6

Postaun~ pl:accnn Pos t Pave

/////7///////./}!KSKL UZIVNO ~//.@# .... , ~ ~ ~ • Nastavljamo s objavljivanjem ~ ~ imena osumnjičenih za ratne ~ ~ zločine: ~ ~ SVJEDOCI ~ ~ OTKRIVAJU ZLOČINCE ~ ~ Stranica 2. ~

-,q"Q/ff/#.#7///##///###//##//////////#////#///#

" " 6. kolovoza 1992 l BROJ 31 CIJENA 50 HRD .......... :PO CELO JE, POCELO ••• ,KANDIDATI

-REZULTATI

Stranica 3 .

. ,,,,,,,,,,,,,,,,,,~,,,,,,,,,~,,,,,,,,,,,. , ~

~ • Vrijeme sadašnje, izabrali ste: ~ , ~

, v ' , ' ~ IZ RICE T A, ~ s VADITE SE SAMI! ~ , ' ~ Stranica 16. ~ , ' .,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,. ......................................... : • U prodaji u redakciji »Karlovačkog tjedni·

kace, Zrinski trg 5/1.

Željka Pulez

J

RATNA KRONIKA 1991/1992.

• Kako naručiti iz inozemstva? Podrobno na stranici 12. .........................................

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• • • : • Kaplast d.d.: : • • i PRETVORBOM U l i SIGURNU BUDUĆNOST i : . i Stranica 5. J : • -Karlovačka banka d.d.: : • • • • • v • i USP"'ESNO, l l UNATOC SVEMU l • • : ................................ stranica a .• :

• Iz Australije: l

POMOC ZA v

KARLOVACKU BOLNICU Stranica 8.

• Izabrali smo za vas:

PANIĆ DUŽAN DEVET MILIJUNA DOLARA

AMERIKANSKI BANKROTER PREMIJER

SERBO-SLAVIJE

• Obišli smo frontu oko Oštarija, Ogulina i Kapele:

~ . Počela gradnja pothodnika Grabrik:

BOLJA GRADSKA POVEZANOST

Stranica 7. ffi l l ll llll ll l ll l lll lllll l llll l lllll ll llllllll l lllll l ll llllllll ll l l ll ll llllllllllll l l ll ll ll l ll lllllll lllll lllll ll l ll ll ll l ll llllllll~

ČETNICI NEĆE OTIĆI MILOM ~-----.=~~'="'"""'==-----------------------Stranica 4 •

_2 _________________________ d_o~~~o_d_l_1_o_s_e __ - __ d~o~~a_d_a_s_e __ - __ d_o~~o_d_it __ će __ s_e ____________________ ~~-

• Posljednjih 1.600 izbjeglica čeka vlakove spasa za Njemačku, hoće li oni uopće stići?

ZEMLJA SP ASA SVE DALJE N a upit da li je upoznat s Odlukom vlade Bosne i Hercegovine o

mobilizaciji svih onih koji su sposobni za vojsku, jedan od progna-nih Muslimana iz Bosanskog Novog ovako je prokomentirao:

- Da, jesam, ali to sa nama nema veze. Nama je UNPROFOR rekao da smo mi pod njihovom zaštitom i da nikakve vlasti sa nama nemaju ništa. Nas će UNPROFOR odvesti u Njemačku, uglavnom na stadione, a njemačke će vlasti mjesec ili dva nakon toga odvojiti žene i djecu od muškaraca, a onda će vidjeti!?

Na ruku ovakvom razmišlja- dvorišla, livada i čini se zauvijek-nju svih vojno sposobnih muška- bezbrižnog djetinjstva. Žene i raca ide i zahtjev njemačkih vlasti muškarci zabrinuto gledaju i ma-koje su inzistirale da kompletne lo pričaju. Vidan je psihički obitelji dodu vlakovima u Nje- umor, iscrpljenog i odsutnost du-mačku . Osim toga, mnogi pro- ha! Neki se žale čak i na hranu ko-gnanici Karlovac doživljavaju sa- ju redovno dobivaju od Crvenog mo kao usp u tn u stanicu iz koje će križa i ureda za proganike. Malo se vlakovima krenuti put »Obeća- je, kažu, pa moraju sami kupovati ne zemlje«- Njemačke! Da lije to još više!!! baš tako i kada će oko 1.600 pro- Samo nekoliko koraka dalje, gnanih iz Bosanskog Novog, Der- druga obitelj nam kaže da ih ne ven te i Foče, koliko ih je još osta- slušamo jer tamo odakle smo doš-lo u Karlovcu, krenuti iz njega - li po cijeli smo dan čekali u redu još se do zaključenja ovog broja za kilogram kruha kojeg često ni-ne zna? To nam je u ponedjeljak smo ni dočekali . A sada se na ovu potvrdio i predstojnik regional- hranu još i žale!? nog ureda za prognanike gospo- Svi dobro znamo što je Karlo-dlli Josip Zaborski: vac u toku ovog rata morao pre-

- Do sada ih je u Njemačku trpjeti, razaranja, mine , granate i otišlo preko 5.000, a ostalih rijeka prognanih iz Slunja i okol-1.600 smješteno je kao što može- n ih mjesta koje su četnici nemilo-te i vidjeti u i oko sportske dvora- srdno razarali. Ako se ovaj novi ne, na Dovačkom nogometnom val izbjeglica zadrži u našem gra-stadionu ili kod rodbine u samom du bit će svakako novih, možda gradu.. nerj~ivih problema. Zbunjuje i

Slika dvorane koju smo posje- iznenađuje samo jedna stvar- a to tili i snimili ove kadrove kao i je potpuna nezainteresiranost mu-prostora oko nje je vrlo sjetna. šk ih da se puškama u ruci bore za Sve je načičkane madracima na rodna ognjišta i gradove koje su kojima se spava, razgovara ili na- im okupirali četnici! Doista čud-prosto - šutillzmj~n plač malih no! beba i vika djece koja još nisu TEKST: ŽEUKO VESIĆ svjesna da su ostali bez doma, SNIMKA: DANKO FAJT

POMOĆ IZ ALESSANDRIJE

Ovib dana stigla je značajna pomoć iz Italije, iz grada Alessandri-je. Gospodin Pier Angelo Taverna dopremio je pošiljku hrane i se-ronskog povrća. Akciju je pomogao Miroslav Bjeloš, a prema rije-čima svih angažiranih ovo nije prva, a neće bili ni posljednja pošiljka. Naime, za jesen se planira doprema nužnog građevinskog materijala za obnovu kuća, porušenib u ratu.

GORAN G EROV AC

REPUBLIKA HRV ATSKA VOJNA POŠTA 1078- KARLOVAC

UPOZORENJE GRAĐANIMA KARLOVCA

• Dana 29. srpnja grupa maloljetnih dječaka prova-lilaje u skladište vojarne »Robert Domani« na Luščiću, odakle je otuđila desetak kutija sa vježbovnim trom-blonskim minama.

Istražnim radnjama pronađen je dio otuđenih sred-stava, medutim još uvijek se u rukama dječaka nalazi oko stotinjak vježbovnih mina i ubojitih metaka za is-paljivanje istih, koji mogu biti pogibeljni.

Stoga molimo sve građane i djecu, koji su u posjedu navedenih sredstava da ista vrate na prijavnicu vojarne »Robert Domani« na Luščiću, organima Vojne policije ili MUP-a.

_woynaazi: .

~~

• Konferencija za novinstvo Operativne zone Karlovac

POČELO RAZMINIRA V ANJE

Prema postignutim dogovorima s UNPROFOR-om 3. kolovoza trebalo je započeti razminiravanje minskih polja s jedne i druge strane linije fronte. Poljski bataljun Plavih kaciga pratit će i kontrolirati razminiravanje od Šišljavića do Ogulina, uz promatrače Europske za-jednice.

Za taj posao potrebno je mjesec dana. Da bi posao bio što prije i kvalitetnije obavljen UN su dali detektore kao pomoć za otkrivanje mina. Demobilizacija je, prema riječima brigadira Željka Gašparića, načelnika Štaba Operativne zone, privedena kraju. Oružje je konzervi-rano i pohranjeno u skladišta.

I u Plaškom je oba v ljeno povlačenje t~kog naoružanja, a pješadij-ske postrojbe trebale bi biti razmaknute na propisanu udaljenost po-četkom kolovoza. Preko Crvenog križa šalju se pisma i paketi na terito-rij pod okupacijom četnika. Tamo se nalazi još oko l 000 Hrvata u okupiranim selima. Potrebna im je humanitarna i liječnička pomoć.

Ima dosta problema s zaštitom ranjenih boraca. U Operativnoj je zoni formiran odsjek za skrb koji je preuzeo kompletnu brigu o ranje-nima i porodicama poginulih boraca. Za ranjene gard iste bit će organi-zirano ljetovanje u Crikvenici, Rovinju i Makarskoj . Prva grupa otišla je l . kolovoza. Do sada su o ranjenicima brigu vodile brigade, a sada je sve objedinjeno najednom mjestu. Rij~no je i pitanje Fonda »Zrinski -Frankopan«. Oo dosada nije imao razrađene kriterije, pa su naknade isplaćivane kako se tko prija vio. Sada su stvoreni prioriteti, prema teži-ni invalidnosti. ima problema i s mjesečnim naknadama invalidima. Čeka se odluka Hrvatskog sabora koji bi trebao donijeti visinu nakna-da.

REPUBLIKA HRV ATSKA OPĆINA KARLOVAC SEKRETARIJAT DRUŠTVENIH DJELA TN OSTI

l. Mole se roditelji koji imaju djecu školske do-bi, a korisnici su novčane pomoći pri Centru za so-cijalni rad Karlovac, da iz navedenog Centra za-traže potvrdu o primanju i istu dostave u matičnu školu radi nabavke školskih udžbenika.

2. Isto tako prognanici - roditelji djece školske dobi koji ostvaruju od Centra za socijalni rad po-moć za osobne potrebe takoder se mole da dostave potvrdu od Centra za socijalni rad u matičnu školu.

3. Za djecu poginulih branitelja Hrvatske nije potrebno dostavljati podatke jer već postoji evidencija.

• I ovo morate obavezno znati:

ZA ŠKOLE, OKO HEKTAR STAKLA! Samo za zamjenu uništenih (a poznato vam je tko ih je

razbio) prozorskih stakala na karlovačkim prcdškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama potrebno je, prema gruboj procjeni, oko 7 tisuća i SOO četvornih metara stakla. Podatak smo dobili u Sekretarijatu društvenih djclat-no~ti općine Karlovac.

Citatelji koji se Imalo razumiju u poljoprivredu znat će da pomenuta količina stakla pokriva osrednju njivu, ili poveći vrt, od 75 ari površine. Možemo dati i ovu usporedbu: s po-menutom količinom stakla može se prekriti nogometno Igra-lište i atletska staza oko igrališta.

A riječ je samo o staklu ...

-------------------------------------------------------------- 6. kolovoza1992

• Nastavljamo s objavljivanjem imena osumnjičenih za oružanu pobunu i ratne zločine:

Broj četnika i ratnih zločinaca protiv kojih Vojrio tu-žiteljstvo pokreće istrage i tjeralice, uvećanje za još 200 imena. Do sada je pokrenuta istraga, i izdane potjemi-ce za 1400 ljudi za koje postoje dokazi i izjave svjedoka da su sudjelovali u oružanoj pobunu ili su počinili ratni zločin. U ovom broju uz ime, prezime i očevo ime, ob-javljujemo i godinu rodenja, kako više ne bi dolazilo do isp~avaka koje donose osobe istog imena i prezimena.

S obzirom da u Vojnom tužiteljstvu imaju zaista mnogo posla do sada ih nismo htjeli opterećivati ispisi-vanjem i tih podataka. No, da bi podaci o osobama pro-tiv kojih je podignuta istraga bili što točniji, objavljivat ćemo i dopunske podatke.

DUGA RESA ŠARAC (Todor) Rade 1941 ., BJELIĆ (Mile) Đuro 1961 ., BOLIĆ (Niko-la) Alen 1973., CIMEŠA (Milić) Branko 1957., ClMEŠA (Milenko) Bran-ko 1950., CrMEŠA (Savo) Petar 1936., GRUBJEšiĆ (Todor) Rade 1957., GRUBJEŠIĆ (Nikola) Svetozar 1959., KARAS (Petar) Đuro 1964., KA-RAS (Gojko) Dl&n 1957., KARAS (Milutin) Miladin 1939., KARAS (Milutin) Milan 1955., KARAS (Petar) Milan 1968., KOSUER (ilija) Veljko 1938., KUDUS (Mile) Dragomir 1954., KUDUS (Rade) Todor 1950., KUKUU (Todor) čedomir 1967., KUKUU (Dušan) Nikola 1967., KUK UUA (Milovan) Cvijan 1933., LEŽAIĆ (Petar) Jovo 1951., MARINKOVlĆ (Petar) Mile 1948., MARINKOVIĆ @Ide) Nikola 1946., MIHAJLOVIĆ (Dl& n) Milić l %2., MIHAJLOVlĆ (Stevan) Pe-tar 1959., MIHAJLOVIĆ (Janko) Radomir 1937., MU AKOVIĆ (Milu-tin) Milić 1958., MRDENOVIĆ (Nikola) Svetozar 1954., OREŠČANIN (Cvijeta) Branko 1938., OREŠČANIN (Mile) Gojko 1947., OREŠČA­NIN (Cvijan) Milovan 1953., PAIĆ (Rade) Rade 1945, PAVlĆ (Simo) Dragan 1953., PERINOVIĆ (Mojsije) Đuro 1933., PERINOVlĆ (Đuro) Branko 1959., PERIN OVIĆ (Mile) Dragan 1954., POTKRAJ AC (Stan-ko) Đorđe 1957., POTKRAJAC (Miloš) Dušan 1%0., POTKRAJAC (Jelica) Dl&n 1938., SAJČIĆ (Đuro) Gojko 1963., SEDLAR (Nikola) Milan 1960., SUČEVIĆ (Velimir) Miodrag 1965., SUDAR (Ninko) Milan 1946., SUDAR (Nikola) Milan 1950., SUDAR (Đurađ) Slobodan I964., TEPŠIĆ (Petar) Dmitar 1941., VlDOVlĆ (Gojko) Dušan 1965., VIDO-VIĆ (Milan) Svetozar 1959., VULETIĆ (Nikola) Nikola 1946., ZIRIĆ (Todor) Milan 1952.

GOSPIĆ GAGULIĆ (Stevan) Dane 1935., MARIĆ (Mićo) Milan 1948., MARIĆ (Dušan) Milan 1948., OGRIZOVlĆ (Rade) Sreten 1936., PANDŽIĆ (Buda) Miloš 1936., TOMAŠ (Nikola) Mirko 1937.

KARLOVAC ŠKAUAC (Petar) D~ko 1966.," ŠKAUAC (Nikola) Nikola !934., ĆE­LAR (Jovan) Igor 1968., ŽIVKOVIĆ (Milovan) Dušan 1955., ĐlPALO (Dragan) Vladimir 1959., BOBIĆ (Mikula) Mirko I938., BREBERINA (Dušan) Đuka 1953., DAKIĆ {Dragan) Milan 1955., GUNJ (Milan) Miodrag I959., KLIPA (Simo) čedomir 1953., KRNOKUĆA (Nikola) Božo 1963., KUKIĆ (Dane) Rade 1954., LAPČEVIĆ (Jovan) Dragan 1946., LAPČEVlĆ (Simo) Pavao 1936., LAPČEVlĆ (Pavao) Veljko 1957 .lt.LEŽAIĆ (Slavko) Đorđe 1%1~ _LEŽAIĆ (Slavko) Braco 1956., LONcAR (Mile) Miloš !954., LONCAR (Mile) Nikola L958., MAJ-STOROVIĆ (Stojan) Zoran 1970., MARTINOVlĆ (Dušan) Milorad 1960., MIUKOVlĆ (Stevo) željko 1972., MIRIĆ (Đuro) Zlatko 1950., MRKAlJ (Miloš) Mirko 1949., MRK.AU (Jovo) Sveto 1960., TEPA-VAC (Miladin) Petar !936., TESLA (Mile) Dragan 1946., TESLA (Mile) Milan 1946., VIŠNJIĆ (Simo) Drnženko 1969., YIGNJEVlĆ (Duro) Marko 1957., VUJČIĆ (Đuro) željko 1960.

OGULIN ŠUPICA (Milan) Nenad 1973., Š U PICA (Milan) Nikola I951., BUDIM-LIJA (Stevo) Milan 1973., GRBA (lliia) D~ko 1972., OPSENICA (Jo-van) Božidar, TRBOJEVlĆ (Nikola) Zeljko 1957., TRBOJEVlĆ (Milo-van) Milorad 1973., VEZMAR (Nikola) Nedeljko 1959., VEZMAR (Bogdan) Petar 1972, VORKAPIĆ (Pero) Nedeljko 1967.

PLAŠKI BUNJEVAC (Mile) Nedjeljko 1973., PEŠUT (Nikola) Vlado 1941., STANIĆ (Ilija) Milovan 1926., TATALOVIĆ (Savo) Jovo 1958.

SLUNJ ŠAŠA (Branko) Žarko 1959x ĆAĆIĆ (Milovan) Dušan 1935., ČUBRA (Milan) Aleksandar 1974 .. cULffiRK (Lazo) Duško 1956., ALINČIĆ (Đuro) željko 1972., BANDA (Mile) Dario 1957., BANDA (Matija) Mile !949., BJELIVUK (Radivoje) Darko 1970., BRKOVIĆ (Milivoj) Dragan 1953., BUTKO (Ivan) Valentin 1935., CVJETIČANIN (Milka) Milan 1958., DRlJAČA (Đuro) Milovan I938., KUKURUZOVlĆ (Rafajlo) Milan 1936., MACUT (Đuro) Mile 1931., MILOŠEVIĆ (Nikola) Milen-ko 1958., PETRIČIĆ (Đuro) Pero 1954., PJEV AC (Stevo) Milan 1947., POPOVIĆ (žarko) Milan 1952., RADMILOVIĆ (Marko) Draga 1948., RADMILOVIĆ (Rade) Dragan 1942., RADOVIĆ (Mil~) Milić 1957., SAVIĆ (Đuro) Jovan I 941., SIMIĆ (Dl&n) B~ ko !938., TADIĆ (Mi-loš) Dl&n 1934.

VOJNIĆ DEJANOVlĆ (Mile) Milan 1938., DRAGANIĆ (Nikol11) Predrag 1967.

VRGINMOST ŠKARA (Nikola) Branko 1937., ČIČA (Pero) Bogdan 1948., ALAJICA (Bogdan) Ljuban 1945., ALAJICA (Simo) Milan 1942., ALAJICA (Du-šan) Mirko 1950., BAJIĆ (Marko) Nikola 1962., BJELIĆ (Ljuban) Bog-dan 1960., BRKOVIĆ (Ljubica) Stevan 1964., BUĆAN (Miloš) Boško 1950., BUĆAN (Boško) MTioš 1971., DŽAKULA (Milan) Milan 1966. GRGIĆ (Simo) Rade 1958., GUŠIĆ (žarko) Momčilo !957., 1VKOVIC (Dl&n) Đuro, KLEMEK (Mile) Dušan 1949., KlJAIĆ (Petar) Miladin 1930., KRAGUlJAC (Milutin) Jovo 1923., LONČAR (Bronko) Stevo 1962., MALOBABIĆ (Đuro) Jovan 1956., MARINKOVIĆ (Pero) Rode 1957., MRAOVIĆ (Đuro) Jovan 1949., MRAOVIĆ (Dl&n) Rade 195l.l! ORABOV!Ć (Đurađ) Miloš 1960., PAJIĆ (Pavle) Dušan 1945. PAJic (Sava) Pero 1948., Pll.IPOVlĆ (Mirko) Đuro 1951., PILIPOVIC (Petar) Dl&n 1931., PILIPOVIĆ (Mirko) Milun 1949., RADANOVIĆ (Đuro) D~ko 1963., RAJAK (Miljkan) Dušan 1969., RAJA K (Dl&n) Miljkan 1942., RKMAN (Ljubo) Mirko 1969. RKMAN (Simo) Simo 1969. RKMAN (Rtsto) Simo 1927., ROKNIC (Jovan) Pero 1963., ROKNIC (Mil11n) Radomir 1959., STANOJČIĆ (Matija) Ljuban 1930., TARBUK (Božo) Pajo 1958., VOJNOVIĆ (Dragan) Dragan) 1949.

Izbori su J trgani i razbl svjedoče da borilo za nal

BiraJišta u sam dan~ red stranačk našli su se člJ gacije, Engle li'anski pari ~ . .. 0rgaruzaCJJa.

Od 66.451 na području salo je 38.56~ listu 38.579 l

U izborno vrlo u*rljiv taoović, koji mandatu Hr Karlovčani:

l.Dr.VIadilir · 2. Dulmto H l Antun KllljeOC 4. Dr. Zl"oounu M 5. ~nMejaih 6. Ml!dcn MUji (Hl . Dr. M1lljall ?111

[ IZl

• • u ~lndu u općinu. Jeme izbora 1990. i

_ l!]~--------------....;...----1 • U Karlovcu opet pobjedio HDZ

[

Izbori su gotovi, rezultati poznati, a jedino po-trgani i razbacani plakati po karlovačkim ulicama svjedoče da se proteklih tjedana i u ovom gradu borilo za naklonost birača.

Birališta u Karlovcu obilazili su u nedjelju, na sam dan izbora brojne delegacije promatrača. Po-red stranačkih promatrača na izbornim mjestima našli su se članovi Austrijske parlamentarne dele-gacije, Engleski liberali, Mađarska delegacija, Ta-lijanski parlamentarci i Francuska sindikalna organizacija.

Od 66.457 upisanih birača u biračke spiskove, na području općine Karlovac za općinske liste gla-salo je 38.569 glasača, što je 58 posto, a za državnu listu 38.579 birača, što je 58,05 posto.

U izbornojjedinici XXVI - Karlovac pobjedio je vrlo uvjerljivo kandidat HDZ -a, Jdr. Vladimir Cvi-tanović, koji će Karlovčane zastupati u slijedećem mandatu Hrvatskog sabora. Evo kako su glasali Karlovčani:

l. D.r.VIadimir Cvitanović (HDZ) 2. Dubravko Heinrich (NK) 3. Antun Kraljević (HNS) 4. Dr. Zvonimir Medvedović (HDS) 5. Ljudevit Mejaški (SDP) 6. Mladen Mujić (HSP) 7. Dr. Marijan Pavan (HKDS)

15.210 glasova 1.21 O glasova 2.402 glasa

602 glasa 4.997 glasova 3.531 glas 1.181 glas

IZBORNE SLIKE

39,44 posto 3,14 posto 6,23 posto 1,56 posto

12,96 posto 9,16 posto 3,06 posto

Birači koji nisu biJi u spiskovima morali su po potvrdu u općinu. Nije se čekalo dugo i nije ih bilo više nego u vri-jeme izbora 1990. i referenduma.

Predsjednik Skupštine općine Karlovac Ivan Benić glasovao je na svom biračkom mjestu u MZ Dubovac

8. Dr. l an Rogoz ( K) 2.863 glasa 9. Stanislav Rožman (HSLS) 3.637 glasova l O .Jelka Rusan - Pavl ić (HSS) 983 glasa l I .Milivoj Smoljak (NK) 338 glasova 12.Ana Šimunčić (SDH) 959 glasova

Nevažećih listića bilo je 959, odnosno 2,49 posto.

U Izbornoj jedinici XX VU ostvareni su slijedeći rezultati: l. Petar Badovinac (HNS) 4.710 glasova 2. Zlatko Bukovac (HSS) 6.514 glasova 3. Snježana Godina (HKDS) 1.165 glasova 4. želimir Hrković (SDH) 767 glasova 5. Boris Mlikan (HSLS) 1987 glasova 6. Branimir Pasecky (HDZ) 27.369 glasova 7. željko Šimanović (SDP) 1.579 glasova 8. Lavoslav Trgovčić (HSP) 3.150 glasova

Nevažećih listića bilo je 931 , odnosno 1,89 posto.

7,42 posto 9,43 posto 2,55 posto 0,88 posto 2,49 posto

9,56 posto 13,25 posto 2,37 posto 1,56 posto 6,08 posto

55,67 posto 3,21 posto 6,41 posto

U izbornoj jedinici XXVlll Ogulin postignuti su slijedeći rezultati: I. Ivan Božičević (HSLS) 1.778 glasova 13,86 posto 2. Vladimir Kolić (HDZ) 5.941 glas 46,31 posto 3. Josip Mihaljević (HKDS-HDS) 532 glasa 4,15 posto 4. Krunoslav Prebeg (NK) 1.789 glasova 13,95 posto 5. Mr. Jure Puškarić (HSP) 1.445 glasova 11,26 posto 6. Ružica Rendulić (HNS) 872 glasa 6,80 posto

Nevažećih listića bilo je 471 , odnosno 3,67 posto.

Napomena: rezultati su neslužbeni, ali se ne očekuju veće promjene nakon provjere u republičkoj Izbornoj komisiji.

Snimio: DANKO FAJT

Hrvatski vojnici glasovali su na posebnim mjestima, kako im je to dužnost dopuštala, u grupama.

~~~w---~--~~

Predsjednik oopćinske vlade Mijo Laić na Najbrže je glasovanje teklo na biračkim mjestima gdje se građani njem Pokup1ju. međusobno odavno poznaju. Kao na primjer u MZ Orlovac. --------------------------------------------------------------- 6. kolovoza1992

RIJEČ NAŠEG FELJTONISTE

FEŠTA JE GOTOVA Danas ujutro, ljeta Gospodnjeg 1992. godine, da-

na trećeg kolovoza jedva se probudih. /ja sam bio je-dan od onih koji ovu noć nisam spavao. A moram vam reći da cijela nacija nije spavala. Jedan i to naj-veći dio Ilije spavao od vrućine. Drugi, manji dio, jer su čekali izborne rezultate a treći dio jer su gledali Olimpijadu.

vlade. Stranku na vlasu nue previše kudio 1 psovao, za-okružio se kineskom mudroš-ću i tibetanskim asketizmom i jasno da je morao polučiti

uspjeh Kako je halabuka oko iz-

bora bila tolika, da se od dn,e-ta ne vidi šuma, mnogi su sumnjali u službene prediz-borne prognoze, jer su mislili

Izborno kazalište ili cirkus da su i oni koji ih čine stra-j e završio. Možda će biti još nački navijači. Mnogi su za-nekih manjih repasaža ali sve boravili da se takove prognoze se znade. Cesar tvrdi da će su- plaćaju a ljudi koji to rade su tra biti sve drugačije, j er iz- plaćeni profesionalci a ne nek i born i prvi mački se bacaju u pikzibneri. Tko će što reći po-vodu a ja si posta v ljam pitanje slije izbora vidjet ćemo ali si-kako bi on organizirao državu guran sam da ćemo čuti }os kad dva kamiona crijepa i ci- dosta bisernih gluposti onih gle ne može organizirati i do- koji su izgubili. Zato čitajte vesti ih u Pakrac. novine. U Karlovcu je puno Najveći show učinili su pra- toga jasno-a još uvijek dosta

vaši. S vi su ih željeli vidjeti j er toga nejasno ali stvari se njihove priredbe su bife bes- smještaju točno onako kakva platne kao i drugih. Lijepo j e nam je sredina. Neki su očeki­željeti stići do Zemuna i obala vali velike pomake ali velikih Drine ali stvarnost je drugači- pomaka nema a nema ih zato j a. Vuić tvrdi sa su svi krivi je- jer nisu slušali glas naroda. dino on nije kriv. Veselici nisu Više su slušali vlastiti glas i niti deset zapo vijedi svjetovnih emocije. Ako vam je netko niti onih božjih pomogli. Na- protivnik onda treba pailjivo šao se tamo gdje i spada. Hr- slušati njega, jer ćete najlakše vatska ruža ipak j e učinila uočiti vlastitu grešku. Teško je grešku još davno, kada nije osloboditi se pedeset god is njeg htjela biti kandidat koalicije a jednoumlj·a. Kako je gla vna osim toga postava oko nje - f ešta gotova, priklanjam se mnogo bi se moglo pričati o onim trećim nespa vaćima. njoj . S igurno je da j e Budiša Olimpijada će trajati još se-

l odigrao najbolju rolu u ovom dam dana. Još sedam dana zu-poliričkom kazalištu. Tajno vi- rit ću u onaj prokleti televizor. to se izgubio kao ministar iz RUDOLF STARJt : ...................................... .

_4 _________________________ d_o~~~o_d_il_o_s_e __ ~_d_o~~~a_d_a_s_e __ ~_d_o~~-o_d_it_c_~e __ s_e ___________________ ~~-

• Obišli smo frontu oko Oštarija, Ogulina i Kapele Tekst i snimci: ŽELJKA PULEZ

Kad smo kretali put Oštarija i Ogulina, gdje se nalaze hrvatski branitelji 4. slunjskog bataljuna 110. karlovačke brigade, željeli smo samati kako se na tim bojištima provodi V ance ov plan i gdje je završio tenk bake Roze iz Ka-menice. U tome nam je najbolje mogao pomoći Vladimir Katić, zapovjednik 4. slunjskog bataljuna.

S njim smo se ndli u Oštarijama. Kaže da se do prije deset dana pucalo duž fronte koju čuva ovaj bataljun. četnici se ne mire s završetkom rata, jer znaju da će morati otići. Zato i dalje provociraju, ne bi li izazvali nove sukobe i pro-dužili neizvjesnost sudbine koju su si sami skrojili kad su uzeli pmku u ruke.

BAKA ROZA BEZ TENKA Naše odredište bila je Kameni-

ca. Selo se vratilo domaćim sva-kodnevnim poslovima. Doduše, mnoga polja još su uvijek ne-obrađena, jer se mještani boje od-

normalno razgovarati, a o povje-renju da i ne govorim. Mi njima ne vjerujemo ni malo. Ćetnici su imali namjeru zauzeti selo i iselili bi nas da su mogli. Al' su se prešli .

Kamenicu ne damo nikome i ni-kada. Napišite, da nije bilo Stu-njana, ne bi bilo ni Kamenice, jer su ju oni zajedno s nama branili,

Kamenicu. Otišao je na labudici , a vratit će se sam na vlastiti po-gon. Jer,ja ne vjerujem da će čet­nici samo tako odustati. Dove-zem ja njega brzo natrag. Sve je organizirano ako zatreba, kaže baka Roza i sjetno gleda prema Ogulinu, gdje se nalazi tenk.

U selu zatičemo i malu Anu. Njezin prijatelj Joso Turković

obavlja poslove u Ogulinu i sad se rijetko vide. Narasla je u ovih go-dinu dana. Kažu da se malo smije.

održavanje kondicije, vježbe, upo-znavanje s raznim vrstama na-oružanja i ako zatreba možemo brz.o djelovati . Neprijatelj nas ne može iznenaditi, jer smo svjesni da im ne smijemo ni jedan trenu-tak vjerovati, govori gospodin Katić.

U Kamenici ne žele razgovara-ti o suživotu. Malo je Ij.udi u Trži-ću i okolnim srpskim selima osta-lo neokrvavljenih ruku. Ćetoici su sve više svjesni da imaju samo dva izbora - otići ili ostati i boriti se do kraja. Zato nitko od hrvat-skih branitelja ne vjeruje da će sve proći bez novih okršaja. Posebno se pripremaju za povratak u Slunj. Oni su ti koji će prvi krenu-ti u voj zarobljeni grad. Slunj je1• •

zaista u njihovim srcima.

SABOR ČANI ČEKAJU DAN POVTRATKA

'..J r

Shvaća ozbiljnost situacije u ko-joj se nalazi svih ovih dugih mje-seci rata.

Iz Kamenice krećemo put Ogu-lina. Najednom od punktova na-lazimo borce iz Saborskog. Oni već mjesecima nisu vidjeli svoje obitelji . Ponekad stigne pismo, koji telefonski poziv i ništa više. No, to ih samo još više učvršćuje u uvjerenju da istra ju i što prije se vrate u Saborsko koje za njih zna-či nadu u što skoriji susret sporo-dicama. Zapovjednik satnije je Ivan Krizmanić.

An aje porasla. Na njezinom licu još uvijek nema osmjeha. Djeca su najve-će žrtve ovog rata.

Baka Roza uniformu je skinula i sad se bavi kućanskim poslovima. Ako zatreba, ona će opet za upravljač. tenka. Za nju će rat bili gotov kad s ten-kom ude u Slunj.

laziti na prvu, »VruĆu« liniju. Njih nema tko štititi dok su u _poljima. To ih ljuti i ogorčeni SIL Cetnici iz Tržića, pod zaštitom UNPRO-FOR-a beru ljetinu i odlaze u po-lja. Pred kućom nas dočekuje ba-ka Roza. Igrom slučaja upravo je njezina kuća linjja do koje su se morali povući kameničkj borci. Od njene kuće prema fronti više niti jedan uniformirani vojnik s puškom ne može proći.

Nema ni tenka bake Roze. I on se morao povući na propisanu daljinu.

- Ne vjerujem ja četnicima ni onima s plavom kapom. Oni iz Tržića nisu ljudi s kojima se može

kaže baka Roza. Mještani mi pričaju da su u se-

lo došli unproforci i tražili da se tenk odveze. Bio je to sigurno naj-teži dan ratnog života bake Roze. Stajala je dok su tenk tovarili na labudicu i uzdisala. I nije mogla odoliti da jednom Nigerijcu ne kaže: Samo ga vi vozite, zarobili smo mj golim rukama jedan, pa ćemo opet i tri ako treba. Ne zna-te vi nas iz Kamenice.

- Neću si oprostili što nisam metnula zastavu na tenk, pa nek narod gleda kako voze naše jedi-no oružje s kojim smo braniH

Hrabri borci Kamenice i Kukače, koriste predah da sjednu, popričaju, odi-grAju koju parliju karata. čekaju daljni razvoj događaja.

Saborčane smo zatekli na položajima, duboko u šumi. Mnogi od njih dugo nisu vidjeli porodice. Ne gube nadu u skori povrntak, mirno ili sa oružjem u ruci.

TOPOVI POVUČENI,

NEPOVJERENJE OSTALO

Povlačenje teškog naoružanja na ogu l inskoj fronti počelo je tek prošlog ~edna. Do sada je, prema riječima Vladimira Katića povu-čeno sve teško naoružanje i oklopna vozila, pješadija je povu-čena na pet kilometara od linije razdvajanja, pa je pola sela ostalo nezaštićeno. Normalno da se ljudi boje. UNPROFOR je dao garan-ciju da su i četnici povukli sva na-oružanja na propisanu udaljenost i da nema opasnosti za selo.

Odlazimo na prve l i nije obrane prema Modru§u i Kapeli. I na

Znaju četnici što su nam napravi-li. U Saborskom su Plašćani sve

ARMIJA RAZORILA SABORSKO Saborčani su držali 7 kilometara dugu Uniju fronte.

Otimali su neprijatelju teška naoružanja i sa malo mu-nicije i granata koje su imali branili su Saborsko do po-sljednjeg daha. često nije bilo što za jesti, pomoć je sti-zala kroz šumu. No, odolijevali su svim napadima dok nisu došli zrakoplovi i tenkovi. Oni su ih nemilosrdno tukli nekoliko dana. Najviše boraca poginulo je na Ku-selju. Za ranjene borce i civile nije bilo sanitetskog ma-teriJala i lijekova. Ranjene su 15 kilometara kroz šumu nosili do Slunja, odakle su prebacivani u bolnicu u Bihać.

Da nije bilo tenkova koji su krenuli prema Sabor-skom nikad ne bi Saborsko palo. Tada je trebalo spa-šavati djecu, žene i starce. Sve je u hipu bilo gotovo.

-S Plavim kacigama imali smo korektan odnos. Obišli su sve naše položaje da se uvjere kako mo postupili prema odlukama i ovom je području povučeno leš-

izrazil i su zadovoljstvo stanjem ko naoružanje. Cetnici su povukli opljačkali, popali! i i uništili. Bit će još sukoba i žrtava. Mira na ovom prostoru još uvijek dugo neće biti. U Saborskom je poginulo 13 bo-raca, u 40 stanovniku vodi se kao ne tali . Srušeni su svi objekti u se-

koje su zatekli na terenu. No, naše svoje oru7Je na vojni poligon bl i-povlačenje na propisanu udalje- zu Slunja. S ostalim će oružjem no t ne znači i opuštanje u bata- .biti problema. IJunu. Vojn iCI kori tc dane za - Ne vjerujem u miran put.

lu do temelja. Tenkovi i avioni jugo soladteske su dobro obavili svoj genocidni zadatak. Saborsko je najočitiji dokaz da je armija sudjelovala u sukobima na čet­

ničkoj strani, kaže gospodin Kri-zmanić.

Branitelje sada najviše brine neizvjesnost i čekanje. Na položa-

Vladimir Katić ne vjeruje da će se sve riješiti mirnim putem. Četnici su okrvavili ruke i morali bi lli otići ili ostati i boriti se do kraja. Koju će mogućnost Izabrati?

jima su 24 sata. U šumi je dobro, tamo je hladovina. Usijanu tem-peraturu ljeta podiže čekanje na povratak. Svi oni u njega čvrsto vjeruju i to ih drži da s još više od-lučnosti brane i obrane svaku stopu zemlje. Saborčani će se vra-titi, dugo će vidati rane, graditi ognjišta i pamtiti. Jer, oni su do-živjeli pakao rata Roj i se ne zabo-ravlja,. Nikada.

6. kolovoza1992 ---------------------------------------------------------------

K Ul

GOS Uloga Komo

d arstva i mod en matički način, o smo joj davno n. najtežim treouc' n ja ka otvoreno stvu ovim se pol

Uvođenjem P~

stvarajU 5C UI]Cll naleg gospodarst čla nicama srednj 1au1-e gdje funkoo prikuplJanJa ponuc Radi se mu me ogrn usjednim zemljan

Italija, AUStnJa. Ma Slovačka, Pol~

gućava oaflm na Jcdnostaran na JCllitSlenatom H

podruqll Prakučna pn .

ponude 1 potrainj~

ICOSlleno kroz tn nih pannern u reg1 zcmst1 IL Burwm Jl011:lil'anJC g<l'i kara kOJI mogu n onih kOJI potraiuju

Predmet ponud mogu biti protn no logiJe, 1001 'il OJe

l -~~----------------------------______ u_s_tu~p~l~j_e_n_a_s_t_r_a_n_i_ca ________________________________________ ~5

IZ REGIONALNE GOSPODARSKE KOMORE

• Kao sustavni dio sustava poslovnog informi-ranja hrvatskog gospodarstva, podsustav ponuda i potražnja (burza) promoviranje na sjednici Gos-podarskog vijeća Regionalne komore Karlovac 15. srpnja. Puštanjem u funkciju burze 20. srpnja, hrvatsko gospodarstvo, a time i gospodarstvo naše regije, doseglo je i uključilo se u europske standarde nuđenja i traženja roba.

KROZ BURZU U EUROPSKO

GOSPODARSTVO Uloga Komore kao poslovne asocijacije hrvatskog gospo-

darstva i modernog poslovnog servisa poduprtog na infor-matički način, ovim dolazi do punog izražaja. Funkcija koju smo joj davno namjenili počinje se postupno realizirati i to u najtežim trenucima za našu državu. Deklarativna opredjelje-nja ka otvorenom, tržišno i izvozno orijentiranom gospodar-stvu ovim se počinju ostvarivati.

Uvođenjem projekta burze stvaraju se uvjeti za promociju našeg gospodarstva u zem ljama članicama srednjeeuropske inici-jative gdje funkcionira isti ustav prikupljanja ponude i potražnje. Radi se naime uglavnom o nama susjednim zemljama (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska , Češko - Slovačka , Poljska) što omo-gućava našim poduzetnicima da najednostavan način prošire vo-je tržište na tom vrlo atraktivnom području.

Praktična primjena projekta ponude i potražnje očituje se pr-venstveno kroz traženje poslov-nih partnera u regiji , državi i ino-zemstvu. Burzom se osigurava povezivanje gospodarskih subje-kata koji mogu nešto ponuditi i onih koji potražuju robu i usluge.

Predmet ponude i potražnje mogu biti proizvodi , usluge, teh-nologije, inovacije, patenti, ek-

sperti, zajednička ulaganja, finan -cije, zastupanje, kooperacije, slo-bodni kapaciteti, radna snaga i druge poslovne informacije.

TEK POČETAK ...

Svaki zainteresirani poslovni subjekt za nuđenje svojih i tra-ženja tuđih roba u zemlji i ino-zemstvu dužan je na utvrđenom formularu dostaviti t!!kst ponu-de odnosno potražnje u Regio-nalnu gospodarsku komoru Karlovac, koji se potom ši fr ira i unosi u bazu, gdje navedena ponuda odnosno traženja osta-je, (ukoliko se ranije ne realizi-ra) maksimalno šest mjeseci, kada se automatski briše.

Po realizaciji posla svaki,ie ko-risnik dužan o tome obavijestiti voditelja burze u karlovačkoj

Gospodarskoj komori kako b1 e realizirani predmet bri ao 17 ba?e.

funkCIJ I u tri razine baze poda-taka o burzi i to, prva razina koja sc odno i na međusobnu uradnju na području naše regionalne ko-more druga razina koja sc odno i na međusobnu uradnju na nivou teritorija Hrvatske i t reća baza podataka o ponudi i potražnji članica komore zainteresi ran ih 7.a suradnju s po lovni m partnerima iz inozemstva. Svaki poslovni subjekt samostalno određuje na koju razinu baze podataka će biti uključena njegova ponuda il i potražnja.

Za plasiranje ponude ili po-tražnje u inozemstvo, službeni je-zik je engleski ili jezik zemlje ko· joj je ponuda namjenjena. Šifri-ranje se vrši prema šifrantima BC - NET - a ili šifrantu europske mreže.

Svi korisnici burze imaju pra-vo na dnevno pristizanje infor-macija iz baze podataka kako bi mogli pratiti stanje na tržištu roba i usluga.

Ovi početni koraci hrvatskoj i našeg regionalnog gospodar-stva značajan su ulazak u sustav europskog tr.mta, i zavisno od iskazanog inteesa i poslovne discipline, mogli bi polučiti zna-čajne rezultate za našeg gospo-darstvo u cjelini. Na populari-zaciji korištenja informatičkog sustava u našim poslovnim to-kovima, treba svakako naglasiti da je za sada učlanjenje i koriš-tenje burze besplatno za sve članice Komore, a nakon iz-vjesnog vremena će se uvesti plaćanje za uvrštavanje u ovaj projekt ponude i potražnje.

Koliko su međutim naši gos-podarstvenici svjesni prednosti koje pruža poslovni servis, in-formatički poduprt, ostaje da se vidi na interesu koji će iskazati svojim ulaskom u ovaj promo-virani sustav poslovnog infor-miranja, na kojem svakako mo-ramo temeljiti svoj budući raz-voj.

NEVENKA BONČIĆ

• Na osnovu informacije Službe društvenog knji-govodstva o osnovnim gospodarsko financijskim kretanjima na području općine Karlovac za prvih šest mjeseci 1992. g ....

TREB·AMO LI SE v

JOS ZABRINUTI? . Ukupno gospodarstvo ~ općine samo je

odraz stanja u državi, kojoj je nametnuti rat srp-skog agresora značajno poremetio gospodarske tokove, da ne govorimo o direktnim ~etama nasta-lim na gopodarskim objektima, čega ni naša opći­na na prvoj liniji fronte nije bila poš~ena.

P.od utiecajem ratnih prilika, po-slovalo je naše gospodarstvo u prvih šest mjeseci ove godine u državnim okvirima ili nešto ispod prosjeka. Is-kazano stanje proizvodnje, naplate prihoda javne potro~nje, solventnosti pravnih osoba i isplaće n i h netto plaća u promatranom periodu, uz ratne uv-jete, djelom je i posljedica relativno niskog stupnja korištenja preostalih kapaciteta i sužavanja trhlta na mnogim sektorima gospodarenja.

OČI UPRTE ·U PROIZVODNJU U takvim okolnostima je fizički

obujam industrijske proizvodnje u razdoblju siječa nj - lipanj 1992. prema istom razdob lj u 1991. ma-njen za 35,9 posto, dok na nivou Re-publ ike Hrvatske taj postotak izno i 28, l posto, a promatrano izdvojeno u mjesecu lipnju to smanjenje iznosi 43,6 posto, u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zabrinjavajuće je da je tako značajan pad tendencijski, pro-matramo li pojedinačno prvih šest mjeseci 1992. g. , dok je na nivou Hr-vatske u istom razdoblju iskazana tendencija porasta.

Smanjenje fizičkog obujma indus-trijske proizvodnje o kojoj govorimo, evidentno je u svim granama osim u crnoj metalurgij i, gdje je zabilježen porast od 200 posto. Najveće sma-njenje fizičkog obujma proizvodnJe u razdob lj u siječanj - lipanj 1992. u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne, evidentno je u proizvodnji grade-vinskog materijala za 66,9 posto, što se uskoro nadajmo se mora promjeni-ti ulaskom u značajnije zahvate iz-

gradnje i obnove porušenog. Nasuprot tome, uspoređujući po-

datke fizičkog obujma proizvodnje u periodu lipanj '9 1 - lipanj '92 vidlji-vo je povećanje u sljedećim granama: proizvodnja rezane grade i ploča za 8,9 posto, proizvodnja tekstiln ih pre-diva i tkanina za 29,8 posto, grafička djelatnost za 72,8 posto, prerada kaučuka za 88,9 posto, a najv~e pro-izvodnja kože, obuće i galanterije za 282,4 posto, što svakako ohrabruje.

GOSPODARSKI NOVČANI TOKOVI

U strukturi primitaka privrede prevladavaju pri mici po osnovi ukup-nog prihoda, ~to je najvećim dijelom rezultat rasta cijena, jer je aktivnost na bitnim sektorima gospodarenja u realnom padu, dok u ukupnim izda-cima pravnih o oba u pnvredi pre-vladava plaća nje za na ba v lj en materi-jal robu i usluge, što či ni 54,3 posto ukupnih izdataka. Od ostalih izdata-ka u strukturi su značajnije zastuplje-ni izdaci za javnu potrošnju 7,7 posto i isplaćene nello plaće sa 6 posto.

Svi svakodnevno uočavamo da is-plaćene netto plaće sporije rastu od troškova života, što kažu i podaci. Ovakav trend započet je u 199 1. i za-država se sve do sada, s time što je povećanje njihovog nesrazmjera u razdoblju siječanj - svibanj zaustav-ljeno, dok je u razdoblju siječanj -lipanj srazmjer smanjen za l ,2 in-deksna poena.

PLAĆE, PUŽE VIM

KORAKOM Za prv1h šest mJeseci ove god1ne u

odnosu na ISto razdob~e '9 1 to izgle-da ovako. omtnalno ISp l aćene neuo plaće rasle su za 195,7 tndeksnih po-ena, realno JC to 1znosilo 42,4 mdeks-na poena, a u odno u na to, indeks troškova ŽIVOta, 7.3 prvih š 1 mJeseci ostvaren je sa 460,7.

Rast isp l aćeni h neuo plaća, pro-matrano po skupi nama bio je različit. Najveća nominalna stopa rasta u pr-vom polugodi~tu '92. u usporedbi sa prvim polugodištcm '9 1. zabilježena je kod ostale neprivrede, a najmanja kod privrede, gdje je iskazano najve-će realno smanjenje od 68,3 posto. U lipnju ove godine u odnosu na pret-hodni mjesec ukupno isp laćene netto plaće u masi su nominalno veće za 36,9 posto. Nominalno povećanje zabilježeno je kod svih skupina, iz-uzev kod društvenih djelatnosti (sma-njenje za 2,8 posto). Stara boljka na-ših pravnih subjekata solvcntnost i u ovom je razdoblju bila više nego pri-sutna, ali u Lipnju 1992. sa značajni ­jim promjenama u pozitivnom smislu u odnosu na početak godine. Tako je u razdoblju siječanj - lipanj '92. broj

~ &' p {/ f. ·.lf A inslovenlnth pravnth osoba smanjen sa 96 na 78, a iznos neizmjernih oba-veza sa 153.547.000 HRD na 59.152.000 HRD.

Usporedujemo li iznose ncizmjer-nih obaveza krajem lipnja 1992. sa onima krajem istog mjeseca prethod-ne godine, možemo konstatirati da isti bilježe smanjenje od 37,1 posto, dok je broj zaposlenih kod insolvent-nih pravnih osoba smanjen za 74 po-sto, ali je broj insolventnih pravnih osoba povećan za 81,4 posto. Ovo proizlazi iz činjenice što medu prav-nim subjektima sa neizmjernim oba-vezama ima sve više privatnih pod-uzeća koja zapošljavaju mali broj djelatnika.

Ovako iskazano gospodarsko sta-nje u ovoj ratnoj, ili ako netko više voli, poratnoj godini, ostavlja mjesto, blago reče no dubokoj zabrinutosti. Iako se neka konsolidacija najvešću­je, neodopustivo niskt standard zapo-slenih, na tisuće nezaposlenih, da o prognanima i stradalima u ratu i ne govorimo, obavezuje na sistematično i osmgljen prilaz ozdravljenju gospo-darskih subjekata, što nam jedino može jamčiti prosperitet i onakvu domovinu u kakvoj želimo živjeti, a potom bi, za pol it ičke igre vjerojatno bilo v~e vremena. N. BO ČlĆ

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• NAGLASAK ~®PI~t PRETVORBOM

U SIGURNU BUDUĆNOST Kad ste u ovim crnim vremenima za hrvatsko

gospodarstvo u prilici da razgovarate sa direkto-rom poduzeća koje ostvaruje dobit, plasira i na-plaćuje svoju proizvodnju i podmiruje svoje oba-veze, a pri tom je kontinuirano solventoo, onda zaista imate posebno zadovoljstvo. Sve gore na-vedeno slika je poduzeća »Kaplast<< k~je je uz to sa 30. travnjem ove godine postalo prvo dioničko dru§tvo na području općine Karlovac, na osnovu Zakona o pretvorbi druAtvenih poduzeća.

Direktor gospodin želimir bilnog programa je nužnost koju Fajtl izražava svoj optimizam nameće gotovo u cijelosti uvozna glede budućeg razvoja »Kapla- sirovinska komponenta. sta« i ne skriva zadovoljstvo Rezultati ovogodišnjeg šest -zabog uspje§ne i na vrijeme iz- mjesečnog poslovanja »Kaplasta« vriene pretvorbe vlasništva. u ovim ratnim uvjetima ostvareni

- Program koji smo u doku- su u planiranim veličinama . Od mentaciji za pretvorbu ponudili fakturirane realizacije nenapla-Agenciji, dobio je zeleno svjetlo, ćeno je svega 5 posto, zahvaljuju-a time i produbio naša uvjerenja ći adekvatnoj poslovnoj politici da smo izabrali pravu koncepciju koja je redovno osiguravala na-razvoja. Sada već mogu reći da plate prilikom isporuka robe. smo uspješno prebroditi krizu Plaće djelatnika nisu zadovo-

Program koji smo u dokumentaciji za pretvorbu pooudiU Agenciji, dobio je zeleno svjetfo, a time i pro-dubio naša uvjerenja da smo iz-abrali pravu koncepciju razvoja.

gubitka istočnih tržišta, te svoje ljavajuće i održavane su otprilike proizvode uglavnom plasiramo na državnom prosjeku, što je vanja Kolektivnog ugovora, ko-na tržištima Hrvatske j Slovenije, realno značilo njihov pad. Da bi jim bi se regulirala međusobna međutim, budućnost je svakako u se ovaj gorući problem riješio, po- prava i obaveze poslodavaca i po-izvoznim poslovima. A u svezi s tenciran i novonastalim odnosi- sloprimaca. Ne tretirajući ugovor tim planiran je prodor na tržišta ma vlasr.;štva, iznesen je energi- samo kao osnov zaštite prava Mađarske, Austrije i Italije. čan zahtiev menagementa u sprezi radnika, već i kao bitan čimbenik

Ostvarenje vlastitog konverti- sa sindikatom, o potrebi zaključi- stabilnosti i izgradnje socijalne

države, što ima u ovim trenucima izuzetan značaj zbog potrebe ob-nove i izgradnje zemlje, koja nam neminovno predstoji.

Značajna investicija »Kapla-sta<< je unajmljivanje pogona sa instaliranom opremom poduze-ća »Kupaplastika« u stečaju.

- Uz perspektivan program razvoja, l . travnja 1992. unajmili smo pogone »Kupaplastike«, gdje se trenutno odvija proizvodnja sa 27 djelatnika zaposlenih na odre-đeno vrijeme - ističe gospodin Fajtl. Prvi rezultati su u granica-ma planiranog te uskoro očeku­jemo profitabilno proizvodnju, tim više što ćemo po završetku stečaja krajem rujna kao najveći vjerovnik otkupiti navedeno po-duzeće. Modernizacija proizvod-nih kapaciteta, kooperativni po-slovi s Italijom i prisutna tražnja za proizvodima ••Kupaplastike« na europskom tržištu, zalog su dobre investicije.

Realizacija, za sada samo planova i ~ljanja ruko-vodnog tima »Kaplasta« o ula-ganju kapitala u sportsko re-kreativni centar, uvjetovana je značajnijim promjenama u po-reznoj politici, smanjenjem op-terećenja kojima su podvrgnute plaće djelatnika i dobit po-duzeća.

To su i neki od osnovnih uv-jeta za prijem stranog kapitala u Hrvatsku uopće, dakre i u >>Ka-plast«, a za profitabilne pro-grame, ovdje su se već pobrinuU_.

NEVENKA BONČIC ------~--------------------------------~~---------------------- 6. kolovoza1992

Kada je 30. travnja 1992. godine Agencija za restruktuira-nje i razvoj izdala rješenje o uspješno izvršenoj pretvorbi društvenog poduzeća, »Kaplast<• je postao prvo dioničko društvo na našem području, nastalo na osnovu Zakona o pretvorbi. •

Na osnovu ukupnog dioničkog kapitala d.d. »Kaplast« od 2.271.700 DEM (tečaj na dan pretvorbe) izdano je 22.717 dionica nominalne vrijednosti 100 DEM.

U strukturi vlasništva djelatnici »Kaplasta<< (zaposleni, ranije zaposleni i umirovljenici) sudjeluju sa 48,1 posto ili l 09 glasova. Po osnovi drugog modela pretvorbe koji se od-nosi na prodaju dionica osobama, prisutna su tri dioničara, sa 39,6 posto i 90 glasova, od kojih je jedan švicarski poduzetnik.

Ulaganje kapitala u poduzeće, ostvario je »Jugoturbina --JUTING« sa 5,5 posto, na osnovu čega raspolaže sa 12 glasova, dok Karlovačka banka po osnovi pretvaranja po-traživanja u ulog, sudjeluje u vlasništvu sa 6,8 posto m l s glasova.

Na opće zadovoljstvo menagementa i zaposlenjh, ukupna vrijednost dioničkog kapitala prodana je u 100 postotnom iznosu. Područni ured Agencije ovim je završio posao u »Kaplastu«jer nije preostalo neupisanih dionica, (što je idea-lan i rijedak primjer) koje bi prelazile u njihovu nadležnost. Preostaje im samo šest mjeseci praćenja rada i funkcionira-nja novo ustrojenog vlasništva.

_6 _________________________ d_o~~~o_d_l_1_o_s_e_-__ d_o~~~a_đ._a __ s_e_-~d~o~~~o~d=i~t~ć~e~s~e~-----------------~~-

NAŠ GOST JEAN - MARC MARCEAU HOUDART: Razgovor:

SVIJET SE OSVAJA MUDROŠĆU

imam pravo i slobodu izražava-nja. Razlika? Pa, baš zahvaljujući stavu francuskog pučanstva Fran-cuska je priznala Republiku Hr-vatsku! Naša vlada je ustanovila da se ne može prijeći preko raspo-loženja ljudi i mnogih humani-tarnih akcija za Hrvatsku.

Predsjednik Mitterand je još lani napravio glupost time što je, da bi spriječio naš dolazak ova-mo, počeo podsjećati na krivnju Hrvatske u drugom svjetskom ra-tu. Ljudi su jasno odgovorili: ka-ko zamjerati Hrvatskoj kad smo danas prijatelji sa Nijemcima? Za nas je taj rat odavno gotov.

lo iznenađen svim tim, ali je od-mah reagirao i zamolio tajnika općine gospodina Predraga Gaj-šaka da mi pomogne. Eto, to je moj novi adut! Uz pomoć grado-načelnika, tajnika i dr. Šikića do-bio sam kancelariju i telefon u nekadašnjoj ambulanti garnizo-na, a u općini se stvara dosje koji ćemo podnijeti na pravo i nadlež-no mjesto.

M. POSTRUŽNIK Snimke:

D.FAJT

JEAN - MARC: Da, zato i kažem da treba zbližiti dva-grada zahvaljujući Napoleonuj maršalu Marmontu. Francuski tragovi u ovom kraju su po mome mišlje-nju pozitivni, nikako negativni, a i naše sadašnje veze mogu biti samo za dobrobit n~ili stanov-nika. • Rat protiv Hrvatske ponnkao je mnoge pojedince i organizacije da po-

mognu njenom pučanstvu i mladoj, tek primatoj državi. U tome nisu sucljelo-vali samo Hrvati širom svijeta i njihove udruge, več i mnoštvo stranih držav-Uana of.asnutih slikama nasilja koje čini okupator. Gospodin Jean - Marc Marceau Houdartje~ u rujnu ~991. do§ao da JK!IIUlŽe ljudima u Hrvatskoj kao bumani~c, pojedinac, ali • kao građanin svijeta koji nije mogao ostati betćotan na ljudsko patnju. Razgovarali smo o njegovim životnim stavovima ! pogledima na rat, a liT se posebno zahvaljuje prevoditelju, gospodinu Mild-JU Jasibl bez kojeg to ne bi bilo moguće.

KT: Vratimo se na usvojenje: Ima li teškoća?

JEAN - MARC: Uputio

sam pismo dr. franji Tuđmanu, ali nisam dobio odgovor pa sam ponovo pisao. I iz Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji nije došao odgovor. Moram konstati-rati da su hrvatske vlasti pomalo teške, jer na mojih 14 faxova sa molbom da ova akcija uspije nije stigao niti jedan odgovor! Na drugu stranu, primio sam fax iz Francuske od gospodina Philippe Delosa i grofa de Bruce u kojem me izvješću j u o svojoj spremnosti da pomognu. Bili su prije tri mje-seca u Karlovcu, doći će zasigur-no opet.

Uz to, poslao sam pismo g. Serge Charlesu, gradonačelniku Marcq - eri - Baroeula tako da je on u kontaktt• sa bračnim pa-rom B.el!anger, a i dva gradona-čeln(ka će imati kontakte. Ako se bratimljenje poklopi sa usvoje-njem djeteta - to će biti dokaz ljudske mudrosti i biti ću vrlo, vr-lo sretan.

KT: Sigurno su vam poznati mnogi povijesni tragovi koje su Francuzi ostavili u Karlovcu i okolici?

KT: Ima li i dublje filozofske poruke ovog rata i, nasuprot tome, vaših humanitarnih na-pora?

JEAN - MARC: Čovjek pokušava napraviti svijet po svo-joj volj~ ali nažalost čini to nasi-ljem. Svi oni koji su pokušali osvojiti svijet oružjem - propali su. Nisu znali jedno: svijet se osva-ja mudrošću!

KT: Koji je bio neposredni motiv za vaš dolazak u Hrvat-sku?

JEAN - MARC: Francuska je televizija još u kolovozu 1991 prikazala strašne snimke razara-nja. Civilno pučanstvo je strašno palilo, ali tose nije direktno vidje-lo, moglo se samo naslućivati .

Tada sam razgovarao sa svojom bakom koja je preživjela njemač­

ku okupaciju tijekom drugog

• Sigurno su vam poznati mnogi povijesni tragovi koje su Francu-zi ostavili u Karlovcu i okolici?

JEAN-MARC: Da, zato i kažem da treba zbližiti .dva grada zahva-ljujući Napoleonu i mar-šalu Marrnontu. Francu-ski tragovi u ovom kraju su po mome mišljenju pozitivni, nikako nega-tivni, a i naše sadašnje veze mogu biti samo za dobrobit naših stanovni-ka.

• Ima li i dublje filo-zofske poruke ovog ra-ta i, nasuprot tome, va-ših humanitarnih napo-ra?

JEAN - MARC: Čovjek pokušava napra-viti svijet po svojoj volji, ali nažalost čini to nasi-ljem. Svi oni koji su po-kušali osvojiti svijet oruž-jem - propali su. Nisu znali jedno: svijet se osva-ja mudrošću!

svjetskog rata i rekla mi je da je sigurno da civili grozno pate, jer tako je bilo i u Francuskoj tije-kom svjetskog rata. I još nešto, ako su nama stranci 1944. nosili slobodu, tada ija kao stranac mo-ram barem nešto učiniti , pomoći na neki način. Jasno, ne dolazi u obzir da uzmem oružje, vidite i sami da imam samo kacigu, ali ima puno načina na koje se može

KT: Da li ste imali kakva predznanja o tome kamo idete?

JEAN - MARC: Nisam po-znavao tadašnju Jugoslaviju, pa time dakako ni Hrvatsku. Ovdje nisam imao ni prijatelja, samo hrabrost i srce da dođem i mogu reći da me Bog uslišao jer sam do sada imao sreće i pre-2ivio opas-nosti . Prošao sam cijelom Hrvat-skom, osim Dalmacije, pomagao izbjeglicama i civilima koji su se nalazili u zoni fronta. Sve što sam radio, a i sam moj dolazak ovdje, učinjeno je u suradnji i uz pomoć Caritasa.

KT: Da li ste bili i na drugoj strani?

JEAN - MARC: Da se raz-umijemo, ja sam apolitičan . Ali, što se tiče druge strane, četnika i te savezne vojske ne sumnjam da sam za njih francuski ustaša! Jas-no, to ne vrijedi za civilno srpsko pučanstvo, jer znam da je i u Francuskoj bilo i ima dosta Srba koji cijene ovo što radim za Hr-vatsku, koji su štoviše i sami sud-jelovali u humanitarnim akcija-ma. A što se tiče Slobodana Miloševića , oda v no znam da iako mu ime označava slobodu - to je sloboda koju on daje sebi, a ne drugima.

MUKE USVOJENJA

DJETETA KT: Započeli ste i akciju us-

vojer-Ua djeteta iz Hrvatske za bračni par BeUanger. O čemu se radi?

JEAN - MARC: Iako sada pomažem Hrvatskoj, nisam zabo-

ravio ni svoj narod. Pokrenuo sam akciju usvojenja jednog dje-teta koje je u ovom ratu ostalo bez oba roditelja, a nažalost takvih slučajeva ima puno. Michel i Ma-rie - Christine Bellanger desetak godina pokušavaju usvojiti dijete, a ovaj rat im je šansa, mada je to ružno reći i grubo zvuči . Oni nu-de puno ljubavi i sigurnu buduć­nost jednom malom, bespomoć­nom biću, a moram reći da je to bolje nego smještaj u neku usta-novu. Ako bi tim prvim usvoje-njem otvorili koridor adopcije -to bi bio znak ljudske mudrosti i najbolji dokaz beskorisnosti rata.

KT: Kad govorite o tome, či­ni se da imate i snažan osobni motiv, zar ne?

JEAN - MARC: Ja nemam oca, napustio me dok sam bio di-jete. Boravio sam u ustanovama koje nalikuj u na zatvore za djecu, zato sve to duboko osjećam

prema svom iskustvu. I ne samo da kao čovjek imam pravo brinu-ti za djecu, ja to jednostavno mo-ram jer bi u suprotnom negirao sve što i sam jesam i što sam proživio.

MITTERAND NAPRAVIO GLUPOST

KT: Kako se naši gradski dje-latnici odnose prema ideji o us-vojenju i posebice onoj drugoj, o bratimljenju Marq - en -Baroeula sa Karlovcem?

JEAN- MARC: Sastao sam se sa gradonačelnikom Ivanom Benićem i objasnio mu situaciju oko obje inicijative. Bio je poma-

MARCQ - EN ~ BAROEUL Grad smješten na sjeveru Francuske, 200 km od

Pariza, tridesetak kilometara od francusko - bel-gijske granice. 55 000 stanovnika. Razvijeno in-dustrijsko središte: tekstilna, metalna, drvna i pi-varska industrija. Industrijske zone nalaze se oko grada, dok je kulturno i povijesno središte grada oplemenjeno zelenilom. Gradonačelnik Serge Charles omiljen je medu gradanima koji su mu već više puta dali povjerenje na izborima. Grad iskazu-je veliku skrb za umirovljenike, djecu i obitelji sla-bijeg -socijalnog statusa. Od odgojnih ustanova najznačajniji je gradski koledž čiji polaznici ne-jčešće postaju odvjetnici, suci, a nerijetko dobivaju i plemićke titule.

GLAS HRVATA IZ DIJASPORE

POVRATAK!? • Prije 23 godine Zvonko Lukežić je otišao

iz svoje domovine trbuhom za kruhom u ino-zemstvo. Podijelio je sudbinu naših djedova i očeva, mnogih Hrvata koji su iz gospodarskih ili političkih razloga morali odvojiti svoju dušu od voljenog tla. I dok su nam se neki drugi nase-ljavali, Zvonko je radio svoj posao, pošteno i časno, i čeznuo za konačni povratkom. Nije li vrijeme za to?

jedan auto koji je poklonio Radio - Karlovcu. Istina je da se u Njemačkoj i po svijetu bolje zarađuje, ali se i radi teš-ko. Marke ne padaju sa neba, poput pečenih golubova.

Ne žale se naši ljudi jer zna-ju kakva je situacija, prate ti-sak i ostale medije željni vijesti sa ratišta. AJi, ponekad se čuje i poneka primjedba da se ne zna kuda je sva pomoć oti~la,

ponekad se zamjera što se ulo-ga dijaspore prcuveličava i svašta obećava onima koji su ostali na hrvatskom tlu. l još nešto: ljudi ne vole birokraciju koja sporinom i komplicira-

Sjeća se Zvonko vremena vine - veselju nije bilo kraja. nošću zakona otežava povra-kada je polazio u nepoznato. Hrvati su bili ponosni jer je tak, a ima puno onih kojima je Tadašnji ideolozi govorili su Hrvatska konačno zakoračila dosta tuđine i rada za tuđu mu da su Nijemci (rekoše i među slobodne demokratske zemlju. I Zvonko je od onih pogrdno: Švabe) ovo ili ono, države, nakon godina sivila i koji se žele vratiti: često sanja da su krivi, da su genocidni i muka, godina komunističkog svoju stolarsku radionicu po-da su »hitlerovci<<. Brzo se jednoumlja. I Zvonko je, kao red svoje kuće. Zamislimo se, razuvjerio, već u prvim kora- mnogi Hrvati, zatražio svog jer on nudi posao našim mia-cima u demokratskoj i razvi- šefa za koji slobodan dan da dićima koji tako neće morati jenoj Njemačkoj. Da, živjeli dođe glasovati. Kako radi u kao on negdje u svijet.. su n~i Hrvati čak i tamo u malenom poduzeću, a stolar- Ne, naši ljudi ne žele doći strahu, morali su itekako pazi- ske je struke i vrlo vrijedan na gotovo. l oni su puno do-ti što i pred kim govore. Peto- radnik svom poslodavcu, ne prinijeli slobodi, a ne traže niti kraka je imala krakove po ci- samo da nije bilo problema, privilegije. Teško stečenu mar-jelom svijetu, a motreni su već je i poslodavac shvatio o ku neće samo davati u huma-naročito Hrvati. Naši ljudi su čemu se radi i što želi Hrvat- nitame svrhe, već ulagati u u svim tim uvjetima očuvali ska. gospodarstvo. Pitaju se: wto svoje domoljublje. Sastajali su Hrvati ne bi živjeli kao Nijem-

KT: Postoji li razlika izmedu se i tajno kako bi mogli razgo- Nažalost, želja za slobodom ci? Zašto su se drugi naseljava-

službene francuske politike i varati slobodno, zapjevati i naišla je na odgovor poroblji- li na našu rodnu grudu? Kada

onog što osjećaju obični Fran- koju hrvatsku pjesmu koja ni- vača i okupatora: rat! No, n~i će kraj bespošt~nom ratu j

cuzi? kad nije umrla među njima. ljudi nisu klonuli duhom. Po- kada će zasjati potpuno slo-

JEAN _ MARC: Moram Stariji među njima imali su neko je došao i prihvatio p uš- bodna Hrvatska? Do odgovo-

priznati daje prošle godine posto- ulogu smjerokaza prema či- ku, većina je morala održavati ra na ova pitanja Hrvatska

jao pritisak francuskih vlasti na stom i nepatvorenom hrvat- svoj posao jer -raditi treba mora pogledati svojoj dijaspo-

nas koji smo htjeli pomagati Hr- stvu. kako bi se našlo sredstava za ri, svojem iseljeništvu u oči,

vatskoj, ali postoje građanske Kada su, da se i tako kaže, pomoć Hrvatskoj. Zvonko je iskreno. Jer i te su oči pune

slobode pa smo i nastavili. Pol iti- buknuli prvi slobodni izbori našao sebe u tom pomaganju ljubavi za Hrvatsku. ka me ne može spriječiti, ponaj- na tlu njihove jedine Domo- domovini, a sam je dovezao i M.P.

•

manje Predsjednik Republike, jer • •• •• ••••••• •• • •••• • ••• • • •• • • • • • • • ••••••••••• • • •••••••••••• .. • pomoći .

----------------------------------------------------------------- B.kolovoza1992 ----------------------~/~----------------------------~-------

-... Oi da tlu l U je-a ti

r. ~e rot

~ W(}.

ISi-!ali tili in·

-

-~~----------------____ d_o~~~o_d_i_lo __ s_e_-__ d_o~~~a_d_a __ s_e~ __ d_o~~~o_d_i_t_ć_e_s_e __________________________ 7

RAZGOVORI

• Stanislav Rožman, odvjetnik:

SUSRET JE OSTVARIV

• Dok je zaglušujućim šumom plima predizbornog oceana sve više nadirala u uši, dotle su u tišini dna tekle tihe rijeke pokušaja ublažavanja ljudskih patnji. Jedna od njih bila je usmjerena na pokušaj da se prekine in-formativna i svaka druga izolacija i da se dopre do Hr-vata ostalih na trenutno okupiranom području. Inicija-tor ove akcije bio je gospodin Stanislav Rožman, odvjetnik iz Karlovca.

ROŽMAN - Ideja o nepo-srednom kontaktu s Hrvatima na okupiranim područjima nije ori-ginalna, jer se zapra vo zasniva na principima moje stranke (HSLS - a ,op.a.) da se pokuša doći do tih ljudi, da se ode na teritorije ko-je trenutno ne kontrolira naša vlast. Preko polovice naše općine je okupirano i ideja se nameLOula kao potrebna.

• Vjerovali ste daje realiza-cija moguća unatoč tome što se još uvijek ovakve inicijative svode u red znanstvene fanta-stike?

ROŽMAN - Gledajte, to je u ovom trenutku zaista moglo iz-gledati kao nešto sasvim neostva-rivo i nemoguće, ali smatrao sam da u ovom trenutku kada je rat zastao, treba iskoristiti i najmanju mogućnost koja bi se ukazala. Posjetiti ljude, vidjetiti kako žive, odnijeti im najpotrebnije stvari. Ja sam pokušao najprije preko

UNPROFOR - a, pismeno ih zatraživši da mi omoguće odlazak na trenutno okupirano područje, no od njih nisam dobio pismeni odgovor. U usmenom objašnje-njujednog njihovog časnika, bilo mi je rečeno da to nije u njihoj nadležnosti i da oni to neće ni či­niti,jer se onda ne bi mogli odbiti ostali, pa bi moglo postati prak-som. Ja ipak nisam tada odustao i zahvaljujući kontaktima s našim časnicima za vezu, koji ujedno imaju i stalne kontakte s protiv-n ičkom stranom, odlučio stupiti u neposredni kontakt s tom dru-gom stranom.

• Da li je uopće došlo do susreta i ako je, koliko se daleko stiglo u razgovorima?

ROŽMAN - Do susreta i razgovora je zaista došlo. Više od sat vremena razgovaralo se na Turnju, na ničijoj zemlji. S njiho-ve strane došli su njihovi oficiri za vezu, koji inače rade s UNPRO-

FOR - om. Ja sam i tom prili-kom postavio isti zahtjev da odem u V uk man ić . Oni su u pr-vom momentu odlučno odbili i pomisao na to, no što smo više razgovarali , postajali su popust-ljiviji i premda su izražavali sum-nju u ostvarivost mog nauma, obećali su da će prenijeti molbu svojim pretpostavljenim. Nakon par dana uslijedio je novi susret i tada mi je rečeno da je to nemo-guće, jer da ne mogu garantirati sigurnost. No na moje iznenađe­nje predložili su mi da će oni na liniju razgraničenja dovesti neko-liko ljudi iz jednog okupiranog mjesta i da će se s njima moći raz-govarati. Iako to nije bilo ono što sam želio, postalo mi je jasno da treba uzeti i ono najminimalije u ovom trenutku. Nakon nekoliko propalih susreta i neostvarenih dolazaka s njihove strane, otpala je i ova posljednja mogućnost i sve je ostavljeno za neka sretnija vremena.

• Unatoč neostvarenom pla-nu, Vi ste ipak ostvarili kakvu -takvu komunikaciju. Što se može reći o načinu na kojem su

oni raz_govaralj s Vama? ROZMAN - Teško je reći

što je u tim razgovorima bila zva-nična ~usretljivos t , a što iskrenost. Znate ja već dugo vrijeme radim ljudima i takva je priroda mog posla, te stoga mislim da mogu ocijeniti kakav je tko. Kod onih s kojima sam razgovarao mislim da su bili jasno vidljivi tragovi po-pustljivosti, bilo je vidljivo da im nije lako i da bi razgovarali. Raz-like u stavovima su još uvijek ve-like, ali do razgovora će prije ili kasnije morati doći . Naravno, da tu ne mislim na one koji su na listi koje objavljuje i Vaš list, a prezi-mena onih s kojima sam ja razgo-varao, nisu na tim listama ili ba-rem nisu još objavljena. Također sam stekao dojam da je ekonom-ska situacija tamo loša, da su pri-tisnuti i da im mnogo toga od osnovnih stvari nedostaje. Ja sam htio predati pakete, a kada smo pitali što bi bilo potrebno, rekli su nam svijeće, šibice, paste za zube, sapune, ulje i već ovih nekoliko nabrojenih stvari najbolje govori o stanju. Tu se kao problem javlja globalna njihova politika, koja još uvijek stvara neprobojan zid oko tih područja . Iako nisam po-stigao što sam htio nisam nezado-voljan. Razlog tome je činjenica da su ostale otvorene mogućnosti za daljnje razgovore, za realizaci-ju nečeg sličnog kada vrijeme bu-de bolje. Za moju inicijativu se već pročulo u gradu i stigle su neke molbe za humanitarne kon-takte i pomoći, pa vjerujem da će se prije ili kasnije moja zamisao i ostvariti.

GORAN GEROVAC llllllll llllllllll lllllllllllll llllllll llllllllllllllllllllll lllllllllllllllll lllllllll lllllllllllllllllllllllll llllllllllllllll llllllllllllllllll lll lll llllllllll llllllllllllllllll lll lll lll lllllllllllllll llllllllllllllllll llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll lll lllllllll

• Počela gradnja pothodnika »Grabrik«

BOLJA GRADSKA POVEZANOST

• U kolovozu prošle godine započeli su radovi na izgrad-nji podvožnjaka koji bi trebao prometno povezati Grabrik i Rakovac, dvije velike gradske cjeline koje je pruga i auto -cesta potpuno prometno razdvojila.

Obavljena je u~radnja provizomih mostova, kolosiJeka i provizorne kontakt mreže kako bi se željeznički promet neometano odvijao dok traju radovi. Posao je trebao biti dovršen za 90 dana, no rat je zaustavio rado-ve. U propšlu subotu simbolično su ponovo započeti radovi na ovom važnom prometnom projektu čija se vrijednost procjenjuje na l.SOO.OOO DEM. Sada se rade poslovi na armi-rano betonskom sklopu ukupne du-žine 32 metra, a posebnom tehnologi-jom obavit će se navlačenje sklopa ~a konačni polo7Jij. lzvodač radova JC

.. Tempo•• i HZP. Investitor je Fond stambeno - komunalnog gospodar-stva. Novac je osiguran kao kompen-zacija za pj~čki nathodnik u Smiči­klasovoj ulici preko Brze ceste, a uplatilo ga je poduzeće Hrvatske ceste.

Gradnja ovog podvožnja~a ~~­obično je važna za komunikaCIJU unutar gradskih naselja. Izgradnjom željeznice, a potom i aut? .-. cest~ onemogućen je prometm 1 PJ~čk1 prolaz između starog i novog dijela grada. Poseban probler_n su šk?ls~~ djeca koja često moraJu zaobJiazltl

naselje, pa se upuStaju na prelaz preko pruge, što je krajnje opasno. Ovim pothodnikom, širine 6 metara, za pješake će biti osigurane posebne staze, te prometnica koja će omogući-

ti da sc s Rakovca brk i sigurnije do-đe u Grabrik .

Projekt gradnje pothodnika na-pra vio je Institut građevi nars! va Hrvatske.

NA TRŽNICI - Tekst i fotografije: DANKO. D. FAJT

VELIK IZBOR, VISOKE CIJENE

Što nad nudi naša tri.nica? Mnogo toga ali skupo, Kada se proše_ćete recimo petkom po n~m placu, možete do mile volje uživati u gledanJ.u. Stvarno, samo gledati. A što se tiče kupovine to JC ~eć _nclto drugo. Ljudi kupuju samo st varo o ono što l _l!! JC po-trebno. Da se preživi. Da su moje konstataCIJe točne govore slijed~i pokazatelji. ,Voće ka.? neph~an ar-tikal ishrane, pogotovo za djecu, u CIJenama IZgleda ovako. Lubenica od 100 - 120 HRD .. ~ruške prema vrsti od 80 - 2SO po kg. Banane slab1Je kva-litete 160 dinara a prva kvaliteta i do 2SO .. Bres~.ve 2SO dinara kilogram i jabuke s nclto manJom CIJe-nom nego prošlog tj~na, po_ 20~ di.na.ra. Od po v~~ kome je ponuda stvarno vel! ka IzdVaJam neke CIJe-ne. Paradajz od 100 - 180, paprika 280 - 3SO, krastavci 80 - l OO, luk I OO - 120, krompir 70 -80 i salata od 130 - ISO dtnara. Iznenađuje i činje­oica da sam zatekao veliku ponudu riba, čak IS vr-sta. Ako gledamo na kvalitetu ribljeg m~, pogotovo morske ribe, a i p ređen put do n~ ~:žmce, može se reći da su i jeftine. Već prema vrsu CIJene se kreću od 220 - 700 dinara kilogram.

Što se tiče našeg .. buvljaka u tu se treba cjenkati sa prodavačem. Njima je u interesu d.a pr~.aJU ~vama ako treba, po onoj staroj »tko voli nek lZVOb<<.

• Hrvatska voiska i sport

PREDSJEDNIK ~ POKROVITELJ IGARA

• Prve sportske igre Hrvatske vojske organizi-rat će, kako smo već pisali u )) Tjedniku«, pripadni-ci postrojbi Vojne policije. N o nije samo to jedina stavka u kojoj će se moći biti prvim. Osim pobjed-nika sportskih disciplina, koje će dati sportska na-tjecanja, prvi će u svemu tome biti grad Karlovac, kao prvi domaćin igara, koje time postaju tradi-cionalne. Jedan od onih koji su dali inicijativU za pokretanje igara, te ujedno i predsjednik Izvršnog odbora igara, je gospodin Josip Tomičić, referent za sportske aktivnosti pri 70.bojni Vojne policije.

mogućnost da se ljudi kroz sportsku borbu opuste, upoz-naju, da upoznaju Karlovac. Specifičnost našg roda vojske je da nema zadatka kojeg ne možemo izvršit. To znači dje-lovanje i na prvim linijama, ali i u našim linijama, raditi unu-trašnji red. To su zadaci koji često nisu ugodni i iziskuju strpljenje, stručnost , jer tjeles-ni obračun je najgora vari-

TOMIĆIĆ- Nije to samo jan ta. moja ideja, već su u njoj sudje- • u kojoj su fazi pri-lovali svi dečkd , članovi Vojne preme za igre i na kakvu policje, koji su svjesni bitnosti pomoć nailazite od vaših sporta u ovom vojnom sekto- časnika u Zagrebu, pa do ci-ru. Ideja za igre iznjela je za vilnih struktura vlasti grada posjete načelnika VP RH, Karlovca? gospodina Mate Laušića Za- TOMIČIĆ - Gospodin jed nički smo ocijenili da je Liušić je izuzetno zadovoljan sport itekako bitan i odlučili i izuzetno susretljiv i s njegove da ćemo unutar vojne policije strane dobijamo maksimalnu u Karlovcu realizirati igre. moguću pomoć. Osim toga, Pristupili smo izradi elabora- prvom sastanku kojem sti i ta, pri čemu nam je pomogao sami prisustvovali, bio je na-tajnik KŠS - a, gospodin zočan i gospodin Benić, koji Purgar. Mi smo s tim elabora- nam je tom prilikom obećao tom otišli u Zagreb, kod gos- svu pomoć i nemamo razloga podi na Laušića, a on je jedno- sumnjati u njegovu iskrenost. stavno bio oduševljen predio- Osim toga, tu je i suradnja s ženim i igre su tog trena KŠS - om. Kada pitate o fazi nadišle lokalni značaj i odlu- u kojoj je organizacija treba čeno je da budu državnog reći da iako sve teče po planu, značaja, uz sudjelovanje svih posla uvijek ima. Trenutno se postrojbi Vojne policije Hr- radi na dogovaranju sponzor-vatske. Još jedan detalj koji stva i osiguravanju nagrada. možda i najbolje govori o· One će biti zaista vrijedne i važnosti je oabvijest iz ureda kada spomenem televizore, predsjednika Republike, ko- videorecordere, pištolje, turi-jim nas se obavještava o stička putovanja i sami može-spremnosti preuzimanja po- te vidjeti koliko je to ozbi lj no. krovi telj stva nad igrama. Rad je podijeljen na specijali-

• Kako se snalazite u toj zirane komisije, koja svaka novoj situaciji, koja bitno radi svoj posao, a Izvršni od-mijenja perspektjvu igara? bor sve objedinjava. Od orga-TOMIČIC - Naša je za- nizacije smještaja, pa do sa-

misao bila da igre budu grad- mih natjecanja, brinemo o s ke, a što je to preraslo u nešto svemu, jer nemamo pravo na tako visoko, rezultat je i naše kiks. ozbiljnosti, kao i podrške koju • Kada će igre biti odr-uživamu u vrhu VP RH . Bez žaneišto Vasjošočekujedo obzira na te nove momente početka? ostaje osnovna namjera da TOMIČIĆ - Igre će bit pokažemo cijeloj Hrvatskoj održane na sportskim tereni-sportsku snagu KArlovcu, nje- ma grada 21 . i 22. kolovoza. govu vojničku snagu i odluč- Kada kažem sportskim tere-nost. Također želimo pokazati nima mislim na Školsku da je Karlovac obranio ovaj sporstku dvoranu, rukometno dio Hrvatske, te da se ovdje igralište na Dubovcu, strelja-branio i Zagreb. nu u Jamadolu, poligon u

• Spomenuli ste poseban Domobranskoj vojarni. Naišli odnos Vašeg roda vojske i smo na oduševljenje i podršku sporta. U čemu se on ogleda svih postrojbi VP iz cijele Hr-i da Jj je upravo to odlučivalo vatske. Njihov dolazak će biti kod izbora sportskih disci- u rangu vojnog zadatka, pa će plina? takav biti i tretman smještaja. TOMIČIĆ - Discipline Napravljene su i medalje, čiji

nisu sl učajno izabrane, već su su ogledni primjerci već sve-birane upravo prema vojnoj čano uručeni gospodinu Lau-spremi. To su vojni višeboj, šiću, a želja nam je da ih uru-streljaštvo, mali nogomet, ku- čimo i predsjedniku Republi-glanje, rukomet i kao pokazni ke za vrijeme trajanja igara. sport uzeli smo borilačke spor- Karlovac će time imati do-tove. Kao što i spisak govori, stojnu prezentaciju, pa sve su-sve te discipline su na posre- dionike, njih oko 500, pazi-dan ili neposredan način ugra- vam na sportsku borbu, a naše đene u dužnosti koje obavlja- sugrađane da posjete igre, da mo. Nakon svih ratnih mjeseci, ih pogledaju i da zajedno uži-nakon iscrpljujućih dana, s ma- vamo u zanimljivosti sporst-tramo da ove igre trebaju, kih borbi. Mislim da ovim osim sporstkog, naglasiti i igrama svi dobijamo. onaj ljudski momenat, pružiti GORAN G EROV AC .........................................

----------------------------------------------------------------- 6.kolovozat992 -----------------------------------------------------------------

,l

_B _________________________ d_o=~_o_d_~_o_s_e __ ~_d_o~=-a_đ._a_s_e ___ d_o~~~o_d_I_·t_c_'e_s_e ____________________ ~~-

POMOĆ DOMOVINI .HrvQtski"Vjesnik, 24. srpanj 1992.

~ Koncert _ večera za obnovu Ficovlt Jure l Ana ~~:gg Mllolota Ante 100.00 ~ = KarlovaAke botn·ce održana e u Gallnac Drago Mogul Branko 100.00:: :: "

1 J Gasparov ić lvoca i Katica 200.00 Musladin Ivo i Ankica 400 OO :: § Hrvatskom naCIOnalnom domu 0 Grancierl Renato 20.00 Nazor Marko i Mat ilda 100:00 §

§ Co;~~~n~u9~~t~ ~eČ~~j~ j~9~t~~ - ~~/~::ni Zora :gg:gg ~:~~~~=all 30.00 § § pan Sabljarić ovla~ten od Karlo- Hrvatsko nacionalni dom Paulić Mile ~g-gg § § vačke bolnice za prikupljanje nov- O Connor 1000.00 Pavlet ić lino 10o:oo § § ćanih sredstava za popravak bol- lm! ir ović Kata rona 50.00 Pećar ObitelJ 150.00 ;:

~ ni~:nazoćnosti od oko 400 Hrvati- :~:~~~~:.~~;~~~ka ~~g-gg ~=~~~o~~~~~~sip !Sydney) ,~g:gg ~ § Jakovćić Nikola o Ana 200.00 Pilatoc Drago 100.00 § § ea i Hrvata pretežno IZ okolice Kar- Jankov ić Vide , Katarina 200.00 Pianinac Janko 50.00 §

;: lovca sakupilo se $25.642. Jarnjev ić Iva n o Drag oca 500.00 Planinac Ste! i Đurđa 50.00 ;:

§ Darovatelji su: Jarnjev ić Kris 400.00 Po lovit Mijo Obiielj 300.00 ::

§ Jelic ~uka 50.00 Praljak Jure 100.00 § :; Josipović Miro i Marofa 200.00 Prpoć Ivan i Kata 200.00 ;:

= Abramović Franjo i Kata !00.00 Ju kic Braća 500.00 Rak ic Andrija i Cvita 200 OO :: § Andraković Nikola i Rosi !00.00 Juri!ić Andjelko 50.00 Rathovski Emil 50:00 § := Babić Marko i Ana 100_00 Kasunić Joso 50.00 Rezo Drago 200.00 ;:

§ Bagić Ivan ; Mira IOO.OO Kasunić Jure Branka Natalie 500.00 Ribić Drago i Drag ica 56.00 § § Banjavćić Barbara 50.00 Kasunić Mika i Barka 200.00 Rog ić Ivica 100.00 §

§ Banjnč ić Ivan 50.00 KK~:ks ~tloeiz,. Nevenka ~~·gg =uk!kaavinaS ~i le 50.00 § = Banjavić ić Stjepan 20.00 ~ " · u n tJepan 100.00 :: = Barić Ante i Blanka 50_00 K oba k Blaž o Nada 200.00 Segon Rosa 1 O OO =: § Barić Ivan; Zorka 100_00 Ko!ić Antun 50.00 · Skazlić Karlo 1oo:oo § § Bebek Ante 100.00 Kovaćev oć l +S 100.00 Soldo Franjo 500.00 § =: Belavić Josip ; Marica 500.00 K_ovaćoć Ivan 50.00 Soldo Jozo 100.00;:

§ Bel!a Andrija 200.00 Kozić Obitelj 100.00 Spudić Mijo 200.00 § § Benac Janko lv~ra 500.00 KraJcar ObitelJ 1 OO OO Sutulovoć Baod 30.00 § := 9mac Slavko 300 I)Q Kraj!ek Zvonko i Klerr ,_ ,. : 00.00 ~krnjug M i,~o o Zdenka 500.00 ;:

§ Boljkovac Mate o Obrtelj t <;O.OO K re!oć Vide 1 Mad• "'lO' • ~k rt ;. IV"' 200.00 § § Bo!njak Vlado i Jadranka 50.00 l elja~ Ob otel1 IO!l.OO ~krtoc Too .. • llarka 500.00 § = Brd..S Janko; Danica r f) oo Luoc Slavko o Vik i 500.0" :kn ic Vlado 300.00 := § Brofinić Branko i Katica 200.00 Lulić lv•n 100.0:> ~la t Vlado 50.00 § § Brofinić Drago 50.00 Lukatela Ivan Maro1 a o Rohert 300.00 Sporc~oć Jo1a o Zdenka l 00.00 § = Brofon ić Milka 100 OO Lupon1ko Antonoo 50.00 Šporć lć Nikola 50.00 ::

§ Brotonoć Stiv 1 Maca 200.00 Ljubas Vlado 100.00 ŠtofaNinc Ivica Zorica o Marijan 50.00 § § Broti n oć Stjepan , Mar ica 100.00 Male!oc Mijo 20n OO '\t.,f.r.:o o· '-1ilka 50.00 § = Bu!ić Josipa 100.00 M. 1cvx Vilko !>00.00 ~teta """ ~ tjepan 120.00 = § Butković Josip 50.00 Muf ić Mirko o Vilka 100.00 Tata rov ić Tadija 300.00 § § Crnac Ivan 200.00 Ma rincel Mile o Olga 1000.00 Tka lčev ić Silve o Barka 100.00 § § Crnćević Ljubica 40.00 MarkoviĆ Alojz 100.00 Tomac Mate Obitelj 200.00 ;:

=: Corič Mile 100.00 Matijašević Per-o 50.00 Tonković Ivan l Barka 200.00 §

§ Čelebija Nikola i Lju bica '100.00 Mehkek ObitelJ 50.00 Vidakov ić Mirjana 100.00 § § Čirjak Šime 50.00 Mihalić Zvonko 200.00 V lnce t inov ić Pita 20.00 § § Derek Stipe ; Vida 100.00 Mihaljić Drago ; Kata 50.00 Vukoja Ivan l Dragica 100.00 §

= Domitrović Ivan i Danoca 20050

._o00o Mikac Štef i Marija 300.00 Zarak Djuro l Tomi1lav 100.00 ~===-

Drenovac Mile i Mara M ikul ić Mirko o Kata 50.00

_ rPRE-TPLATNićir-xuioN,~ l 2a!im sa protplatiti na Hrvatski VJOsnik Iza l §

- l to do$t&vfjam $ __ • l § ha l~ Prezime l§ Adresa '--------------------1§

"' - - - - - - - ---- . ~ _ l -~-~AIJSJfaJ. l§

L - _z-~~A~!!.,Sil~ - .J l Hr.vatski Vjesnik

THE CROATIAN HERALD ·Za ne inCortMCije brmglas: (OJ) 481 8068

Pu: (0'3) 482 2830 PO BOX 109. O-IFTON Hill., VIC.. 3068

AUSTitAUA

b.Sr .. o!:' e- Co=Uildy ADoc. Lid. Olo..U l odJOYOIJ!i 1IO"OIIIUk

IVO Bvn::Ovtć Zamjenik ......... l od, ........ , -

TOMIS1A V ST AltCEviC U....,jo: UREDfoi!CKO VUECB

§ Po povratku iz misije u Australiji gospodin Stjepan Sabljarić predao je Cijena po primjerku: AIISilalili A NZ $2.00

§ ček australskih Hrvatica i Hrvata ravnatelju Medicinskog centra pri- Cmada .t USA Sl.OO

~ marijusu Vladimiru Cvitanoviću. N" 3DM ~UF

.illmmuuummtmuHunmuunnutnmtutnnnmnutmuunmnmmtmntumuumumtunnnumutuunutllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllrf.

DONACIJA KARLOV AČKOJ RADIO POSTAJI

Od prošlog tjedna Radio Karlovac je bogatiji za jo! jedno vrijedno sred-stvo za rad. Zahvaljujući poduzeću

Juting - Trade i posredstvom Save-

za samostalnih sindikata Hrvatske -Općinskog povjeren~va u Karlovcu ovom javnom poduzeću donirana je kombi - vozi lo koje će imati veliki

Sa željom za više radljskih direktnih prijenosa čest ilka tridcsetgodi!njici Radio -- Karlovca vrijednom donacijom.

značaj za daljnu informativnu djelat-nost Radio Karlovca. Naime, pored hidrauličke platforme koja omogu-ćava prijevoz i prekrcaj tereta, vozilo posjeduje dovoljno prostora za prije-voz novinarsko - tehničke ekipe, a može služiti kao radijski studio za di-rektne prijenose.

Predajući ključeve direktoru Ra-dio Karlovca g. Mladenu Muiću, di-rektor poduzeća Juting - Trade g. Ladislav Fuchs izrazio je želju za na-stavljanjem donacije, posebno i svezi sa osposobljavanjem tc!ko oštećenog UKV od~i ljača ove radijske postaje. G. Muić je u zahvali naglasio ulogu koju su novinari odigrali u ovom ra-tu, konstatirajući sa žaljenjem da se njihov rad još uvijek ne vrednuje u mjeri podnijetih 7.rtava. Radio Kar-lovac zabilje7io je u ovom ratu Stetu od preko 870.000 nj emačkih maraka i sada je prisiljen na razne načine sla-gati opremu kako bi povratio neka-d~nji tehmčk i nivo.

G. Vitomir Begović, predsjednik Općinskog povjereništva SSSH on-glasio JC doprinos malih 1 običnih Iju· di i malih kolektiva u domovinskom ra tu, te napomenuo da ova donacija doi!12J uz čestitke Samostalni h smdl-kaUI za tridesetu obljetnicu karlovač­ke TlldljSkC poSlUje.

M.P.

:+·····························································: : ,~ : ii '~karlovačka banka dd nji!ta, kojih je do danas odobreno i

ukupno 804, u iznosu od 23 1 milijuna • Na sjednici Upravnog odbora od 30.7.1992. godine HRD.

d · odi k · · l odiš · b Č U periodu l - Vl 1992. godine onesenaje u a o usvajanJU po ug njeg 0 ra una ostvareni su slijedeći pokazatelji

USPJEŠNO, UNATOČ SVEMU! lako se poslovanje Karlovačke banke, d.d. i njezinih komitenata

u prvom poluga«llitu 1992. godine odvijalo u otežanim ratnim uvje-tima, zaključak je Upravnog odbora daje Banka postigla pozitivne rezultate u prikupljanju sredstava, te ostvarenju planom postavlje-nih zadataka.

Ukupna bilančna svota Banke povećana je u odnosu na 31.12.1991. godine za gotovo S puta i iznosi 18,1 mlrd HRD. Pri-marni izvori čine 9S posto, a sekundarni svega S posto ulrupnih iz-vora sredstava, ~to je zbog poboljšanja likvidnosti za 4 postotna poena povoljnije nego 1991. godine.

Znatno je pobolj!ana i roćna i va-lutna struktura sredstava, na što je presudan utjecaj imalo provodenje' Uredbe republičke Vlade o pretvara-nju "stare« devizne štednje UJavnidug Republike Hrvatske, na temelju koje je sva devizna št.&inja po viđenju i oročena, tc stanje na deviznim raču­nima građana na dan 27. travnja 1991. godine, pretvorene u oročen i

depozit. Gotovo 51 posto izvora čine zbog toga dugoročna devizna sred-stva, koja bilježe radi uyecaja tečaja HRD i naJbržu dinamiku 111Stn.

Kapital Banke porastao je za 4,7 puta i iznosi 5,6 mlrd HRD, a u iz. vorima sredstava sudjeluje sa 31 posto. Oclrfavanje visokog nivoa kapitala od osobite je vafnosti za cjelovitu poslovnu alctivnost, kao l za udovoljavanje obujmu poslova-nja Banke po čl. 16. Zakona o ban-kama, kojeg se Banka u cjelosti pridržavala.

se Odluk1>m Banke isplaćuje po ak-ttJlllnom tečaju na dan Isplate. »Sta-ra« devizna ~ednja čini gotovo 94,1 posto ukupne devizne štednje.

Struktura plasmana u l pol ugodi!! u ove godine značajno je izmjenjena.. Deponirana devizna štednja gradana kod NBH povećala je SVOJe učešće u ukupnim plasmanima sa 25 posto na kraju 1991. godine, na 60 posto na dan 30.6.1992. godine, te porasla za 11,8 puta i iznosi 10,9 mlrd HRD. Kreditni plasmani iznose s.o mlrd HRD i čine svega 28 posto od ukup-nih plasmana. Sve do ove godine predstavljali su dominantnu skupinu plasmana. Plasmani gospodarstvu smanjili su svoje učclće u kreditnim plas manima, sa 25 posto na kraj u pro!le godine na svega 6 posto u ovom polugodištu, pa su skoro izjed-načeni s plasmanima bankama i dru-gim fmancijskim organizacijama, koji ujedno bi~eže i najveći rast (indeks 4.760). Plasmani stanovni!tvu u S1ruk-turi ukupnih plasmana sudjeluju sve-ga sa l posto, ali će se to stanje zna-čajnije izmijeniti u n polugodi!tu, s obzirom na kredite za popravak ra-tom ~nih stnaova i gospodar-stava, te povratak prognanika na og-

deviznog poslovanja: l . lzvr~na plaćanja KBK prema

inozem<tvu preko Zagrebačke banke, d.d. - 6.024 mil USD,

2. Ostvaren devizni priliv preko Zagrebačke banke, d.d. - 7.294 mil USD,

3. Promet u slovenskim tolarima - 0.597 mil SLT.

Realizacija samostalnog deivznog poslovanja Banke konkreliz.irnt 6! se u ll polugodi!tu ove godine, a započet će otvaranjem konto - korentnih ra-čuna i uspostavom korespondetsk.ih odnosa s bankama milih trgovinski najznačajn ij ih gospodaiilih zemalja partnera: Njemačka, Italija i Austrija.

Zadovoljavajuća likvidnost u ovom razdoblju omogućila je ažurno izvrh-vanje svih obveza, te mogućnost

plasmana v~ka sredstava likvidnosti na trfi!tu kapitala po aktualnoj ka-matnoj stopi, što je imalo pozitivne efekte u financijskom rezultatu Ban-ke. Nijednog dana u promatranom razdoblju Banka nije koristila izdvo-jena sredstva obvezne rezerve.

Financijski rezultat Banke, pored p05tojećih tellih uvjeta privređivanja 1 promjena u zakonskoj regulativi, neposredno je vezan za poslovanje bančinih komitenata kao i za cjelo-kupnu poslovnu politiku na području prikupljanja i plasmana sredstava, kamatne i tarifne politike do aktivno-sti u ekonomsko - financijskoj kon-solidaciji.

Cijele prethodne godine, kao i oaj-veći dio tekuće godine, Banka je vodi-Ja politiku realno negativnih kamat-nih stopa, što znači da kamate nisu pratile stopu inOacije i tečaj h.rvaiSkog dinara, n i naknada za izvrlene usluge nije se značajnije mijenjala.

Prema podacima iz obračuna za prvib ~~ mjeseci tekuće godine ostvaren je slijedeći rmancijski re-zultat:

(u 000 HRD)

Sredslva stanovni!tvn povećaDll u v~kratnim promjenama lečaja (31. 12. 1991. godine primjenjen tečja l DEM = 13 HRD) skoroza8,5 P.Uia i iznose 10,0 mlrd HRD. Nj1hovo učešće u izvorima sredstava povećano je sa 32 posto na 55 posto, pa čine naj-mačajniji primarni izvor. U odnosu na valutnu strukturu, dinarska sred-stva čine samo 6 posto sredstava stna-ovni!tva. što je u odnosu na pro§lu godinu smanjenje za 25 poena. Una-toč značajnim povećanj ima kamatnih stopa Banke nn uložena sredstva, u ovom razdoblju rad i sve nižeg stan-darda stanovn i!tva nije se moglo sti-mulirati veĆI! povećanje ~tednje.

ELEMENTI PLAN ZA OSTVARENO % OSTVARENJA

Devizna štednja na dan 30.6. iz-nosl9,5 mlrd HRD lli 65.2 milijuna DEM. U stanje sredstava uključena je i kamata na »Staru« deviznu §ted-nju za period 1-Vl1992. godine u iznosu od 221,6 mllijuna HRD, koja

POVRAT NEISPLAĆENIH

MIROVINA Kako bl se spriječile nepra-

vilnosti zaključen je Ugovor o isplati mirovina izmedu Repu-bličkog fonda MIORH - a l poslovnih banaka. Prema lom Ugovoru poslovne su banke duf.ne tromjesečno Republički fond MIORll- a obavještava-ti o korisnicima mirovina koji nisu podigli svoju mirovinu u zadnjih šest mjeseci. Iz tog raz-IO!pl poslovne banke provjera· vaJU razloge zbog kojih mirovi-ne nisu Isplaćene. Isplata se, pak, ne može lzvrlltl ukollko punomoc, vlasnik Jledne knji-žice m teku~eg računa. nije produtlo. Novi rok punomoci važi šest mjeseci.

Karlovačka banka d.d. je, u sk.ladu sa Ugovorom o isplati mirovina Republičkom fodnu MIORH - a potpisanim 11. veljače 1992. godine, već 18. ve-ljače započela sa povratima mi-rovina Zli korisnike koji miro-vinu primllju na §tednu knjižicu Ill tekući račun, a u roku od šest mjeseci nisu podigli svoje miro-vine, niti su vlasnici računa ob-novili punom oci. Tako je od 18. veljače do 23. srpnja lzvlieno 658 povrata u ukupnom Iznosu preko 20 milijuna HRD.

• S obzirom na ratne okolnosti većinu neisplaćenih sredstDva u poslovnim bankama čine sred-siva umirovljenika. Navedeni umirovljenici najvećim se dje-lom nalaze na trenutno okupi-.ranom području Republike ll rvatske.

PRIJENOS »STARE« DEVIZNE ŠTEDNJE

LJu blJansko banka JC dosUI knsno započe l a ~ pnJcno...am dcv1znih dc-pazila na Karlovačk u bankuJCrJepr-vo dc!avnla velike banke (Zagrebač­

ku, Pnvrednu Jl(l.). Ovih dana sc očekuje kompletan pnJcnm. Do dil-na.<. JC prebačeno oko 3.300 štedn ih parujn. Tek knda UlJ posiUpuk bude govo! moći će sc 1ći w.kladivunJU 1 sklapanJu Ugovorn Nurodne banke l! rvat>ke 1 Knrlovočke banke a lime 1

• ••••••••••••••

1992 g. 1- VJ 1992 PLANA

Ukupni prihodi 4.748.700 11 .442294 241 Ukupm rashodi 4.627.800 11 368.786 246

Bruto dobil 120.900 73.508 61

Porai i doprinosi iz dobiti 49.900 30.151 60

Neto dobit 71.000 43357 61

Ostvarena neto dobit, prema usvojenoj Odluci organa upravljanja, neće se raspoređivati dionlbirima Banke tijekom godine.

isplati kama le. [nače, rok za usklađi­vanje Ugovora o prijenosu potraživa-nja izmedu banke i Narodne banke Hrvatske produžuje se do 30. rujna.

OTPIS POTRAŽIVANJA Bezbroj putD je Karlovačka ban-

ka d. d. pokazala kako ima razlmije-vanja i osjećaja za stradanja u koji-ma se našla čitava naša Domovina. Jedan od priloga ovoj tvrdi\Jl je t posljednja odluka Upravnog odbo-rada se dozvoli otpis za sva dospje-la l nedospjela potraživanja po osnovi kredltD i tekućih računa po-ginulim pripadnicima Hrvatske voj-ske, poginulim pripadnicima Polici-je MUP - a Republike Hrvatske, kao l svim osobama koje su, obav-ljlljućl duf.nost u Hrvatskoj vojsci l PolJ eiji MUP- a RH, postali Inva-Udi l tnijno n~bnl za rad.

Otpis polraiivanja vdlt će se na zamolbu članova uže obitelji uz pri-Jaglll\le odgovllJ"ajuče dokumentD-cije.

804 KREDITA ZA OBNOVU

Karlovačka banka d d. je trenutno jedina bankn u Karlovcu koja odo-brava kredite za .anacij u ratom poru-~nih stambenih zgrada i s1anovo u etažnom vlnsni!tvu, dru.! lvnei l:t 1 dr-žavnih stanova, kao i poljoprivrednih i gospodarskih zgrncla. Od 13. ožujka kad JC o l počelo su izcla vaoj ima kred i· Ul do 20. srpnja ukupno je dešeno 804 k redila u iznosu od 23 1 l 09.500 HRD. Od toga no Slllmbenc zgrade 1 Slllnovc u ctafnom vlnsn~ t vu otpacla 747 kred illi u i mosu od 208.3 J 2.500 1-fRD. Za obnovu polJopnvrcdnih i gospodarskih zgr<~d!l zaključeno je 44 kredita u Iznosu od J 7 768 m1I(Juna ll RD. a a zn društvene 1 državne Sin-nove IZdVOJeno je preko 5 milijuna, ukupno zn 14 kredita. Kako su kredtti rnzvrstam u Iri kategorije (l 1500 DEM, ll 4000 DEM i Ill 6000 DEM), na J knlcgonJU otpacla 451 krcdll (68.725500 HRD), ll 231 ~TCdil (94.162 miL HRD) i fil 122 kred1ta (68.227 miL HRD).

lntereST.II ovim kredilima je i nad!l-IJC tzralllo velik, n ovih elanu je 7.11(Jri· m lJeno već preko 200 novih zalttjeva.

DIONIČAR RTV CENTRA

Upravni odbor Karlovačke ban-ke d.d. odobrio je uplatu osnivač­kog uloga za opremanje RTV Cen-ln u Karlovcu kao prethodni upis dionica Dioničkog đndtva u osni-vanju u iznosu od 25 milijuna HRD.

Posebno se nedostatak takve In-stitucije u Karlovcu o~etlo u vrije-me neprijateljskih napada na grad l okolicu kada su gotovo u pravilu Izostajala kvalitetnije informacije o lim događajima u programu HTV - a. Inicijativa lzvrlnog vijeća SO Karlovac ima dakako, dugoročnije promatrano, za cilj stvaranje pre-duvjeta za svekoliku prezentaciju l promlčbu gospodarskog, kulturnog, društvenog i inog sadr:bija življenja l razvitka grada l općine u cjelini, le njenih žitelja.

OTKUP STANOVA KREDITI ZA PRVU RATU Karlovačka banka d.d.

odobravati će kredite kupcu stana no kojem postoji sta-narsl(O pravo i to do visine prvog obroka. Osnovne ka-rakteristike ove Odluke su:

-korisnik kredita je ku· pac stana, ako ga kupuje od poduzeća za koga banka obaviju poslove prodaje,

--visina kredita odrede-na je visinom prvog obroka, ali i kreditnom sposobnošću korisnika kredita,

-rok vra~anja kredita je ~est mjeseci, a kamatna slo-pa je 6 posto mjesečno,

- kao osiguranje povra-ta kredita uzima se mjenica sa odredenim brojem jama-ca, zalog ~tedne knjilice lli zalog obveznica Republike Hrvatske.

Sve inronnacije mogu se dobiti na kreditnom Šlllle.ru u poslovnici u ulici Vladka Mačeka , ili no tel: 20 --455/ 112.

L -~==~--------------~d=o~~~o~d=~~o~se~~d~o~~~a~đ.~a~s~e~~d~o~~~o~dl~-~t~ć~e~s~e----------------------~9

ČITATELJI REDAKCIJA

UMJESTO IZBJEGLICA, GOLUBOVI?

ZA HRVATSKI RODI DOM

Cijenjeno ~o! Obraćam se naslovu potaknut

člankom »Pravo u zakone, moral u ljude« objavljen u rubrici »Ne-posrednoc< u vakm listu od 23. srpnja 1992. Mišljenja sam da nema dovoljno sluha za izbjeglice i prognanike jer još uvijek ima praznih stanova koji se ne koriste po 10 mjeseci. Navest ću jedan primjer. U ulici L. M~ickog 14 na IV katu, srednji stan već je lO (deset) mjeseci prazan, ako se ne računaju golubovi koji se u njemu gnijezde. Na stanu odnosno na prozorima nema stakla niti naj-lonske folije, pa u stan ulaze go-lubovi i kiša. Kada vjetar jače pu-še sp~tene platnene rolete vijore i lupaju po fasadi. Nitko me ne

može uvjeriti da u ovako neWti-ćenom stanu netko stanuje, pogo-tovo to nije mogao u zimskim mjesecima. S poštovanjem!

NA ZNANJE:

l. Predsjedniku Skupštine op-ćine Karlovac,

2. Predsjedniku IV Skupštine općine Karlovac,

3. Stambenoj komisiji općine Karlovac,

4. Štabu civilne wtite općine Karlovac.

IVANCAVRIĆ KARLOVAC

Teci, teci, rijeko Kupa reci NE, Na OOiri rijeke Dašeg grada, Neće dušman da sa nama vlada.

s~ retna,_ armada gradove rawa; Šm~ ćtse širi~ panorama grada, Sa Hrvatskom, Hrvat ~ da vlada.

željezna go111 ime Petlll kralja, Hrvatska ope~ Rmtskom da vlada; Republiko Hrvatska, Hrvatskih vladara.

Ne treba nam mOSla preko Drine, Ne ~ mvajačkib Siba iz Srbije; Hrvat gme za slobodu svoje Domovine.

MATIJAPUPIC ~uga· Canada (Zdihovo)

-~(]_J.{;. rw\~ :P~~t. j;-Hft/.r>:.-1;~~ ~ -[3,_,.. ;1""~~ vwo.w~ tk.· ~;",p /lom-v~ tk

~ ' ;._-:re~ .J.~ .e~.' tt.~l:.f.flJ.·~n-.~j).'l.~lMI-- fltt{ .. ~JC,.. • •

St .rti:_?"i~~, }(J--h_._ d;IT ,k

e.a"'~ - ~.t. ........... ~6-rt-. R;tt Ht-rm fx:..Ji.Rk._ f<'J-iJ-t ~t-tr H./ curlftn-v.~ e.~ k t~ t&.-_':1 ··uj,_t.,~ ll .:h._ sJ. ' ll"~. u • ~· · :!.u ...",e fq ;/ll <l.«. /t'--s'l ~11{.- ;trlA·~ e.' /x ,.,..,..~{o.. 1{ ...... u /~ ""''1-~~ ~ B. o_ s ~':!:J ~1 t} rrv' '!f: .l <St '1 '"""in41~ -~Jt~t>-"k. L~ --......lf:/-Q. Hqi/J-rKrL.~ //J_flt ~ ~ 0'"")1 g :Če. g,_~ :::ha • .7Qq ;J.. e. ::2:! e. ~dt. "YY a:. i..!c_ J•·d'VJfJ. -n-..a L... -:f~t.·u .~.· rnJ'i.it::. /(q"'-~L ;t~~ -rv. e. ---n -L < j)_ tH< --;(rz ex1 € tn L~ HL·

' oJ i....,....,~' ~J. - "hr 'J "._ ll u u '.& o! 19'71 t /.G,~

/'4 tr~ri. p . (11-n 11~ k 4 f f-n ~"·(),-,., llr}

J&J Kd- ]{J_g_~~-/Yl'\ Đ&i~~.ll~ - "){p.n lvY(J. e..

Postovana redakcija Karlovackog Tjednika,

Redovito primamo vas list sa kojim smo vrlo zadovoljni.Citamo u poznatim mjestima kao i u imenima koja su nam poznata cak i poznamo ljudi, naprimjer oni Hrvatski pripadnikt koji su pohvaljeni od G-enerala, nekoji od nji_h su od bivse Ribnicke npcfn~ a sad pripada pođ . Ozalj.Kako ste mt -pisali u p1&mu, da ce te objavit moje pismo u Tjedniku i da ce te mi poslat taj primjerak ali ga nisam dobila jer mislim da ste mi poceli sa posiljkom kasnije. Molim vas ako je moguce da mi ga posaljete. Znam da ste ga oBjavili jer mi je brat· pisal da. je cital moje pismo u Karlovackom TjednfRu. · ..

Citajuci vas ltst je lijepo podsjecanje na domovinu u dalekom sv~~et~. Ja nastojam da vam naoavim ctm vise ci.tatelja za vas ltst, znam da su nelc.oJ1 lJudi vec posla l i novac a tsto znam da jedan nas prtjatelj vec doolva i on je vrlo zado-voljan sa cttanjem, Dosta nast ljadt nezantma nf polfttRa nt cttanje a za moje cudo_ ni Za,greli Radtj.o.Nemisl ite da su to oni !oj t su zal5oravi"lt RrvatsR~, no, to nisu on1, to su ljudi Rojim nije stalo ni za Hrvatsku ni za Amer-tRo nt za n1c1ju_polft1k~,vec se cjell s,yet sastoji u njtfiovoj fameliji t.~gospodarst~a."Veci'na nasi lJudi zw1 ovako, Svi radimo \mamo lepe kuce nectja manja nec1ja veca alT lepo sve uređene, kao ~epe automolitle t to s-vaRa oso5a. starija od sesnajst gocli'na ima auto!pa on~a djeca. 1~u u ~eltke sRole t onda p~~R svega novaca na ~anRu. TaRo vam nas1 ljudt ovde ~1v1rno, samo nl!((.ojt ođ nus se ZAntmll.mO sa sttuacijama i nas neK.oliko ratltmo na pu1llOCI lli

HrvatsRu, Kađ !'it svi amer-H<anc t zivjel i kao rni'j, klerika nellt imala pune zatvore

ljudt nf deftctta u prtvatncm 1 drzavnom sektoru,n1 oni lc.ojt su na drzavnoj pomoct, samo ~nam da ~t amertcke lianRe propale ~er nasr ljudi neposuduju novac od ~anaka nego sve plac~mo sa gotovem novcu,

Dam ·v<tm znat đa smo posla l i l'<.ontajner hrane 1 rolie 30~~.,.1~92 u Karlovac FranjevacRt Samostan Carttas a to je islo na ~rod 15-7~1992.a m1~l~m da oce to doc u KarlQVac u osmom mjesecu. Mt~lim du occtG v1j to objuvit Jer v1d1m da ste vise put olija.vn i Rad su dol'lil1 konta j ner od nel'<.og,

Lepi' -vam pozdrav od Ivana mene 1 ostale fame l ije.

~~.J1 ..................................................................... NOGOMETNI TURNIR »VATROGASAC '92«

KJub >>Vatrogasac« koji djeluje i radi u izbjeglištvu organizira Nogometni TUR-NIR »Vatrogasac '92<•, koji se igra na ustupljenom nam igralištu ONK >>U...OV AC« u novačkoj šumi.

Utakmice turnira igrat će se u subotu i nedjelju 8. i 9. kolo-voza 1992. godine i to prema slijedećem rasporedu:

SU BOT A 8.08.1992. go-dine u 16,30 sati: ONK »ILO-V AC« - NK .. KUPA«, Donje Me~je, u 18,30 sati: NK »VATROGASAC« - NK ,,J. L. RIDAR«, M stanje.

NEDJEUA 9.08.1992. go-dine (Finale): u 16,30 sati: utakmica za 3. i 4. mjesto, u 18,30 sati: utakmica za l. i 2. mjesto.

Organizator Turnira NK »Vatrogasac« osigurao je za pobjednika turnira prelazni pehar i pehar u trajno vlas-ništvo, a i ostali sudionici dobivaju prigodne pehare.

Na Turniru će biti osigu-rane diplome za najboljeg igrača, r.~boljeg golmana i najboljeg strijelca Turnira.

.. :······:·:::::·:::::::::::~:;:;:;:;:;:;:::;::·:::N:::::::::::::;:::::::;:;:::::::~:::·::;\!t

Ji...L.I~~~rr.~"' ~

g PITOL.II'Tk.4 I. -=·:·

jiiiiiftii;i~ii~iiii~~~~~~~i._:~ Ylllll ll• VllTl ••• =~~~i .·.·= -=:

Dakle, dolaze izborni rezultati. :;

ODLAZI CIRKUS Ali, nije to toliko važno koliko ~u. samo glasovanje. Uzmimo na- .. -. primjer odredbu o zabrani alkcr ·: :; hola na biračkom mjestu. U Kar- ... lovcu je to protumačeno posve -: ; osebujno: zakon spominje ~ demižooe, čare, laj tove, bačve, a ··:i

. V !~kg Hrvobrana počesto pita- grebu. T?liko o šam(Xlnskcrsa- nigdje ne pi.še da na biračkom ·. · ~u wto tijekom vrućih dana ne punskcrpJena za kupanJe tematici. mjestu ne smije biti pivovara. lli -·· 1~e na kupanje. Na Koranu, re- biračko mjesto u njoj. Nažalost, . :! Ctmod.no. E, na Kokranu neću jer n~to Sj~te. se .~igumo kako je oi tamo nije pobijedio izborni :. :; uzv o se upaju i čedomiri. PredsJednik pnJe skoro godinice kandidat gospon Lujo, čovjek sa Zamislite ~ako se oni kupaju: der lansirao poslanicu. Na izborima najviše P,lakata u predizbornoj đe m !l fiz1~l~ka potreba 1 on ju se . dub.'?vnoj te!Datici .i pisanju kampanJi. Naime, kad god vidim .· obavt uz nJećt : Evo ti, ustMo. U naJnOVIJeg ZaVJeta pndružila i etiketicu o~ pive sjetim se njega .·: :: tome se ja neću kupati. Veseličin.a stranka. Edicija se zo.- Po gradu proizvode renomiranog ;. :.:1

Uo~, ov~ fekaloa zgoda ka- ve »Deset zapovjedi«. Hrvobran proizvođača rovu »Veliki LujO«, raktermrala )e protekle izbore. predlaže još slijedeći izdavački »Mali Lujo<<, »Crni Lujo« i »Lujo ~t~? Zato jer su se sva mnoga program: "PsaJmi Dobroslava Pa- za izvoz«. Sokove ne rovu, po-pitanJa svela na ono najbitnije: Jll8e«, »Budilina pjesma nad pjes- gla vito ne za ~nkom. oslobođenje Hrvatske od četnič- mama«, »Katekizam Branka Hor-kih kupača. Nastalo je medusob- Komisije su bile vanstranačke. no o~t~va~je, a počesto su se Kako su svi ljudi uglavnom po spoounJale nJeke. Jedni 0 Drini strankama, bilo je tclko naći tak-drugi o Uni, treći o Neretvi, ačet~ ve osobe. Na jednom biračkom vrti ~me i 0 KuP.i. Dok mi tako, mjestu svrsi je podobna (ah tari-

·:

-· '•

četruCJ su sagradili granični prije- ječ) bila i supruga čovjeka sa liste :::· laz u Tu!iloviću. Od tog priJellWl VOJnog tužiteljstva. Suprug Čl.! vje-

m~žcl u ~gra.d, samo uz jedan rojatno sjediti u komisiji za neke

!• uyJel. D_ a s1 Srbm. Možcl i preko krajinske izbore, manje vjerojat-

no da Čl.! to činiti u zatvoru. njeg~ Stm?, samo ~ drugi uvjet: da Sl Srb1ma ostaVIo stan i ne- Kako je spomenuti alkobol za-kre~ioe, o markama da i ne ger hranjen, u Grabriku su drastično vonmo. To se rove malogranični poštJvali mone. Protegli su za-promet. Uz to, neko je ovdje branu na svaku tekućinu, tako da malouman. su se ljudi ooesvje:štavali obavlja-

Uvjerljivo najgore što sam čuo jući gradansku dliŽDOSL No, nije u srećoo:'. ~meooj predizbornoj kriva komisija, već netko tko je kampa_DJIJe ona nebulozna izrije- odavno zavrnuo ventil. ka da je konačno ostvaren vile- Dok je Hrvobran glasOvao či-stoljetni hrvatski san. Sada znam nil da tk 1 N ·: što sam radio dok se nisam rodio: . .O m~ se .~a ne 0 g ~- ~ . vata«, »Zdravo Marijo Ivice Ra- DIJe m man1ja proganJanja ru sanjao sam spaljeni i okupirani čana« i, naravno, »Sav kine uskrš- Orwellova "1984.•<, već izborna Vukovar, Slunj, Dl"lill, Okučane, nje pjesme<<. 1992. u kojoj na biračkim mje-Glinu, Petrinju ... To me tak pri- stima nije bilo paravana. Oni za-vuklo da sam se jednostavno mo- ~npro~orci su se sigurno ne- stori iz Austrije i Njemačke o eder rao roditi kao Hrvat. gdje lupil! u glavu. Možda je i Bu- sanjao su san hrvatskog naroda.

Još sam i tu imao sreće! Rodio tros (koji misli daje rulja oko oje- Ima još jedna sitnica za Gui-sam se u Hrvatskoj. Čak i da ne ga g_luba pa ga mora! dva puta nessovu knjigu rekorda. Progna-živim u njoj, već u Kanadi ili Aus- zva!J) zvek:nuo o kancelarijski nici sa desne obale Kupe glasovali traliji- mogao bih glasovati. A da o~ć. }er_. sjetili su se da je gra- su na lijepo uredenom biračkom sam imao nesreću da budem Hr- mea SrbiJe 1 Hrvatske negdje na mjestu u prostorijama vladajuĆI.! vat u BH -ne bih imao to pravo i Dunavu. Kako se nalaze i na liniji stranke. Pod budnim okom po-dužnost. U Imotskom- može. Na fronta, a stupaju i na tu granicu, bjedničkog predsjedničkog kan-Širokom brijegu- ne. Jooooj raz- ISpada da su četnici npr. u Baranji di data. Bolje i to nego da su u srp-like, drastične. -opkoljeni. Kako oema druga Ti- skom konc - logoru.

Svi su željeli zav~iti prediz- te i mostova za rušit, sumnjam da I tako, cirkus je otišao, a djeca bornu kampanju u Zagrebu. Od će se izvući. će ga se j~ dugo sjećati . l oni koji svib trgova izabrak baš trg Bana su na švarči jedva preživjeli Jelačića. Ni Savka ni Budiša ga Neće se izvući »Sara toga« uk- kompletno i hermetički zatvore- .- .

::::. ne dobiše. U novinama je pisalo: ljučujući i sve njene zrakoplove. no biralište, bez daška zraka. U Trg nikome. Tako valja, ~re- Ako zarati kojim slučajem sa pr- toj je sauni komisija kolektivnu .. =:::

bačka kremo birokrajSka. Život vom ekološkom državom svijeta izgubila barem pedeset kila. Kcr damo, Trg ne damo. Cast svakcr Crnom Gorom, biti re nemilcr liko je bilo posla, mislim da ti ne-me, Trg nikome. Tuđe nećemo, srcino potopljeoa. Ako to učini sretnici još uvijek broje glasove. .· Trg imamo. prije podneva, ima neke šanse jer Cirkusa će se sjećati oni koji mcr ;:

Umjesto svakog političkog sk u- tada se Crnogorci odmaraju na- raju očistiti ulice od plakata. pa ove ili one stranke, Trg je po- kon spavanja. Tako će doć do Stranke se neće sjetiti oi cirkusa oi klWlo svoje lice, i svatko tko iole e~'?loške katastrofe za koju neće plakata. Poneki birači se neće sje-razm~lja mora se zamisliti: u b11J kriva ekološka država Bijela titi nekih stranaka. Saborski za- .;.; Manduševcu se tu!iraju i kosu pe- Gora. A wto je ona ekološka dr- stupnici re se možda sjetiti svojih -. ru prognanici! Ćetrdeset i pet ki- ža va? Zato jer u njoj oema niti birača. Povijest će pamtiti sabor-

;::: ~u~!j~r~ ~~d. ~~Ma~ Jl~ ~:t!~0J:!:~dj~ste~~jeUec:- ~~~~f.oike. A cirkus je otišao t~ \:; <::::::;:::;:.:~.;~~~ .:~.::::~.-~:.::~.::.:. ::~:~;:::::=~-~.-.:::;:;:::::;:;·::::::::;:::;:;:;:::::;:;:;:;:::~::;~:.;::~:::::::::~!}

KOPRIVA Urtica dioica L - Urere Cvijeta bijelim cvijetom od svibnja

do jeseni. Bere se korijen, list i cvijel

SASTAV: List sadrži vitamine K, A, C, B2, karotiooid, fitosteario, anorganske elemente (željezo, mag-nezij, natrij, kalcij, kalij, fosfor), pan-teonsku kiselinu, mravlju, kremičou, hormone koji djeluju na šećer u krvi, encime (sekrer..in) škrob, tanin.

BOLESTI I STANJA: Bubrežne bolesti, crijevna krvarenja, djeluje kao diuretik ,. zatim kod tumora sle-zene, za sva kožna oboljenja (čaj i kupka), u plućne bolesti, te kao dije-tal na hrana.

CAJ: 15 subekoprivestavili u pola li-tre kipuće vode, stoji dok se ne ohla-di. Pije se mala šalica 3 do 4 puta na dao. U Francuskoj se upotrebljava kao čaj za okrepu, rast kose (suha kcr

ZELENA APOTEKA

pri va): jednu žlicu zaliti kipućom ver dom (2 del), ohladiti. Lagano masira-li po kosi, ne brisati, tako 2 tjedna.

U Rusiji tek u 17. stoljeću počelo je lijećeoje koprivom i to rana i njihovib posljedica (u tu svrhu sirova kopriva).

Također se priređivala sa solJU za · stare rane, te za divlje meso.

Svježi sok djeluje na oštećenje kod radijacije (kao preventivno sredstvo za reguliranje leukocita).

Pije se 3-4 čašice dnevno svježeg soka.

U starom vijeku, a i danas kopriva služi za jačanje seksualne moći.

. KUPK~: 300 g suhih kpriva stavi-h u 2 l klJučale vode, neka stoji 20 minuta, ohladiti i sali ti u kadu i doda-ti 5 l mlake vođe. U kadi ostati 10 minuta.

Kopriva služi za obloge kod ekce-ma, berpesa, akni i protiv celulita kao čaj.

U povrtlarstvu je sredstvo protiv ~tetočina. Namoči se 10 l koprive u vodu, otpina stoji 12 sati i njome se ~kropi bolesno povrĆI.! i voće.

U veterini čaj se daje bolesnim domaćim životinjama protiv grčeva u crijevima, suhe koprive pomiješaju se kao bolje krmi vo sa sijenom za bolju mužnju (krava, koza, ovaca).

Sitno izrezana kopnva s m~u maže se koojima cllaka 1.a ljepši SJaJ 1 zdraviji izgled.

BOŽENA MRŠIĆ

. - . ·.:.;, - •• · '}o

- .....

-

r--.

_1~0 ________________________ d_o~~_o_d_il_o_s_e __ - __ d~og~a_d_a_s_e~ __ d_o~~~o_d_l_·t_c_'e_s_e ____________________ ~~-,

>>SV JETLO<< CE USKORO ZASJATI

• Nakon poduže pauze, uvjetovane spletom nepo-voljnih okolnosti za ukupnost izdavačke djelatnosti, idućeg tjedna se očekuje izlazak iz tiska dvobroja časo­pisa »Svjetlo«. Umjetnost, kultura i znanstvena pitanja su osnovne tematske odrednice koje tretira list grad-skog ogranka Matice hrvatske i u kojem su se do sada svojim prilozima javljala brojna eminentna imena n~eg spisateljskog miljea. Spomenuta pauza je donekle naru-šila ritmičnost u pojavljivanju i objavljivanju, ali će doni-jeti niz vrijednih priloga o kojima razgovaramo s gos-podinom Ivanom Jurkovićem, predsjednikom ogranka Matice hrvatske i jednim od urednika »Svjetla«.

••Svjetlo« će uskoro izaći i to je u ovom trenutku i najbitnije. Na-kon stanovite pauze, uvjetovane materijalnom nesigurnošću, koja se može vezati i za izdavaštvo u cjelosti, uspjeli smo prikupiti sredstva, nadvladati nepovoljan inflacijski trend i nastaviti konti-nuitet Treba reći da će ovom pri-likom iz tiska izaći dvobroj, jer imamo dovoljno prikupljenog materijala i za više od toga. Otka-ko izlazi, »Svjetlo« je postalo iz-uzetno bitnom publikacijom u Karlovcu, ali i šire. Njegov značaj može se promatrati i na nivou ci-jele Hrvatske, to je i potvrđeno ne samo sudjelovanjem eminentnih imena, već i uvrštenjem u prora-čun republičkog fonda kulture, rekao je profesor Jurković.

• Kada već spominjete ime-na autora tekstova, možemo li precizirati tu sadržajnu stranu dvobroja koji slijedi?

JURKOVIĆ- Dakako, jer sve potrebno je voc odavno pri-kupljeno, a mi u uredni~tvu već sada imamo neke materijale za

onaj slijedeći broj. No pođimo redom. U ovom dvobroju svojim će se tekstom javiti Pavao Pavli-čić, zatim će o sličnostima strada-nja Šibenika i Karlovca svjedočiti rad Tonka Maroevića, a o obljet-nici Dragojle Jarnević pišu Kre-šimir Nemec i Nikolina Krtalić. Tuje tekst Nikice Petraka, poezi-ja Cirila Zlobeca, nekoliko pjes-ničkih i proznih radova mladih, neafirmiranih autora, koji su se javili na raspisani književni natje-čaj. Draženka Polović piše o A. G. Matošu, a Dubravko Jelačić -Bužimski o Anti Kovačiću. Stan-ko Dvoržak, Tomislav Sabljak, Toma Podrug dali su svoj prilog, pa Elena Cvetkova piše o djelu Miroslava šuteja, a Nikola Perić o slikarstvu Andrije Kusanića. Ka-zališni događaj sezone i to ne sa-mo u gradu, bila predstava Dram-skog studija, pod nazivom Peace childe, a o njoj objavljujemo osvrt Gorana Gerovca. Tu su i tekstovi Vladimira Cvitanovića, patera Tomislava Tomiše, Stje-pana Janjića, a ponovno se na-stavlja i leksik kojeg piše Ivica O tt.

KARLOVAČKO KULTURNO LJETO

• Ovogodišnje Karlovačko kulturno ljeto obi-lježit će glazbene, likovne i pjesničke priredbe, te sportske aktivnosti i proslave crkvenih blagdana. Tako kaže gospodin Dragor Nikolić iz karlovač­kog Turističkog društva. Oni su, kako kaže gos-podin Nikolić, nosioci organizacije svih aktivnosti, jer su djelatnici iz ustanova za kulturu na godiš-njem odmoru.

t;, vo ~to je do sada dogovoreno u programu ljetnih manifestacija. Popularni Klub 90 u Banjavčiće­voj ulici, otvoren je svakodnevno od 16 do 19 sati, a subotom i ne-djeljom od l O do 12 sati. Ot v oren je i klupski vrt, a u prostorijama kluba izloženi su učenički radovi, takodjer i radovi djece iz Centra SUVAG, te revizija urbanističkog plana Zvijezde, što je ovom prili-kom dato na javni uvid, kako bi gradjani mogli dati svoje pri-mjedbe. Udruženje likovnih ama-tera Karlovca, nakon uspjclne humanitarne akcije (u kojoj je sa-kupljeno oko 70000 HRD u Fond za pomoć djeci i invalidima domovinskog rata), nastavlja svo-je aktivnosti tokom čitavog ljeta. Biti će organizirane po jedna ko-lektivna i jedna samostalna izlož-ba. U prostoro galerije ZILIK u Radićevoj ulici priredit će se ta-kodjer jedna izložba.

U pripremi je i nekoliko kon-cerata. Za sada je siguran samo-stalni nastup orguljašice Gorane Vidnjević u crkvi Presvetog Troj-stva. Solo koncert održat će i

Ratko Podvorac na gitari. Ostale glazbene manifestacije još se do-govaraju.

Književnu večer u dvorištu Gradskog muzeja vodit će Danko Plevnik, a nastupit će Ana Po-stružnik uz pratnju Dobriše Ada-meca na gitari. Naziv ove knji-ževne večeri je ••Mrtve ptice djetinjstva«.

Takodjer će biti organizirane i sportske manifestacije, a povo-dom crkvenih blagdana biti će

održane svete mise i proštenja po pojedinim župama. Tako će za blagdan Velike gospe 15. kolovo-za, biti organizirana procesija, no nažalost ne na Kamenskom, već ispred crkve Presvetog Trojstva, čiji su svećenici primili svećen­stvo iz župe Kamensko. Već idu-ćeg dana je proslava Svetog Ro-ka, a 30. kolovoza biti će prošte-nje u Rečici.

Tako će svi oni koji provode ljeto u Karlovcu imati kuda u ljetne večeri, kada nam svima dobro dodje pokoji kulturni do-gadjaj.

TffiANA PRISTER

MATICA HRVATSKA

• Iako broj navedenih ime-na sugerira nadgradsku širinu, broj će ipak u svojoj biti imati veze s Karlovcem.

JURKOVIĆ - Naša je na-mjera raditi časopis koji će nadići uske gradske i regionalne krugo-ve, koji će temama biti čitljiv i znatno šire, ali koji će imati svoje osnovno polazište upravo u Kar-lovcu, koji će iz Karlovca crpiti pokretačku snagu i koji će otvara-ti nove prostore i ljudima da ob-javljuju i temama da se pojavlju-ju. Bilo namje izuzetno važno, ne samo održati kontinuitet, voc za-držati i kvalitativnu razinu. Nije lako okupiti toliki broj ljudi u za-jedničkom procesu stvaranja ča­sopisa, ali ne samo kroz nlcle pro-cjene, uspjevamo u tome. Osim toga dinamika izlaženja nam ne odgovara za sve ono što bismo htjeli. Ipak činimo sve da se stvori osnova zajedn u dugoročnu kvali-tativnu kontinuiranost, kao i što bitniju ulogu mlađih autora.

• Ovo je jedan od segmena-ta rada Matice. kakvi su ostali planovi?

JURKOVIĆ - Planova je zaista mnogo i neki su voc krenuli u realizaciju. O svemu tome ne bih još sada govorio, voc kada dođe vrijeme i kada će sve biti definitivnije.

GORAN G EROV AC

IZ ULAK-- a

AKTIVNOSTI ČITA VO LJETO

Humanitarna akcija Udruženja likovnih ama-tera Karlovca, čiji je sav prihod namijenjen fondu za djecu poginuUh hrvat-skih vojnika i invalidima domovinskog rata (o ko-joj smo vas izvještavali ranije), teče i više nego dobro.

Kako saznajemo od pred-sjednice dru§tva, gospođe Vanje Krm,eotić, do sada je prodano vtše od polovice radova i time je sakupljen prihod od oko 70.000 HRD. Ostatak radova i da-lje je izložen i tako će čitavo ljeto, pa se još uvijek može-te uključiti u ovu humani-tarnu akciju. U sklopu Kar-lovačkog ljeta, ULAK će biti otvoren svakodnevno od 18 do 20 sati, a u kolo-vozu će biti organizirane barem dvije izložbe, jedna kolektivna i jedna samo-stalna. Kolektivnu izložbu priredit će članovi Udruže-nja, a o autoru samostalne izvjestit ćemo vas kasnije, kada bude sigurno o kome se radi. Zbog novih izložbi, radovi sa prodajne, huma-nitarne, bit će premješteni u prednji dio izložbenog pro-stora.

Ovom prilikom predsjed-ništvo ULAK - a takoder moli sve svoje članove da sc jave u Udruženje radi evi-dencije članstva.

T. PRISTER

:······························································· : l M d. i : vana ara tn:

v

PRVA IZLOZBA TEK Proteklog je tjedna u novootvorenom bis-

trou »ZEC« otvorena prva samostalna izložba mlade autorice Ivane Maradin. Desetak izlože-nih radova u tehnici tempere na papiru nastalo je u zgusnutoj stvaralačkoj dinamici, proteklih mjeseci ove godine, gotovo u dahu, kako kaže sama autorica.

Ivana je diplomirala na Tehnološkom fakul-tetu u Zagrebu, dizajn za tekstil i odjeću, a od prošle godine nastavila je školovanje na studiju Likovne kulture, pri 'Pedagoškom fakultetu u Rijeci.

Moji likovni počeci su istovremeno i obični i neobič­ni. Obični zbog toga jer sam počela u likovnoj radionici koju je vodio Igor Cikuša. To je bio oblik nevezanog druže-nja, sticanja osnovnih iskustva i tu se Igor pokazao odličnim pedagogogm. I>okaztomejei činjenica da su gotovo svi čla­novi te radionice otišli kasnije na više školovanje koje ima neke veze sa slikarstvom. Na-stavak je bio neobičan zbog toga, jer sam nakon završenog prvog, upisala i drugi fakultet, što nije nimalo laka odluka, roci će Ivana.

• Imaš l.i svojih radova Iz tog perioda?

IV ANA- Prva slika koju sam uramila upravo je iz tog

T

perioda. Za ovu izložbu sam koristila više iskustva, no sa-me radove iz tog perioda. U kratkom vremenskom razdob-lju nastali su uglavnom svira-dovi, ali su se oni idejno vukli iz ranijih vremena. Jasno te su ideje doživjele znatnije modi-fikacije koje su mislim, rezul-tat mojih slikarskih odrasta-nja. Znaš, puno je vremena prošlo dok sam se ja odlučila pokazati svoje radove i dosta dugo sam radila samo za sebe.

Pomogao mije i prvi fakultet, jer design tekstila je plošan, a ja tako i slikam. Ploha, linija i boja su osnovni elementi mo-jih radova. Ne idem u volu-men, a sve to treba dalje na-staviti, razvijati.

POSLIJE SVEGA Nakon svih onih patnji kroz koje su prolazile u ovim mjese-

cima rata i stradanja, obitelji poginulih hrvatskih vojnika na tre-nutak su bile u prilici otrgnuti se od grube stvarnosti. Naime, Se-kretarijat društvenih djelatnosti je na poticaj velečasnog Andrije Vrane iz Hrvatskog Leskovca, organizirao odlazak obitelji u A ustri~ u. Majke i djeca su organizirani u dvije grupe i prva gru-pa, koJa je otišla 13., a vratila se 26. srpnja, donijela je prekrasne

dojmove. doče al b" 1·· kod k ··h bil" "eš NA dolasku su nas k e o ue ur OJI smo 1 srnJ -teni. Radilo se o jednom manJem mestu, udaljenom 60 km od Eisenstadta. Smjclteni smo bilr po udaljenim gazdinstvima, tako da nije bilo mogućnosti za česie kontakte, organizaciju zajen-dičkih izleta i sličnih akcija, ali unatoč tome sve je proteklo u jednoj izuzetnoj atmosferi. Nelagodu zbog činjenice da nećemo biti skupa, razbili su naši susretljivi domaćini, ali i naše žene koje su se sjano uklopile i pomagale u domaćinstvu, radovima u po-lju. Zbog svega toga uspostavljeni su kontakti za cijeli život, čvr­sta i iskrena prijateljstva, a on odlasku darivani smo s toliko mnogo paketa, da skoro nismo imali kuda s njima, kaže gospođa Neda Bosio, voditeljica prve grupe majki i djece.

Za boravka organizirana je i škola njemačkog, da bi se olak-šalo osnovno sporazumijevanje. Prema r~ečima gospođe Bosio, njihovi domaćmi bili su domnćini i broj mm izbjeglicama iz Bos-ne. O cijeloj situaciji u ove dvije države govorili su svojim do-maćinima, naglašavali istinu o ratu i po v rdili kako su neposredni kontakti najbolji za rješavanje nepoznanica. Dok ovo pišemo u Austriji je druga grupa majki i djece, koja će također biti na dvotjednom odmoru.

GORAN G EROV AC

• Možeš li pratiti svoje slikarsko odrastanje?·

IV ANA - Nar.avno da mogu i to je ono što me po-sebno veseli.Svaki rad mi mo-ra biti kompozicijski dobar i tu gledam svoj napredak. Ne ulazim u rad s predodređe­njem o njegovom krajnjem iz-gledu, već me u mnogo čemu vodi upravo trenutno nadah-nuće, a za to vrijeme ne postoji za mene ništa drugo, dok slika ne bude gotova, a gotova je opet kad osjetim da je kompo-zicijski potpuna. Svaka nova slika je i novi izazov. Takoj e i s ovim drugim fakultetom, jer nije jednostavna odluka za na-staviti školovanje, poglavito u ovim uvjetima.

• Pretpostavljam da je rat jedan od tih uvjeta. Da U on ima odraza u tvojim · radovima?

IV ANA- Rat je prevelika i preteška stvar da ne bi našla odraza i ostavila tragove u ljudskim životima. lako mis-Lim da on nema direktih utje-caja u ovim izloženim rado-vima, negdje, u nekoj asocija-tivnoj biti svake slike, postoje one nijanse koje govore o vremenu u kojem su nastajale. Da li kroz boje ili kroz uzbur-kanije dijelove kompozicije, vide se tragovi nemira rata. Dok su slike nastajale, a nasta-jale su i u Rijeci, briga za Kar-lovac i sve meni drage osobe u njemu, znala je povesti moj kist.

• Uvijek postoji vrijeme koje dolazi i koje se može is-puniti planovima.Kakvi su oni kod tebe?

IV ANA- Prva želja mije završiti i ovaj fakultet. sam moj slikarski rad više se veže za maštu, a fakultet će mi omogućiti ono zanatska pro-dubljivanje izraza kojim se bavim i kojim ću se baviti. U planovima su i izložbe, jer ovo je ipak samo prva. Želja mije još izlagati u Karlovcu, ali i u Rijeci, Zagrebu, ukoliko će se ukazati mogućnosti i zaintere-sirani za izlaganje mojih ra-dova

GORAN G EROV AC

POZIV ZA DAROVANJE Gradska knjižnica »Ivan Go-

ran Kovačić« poziva sve poje- ' dince i ustanove da razrušenim i stradalim knjižnicama diljem ratom zahvaćene Hrvatske po-

kloni knjige. Knjige će biti isko-mtene za ponovno rormiranje knjiinog fonda i na t~ način vraćene darovateljima. Ovom akcijom biti će obuhvaćena i naša Gradska knjiinica, tako-đer teško stradala u napadima na grad.

------------------------------------------------------------- 6. kolovoza199Z ------~~---------------------------------------------------

ma pn temu Jednikom dr F kanac Milan Jugoslav11e se spasiti CIJem ovdje u ekom re, kako Je poslat kako i podrezala se tlo stvarnosti tuđih ter~tor~;a m1Jenjat1 silom.

f ~ • : •

-~~-------------------------------l_·z_a_b_r~a_l_i~s_In~o_z_a __ ~_a_s ______________________________________ 11

NOVI IGRAČ SRPSKOG KOLA THE CROATIAN HERALD Piše: Mato LUŽNJAK

AM ERI KANAC PREM lJER TZV. JUGOSLAV IJE ...

PANIC DUZAN DEVEl:~ ~

MILIJUNA DOLAR~~~~~~~ Zasade lažne srpske polit1ke deset-

lJećima su pustite duboko korjenje u svije-tu, koje je danas vrlo teško i po zbivanjima koja se ddigravaju na međunarodnoj sceni, a u svezi su sa Srbijom, nerazumljivo teško probijaju lažni oklop pravom isti-nom.

Austrija je uputila rezoluciju Vijeću sigurnosti UN u kojoj se osuđuju ofanzive Srbije u Bosni i Hercegovini i progoni civilnog stanovništva. Prema toj rezoluciji Srbima će se dati rok od tri dana da pres-tanu s agresijom, inače će Vijeće sigurnosti poduzeti odgovarajuće mjere.

Prema navodima iz krugova UN u Vi-jeću sigurnosti malo je spremnosti čak i spomenuti vojne akcije, sve dok države ·kao što su Amerika i Francuska to ne podr-žavaju . Premda je Vijeće sigurnosti odlu -čilo poslati još 500 vojnika za osiguranje zračne luke u Sarajevu, zbog osiguranja humanitarne pomoći, to je tek - igra bez granica, koju srpski agresori znaju odig-rati, zavaravajući sv ijet i koristeći mlaki odnos svijeta prema surovom ratu u Bosni i Hercegovini te dijelovima Hrvatske.

Dok KESS suspendira Jugoslaviju iz te organ1zaci1 e sve do polovine listopada ove godine, novi prem ijer SR Jugoslavije od igrao je svoj prvi diplomatski ples u Helsinkiju, susretom s mnogim državnici-ma pri čemu se susreo i s hrvatskim preds-jednikom dr . Franjom Tuđmanom . Ameri -kanac Milan Panić, novi premijer tzv . SR Jugoslavije došao je u Srbiju, spašavati što se spasiti dade. Njegova misija , kako se cijeni ovdje u Beogradu uslijedila je ameri-čkom blagonaklonošću . Tako, mnogi govo-re, kako je to amenčki čovjek, koji je poslat kako se ne bi slomila krila Srbiji i podrezala se tako da ona padne na čvrsto tlo stvarnosti, da nema silom osvajanja tuđih teritorija i da se granice ne mogu mijenjati silom.

JUGO-PREMIJER AMERIČKI BANKROTER

Amerikanci pak tvrde i iz njihovih službenih krugova st ižu obavijesti , kako oni uopće nemaju nikakve veze sa srpskim igrama u Jugoslaviji. Netom, nakon što je Panić razapeo svoju mrežu po ostatku bivše Jugoslavije u Srbiji i Crnoj Gori i po Europi, stig le su iz Amerike vijesti koje su bacile više svijetla i na drugu stranu medalje osobe Milana Panića, američkog businismena i srpskog premijera.

Prije ustoličenja u premijersko mje-sto u Beogradu američke vlasti optužile su Milan Panića zbog dugova i neplaćanja poreza. A, kad se zna izreka da se u Ameri· ci može sve izbjeći, osim dvije stvari, poreza i smrti, lako je zaključiti kako će se provesti i taj Ameriknac, makar i u pre-mijerskoj fotelji SR Jugoslavije. Los An-geles Time objavio je da je Panić u San Diegu optužen od federalnih vlasti zato što duguje 8,4 milijuna dolara, kojima je 1985. god ine kupio motel.

Kred it za ko..~povinu motela u Mission Valleyu u Kaliforniji dobio je od "Prog-ressive . Savings Bank" iz Alhambre, koju je 1991. godine preuzela američka fede-ralna agencija ovlaštena za preuzimanje banaka s nepokrivenom štednjom i zajmo-vima.

Porezni ured u San Diegu tvrdi da Panić ima još jedan takav motel u Encini· tasu u Kaliforniji, a da ni za nj nije od 1990. godine platio porez na nekretnine.

imaju financijskih problema. U vez1 sa sudskim postupkom, odvjetnik je rekao da je njegov k lijent "na prijevaru naveden " da je prihvatio preveliki zajam. No, George Lazar, odvjetnik federa Ine agencije, rekao je za novine da su obrazloženja koja navodi Panićev odvjetnik "pravno nedostatna" .

Novi premijer emigrirao je iz bivše Jugoslavije u SAD 1956. godine. Osnovao je farmaceutsku tvrtku i dobro zarađivao. Ova motela kupio je f985 . godine za pet-naest milijuna dolara, a sada oba posluju s gubitkom.

NAPLATA POTRAŽIVANJA

Prema podacima poreznog ureda, Pa · nić duguje 37,5 tisuća dolara poreza na motel u Encinitasu pa su zato porezni

Ako Srbi i Crnogorci, s golemom voj · nom tehn ikom, budu tako silovito nasrtati na Bosnu i Hercegovinu, m irno i bez otpo· ra jače vojne snage, koja može u BiH doći jedino izvana, onda agresoru neće trebati ni polov inu od traženog roka Milana Panića da zaustav i rat u BiH, jer će Srbi što pobiti, masakrirati, imati okupiran veći dio Bosne i Hercegovine, izvan onih d ijelova koje čvrsto drže hrvatski branitelji HVO.

MRTVA JUGOSLAVIJA

Prema odlukama Badinterove komisije, Jugoslavija, tzv . SFRJ, više ne postoji . Prema tome valja pristupiti sukcesiji te nekadašnje države iz koje su nastale nove države na europskom prostoru . Ni, od nas ljeđivanja kontinuiteta SrLije i Crne Gore od bivše Jugoslav ije, izgleda da

Kakva država takav i premijer- za predsjednika vladf! "Jugo-_ . Srbije" imenovan je srbijansko-američki bankroter M1/an Pamc.

organi lani zatražili naplatu potraživanja iz njego.lle imovine. Panić je prestao otp la-ćivati zajam za motel u Mission Valleyu još u studenome 1990. godine, pa je s tog osnova sada dužan više od devet mi· lijuna dolara glavnice, kamate i zateznih kamata.

Panić je imao i prije problema s vlastima u SAD. Njegova tvrtka ICN prošle je godine pristala platiti _600.0~0 dola:a troškova i kazne savezno) vladi kao dio vansudske nagodbe u vezi s lažnim rek la-miranjem lijeka "virazole" koji je preds· tavljen kao lijek za AIDS.

Ako su ga već poslovni krugovi, kao poslovnog čovjeka, kako tvrdi njegov odvjetnik "navukli" na tanak led da kupi mote le, s pravom se ovdje u Srbiji postav lja pitanje, da sklon rizicima, Milan Panić nije i ovdje doveden na još tanj i led.

Amerikanac u Beogradu je obećao Europi i svijetu urediti prilike u Jugoslavi -ji, odnosno ostatku bivše Jugoslavije u Crnoj Gori i Srbiji na suvremen način i na tržišnim zakonima . Obećao je i zaustaviti i okončati srpsku · agresiju u Bosni i 1:-lerce-govini . O~ je zahtjevao i pomoć od Europe, pa je molio da mu se dopusti da to učini

nema ništa. Naime, mnoge države u svijetu, a posebno čak i Srbiji uvijek sklona Ameri-ka, usta la je protiv toga da se tek tako naslijedi nekadašnja Jugoslavija, posebno nakon srpske agresije na suverenu Bosnu

• i Hercegovinu. Obećanja srpskoj, crnogorskoj i svjet-

skoj javnosti kako će Milan Panić uvesti SR Jugoslaviju u suvremenu državu sa svim tekovinama američkog poslovanja i demokracije, zacijelo je presmjela tvrdnja premda je i od Amerikanca Panića . On je davno napustio srpsku zemlju koju su svo ovo vrijeme zaluđivali srpski nacio-nalisti i veličali sve ono čega Srbija nikada nije ima la, a to su tzv . srpske zemlje i srpski ter itoriji . Srbi su uvijek nastojali porobiti druge i živjeti od tuđeg rada . Na kon raspada Jugoslav ije, sve što im je preostalo jeste ono što su napljačkali donedavno. Naravno, da je i silov 1ta vojna tehnika plaćena zaradama Hrvata, -Slovena· ea, Makedonaca, Muslimana, Albanaca i drugih naroda bivše Jugoslavije, a ponaj -manje Srba. Tim opljačkanim naoruža-njem sada siju strah i trepet u Bosni i Her-cegovini i okupiranim krajevima Hrvatske, <:aboravliajući da se svijet ne može pomi-1 ; ~ . • 1var3u · · • · · PC a o a ~e ·i lom

oružja pokoravaju drugi narodi, ubijaju nedužn i civili, provodi genocid nad njima i osvaJaJU njihovi teritor iji za bolesne apetite velikosrpske politike.

Danas je u Beogradu tajnim glasova· njem Milan Panić i službeno izabran za premijera čudne tvorevine tzv. SR Jugo-slavije. To se ovdje u Beogradu i očekivalo, jer da nije ranije odigran nevidljiv krug "izbora", vjerojatno da taj poslovni čovjek ne bi ni doputovao iz Amerike u Srbiju . Sve s~ zna lo unaprijed, pa su i izbori i sve što se oko njega zbivalo bile samo farse kako bi se još jednom svijetu "pruži li" do-kazi o demokratskim procesima u Srbiji i parlamentarnoj demokraciji koju je novi premijer i najavio kao okosnicu svega što će on poduzeti u SR Jugoslaviji .

NESTAJE LAGODAN ŽIVOT

Premijer zaboravlja samo jedno, da su dugo godina srpske generacije, osobito one koje su prigrabite vlast u Srbij i i Crnoj Gori lagodno i bolje od drugih živjeli na račun svemogućih saveznih institucija biv -še Jugoslavije počev od pol ic ije, tajn ih agenata, do dip lomacije, vojnih službi i inozemnih raznoraznih predstavn ištava . Kad se premijer počme ponašat i po uzoru na američki sistem rada i pos lovanja Srbi će mu pronaći dlaku u jajetu i ustati protiv njega, jer ruši njihove pri v i legira ne baš-tine.

Milošević je još jedna zapreka , preko koje će Panić morati zakorač i ti u demo-kratske vode Srbije, kako ih je najavio . No, uspavan, nakon neuspjelog pokušaja oporbe da ga zbaci iz voždovskog sedla, Slobo čeka u prikrajku sa svoJom svitom da ustane i protiv novog, ako mu zasmeta, premijera, pa makar po zakonu i s većim položajem od njegova, jer je Panić premi-jer federativne države, a Milošević tek njezine članice Srbije .

Ako dakle Panić u sreskom kolu bude koračao drukčije od takta Miloše-vićeve frule , lako mu se može dogoditi da se sp lete vlastitim nogama. Da je Milo-šević pomišljao da će mu Panić činiti bilo kakve probleme, vjerojatno da ne bi ni dopustio da prekorači prag tog federalnog parlamenta . Prema ovdašnjim procjenama Panić je i igra č Slobodana Miloševića, premda ne zna dobro srpski, ali će znati zaigrati na srpsku kartu, a to je Miloševiću za početak dovoljno da tako brzo ne ispu -sti uzde iz svojih ruku .

Mir kojega je obećao Panić, skore nove izbore, po strogo demokratskom nače lu i jedno novo društvo po zapadnom uzo-ru, dovoljan su razlog i zanimanje mnogih za njegov izbor, koji je protekao bez po-teškoća .

Mir u Bosni i Hercegovini, prvo je što je Panić izjavio pred Skupštinom u Beogra-du u kojoj su uz zastupnike bili nazočni i dostojanstven ic i Srpske pravoslavne crkve. On sebe, osim premijera u SRJ zamišlja i ministrom obrane. Vlada bi imala biti sastavljena od 20 stručnjaka, tri vicepre· mijera i 18 ministara .

Kako će teći odnosi Panić- Milošević, za sada se ovdje u Beogradu samo naga-đa . Teško je predvidjeti zbivanja u zaku-lisanim igrama srpske politike. Glasine, koje prenose i međunarodni mediji kazuju da se "voždi" neće kandidirati na izborima. Međutim, one ostaju predmet špekulacija. Dobrica Ćosić, predsjednik SRJ naglasio

. je da će Panić stvoriti vladu koja neće vladati silom, nego voditi poslove, a nje-gova nl avna au<Jća bit 1 ć e iLvesti zemlju

Američki list navodi, kako se od Pa-nića nije mogao dobiti komentar na vijesti o dugovanju, jer je u Srbiji, ali njegov je oc:,1( t q,l( Berr.:!rd Segal rekao da ·~oret i

---------------------------------------------------------- ~kolovoza1992 ---------------------------------------------------------

~1~2----------------------~d~o~~~o~d_il_o_s_e ____ d_o~~~a_d_a_s_e __ - __ d~og~o_dl_·t_c_'e __ se ____________________ ~~-

Piše: ŽELJKO MA VRETIĆ

Oza/jske novosti • Granični prijelaz u Jurovskom brodu:

NAJZAD- no da će se većina ovih objekata nalaziti na lijevoj strani magis-tralne ceste Karlovac-Netretić­

Metlika na području naselja Ju-rovski Brod. Ovim urbanističkim rješenjem bit će potrebno srušiti tek nekoliko objekata kao što su tamošnja samoposluga te par sta-

ALI SAMO PROJEKT!

Nakon više mjeseci razma-tranja izrađenih nekoliko pri-jedloga za urbanističko urede-nje medunarodnog graničnog prijelaza izmedu Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Jurovskom Brodu izgleda da su napokon riješene sve dileme. Naime, Inženjerski projektni zavod u Zagrebu na zahtjev Javnog poduzeća Hrvatske ce-ste kao investitora izradio je posljednji vjerojatno definitivni nacrt za izgradnju potrebnih

l l l l l l l l l l . :

4 -. l '" l " ,..,

, , , ..,.~ , :Nol\. l «tl \o, ll l l ' l S,/\ N l'\nST I « l ~N I <- ""C l(Y1

' l ' lf ( I . I ""NA ~ :.J'\

l• ! ( l ( l I U'\ 1 , 1 c;• l ' l ~/\ C")~IIN/\ V f JZ l l .A 1'1\IU( l l .CAl l q-1~ 1 ~/\ .. ,~ 1 - HI ·~ I '"NA Vf'>Z T 1 J'\

1'/\HI .,; l l< l'\ l . l ~ 1 ' 1 'l',/\ A l Y l"': "' l U IS ! 1 •1 U H .A Z Z I'\ f >s<'">l ~N,, \X >Z l l J\, l /\ I T I"Y"lnll~ l

1'1 <1'" '1.1'\ Z ZI'\ T l lti ; T N A V'f'".,Z II J\ l J H ' At'• t " ' H l ;t", l H V l l V\N ;t".l\ M' Y l ' l l

~·· OI _.. •' ; C oi <I , N I I"""N I 1 ' 1( 1 JI 1 .1\4'- "IIII (I,V..,l l ~ l Hi t( tf ')''

l -" '"·" l '': 1 ' 1' 1 1 fl l A l l . lltlll

-1·

prometnica i objekata na ovom graničnom prijelazu.

Svi dosadašnji prijedlozi po mišljenju nadležnih službi općine Ozalj nisu bili odgovarajući bu-dući je u njima bilo sadržano ne-koliko potrebnih zahvata kojima bi se znatno naštetilo postojećim stambenim i poslovnim objekti-ma na toj lokaciji. T akoje postig-nuto kompromisno rješenje da se prostor namijenjen potrebnim sa-držajima na graničnom prijelazu smanji. Definitivno je dogovore-

rij ih kuća .

Sve navedeno u sklopu je tkzv. prve faze izgradnje prijelaza u Ju-rovskom Brodu. Prijedlog ovog urbanističkog rješenja poslužit će kao osnov za izradu kompletne projektne dokumentacije, nakon čega će se onda (možda već kra-jem ove godine) krenuti u izgrad-nju kako bi i na našem graničnom prijelazu, kako je to inače već

»davno« učinjeno sa slovenske strane, stavili u funkciju potrebni sadržaji te carinska i ostale službe.

PREUREĐENA

>>OZLJANKA<< Poljoprivredna zadruga Ozalj ove godine slavi svoju

47. obljetnicu uspješnog rada i djelovanja. Tim povo-dom prošli četvrtak održana je svečana sjednica ovog kolektiva u prostoru novo preuredenog restorana Ozljanke, čime je ovaj vrijedan ugostiteljski objekat nužno potreban Ozlju ponovno predan na upotrebu. Ozljanka će od sada moći primiti i do 140 gostiju te je pogodna za održavanje svadbenih i ostalih svečanosti.

Na početku sjednice djelatnika Poljoprivredne zadruge Ozalj po-zdravne riječi nazočnima uputio je predsjednik skupštine poduze-ća gospodin Luka Lu kežić. O po-slovnim rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci ove godine go-vorio je direktor PZ-a gospodin Ivan Jančić, istaknuviši uspješne napore svih zaposlenih da i u ovim otežanim ratnim uvjetima djelatnosti Poljoprivredne zadru-ge iz Ozlja teku po planu. Zani-mljivo je rekao gospodin Jančić

da i usprkos tome što je iz ove radne organizacije u obrani hr-vatske aktivno sudjelovalo 22 radnika, u prošloj i tijekom prve polovice ove godine nije dolazilo do prekida rada te da su svi po-slovni rezultati plod velikog an-gažmana i dobre organiziranosti cijelog poduzeća .

Upraviteljstvo i osoblje Po-ljoprivredne zadruge iskoristilo je ovu prigodu i na osnovu od-luke svoje Skupštine dodijelilo jednokratne novčane pomoći

obiteljima poginulih i ranjenih hrvatskih branitelja s područja općine Ozalj. Tako je financij-sku pomoć od po 20.000 HRD dobilo pet obitelji poginulih hr-vatskih branitelja, te deset hr-vatskih vojnika koji su u ovom domovinskom ratu bili ranjeni, čime se ispunjava sveopća druš-tvena br;jga i pomoć onima čiji su najbliži za Hrvatsku dali naj-više što su imali.

Za uspješnu suradnju s Poljo-privrednom zadrugom prigodne poklone dobili su i Zapovjedrili-tvo karlovačke operativne zone, te Dom Hrvatske vojske »Zrin-ski«. Riječi zahvale na vrijednim i potrebnim poklonima uz želju za daljnjom suradnjom uputio je potpukovnik Andrija Konjić.

Ovoj svečanosti PZ Ozalj bili su nazočni poslovni partneri po-duzeća, predstavnici zapovjedniš-tva »Ozaljskog« 3. bataljuna 129 brigade Hrvatske vojske na čelu sa zapovjednikom pukovnikom Zvonimirom Župan ićem, te pred-sjednici Izvršnog vijeća i Skupšti-ne općine Ozalj gospoda Stjepan Poljak i Albert Mihalić.

:······························································: : • U drugoj polovici kolovoza : : v

OZALJSKE LJETNE VECERI Prošli tjedan je u Ozlju održana prva sjednica orga- promičbom bogatih turistič­

nizacijskog odbora turističko zabavne mani[estacije kih resursa ovoga kraja.

~pod nazivom Ozaljske ljetne večeri koja će se u Ozlju održati u drugoj polovici mjeseca kolovoza. Za mjesto održavanja ove manifestacije odreden je prostor u sre-dištu mjesta na Trgu Braće Radić ispred ozaljske robne kuće.

U organizacijske pripreme održi u gradu na četiri rijeke. uključeno je nekoliko privat- Članovi organizacijskog od-nih i dru~tvenih poduzeća s bora prihvatili su prijedlog da područja općine Ozalj, uz se ova priredba organizira kao sponzorstvo zainteresiranih petodnevna manifestacija sa radnih organizacija iz Karlov- kulturno umjetničkim i za-ea i Zagreba, od kojih bi najvi- ba vnim programom u kojem

Svi nazočni na ovoj prvoj sjednici organizacijskog od-bora, kao i predstavnici pod-uzeća koja bi bila uključena u tehničke pripreme ostvariva-nja ovoga programa, izrazili su punu podršku, s važnom naznakom, a to je da se Oza-ljske ljetne večeri provedu u skladu sa ekonomskim intere-sima svih učesnika .

še udjela u tome imala svaka- bi nastupila poznata amater- Na kraju sjednice usvojen ko Karlovačka pivovara budu- s ka kulturnoumjetnička dr uš- je prijedlog da ova priredba u ćije u sklopu Ozaljskih ljetnih tv a iz Ozlja i Karlovca kao i Ozlju postane tradicionalan večeri u planu i održavanje popularni estradni pjevači i kulturno zabavni događaj s popularnih Dana piva ove zabavljači. U pripreme Oza- time da se idućih godina odr-godine u Ozlju zbog objektiv- ljskih ljetnih večeri aktivno je ža va u vrijeme V idovskog nib nemogućnosti da se tradi- uključena i Turistička zajed- proštenja blagdana ozaljske cionalna karlovačka »fešta« nica općine sa prezentacijom i župe.

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

KNJIGA »RATNA KRONIKA 91/92« leljlw Pulez

RATNA KRONIKA 1991/1992.

v

- autorica Zeljka Pulez • Autorica Željka Pulez, novinarka »Karlovačkog tjednika« obraduje kronološki

ratna događanja na području grada Karlovca i šire karlovačke regije (Topusko, Slunj, Gospić, Ogulin ... ) od mjeseca srpnja 1991. godine do lipnja 1992. godine.

Na 114 stranica (formata 17,5 x 25 cm) uz 87 većinom neobjavljenih fotografija i na najkvalitetnijem »kunstdruck« papiru prikazani su najpotresniji, najteži ali i najslavM niji dani u borbi za slobodnu i nezvisnu državu HRVATSKU.

OJENA- PRICE Australija 13,50 AUD

ŽELIM KUPITI KNJIGU »RATNA KRONIKA 91192« Pošaljite račun. Knjigu pošaljite kada lzvriim plaćanje

Ime i prezime

Adresa Grad

Država Austria 100,00 ATS Canada 11 ,50 CAN

Potpis

Deutschland 15,00 DEM France 49,00 FRF Sveden 52,00 SEK U.S.A. 9,80 USD + poštanski tro~kovi

Kupon poslati na adresu: >>Kru-lovački tjednik<<, Zrinskj trg 5., Karlovac, CROATlA. (Fax:

047122-128)

--------------------------------------------------------------- 6. kolovoza1992------------------------------------------------------------

Al:o ste se odluOJiza oaWdu danu (uHRD)

l.OC()

1500 2.(0)

POSJE

:hr. I'OIJt

ieni, lruš. Ičiji naj.

_&1~ oglasi 13

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• . - ~ . • • • • : NOVO CROATIA osiguranje • NAKNADA BOLNIČKIH DANA : • • • • : OsiGURANJEM NAKNADE BOLNIČKlli DANA : • l . •

e ZAŠTIĆUJETE SEBE I SVOru OBITEU OD e : UVEĆANlli TROŠKOVA ZA VRIJEME LIJEČENJA . : : U BOLNICI. : • • : PoucAOSIGURANJAOMOGućurn VAM : : UGOVO~NUNAKNADUZASVAKIPROVEDENI : e DAN LIJECENJA U BOLNICI DO 180 DANA PO e : BOLESTI ILI NESRETNOM SLUČAJU (NEZGODD. : • • • • : ' . . NOVO OSIGURANJE : • •

l : NAKNADE BOLNIČKIH DANA : • • • • i VAŠ P~fJA1ElJ U NE\IOlJf ! odlučili za naknadu po A B C danu Za jedan hrvatsk i dinar naknade bolničkog da na .:

• Ako ste se Platit ćete godišnju premiju u HRD @: •• (u HRD) za naknad u za naknadu za naknadu godBnja premija iznosi i od prvog od drugog od trećeg • 1

• provedenog provedenog provedenog Ako je Vaša • dana dana dana pristupna dob A B e e o,OAJ l A • · • • u bol nier u bolnici u bolnici (godine života) N •

~ l e 1.000 3.ooo 2.100 z .5oo t6-4s god. 3,oo 2.1o 2,5o osiguranje d.d. e • • , •. ~ :: ::: ;:: ~ :: :~=~ ::~ : !:~~ ! :~~ ~:~ Z A G R E B :

t • •

.} ···························~····································· Đ

MADE IN CROATIA

POSJETITE NAŠU PRODA V AONICU: RadilO vrijeme: - radnim danom - od 7 - 15 sati - subotom - od 8 - 12 sati

KARLOV AC, Ul. Matka laginje 10. Telefon: 047123 - 066, kućni 03.

NUDIMO V AM PO IZUZETNO PO-VOUNIM CIJENAMA (bez marže)

PRIBOR ZA JELO I POSUĐE - i do 50 % ALAT ZA OBRADU DRVA jeftinije

PRIVATNA BENZINSKA,

STANICA

'8 047/76-976

OZALJ g 047/76-986

otp .._KARLOVAC

OTP KARLOV AC RODITELJI I UČENICI! U knjižarama OTP-a na

Korzu i u Radićevoj ulici sti-gle su školske knjige za 1-5 razred osnovne škole.

U knjižarama OTP-a mo-žete kupiti školske torbe i sav ostali školski yribor. KUPNJA NA 3 CEKA!

Posjetite nas - stojimo vam na usluzi!

----------------------6. kolovoza1992 ------------- --------

./

_1_4 _______________________________________ o~~~1_a_s_i __________________________________ ~~-

marketing Inženjering proizvodnja

l servis računala

Comd 286/16 a • osn. ploOI 2ll6116 MH: o RN-11 MB

o S(Jl>ER IDE. W karUca o HO Connu 40 MB

o FO 5,2511.2 MB

o 1/QA kartla 2S6 KB

• VOA mono mon[IDt 14•

o lasl.alunl 1 O 1 HR

o ku&"' i'IINI TOWER • dokurncnllo<:lja

Come l d. o. o. M. Vrhovca 5; 47000 Karlovac

centrala: (047) 36-666, 36-888, direk1or: 36-966, telefax: (047) 32-632

Računala

Com~l 386 SX 25 Com~l 386/40 . o:m. pl«o 366 SX 2!i MH: . 03/l. plot.> 386140 MH.< . RN-1 2MB . RN-14 MB . SUPER IDE. W kariJe> • SUPER IDE. W kartlca . HO Con net OO MB . HO Conncr 121 MB . F05,2.!1{1,2 M8 . FD 5 ,25/1.2 MB . 1/QA kartla 2S6 KB • \OCA luu\Jca 2S6 KB . VOA mono monitor 14"' . VOA mono monitor 14" . tasl.'llura 101 HR . wta tura 101 HR . ku&"' MINI TOWER . ku&te MINI TOWER . doltumalladja . dokumenladja

12.5931 13.5891

Dop late Potrošni materijal

Doplata za ha~d disk

BO MB umjesto 40 MB . . • • . 299

121 MB umjcslc 40 MB • • . • 598

121 MB umjcslc eo MB • • • 299

2 10 MB umjesto 121 MB . ... 486

Doplata za memoriju 1 MB SIMM • • .• • •••• •• 109

IMBSIP , .•..•..•. 118

Doplata za monitor

S\IQA cole< 14" so 1 MB kartlcom umjoto VGA 1~ mono sa 2S6 KB 1w1Ja>m . • . . . . . 789

S\IQA color 14" LDW radlaUon 1024 r 768 umjcslc S\IQA color 14' • • . . . • . . • • . 209

Štampač! EPSON Štampač! !''"'"'""~

LQ 1060colo< D LX400 9 lgl., M, 180 Ul. •• ••• •• 583

LX850 91gl., M, 200 2n. • • • • • • 817

FX850 9 lgl., M, 300 m. . . . . . • 1.363

FX 1050 91gl, A3, 300 U\. . • • • . • • 1.399 LQ 100 241gl., M, 167 Ul. . • • • • • 789

LQ-400 24 lgl, M, 180 Ul. ••• •••• 917

LQ570 24 lgl~ M. 240 m . . • . • . . 1.274

LQ860 color 24lgl., M , 300 m . . • . • .• 2.291

LQ870 24 lgL. M . 330 zn. . • • . . . 1.985

24 lgl .. AJ. 300 Ul. . . . . . . 2.857

LQ 1070 24 lgL, AJ. 240 Ul. • • • • • 1.636

LQ 1170 24Jgl, AJ, 330 U\. . . • • . • 2.399

SQ850 24 oj .. M , 600 Ul. • . • • • . 1.999

SQ2550 24 oj .. A3, 560 m . • . • . • . 2.974

DFX 5000 h<:a\1)' duty 91gl., AJ, 533 U\. . •••. • 4 .919

Lase.nld ilampačl

HP mP 4 slrhnln • . . • • • . • . . • 3.999

HPIU 8 slrhnln . • . . • . • • . 5.298

Dlsk~te BASF 5,25 DS HO . 2,99

3..5 DS HO • . • . 4 ,98

Rl boni (rupola!emo oa preko

150 vr•ta)

EPSON MX 100 . . 21,00

EPSON MX 80 . • . . • 17,00

FWITS(J DPMO 9 . • . 19..50

Papi~ - kompjuterski obnascl

Kutlje za diskete ~ 1-Za.itltne navlake .,.w Staldenl filteri ..

Fotokopiml apa~tl CANON C.non FC 1 . . • 2.069 Conon NP 1550 . . • . 6. 179 C.non NP 3325 . . . . . 9.448

(na nupolagonju su l ostali modeiQ

Tone rt

Tele.ful Conon rar 70 . . . • 1.499 Conon r .. 170 • . . . • . 2.549 c.nonr .. 21os ..... 3. 149 Panasonic KXF-90 . . 1.798

Tele.fonske centrale SAMSUNG

djene su Izražene u bodovima

l BOD::::: l DEM po srednjem tečaju

Privredne banke Zagreb

• Sve kompoaente mogu se. kupltl pojedinačno: O$novna pio~. koprocesori, kudšta, RAM čipovi, g~ličke kartlce,lastatu~e.

monitori, HD, FD, miševi, kablovi, skeneri, digitali.:atori • Svaku ko'll(lgW1ldju kornpletlnurn> po leljl l zal\lje~vu kup<;a

• Isporuka odmah po uplatl • Garancija J 2 mj u ed

• ~~~~ u COMELU u garantnom l po•tganmtnom rolw • Cijene •u bez: po~A na pl'1:lmet

Dioničko društvo za trgovinu na veliko, malo i vanjsku trgovinu p.o.

Veleprodajna skladišta:

KARLOVAC Matka Laginje l

-Matka Laginje l : alati, okovi, čavli, elektro materijal, bijela tehnika, roba široke potrošnje, sanitarije,

Obala Trnskog: rezervni djelovi za aute i traktore, auto gume, akumulatori, poljomehanizacija, kemjzacija,

Mrzlo polje: građevinski materijal, stolarija, boje i lakovi, metalurgija. U prostoru Matka Laginje l nalazi se i maloprodajna jedinica s najvećim izborom građevinskog

materijala, sanitarija, boja i ostalih proizvoda koji su potrebni za obnovu i popravak nakon nasta-lih šteta na vašim objektima.

MERKUR d.d. Karlovac i njegova stambena zadruga »TEHNO-ST AN•< pružaju vam veliki izbor građevinskog materijala, sanitarija, boja (premaza) i svega ostalog što je potrebno za obnovu vašeg por~nog doma.

POVOLJNE CIJENE, BESPLATNA DOSTAVA MATERIJALA I STRUČNI NADZOR PRI GRADNn NAŠ SU MALI DOPRINOS U V A" ŠOJ NEVOLJI. SVI IMAMO PRA VO NA SVOJ TOPLI DOM I ZATO NAM SE OBRA" TITE S POVJEREN JEM.

Na lokaciji L. M~ickog 13 (Rakovac) otvorili smo novu

POLJOPRIVREDNU APOTEKU sa asortimanom: -sjemenska roba - za travnjake i cvjetnjake, - umjetna gnojiva, - brana za ptice, - silni poljoprivedni alati, - plastika za poljoprivredu i domaćinstvo.

RADNO VRIJEME- od 8 do 16 sati, SUBOTA- od 8 do 13 sati.

Informacije 'ir 047/20-275.

POSJETITE NAS - OČEKUJE V AS LJUBAZNO OSOBLJE

ne dopustite da vas na putu uspješnog poslovanja ograniče mogućnosti i mane vaše tehničke opreme i uređaja

v v .

POVJERITE RJESENJE SVOJIH TEHN/CK/H PROBLEMA PROVJERENIM STRUČNJACIMA

liiHIMIIIt/A~ I'J.'fi!H 71 ~ C> L r> I ::N" Ci-

IMA RJEŠENJA ZA SVE •TEHNitKI KONZALTING

•IZRADA APLIKATIVNIH SOFTWAREA , uz besplatne sJVjctc •JAMSTVO SERVISNE PODdKB 5 I VIŠE GODINA •POVOLJNI UVJETI ZAMJENE OPREME PO SISTEMU STARO ZA NOVO

•GENERALNO REPARIRA:Nl STROJEVI Ul JEDNOGODIŠNJE JAMSTVO •ZASTUPANJE ~ ·PRODAJA NA VELIKO I MALO : ·piSitih j učunskih strojevi i urcd1j1 (OLIVETTI, TR/UMPH-ADLER, OLYMPIA)

-brojačiCI novCI (DE LA RUE .... ) -diktirnih uredaji i lpiTitl (DICTAPHONE, PHILIPS ... )

·regis/IT b/1gajn1 (TEC, OL/VETTI ... ) -botclsko-restiUflntsi ih sistemi (TEC, SCHULTES ... ) ·elektroničkih računala i pisača (OLIVETTI, KIENZLE, FUJITSU, EPSON ... )

-fototopirne i kopirnc tehnike, tc/efu. (CANON, OLIVETTI ... ) -mjeri/1 muc - ng1 ( TEC, BIZERBA, L/BELA, SARTORIUS .... ) -medicinske elektronike i uredaji (EKG, EEG APARATA , NIHON KOHDEN .... ) J ·mjerni instrumenti (PHIL/PS -FLUKB ... ) i dr. J

naših 260 stručnjaka radi za vas: SERVIS l PRODAJA, Karlovac, Senjska 12-14. Tel. 047/37-955, Fax 047/36-790

·TRGOVINA, Zagreb, JurWćeva 23, Td. 276-333,271-381, Fax. 271-381 TEHNIĆKI KONZALTING:

• RAĆUNALA ,Zagreb, ~paljeva poljana 4-6, Tel. 315-129, 311·725, Fax. 315-904 - BIROOPREMA, Zagreb, Juriiićeva 25, Tel. 271-373, Fax. 274-416

,

- MEHANOTRONJKA, Zagreb, Crnojezerslca 18, Tel./50-791, 150-792, Fax. 150-793 - COPYFAX, Zagreb, Kranjčevićeva 25, Tel. 313-533, Fax. 311-129

moRN Poduzeće za unutarnju i vanjsku trgovinu s p.o. Servis i prodaja zabavne elektronike Pr~ernova 3, Karlovac Telefon: 047123-122

VIDEO IGRE, FLIPERI, POKER AUTOMATI

servis atestiranje prodaja rezervni dijelovi

SVE ŠTO STE PRIJENABA VUALI U ZAGREBU l AUSTRIJI SADA U KARLOVCU PO NIŽIM CIJENAMA

Radno vrijeme: 8- 12il3 -16 sati.

FOND U STAMBENO KOMUNALNOM GOSPODARSTVU OPCINE OZALJ

Na osnovu Odluke organa upravljanja Fonda u stambeno komunalnom gospodarstvu raspisuje:

NATJEČAJ za KNJIGOVOĐU

(knjigovodstveno-administrativni poslovi) - na neodređeno vrijeme - l izvršiteij.

Uvjeti: - srednja ekonomska ~kola, SSS, -radno iskustvo- 12 mjeseci Pokusni rad 3 mjeseca.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta pod-nose se u roku od JO dana nakon objave u »Kar-lovačkom ijed niku« na adresu: Fond u stambeno komunalnom gospodarstvu optlne Ozalj, Ozalj, Kurilovac 8. Rok za obavijest radnika o prijemu u radni odnos je 15 dana od Isteka roka za podno-§enje prijava. Rok stupanja na rad je 1.09.1992.go-dine.

UTP "zAGREBAČKA GORA« Heinzelova 53/a Zagreb

Oglašava slobodno radno mjesto

ŠEFA KUHINJE Uvjeti:

- VKV ili KV kuhar sa iskustvom Prijave slati na adresu: Restoran »Sljeme<•,

Mažunudćeva obala 2, Karlovac, u roku od 8 dana.

l t" O OVAtttO •oouuet 1 , o

--- lOGO ltAIIILOW A t

------------------------------------------------------------- 6. kolovoza1992--------------------------------------------------------------

-~~----------------------------------~og~l_a_s_i ________________________________________ 1_5

SJECANJA

ZAHVALA Povodom tragične smrti mog

dragog i jedinog brata

IV ANA FURAĆA kurira 129 brigade

U nemogućnosti pojedinačne zahvale ovim putem najtoplije zahvaljujem njegovim suborci-ma iz ureda zapovjedni§tva 129 brigade, njegovim kolegama iz »lmprignacija.-šinagez«, mojim kolegama iz »Merkur-a«. Po-sebno kolegama iz moje proda-vaone i svim našim prijateljima koji su mog dragog brata ispra-

tili na vječni počinak. Riječi oproštajne njegovih su-boraca ne mogu umanjiti moju bol, ali su mi potvrda da imam razloga osim boli osjećati ponos na svogjedinog brata Ivana kao čovjeka i ratnika, jer je svoj mladi život stavio u obranu n~ nam jedine i drage Hrvat-

ske. Neka mu je laka Hrvatska

zemlja! Njegova sestra Neda

TUŽNO l BOLNO SJEĆANJE

DINKA ŽUNIĆ rod. MALTAR

11.8.1980-11.8.1992 Sve ove protekle godine nisu ublažile bol za Tobom. U mis-lima smo zajedno. Hvala svima,

koji Te nisu zaboravili. Tvoja neutje§na majka

@ tisak SenJska 86 47000 Ka rlovac Tel 04 7 30·295

1$1 je fvuW4 aMe44 14 ~Hte44

Prvi broJ KarlovaCkog ljed nikli ~o je 24. vcljaCe 1944. godine u selu Adldiči. Neprekidno IZlazi od 3. srpnjll!953. godi-ne. OSNIVA~: Skupiti ... opane Klulo-vllc; SAV JET PODUZECA: Branko Be-denikovlć, Mllojko Duduković, Ilija Kor-dić, Daroslav Marinii, Berislav Ml~~ (pr~). Želj"p Pulez i Bmslav VIdmar; IZDA V AC.: Javno poduz.eće Karlovallci ljednik; DLREKTOR: Mr. Marinko Ogorec; V.D. GLAVNOG l ODGOVORNOG UREDNIKA: Bogdan Glodić; REDAKCIJSKI KOLEGU: Mir-jana Balić, Bogdan Glodić, Goran Gtto-vac, Daroslav Marinlt (lehničk i urmnik). Dinko Neskusil (fmornponcr)il~arinko Ogorrc, Mladen Postrufnlk l t.C\ika Pu-ln; EKONOMSKA PROPAGANDA: Vlado Milić; SEKRETARICA REDAK-CUE: Du!anka Radoćaj ; UREDNIŠ. TVO l ADMINISTRAC[JA: Zrinskl trg S, Karlovac, p.p. 122; TELEFONI: (047)/ 22- 127; 22-128; dircltlor: 22-855; IJl&li oglas.: 22-128; TELEFAX: 2l-128; Ziro ratu n kod SOK Klulovac 32100-603-2848; P~IArina plaćena u go1ovom kod ~le47000 Korlovac. Tiskasesrijedom,a izlazi ćelvrtkom . Rukopisi i folografije se ne vrata Ju: PRELO M l MONTAZA: Gra· fik2 Novo Mesto p.o.; TISAK: Ljudska pravica. Ljubljana.

Karlovački ljednik oslobođen ~ pili· tanja poreu na promet Rjeknjem Re· publitkog sekretarijata za prosvjetu. kul-turu i rwčku kulturu broj: 2995/ l od 4.09.1972. godine. Osnovni porn plata se po stopi Od 3% na promet proizvoda temrljem Zlll<ona o privremenim mjera· ma o porezu na promet proizvoda i uslu-ga te mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske od 31.01.1991. godine.

Javno glasilo ne smije zastupati isključi· vo stajaliilll pojedine političke stranke ill neka druga pojedinačna nililjMja.

Javno glasilo d utno je palti vali načela novlnanke etike. pluraliZIDll Ideja l svje-tonazoru, sn~ivost u r.ISpn~vama. pri· Vlltnosli druge slobode i prav• čovjeka.

(ll Odluke Skup!linc opane I<Jlrlovac o osnivMju Javnog poduzeća •Karlovački ljednik• 1 glas1la .. i(:ulovačlo tiednik~

ZAHVALA U dubokoj boli i tuzi povodom iznenadne tragične smrti našeg

sina i brata

HRVOJA LATKOVIĆA najtoplije se zahvaljujemo rod-bini, prijateljima i znancima koji su došli na posljednji ispraćaj našeg Hrvoja i položili cvijeće na njegov odar, te nam uputili

riječi utjehe. Zahvaljujemo Centru za soci-jalnu skrb općine Karlovac, predsjedniku SO Ivanu Beniću, djelatnicima HPT -a, Velebita, Zelenilu, Općinskom odboru HDZ, Karlovačkoj tiskari i Hr-

vojevim prijateljima. Tugujući: majka Dragica, otac

Josip i sestra Sanja

TJEDNIKOV MALl OGLASNIK

STA:\0\ l LOK\LI

• Prodaje se stan od 6S,S m2 na U-jepom mjestu u Dugoj Resi. Ci-jena po dogovoru. "&' 047/26-249.

• lznajmljujem poslovni prostor na atraktivnoj lokaciji. "&' 047/36-944.

• Prodajem kuću. Donje Mrzlo Polje. "&' 047/82-254.

• Mijenjam jednosoban stan 40 m2, centralno, telefon za veći. ~ 047/37-381 ili 37-179.

• Prodajem dvosoban i trosoban stan, te stanarsko pravo dvo-sobnog stana. ~ 047/39-221.

• Stan 100 m2 mijenjam za tmso-ban ili dva manja. Upitati: 'm' 047/39-622 Krznar Stjepan.

• Povoljno prodajem jednosoban stan 34 m2 centralno, telefon. 'm' 047 /28-44S navečer.

• Prodajem trosoban superkom-foran stan i garažu u centralnim garažama. "&' 047/36-819.

• Prodajem dvosoban stan S8 m2 u Novom centru."« 047/31-SSI.

• Prodajem kuću u centru Duga Rese sa zemljištem. -& 047/82-730 ili 82-0S9 od 9-12 i od 16-19 h.

1\IOTOR\A \OZII..\

• Prodajem Peglicu 81. god., re-gistrirana do S mj. 93. god. u od-ličnom stanju.~ 047/S1-S30.

• Hitno prodajem Renault 4 1987. god. u odličnom stanju. ~ 047/37-143.

• Prodajem Peglicu 79 god.Stoja-din 79 god., citroen 78 god., banzek za drva, biljar petica i električnu dizalicu. -& 047/21-196.

• Prodaje m Škodu 13S L 3 mj. 91. god. Nazvati popodne na ~ 047/39-098.

razno

• Traži sc rrizerska pomoćnica sa isl(ustvom. "« 0471713-098.

• Kompjutersku vodenje knjigo-vodstva, izrada programa, trgo-vačka knjiga, financij~;ko knji-govodstvo.~ 047/37-720.

• Prodajem termo peći od 1,S kw. ~ 047/30-872.

• Prodajem lokaciju za gradnju kuće SO m2 u starom dijelu Kar-lovca. Telefon, struja, voda. '« 047/21-466.

• Povoljno prodajcm dva dječja bicikla i Pony. ~ 047/33-918.

• Vodenje knjigovodstva i ostalih financijskih usluga , s punim po-vjerenjem prepustite iskusnom dipl. ekonomisti. Informacije na ~ 047/32-041, od 17-21 h.

• Prodajem regal , dvosjed, tepih, stol i stolice te štednjak. ~ 047/30-136.

• Prodaje m novu peć sa tri ražnja. ~ 047 /82-33S

• Mijenjam garažu L. Mu~ickog iz samoposluge za istu blizu nebo-dera, Nazorova 7. -& 047 /22-042.

• Prodajem gradilište na Maloj Jelsi i na moru(otok Vir). ~ 047/26-463.

• Prodajem spavaču sobu i kuhi-nju. Tkalčeva ll,~ 047/27-8SO.

• Prodajem pisaću mašinu, šivaću el. mašinu i mikrovalnu peć. -& 047/36-307.

• Prodajem dvije bačve za vino -SO l i l OO l, te cijevi za kanalizaci-ju promjera 20 - 40 komada. -& 047 /39-872.

• Maturant (MIOC) daje poduke iz matematike i fizike. "« 047/23-328

• Prodajem dvije koze l jare. ~ 047/41-011.

• Izgubljen muški sat »SEIKO«. Nalazniku 100 DEM. -& 047170-S72.

~~'~'~~"~~~~w

»BIS« Privatno poduzeće za ugosti-teljstvo i trgovinu traži:

l. konobaricu - 2 mlade osobe 2. knjigovodu za samo-stalno vodenje knjigovod-stva 3. više bračnih parova za honorarno prodaju uvoz-nog posuda Pod l. i 2. plaća min. 30.000.-HRD, pod 3. mogućnost zarade preko 1.000 DEM

Sve infonnacije na Z' 047/36-944 ili pismeno na adresu: >>BIS<< Karlovac, Matoševa 14 a.

Temeljem članka ll. Odluke o davanju u zakup javnih površina i neizgrađenog građevinskog zem-ljišta za postavljanje kioska (SNOK br. 9/91 i 2192) Komisija Izvršnog vijeća SO Karlovac za davanje u zakup javnih površina i neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska i pokretnih na-prava na S. sjednici održanoj 30.7.1992. godine, raspisuje:

NATJEČAJ ZA DODJELU LOKACIJA ZA POSTA VLJANJE KIOSKA NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA

38 J)refnik, pored postojećeg k.ioska lli prodaju štampe l Prodaja voća i po11Ć2,jednostavne ug. usluge 20m1 18.000 39 Zelje7ničk2 stanic2, pored izlaza iz pothodnika l ugos1ileljstvo 20m1 18.000 40 ULdr. A. Slartevit2, na platou desno od ulmu pol·

hodnik iz Masarykove ul. l slastičm!a, prodaja pekmkih proizl·oda 25m1 15.000 42 Yrazova nase.lje uz stam.o~ekat br. 35 l prodaja štampe 20m1 11000 43 Naselje Gaza !Ill uglu ul G. Gaza l fulčtve ulice l prodaja voća i ponća, pružanje jednost. ug. usluga 20m1 18.000 43 Naselje Gaza !Ill uglu ul. G. Gaza l fulčtve ulict l prodaja štampe, papirna ili drogenja 10m1 6.000 45 Uz stamb. objek le u ul Lj. šestit2 l Prodaja štampe, papirnic! ili drogerija 25 m1 7500 45 Pružanje jednos12v.ug.usluga ili trgovina l 25ml 2!.500 46 U Ul. M. Driit2, pored kbr. 9 l papimica, drogerija 20m1 6.1MXJ 47 Izmedu autobU.Illog kolodvor.~ i ul Kr.!Jja Tooililava l drogerija ili papimica 25 m1 15.000 48 Naselje Grabrik pored djeijeg vrtit2 l prodaja pekmkih proizvoda, pružanje jednostavnih ug.

usluga 25 m1 21500 Sl U Tu.!kanol•oj ul 6 m od sWnb. objekta br. ll l pružanje jednoslavnih ug. usluga 25 m1 21500 53 Uz ul IW!o~11c pored •Autobrvatske" l jednostavne ugos1iteljske usluge 25m1 22.500 S3 Uz ui.IW!ovac pored •Autohrvatske- l prodaja štampe 12m1 3.600 53 Uz ul IW!ovac pored •Autohrvatske« l prodaja voća i po1ili, drogerija ili prodaja suvenira i sl. 25m1 15.000 55 u Naselju Švara uz objekte (GP Međimurje) na 8a§On.

skoj cesti SS u Naselju Š vara uz objekte (GP Međimurje) aa 8a§On.

l prodaja štampe 12 ml 1.800

skoj cesti 56 Uz Rijetku ces111 u naselju ŠV21t2, sjeverno od prilm

l trgovina ili jednoslame ug. usluge 25ml lllSO

ug. objektu •Mrrinica• l prodaja voća i po1TĆ2 ili pružanje jed.ug. usluga 25m1 11.150 59 U naselju HmeliC na parceli pored mrtvačnict na udalj.

28 m od objekta l prodaja štampe ili drogenja J2ml 3.600 59 U naselju Hrnetić na pamti pored mm11čnict aa udalj.

3.600 28 m od objekta l prodaja svijeća i cvijeća ll ml

TIP KIOSKA: - Lok. 38,47 IMGRAD - Plave boje - Lok. 43,S3 i SS, S9 TffiO, RIJEKA ILI TOP KERESTlNEC - Lok. 39, 40, 42, 4S, 46, 48, Sl , S6- tipski iU prema idejnom projektu proizvođača ili što je obvezno

navesti u ponudi, odnosno dostaviti u ponudi.

UVJETI NATJECANJA l. Natjecati se mogu pravne i fiZičke osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete za obavljanje

odredene djelatnosti. 2. Lokacije se dodjeljuju na vrijeme najduže S godina s mogućnosti produženja korutenja lokacije. 3. Natječajna cijena lokacije uplaćuje se prije sklapanja ugovora o zakupu, 4. Zakupnina se plaća mjesečno u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za određivanje zakupnina za

zauzimanje javnih površina i neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, pokretnih naprava i reklama (SNOK br. l /92).

S. Rok za podnošenje pismenih ponuda je osam dana od dana objave natječaja. Ponude se upućuju Komisiji Izvršnog vijeća SO Karlovac za davanje u zakup javnih površina i neiz-

građenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska i pokretnih naprava u zatvorenoj omotnici, s oznakom »ZA NATJECAJ«, a predaju se u pisarnici Sekretarijata graditeljstva, stambenih i komunal-nih poslova i ~i te okoliša Karlovac, Križanićeva ll /l, soba br. 14, ili preporučenom pošiljkom na istu adresu.

6. Komisija bira najpovoljnijeg ponuđača na osnovu: a) interesa općine Karlovac za novim poslovnim sadržajima, b) ponuđene cijene za lokaciju (navesti cijenu u ponudi), e) činjenice da je ponudač nezaposlen (priložiti potvrdu od Zavoda za zapošljavanje), d) djelatnosti koju će obavljati (navesti djelatnost). Komisija može dodijeliti lokaciju i neposrednom pogodbom radi rješavanja problema zapošljavanja•

osoba pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske i članova uže porodice poginulih pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske te osoba koje imaju status izbjeglica odnosno prognanika iz Opći­ne Karlovac.

7. Korisnik lokacije dužan je o svom trošku urediti lokaciju na postavljanje kioska, nabaviti i postavi-tl kiosk, te snositi troškove priključka na komunalije individualne i zajedničke potrošnje.

8. Svi sudionici bit će pismeno obviješteni o rezultatima izbora u roku od 30 dana. 9. Uvid u položaj mikrolokacije može se izvršiti u Zavodu za prostorno planiranje, katastar i geodet-

ske poslove općine Karlovac, Križanićeva 11/1, soba broj 10. 1 O. Ostale informacije u svezi natječaja mogu se dobiti kod referenta na telefon: 047/21-011/36.

l\~~~~rT~ PODUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI IN2:1NJERING

OZA LJ

SALON NAMJEŠTAJA l TEHNIČKE ROBE

Obratite nam se na telefon: 047/76-085

KARLOVAC Domobranska 5 tel. · 047/ 29·289

DEŽURNI TELEFON OD 19·07 sati 047/ 42·427

U centru Karlovca, na jednom mjestu sve za dostojan-stveni pogreb vaših najbližih.

- rješavanje cjelokupne pogrebne dokumentacije, - izrada osmrtnica na licu mjesta, - prijevoz pokojnika u tuzemstvu i inozemstvu, (za korisnike kompletne usluge prijevoz do SO km

besplatan), - izbor ljesova i opreme za pokojnike, - bogati asortiman crnine za najbližu obitelj , - svijeće i cvijeće, - pružanje kompletnih klesarskih usluga, - mogu~nost plaćanja u više rata. y

SUOSJECAMO I POMAŽEM O U VAŠOJ ZALOSTI!

6. kolovoza 1998

@]cOOJOO@~ ~ ~

41 000 Z A G R E B BOŠKOV IĆEVA 5

Tempo gradi ~ W®~ u Karlovcu

e stanove Vrazova ds 12 Banija 29 e lokal Banija 29

e garaže Vrazova ds 12

-------useljenje Vrazova ds 12 Banija 29

40·99 m2 27·86 m2

112 m2

X 1992. IX 1992.

Ugovaramo fiksne cijene mogućnost plaćanja u ratama

za skraćeni rok plaćanja poseb~i popusti

informacije: u Zagrebu: u Karlovcu:

041 /434-314 i 431-163/112 047/ 23-222 i 23-570

-v

IZ RICETA, VADITE SE SAMI!

Ma znate šta? Ovo izborno mučaqje došlo mije u pravi trenutak. VI.Še oe smije! psovati, vikati, kidati plakate, jedno-stavno se odmaram od tlh napornih predizbornih aktivnosti. Do sada sam trbo od jednog do drugog zbora, l"llZZIlWjajući i slu§ajući tko mi šta nudi i kako donijeti sudbinsku odluku i pokloniti svoj glas onome tko će me izvući iz ovih duhovnib, političkih i gospodarskih problema i nastranosti. Kako ja ži-vim od na.sušne plaće glasat ćo za Dubravka Heinricha, jer kako OD veU ako nećemo glasati za njega ode mi plaća na lO DEM mjesemo. Zato dragi Karlovbni glaslijmo za našeg profesora matematike i fiZike, jer OD je sigurno prondao »perpetom mobBecc uspjemog preživljavaqja. Nažalost dok ćete Btati ovu moju predizbornu kampanju ili prijedlog izbo-ri su zavrieni. Propustili ste velike stvari gospodo biraB. -AKO DOKTORI IZGUBE?

Kao što sam vam rekao gospon dr Ivo Rogoz probio je led usred ljeta svojom fotografijom ali nije mi poznat taj njegov zamjenik Amirudin Talak.ić. Da lije on rođen na Dubovcu, Kamenskom ili Hrnetiću, vrag bi ga znao, ali glavno daje doktor. Ako ovi gosponi doktori propadnu

-

-iiillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllffi -na izborima predlažem da izvjesno vrijeme zaobilazi te njihove ordina-cije. Jer prvo će vas pitati za koga ste glasali a onda će vas usrećiti s dijagnozom od koje se nećete izliječiti dok vas ne pokopaju na Dubov-cu ili Jamadolu. Jelka Rusan i Predrag Pavličić su sasvim dobar tan-dem na plakatu ali nigdje nisam vidio da d rie lopatu ili motiku u ruka-ma. Ti bogca kakvi su to predstavnici i sljedbenici radićevske seljačke stranke. Da glasa! bi za Lujota ali šta mogu kada meje onaj Heinrich toliko isprestrašio i već sam unaprijed njega zaokružio. Ništa zaokružit ću ja njega u repasažu. Očekivao sam da ću vidjeti negdje sliku i gospo-na M ujića ali onda se sjetih da je njegova stranka rekla da su oni sve novce potrošili za nabavku oružja u cilju obrane Hrvatske a što im je preostalo poslali su ranjenicima. Ali nije mi jasno da me iza svakog ćoška i sa svakog drveta promatra Paraga i Đapić. Vjerojatno ta po-sljednja dvojrca ne pripadaju •stoj stranki. Kako sam već spomenuo Pa-ragu moram spominJali i ostale kandidatske velikane. Evo, što nije onaj Cesar pravi. Cak ga i Europa podrL.ava. Šalje biračima cigle i crijep u Pakrac. Cesar je došao u Pakrac ali crijepa i cigla niti od korova. Kako je on odlučio da Hrvatska više nikada ne smije biti crvena (od komuni-sta), naređujem svim crvenim makovima, crvenim karanlilima i »rde-čim« ciklamama da promjene boju do njegove izborne pobjede, jer će biti sasječeni do zemlje. Morat ćemo mijenjati i Ustav jer tamo piše da je hrvatski grb sastavljen od bijelih i crvenih kockica. Da li će umjesto crveni.h bitt s• vc, zelene ili ljubičaste nije bitno~ Samo da nisu crvene i točka . Bogu 'fala da sc Cesar nije kandidirao u Spanjolskoj gdje trenut-no vlada olimpijska groznica (ne španjolska). Nije mi jasno da li bi na zelenu ili plavu krpu reagirali bikovi u areni. I zato gospon Cesar .. OLEEE« na crvenu boju.

GRAD SPAVA Inače lutam ovim našim divnim gradom uspavanim na ovoj očajnoj

ljetnoj vrućini . Ćak i zvona na Sv. trojici u subotu u tijeku predizborne šutnje jedva u se pomak la od vrućine. Jelačić plac je pust. Niti jednog čovjeka. Ubitačna vrućina rastjerala sve žive u sjenu i hlad. Jedino su ostali čuvati stražu na placu naši gradski pijanci, naravno u sjeni do Foginove kuće. To vam je ona gdje se nalazi apoteka. Njih ne bi od tamo pomakla niti raketa zemlja - zemlja ili zrak- zemlja.

Dolazim do Radićeve. Ćak ispod suncobrana Jeličinog bistroa nema žive duše. Jedino kod Džafera, iako je izborna šutnja, gospon Slavica nešto maše rukom i raspravlja s prijateljima. VJerojatno pričaju o Barceloni a ne o izborima. Jer o izborima se mora mučat.

HRABRI ČUVARI REDA Neka djeca se voze zamislite biciklima po Radićevoj a ta-

mo je zabranjeno voziti. Neki policajac izleti iz hladovine haustora i poput čvrste stijene prepriječi se. Jadna dječica se popišali od straha. On im opsuje mater i oca, ispusti gume na biciklu i kaže im: »Đonjaj se«! Jednom prilijepi i ćušku. Dje-ca odu pješke pokunjeno dalje. Od kuda je ovaj, upitam pro-. ·· laznika. Ah to su vam naši Slunjani policajci, uzdahne čovjek i nestane, ispari. Odoh dalje kad neki gardisti, pa neki karlo-vački fakini voze se poput hektora automobiluna usred Ra-dićeve. Gume cvile da bi i mrtvaca probudile, a policajaca nigdje. U zemlju propali. Živjeli hrabri čuvari i reda i mira.

HPT, DRUGA OFENZIVA! U ove lude vruće dane najveće probleme ima Prva pomoć.

HPT je krenuo u drugu ofenzivu protiv karlovačkih građa­na. Svi koji su tražili pomoć od liječnika uzrok su bili telefon-ski računi. Ljude hvata zimica, groznica, otežano disanje i tegobe visokog i niskog tJaka. Ne treba nama fronta. Do-voljno je poslati HPT na građane, a možda u ova vremena svašta sumnjičavcima može pasti na pamet tamo djeluju neki pročetnički elementi koji na taj način provode specijalni rat protiv Hrvatske, Karlovca i karlovačkih građana!!!

Kako Đapić tvrdi da će njegova stranka odnijeti 70 posto birača a njihov kandidat postati predsjednik jer HSP - ovci dragovoljci su na svakom ćošku, najveće poteškoće imat će budući predsjednik. On se više ne smije zvati Dobroslav nego Dragoslav (dobrovoljci- drago-voljci). A to mi je totalirističko srpsko - četnička nazivlje. Zato neću glasati za Dragoslava nego za Dobroslava ali samo u slučaju ako se dragovoljci pretvore u dobrovoljce.

SVAĐAMO SE KAO CIGANI! Konačno je gospođa Savka, prva ruža Hrvatske u ova izborna vre-

mena dobila konkurenciju. Istrani su proglasili Istru ružom Hrvatske. Sad stvarno ne znam za koga ću glasati. Da li ću glasati za moju bivšu profesoricu ili za Istru. Inače za HNS navijaju i dijaspora iz Australije, Chicaga i tko zna još tko. Ako se tako nastavi dijaspora se konačno opredijelila od Argentine do Kanade kome treba dati glas. Moj stric Nick Muić iz Los Angelesa pred neki dao me pitao sa v prestrašen da Li je počeo građanski rat u Hrvatskoj,jer gledajući onu součavajuću tele-vizijsku emisiju stranačkih kandidata uhvatio se za glavu od straha. Kaže da nije dobro kad nam Cigan poručuje da se mi Hrvati svađamo kao Cigani. Ako je to tako onda neću niti za jednog idiota glasati.

SVI NA MORE! Nekako sam se po onoj vrućini doklatario i do autobusnog kolodvo-

ra. A onom cestom prema plavom Jadranu horde automobila jure kao suman u te. Sada mije sve jasno koliko Zagrebčana, Varaždinaca, Osje-čana, Našičana, Siščana i drugih imaju prebivalište u Primorju, Istri i Dalmaciji. Svi jure do svojih glasačkih mjesta. Konačno će svi oni dal-matinski, riječki, i istarski savezi ili stranke doći na svoje. Moja progno-za je da će unutr~njost glasati sa šezdeset posto.

BOSANCI NA KORANI Mislim da najveći biznis u Karlovcu trenulno ima gospon Jurčević,

šef Športske dvorane. Nikada toliko gledatelja, spavatelja nije imao u svojoj dvorani. čak je otvoreno i koransko kupalište. Bosanci su Kora-nu okupirali odnosno zamijenili za Sanu i Un u. Svi se brčkaju u zelenoj Korani. I mlado i staro a boga mi i kršni stasiti Bosanci kao od stijene odvaljeni. Ćuvajujužne prilaze Karlovcu. Zato mogu Karlovčani mir-no spavati i kupati se u Mrežnici, Dobri, i Kupi. lako ih je otišlo vet 7 do 8 tisuća put slobodne Europe njih u slobodnom kraljevskom gradu sve više. Čak se i gospon Benić ljuti preko televizije. A i Bosanci odnos-no Bosanke se lj u tc na nas kao i gospona Benića, jer ako su oni izbjegli-ce oni neće živjeti pod šatorima ili u športskih dvoranama nego u hote-lima s posluga ma, gardedamama, kinderfrajlama ili bebisitericama,jer oni su iz Bosne.

OZBaJNI LIJEVI ,. l nače lijeve stranke stvarno misle ozbiljno. Izvinite ali gospon Račan

i Tomac podsjećaju mc u onom telespotu kao da su dotrčali iz Mupet show - a. Onaj s kozjom bradicom i piskutavim glasom mislim na prof. dr. Branka Horvata tvrdi da već ima svoju firmu, misli na svoju stranku - SDU. Dakle onje već i stranku privatiziraoa to znači i svoje sljedbenike. S obzirom što je sve ispričao u posljednjih par tjedana jed-nostavno se pitam kako je došao do profešurc i doktorata ovaj briljant-ni hrvatski ekonomista. Kad se sjetim tko je došao u bivšem režimu sve do tih naslova nije niti čudo kako nam ide.

Ipak oko pretvorbe polomi! i su svi kosti i riječi. Jedni dijele dionice, drugi ib hoće naplatiti kroz pet godina radnicima a treći bi odmah sve

Piše: Rudolf Starić

naplatili. Nitko ne pita puk. A puk je bio i ostao lukav. Dok se političari svađaju puk ih čeka iza ugla. Svi kupuju dionice jer znaju točno koliko vrijedi njihovo poduzeće. A kad to završi unovčit će dionice, pokupiti novce, a ako neće raditi u poduzeću otvorit će privatnu firmu. Ma ve-lim vam ja. N~ narod je pametniji od svih tih asocijacija političara, profesora i doktora.

REKLA MI JE TANJA T. Koliko vidim a to mije šapnula i Tanja Torbarina oni unproforovci

su žene a ne m~karci. Svi kupuju ženske gaćice, grudnjake i big~] enske uloške na tucete i kile i-odlaze u Krajinu. Dobro, kupuju sol i brašno pa i šećer i kavu. Ta mora se nešto i jesti. l onda, kako žene mogu rješavati probleme Krajina. Rekao sam ja vama odavno da se na ovim prosto-rima odvijaju ženska a ne muška posla. To potvrđuje i gospođa Simun-čić koja tvrdi da bez nje Karlovac ne bi procvjetao da nije bilo nje. Svi ostali u ovom pišljivom Karlovcu ne vrijede niti boba. Zato glasa j mo za Anicu Šimunčić. Karlovac će postati treća ruža Hrvatske.

Subotnje podne - poslijepodne završih u Vrbanićevom perivoju uz Koranu. Hladio sam suha usta pivom uz tenisko igralište. Gledam Mik-šu kako šprica igrališta kao nekad Joža i Cilika Hok atletsku stazu na Rakovcu. Đukić nesuđeni teoismaher sudbinski vezan uz košarku s klapom udara karte. Malo razgovaram s gardistom Ljubom Milićem koji će sigurno, ako ne na fronti, ostaviti svoje kosti na crvenim tereni-ma uz Koranu. Doznajem: Šmit poslije ranjavanja se sada nalazi u Njemačkoj, trenutno. I ćana ćanković stariji nikako da se odlijepi od stolice i da ode kući. Pa lijepo je u hladu. Miris Bosanaca dolu ta izne--moglim lahorom do nas i zapljusne o perivojske krošnje. Vrijeme pro-lazi, pogubno polako. Konačno se i zrak umorio pa se ne miče. Pritisnu-la ga pokupska vrućina. Teško je i ruku pružiti do spasonosne čaše Lujotove pive.

18 Karlovac, Domobranska 6

TELEFONI: • dinarski šalter 25-027 e devizni šalter 20-273 e kreditni odjel 20-685

-TEČAJNA LISTA PRIVREDNE BANKE ZAGREB BR 66 od 3. a. 1992.

Tečajevi u hrvatskim dinarima