Poslovni Informacijski Sustavi - Skraceno

7/31/2019 Poslovni Informacijski Sustavi - Skraceno

1/29

SKRAENA PREDAVANJA IZ KOLEGIJA:

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI,

Prof. dr. sc. Vinko Vidui, Pomorski fakultet, Sveuilite u Splitu

Napomena: Predavanja za web su raena prema knjizi autora prof. dr. sc. eljko Garaa,Poslovni informacijski sustaviizdavaa Ekonomski fakultet, Sveuilite u Splitu, 2008.

1. UVOD

1.1. NOVI UVJETI POSLOVANJA

1.1.1. Odrednice novih uvjeta poslovanja

Suvremene uvjete poslovanja na svjetskom tritu odreuju slijedea etiri imbenika:

- informacija kao resurs,- globalizacija,- e-poslovanje i- informacijska zanimanja.-1.1.2. Informacija kao resurs

Dominantni resursi gospodarskog razvoja u svijetu su gledajui kroz povijest bilifinancijska sredstva ili kapital, poslije sirovine i energenti, a danas informacije.

Danas je dominantan utjecaj informacije ili preciznije informacije pretoene u znanje.

1.1.3. Globalizacija

Globalizacija je proces koji vodi k integraciji cijelog svijeta u svim aspektimacivilizacije.

Kapital, zemlja i rad te tehnologija i informacije kao osnovni proizvodni faktori uglobaliziranom gospodarstvu slobodno se kreu svijetom. Globalizacija je potaknuta

naroito razvojem informatikih tehnologija s posebnim naglaskom na internetu.1.1.4. e-poslovanje

e-poslovanje je je u stvari rezultat implementacije internetskih tehnologija. E-poslovanje je suvremeni oblik organizacije poslovanja, koji intenzivno primjenjuje internetsketehnologije za podrku poslovnim procesima.

1.1.5. Informacijska zanimanja

Informacijska zanimanja mogue je podijeliti u dvije osnovne skupine:


2/29

- Profesionalni informatiari koji se neposredno bave informatikim tehnologijama iinformacijskim sustavima, njihovim oblikovanjem,izgradnjom, implementacijom iunapreenjem;- Profesionalci razliitih struka koji za obavljanje svojih osnovnih poslova obavezno koristeinformatike alate.

1.2. MANAGMENT INFORMATION SYSTEMS

1.2.1. Pojam MIS-a

Pojam management Information Systems (MIS) odnosi se na znanstvenu disciplinukoja se bavi prouavanjem zakonitosti izgradnje i funkcioniranja informacijskih sustava natemeljima informatike tehnologije te njihove primjene u poslovnim sustavima.

MIS je koncept informacijskog sustava namijenjenoj podrci odvijanju i upravljanju

poslovnim procesima, odnosno koordinaciji informacija, tehnologije i ljudi.

1.2.2. Uloga MIS-a

Da bi se shvatila uloga MIS-a u organizaciji treba shvatiti tri aspekta problematike:

- sadraj poslovanja organizacije ili ono to organizacija radi,Uloga kupaca ili klijenata u poslovanju uUloga informatike tehnologije.

1.2.3. MIS i uspjenost

MIS kroz kreativno koritenje informatike tehnologije direktno pridonosikonkurentskoj prednosti tvrtke.

Uspjeno koritenje informatike tehnologije ovisi o slijedeem:

- razumijevanju poslovnih procesa i- razumijevanju dostupne tehnologije.

1.3. INFORMATIKE TEHNOLOGIJE1.3.1. Informatike ili informacijske tehnologije

Informatike ili informacijske tehnologije ili informacijske i komunikacijsketehnologije su potrebne za za elektroniku obradu podataka.

Upotreba hardvera i softvera za transformaciju, pohranu, zatitu, obradu i pretraivanjepodataka i informacija u svako vrijeme na bilo kojem mjestu.

1.3.2. Hardver

Hardver je materijalna komponenta informatikih sustava.


3/29

Grupna klasifikacija hardvarskih komponenti slijedi u nastavku:

- centralna jedinica,- ulazne jedinice,- izlazne jedinice,

- vanjske memorije i- mrene komponente.

1.3.3. Softver

Softver je nematerijalna komponenta raunalnih sustava koja sadri znanje i iskustvoljudi o nainu rjeavanja pojedinih problema.

Sistemski softver je namijenjen upravljanju radom raunala. Postoje takoer korisniki iliaplikacijski softveri.

1.3.4. Baze podataka

Baza podataka je ureeni skup podataka koji opisuje stanje realnog sustava na koji seodnosi, koji je pohranjen na vanjskim memorijama raunala i kome je mogue jednostavno

pristupiti od strane veeg broja korisnika.

Model podataka predstavlja osnovu za uspostavu baze podataka.

1.3.5. Telekomunikacije i raunalne vjebe

Raunalne mree i mree za prijenos podataka su obavezan dio informatikih sustava.Tako su danas u primjeni informatike tehnologije neizostavni informatiki sustavi kao tosu Internet ili lokalne raunalne mree.

Internet je danas:

- telekomunikacijska infrastruktura,- GAN koji objedinjava stotine posebnih fizikih mrea za prijenos podataka i- VAN su internetske usluge kao to su web, e-mail itd.

1.4. INFORMATIKI SUSTAVI1.4.1. Informacijski i informatiki sustavi

Informacijski sustav je dio svake organizacije u ljudskoj povijesti, od prvobitnezajednice do danas.Danas je nezamisliv uinkovit informacijski sustav bez primjeneinformatikih tehnologija i izgradnje informatikih sustava.

Informacijski sustav moe biti podran razliitim informatikim sustavima koji se meusobnodopunjuju u cilju ostvarenja optimalnih uinaka.

1.4.2. Organizacija informatikih sustava


4/29

Organizacija informatikih sustava odnosi se na nain integracije komponentiinformatikih tehnologija.

Klijent/server je danas dominantan koncept informatikih sustava. Prednost Klijent/serverarhitekture se ogledava u njenoj fleksibilnosti, u tehnikom i organizacijskom smislu.

1.4.3. Aplikacije

Aplikacija je komponenta informatikog sustava.

Aplikacija se sastoji od sljedeeg.

- softvera,- strukture podataka potrebnih za funkcioniranje aplikacije te- organizacijskih uputa kako je koristiti u sklopu odvijanja poslovnih procesa.

2. SISTEMSKI PRISTUP

2.1. OPA TEORIJA SUSTAVA

2.1.1. Pojam sustava

Sustav je skup elemenata koji ine integralnu cjelinu u sklopu koje se vre odreenefunkcije i postoji neka vrst kontrole.

Sustav se sastoji od slijedeih elemenata:

- struktura sustava,- komponente sustava,- okolina sustava,- granice sustava,- cilj sustava,- funkcije sustava,- veze sustava i- procesi.

2.1.2. Naela ope teorije sustavaOpa teorija sustava je znanost koja se bavi izuavanjem sustava prvenstveno

analizirajui zakonitosti koje u njima vladaju.

Kroz takav znanstveni pristup promatramo sloene predmete i pojave u njihovoj cjelovitosti idinaminosti. Na temelju takvih spoznaja moe se usmjeravati razvoj sustava.

2.2. SISTEMSKA ANALIZA

2.2.1. Klasifikacija sustava


5/29

Jedan od prvih naina analize sustava je njihova klasifikacija.

Sustavi mogu biti:

- sustavi bez cilja,

- mehaniki i organizmiki sustavi,- apstraktni, materijalni i socijalni sustavi,- deterministiki i stohastiki sustavi,- otvoreni i zatvoreni sustavi te- statini i dinamini sustavi.

2.2.2. Sistemska analiza

Sistemska analiza je heuristika znanstvena metoda pomou koje se prvo istraujuelementi, odnosi i naini ponaanja nekog sustava u smislu postupnog rjeavanja problema.

Svojstva sistemske analize slijede u nastavku:

- teleoloka,- holistika,- heuristika,- sukcesivna,- iteretivna,- fazna i- ekvifinalitativna.

2.3. KIBERNETIKA

2.3.1. Pojam kibernetike

Kibernetika se moe definirati kao znanost o upravljanju i odnosima u sustavima, kojasadrava skup koncepata, modela i metoda promiljanja sustava, s kojima se mogu utvrditinaini optimalnog upravljanja sustavima.

Za ostvarenje svojih ciljeva kibernetika se oslanja na slijedee teorije:

- komunikacija,- algoritam,- odluivanje,- sustavi i- povrat.

2.3.2. Kibernetski model sustava

Kibernetika polazi od naela ope teorije sustava koja sustav predstavlja kaotransformaciju ulaznih i izlaznih veliina, pri emu je presudno svojstvo regulacije sustava.

Prema vrsti upravljakih aktivnosti razlikuju se dva tipa povratne veze:


6/29

- negativna povratna veza i- pozitivna povratna veza.

2.3.3. Povratna veza

Negativna povratna veza ne znai da se radi o neem loem za sustav. Radi se ooznaci predznaka upravljakih aktivnosti u odnosu na smjer i trend promjena u sustavu.

Pozitivna povratna veza ne mora znaiti neto pozitivno za sustav, dapae esto se radi osustavima koji odumiru.

2.4. PODUZEE KAO SUSTAV

2.4.1. Teorija organizacije

Organizacija se kao pojam odnosi na sustav u kojem sudjeluju ljudi koji se organizirajuda bi ostvarili cilj sustava.

Postoje razliite teorije organizacije.

- klasina teorija organizacije,- neoklasina teorija organizacije,- moderna organizacijska teorija,- rani sistemski pristup,i- moderni sistemski pristup.

2.4.2. Kibernetski model poduzea

Analiza kibernetskog modela poduzea govori da postoje dva bitna podsustava. Prvipodsustav se odnosi na transformacijski dio, a drugi se odnosi na upravljaki mehanizam.

2.4.3. Poduzee i opa teorija sustava

Organizacija ili poduzee kao sloeni sustav moe se podijeliti na slijedeepodsustave:

- podsustav ciljeva i vrijednosti,- menaderski podsustav,- tehniki podsustav,- psiholoki podsustav i- strukturni podsustav.

2.5.ORGANIZACIJSKA DINAMIKA

2.5.1. Nelinearni sustavi

Nelinearnost sustava ima vaan znaaj na njihovo ponaanje, ali istovremeno onoznatno utjee na nain njihova istraivanja i upravljanja.


7/29

Sustavi s povratnom vezom mogu biti:

- linearni i- nelinearni.

2.5.2. Kontrola i kibernetika

Planiranje i kontrola su vrlo povezani jer bez planiranja nema kontrole. Metode itehnike kontrole su iste za sve vidove poslovanja.

S obzirom na vrijeme kontrole razlikuju se dva sustava kontrole:

- sustav kontrole nad pogrekama i- anticipativna kontrola.

2.6. SISTEMSKA DINAMIKA

2.6.1. Industrijska dinamika

Jedna definicija industrijske dinamike tvrdi daje to istraivanje svojstavainformacijskih povratnih veza u industrijskim sustavima i upotreba modela za dizajniranjeunaprijeenih organizacijskih formi i politika upravljanja.

2.6.2. Neoekivana ponaanja organizacija

Kod sloenih sustava esto se dogaa da oni proizvode neoekivane rezultate ljudskojintuiciji.

U sloenim sustavima njihova struktura utjee na njihovo ponaanje.

2.6.3. Petlje povratnog djelovanja

Sastavni dio sistemske dinamike su petlje povratnog djelovanja ili uzrone-posljedinepetlje.

U sloenim sustavima postoje petlje meudjelovanja u kojima stalno uzroci postajuposljedice i obrnuto. To se zove petlja povratnog djelovanja.

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI

3.1. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

3.1.1. Upravljanje poslovnim sustavom

Upravljanje poslovnim sustavom je preduvjet njihova uspjenog djelovanja.

Upravljanje poslovnim sustavom ukljuuje slijedee aktivnosti:


8/29

- planiranje,- organiziranje i- kontroliranje.

3.1.2. Poslovni informacijski sustavi

Informacijski sustav je sustav koji prikuplja podatke o stanju sustava i njegoveokoline,njihovu obradu i pohranjivanje za kasnije koritenje i dostavljanje informacijaonima kojima su potrebne za uspjeno odvijanje procesa te upravljanje istim.

3.1.3. Menadment informacijskih sustava

Menadment informacijskih sustava je zasebna poslovna funkcija koja se moerealizirati kroz razliite organizacijske oblike.

3.2. MODELI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

3.2.1. Informacijska piramida

Informacijska piramida predstavlja model poslovnog informacijskog sustava, kodkojeg piramida ima tri razine kako slijedi u nastavku:

- operativna razina,- taktika razina i- strateka razina.

3.2.2. Tehnoloki model

Tehnoloki model informacijskog sustava predstavlja osnovne implementacijske oblikeinformacijskih sustava uvjetovanih tehnolokim mogunostima kroz njihov povijesnirazvoj.

3.2.3. Softverski model

Softver za informacijske sustave spada meu najsloenije komponente. Hijerarhijska

dekompenzacija svojom primjenom pomae u rjeavanju te sloenosti.3.2.4. Namjenski model

Prema kriteriju poslovne namjene postoje sljedei informacijski podsustavi:

- transakcijski informacijski sustav,- izvjetajni informacijski sustav,- informacijski sustav podrke odluivanju i- uredski informacijski sustav.

3.3. FUNKCIJSKI INFORMACIJSKI PODSUSTAVI PODUZEA


9/29

3.3.1. Funkcijska struktura informacijskog sustava

Struktura informacijskog sustava tvrtke se sastoji od:

- organizacijske strukture,

- funkcijske strukture i- strukture poslovnih procesa.

3.3.2. Informacijski podsustav proizvodnje

Kroz informacijski podsustav proizvodnje javljaju se aplikacije kao to su:

- istraivanje i razvoj,- planiranje proizvodnje,- priprema proizvodnje,- upravljanje zalihama,

- obraun proizvodnje i- statistika, kontrola i analiza proizvodnje.

3.3.3. Informacijski podsustav marketinga i prodaje

Marketing i prodaja je poslovna funkcija poduzea odgovorna za prodaju njegovihproizvoda i usluga.

Kroz informacijski podsustav marketinga i prodaje javljaju se aplikacije kao to su:

- obrada narudbi,- maloprodaja,- analiza trita,- analiza prodaje,- analiza cijena i- planiranje prodaje.

3.3.4. Informacijski podsustav financija i raunovodstva

Informacijski podsustav financija i raunovodstva je esto prvi informacijskipodsustav koji se implementira u tvrtkama.

3.3.5. Informacijski podsustav ljudskih resursa

Informacijski podsustav ljudskih resursa je odgovoran za radnu snagu tvrtke, njenodabir, osposobljavanje i usavravanje.

Tu se javljaju slijedee aplikacije:

- kadrovska evidencija,- planiranje potrebnih kadrova,- planiranje karijera zaposlenika,

- analiza kompenzacija,- planiranje i praenje strunog usavravanja i


10/29

- analiza kolektivnih ugovora.

3.4. SUVREMENA SOFTVERSKA RJEENJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

3.4.1. ERP sustavi

ERP (Enterprise Resource Planning) oznaava integrirani, modularni i aplikacijskisoftverski paket. On je namijenjen podrci transakcijskoj obradi podataka (OLTP), aoblikovan je s dva osnovna cilja:

- podravanje poslovnih procesa te- osiguranje potrebnih informacijskih podloga.

3.4.2. EIS sustavi

EIS podrava podravaju slijedee aktivnosti:

- rutinsko izvjetavanje,- priprema i praenje budeta,- analiza konkurencije,- praenje vanijih projekata,- strategijsko planiranje te- pregled ekonomskih kretanja.

3.5. UREDSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI

3.5.1. Uredsko poslovanje

Ured u poslovnom sustavu treba ispuniti tri vrlo vane poslovne funkcije:

- objedinjavanje poslova koji se odvijaju po svim drugim poslovnim funkcijama irazinama upravljanja,

- predstavljanje poslovnog sustava prema njegovoj okolini i- organizacija i upravljanje radom zaposlenih u uredima.

3.5.2. Automatizacija uredskog poslovanja Automatizacija uredskog poslovanja podrazumijeva primjenu informatike tehnologije:

- faks,- elektronika pota,- glasovna pota,- videotekst,- audio konferencije,- obrada teksta.

3.5.3. Groupware


11/29

Osnovna podruja koja treba podrati groupware su.- timski rad,- razvoj aplikacija i- upravljanje dokumentacijom.

3.5.4. Upravljanje dokumentacijom

Dio za upravljanje dokumentacijom je najsloenija i najvanija komponentagroupware-a.

3.6. OLTP I OLAP SUSTAVI

3.6.1. Nova podjela naina EOP

Za elektroniku obradu podataka (EOP) danas je najvanija podjela nainaelektronike podjele podataka.Danas se ovi sustavi dijele na:

- OLTP (On-Line Transaction Processing) i- OLAP (ON-Line Analitichal Processing).

3.6.2. Razlika OLTP i OLAP

OLTP je on-line obrada podataka a odnosi se na prikupljanje, evidencija, obrada iauriranje podataka o poslovnim transakcijama.OLAP je on-line analitika obrada podataka a odnosi se na nain elektronike obrade

podataka s ciljem to bole podrke poslovnom odluivanju.

4. PODRKA POSLOVNOM ODLUIVANJU

4.1. OBLICI PODRKE ODLUIVANJU

4.1.1. Strukturiranost problema i pristupi odluivanju

Odluke koje se donose mogu biti rutinske i strukturirane ili kreativne i nestrukturirane.Odluivanje se moe podijeliti na:

- programirano odluivanje i- neprogramirano odluivanje.

4.1.2. Proces donoenja odluka

Sustavi za podrku odluivanju trebaju omoguiti usklaenje osnovnih komponenti kojeutjeu na donoenje odluka, a koje slijede u nastavku:

- model,


12/29

- kriterij,- optimizacija i- ogranienja.

4.1.3. Sustavi za podrku odluivanju (DSS)

Ovi sustavi ne zamjenjuju korisnika u donoenju odluka ve mu samo pomau.

Slijede funkcijski moduli sustava:

- baza podataka- baza modula,- mehanizam upravljanja i- korisniko suelje.

4.2. EKSPERTNI SUSTAVI

4.2.1. Pojam ekspertnog sustava

Ekspertni sustav je softverski sustav koji oponaa eksperta. Ekspert je osoba kojaposjeduje specijalistiko znanje i iskustvo u odreenoj uskoj problematici.

To znanje se sastoji od slijedeeg:

- Formalno znanje,- Proceduralno znanje i- bogato praktino iskustvo.

4.2.2. Komponente ekspertnog sustava

Funkcijski moduli ekspertnog sustava su:

- baza znanja,- mehanizam za zakljuivanje,- mehanizam za objanjavanje,- korisniko suelje i

- sustav za obradu znanja.4.2.3. Izgradnja ekspertnog sustava

Izgradnja ekspertnog sustava se izvodi na slijedee naine:

- treba izraditi komponente ili- komponente se preuzmu iz nekog drugog sustava izuzev baze znanja.

4.3. POSLOVNA INTELIGENCIJA

4.3.1. Skladita podataka


13/29

Skladite podataka je temelj nove generacije sustava za potporu odluivanju.

Skladite podataka se sastoji:

- podatci i

- mehanizam manipulacije podatcima.

4.3.2. Data-mining

Data-mining ili rudarenje podataka nudi uz efikasne sustave upravljanja podacima iprimjenu metoda, alata, tehnika i aktivnosti za njihovu obradu.

4.4. RAUNALNE SIMULACIJE

4.4.1. Pojam i vrste raunalne simulacije

Svrha simulacije je stjecanje novih znanja o simuliranom sustavu.

Vrste raunalne simulacije su:

- analitika,- diskretna i- kontinuirana.

4.4.2. Sistemska dinamika

Sistemska dinamika je najpoznatija vrsta kontinuirane simulacije. Ona se temelji nadirektnoj primjeni sistemskog pristupa i kibernetike, naroito krugova povratnog djelovanja.

4.4.3. Objektno orijentirana diskretna simulacija

U objektno orijentiranoj diskretnoj simulaciji se simuliraju diskretni sustavi ili diskretnidogaaji, pri emu se procesi i njihovi dijelovi predstavljaju kao objekti.

4.4.4. Izbor tipa simulacije

Najprikladniji tip simulacije se odreuje ovisno o tipu problema tj. sustava.4.4.5. Metodologija simulacijskog modeliranja

Proces simulacijskog modeliranja se moe podijeliti na slijedei nain:

- planiranje simulacijskog procesa,- prikupljanje i analiza podataka,- izgradnja simulacijskog modela,- verifikacija modela,- ocjena validnosti modela,

- provoenje eksperimenata i- analiza rezultata.


14/29

4.5. OLAP VIEDIMENZIJSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI

4.5.1. OLAP u uem smislu

S aspekta razine tehnoloke implementacije postoji vie razina OLAP-a:

- OLAP kao nain razmiljanja,- OLAP kao formalni raunalni jezik,- OLAP kao softverska platforma i- OLAP kao softverski proizvod.

4.5.2. Viedimenzionalnost

Viedimenzionalnost OLAP-a je kljuna karakteristika, a podrazumijeva postojanje

viedimenzionalnog konceptualnog pogleda na podatke.

4.5.3. Ostali zahtjevi na OLAP sustave

Osimviedimenzionalnosti postoje slijedee kljune karakteristike OLAP-a:

- brzina,- analiza,- dijeljenih informacija.

4.5.4. Ogranienja Proraunskih tablica i SQL-a

Prije pojave OLAP-a u cilju podrke odluivanju koristila su se dva tipa programa kakosijedi u nastavku:

- proraunske tablice i- alati za interaktivni rad s bazama podataka.

4.5.5. OLAP aplikacije

OLAP aplikacije se najee primjenjuju u podruju:

- financija i- marketinga.

4.6. PREGLED SUSTAVA ZA PODRKU ODLUIVANJU

4.6.1. Vrste sustava za podrku odluivanju

Postoje slijedee vrste sustava za nadogradnju transakcijskih sustava:- MIS i

- RIS,


15/29

4.6.2. Razine sustava za podrku odluivanju

Osnovni razine sustava za podrku odluivanju slijede u nastavku:

- opisivanje,

- objanjenje,- predvianje i- sugeriranje.

5. PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

5.1. NAELA I PROBLEMI PROJEKTIRANJA IS

5.1.1. Sadraj projektiranja IS

Projektiranje IS-a se sastoji od slijedeeg:

- model podataka,- model procesa i- model resursa.

5.1.2. Naela projektiranja IS

Naela projektiranja IS slijede:

- kompleksnost,- pravovremenost,- ekonominost,- jednostavnost,- modularnost,- orijentiranost odluivanju,- otvorenost,- samoorganiziranost,- kooperativnost,- relevantnost,- kompatibilnost,

- integriranost,- interdisciplinarnost i- dinaminost.

5.1.3. Problemi projektiranja IS

esto kod projektiranja IS dolazi do problema u komunikaciji izmeu krajnjih korisnikai profesionalnih informatiara.

U odnosu na novu tehnologiju postoje razni korisnici kako slijedi u nastavku:

- uvjereni korisnik,- neuvjereni korisnik,


16/29

- prisiljeni korisnik i- onemogueni korisnik.

5.2. METODE I TEHNIKE PROJEKTIRANJA IS

5.2.1. Metode projektiranja IS

Metode projektiranja IS imaju zajedniko ishodite u sistemskoj analizi kaoznanstvenoj metodi istraivanja razvoja sloenih sustava.

Postoje tri metode projektiranja IS:

- Analitika metoda,- Objektno orijentirana metoda i- Strukturna metoda.

5.2.2. Tehnike projektiranja IS

Postoje tehnike orijentirane tijekovima podataka:

- Tablicama odluivanja,- Matrinim prikazima.

Postoje strukturne tehnike projektiranja IS:

- HIPO tehnika i- Tehnika toka i rjenika podataka.

5.2.3. Softversko inenjerstvo

Softversko inenjerstvo je okvir za razvoj softvera, a oslanja se na primjenuznanstvenih i matematikih metoda u procesu stvaranja softvera.

Ciljevi softverskog inenjerstva su:

- stvaranje uspjenog softverskog proizvoda i

- uspjeno voenje procesa razvoja i odravanja softvera.

5.3. METODA PROTOTIPA

5.3.1. Pristupi utvrivanju informacijskih zahtjeva

Pristupi utvrivanju informacijskih zahtjeva razlikuju osnovne faktore koji utjeu nastupanj neizvjesnosti:

- veliina projekta,

- strunost nositelja projekta,- razina strukturiranosti i


17/29

- motiviranost korisnika.

5.3.2. Izbor pristupa smanjenju neizvjesnosti projekta IS

Smanjenju neizvjesnosti projekta IS se postie kroz osnovne pristupe:

- prihvaanje ponude,- linearna potvrda,- iterativna potvrda i- eksperimentalna potvrda.

5.3.3. Model razvoja IS metodom prototipa

Primjena metode prototipa pri razvoju sloenih IS temelji se na pretpostavci da ljudilake izraavaju stavove o prikladnosti postojeeg sustava njihovim potrebama, nego toizraavaju miljenja o apstraktnim buduim sustavima.

5.4. IVOTNI CIKLUS IS

5.4.1. Pojam ivotnog ciklusa

ivotni ciklus IS je proces razvoja IS, tj. njegova softvera.

Podjela ivotnog ciklusa slijedi u nastavku:

- analiza,- dizajn i- implementacija.

5.4.2. Planiranje i analiza IS

Plan razvoja IS proizlazi iz svrhe. Svrha razvoja IS proizlazi iz sagledavanja cjelineIS.

Sistemski analitiar je ekspert za konkretnu problematiku IS.

5.5. REINENJERING I INFORMACIJSKI SUSTAVI

5.5.1. Reinenjering poslovnih procesa

Za reinenjering poslovnih procesa su vane rijei:

- fundamentalno,- dramatino,- procesi i- radikalno.

5.5.2. IT kao resurs reinenjeringa poslovnih procesa


18/29

Reinenjering uz intenzivnu primjenu informacijske tehnologije je inovacija.

IT pri inovaciji poslovnih procesa nudi slijedee aspekte:

- informatizacijski,- automatizacijski,,- analitiki,- sekvencijalni,- praenje,- zemljopisni,- intelektualni,- eliminacijski i- integrativni.

5.5.3. Reinenjering IS

Reinenjering IS moe imati dva poticaja:

- izmjena funkcionalnosti informacijskog sustava i- izmjena tehnologije informacijskog sustava.

5.6. MENADMENT INFORMATIKIH PROJEKATA

5.6.1. Informatiki projekti

Informatiki projekti mogu se podijeliti u dvije skupine:

- projekti izrade softverskog rjeenja informacijskog sustava i- projekt informatizacije poslovnog sustava.

5.6.2. CASE alati

CASE alati su kombinacija softverskog alata za automatizaciju procesa razvojasoftvera i metoda njegovog dizajniranja i dokumentiranja.

Postoje slijedei CASE alati:- integrirani,- vii i- nii.

6. ELEKTRONIKO POSLOVANJE

6.1. e POSLOVANJE

6.1.1. Pojam i razvoj e poslovanja


19/29

Primjena internetskih tehnologija danas oblikuje elektroniko poslovanje tj. e-poslovanje.

Najuspjenija primjena e-poslovanja je u slijedeim djelatnostima:

- e-trgovina,- e-prodaja,- e-bankarstvo,- e- marketing,- e-izdavatvo,- e-zabava.

6.1.2. e- Plaanje

Oblici e-plaanja slijede u nastavku:

- elektronika gotovina,- elektroniki ekovi,- plaanje smart, ip ili pametnim karticama,- plaanje s kriptiranim podacima o kreditnoj kartici i- plaanje posredstvom tree strane.

6.1.3. Pravni okvir e-poslovanja

Pravna regulativa zaostaje u odnosu na brz razvoj elektronikog poslovanja. E-poslovanje prelazi dravne granice pa zakonodavstva esto ne prate potrebe.

6.2. MODELI e POSLOVANJA

Postoji nekoliko modela e-poslovanja:

- B2B,- B2C,- C2C,- G2B i- G2C.

6.2.1. B2B/ e-poslovanje meu poduzeima

Model B2B e-poslovanja se odnosi na poslovne transakcije elektronikim putem bezobzira na veliinu i djelatnost poslovnih sustava. Ta poslovna aktivnost se svodi na potpunuelektroniku povezanost izmeu poslovnih partnera.

6.2.2. B2C/ e- poslovanje s potroaima

Model B2C e-poslovanja se odnosi na poslovne transakcije elektronikim putem skrajnjim korisnicima kupcima. Ovaj model povezuje kupce i dobavljae i to uglavnom:

- e-prodaja,- e-marketing,


20/29

- e-trgovina.

6.2.3. Modeli e-poslovanja tijela dravne uprave

Model G2B e-poslovanja se odnosi na poslovne transakcije elektronikim putem

izmeu dravnih tijela i poduzea. To je posebno vano jer je drava uvijek najvei kupac.

6.3. VRSTE e POSLOVANJA

6.3.1. e-Prodaja

Internet je prodajni kanal koji omoguava da informacija o proizvodu ili usluzipojedine tvrtke bude prisutna u cijelom svijetu.Osim prednosti e-prodaja ima i nedostatke u slijedeem:

- nematerijalni proizvodi,- materijalni proizvodi i- usluge.

6.3.2. e-Trgovanje

Posrednici izmeu izvornog proizvoaa i krajnjeg kupca zovu se e-trgovci.

Postoje slijedei modeli trgovanja:

- trgovanje kapitalom,- trgovanje materijalnim dobrima i- trgovanje nematerijalnim dobrima.

6.3.3. e-Bankarstvo

U ovoj djelatnosti je konkurencija takoer pokreta primjene internetskih tehnologija.

Tu se razlikuje dvije vrste banaka:

- hibridne i

- virtualne.6.3.4. e-Zabava, izdavatvo i nakladnitvo

e-zabava, izdavatvo i nakladnitvo omoguuje irok spektar mogunosti koritenjainterneta kao to su:

- filmovi,- glazba,- knjige,- video igre,

- asopisi itd.


21/29

6.3.5. e-Marketing

Internetska tehnologija omoguava primjenu marketinkih funkcija kao to slijedi unastavku:

- javno oglaavanje,- politika prodaje,- politika promidbe,- istraivanje trita,- razvojna politika proizvoda i- razvojna politika usluga.

6.4. TEHNOLOGIJE e POSLOVANJA

6.4.1. EDI

EDI (Electronic Data Interchange) je elektronika razmjena podataka.

EDI ima tri pravila koja ga odlikuju:

- razmjena podataka od raunala do raunala putem komunikacijskog sustava,- razmjena standardnih poslovnih dokumenata kao to su narudbe, rauni i sl.,- dokumenti u elektronikom obliku moraju imati standardiziranu formu.

6.4.2. WFT

WFT (Web Format Technology) je nova tehnologija u okviru weba.

Tu se mogu razmjenjivati:

- velika koliina podataka izmeu malog broja velikih poslovnih sustava ili- male koliine podataka izmeu velikog broja manjih poslovnih sustava koji ne moraju

biti unaprijed poznati.

6.4.3. XML

XML (EXtensible Markup Language) je jezik kojim se opisuje podatke i to samosadraj a ne njegova prezentacija ili nain prikazivanja.

6.5. e OBRAZOVANJE

6.5.1. e-Uenje

e-uenje ili e-learning je izvoenje nastave uz pomo informatikih tehnologija. Tonije potpuna zamjena za klasino uenje.

6.5.2. Sustavi za upravljanje e-uenje


22/29

LMC (Learning Management System) je softverski sustav za upravljanje e-uenjem.

LMC upravlja nastavnim procesom preko:

- prijave korisnika,

- upravljanje nastavnim procesom,- testiranje,- komunikacija,- mentorstvo,- praenje,- pomone funkcije i- administriranje.

6.5.3. Tehnologija i alati e-uenja

Suvremeno shvaanje e-uenja podrazumijeva koritenje internetskih tehnologija kao

to su:

- uivo emitirana multimedija,aalati on-line obrazovanja,

- Web Whiteboarding,- Peer-to-peer razmjena datoteka,- Audiochat i VoIP.

6.6. e HRVATSKA

6.6.1. Put u informacijsko drutvo

Vlada RH je 003. Godine usvojila program e-Hrvatska.

Program je podijeljen u nekoliko podruja:

- e-uprava,- e-obrazovanje,- e-pravosue,- e-poslovanje i

- e-zdravstvo.6.6.2. Projekti e-Hrvatska

Projekti e- hrvatska obuhvaaju:

- e-uprava,- e-obrazovanje,- e-pravosue,- e-poslovanje i- e-zdravstvo.


23/29

7. MODELIRANJE

7.1. MODELI I MODELIRANJE

7.1.1. Pojam i vrste modela

Modeli slie za postavljanje i dokazivanje ili predvianja buduih pojava.

Postoje tri osnovne kategorije modela:

- mentalni model,- simboliki model i- materijalni model.

7.1.2. Konceptualno modeliranje

Konceptualno modeliranje je konstrukcija jezika koja se moe koristiti za promiljanjenekog dijela stvarnosti.

Jezik se moe kategorizirati kako slijedi:

- prirodni jezici i- umjetni jezici.

7.2. OBJEKTNA ORIJENTACIJA

7.2.1. Pojam i svojstva objektne orijentacije

Objektna orijentacija objedinjava skup razliitih koncepata, metoda i tehnika kreiranjamodela.

Osnovni koncepti objektne orijentacije:

- poruke,- uahurivanje,- zadravanje svojstva,

- razredi,- klase,- osobnost objekta,- nasljeivanje i- raznovrsnost ili polimorfnost.

7.2.2. Objektno orijentirane metode

Objektno orijentirane metode imaju brojne prednosti u odnosu na klasine metode.

Tipino je nekoliko aktivnosti:

- grupiranje objekata,


24/29

- pronalaenje objekata,- opisivanje ponaanja,- opisivanje unutranjih svojstava i- opisivanje veza.

7.3. MODELIRANJE PROCESA

7.3.1. Poslovni procesi

Poslovni proces je niz logiki povezanih postupaka, kronoloki odreenih, a koji sepoduzimaju kako bi se ostvario rezultat poslovanja.

Osnovne znaajke poslovnih procesa slijede u nastavku:

- svrhovitost,

- unutarnja suradnja,- vanjska suradnja i- nadfunkcionalnost.

7.3.2. Modeliranje poslovnih procesa

Uoavanje poslovnog procesa je prva faza modeliranja poslovnih procesa.

Najvanije komponente strukture poslovnih procesa su:

- aktivnosti,- zadaci,- koraci,- glavni procesi i- podprocesi.

7.3.3. Metode i tehnike modeliranja poslovnih procesa

Metode i tehnike modeliranja poslovnih procesa mogu biti:

- grafike,

- raunalne i- tekstualne.

7.3. MODELIRANJE PODATAKA

7.3.1. ER model

Osnovni oblici modela podataka koriste samo entitete i veze (Entity Relation).

Modeliranje podataka moe se podijeliti u etiri faze:

- odreivanje granica modela,


25/29

- odreivanje atributa i kljunih atributa za svaki entitet,- odreivanje entiteta i veza meu njima i- postupak normalizacije.

7.3.2. Objektni model podataka

Objektni model podataka ima svoju namjenu kroz modeliranje cjelokupnoginformacijskog sustava, dakle.

- baze podataka i- softver.

7.3.3. Normalizacija podataka

Normalizacija podataka je postupak kojim se strukture podataka iz njihovog izvornogoblika prevode u oblik pogodan za pohranjivanje u relacijskim bazama podataka.

7.4. SISTEM DINAMIKO MODELIRANJE

7.4.1. Osnovni koncepti sistemske dinamike

Postoje tri osnovna koncepta sistemske dinamike kako slijedi u nastavku:

- nivoi,- brzine i- kanjenja.

7.4.2. Razvojni model sistemske dinamike

Postoje tri tipa modela sistemske dinamike kao to slijedi u nastavku:

- dijagram toka,- dijagram uzronih petlji i- raunalni model.

7.5. OLAP MODELIRANJE7.5.1. Logiki OLAP model

Logiki OLAP model je konceptualni pristup obradi viedimenzionalnih podataka.Posebna karakteristika logikog OLAP modela je simetrinost.

7.5.2. Izgradnja OLAP modela

OLAP rjeenja su razliita kao to su i razliite karakteristike tih rjeenja.

Prvo se postavljaju slijedea pitanja.


26/29

- koliki je broj korisnika,- koji su tipini upiti i- koja je ukupna koliina podataka u sustavu.

8. AVE _ ERP SUSTAV

8.1. ORGANIZACIJA AVE _ ERP SUSTAVA

8.1.1. Ope znaajke AVE_ERP sustava

AVE_ERP sustav je namijenjen podrci informacijskih sustava malih i srednjihpoduzea, knjigovodstvenim servisima i obrtnicima. Aplikacijska rjeenja zadovoljavajupotrebe svih djelatnosti, od trgovine, proizvodnje, neprofitnih djelatnosti do proraunskihkorisnika.

8.1.2. Standardni nain prikaza i manipulacije podataka

Postoje slijedei tipovi organiziranja podataka u poslovnim informacijskim sustavima:

- jednostavne evidencije-ifrarnici i- dokumenti.

8.1.3. Sustav on-line pomoi

Sustav on-line pomoi korisniku obuhvaa slijedee:

- pomo za tehnike aspekte koritenja programa i- pomo oko pojanjenja pojedinih poslovnih postupaka.

8.2. PODSUSTAV RAUNOVODSTVA I FINANCIJA

8.2.1. Glavna knjiga i salda-konti

Knjienje je glavna funkcija ovog modula. Knjienje pojedinih poslovnih transakcijaorganizirano je kroz dokumente zvane temeljnice.

8.2.2. Likvidatura

Osnovni dokumenti aplikacijskog modula likvidature su:

- dokumenti protokola,- knjiga ulaznih rauna,- knjiga izlaznih rauna,- rauni tipa R2,- izrada rauna R1,- likvidiranje ulaznih rauna,

- obrazac za prijavu PDV-a,- nalog za plaanje.


27/29

8.2.3. Osnovna sredstva

Aplikacijski modul osnovnih sredstava namjenjen je evidenciji trajne imovine iobraunu amortizacije.

8.3. PODSUSTAV PROIZVODNJE

8.3.1. Radni nalozi

Aplikacijski modul proizvodnja osigurava upravljanje proizvodnjom preko sljedeihsustava:

- sastavnica,- radnih naloga,

- normativa proizvoda i- upravljanja zalihama materijala.

8.3.2. Sastavnice proizvoda i normativi

Sastavnica proizvoda ima neogranien broj razina. Proraun utroka po radnom naloguproizlazi iz rekurzivne funkcije eksplozije sastavnice.

8.3.3. Upravljanje materijalom

Upravljanje materijalima se provodi kroz slijedee aplikacijske module:

- materijalno i- proizvodnja.

8.3.4. Industrijski specifine funkcije

Svaka proizvodnja je specifina i zahtijeva niz rjeenja koja odgovaraju posebnostiiste.

8.4. PODSUSTAV MARKETINGA I PRODAJE8.4.1. Robno-komercijalno poslovanje

Aplikacija robno-komercijalno poslovanje je koncipirana da podri cijeli procesupravljanja trgovakom robom kao to slijedi:

- odnos s dobavljaima,- raunovodstvene radnje,- podrka odnosima pojedinih kupaca te- podrka procesima trgovanja.

8.4.2. Promet trgovake robe


28/29

Promet trgovake robe realizira se kroz slijedee funkcije zaduene za :

- kupovina robe,- zaprimanje ili ulaz robe,

- skladitenje ili stanje zaliha te- prodaja, otprema ili izlaz robe sa skladita.

8.4.3. Automatizirana financijska knjienja

Modul financijsko knjienje omoguava automatizirano financijsko knjienje u:

- glavnu knjigu,- pomone knjige salda-konta kupaca,- trgovaku knjigu ili knjigu popisa te- knjige izlaznih rauna.

8.4.4. Analiza prometa

Modul analiza prometa je vrlo vana za uspjeno poslovanje.

8.4.5. Industrijski specifine funkcije

Modul industrijski specifine funkcije implementira svoje funkcije kako slijedi unastavku:

- zaprimanje narudbi od kupaca,- prosljeivanje narudbi dobavljaima,- definiranje elemenata potrebnih za ukrcaj, transport i isporuku naruene robe,- izraun cijene robe te- automatizirana izrada dokumentacije i njeno knjienje.

8.5. PODSUSTAV PODRKE ODLUIVANJU

8.5.1. Grafiki nain izvjetavanja

Ovaj modul se moe nazvati modul plana i analize. Njega koristi vii menadment.8.5.2. Analiza profitabilnosti

Analiza profitabilnosti je vana kako za cijelo poduzee tako i za pojedini njegovprofitni dio.

Analiza se prati kroz raspodjelu reijskih trokova, koji se mogu rasporediti na slijedeinain.

- direktni trokovi projekta ili profitnog centra,

- prosjeni reijski trokovi poduzea i- trokovi neposrednog rada projekta ili profitnog centra.


29/29

8.5.3. Analiza novanog tijeka

Analiza novanog tijeka prati novani priljev i odljev novca iz poduzea i/ ili njegovihprofitnih centara.

8.5.4. Analiza prometa u trgovini

Analiza prometa u trgovini je usmjerena na ostvareni promet i razliku u cijenipoduzea u cjelini i/ili distribucijskim centrima tj profitnim centrima.

8.6. PODSUSTAV LJUDSKIH RESURSA

8.6.1. Kadrovska evidencija

Modul kadrovska evidencija je dio modula Obraun plaa jer djele veinu podataka.

Tu se vodi evidencija o radnicima kao to slijedi u nastavku.

- osobni podaci,- radno mjesto,- struna sprema,- porezne olakice,- bodovi za obraun plae itd.

8.6.2. Obraun plaa

Aplikacijski modul obraun plaa omoguava obraun plae svakog uposlenika upoduzeu.

Documents

Poslovni Informacijski Sustavi - Skraceno