Postrojenja i Aparati

8/10/2019 Postrojenja i Aparati

http://slidepdf.com/reader/full/postrojenja-i-aparati 1/100



Obrazovanje je fontana

dobrog života











































N EMC l ij l kt ič



Nova EMC regulacija za električne

instalacije• EMC Directive, 2004/108/EC

• Poštovati je da ne bi došlo do rada CNCmašina kada u blizini radi dizalica, ili,

curenje klora zbog električnih tranzijenata,ili podrhtavanje slike na ekranima, itd









































Proračun struje kratkog spoja



U cilju korektnog odabira i podešenja

relejne zaštite, koriste se grafovi 2, 3 & 4.

BC – rasklopna moč

Dvije vrijednosti struje KS moraju seodrediti:

- Max struja KS (njome se određuju):



Max struja KS, (njome se određuju):

a) Rasklopna snaga prekidača;

b) Snaga uklopa prekidača;c) Elektrodinamski podnosivi kapacitet

ožičenja i prekidača.

Makismalna struja KS odgovara KS

neposredno uz zaštitni uređaj

- Minimalna struja KS, bitno kada odabiremo krivu vrijemekrivu vrijeme – – strujastruja za prekidače i

osigurače, posebno za:

a) Duge kablove i/ili visoku impedancu izvora (generatori, UPS);

b) Zaštitu predviđenih životnih vijekova strujnih krugova pomoću prekidača iliosigurača, posebno kod TN i IT električkih sistema.

Ir – nazivna struja generatora

Iz - dozvoljeni limit struje

Proračun struje KS



j

• Minimalna struja KS odgovara KS na kraju štićenogvoda, posebno zemljospoja na LV mrežama i

međufaznim kvarovima na HV mrežama.• Bez obzira o kojoj struji KS govorimo (Max ili Min), uvijek

mora zaštitni uređaj eliminirati KS unutar vremena tc kojeodgovara termičkom naprezanju koje štićeni vod možeizdržati:

∫i2 dt ≤ k2 A2 (vidjeti slike 2, 3 i 4 )

Gdje je A poprečni presjek provodnika, a k je konstantakoja se računa na temelju odgovarajućeg korekcionoig

faktora za kablovsku instalaciju, granične krugove, itd.



Simetrični trofazni kratki spoj Dvofazni KS bez spoja sa zemljom



p j p j j

Dvofazni KS sa spojem sa zemljom zemljospoj

Posljedice struje KS



Posljedice struje KS

Zavise od tipa KS i njegovog trajanja,

Mjesta dešavanja KS,

Snage KS.

Posljedice obuhvataju:

* Na mjestu kvara, prisustvo električnog luka, rezultira u:- Oštećenju izolacije;

- Topljenju provodnika;

-Vatri i ugrožavanju života;* U strujnom krugu kvara:

elektrodinamičke sile, rezultiraju u:

- Deformaciji sabirnica;- Otpajanju kablova;

raste temperatura zbog povećanja Joule gubitaka, sa

rizikom oštećenja izolacije;

* U drugim strujnim krugovima mreže ili u blizini



U drugim strujnim krugovima mreže ili u blizini

mreže:- Pad napona za vrijeme trajanja kvara, (od

nekoliko ms do nekoliko stotina ms);

- Ispad dijela mreže, prošrenje ispada na cijelisistem, zavisno od nivoa zaštite ostvarenihrelejima i šemama odbrane od raspada sistema;

- Dinamičku nestabilnost i/ili gubitak sinhronizmamašine;

- Poremećaje u strujnim krugovima upravljanja i

monitoringa,

- itd...

Uspostavljanje struje KS



• Pojednostavljeni prikaz mreže obuhvataizvor konstantne AC snage, prekidač,

impedansu Zsc koja predstavlja sve

impedanse od prekidača ka izvoru, iimpedansu potrošača Zs

Pojednostavljeni dijagram mreže

Uspostava KS



Uspostava KS

• U realnoj mreži, impedanca izvora je načinjenaod svih impedanci iznad mjesta KS prema

izvoru, obuhvatajući mreže različitih naponskihnivoa (HV, LV), te vodove različitih presjeka idužina.

• Na prezentiranoj slici, kada je prekidač zatvoren,kroz strujni krug protiče struja Is. Kada se desikvar između A i B, zanemariva impedancaizmeđu ovih tačaka rezultira veoma visokomstrujom KS Isc koja je ograničena samoimpedancom Zsc.

Uspostava KS



Uspostava KS

• Struja Isc razvija se pod tranzijentnim uvjetima zavisno od reaktanseX i otpora R, koji čine impedansu Zsc:

Zsc = (R2 + X2)1/2

• U prijenosnim mrežama reaktansa X = L ω je mnogo veća od otporaR, te je R / X omjer između 0.1 and 0.3. Ovaj omjer je jednak cosϕscza niske vrijednosti omjera:

• Struja KS tokom tranzijentnog perioda određena je udaljenošćuizmeđu mjesta kvara i generatora. Ne misli se na fizičku udaljenost,već koliko je impedansa generatora manja od impedanse vezeizmeđu generatora i mjesta kvara.

Veliko Z : velika udaljenost : manja struja KS

KS udaljen od generatora




• Ovo je najčešći slučaj. Napon koji vlada u

strujnom krugu za vrijeme tranzijentnog perioda

je:

• Struja je suma dvije komponente

• Prva komponenta je sinusoida ia

gdje je I maksimalna struja jednaka E / ZSC

α je ugaona razlika između položaja vektora napona na početku kvara i

napona jednakog nuli.






• Druga komponenta (idc) je aperiodičnakomponenta,

Njena početna vrijednost zavisi od α, a stupanj opadanja je proporcionalanomjeru R / L.

Na početku KS i je jednako nuli po definiciji (Is je zanemariva), tako da je:

Sljedeća slika pokazuje grafičku kompoziciju struje i kao algebarsku sumu njenedvije komponente ia i idc.



Grafička prezentacija i dekompozicija struje KS koja se dešava “daleko” od generatora

Početak

kvara

Sljedeće slike pokazuju dva krajnja slučaja razvoja struje KS (zbog jednostavnosti predstavljena jednofazno, izmjeničnim naponom),

Napon mreže u trenutku nastanka kvara je:



Napon mreže u trenutku nastanka kvara je:

u = E sin (ω t + α)

Struja koja se razvija je:

Sa dvije svoje komponente, jedna promjenljiva sa pomakom ϕ u odnosu na

napon, druga aperiodička sa opadanjem do nule kako t ide ka beskonačnosti.

Definiramo dva krajnja slučaja:

a) α = ϕ ≈ π/2, simetričan slučaj (ili balansiran), (slika a ).Struja KS je: i =(E/Z)sinωt, koja od početka ima isti oblik, kao i u statičkom stanju sa

maksimalnom vrijednošću od E/Z.

b) α = 0 asimetričan slučaj (ili nebalansiran) (slika b )



b) α = 0, asimetričan slučaj (ili nebalansiran), (slika b ).

Struja KS:

Njena maksimalna vrijednost ip zavisi od ϕ, tj. od R / X = cos ϕ.

simetričan asimetričan

Faktor e-(R/L)t je inverzno proporcionalanaperiodičkoj komponenti prigušenja, određenomjerima R / L ili R / X



omjerima R / L ili R / X.

Vrijednost ip (peak struje) utječe naelektrodinamička naprezanja prekidača i

cjelokupne instalacije.

Njena vrijednost može se odrediti iz rms

vrijednosti simetričnog KS (Ik”) koristeći jedn.:

ip = K (2)1/2 Ιk” ,

gdje K je koeficijent predstavljen na sljedećemdijagramu, u funkciji omjera R/X ili R / L.



KS blizu generatora



g

Kada se kvar desi blizu generatora, promjenaimpedanse generatora, u ovom slučaju

dominantna impedansa, prigušuje struju KS.Uvjeti promjene struje KS se kompliciraju zbogpromjene elektromotorne sile, koja rezultira iz

struje KS,Zbog jednostavnosti, pretpostavlja se da je EMSkonstantna, te da je unutarnja reaktansa mašine

varijabilna,

Reaktansa se razvija u tri stupnja:

KS blizu generatora



subtranzijentna (prvih 10 do 20 ms kvara);

transient (do 500 ms);statička (ili sinhrona reaktansa).

Kroz vrijeme vrijednost reaktanse sepovečava. Ovi efekti vode i do smanjenja

struje KS kroz vrijeme, koja je suma 4

komponente, kao na slici:



Ukupna struja KS I sc (e), i doprinos njenih komponenti:

a) subtransijenta reaktansa;

b) tranzijentna reaktansa;

c) Sinhrona reaktansa;

d) Aperiodička komponenta.

Na slici je smanjenje reaktanse generatora brže od smanjenja

aperiodičke komponente. To je rijedak slučaj koji može uzrokovati

zasičenje magnetskih krugova i probleme prekidanja struje kvara,

jer se dešava nekoliko perioda prije prolaska struje kroz nulu.

Dakle, struja KS sadrži tri izmjenične komponente subtranzijentnog,tranzijentnog i statičkog stanja i aperiodičku komponentu, koja nastaje kaorezultat razvoja struje u induktivnom strujnom krugu.



rezultat razvoja struje u induktivnom strujnom krugu.

Za izbor prekidača, informacije o razvoju struje KS nisu bitne;

Ono što određuje prekidnu moč prekidača, zbog brzine prekidača, jesustruja KS subtranzijentnog perioda, Ik", i maksimalna struja ip, koje sudovoljne za određivanje rasklopne moči prekidača i elektrodinamičkih sila,

U LV distribuciji i HV aplikacijama tranzijentna struja KS se koristi kaorelevantna ako se prekid kvara dešava prije statičkog stanja, pa tadapostaje korisno koristiti prekidnu struju KS Ib, koja određuje snaguprekidanja vremenski pomaknutog prekidanja.

Ib je vrijednost struje KS u momentu prekidanja struje KS, tj. poslijevremena t poslije nastanka kvara, gdje t = tmin.

Vrijeme tmin (minimalno vrijeme odstupanja) je suma minimalnog vremenarada relejne zaštite i minimalnog vremena djelovanja prekidača, tj. najkraćevrijeme između pojave struje KS i odvajanja polova prekidača.

• Sljedeća slika predstavlja različite veličine struje KS:



Struje KS blizu generatora (šematski dijagram)



Standardi računanja struje kratkog spoja



• Standardi preporučuju brojne metode,• Aplikacija C 15-105, koji je suplement NF C 15-100

(Normes Françaises) (nisko-naponske AC instalacije),

govore o 4 metoda:a) "impedantni" metod, koji se koristi za računanjestruja kvara u bilo kojoj tački instalacije sa visokomtačnošću.

Ovaj metod obuhvata formiranje strujnog kruga kvara odreaktansi i rezistansi, od izvora (uključujući i njegovureaktansu) do mjesta kvara (transformatori, vodovi, itd.),

te zatim izračunavanje odgovarajuće impedanse.Struja KS na kraju se dobiva primjenom Ohmovog zakona.

b) “kompozitni" metod, koristi se kada karakteristike snabdijevanja energijom

nisu poznate.

Impedansa od mjesta kvara prema izvoru računa se na temelju procjene struje

S č



KS na njenom početku.

Pretpostavlja se da je faktor snage cos ϕsc = R / X isti i na početku strujnog

kruga i na mjestu kvara. Drugim rijećima, pretpostavlja se da su impedanse

elemenata kruga međusobno slične, tako da se njihovo vektorsko sabiranje

može zamijeniti algebarskim sabiranjem.

Ovaj metod može se koristiti kod izračunavanja struja KS dodatnih strujnih

krugova (proširenje mreže), te za instalacije do 800 kVA;

c) “konvencionalni" metod, koristi se onda kada impedanse ili Isc u instalacijiiznad mjesta kvara nisu poznate za računanje minimalne struje KS i struje

kvara na kraju voda.

Metod se bazira na pretpostavci da je napon na početku voda jednak 80%

nazivnog napona instalacije za vrijeme kvara.

Ovaj metod tretira samo otpornost provodnika i primjenjuje koeficijent veći od

1 za provodnike sa velikim presjekom, u cilju uzimanja u obzir i njihove

induktanse (1.15 za 150 mm2, 1.20 za 185 mm2, itd.).

Koristi se tamo gdje je početak voda dosta udaljen od elektrane i napajajuće

mreže (krajnji vodovi).

d) “pojednostavljeni" metod koji koristeći tabele te brojnim



d) pojednostavljeni" metod, koji koristeći tabele, te brojnim

pretpostavkama, indicira za svaki presjek provodnika:

- Nazivnu struju prekidača;

- Dozvoljenu dužinu voda s obzirom na pad napona.

Podaci u tabelama su rezultati računanja koristeći metode “kompozicije” i“konvencije”. Ovaj metod može se koristiti za određivanje karakteristika

prekidača koji se treba dodati postojećoj instalaciji za koju nemamo

dovoljan broj podataka. Metod je direktno primjenjljiv na

LV instalacije, i može se koristiti sa korekcijskim koeficijentima za višenapone.

e) Drugi metodi koriste princip superpozicije i traže da se prvo izračuna

struja opterećenja.

Metod prema standardu IEC 865 (VDE 0103) računa termički ekvivalentstruje KS.



f) Standard IEC 60909 (VDE 0102) primjenjuje se nasve tipove mreža, radijalne ili uzamčene, do i sa 230

kV.

Ovaj metod bazira se na Thevenin teoremu, računa

ekvivalentni naponski izvor na mjestu kvara, te

zatim određuje odgovarajuću struju KS. Svi vodovi,

sihrone i asinhrone mašine se zamjenjuju sopstvenimimpedansama (+, -, i 0 redosljeda).

Sve kapacitivnosti vodova i paralelne admitancijenerotirajućih komponenti, izuzev onih nultog redosljeda,

se zanemaruju.



• Ovdje ćemo razmotriti dva pristupa:

• - impedantni metod, pogodan za LVmreže,

• - IEC 60909 metod, primarno se koristi

kod HV mreža – posjeduje analitički

karakter – implementira princip simetričnih

komponenti.

Osnovne pretpostavke 60909Kako bi se proces računanja struje KS pojednostavio, potrebno je



definirati niz pretpostavki. One se odnose na limite i aproksimacije,pri kojima je rezultat računanja struje KS konzervativan (na strani

sigurnosti).

Uzimaju se u obzir sljedeće pretpostavke:

Razmatrana mreža je radijalna sa nazivnim naponom od LV do HV,

ali ne prevazilazi 230 kV, limit postavljen standardom IEC 60909;

- 3-fazni KS dešava se istovremeno na sve tri faze;

- Za vrijeme KS ne mijenja se broj faza uključenih u kvar;- Za cijelo vrijeme trajanja KS, napon i impedansa KS približno ostaju

konstantne;

- Regulatori transformatora postavljeni su u srednje pozicije (jedino u

slučaju da je KS udaljen od generatora, pozicija regulatoratransformatora ne treba se uzimati u obzir);

- Otpor luka ne uzima se u obzir;

- Kapacitivnosti vodova se ne uzimaju u obzir;

- Struje tereta se zanemaruju;- Sve impedanse nultog redosljeda uzimaju se u obzir.

Impedantni metod• Struja KS zavisi od tipa kvara,



j p ,

• Razmotrimo prvo 3-fazni KS

Gdje je U međufazni napon koji odgovara naponu transformatora u

praznom hodu, koji je 3 do 5 % veći od napona kod nazivnog tereta TR.

Na primjer, u 390 V mreži, međufazni napon kod praznog hoda je U =

410, a fazni je U / (3)1/2 = 237 V.

Računanje struje KS traži računanje samo Zsc, impedanse jednake

svim impedansama kroz koje Isc protiče od generatora do mjesta kvara,

tj. impedansa izvora i voda. To je impedansa pozitivnog redosljeda:

∑R – suma serijskih aktivnih otpornosti

∑X – suma serijskih reaktivnih otpornosti



Trofazni kvar

Dvofazni KS bez spoja sa zemljom



To je kvar između dvije faze, napajan sa međufaznim naponom U.

U ovom slučaju, struja KS Isc2 je manja od struje 3-faznog KS:

Jednopolni KS



To je kvar između jedne faze i neutralnog vodiča, napajan safaznim naponom:

3

U V =

Struja KS Isc1 je:

zemljospoj



Ovaj tip kvara donosi impedansu nultog redosljeda Z(0) u igru.

Struja KS Isc(0) je manja od struje 3-faznog KS izuzev slučaja kada su

rotacijske mašine uključene u zamjensku šemu (reducirana impedansa nultog

redosljeda u tom slučaju),.

Računanje Isc(0) može biti neophodno, zavisno od sistema uzemljenja, u vidu

definiranja proradne vrijednosti nultog redosljeda (HV) ili zaštitnog releja (LV).

Određivanje impedansi KSOvaj metod određuje struju KS na temelju impedanse predstavljene strujnim



krugom kroz koji protiče struja kvara.Ova impedansa može se računati odvojeno, sumirajući onda R i X u petlji

kvara, od izvora (uključivši i njega) do mjesta kvara.

Impedanse mreže

Impedansa vanjske mreže

Računa se na temelju snage KS vanjske mreže (Ssc u MVA).

Ekvivalentna impedansa vanjskog utjecaja mreže je:

U je međufazni napon praznog hoda mreže.

Omjer R i X kod vanjske mreže Rup / Zup (za HV) je app.:

Rup / Zup ≈ 0.3 za 6 kV;

Rup / Zup ≈ 0.2 za 20 kV;

Rup / Zup ≈ 0.1 za 150 kV.Sada slijedi:



za

Tako, aproksimacijom slijedi:

Impedansa transformatoraImpedansa TR može se izračunati na temelju napona kratkog spoja

TR (usc) izraženog u procentima:

U = međufazni napon praznog hoda TR;

Sn = nazivna prividna snaga TR (kVA);

usc = napon KS.

Za javne distribucijske kuće naponi KS MV/LV transformatora postavljeni su

Europskim harmonizacijskim dokumentima HD 428-1S1 izdanim u oktobru 1992.



Tačnost ulaznih podataka najviše utječe na tačnost izračunate struje KS

Isc, tako da greška od x % za usc uzrokuje ekvivalentnu grešku za ZT uistom iznosu od x %.

Generalno, RT << XT , app. 0.2 XT, tako da ZT grubo se može poistovjetiti

sa XT.

Međutim, za niže naponske nivoe, gdje je omjer RT / XT viši, potrebno je

računati ZT.

R se računa korištenjem joule gubitaka (W) u namotajima:

Kada n identičnih transformatora radi u paraleli, njihove impedanse, R i X,

moraju se dijeliti sa n.

Posebna pažnja mora se posvetiti TR za ispravljače koji imaju usc od 10 do

12 % u cilju ograničenja struja KS.



Kada se uzima u obzir impedansa TR vanjske mreže, te impedansa TRrazmatrane mreže, onda se struja KS može izraziti kao:

Impedansa vanjske mreže može se zanemariti, i u tom slučaju, struja KS je:

U tom slučaju, greška izračuna struje KS je:

Sljedeća slika ukazuje na grešku uizračunu kada je zanemarena

impedansa vanjske mreže



Slika pokazuje činjenicu da je moguće zanemariti impedansu

vanjske mreže za mreže kod kojih je snaga KS Ssc mnogoveća od nazivne snage transformatora u razmatranoj mreži.

Na primjer, za Ssc / Sn = 300, greška je app. 5 %.

Impedansa voda

Impedansa voda ZL zavisi od R/km, X/km, i od dužine voda.



R/km za nadzemne vodove, kablove i sabirnice računa se kao:

A = presjek provodnika;

ρ = specifični otpor provodnika (korištena vrijednost zavisi od koju struju

KS računamo – minimalnu ili maksimalnu – vidjeti sljedeću tabelu,



• Napon prema zemlji – u mrežama TN i TT to je naponizmeđu faznog vodiča i uzemljenog neutralnog vodiča ili

j dišt



zvjezdišta.

• Kod IT mreža to je napon koji se u slučaju dozemnog

spoja jednog vodiča pojavljuje između ostalih vodiča izemlje.

• Fazni vodič – (L1,L2,L3) – povezuje izvor struje s

trošilomNeutralni vodič – (N) - priključen na zvjezdište sistemaZaštitni vodič – (PE) – vodič koji spaja kućište (masu) sa

uzemljivačem ili sa nulvodičem (PEN) kod nulovanja

• Nul vodič – vodič ili zaštitni neutralni vodič (PEN) – to je

d lj t l i di k ji bi



neposredno uzemljen neutralni vodič koji u sebiobjedinjuje funkcije neutralnog i zaštitnog vodiča

• Zaštitni kontakt – sklopni dio u krugu zaštitnog vodiča

• Otpor petlje – suma otpora u strujnom krugu koja sesastoji od otpora izvora struje, otpora faznih vodiča i

otpora povratnog voda

• Uzemljivači – pocinčane željezne ploče, cjevi ili trakekoje se zakopavaju u zemlju i vodljivo su spojene sametalnim dijelovima postrojenja koje štitimo od dodirnognapona



• Tipovi mreža niskog napona:

– Vrsta sistema uzemljenja:

• Radi preglednog prikazivanja pojedinih vrsta sistema uzemljenja,

provedeno je označavanje sistema uzemljenja s dva osnovna i jednim



provedeno je označavanje sistema uzemljenja s dva osnovna i jednimdo dva dodatna slova.

• Prvo slovo označava odnos između mreže i uzemljenja:

– T – izravno spojena jedna tačka mreže na zemlju(npr. neutralna tačka transformatora)

– I – svi aktivni dijelovi mreže izolirani su od zemlje iliu jednoj tački spojeni s zemljom preko impedancije

• Tipovi mreža niskog napona:• Drugo slovo označava odnos između dohvatljivih vodljivih dijelova

(kućišta trošila i sl.) i uzemljenja:

– T – direktno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova

(k ćišt ) lj i i t lj j ž



(kućišta) na zemlju, neovisno o sistemu uzemljenja mreže

– N – direktno električno spajanje vodljivih dijelova (kućišta) na

uzemljenu tačku sistema mreže (primjerice na uzemljenu

neutralnu tačku sistema)

• Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, označava raspored

neutralnog i zaštitnog vodiča:

– S - neutralni (N) vodič i zaštitnivodič (PE) međusobno suodvojeni u cijeloj mreži

– C – neutralni (N) vodič i zaštitnivodič (PE) kombinirani su u jednom (PEN) vodiču

• Tipovi mreža niskog napona: – U razdjelnim mrežama niskog napona postoje tri tipa mreža s obzirom

na sistem uzemljenja:

• TN sistem

• TT sistem



• TT sistem• IT sistem

– TN sistem:

• ima jednu tačku sistema (neutralnu tačku) direktno spojenu sa

zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi (kućišta) spojeni preko zaštitnog

vodiča na direktno uzemljenu neutralnu tačku

• s obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zaštitnogvodiča postoje tri podvrste TN sistema:

– TN-S sistem kod kojeg je u cijeloj mreži zaštitni vodič

(PE) odvojen od neutralnog vodiča (N), što znači dapogonska struja ne teče kroz zaštitni vodič

• Tipovi mreža niskog napona:• TN-C-S sistem kod kojeg u

dijelu mreže PEN vodič ima

funkciju i zaštitnog i neutralnogdič d dij l



funkciju i zaštitnog i neutralnogvodiča, a u drugom dijelumreže – blizu trošila – odzadnje razvodne ploče, zaštitnivodiče je odvojen od

neutralnog vodiča

• TN-C sistem u cijeloj mreži imasjedinjen zaštitni i neutralnivodič u jedan PEN vodič

prema prijašnjim tehničkim normativima ova tri

sistema prikazuju tri različite varijante nulovanja


– TT sistem:

• neutralna tačka sistema uzemljena je posredstvom jednog

uzemljivača a kućišta trošila uzemljena su preko drugih



uzemljivača, a kućišta trošila uzemljena su preko drugihuzemljivača, električki neovisnih o uzemljenju neutralne tačke

sistema

• u ovaj sistem se ubraja zaštitno uzemljenje s pojedinačnim

uzemljivačem


– IT sistem:

• svi aktivni vodiči su izolirani od zemlje ili su u jednoj tački spojeni salj k lik i d ij



svi aktivni vodiči su izolirani od zemlje ili su u jednoj tački spojeni sazemljom preko velike impedancije

• kućišta trošila se uzemljuju

• prema prijašnjim tehničkim normativima ovaj sistem je bio nazivan

sistemom zaštitnog voda, koji je poznat i pod nazivom zaštitnouzemljenje izoliranih sistema

Zaštita od indirektnog dodiraZaštita od indirektnog dodira

• Zaštita od indirektnog dodira:

– Uslijed kvara na izolaciji vodiča kućišta trošila i opreme te ostale



Uslijed kvara na izolaciji vodiča, kućišta trošila i opreme te ostalemetalne mase, koje u redovnom pogonu nisu pod naponom, mogudoći pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovuopremu.

– Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal kućišta trošila premazemlji.

– Napon koji se pojavljuje između istovremeno dostupnih dijelova zavrijeme kvara zove se napon dodira, Ud (dodirni napon).

Napon dodira može poprimiti najviše vrijednosti

faznog napona ako je kvar zanemarive impedancije

nastao na priključnoj stezaljci jednog trošila, a drugiistovremeno dostupni pristupačni vodljivi dio ima

direktan spoj sa zemljom.

Takav najviši napon dodira koji se može pojaviti u

električnoj instalaciji prilikom kvara sazanemarivom impedancijom zove se oč ekivani

napon dodira.

• Vrste zaštita od indirektnog dodira:

– Prema načinu djelovanja mogu se podijeliti u tri skupine:

• Istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira



Istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira – sigurnosni mali napon (SELV)

– uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)

– mali radni napon (FELV)

• Bez uređaja za prekidanje struje kvara – zaštita primjenom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom

– nevodljiva okolina

– električno odvajanje (galvansko odvajanje)

– izjednačavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom• S uređajima za automatsko isklapanje napajanja

– TS sistemi

isklapanje s uređajima nadstrujne zaštite

isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje – TT sistemi

isklapanje s nadstrujnom zaštitom

isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje

• Vrste zaštita od indirektnog dodira: – Prema načinu djelovanja mogu se podijeliti na tri

skupine:



skupine:• S uređajima za automatsko isklapanje napajanja

– IT sistemi

kontrolnik izolacijeisklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje

isklapanje sa uređajima nadstrujne zaštite

– Osim navedenih mjera zaštite od previsokognapona dodira, danas kao dopunska zaštitaobavezno se primjenjuje izjednačavanje potencijala

za cijeli objekt ili dio nekog objekta. – Izbor i primjena neke od navedenih zaštitnih mjera

ovisi o uvjetima koji vladaju u štićenom objektu,traženom stupnju sigurnosti i troškovima izvedbe.

• Vrste zaštita od indirektnog dodira: – Izjednačavanje potencijala:

• U tehničkim normativima za izvedbu električnih instalacija izjednačavanje

potencijala se ne navodi kao jedna od osnovnih zaštitnih mjera odprevisokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijek



p j j jp e so og apo a dod a, je se s at a da sa a a sebe je u jedovoljna.

• Ipak, ona pruža sve elemente dobre i učinkovite zaštite u sklopu s

uređajima za brzo isključenje struje greške ili s dobrim uzemljivačem.

Izjednačavanjem potencijala postižese međusobnim galvanskimspajanjem svih metalnih dijelova

različitih instalacija sa zaštitnimvodičem električnih instalacija unekom prostoru.

U slučaju pojave napona greške nakućištima električnih trošila, taj isti

napon pojaviti će se i na svimmeđusobno povezanim metalnimdijelovima drugih instalacija te nećepostojati razlika napona izmeđuvodljivih dijelova instalacija.

• Vrste zaštita od indirektnog dodira: – Posebno mali naponi:

• U lošim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik

(npr. radovi s prenosivim električnim alatom na metalnimk t k ij d i k tl i k i t ij )



( p p čkonstrukcijama, radovi u kotlovnicama, mokrim prostorijama)

najdjelotvornija mjera zaštite je snižavanje nazivnih napona uređaja

na vrijednosti ispod granice opasnih napona.

• Na taj način postiže se istovremeno zaštita od direktnog iindirektnog dodira.

• Visina nazivnog napona ograničena je na najviše 50V efektivno kod

izmjeničnih struja, odnosno 120V kod istosmjerne struje.

• Kao standardni nazivni naponi najčešće se primjenjuju:

6 V, 12 V, 24 V i 42 V

• S obzirom na stupanj sigurnosti koju pružaju, a i na način izvedbe

posebno male napone dijele se na: – sigurnosni mali napon (SELV*)

– uzemljeni zaštitni mali napon (PELV*)

– mali radni napon (FELV*)* kratice prema IEC

normama

Documents

Postrojenja i Aparati