

se one odraziti na vrijednost roba i usluga na tržištu. Ovaj pristup je primjenjiv pri izračunu izravne i

neizravne uporabne vrijednosti. Zagađenje vode može smanjiti ulov ribe, a zagađenje zraka može utjecati

na rast usjeva. U oba slučaja ekološki učinak smanjuje proizvodnju što je moguće vrednovati korištenjem

tržišnih cijena.

Vrednovanje troška ljudskog kapitala

Ovu je metodu moguće koristiti za ocjenu ekoloških opasnosti na ljudsko zdravlje. Ekološki nepovoljni

čimbenici poput zagađenja vode i zraka ili uporaba pesticida smanjuju kvalitetu raspoloživog ljudskog

kapitala te time smanjuju proizvodne kapacitete gospodarstva. Kako bi se primijenila metoda izračuna

troškova ljudskog kapitala, nužno je prvo odrediti vezu između opasnosti i ljudskog zdravlja izražavajući

učinak na zdravlje u vidu prerane smrti, bolesti ili odsustva s radnog mjesta. Nakon toga je kategoriju

bolesti moguće vrednovati korištenjem podataka o troškovima liječenja i njege. Odsutnost s radnog

mjesta ocjenjuje se u smislu izgubljene zarade (ovo pretpostavlja vrednovanje zarade kao doprinosa

odsutnog radnika proizvodnji).

2. Vrednovanje korištenjem podataka o sklonostima pojedinaca

Često neće biti moguće povezati utjecaj na okoliš s promjenom na tržištu. U tim slučajevima, spremnost

pojedinca na plaćanje mora biti procijenjena neizravno niz drugih tehnika, kao što su:

Metoda zamjenskog troška ili preventivne potrošnje

Ekonomska vrijednost koju pojedinci pridodaju okolišu ponekada može biti procijenjena iz troška

sprečavanja neželjenih učinaka na okoliš ili vraćanja imovine u prvobitno stanje nakon što je oštećena. Na

primjer, troškovi onečišćenja zraka vezani za zakiseljavanje mogu biti procijenjeni korištenjem troškova

koji bi nastali vraćanjem oštećene fizičke infrastrukture u provobitno stanje ili bi troškovi erozije tla mogli

biti procijenjeni korištenjem troškova preventivne izrade terasa.

Metoda određivanja potencijalne vrijednosti

Metoda potencijalne vrijednosti oslanja se na izravno ispitivanje ljudi kako bi odredili njihovu spremnost

na plaćanje učinka na okoliš. Ispitanici dobivaju detaljan opis učinka na okoliš, a zatim slijedi pitanje koliko




94

bi bili spremni platiti pretpostavljeno poboljšanje okoliša ili koji bi iznos prihvatili kao naknadu radi

smanjenja kakvoće okoliša. Metoda potencijalne vrijednosti može, barem načelno, obuhvatiti ukupnu

ekonomsku vrijednost (uporabnu i neuporabnu sastavnicu), dok ostale tehnike mogu samo pružiti

procjene izravne i neizravne uporabne vrijednosti.

Metoda vrednovanja nadomjesnog tržišta

Ponekad je moguće izdvojiti robu i usluge na tržištu koji su povezani s prirodnim dobrima koji sami po sebi

nisu tržišna roba i kojima se ne može trgovati. U ovakvim slučajevima pojedinci mogu navesti koju robu i

usluge preferiraju pri kupovini bilo da je riječ o tržišnim ili netržišnim dobrima. Potom, moguće je izdvojiti

onu komponentu promatrane tržišne cijene koja je povezana s prirodnim dobrom, odnosno, okolišem. Ta

komponenta tržišne cijene može služiti kao „zamjena“ za vrijednost okoliša.

Dvije su glavne tehnike primjene ove metode (zamjenskog tržišnog vrednovanja): metoda putnih troškova

i metoda vrijednosti nekretnina (hedonistička cijena). Dalje u tekstu opisane su obje metode kao i primjeri

njihove primjene u zemljama u razvoju.

Iako možda nije moguće izravno trgovati prirodnim dobrima ili uslugama, ponekada je moguće pronaći

dobra ili usluge povezane s netržišnim prirodnim dobrima koji se prodaju na tržištima. U ovoj situaciji

pojedinac može prilikom kupnje otkriti svoje sklonosti za oboje, tržišno i netržišno dobro ili uslugu. Nakon

toga je moguće izdvojiti vrijednost učinka okoliša iz ukupne tržišne cijene i na taj način koristiti ovu

sastavnicu tržišne cijene kao zamjenu za vrijednost okoliša. Dvije su osnovne metode korištene u primjeni

metode vrednovanja nadomjesnog tržišta: metoda putnih troškova i metoda vrijednosti posjeda

(hedonistička cijena). Obje metode su opisane te su dani primjeri njihove primjene u zemljama u razvoju.

Metoda putnih troškova

Mnoga prirodna dobra (poput nacionalnih parkova ili jezera) koriste se za rekreaciju. Metoda putnih

troškova zasniva vrednovanje na utrošku novca i vremena posjetitelja takvih rekreativnih objekata.

Metoda vrijednosti posjeda (ili hedonistička cijena)

Metoda hedonističke cijene zasnovana je na ideji da razlika u cijeni posjeda može biti korištena za

donošenje zaključka o vrijednosti koju pojedinci pridodaju razlikama u kakvoći okolišu između posjeda. Na

primjer, razlika u cijeni dva posjeda koji se razlikuju samo u, primjerice, kakvoći zraka pružit će mjeru

vrijednosti koju ljudi pridodaju kakvoći zraka. Čak i kada postoje ostale razlike između posje da, još uvijek

je moguće (iako je to vrlo složeno) otkriti implicitne cijene kakvoće okoliša korištenjem statističkih tehnika

kojima će biti moguće odvojiti doprinos svakoga zasebnog čimbenika na ukupnu tržišnu cijenu.

3. Prijenos koristi

Metoda prijenosa koristi procjene izvodi na osnovi ekonomske vrijednosti u jednom kontekstu i koristi ih

u drugačijem kontekstu kada podaci za procjenu nisu lako dostupni. Na primjer, vrijednost štetnosti

onečišćenja zraka na zdravlje u jednom gradu moguće je koristiti za procjenu troškova za zdravlje izazvane

onečišćenjem zraka u drugom gradu ili, nešto kontroverznije, vrijednosti koje su procijenjene u jednoj

zemlji moguće je koristiti u drugoj zemlji. Iako ova metoda omogućuje brze i jeftine procjene, i ma brojna

ograničenja (Tablica A).

Tablica A objedinjuje osnovne tehnike vrednovanja i iznosi prednosti i nedostatke svake od njih .




95

Tablica A: Metode vrednovanja

Metoda vrednovanja Prednosti Nedostaci

Promjena proizvodnje tržišnih sredstava i dobara

Lako razumljiva i primjenjiva,

pruža uvid u uzročno posljedični odnos

Koristi stvarne tržišne cijene

Teško odvojiti utjecaj promatranog učinka na

promatranu promjenu proizvodnje Tržišne cijene mogu biti loš pokazatelj

„spremnosti na plaćanje“ Vezana samo za uporabnu vrijednost

Trošak ljudskog kapitala

Epidemiološki uzročno posljedični podaci

Podaci o troškovima zdravlja

Dostupni podaci o zaradama

Vjerojatno podcjenjivanje potpune vrijednosti zdravlja

Teškoća izdvajanja zasebnih uzročnih

čimbenika bolesti/zdravlja Moralni i etički prigovori

Pristupi zasnovani na

trošku (Zamjenski trošak il i preventivna potrošnja)

Lako primjenjiva ako su relevantni tehnički podaci i

podaci o troškovima dostupni

Preventivna potrošnja može podcijeniti okolišnu vrijednost

Zamjenski trošak može podcijeniti potpuno vraćanje kakvoće okoliša u prvobitno stanje

Moguće neobuhvaćanje neuporabne

vrijednosti

Potencijalna vrijednost

Potencijalno obuhvaća većinu komponenti ukupne ekonomske vrijednosti

Poboljšavanje rezultata većim iskustvom u primjeni

Vremenski intenzivna i skupa za primjenu Pristrana korištenjem izjavljenih umjesto

otkrivenih sklonosti

Ostale pristranosti vezane su za dizajn upitnika i provedbu istraživanja

Putni troškovi

Pril ično dobro razvijena i korištena metoda

Potrebna značajna količina podataka Problem pouzdanosti tumačenja statističkih

rezultata Mjeri samo uporabnu vrijednost

Vrednovanje posjeda/određivanje hedonističke cijene

Primjenjiva ako postoje podaci :

O cijenama posjeda O čimbenicima koji utječu na

formiranje cijena posjeda

Pretpostavljene tržišne vrijednosti obuhvaćaju i

vrijednost okolišnih dobara Problem u odvajanju utjecaja okolišnih

čimbenika od ostalih objašnjivih varijabli na cijenu posjeda

Mjeri samo uporabnu vrijednost

Prijenos koristi

Štedi vrijeme i jeftina za primjenu

Primjenjiva kada su dostupne

procjene vrijednosti iz ostalih usporedivih studija

Neprimjeren prijenos vrijednosti sa lokacija na kojima je primarna analiza provedena na lokacije koje imaju drugačije, neusporedive

uvjete




96

Dodatak 6: Diskontiranje i trenutna vrijednost

Tri su osnovna koraka u primjeni ekonomskog vrednovanja na očekivane učinke. Prvi korak uključuje

identificiranje potancijalnih koristi (pozitivnih učinaka) i troškova (negativnih učinaka). Drugi korak

uključuje vrednovanje identificiranih troškova i koristi u ekonomskom smislu. Treći korak, kada je

procijenjeno kako će se koristi i troškovi nastaviti i u budućnosti, je korištenje tehnike diskontiranja kako

bi budući učinci bili pretvoreni u ekvivalentne trenutne vrijednosti.

Prvi korak financijske procjene je bilježenje monetarne vrijednosti ekonomskih koristi i troškova propisa

na godišnjoj razini. Ako će propis biti na snazi određeni broj godina (‘sunset clause’), koristi i troškove bi

trebalo procijeniti za svaku godinu. U svakom drugom slučaju koristi i troškove bi trebalo procijeniti za

razdoblje od minimalno 10 godina. Razlika između koristi i troškova na godišnjoj razini je neto tijek koristi.

Neto koristi u budućnosti imaju manju vrijednost od trenutnih koristi. Razlog za ovo leži jednostavno u

tome da je ostvarivanje koristi u budućnosti manje sigurno, a čak i kada postoji sigurnost ostvarivanja

koristi u budućnosti, postoje oportunitetni troškovi u vidu odgađanja ostvarivanja koristi .67

Kako bi bilo moguće uklopiti neto tijek koristi za svaku godinu u jednu zbirnu vrijednost sve mora biti

pretvoreno u usporedive vrijednosti. Ovo je moguće napraviti korištenjem diskontiranja pomoću kojega

buduće vrijednosti pretvaramo u ekvivalentne trenutne vrijednosti. Ovaj važan postupak možemo

objasniti jednostavnim primjerom. Pretpostavimo kako poduzeće ili pojedinac mora izabrati hoće li 100 €

dobiti danas ili sljedeće godine. Izbor će pasti na 100 € danas koje je moguće staviti na štednju uz

kamatnu stopu od, na primjer, 10% godišnje. Nakon godinu dana kamatna stopa će povećati iznos na

računu na 110 €. Tako izgledi za dobitak 100 € za godinu dana odgovaraju vrijednosti od 100 €

podijeljenih sa 1,1 = 90,9 € u današnjoj vrijednosti. Ovaj postupak smanjivanja budućih vrijednosti na

njihov ekvivalent u sadašnjem vremenu naziva se diskontiranje. Ako primjer produžimo i na sljedeću

godinu, moramo uvažiti činjenicu kako će kamata biti ostvarena na ukupnu vrijednost na kraju prve

godine (110 €) pa će ukupna vrijednost na kraju druge godine iznositi 121 € (110 € + 11 €). Radi toga,

isplata 100 € nakon dvije godine na današnju vrijednost bi bila diskontirana djeljenjem 100 € sa 1,21 =

82,6 €. Opći izraz za izračun neto trenutne vrijednosti je:

gdje su Bt koristi (primici) i Ct troškovi (izdaci) u svakoj godini t, i je diskontna stopa (kamatna stopa), a n

je broj godina trajanja projekta. Izračun NPV (neto trenutne vrijednosti) je moguće vrlo lako napraviti

korištenjem diskontnih tablica.

Kriterij neto trenutne vrijednosti (NPV) izravno proizlazi iz svega već razmatranoga. Naime, isplativo je

nastaviti projekt ako je vrijednost NPV pozitivna.

67 Ovaj primjer je ekvivalentan oportunitetnom trošku štednje gdje osoba koja posuđuje novac mora isplatiti nadoknadu osobi od koje je novac posuđen za prihode kojih se posuditel j odriče u vidu kamata.




97

Diskontiranje i izračun neto trenutne vrijednosti Pretpostavimo kako bi prijedlog trebao donijeti koristi ti jekom pet godina u iznosu od 500 € na godišnjoj razini. Godišnji troškovi iznose 350 €. Diskontna stopa iznosi 10%. Godina 0 1 2 3 4 Koristi 500 500 500 500 500 Troškovi 350 350 350 350 350 Neto koristi 150 150 150 150 150 Faktor diskontiranja (za stopu od 10%) 1,0 0,909 0,826 0,751 0,683 Diskontirana neto trenutna vrijednost 150 136.35 123.9 112.65 102.45 Ukupna neto trenutna vrijednost = 150 + 136,35 + 123,9 + 112,65 + 102,45 = € 625,35




98

Dodatak 7: Zakonodavni okvir za provedbu savjetovanja/javno-privatnog dijaloga - opći i PUP

Zakonodavni okvir za provedbu savjetovanja/javno-privatnog dijaloga (općenito)

Zakon o pravu na pristup informacijama (2013);

Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i

akata (2009).

Smjernice

Smjernice za primjenu kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja

zakona, drugih propisa i akata (2010).

PUP

Zakonodavni okvir

Zakon o procjeni učinaka propisa (2011);

Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa (2012);

Poslovnik Vlade RH (2011);

Poslovnik hrvatskog Sabora (2013).

Smjernice

Smjernice za državne službenike (2012);

Smjernice za UZVRH (2012);

Smjernice za dionike, javnost i zainteresiranu javnost (2012).

PEU na MSP-e

Smjernice

Priručnik o PEU na MSP-e;




99

Dodatak 8: Stručni nositelji i nadležna tijela

Stručni nositelj izrade propisa (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) je središnje tijelo državne uprave i svako

drugo tijelo koje je prema svom propisanom djelokrugu ovlašteno Vladi Republike Hrvatske uputiti propis

radi njegova donošenja.

Stručni nositelji i procesu PUP-a:

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo graditeljstva i prostornog

planiranja

Ministarstvo kulture

Ministarstvo obrane

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo vanjskih i EU poslova

Ministarstvo financija

Ministarstvo zdravstva

Ministarstvo pravosuđa

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture

Ministarstvo uprave

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

Europske unije

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo turizma

Ministarstvo branitelja

Državna geodetska uprava

Državni hidrometeorološki zavod

Državni zavod za intelektualno vlasništvo

Državni zavod za mjeriteljstvo

Državni zavod za statistiku

Državni zavod za radiološku i nuklearnu

sigurnost

Državni ured za središnju javnu nabavu

Državni ured za Hrvate izvan Republike

Hrvatske

Državni ured za obnovu i stambeno

zbrinjavanje

Nadležna tijela su središnja tijela državne uprave nadležna za područja:

gospodarstva;

zdravstva i socijalne skrbi;

zaštite okoliša i

financija.

Nadležna tijela u procesu PUP-a su:

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo;

Ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrte;

Ministarstvo nadležno za rad i mirovinski sustav;

Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirodu;

Ministarstvo nadležno za socijalnu politiku i mlade;

Ministarstvo nadležno za financije;

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja za učinke na tržišno natjecanje .




100

Dodatak 9: Pojmovi korišteni u PUP-u

Teze sadržaja propisa predstavljaju početni dokument u izradi propisa. One iznose (na maksimalno jednoj

stranici) glavnu namjeru budućega propisa.

Informacije do kojih se dođe prethodnom procjenom učinaka propisa (PPUP) unose se u za to predviđeni

obrazac. Ovo uključuje osnovne podatke o problemu kojega se želi riješiti, prijedloge mogućih rješenja te

glavne fiskalne, ekonomske, socijalne i okolišne učinke. Ovisno o rezultatima ove procjene propis

nastavlja u proces redovnog donošenja ili se nastavlja s detaljnom procjenom učinaka.

Prijedlog plana propisa sadrži popis svih normativnih aktivnosti čije usvajanje stručni nositelj predviđa

tijekom sljedeće godine. Prijedlog plana je sastavljen od dva popisa propisa: za redovni postupak i za

detaljnu procjenu učinaka, a mora biti objavljen na internetskoj stranici stručnog nositelja u minimalnom

trajanju od 15 dana u razdoblju između 1. i 30. rujna. Nakon ovoga razdoblja stručni nositelj dokument

šalje UZVRH-u na mišljenje.

UZVRH usklađuje Prijedloge planova propisa svih stručnih nositelja do 31. listopada i objavljuje ih kao

Godišnji plan normativnih aktivnosti.

Iskaz o procjeni učinaka propisa (Iskaz o PUP) je službeni dokument koji sadrži rezultate provedenog

postupka detaljne procjene učinaka. Naziv dokumenta mijenja se ovisno o stadiju u kojem se nalazi :

Nacrt prijedloga Iskaza o PUP: na početku izrade, to je prva inačica dokumenta koji odlazi na javno

savjetovanje;

Prijedlog iskaza o PUP: druga inačica dokumenta koja je ažurirana u skladu s rezultatima

savjetovanja i mišljenjima nadležnih tijela;

Konačni iskaz o PUP: nakon provedene javne rasprave dokument postaje konačan ažuriranjem u

skladu s rezultatima javne rasprave, dobivanjem pozitivnih mišljenja nadležnih tijela te odobrenjem

UZVRH-a. Ovo je posljednja inačica Iskaza koja se predstavlja Vladi zajedno uz Konačni nacrt

propisa.

Koordinator PUP-a je zaposlenik stručnog nositelja zadužen za provedbu procesa PUP -a, a radi u

koordinaciji s Uredom za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske (UZVRH) . Koordinator PUP-a

organizira, koordinira i odgovoran je za sve korake provedbe PUP-a pri svakom pojedinačnom stručnom

nositelju.

Koordinator za savjetovanje/JPD je zaposlenik stručnog nositelja zadužen za provedbu procesa

savjetovanja/JPD-a, a radi u koordinaciji s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske (UZUVRH).

Tijekom procesa PUP-a koordinator za savjetovanje/JPD surađuje s koordinatorom PUP-a vezano za sve

aktivnosti povezane sa savjetovanjem/JPD-om.




101

Izrada Teza (nadležni odjel stručnog nositelja);

siječanj-srpanj

Prethodna procjena učinaka (nadležni odjel

stručnog nositelja); nakon izrade Teza, do kolovoza

Izrada Prijedloga plana propisa (koordinator PUP-

a)

Odobrenje kabineta stručnog nositelja

(kabinet, koordinator PUP-a)

Objava na stranicama stručnog nositelja

(koordinator PUP-a i koordinator za

savjetovanje/JPD)

Savjetovanje, minimalno 15 dana između 1. i 30.

rujna

Ažuriranje Prijedloga plana propisa i odobrenje

kabineta (kabinet, koordinator PUP-a)

Predaja UZVRH-u zajedno s prethodnim procjenama

(koordinator PUP-a)

UZVRH usklađuje Prijedlog plana propisa sa

stručnim nositeljem (UZVRH, koordinator PUP-

a), do 31. studenog

Spajanje Prijedloga planova propisa svih stručnih nositelja u

Godišnji plan normativnih aktivnosti (UZVRH)

UZVRH šalje Godišnji plan normativnih aktivnosti

Vladi na usvajanje

Vlada usvaja Godišnji plan normativnih aktivnosti u posljednjem tromjesečju

tekuće godine (za sljedeću godinu)

Dodatak 10: Sveukupni izgled procesa PUP-a

1: Priprema Godišnjeg plana normativnih aktivnosti




102

Ovaj korak završava usvajanjem Godišnjeg plana normativnih aktivnosti koji se sastoji od dvije liste:

Propisi za usvajanje u redovnoj proceduri (bez detaljne PUP) ;

Propisi za koje je potrebna detaljna PUP.

Ovisno o listi na kojoj se propis nalazi, proces se nastavlja jednim od sljedeća dva moguća smjera:

Redovni proces;

Proces detaljne procjene učinaka.

Hodogrami za oba slučaja prikazani su ispod.

2a: Proces s prijedlozima u redovnom postupku (bez postupka procjene učinaka propisa)

Izrada Prijedloga nacrta propisa (nadležno tijelo

stručnog nositelja), u skladu s rasporedom predviđenim

Godišnjim planom normativnih aktivnosti

Objava na internetskoj stranici radi javne rasprave

(nadležno tijelo stručnog nositelja, koordinator za

savjetovanje), 15-30 dana

Ažuriranje Prijedloga nacrta propisa (nadležni odjel

stručnog nositelja)

Odobrenje kabineta stručnog nositelja

Predaja Konačnog prijedloga propisa Vladi

Sabor usvaja propis




103

Izrada Nacrta prijedloga iskaza o PUP-u (nadležno tijelo

stručnog nositelja), u skladu s rasporedom predviđenim

Godišnjim planom normativnih aktivnosti

Objava na internetskoj stranici (koordinator

PUP-a, koordinator za savjetovanje/JPD)

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza PUP-a

(stručni nositelj), minimalno 30 dana

Objava rezultata savjetovanja na

internetskoj stranici (koordinator PUP-a,

koordinator za savjetovanje), nakon

savjetovanja

Mišljenje nadležnih tijela (stručni nositelj), 15

dana

Izrada Nacrta prijedloga propisa i Prijedloga iskaza

PUP-a (nadležni odjel stručnog nositelja)

Objava na internetskoj stranici (koordinator PUP-

a, koordinator za savjetovanje/JPD)

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga propisa i

Prijedlogu iskaza PUP-a (stručni nositelj), 15-30

dana

Barem jedna prezentacija poput okruglog stola,

predstavljanja u javnosti itd. (koordinator PUP-a), istovremeno kada i javna

rasprava

Objava rezultata na internetskoj stranici (koordinator PUP-a,

koordinator za savjetovanje), nakon javne

rasprave i prezentacije

Predaja nadležnim tjelima na mišljenje i UZVRH na odobrenje (koordinator PUP-a)

Predaja Konačnog prijedloga propisa i

Konačnog iskaza PUP-a Vladi (stručni nositelj i

UZVRH), nakon pozitivnog mišljenja nadležnih tijela i

odobrenje UZVRH-a

2b: Proces s propisima u procesu detaljne PUP



104

Cjelokupni zakonodavni postupak od izrade Teza o sadržaju propisa do Hrvatskog sabora

Izrada Teza o sadržaju propisa i prethodne procjene

Prijedlog plana propisa

Godišnji plan normativnih aktivnosti

PUP

Redovni postupak

Izrada Nacrta prijedloga iskaza o PUP-u

Objava odgovora, mišljenje nadležnih tijela i

ažuriranje dokumenta

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o PUP-u:

minimalno 30 dana

Javna rasprava i barem jedna javna prezentacija,

15-30 dana

Izrada prijedloga nacrta propisa i Prijedloga iskaza

o PUP-u

Objava odgovora i ažuriranje dokumenata

Predaja nadležnim tijelima na mišljenje i UZVRH na

odobrenje

Predaja konačnog prijedloga propisa i Konačnog

iskaza o PUP-u Vladi

Izrada prijedloga propisa

Javna rasprava, 15-30 dana

Predaja konačnog prijedloga propisa Vladi

Objava odgovora i ažuriranje dokumenta

Vlada dodaje propis na popis za usvajanje

Vlada ne usvaja propis

Sabor usvaja propis Sabor ne usvaja propis



105

NAPOMENA: Ako se tijekom godine ukaže potreba za izradom zakona koji nije predviđen Godišnjim planom normativnih aktivnosti, središnja tijela državne uprave, kao stručni nositelji izrade propisa, dužna su provesti postupak Prethodne procjene učinaka propisa. Ako rezultat Prethodne procjene pokaže da nije potrebno provesti postupak procjene učinaka propisa, stručni nositelj će nastaviti izradu zakona redovitom zakonodavnom procedurom. Ako rezultat Prethodne procjene ukaže na obvezu provedbe postupka procjene uči naka propisa, stručni nositelj pristupit će postupku procjene učinaka propisa i izradi Iskaza procjene učinaka za predmetni zakon u skladu s odredbama Članka 18. do 23. Zakona o procjeni učinaka propisa i s odredbama Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine" broj 66/12). Usvajanje ovih propisa slijedi isti hodogram kao i propisi koji se nalaze na Godišnjem planu, uz izuzetak javne rasprave koja traje 15 dana. Važno je primjetiti kako ad hoc proces nije redovan postupak usvajanja propisa i trebalo bi ga što je više moguće minimalizirati.

Documents

poslovne zajednice BIZimpact II - mingo.hr · PDF filerazvoj i objavljivanje novih mini vodiča o novim područjima zakonodavstva koji će biti zasnovani na istraživanju potreba MSP-a;