Postmodernizam ili

kulturna logika kasnog kapitalizma

Sažetak

Sredinom 20. stoljeća došlo je do promjena u poimanju društva, a posebice područja

kulture. Na to se razdoblje mogu primijeniti dvije perspektive, jedna o prijelomu u shvaćanju

društva, potpunom kraju modernizma i početku postmodernizma ili druga o pojavi

postmodernističkog poimanja nove kulturne logike kasnog kapitalizma. Jameson zauzima

stajalište o postmodernizmu kao stilu koji je najprimjenjiviji za pojašnjenje kulture kasnog

kapitalizma. Temeljne značajke te nove kulturne dominante u društvu današnjice su pojava

nove površnosti, slabljenje afekta, novi intenziteti emocija, gubljenje povijesnosti, nove forme

temporalnosti i različiti odnosi prema tehnologiji i političkom kapitalu.

Kao treći stupanj u razvoju kapitala, multinacionalni kapital, popraćen je smanjenjem

autonomije kulture i rađanjem nove kulture nadomjeska, simulakruma. Subjekt, koji je u

modernizmu bio u centru razvoja društva i kulture, sada se decentralizira i gubi, baš kao i

povijesnost. Nova plitkost tako se očituje u umjetnosti i u arhitekturi, ali i položaju pojedinca.

Kultura nadomjeska temelji se na tehnologiji reprodukcije koja je zaslužna za stvaranje

hiperrealnosti s malih ekrana. Zbog gubitka povijesnosti i subjekta, nužne su nove odrednice

prostora (postmodernistički hiperprostor) i vremena, upotreba prefiksa neo. Temeljne se

značajke postmodernizma kao kulturne logike kasnog kapitalizma uklapaju u razvoj novog i

globalnog svijeta, svjetske komunikacijske mreže i svjetskog političkog multinacionalnog

kapitala.

Ključne riječi: Jameson, postmodernizam, kulturna logika, kasni kapitalizam, subjekt,

povijesnost, kultura nadomjeska.