Postmoderno napuštanje hilemorfizma u konceptualističkoj

PrethodnopriopćenjeUDK:111.852(045)Danto,A.doi:10.21464/fi41306Primljeno 14. 1. 2021.

GoranSunajkoSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

PostmodernonapuštanjehilemorfizmaukonceptualističkojesteticiArthuraColemanaDantoa

SažetakRad razmatra filozofijski odnos forme (ideje) i oblika (figure) preko smisla konceptualističke umjetnosti koju u svojoj estetičkoj teoriji naglašava Arthur Coleman Danto. Iako je već moderna umjetnost na početku 20. stoljeća nagovijestila raskid forme i oblika, u punom je smislu raskid zaživio u postmoderni. Pokazat će se da su konceptualni umjetnici shvatili kako je moguće zadržati oblik neke stvari, a da joj se izmijeni sama forma, odnosno ideja koja je izmješta iz prethodno određene funkcije. Za konceptualnu, postmodernu umjetnost tako će biti odlučno zadržavanje oblika uz promjenu forme po kojoj takvo umjetničko djelo i nastaje, mijenjajući karakter stvari koja dotad nije bila umjetničko djelo. Time se stvara je-dinstven estetički predmet koji, prema Hartmannovoj estetičkoj teoriji, ne počiva na samom umjetničkom djelu, nego na njegovoj percepciji. Danto je takav put oprimjerio Duchampo-vom Fontanom i Warholovom kutijom Brillo koje svjedoče promjeni forme, uz zadržavanje oblika, čime se postmoderna estetika u bitnome uspostavlja kao konceptualnost.

Ključneriječiestetika,estetičkadistanca,estetičkipredmet,konceptualnaumjetnost,forma,oblik,AndyWarhol,ArthurColemanDanto

Uvod

PolazimoliodAristotelovapostulataoneodvojivostiforme(idejenekestva-ri) injezinaoblika(njezinetvarneizvedenosti)pokojemjeprepoznajemo,oblikneke stvari (tako iumjetničkogdjela)neodvojiva jeodvlastite ideje(forme).Timesuukonačniciformaioblikjednojerjesvakioblikujednoivlastitaidejatogoblika.Umjetničkodjeloproizlaziizdušeumjetnikovepajeonoproizvod takvogduha,anepukooponašanjeprirodnihoblika.Pos-tmodernaćeseumjetnostusmjeritinamogućnost razdvajanjaoveklasičnearistotelovepostavkekojajedugovremenavezalarazumijevanjeumjetnostiuzhilemorfističkiuvjet.Štoje,međutim,onobitnorazlikovnopostmoderneestetike u odnosu namodernu, a onda i sve ranije estetičke teorije, ostajeipaknedovoljno izrečeno.Osobito se tagranicanemožepovućiuodnosunamodernupaseisamapostmodernanerijetkoshvaćakaonjezinnastavak,nedostatna proteza ostarjelomugigantu.Običavalo se za tu razliku uzima-tiLyotardovoPostmoderno stanje i u njem postuliran kraj metanaracije, no zaronvećnijepripremljenranije?Sjednestrane,uavangardnojumjetnostifin de sièclea,asdruge,uestetičkimraspravamapoputAdornoveEstetičke teorije ili Disonance ukojimajejasnodajemetanaracija,kojabiodisalaisti-nitošćuigrandioznošćucjeline,prekopalubebaremnapolavećprebačena,apostmodernistisuse,vežućijojrukeužetom,anogeutezima,pobrinulidanapovršinuumjetničkogsvijetavišenikadaneizroni.

https://doi.org/10.21464/fi41306

mailto:[email protected]

566FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA163 God. 41 (2021) Sv. 3 (565–578)

G. Sunajko, Postmoderno napuštanje hilemorfizmaukonceptualističkoj...

Glavniprotagonistnašeg istraživanja,ArthurColemanDanto, razlikupost-moderneimoderneestetikeizveojeprekoodređenjasuvremeneumjetnosti.Razlikaizmeđumoderneisuvremeneumjetnosti,pišeon,nijepostalajasnado1970-ihi1980-ihgodinajerćepojamsuvremeneumjetnostdugofundiratikao»modernaumjetnostproizvedenaodnašihsuvremenika«.1 No, u jednoj je točkitajstavmoraobitiprevladanterminom»postmoderno«,aonjepokazaorelativnunedostatnostpojmasuvremenogakaoprenošenjastila.ZaDantoa,postmodernuodmoderneiosobitosuvremeneumjetnostiodređujeodsustvojedinstvenastila.Postmoderna,kojanosineodređenoststila,usmjerenajepo-sthistorizmu,odnosnoodbacivanjuutegakojejenosilamoderna,abilisuve-zaniuzpokušajdaseizrazineštovelikoštostojinasuprotpovijesnojtradici-ji.2Postmodernaumjetnostnemavišenamjeruiznošenjanečegavelikogajerjesmisaouminimalizmu,umalimpomacimakojiodpostojećeg»materijala«nastojesazdatinovismisao,atoćemouvidjetiuDantoovojanaliziWarholoveBrillo kutije.KljučpostmoderneumjetnostizaDantoajesuvizualneumjetno-stiukojimaseraskidsmodernomočitujeunedostatkustilskogjedinstvapazatoonpostmodernuumjetnostzapravoodređujekao»posthistorijskuumjet-nost«.3

Smatramo, stoga, kako je za naglašavanje postmodernog obrata pogodnaupravoDantoovaestetičkamisaojeronnaglašavakakosepromjenadogodilaumišljenjukonceptualnosti,svojevrsnoj»esteticiprenamjene«,kakojeovdjeuvjetnonazivamo,jerstvar(kojajošnijepostalaumjetničkipredmet)ukon-ceptualnostiostajeposebinepromijenjena,noonoštojemijenjanijenjezinastvarolikost,negoideja(koncept)kojajojdajedrugismisao.Razlogjetozbogkojegaće jeRotilinazvati»estetikomznačenja«.4Postmodernaćeestetikatako,ponašemsudu,ubitnomeodreditikonceptualnostkaooblikumjetničkeperformativnostijerona,sukladnoHusserlovufenomenologijskomupostav-ljanjufilozofije,atakoiestetike20.stoljeća,ostavljada»stvarisamegovore«onako»kakosunamdaneisamougranicamaukojimasunamtakodane«,a ono što im mijenja smisao nije toliko njihova stvarska promjena, koliko svijestkojadonosinovoznačenjeistomu,uvlastitimokvirimaostajućemu,danomu predmetu.5BitćetozasigurnoDantoovousmjerenjekonceptualnimprimjerima readymadepredmetaprekokojihćemoovdjenastojatiopravdatinašutezukojaglasi:onobitnopostmoderneestetikenalaziseupojmukon-ceptualnostikojaseočitujeutomedamijenjaformu,adaoblikostajeisti.

1.Bitumjetničkogdjelau Heideggerovojfilozofijiumjetnosti

KrenimosHeideggerovimuvidomuproblemistinitostiumjetničkogdjela.Dok su semnoge rasprave vodile oko istinitosti umjetničkog djela, odno-snookonjegovaodnosapremastvarnosti,Heideggerustvrđujekakoje»bitumjetnosti sebe-stavljanje istine bića u djelo«.6 Zbog čega je ovaj naokojednostavaniskaztolikoznakovitiuodređenomsmisluepohalan?Dugosesmatralodasnagaumjetnostipočivanadodatku,naonomproširenjusvijetakojejeobogaćenozaumjetnikovumaštu,paumjetnost,čakimimetičkateodražavalačka,neprenosistvarnostusliku,većjeoplemenjujeiuljepšava.TakojeAristotelsmatraokakoumjetnostnijepukooponašanje,negoiznoše-njeonogauniverzalnogkojimseističeonobitno,7aHegelkakojeumjetnostproizvodduhakojioplemenjujeprirodujerjeiobičnaljudskadosjetkaboljaodnajljepšegproizvodaprirode.8Suglasan sobojicom,OrtegayGasset je



naglasiotouvećanje,odnosnotodapjesnik,koji»počinjeondjegdjepresta-ječovjek«,9svojommaštomuvećavastvarnost,zbogčegaseautor(auctor) možeznačenjskiizvestiizrimskograzdobljakadasetitulaauctor dodjeljivala vojskovođirimskihlegijakojijeuvećavao,odnosnoproširivaoteritorijRima.Uodnosunanavedene,sasvimuvriježeneitočneodredbeumjetnosti,Hei-deggerimadrukčijuzamisaokojauizvjesnomsmislupričuvraćanapočetak.Zanj,bitumjetnostinijeunavedenomproširenjuiuvećanjustvarnosti,negojeriječodvjemarazličitimstvarnostimaistihpredmeta.10 Umjetnost nije uve-ćanjeiliproširenjestvarnosti,negovlastitastvarnostneovisnaostvarolikostistvarskogsvijeta jeronaneprikazuje istinu ilineistinustvarnogpredmeta,većupredmetunosiistinusamimčinompro-izvođenja.PrimjerkojiHeideg-gernavodizornopokazujetajstav.ProizvedeniparseljačkihcipelaidentičanjeonimanavanGoghovojslici,noonoštorazdvajajedneoddrugihcipelanijetodasujedneproizvedene,adrugenaslikanetedanaslikaneodražavajuproizvedene,većtodasuislikarevecipeleproizvedene,samonadrugina-čin.Izmeđudvajuparicipelastojislikakojomumjetnikstvaraistinucipela

1 ArthurColemanDanto,After the End of Art. Contemporary Art and the Pale of History, PrincetonUniversityPress,NewJersey1997.,str. 11.

2 Danto njeguje stav kako jedan stil ili izrazne isključuje drugi, odnosno može se bitiapstraktni ekspresionist u jednom slučaju tepop-umjetnik u drugome, a da se pritom ni od čega ne odustaje. Otprilike kako je smatraoiMarx,napominjeDanto,kakoujutromoguloviti, popodne loviti ribu, uvečer sprematistoku,akritiziratinakonvečerebezdaposta-nemlovac,ribar,stočarikritičar.Usp.ArthurColemanDanto,Encounters and Reflections. Art in the Historical Present, University ofCalifornia Press, Berkeley – Los Angeles1997., str. 288.

3 Ibid.,str.12.

4 Usp. Manrica Rotili, »Danto After Warhol.TowardanAestheticofMeaning«,Leitmotiv (2010),str.123–134,ovdjestr.124.Dostupnona:https://www.ledonline.it/leitmotiv/Allega-ti/Leitmotiv-2010-0-Rotili.pdf (pristupljeno 7. 4. 2021.)

5 Podsjetimo na Husserlov epohalni »principsvihprincipa«kojijefundiraofenomenologi-ju20.stoljeća,odnosno»dasesveštonamseoriginarnonudiu‘intuiciji’(takorećiusvojojtjelesnoj zbiljnosti) treba naprosto prihvatititakokakonamsedaje,alitakođersamougra-nicama,ukojimanamsetakodaje«.–Edmu-ndHusserl,Ideje za čistu fenomenologiju i fe-nomenologijsku filozofiju,prev.ŽeljkoPavić,NakladaBreza,Zagreb2007.,str.52.

6 Martin Heidegger, Izvor umjetničkog djela. Izvorni tekst s hrvatskim prijevodom, prev. DamirBarbarić,AGM,Zagreb2010.,str.49.

7 ZaAristotelatakobitslikarstvanijeodslikatirealitet,negounjemuistaknutionobitnoštogačinitakvim,paćeslikarnaslikatipredmetljepšim no što je u realitetu, a taj otklon nije iskrivljavanje istine, već samo dodavanje iliapstrahiranjeonogauniverzalnog(uzora,biti)u pojedinačnome, odnosno »ako slučajnoprije toga nismo vidjeli naslikani predmet u stvarnosti, uživanje nam ne stvara oponaša-nje,negosamovještinaizradbe,bojailinekidrugitakavuzrok«.–Aristotel,O pjesničkom umijeću,prev.ZdeslavDukat,Školskaknjiga,Zagreb2005.,1448b1:20.

8 Usp.GeorgWilhelmFriedrichHegel,Preda-vanja iz estetike I.,prev.NadeždaČačinovič,Demetra,Zagreb2011.,str.2.

9 JoséOrtegayGasset,Dehumanizacija umjet-nosti i drugi eseji, prev.MarkoGrčić–Du-njaFrankol –TanjaTarbuk,Litteris,Zagreb1997., str. 49.

10 OslicikaofenomenuuHeideggerausp.Go-ran Sunajko, »Slika kao fenomen uHusser-lovojiHeideggerovojfenomenologiji«,Nove teorije1(2019)1,str.122–141,dostupnona:http://www.uaos.unios.hr/wp-content/uplo-ads/2020/06/New_Theories_1_2019.pdf (pri-stupljeno 17. 4. 2021.).

https://www.ledonline.it/leitmotiv/Allegati/Leitmotiv-2010-0-Rotili.pdf

https://www.ledonline.it/leitmotiv/Allegati/Leitmotiv-2010-0-Rotili.pdf

http://www.uaos.unios.hr/wp-content/uploads/2020/06/New_Theories_1_2019.pdf

http://www.uaos.unios.hr/wp-content/uploads/2020/06/New_Theories_1_2019.pdf



istodobnojednakuineovisnuoproizvedenimcipelama.Na taj jenačinbitumjetnostidoistasebe-stavljanjeistinebićauumjetničkodjelo.Heideggerćeustvrditikakojenačinpitanjaodjeluuzdržanjernismopitalizadjelo,negonapolazastvar,anapolazaoruđe,štojebilonaslijeđenopitanjeestetike.No,mirazvijamodrukčijepitanjeoumjetnostijer»onoočemuseradijestprvootvaranjepogledanatodanamseonodjelovnodjela,oruđevnooruđa, stvarovito stvaripribližava tekkadmislimobitakbića«.11 Odnosno, sambitakbića(umjetničkogdjela)ostajeidejailiformapokojojjetodjelonastalo, a stvarolikost samog djela postaje materijalni uvjet na kojem se djelo ostvaruje.Iakostvarovitostdjelapostajepredležećadjelu,stvarovitostnikadnijedjelosamo,negosamooruđekojimseostvarujedjeloinjegovaistina.Heideggerpresudnonaglašavakakostvarovitodjelanesmijebitizanijekano,alimorabitimišljenoizonogadjelovnog,stoga»putpremaodređenjustva-rovitezbiljnostidjelanevodiprekostvaridodjela,negoprekodjeladostva-ri«.12Drugimriječima,stvarovitoumjetničkogdjelaostajepredležećeitimesepretpostavlja,noonogdjeseodigravaumjetnostsastvarovitimimavezesamokaosoruđemnakojemonostoji,štonasusmjeravanapitanjeodnosaforme(ideje)ioblika(stvari)koječinesvakoumjetničkodjelo.AupravojenjihovodnosvažanzanašutezukojućemopotkrijepitiDantoovimrazumije-vanjemkonceptualnostiusmjerenojformi.Heidegger slijediAristotelov hilemorfizam u određenju umjetničkog djela,odnosnospojformeitvari,nojeliovdjeriječoformikaoobliku(μορφή)ilinečemdrugom?Isprvasečinikakojeupravotoputrazumijevanjaformepanavodikakoonoštostvarimadajenjihovopostojanoijezgrovitojestonotvarnostvari,kaoonoobojeno,zvučeće,tvrdo,masivnoitd.»Utojodredbistvarikaotvari(ὕλη)većjeujednopostavljenaforma(μορφή).«13

Onokonzistentnonekestvariočitujeseupravoutomedanekastvarstojiza-jednosnekomformom,odnosno»stvarjeoformljenatvar«.14 Neposrednim pogledomkojimnamsestvardajeHeideggernazivaizgledom(είδος).No,zaštotočini?Nijeliείδοςideja,odnosnoformapokojojsejednobićeizvodiubitak?Idoista,onvećpostavljapitanjezbogčegatonijedovoljno,odnosnopokazujekakoodnostvariiformenijespecifikumumjetničkogdjela,negosvakogadrugogvidaživotate»zatoštonevjerujemonitompojmustvarikojijepredočujekaooformljenutvar«.15 Onseovdjekritičkiodnosipremaesteticijerjeupravoonanastojalarazdvo-jititvariformu(oblik),štojestdioestetičkognasljeđa,nonamaćebitikori-stanupravozaobranunašetezeokonceptualnostipostmoderneestetikekaoodvojenostiformeioblikakojijevezanzatvar(stvarolikostvari).Heideggerzatopotkrjepljujenašstavpišući:»Razlikovanjetvari i formeje, i tounajrazličitijiminačicama,pojmovnashemanaprostozasvakuteorijuumjetnostiiestetiku.«16

Međutim, taneospornačinjenicanedokazujenitida jerazlikovanje tvari iformedostatno,nitidaonospadaupodručjeumjetnostiiumjetničkogdjela.Onoje,možeseiščitati,teorijskipostavljeno,štojejejedinoimogućeakoostajemou estetičkome stavu.Heidegger nastoji argumentirati kako je va-ženjetogapojmovnogparaodavnopremašilopodručjeestetike.Primjerice,poveželiseformasonimracionalnim,atvarsiracionalnim,uzmeliseracio-nalnokaologičko,airacionalnokaonelogičko,poveželisesformomjošod-nossubjektaiobjekta,takvojepovezivanjeteškooborivo.No,tvariforma,



zaključujeHeidegger,izvornesuodredbeumjetničkogdjelatesutekodatleprenesenenastvar,paiznosiključnuodredbukakobitumjetničkogdjelanijeustvarovitomdjela,većunjegovudjelovnom,uidejiiliformisamogdjela.Formikoja,međutim,nadilazipukioblik(μορφή)jeronoštostvarovitodjeladržiupovezanostinijesamotvarnapovezanostoblika,većidejnapovezanostobojega,odnosnoiὕληiμορφή.Tomujetakojeronoumjetnikovonijenitvarnioblik,negoforma,odnosnoidejapokojojsutvariobliksjedinjeniujedinstvenoumjetničkodjelo.TakoHeideggerprimjernopojašnjavakako jegranitnibloknešto tvarnouneskladnojformikojaovdjeoznačavaprostorno-mjesnurazdiobuirasporeddijelovatvarikojičineobrisbloka.No,tvarunekojformijestivrč,sjekirailicipele,paformanijesamoobriskaoposljedicarazdiobetvari,negoonaodređujerasporedtvari.Heideggerpokazujekakonijeriječoistimodnosi-maizmeđuumjetnostiiumjetničkihdjelateobičnihuporabnihstvari,anjihrazlikujeslužnost,odnosnosvrhakojojsunamijenjeni,kaoštoćemovidje-tiposlijenaprimjeruDuchampovaPisoarailiWarholoveBrillo kutije, koji postajuumjetničkimdjelimasobziromna ideju (formu),odnosnokoncepttvorca.Konačno,onustvrđujekakojeisprepletenostformeitvariodređenaonimečemuvrč,sjekirailicipelasluže,anjihovaseslužnostnikadnepridajeni nenamećenaknadno, čime svjedočimoo formikojaprethodi služnosti,odnosnosvrhovitostidjela.Stoga»tvariformaniukomslučajunisuizvornaodređenjastvarovitostipukestvari«,17većsamoumjetničkogdjela.PrijeđimosadanarazmatranjeumjetnostiuestetičkojmisliArthuraDantoaiograničimosenapoložajreadymadeovaunjegovojanalizi,dabismouvidjelimogućnostdastvarnijeusvojojformimišljenaonakvomkakvaćeishoditinakonpostupkakonceptualizacije.Odnosno,dabismouvidjelidaupostmo-dernomkonceptualizmustvarzadobivanjemprenamjenepostajeumjetničkimdjelom,premdatakoizvorno(uHeideggerovusmisluizvora)nijemišljeno.OstajepresudanpokušajuvidakakojeovajHeideggerov,naHegelaoslonjeniznimansvjetsko-povijesnosabirućipoglednabitumjetničkogdjelaprekora-čenpostmodernimkonceptualizmomkojijeotišaokorakdalje,neimplicira-jućinipoštodajetimeučinjenikorakkakvalitativnoboljem.

2.FormakaokonceptuesteticiArthuraDantoa

Američkiestetičarotvarapitanjekakosugotovi(readymade)uporabnipred-metimoglipostatiumjetničkimdjelima,odnosnoštoihje takvimaučinilo.Odgovorćeićitragompostupkakonceptualnostikojipredmet(stvar)ostavljauvlastituobliku(μορφή),alipromjenomforme(ideje)prenamjenjujeupo-rabnipredmetuumjetničkodjelo.ValjavidjetikakojeonoHeideggerovose-be-stavljanjeistinebićaudjelonadruginačinzaživjeloukonceptualnojum-jetnosti,kojaneidezatimedapro-izvodistvarijeronesuvećproizvedene,

11 Ibid.,str.55.

12 Ibid.

13 Ibid.,str.29.

14 Ibid.

15 Ibid.

16 Ibid.,str.31.

17 Ibid.,str.33.



većnanjimakaonaoruđe-bitkustvaraumjetničkodjelosamomformalnomprenamjenomuporabnihpredmetakojiotadanosenekudruguistinu,različituodonekojusupovijesnonosilikaouporabnipredmeti.Dantopolaziodironijekakoje»estetikapop-artaotvorilaumjetnostzafilo-zofskuanalizu,dokjesamaestetikadotadamaločimimalapridonijetimojojfilozofiji umjetnosti«.18Danto, kojega je zanimala upravo filozofijska defi-nicijaumjetnosti,primjećujekakojeproblemdefiniranja umjetnostipostaogorućiproblemu20.stoljeću.Dakako,ključanćeprinostomubititajdasemodernaumjetnostvišenetemeljinapojmulijepoga,paćeiestetičkeraspra-veićiusmjerupovratkaizvornogsmislaosjetilnosti(aisthesis)kojizrcaliimogućnostružnoga.19No,poredtoguvida,kojijeiDantoiznio,naszanimaneštodrugo.On,naime,svjedočioiznenadnojpojaviumjetničkihdjelakojasuizgledalakaoobičnipredmeti,poputreadymadeovaMarcelaDuchampa,Brillo kutijaAndyjaWarholaiJamesaHarveyja,kada»estetikanijemoglaobjasnitizaštojednojestumjetničkodjelo,adrugonije,jersuestetskizapra-vobilanerazlučiva«.20

Slika1:FontanaMarcelaDuchampaSlika2:Brillo kutijaAndyjaWarhola

Dantopolaziodizložbetakvihpredmetaodržane1964.godineunjujorškojgalerijiStable,kadakonceptualizamisnjimpostmodernizamizlazenaame-ričkuumjetničkuscenu.Ondjesubiliizloženiuporabni,komercijalnipred-meti,poputKelloggovihkukuruznihpahuljica,Brillovihuložakazasapun,Mottova sokaod jabuke,DelMonteovihbresaka iHeinzovakečapa.Dan-toanijetolikozanimalotoštoihječiniloumjetničkimdjelima,nego»kakomogubiti shvaćenikaoumjetnost, anekaoobičniproizvodikomercijalnekulture«.21Onoštojesigurnotočno,ustvrđuje,jesttodatakviproizvodinebimogli fundiratikaoumjetničkadjelauhistorijskojperspektivi,primjeri-ceuAmsterdamu17. stoljeća,paBrillokutijumožekao takvuprepoznati»samonetko tko sudjeluje u konceptualnoj atmosferi, u ‘diskursu razloga’kojidijelisumjetnicimaisostalimakojistvarajuumjetničkisvijet«.22DantojeoWarholuufilozofijskom smislupisaoprvi,prijenoštojeovajdospionanaslovniceVoguea.BilojetoujednoprvofilozofijskorazmatranjeWarholoveumjetnosti,kaoiotkrićetogasuvremenogumjetnika.Kakoisamzapisuje:»…prijesvega,počeosamshvaćatidajesBrillo kutijomdosegnutistinskikarakterfilozofskogpitanjaoprirodiumjetničkogdjela.«23



Brillo kutija zaDantoa jebila signalkako je»razlika izmeđuumjetnosti ine-umjetnosti filozofska i trenutačna, samokonstituiranjemkao takvogpri-mjerakojiuvijekimplicirafilozofijskugranicu«. 24

Zaameričkogestetičara,Warholje»najbližifilozofskomgenijukojegajepo-vijestumjetnostiproizvela«25jeronjeoneumjetničkestvarikojesunjegoviprethodnicismatralibitnimaučinioslučajnima,vodećiračunadaumjetničkaraspravanikadaneprijeđegranicupremačistojfilozofiji.»On jedoveopovijestdokrajapokazujućidanikakavvizualnikriterijnemože služiti svrsidefiniranja umjetnosti, odnosnodaumjetnostograničenanavizualnikriterij nemože riješitiproblemkrozsamoumjetničkoproizvođenje.«26

Drugimriječima,zarazumijevanjeumjetnostinijetolikoodlučnaumjetnost,koliko filozofijsko mišljenje koje putem konceptualnosti razumijeva sameumjetničkepredmete.Stoga,temeljnoDantoovopitanjeotomeštorazlikujeBrillo kutiju kao umjet-ničkodjeloodBrillovihkutijakaouporabnihpredmetaovdjedovodimouod-nossraspravomobitiumjetničkogdjelaurazliciizmeđuformeioblika,kakosmotopostavilisHeideggerovimpostulatima.Dantopokazujekako»BrillokutijaizgledatolikosličnoBrillovimkutijamadasezasigurnonemožeus-postavitirazlikaizmeđuumjetnostiistvarnosti«.27No,jeliDantoovopitanjeidentičnoHeideggerovupitanjuorazliciparaseljačkihcipelaislikeistihtihcipelakojejenaslikaovanGogh?Drugimriječima,postojilirazlikaizmeđuuporabnogpredmeta(seljačkihcipela)injihoveslikeuHeideggerovupojaš-njenju teuporabnogpredmeta(Brillovihkutija) iumjetničkogdjela(Brillo kutije)?Jasnojekakorehabilitacijatvarnoga(ὕλη)upostmodernojumjetno-stiigravažnuulogu,očemupišumnogiestetičari,poputJacquesaRancièrea(raspodjela osjetilnoga) i Jeana Nouvela (povratak materijalnosti), no još je jasnijeiočiglednijekakojevanGoghcipele,dabimoglepostatiumjetničkipredmet,ipakmoraonaslikati,aWarholujebilodovoljnodapredmetsamoostaviunjegovutvarnomobliku(μορφή).Odnosno,riječjeorazliciizmeđuslikeisvojevrsneskulpturejeruvanGoghovuslučajuposredujeslika,auWarholovu je slučaju riječ o neposrednompromatranjupredmeta.Kako jeondamoguće da između uporabnog predmeta i umjetničkog djela ne stojinikakva tvarna promjena, kao ni slika koja bi kaomedij, ako ništa drugo,promijenilastvarnostistogapredmeta?Našaćeteza,kaoštojevećnavedeno,dokazivatidajenastupilapromjenaforme,dokjeoblikostaoisti.

18 ArthurColemanDanto,Nasilje nad ljepotom. Estetika i pojam umjetnosti,prev.MirjanaPa-ić-Jurinić,Muzej suvremene umjetnosti, Za-greb2007.,str.47.

19 Više o tome usp.: Goran Sunajko, Estetika ružnoga,NakladaBreza,Zagreb2018.

20 A.C.Danto,Nasilje nad ljepotom, str. 47.

21 Arthur Coleman Danto, Beyond the Brillo Box: The Visual Arts in Posthistorical Per-spective,UniversityofCaliforniaPress,LosAngeles 1992., str. 5.

22 Ibid.

23 Ibid.,str.6.

24 Ibid.,str.7.

25 A.C.Danto,Encounters and Reflections, str. 287.

26 Ibid.

27 Ibid.



Suzujući fokus,Dantoo tome izražava jošprecizniji smisao.OnpostavljapitanjezbogčegajesamprepoznaoupravoBrillo kutijutepočemujeupravoonarazličitaodšestilisedamkutijakojejeWarholtegodineizložio,tj.zaštojednakuumjetničkusnagunemaju,primjerice,zastavaililimenkepivaJaspe-raJohnsa,Lichtensteinovistrip-paneli,Duchampovireadymadeovi,Andréovidrveni iličelični tanjuri,odnosnoMangoldovizidnipresjeci.OdgovorkojiDantonudipogađasamubitkonceptualizmaunjegovufilozofijskomsmislu,odnosno,ponašemsudu,promjeneformeumjestooblika.Naime,zarazlikuod navedenih konceptualnih djela Brillo kutijaunajvećojjemjerinajmanjeautentična,odnosnounikatnajerjeujednounajvećojmjeriobičanindustrij-skiuporabnipredmetpajeumninaporokonjezinaprepoznavanjakaoumjet-ničkogdjelaujednoinajizraženiji.28

Konceptualističkasetransformacija(promjenaforme,adaoblikostaneisti)iogledaumogućnosti(moći)daseštoobičnijiuporabnipredmetučiniumjet-ničkimdjelom,danatajnačinistinakojaseunjegastavljaninakojinačinneodražavaistinunjegoverealnosti.Brillokutijaistodobnojeistinitausvojemrealno-uporabnomirealno-metaforičkomsmislu,adasenanjojustvariništanije promijenilo. Snaga je to postmoderne konceptualnosti koja je, s pravom, podoptužbomdaneproizvodiništanovo,notomožebiti točnosamoakoseproizvođenjeshvaćaudotadprevladavajućemsmislu, jošuvijekonomekojimjeHeideggerobilježiobitumjetničkogdjelaoprimjerenuistinomkojujevanGoghdaoparuseljačkihcipela.Usuvremenimse,osobitodomaćiminterpretacijamatako,sasvimpogrešno,Heideggeraprilagođavapostmoder-nomu,najčešćepoststrukturalističkomu»čitanju«.No,ponašemsudu,takvoseprilagođavanjezasuvremenesvrhe ipaknemoževjernoopravdati jerunjegovurazumijevanjuumjetničkogdjelaslikaposredujeizmeđustvarnostistvarolikogaistvarnostiumjetničkoga,aupostmodernomeizrazutakavpo-stupakipakvišeneigrabitnuulogu,štojevidljivouDantoovimprimjerima– Brillo kutija ima jednu, jedinstvenu stvarnost, kaouporabni i umjetničkipredmetistodobno.Moždaje,onkrajsvihsjajnihanalizakojejeproveoupoglavljimasvojihknji-ga,DantonajboljiodgovorponudioupredgovoruNasilju nad ljepotom. On-djenapominjekakojeBrillobionazivžičanespužvicesdeterdžentom,anatržištejedošlanekolikogodinaprijeizložbe.Međutim,»Brillokutijateškodajemoglapostojatiprijeonogaštojojjedaloznačenje«,29čimejejasnokakoformasameBrillo kutijenijemoglabiti,Heideggerovimriječima,predležećasamomuumjetničkompredmetujerjeBrillokutijauumjetničkizordospjelaisključivokonceptualnimobratomukojemjezamisao(forma)prenamijenilasmisaouporabnogpredmeta.Obratpostmoderneestetikeočitujeseurazumi-jevanjukojeDantoističe,ariječjeotomedajednakpredmetstoljećeranijenijemogaobitiumjetničkodjelo,odnosno»mogućejezamislitidabistoljećeprije uspio neki predmetkojijojjeposvesličan,alionnebimogaoimationaznačenjakojasuBrillo kutijustvorilakaoumjetničkodjelo«.30

Nasličannačin,DantoargumentiraokoDuchampoveFontane koja je prije transformacijeuumjetničkodjelobilapisoar,očemuzapisujekako»posto-jimetafizičko pitanjeurazlikovanjuFontane i pisoara od kojeg se sastoja-la,kojenijeposvedrukčijeodrazlikovanjaizmeđuosobeinjezinatijela«.31 Uporabniiktomesigurnonelijeppredmetostaojeusvojemtvarskomoblikuisti,nokonceptualnomjetransformacijompostaoumjetničkimdjelom.DantoukazujenatodajeDuchamp1917.naizložbukojanijetrebalaimatiocjenji-vačkisudposlaopomognutireadymade,akojijezapravopisoar.No,selek-



cijskigajeodborDruštvanezavisnihumjetnikaodbiosobrazloženjemdatonijeumjetnost,nasličannačinnakojiserazumijevalaBrillo kutija. Sukladno Wöllflinovustavudanijesvemogućeusvakomvremenu,Dantoargumentirakako,zarazlikuodfizičkogpredmeta,umjetničkodjelo»jestonoštoumi-slima prenosim u neki raniji povijesni trenutak – Brillo kutija kao neka vrsta formalnogdizajna«.32

Podupirućiovimenašutezukakojeformaonoštoputemtrans(formacije),anemeta(morfoze)mijenjasmisaonekogauporabnogpredmeta,adamuoblikostajeisti,Dantosugeriradajekonceptualističkipristupumjetnostitranskon-tekstualaniovisanosvijestivremenapajejednaodnjegovihključnihtezakako »ono što čini neki predmet umjetničkim djelom, izvanjskomu je«.33 Ujednojetobilainovamogućnostestetike,nakojuDantoupozorava,jerseestetikadopop-arta(kojijezasigurnodiopostmodernizma)malozanimalazafilozofiju umjetnosti,odnosnoidejnostumjetničkogdjela.DopojaveDu-champovih readymadeova,kaoiWarholoveiHarveyjeveBrillo kutije »este-tikanijemoglaobjasnitizaštojednojestumjetničkodjelo,adrugonije,jersuestetskizapravobilanerazlučiva[…]«.34 S dolaskom konceptualne umjet-nostikrajem1960-ih,argumentiraDanto,»materijalnipredmet(‘artefakt’?)višenijebionužan,nitijebilonužnoda,akojepredmetauopćebilo,onbudedjeloumjetnika.Moglistestvaratiumjetnost,adanebudeteumjetnik,ilibitiumjetnik,anestvaratiumjetnostzakojusetražipriznanje«.35 ReferirajućisenaHegelovpostulatotomedajeumjetnoststvarduha,kojizapravodorađuje ipreobražavaprirodu,Dantovidiobranusmislavlastitihpostulataodavanjunečemupripravljenomnovoilibarempreporođenozna-čenje.PoHegelovumišljenju,umjetničkajeljepotanadređenaprirodnojlje-potijednostavnozatoštojeproizvodduha,odnosno»…umjetnička je ljepota iz duha rođena i ponovno rođena ljepota […].Dapače, formalnopromatrano,čakjeilošadosjetkakakvačovjekuprođekrozglavuiznadnekogprirodnogproi-zvodabudućidasuutakvojdosjetciuvijekprisutniduhovnostisloboda.«36

NaovomjemjestuHegelnastaviosonimečimeumjetnostupravozadužujesmisaosvijeta,utomedajeonauvijeknekivišakitouodnosunafunkcional-nostiuporabnoststvariusvijetu.DantoovousmjerenjeFontani ili Brillo kuti-jizrcaliupravoovajHegelovput,dakako,sposverazličitimrazumijevanjemprirodekaoprirodnefunkcijenekogpredmeta.Obasuuporabnapredmetausvojoj»prirodnosti«danasasvojomfunkcijom.Fontana je pisoar, a Brillo kutijaambalažazaspužviceinjihovajefunkcijaprirodnostnjihovamjesta,nokonceptualniumjetnik,ostavljajući ihu istomobliku, formalnomijenjanjihovsmisaodansnovomformomkojapočinjebilježitionajnužnivišakkojiihčiniumjetničkimdjelima.Takavjevišakona»iznovarođenaiprepo-

28 Usp.ibid.


30 Ibid.

31 Ibid.,str.55.

32 Ibid.,str.18.

33 Ibid.,str.26.

34 Ibid.,str.47.

35 Ibid.,str.72.

36 G.W.F.Hegel,Predavanja iz estetike I., str. 2.



rođenaljepota«kojajeodmičeodfunkcionalnostipredmetakojiposebinitijelijep,nitijetakvimmišljenjermodernaseumjetnost,kaoštoćeDantoina-glasiti,neopterećujeciljemdabudelijepapajeHegelovpostulatznačio»dajeumjetničkaljepotaunekomsmisluintelektualananeprirodanproizvod«.37

Iztoga,nastavljaameričkiestetičar,nijeslijedilodasudvijevrsteljepotenuž-norazličitejersuslikasunovrataipoljesunovratajednakolijepi,nočinjenicadajeslikarođenaizduhaimavažnostkojuprirodnapojavanema,paDantozaključujekakomujepoticajnombila»misaodadvijestvarimoguizgledatiposvejednako,adaimajuvrlorazličitaznačenjaiidentitete–kaoBrillo ku-tijaiBrillokutije«.38Stogajeonoštoubitnomečiniumjetničkodjeloupravonjegovoznačenje,atouključujeinjegovukonceptualističkupromjenu.Podu-pirućinašutezu,Dantozapisujekakoljepota,primjericeonaelegije,slijediiznjezineprirode,atojesamaelegijakojajezamišljenalijepom.No,zarazlikuod toga,»…ljepotapisoara,akopisoarijesulijepi,menisečinilaposveizvanjskomFontani,baškaoštojeestetikaBrillokutijabilaizvanjskaWarholovojBrillo kutiji.Onenisubiledioznačenja.«39

UovomDantoovuuvidukrijesesmisaotogaestetičkogaobratakojićenadrugommjestunazvatiestetičkomdistancom40(kojojćemosevratiti),aizra-ženajeovako:»Uistinu,janeznamštojeestetikaWarholoveBrillo kutije,akoonauopćeimanekuestetiku.Ona je kao i Fontana,uprvomredukonceptualnodjelo.«41

Konceptualnostumjetničkogdjelaovdjeseogledauonomeštopodupirenašutezu,atojevidljivouDantoovunaglaskunatomekakosuuporabnipredmetipostaliumjetničkimdjelimapromjenomsmislasamogpredmetaputemfor-me,adajeoblikovnoostaoposveisti.Istost(adekvacija)uporabnogpredme-taiumjetničkogdjelanijese,kaouslučajuHeideggerovaprimjeraparavanGoghovih cipela, izmijenila posredovanjem slike, nego čistompromjenomforme istog (identičnog) predmeta.Odnosno, »značenje umjetničkog djelajeintelektualniproizvod,kojiseshvaćazahvaljujućitumačenjunekogdru-gog,aneumjetnika,aljepotadjela,akouopćejest lijepo,proistječeiztogznačenja«.42Dajeumjetnost,asnjomiestetikastvarintelekta,anetekosje-tilnezamjedbe,nipoštonijeDantoova invencija.Todaestetikanijepisanazaumjetnika, a ni zauživaocaumjetnosti, već zamisliocaHartmannov jetemeljniestetičkistav43paseonoštosenalaziizmeđuumjetnikaiuživaocaumjetničkogdjelanenazivaumjetničkim,negoestetičkimpredmetomkojizrcaliupravonavedenumisaonostkakvumožemoprepoznati iuDantoovurazumijevanjukonceptualnosti.

3.Dantoovkonceptestetičkedistance

Formulirajući konceptualistički stav o promjeni svijesti, odnosno značenjaposredstvom forme (ideje) samoga uporabnog predmeta, Danto naglaša-va važnost estetičke distance koja, sažeto rečeno, označava onu intuitivnurazlikumeđudvama istimpredmetimaodkojih je jedanuporaban,adrugiumjetnički.Američkiestetičarzačetaktakvarazumijevanjasmještaušezde-setegodine20.stoljeća,kadaumjetnostizlaziiztradicijomzadanihokvira.Svijetsvakidašnjice,zapisuje,započeojepreobrazbuuumjetničkomsvijetuiuviđakakojefilozofskirelevantnopostaloonoštosvjedočitakvojformalnojkonceptualističkojpreobrazbi.Dantodonosizanašutezuključanopis:



»Bilomi je filozofski uzbudljivo shvatiti da ništa izvanjsko nemora razlikovati umjetničkodjeloodnajobičnijihpredmetailidogađaja–daseplesnemorasastojatiniodčegavažnijegodmirnogsjedenja,dasveštočujemomožebitiglazba–čakitišina.Najobičnijedrvenekutije,navojužetazarublje,redopeka–mogubitiskulptura.Jednostavanoblikoslikanbijelomožebitislika.«44

Dantonaglašavakakoinstitucijevisokekulturetadanisubilespremnezatajtrenutakjersečinilonerazumnoplaćatiulaznicudabisegledalaženakojasenemičeilidabiseslušalonečijedisanjezavrijemesvirkeglasoviranakojemnitkonedodirujetipke.Utolikogore,zaključujeDanto,»poinstituci-jeumjetničkogsvijeta«,45 referirajući senakonceptminimalizmaRichardaWollheimakojijezanjznačiootkrivanjeminimalnogakriterijapokojemubineštomoglobitiumjetnost.Wollheimse»oslanjaonaslužbenifilozofskimo-delpremakojemimatikonceptznačiposjedovatikriterijezabiranjenjegovihprimjera«.46ValjanapomenutikakoseWollheimpitaootomejeliestetičkirelevantanprincipidentitetaumjetničkogdjelanjegovaredundantnostupre-nošenjuznačenja,odnosnomoralionopostojatiuprimarnomišljenomiden-titetusasamimsobom,štojeDantoubilobitnoradirazmatranjakonceptual-nostijerje,kaoštoprikazujemo,smatraokakouporabnipredmetmožeostatiidentičansamomesebi,adabudeumjetničkodjelo,paseuredundantnostikojuargumentiraWollheimnegubinjegovosvojstvododavanjem(viškom)umjetničkogznačenja.47Zapravo,argumentiraDanto,nemogupostojatikri-terijizarazlikovanjereadymadeakojisesastojiodmetalnogčešljaodupo-rabnogčešljakojinijereadymade,štosvjedočitomukakojeumjetnostonajprekomjernivišakkojiserazumijevausamojformi,odnosnomišljenju,anetvarskomoblikukojijeidentičanuobapredmeta.TonaspakupućujenakonceptkojiDantonaziva»estetičkomdistancom«,putemkoje se jedinomože razumijevati što to odvaja dva identična pred-metakadajeriječoumjetnosti,aargumentacijaideovako.Predmetkojijeprihvaćen kao umjetničko djelo po svojoj prirodimora imati ona svojstvakoja,kako tosmatraju teoretičariumjetnosti,obilježavajuumjetničkadjelakaoklasu.Primjerice,svrhovitostbezposebnesvrheiliznačajanoblik.Dantoupozoravadanekilicemjer,svakako,možeiskoristititajpredmet,primjerice,kaootvaračzakonzerve,nopostavljasepitanjeotomekakojemogućedataj


38 Ibid.

39 Ibid.,str.57.

40 ArthurColemanDanto,Preobražaj svakidaš-njeg. Filozofija umjetnosti,prev.VandaBoži-ćević,Kruzak,Zagreb1997.,str.43.


42 Ibid.

43 »Estetikasenepišenizatvorca(umjetnika),ni za promatrača lijepog (publiku) već jedi-nozamislioca.«–NikolajHartman[Nicolai

Hartmann],Estetika,prev.MilanDamnjano-vić,Kultura,Beograd1968.,str.5.


45 Ibid.

46 Ibid., str.68.Wollheimsepitaoo tome je liestetički relevantan princip identiteta umjet-ničkogdjela,odnosnomoralionopostojatiuprimarno mišljenom identitetu sa samim so-bom,štojeDantoubilobitno.

47 Usp. Richard Wollheim, Art and Its Obje-cts,CambridgeUniversityPress,Cambridge1980., str. 106.



predmetposjedujenavedenasvojstva,dokihdrugi,njemupotpunoidentičan,neposjeduje.Bilobizapanjujućekadabidvijestvaribileposveistoglika,veličine,tvari,adajednaimaznačajanoblik,dokgadruganema.Američkiestetičarzaključujekakobilokojipredmetmožebitipostavljennaestetičkudistancu(estetičkodistanciranje)48ipostatipredmetomestetičkogauvažava-nja.No,nastavlja,»razlikakojutražimostojipodpravimkutomuodnosunaotkrićadokojihdolazimouvođenjemestetskedistance,sobziromnakojujerazlikaizmeđuumjetničkihdjelaipukihstvarinedokučiva«.49 Ni jedna nam teorija,zaključujeon,nećemnogopomoćiupovlačenjudemarkacijeizmeđudvajuistovrsnihpredmeta,kaonipovijesnačinjenicadajejedanodnjihpo-sve nov predmet.VratimosesDantoomnakratkočuvenimizvorimapostavljenimauPlatonajertimeameričkiestetičaromogućujetemeljezanašutezuoopstankuformebez obzira na oblikmišljen hilemorfistički, čime se primičemo kraju našerasprave.DantopodsjećanaPlatonovodavanjeprvenstvarealnostionogaštojenazvaoformama,odnosno»samosuformeukrajnjojlinijirealne,jersune-pristupačnepromjeni:stvarimogudoćiiproći,noformekojesuoprimjereneutimstvarimanedolazeineodlaze,onesvakakostječuigubeoprimjerenja,noonesamepostojeneovisnoonjima«.50 Forma se postelje tako u Platona razlikujeodpojedinačnihposteljaštoihizrađujustolarijernjihovproizvodsamosudjelujeuformiposteljekaonjezinojideji.Ovoopćemjestozačetakafilozofije umjetnostiDantoje iskoristiozaneštodrugo,popostmodernuestetikuključnoodređenje.Platonovorazumijevanjeumjetničkogdjeladijelifilozofiju odumjetnostijerprvamisliideje,adrugasamosjenusjenetihidejaiakoseuzmePlatonovstavizX.knjigePoliteje, o tomedabisepravednikradijeopredijeliozarealnost,negozaprivid jeronikojimogučine,aonikojinemoguoponašaju,ondajeumjetnostmogućerazumjetisamokaopredmetoptužbe.No,promotrimoDantoovodgovorta-kvomu pristupu jednim suvremenim primjerom.AmeričkiumjetniciRobertRauschenbergiClaesOldenburg,potaknutiPlato-novimprimjerompostelje(kreveta),izradilisukrevetekaoumjetničkadjela.PritomjeOldenburgizradiokrevetbližistolarovuumijeću,aliiPlatonovojformikreveta,samoštojebioodplastike.Bioje,pokazujeDanto,odvratanplastičniuradaknakojembibiloužasnospavati,alinetakološzaumjetni-kaakojejazizmeđunjegaistolarauistinutakovelik.Međutim,zamišljeniumjetnikkojegaDantonazivaJ-om,izložiojevlastitikrevetkaoumjetničkodjelo.»Nemasumnjedagajeizradionekistolar,ali,premdajestolarizradiokrevet,J jeproizveoumjetničkodjelo,pabaškaoštosunjemusličnikreveti–kreveti,aneumjetničkadjela,takoitoštojetajkrevetstajaopredstolaromnemožeseniukojemslučajusmatratifilozofskimuspjehom, bez obzira na to kakav bi uspjeh J-ovKrevet mogao, po pretpostavci, imati kao umjetničkodjelo.«51

NastavljajućisenaovajDantoovuvid,zamislimobiliOldenburgovplastičnikrevetbioidentičanPlatonovojformi(ideji)krevetajerbezobziranatoštojeriječoplastičnomkrevetunamijenjenomdabudeumjetničkimdjelom,onispunjavasvrhukrevetazamišljenuidejomdasenanjemuspava?Toštosenećespavatiudobnosasvimjedrugopitanjeispadalobimoždauidejudo-brogspavanja. JošvišeJ-ovobičnikrevetpogađasmisaoPlatonoveformekrevetajerjeondoistaizrađensasvrhomdabudekrevetidasenanjemuspava,atoštojeonkonceptualizacijompromijeniosmisaotepostaoiumjet-



ničkimdjelomnimalo ne oduzima njegovoj formi kakvu bimu namijenioPlaton.Dantoovimriječima:»J-ovkrevetličibilokojemstaromkrevetu,alineoponašanijednogodnjih:toje,onstrpljivoobjašnjava,stvarnosamokrevet,aneimitacijakreveta,recimoonevrstekojujevanGoghosli-kaoujednomodsvojihsobnihkrajolika.«52

OvimsmoDantoovimuvidomukonceptualnostuvidjelidaonanipoštonenarušava samu Platonovu postavku i time otvorili pitanje o tome je li postmo-derna umjetnost, unatoč svim opravdanim kritikama,možda ipak pomiriladuhoverazumijevanjaumjetnostiodantičkihvremenadodanasiličakvratilaraspravunapočetak.Nastojalismopokazatikakoje,poDantoovurazumi-jevanju,temeljpostmoderneumjetnostikonceptualnostkojanužnouključu-jeposthistorijskipogled.WarholovaBrillo kutijaraskidasdvamaključnimodnosima.Prvi jeodnospremavlastitoj povijesti uporabnogpredmeta, pričemuindustrijskakutijazaspužvicepostajeumjetničkimdjelom,adrugijeraskidodnosapremavlastitojformi:onaoblikovno(μορφή)ostajenepromi-jenjena,adaistodobnomijenjaformu(είδος)kojajojdonosinovismisao–smisaoumjetničkogdjelakojerazlikubilježiukonceptualnostikaoraskidushilemorfističkimuvjetomumjetničkogdjela.Premanašemjesuduovapro-mjena,odnosnoobratkojismonastojalidokazatiprekoDantoovashvaćanjakonceptualnostiodlučnoobilježjepostmoderneestetike–shvaćanjaumjet-nosti koja predmete, koji ostaju nepromijenjeni, mijenja u samoj ideji nji-hovapostojanjaisamouspostavljanja.DokjenovinaHeideggerovevelebnejednostavnostiodređenjaumjetnostikao»sebe-stavljanjaistinebićaudjelo«fundiralamodernuumjetnost,postmodernajeotišlakorakdalje,ostavljaju-ćipredmetenepromijenjenimau samoj istini,nalazeći impritomsmisaoukonceptualnosti kao promjeni pogleda na istinu iste nepromijenjene stvari. Umjetnostjetime,upostmodernomrazumijevanju,otkrilajednostavnostvla-stitemogućnostizabitiumjetnošćuustvarimakojenassvakodnevnookru-žuju,samojesadaumijećeljudskogpogledausmjerenokatomedasetakvajednostavnostteblizinaumijuiprepoznati.

48 Izvannavodakoristimsepridjevom»estetič-kadistanca«(distanciation esthétique), kakav jedonesenu francuskomprijevodu,umjesto»estetskadistanca«uhrvatskomizdanjujerseodnosinaestetikukaofilozofijsku disciplinukojanavedenudistancumisli,anezamjećujeosjetilima,štobiodgovaralopridjevu»estet-ski«.Osobitostoga,štoautorunastavkupišeo estetičkom uvažavanju, odnosno prosudbi(appréciation esthétiques), a ne o, primjerice, estetskom uživljavanju. Usp. Arthur Danto,La transfiguration du banal. Une philosophie de lʾart, prev.ClaudeHary-Schaeffer,Seuil,Pariz1989.,str.71.

49 A.C.Danto,Preobražaj svakidašnjeg, str. 43.

50 Ibid.,str.17.

51 Ibid.,str.18.

52 Ibid.,str.19.



GoranSunajko

PostmodernAbandonmentofHylemorphisminArthurColemanDanto’sConceptualistAesthetics

AbstractThe paper considers the philosophical relationship between the form (idea) and the shape (figure) through the meaning of conceptualist art, which Arthur Coleman Danto emphasizes in his aesthetic theory. Even though modern art from the beginning of the 20th century signalled the break between the form and the shape, it has fully come to life in the postmodern sense. It will be shown that conceptual artists have understood how it is possible to keep the shape of a thing without changing its form, with the idea displacing it from a predetermined function. For conceptual, postmodern art, it will be decisive to keep the shape while changing the form in which such a work of art is created, changing the character of things that were not a work of art until then. According to Hartmann’s aesthetic theory, this creates a unique aesthetic object that does not rest on the work of art itself but its perception. Danto exemplified such a path with Duchamp’s Fountain and Warhol’s BrilloBox, which witnessed a change of the form while retaining the shape, establishing postmodern aesthetics as essentially conceptual.

Keywordsaesthetics,aestheticdistance,aestheticobject,conceptualart,form,shape,AndyWarhol,ArthurColemanDanto

Documents

Postmoderno napuštanje hilemorfizma u konceptualističkoj