Postmodernizam ili
kulturna logika kasnog kapitalizma
Sažetak
Sredinom 20. stoljeća došlo je do promjena u poimanju društva, a posebice područja
kulture. Na to se razdoblje mogu primijeniti dvije perspektive, jedna o prijelomu u shvaćanju
društva, potpunom kraju modernizma i početku postmodernizma ili druga o pojavi
postmodernističkog poimanja nove kulturne logike kasnog kapitalizma. Jameson zauzima
stajalište o postmodernizmu kao stilu koji je najprimjenjiviji za pojašnjenje kulture kasnog
kapitalizma. Temeljne značajke te nove kulturne dominante u društvu današnjice su pojava
nove površnosti, slabljenje afekta, novi intenziteti emocija, gubljenje povijesnosti, nove forme
temporalnosti i različiti odnosi prema tehnologiji i političkom kapitalu.
Kao treći stupanj u razvoju kapitala, multinacionalni kapital, popraćen je smanjenjem
autonomije kulture i rađanjem nove kulture nadomjeska, simulakruma. Subjekt, koji je u
modernizmu bio u centru razvoja društva i kulture, sada se decentralizira i gubi, baš kao i
povijesnost. Nova plitkost tako se očituje u umjetnosti i u arhitekturi, ali i položaju pojedinca.
Kultura nadomjeska temelji se na tehnologiji reprodukcije koja je zaslužna za stvaranje
hiperrealnosti s malih ekrana. Zbog gubitka povijesnosti i subjekta, nužne su nove odrednice
prostora (postmodernistički hiperprostor) i vremena, upotreba prefiksa neo. Temeljne se
značajke postmodernizma kao kulturne logike kasnog kapitalizma uklapaju u razvoj novog i
globalnog svijeta, svjetske komunikacijske mreže i svjetskog političkog multinacionalnog
kapitala.
Ključne riječi: Jameson, postmodernizam, kulturna logika, kasni kapitalizam, subjekt,
povijesnost, kultura nadomjeska.
Recommended