SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

POSTUPAK OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Trgovačko pravo

Student:

Matični broj:

Smjer: Menadžment u turizmu

Mentor: prof. dr.sc. Axel Luttenberger

Zabok, svibanj 2012.

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................2

1. DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU......................................................4

1.1. Sadržaj društvenog ugovora..........................................................................................5

1.2. Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću...........................................6

1.3. Izmjena društvenog ugovora.........................................................................................9

2. TEMELJNA OBILJEŽJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU...........10

2.1. Tijela društva s ograničenom odgovornošću.................................................................11

2.2. Povećanje temeljnog kapitala........................................................................................13

ZAKLJUČAK..........................................................................................................................15

LITERATURA.........................................................................................................................16

2

UVOD

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više

pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Svrha

osnivanja je ostvarivanje dobiti. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja

društva preuzeti više poslovnih udjela. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim

papirima. Članovi ne odgovaraju za obveze društva. Osnivanje društva s ograničenom

odgovornošću propisano je člancima 385.-397. zakona o trgovačkim društvima (NN br.??).

Procedura osnivanja zahtijeva registraciju kod: Trgovačkog suda, Državnog zavoda za

statistiku, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje i eventualno kod Carinske uprave, ako trgovačko društvo s

ograničenom odgovornošću želi uvozom ili izvozom robe stijecati dobit. Društvo mogu

osnovati jedna ili više osoba, a osniva se na temelju ugovora kojeg sklapaju osnivači tj.

društvenog ugovora. Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku

javnobilježničke isprave.

Ako društvo s ograničenom odgovornošću osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje

izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću ovjerena kod javnog

bilježnika. Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika.

Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi

društveni ugovor i da izjavu koja se traži za osnivanje društva.

Ovim seminarskim radom nastoji se pobliže objasniti samo nastajanje društva s ograničenom

odgovornošću te na detaljan način ukazati što je sve potrebno da bi društvo moglo započeti s

obavljanjem djelatnosti. Rad je podijeljen na dvije velike cijeline od kojih se prva cjelina

dijeli na tri, a druga na dvije podcjeline.

3

1. DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) spada u trgovačko društvo u kojem

jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unosi uloge s kojima sudjeluju u unaprijed

dogovorenom temeljnom kapitalu. Ulozi u društvu ne moraju biti jednaki te nijedan osnivač

ne može kod osnivanja društva preuzeti više uloga. Poslovni udjeli se ne izražavaju u

vrijednosnim papirima, a članovi ne odgovaraju za obveze društva.

Da bi se moglo osnovati društvo s ograničenom odgovornošću potrebno ga je registrirati kod

Trgovačkog suda, Državnog zavoda za statistiku, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za

mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i eventualno kod

Carinske uprave, ako trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću želi uvoziti ili izvoziti

robu.

Prilikom osnivanja društva potrebno je poduzeti temeljite aktivnosti i ispuniti sve propisane

uvjete. Prije registracije samog društva potrebno je provjeriti na trgovačkom sudu postoji li

već isti naziv trgovačkog društva u sudskom registru. Osnivači definiraju djelatnost ili

djelatnosti kojima će se društvo baviti. Osnivač ili više njih dogovaraju čime će osnovati

društvo, a to je moguće u novcu, stvarima i pravima.

Društvo može osnovati jedna osoba ili više njih, a ugovor koji sklapaju temeljem osnivanja

zove se društveni ugovor. Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u

obliku javnobilježničke isprave. Ako društvo s ograničenom odgovornošću osniva jedan

osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom

odgovornošću dana kod javnog bilježnika. Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć

ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu

ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i da izjavu koja se traži za osnivanje društva.

Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

4

1.1. Sadržaj društvenog ugovora

Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, a ako je osnivač

fizička osoba i njegov osobni identifikacijski broj (OIB). Ako je osnivač pravna osoba

potrebno je navesti matični broj subjekta (MBS). Ako je osnivač strana osoba nužni su

odgovarajući podaci o toj stranoj osobi,

tvrtku i sjedište društva,

predmet poslovanja društva,

ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog uloga osnivača, a

sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznačiti njihovu

vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje preuzima svaki osnivač,

odredbu o tome osniva li se društvo s ograničenom odgovornošću na određeno ili na

neodređeno vrijeme,

prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i

obveze koje društvo ima prema članovima. Ništave su odredbe društvenog ugovora,

odnosno izjave o osnivanju društva koje su protivne odredbama Zakona o trgovačkim

društvima,

temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama. Najniži iznos temeljnoga kapitala

određuje se zakonom te iznosi 20.000,00 kuna. Iznos temeljnoga kapitala mora biti

izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto,

nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,00 kuna i mora biti

izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto,

prije upisa u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga kojeg

uplaćuje u novcu, s time da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od

10.000,00 kuna,

zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga

kapitala društva,

5

ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo s

ograničenom odgovornošću stvari i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u

sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima u vrijeme podnošenja

prijave za upis društva u sudski registar manja od vrijednosti uloga koji se time ulaže,

razlika do visine tako izraženoga uloga mora se uplatiti u novcu. U slučaju osnivanja u

stvarima ili pravima potrebno je revizorovo izvješće o obavljenoj reviziji osnivanja

kojim se potvrđuje da je vrijednost uloga realna i istinita,

uloge mora se uplatiti tako da društvo s ograničenom odgovornošću može s njima

slobodno raspolagati,

novčani ulozi uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici

Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Ta

institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo s ograničenom odgovornošću moći

slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.

1.2. Postupak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću

Uz propisane isprave, osnivač društva dužan je priložiti izjavu ovjerenu kod javnog

bilježnika da on a ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema nepodmirene dospjele

obveze. Zatim potvrdu ovlaštene pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa, te da on

ni društvo u kojem ima udjele ili dionice nema na računima evidentiran nepodmireni nalog za

plaćanje. Također treba priložiti potvrde Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko

osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da on ni društvo u kojem ima udjele

ili dionice nema nepodmirene obveze po osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko odnosno

zdravstveno osiguranje. Izjava ne smije biti starija od osam dana računajući od dana

podnošenja prijave.

Sudski registar je javan i svatko može bez dokazivanja pravnog interesa razgledati podatke

upisane u glavnoj knjizi i javne podatke iz zbirke isprava te zahtijevati da mu se izda izvadak

ili ovjerena kopija. Sudske naknade pri upisu društva u sudski registar ovise o broju

djelatnosti za koje se društvo registrira. Nakon obavljenog upisa društva u sudski registar

trgovački sud dostavlja Narodnim novinama i dnevnom tisku podatke o upisu.

6

Po primitku rješenja o upisu u sudski registar valja izraditi pečat. Uz narudžbu za izradu

pečata prilaže se kopija rješenja o upisu u sudski registar. Uz narudžbu za izradu pečata treba

priložiti rješenje trgovačkog suda. Nakon registracije kod trgovačkog suda i Državnog zavoda

za statistiku slijedi registracija društva pri ispostavi Porezne uprave prema sjedištu društva.

Podaci se unose izravno u kompjutorski sustav usporedno s unosom u registar obveznika

poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost te nije potrebno prilaganje posebnog zahtjeva.

Na uvid se daje kopija seta registracije kod trgovačkog suda i Obavijest o razvrstavanju

poslovnog subjekta od Državnog zavoda za statistiku. Ako je tvrtka registrirana za obavljanje

poslova međunarodne trgovine, osnivač je dužan od Carinske uprave RH zatražiti carinski

broj pod kojim će obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje. Trgovačko društvo može početi

obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja nakon što

trgovačkom sudu podnese odluku nadležnog upravnog tijela (županijskog Ureda za

gospodarstvo) kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim

uvjetima propisanim za obavljanje te ili tih djelatnosti (odnosi se na poslovne prostorije,

opremu i sredstva za rad).

Ako se, pored uplate uloga, jedan ili više članova obvežu društvu na činidbe koje se ne sastoje

u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti

opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to

društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja

preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.

Posebne pogodnosti ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu

i priračunava se njegovome ulogu ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u

društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi

stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te

posebne pogodnosti koje stječe član društva.

Osnivačima se ne može iz temeljnoga kapitala isplatiti naknadu troškova za pripremne radnje

ili za osnivanje društva, a posebno nije dopušteno da se iznos tih troškova priračuna tome

kapitalu kao ulog. Naknada troškova za osnivanje društva može se odobriti samo do visine

najviše naknade utvrđene u društvenome ugovoru. Ako nije drugačije ugovoreno, osnivači

snose troškove osnivanja društva srazmjerno svojim ulozima. Prijava za upis u sudski registar

podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate ulozi u skladu sa zakonom i

društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora

imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor. Ako društvo osniva samo jedan osnivač,

7

on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio uloga u novcu koji

nije uplaćen biti uredno plaćen. Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar

moraju se ulozi u stvarima i u pravima unijeti tako da s njima društvo može raspolagati nakon

što bude upisano u sudski registar. Posumnja li sud u točnost podnesenih dokaza o unosu

uloga i raspolaganju njima od strane društva, može zatražiti da mu se podnesu i drugi dokazi.

Ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski

registar manja od iznosa preuzetog uloga koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio

cijeli ulog dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu.

Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani

sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave. Sud će odbiti upis društva u sudski registar

ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji

osnivanja što ga je podnijela uprava nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto

vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja

stvari ili prava bitno manja od visine uloga koji se time uplaćuje. U sudski registar upisuju se:

tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i predmet poslovanja društva,

ukupni iznos temeljnoga kapitala,

dan sklapanja društvenog ugovora,

vrijeme trajanja društva ako je ono određeno društvenim ugovorom ili izjavom o

osnivanju društva,

imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga

društvo ima, njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,

ovlasti za zastupanje društva,

ako je za primanje očitovanja volje i pismena u ime društva s navođenjem adrese u

Republici Hrvatskoj ovlaštena neka osoba, upisuje se i taj podatak; za treće spomenuta

je osoba za to ovlaštena sve dok ju se ne izbriše iz sudskog registra i objavi upis

brisanja, osim ako je trećemu bilo poznato da ta osoba više nema ovlast u kojoj je

ovdje riječ,

ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, odnosno tvrtka i sjedište

jedinog osnivača i članova društva.

8

1.3. Izmjena društvenog ugovora

Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva. Odluka mora biti

u obliku javnobilježničkog akta, privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili

javnobilježničkog zapisnika.

Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u sudski registar.

Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih

glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se

zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

Odluka o odredbama da treba izabrati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po

društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom

većinom glasova.

Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog

ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može

se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje

obveza ili smanjenje prava.

To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba

uplatiti uloge u temeljni kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe

koje su u njemu sadržane.

Svaka izmjena društvenog ugovora mora se prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski

registar. Prijavi treba priložiti odluku o izmjenama društvenog ugovora, potpun tekst

društvenog ugovora u obliku javnobilježničke isprave i potvrdu javnog bilježnika da

neizmijenjene odredbe društvenog ugovora koji se nalazi kod registarskog suda zajedno s

učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ugovora koji se prilaže.

Ako se ne radi o izmjeni podataka iz članka 396. stavka 1. ovoga zakona, dovoljno je da se u

prijavi za upis u registar uputi na isprave o izmjenama koje se nalaze kod suda.

Ne objavljuju se odluke kojima se ne mijenjaju odredbe društvenog ugovora koje su ranije

objavljene.

9

2. TEMELJNA OBILJEŽJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

 

Temeljna obilježja društva s ograničenom odgovornošću su:

društvo s ograničenom odgovornošću je pravna osoba odijeljena od pojedinih članova

i samostalno preuzima obveze te stječe prava,

članovi ne odgovaraju izravno vjerovnicima društva. Oni su samo dužni u društvo

uplatiti svoje uloge,

društvo treba imati temeljni kapital utvrđen društvenim ugovorom, odnosno ugovorom

o osnivanju društva,

temeljni kapital društva podijeljen je na uloge koji ne moraju biti jednaki, ali od njih

svaki član može imati samo po jedan ulog,

poslovni udjel kao pojam "isprave" o udjelu, tj. isprava koja utvrđuje postojanje udjela

u društvu, nema značenje koje ima pojam dionica u dioničkom društvu. Prijenos

poslovnog udjela je otežan jer zahtijeva javnobilježnički akt, odnosno suglasnost

društva,

društvo s ograničenom odgovornošću ima sličnu organizaciju kao i dioničko društvo,

tj. ima glavnu skupštinu i upravu,

naziv društva može biti prema predmetu poslovanja, a može biti sastavljen i od

obiteljskih imena svih članova ili barem jednog od njih,

društvo se osniva na temelju društvenog ugovor, a ako je osnivatelj samo jedna osoba,

izjavom o osnivanju,

društvo vodi knjigu poslovnih udjela u koju se upisuju podaci o ulagateljima,

temeljnom kapitalu, ulozima i drugi relevantni podaci.

 Obilježja koja ovo društvo razlikuju od dioničkog društva su:

temeljni kapital je podijeljen na uloge koji se ne mogu izraziti vrijednosnim papirima,

temeljni akt nije statut već izjava o osnivanju odnosno društveni ugovor.

 

10

 

 2.1. Tijela društva s ograničenom odgovornošću

Uprava

Uprava društva je tijelo koje vodi poslove društva na svoju odgovornost i zastupa društvo.

Sastoji od jednog ili više članova. Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako

neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili Zakonom o

trgovačkim društvima, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

Također uprava društva odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga.

Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, članovi

zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od

toga da radnje pravodobno ne poduzmu.

Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja

poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova

uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

Članom uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Članovi društva svojom

odlukom imenuju upravu društva. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može

učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Članovi

društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave.  

Društvo s ograničenom odgovornošću zastupa uprava. Ako u društvenom ugovoru nije

drugačije određeno, članovi uprave skupno zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz

navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis. Ako uprava ima više članova, društvenim

ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave zajedno s prokuristom.

Nadzorni odbor

11

Društvo s ograničenom odgovrnošću ne mora imati nadzorni odbor. Društvenim se ugovorom

određuje ima li društvo nadzorni odbor. Društvo mora imati nadzorni odbor u ovim

slučajevima:

1. ako je prosječan broj zaposlenih tijekom godine veći od 300,

2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom.

Nadzorni odbor sastoji se od 3 člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni

odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan.

Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju

odredbe o članovima uprave. U nadzorni odbor ne može se izabrati ili imenovati osoba koja je

već član u deset takvih odbora dioničkih društva ili društava s ograničenom odgovornošću.

Član nadzornog odbora ne može biti pravna osoba, nego samo potpuno poslovno sposobne

fizičke osobe. Članove nadzornog odbora biraju članovi društva.

Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebni

zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Podrazumijeva se i zakonom je

obvezna dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora.

Skupština

Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim

ugovorom.

Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka

zahtjevu za uplatama uloga

imenovanju i opozivu članova uprave

izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,

podjeli i povlačenju poslovnih udjela

12

davanju prokure za sva poduzeća

mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova

izmjeni društvenog ugovora

postavljaju zahtjev za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i

nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom

postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzornog odbora.

Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine

nadležnosti ne može izuzeti donošenje odluka o financijskim izvještajima društva, upotrebi

ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, i izboru i opozivu  članova nadzornog odbora ako ga

društvo ima.

Skupština se mora sazvati jednom godišnje, te uvijek onda kada to zahtijevaju interesi

društva.

Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština može valjano odlučivati ako su

na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu

temeljnog kapitala društva. Također, ako nije zakonom i društvenim ugovorom drugačije

određene, skupština donosi odluke većinom glasova.

Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela

unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži,

članu društva izdati potvrdu.

 

2.2. Povećanje temeljnog kapitala

Za povećanje temeljnog kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni

društvenog ugovora.

13

Temeljni kapital može se povećati uplatama uloga za nove poslovne udjele ili uplatama

povećanih uloga za postojeće poslovne uloge ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u

temeljni kapital.

Na temelju povećanja temeljnog kapitala uloge u društvu mogu preuzeti postojeći članovi

društva i druge osobe.

Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnog kapitala nije drugačije

određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od

donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala preuzmu poslovne udjele u srazmjeru

nominalnim iznosima svojih poslovnih udjela u društvu.

Izjava o preuzimanju poslovnog udjela daje se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne

isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Osobe koje uplatom uloga pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na

način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi se moraju navesti iznosi uloga koji

se uplaćuju za preuzete poslovne udjele i druge činidbe na koje preuzimatelj treba biti

obvezan na temelju društvenog ugovora.

Odredbe članka 390. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na povećanje

temeljnog kapitala društva. Povećanje temeljnog kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je

samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u

kojemu će se u društvo unijeti prava i stvari. Prava i stvari moraju se unijeti u društvo prije

nego što se registarskom sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnog kapitala u sudski

registar.

14

ZAKLJUČAK

Društvo s ograničenom odgovornošću mogu osnovati fizičke ili pravne osobe, kako

domaće tako i inozemne. Specifičnost ove vrste trgovačkog društva je ta što ga može osnovati

samo jedna osoba i samim time biti njegovim članom. Pod fizičke osobe spadaju svi građani

koji imaju navršenih 18 godina života i svi oni koji su poslovno sposobni. Pod pravnom

osobom se podrazumijeva ona koja ima prava i obaveze u građanskopravnim odnosima. Ulozi

u društvu moraju biti jednaki i važno je naglasiti da nijedan osnivač ne može kod osnivanja

društva preuzeti više uloga. Poslovni udjeli se ne izražavaju u vrijednosnim papirima. Društvo

s ograničenom odgovornošću pravna je osoba koja pravnu osobnost stječe trenutkom upisa u

sudski registar. Zanimljivost ovog društva je ta da se imovina društva strogo odjeljuje od

imovine samih članova društva. Također, društvo za svoje obveze odgovara cijelom svojom

imovinom, što je naravno veliki rizik u slučaju lošeg poslovanja i nemogućnosti isplate

dugova. Olakotna okolnost za članove društva je ta što ne odgovaraju za obaveze istog.

Kod unošenja uloga uplatom novca postoji mogućnost postepenog uplaćivanja uloga, s tim da

prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga koji

uplaćuje u novcu. U Hrvatskoj je osnivanje društva s ograničenom odgovornošću sve češći

izbor mladih poduzetnika koji se žele nametnuti na sve zahtjevnijem tržištu i koji na taj način

ravnopravno konkuriraju na svim područjima. Pošto je iznos najmanjeg temeljnog kapitala za

osnutak društva prihvatljiv, razumljiva je činjenica da ga može osnovati bilo tko tj. netko tko

15

nije financijski moćan. Moguće je i naknadno povećanje temeljnog kapitala društva koje se

naravno odvija uz suglasnost svih članova. Dva su načina povećanja. a to su efektivno i

nominalno povećanje temeljnog kapitala društva. Osnovna razlika između ova dva načina jest

u tome što pri efektivnom povećanju u društvo ulazi nova vrijednost, dok se pri nominalnom

povećanju već postojeća vrijednost preraspoređuje u financijskim izvještajima društva. Za

Hrvatsku kao i za ostale zemlje privatna poduzeća od iznimne su važnosti pa im je potrebno

posvetiti pažnju i pokušati uklanjanjem birokratskih barijera te određenim poticajnim

mjerama stvoriti poduzetničku klimu. To bi doprinijelo gospodarskom rastu i većem

zapošljavanju.

LITERATURA

1. Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine, čl. 385, 386, 387, 388, 389, 390, 391, 392,

393, 394, 395, 396, 397.

2. Gorenc, Vilim, Trgovačko pravo – društva, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

3. http://www.poslovniforum.hr/

4. http://www.nn.hr/

16