POSTUPCI GRAĐENJA MOSTA II - gfos.unios.hr · armature. i . natega. za prvi par odsječaka, te ugradba . zaštitnih cijevi . za sve natege što prolaze kroz njih, a zatim . betoniranje

POSTUPCI GRAĐENJA MOSTA II4 Rasponski sklopovi (1)4.5 Postupno obostrano prepuštanje betoniranjem

na premjestivoj skeli (BPS) (1)Postupak se sastoji u obostranom simetričnom betoniranju u

odsječcima na dvjema nezavisnim čeličnim skelama pridržanima na krajevim već dovršenog dijela RS.

Tako postupno rastu prijepusti (konzole) na objema stranama stupa, počev od početnog ili uporišnog odsječka nad stupom, pa odatle naziv postupno obostrano prepuštanje (engl. free cantilevering; njem. freie Vorbau).

Uvriježen je i naziv “konzolni” postupak.Prijepusti su međusobno uravnoteženi, tako da za vrijeme građenja

stupovi nisu opterećeni nepovoljnije nego u uporabi osim što trpe veće torzijske momente zbog nesimetričnih vodoravnih opterećenja (uglavnom pod djelovanjem vjetra).

4 Rasponski sklopovi (2)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (2)Čelična skela ima hidrauličke uređaje za samopremještanje,

a za nju je uvriježen naziv krletka (form traveler; Vorbauwagen), slika 4.5.1.

Slika 4.5.1 Postupno obostrano prepuštanje betoniranjem na premjestivojskeli: krletke mosta preko Kamačnika na AC Zagreb - Rijeka

4 Rasponski sklopovi (3)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (3)Odječci su obično duljine 3,0 ÷ 5,0 m, a poprečni je presjek u

pravilu sandučast.Ima i znatnih odstupanja od uvriježene duljine. Primjerice,

prigodom građenja vijadukta Kőröshegy na AC Zagreb –Budimpešta primijenjeni su odsječci duljine čak 11,0 m i to za punu širinu AC!

Kako bi se ubrzalo građenje, nakon nekog su vremena odsječci duljine 10,0 m predgotovljavani na tlu i dizani u ugradbeni položaj s pomoću natega i hidrauličkih uređaja, a među odsječcima su bile „mokre” reške duljine 1,0 m.

Pri kraju ovog izlaganja prikazat ćemo nekoliko crteža i prizora građenja ovoga zanimljivog mosta.

4 Rasponski sklopovi (4)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (4)Pošto se dovrše simetrični prijepusti na jednomu stupu, čime

nastaje tz. stol (Francuzi ga zovu vagom, fléau), krletke se premještaju (u dijelovima) na drugi, a jače izvoditeljske tvrtke znaju imati i dva para krletaka.

Slijed izvedbe radova na RS zavisi od:broja stolova (a djelomice i od toga je li taj broj tâk ili lih) ibroja raspoloživih krletaka.

U svakom slučaju, nakon premještanja krletaka slijedi betoniranje dijel(ov)a na stojećoj skeli.

Razmotrit ćemo slučajeve što se najčešće pojavljuju u praksi:RS na dvama stolovima,RS na trima ili više stolova.

a) RS na dvama stolovimaAko tvrtka raspolaže jednim parom krletaka, slijed je radova ovaj:

4 Rasponski sklopovi (5)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (5)

Izvedba prvoga stola RS,premještanje krletaka s prvoga stola, betoniranje poteza RS između prvog upornjaka i kraja stola na stojećoj skeli,izvedba drugoga stola RS,skidanje krletaka,betoniranje poteza RS između drugog upornjaka i kraja stola na stojećoj skeli,betoniranje završnog odsječka.

Ako pak tvrtka ima dva para krletaka oba se stola izvode istodobno, pa se istodobno betoniraju potezi na stojećoj skeli i na kraju se betonira završni odsječak.

Završni se odsječak mora osigurati od utjecaja promjene temperature okoliša. To se postiže ugradbom tlačno-vlačnih čeličnih štapova u čvorovima sanduka.

4 Rasponski sklopovi (6)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (6)b ) RS na trima stolovimaPrikazat ćemo samo slučaj građenja RS s pomoću jednog para

krletaka (slika 4.5.2).

Slika 4.5.2: Shematski prikaz postupka građenja mosta s trima stolovima

a)

b)

c)

d)

4 Rasponski sklopovi (7)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (7)Slijed je radova ovaj:

prvi stol (a),drugi stol (b),potez na skeli uz prvi upornjak (c),završni odsječak u prvom polju (c),treći stol (c),potez na skeli uz drugi upornjak (d),izvedba završnog odsječka u drugom polju (d).

* * * * *U slučaju većega broja stolova postupak je načelno sličan. Ako

je broj stolova tâk (paran) i tvrtka ima dva para krletaka postupa se tako da radovi napreduju od stolova uz upornjake, a zadnji se izvodi zaključni odsječak u srednjem polju.

4 Rasponski sklopovi (8)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (8)Završni je odsječak obično dug oko 2 m. Njegova je izvedba

izvanredno osjetljiv posao zbog toga što promjene temperature ozračja u tijeku dana izazivaju velike pomake krajeva stolova (u svim smjerovima, uključujući i zaokrete!).

Ako se ne bi poduzele osobite mjere pri betoniranju, ti bi pomaci izazvali velike poteškoće.

Najučinkovitiji je postupak ublažavanja nepovoljnih utjecaja (nemoguće ih je potpuno suzbiti) ugradba sandučastih čeličnih štapova u presjecištima srednjih ravnina pojasnica i hrptova (čvornih točaka) sanduka, pričvršćenih na krajeve betonskih odsječaka tako da mogu djelovati i kao vlačni i kao tlačni štapovi.

Najjednostavnije je te štapove privariti za čelične limoveusidrene u beton priležećih odsječaka.

4 Rasponski sklopovi (9)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (9)Ti štapovi svode spomenute pomake na najmanju moguću

mjeru i sprječavaju prekomjerno raspucavanje betona za vrijeme vezanja, kada je najranjiviji.

Pošto ovaj beton dostatno očvrsne, prednapinju se protežnosne (kontinuitetne) natege, čime se uspostavlja cjelovitost RS.

Postupak je izumio veliki njemački inženjer Ulrich Finsterwalder(1897-1988), a prvi ga je put primijenio 1952. prigodom građenja mosta preko Rajne kod Wormsa, rasponā 101,0 + 114,0 + 112,0 m.

Za prednapinje upotrijebljene su šipke Ø 26 mm od čelika umjereno visoke čvrstoće (fy/ftk = 830/1 030 N/mm2). Taj će se način prednapinjanja poslije razviti u svjetski poznati sustav Dywidag.

4 Rasponski sklopovi (10)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (10)Kasnije je ovaj postupak građenja dorađivan i usavršavan i

danas gotovo nema premca ako treba premostiti kakvu široku i duboku rijeku, rijeku što često plavi ili duboku dolinu. Njegova česta primjena svjedoči o brojnim prednostima što ga izdižu nad druge postupke.

Osobito je pogodan za premoštenje dubokih, ali ne predugih dolina, tako da se odaberu tri raspona s približnim omjerom duljina 0,6 : 1,0 : 0,6 (slika 4.5.3).

Slika 4.5.3: Vijadukt Gudučana AC Zagreb - Split

4 Rasponski sklopovi (11)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (11)Naime, ako bi omjer bio 0,5 : 1,0 : 0,5 (što bi nastao ako bi se

postupnim prepuštanjem potpuno pokrila sva, pa i krajnja polja, na upornjacima bi nastajale ležajne pridržajne sile(reakcije) promjenjiva predznaka, što je izvanredno nepovoljno sa stajališta trajnosti tih ležajeva.

Zato je bolje malo međusobno primaknuti stupove i postići prvo spomenuti omjer raspona, pri kojem se znatno smanjuje varijacija pridržajnih sila.

Preostali potezi krajnjih polja, duljine približno jednake 1/6 njihova raspona, betonira se na stojećoj skeli (slika 4.5.4).

Slika 4.5.4: Betoniranje dijela RSna stojećoj skeli

4 Rasponski sklopovi (12)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (12)Naravno, ne može se uvijek postići ovaj idealni omjer, jer položaj

stupova određuju prilike na ozemlju, a u prvom redu uzdužni obris tla i uvjeti temeljenja, ali je dobro težiti za njim.

Ako je dolina dulja, pa se moraju odabrati više od tri stupa, postupa se kako je opisano ranije.

Ima okolnosti što nameću izbor izrazito nepovoljna omjera raspona triju polja, npr. pri premošćivanju kakve duboke sutjeske rijeke. Tada se moraju izvesti betonski protuutezi što služe za pretlačivanje odiznih pridržajnih sila na upornjacima.

Sličan se učinak može postići napinjanjem natega ugrađenih u osi ležajeva na upornjacima ili kombinacijom ovih dvaju načina. Najpouzdaniji je ipak prvi način.

Lijep je primjer ovakva rješenja most preko Cetine na AC Split –Dubrovnik (slika 4.5.5), a i most preko rijeke Kamačnik na AC Zagreb – Rijeka (slika 4.5.6).


Slika 4.5.5: Most preko Cetinena AC Split - Dubrovnik

Slika 4.5.6: Most preko Kamačnikana AC Zagreb – Rijeka

4 Rasponski sklopovi (14)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (14)Kako se ovaj postupak razvija tako se i mijenjaju mjerila o

tome do koje se širine mosta može betonirati na jednojkrletki. Danas je ta granica iznad 25,0 m.

I što se tiče sustava natega došlo je do velikih promjena u odnosu na stanje iz početnog razdoblja razvitka postupka.

U pravilu su natege za prednapinjanje obostranih prijepusta unutarnje, a one za uspostavu protežnosti i preuzimanje dodatnoga stalnog opterećenja – dijelom unutarnje, a dijelom vanjske.

Osim toga, do raspona od oko 150 m natege za prednapinjanje prijepusta sidre se u kolničkoj ploči, a pri većim rasponima i u hrptovima.

Naime, hrptovi neoslabljeni zaštitnim cijevima mogu prenijeti poprečne sile osim onih od ΔG i Q, a njih preuzimaju vanjske natege izlomljene osi.

4 Rasponski sklopovi (15)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (15)Uvijek je dobro predvidjeti mjesta za sidrenje i prolaz dodatnih

vanjskih natega, jer je praksa pokazala da one što se ugrade za vrijeme građenja s vremenom postanu nedostatne.

Velika je prednost vanjskih natega u jednostavnoj zamjenjivosti, ali su one, s druge strane, ranjive – mogu biti dostupne lutalicama, među kojima zna biti i vandala!

Zato se otvori za prilaz u sanduk RS moraju pouzdano zatvarati, a ključeve može imati samo osoblje zaduženo za uzdržavanje mosta.

Uz ovaj postupak građenja povezana je i pogibelj od velikih nezgoda pri radu.

Npr. može pasti cijela krletka za vrijeme premještanja u novi položaj!

I za takav slučaj treba provjeriti stabilnost stola (“vage” – sada ta riječ poprima pun smisao!) i primjereno se osigurati.

4 Rasponski sklopovi (16)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (16)Ako je stup niži (visine do oko 30 m) najjednostavnije je obostrano pričvrstiti prve odsječke za tlo nategamausidrenima u temeljnu stopu (slika 4.5.7).

Slika 4.5.7: Sidrenje prvih odsječaka RS u temeljnu stopu s pomoću natega

4 Rasponski sklopovi (17)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (17)Inačicom je ovoga rješenja

izradba privremenogastupa na kraju drugog ilitrećeg odsječka (slika 4.5.8).

U tom slučaju par sila nuždan za obuzdavanje neuravnote-ženog momenta ostvaruje se u privremenom i trajnomstupu.

U slučaju višega stupa treba na njegovu vrhu predvidjeti dva reda ležajeva na dostatnu razmaku, te dva reda natega usidrenih u sam stup.

Slika 4.5.8: Izvedba privremenog stuparadi uravnoteživanja prepuštanja

4 Rasponski sklopovi (18)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (18)Pri izradbi odsječka krletka se oslanja na netom izvedeni

odsječak i usidrena je u predzadnji, a za vrijeme premještanja uravnotežena je betonskim utezima otraga.

Prvo se gradi odsječak nad stupom, tj. početni iliti uporišniodsječak, što je obično dug 7,0 ÷ 10,0 m.

To obično traje i po više tjedana zbog složene geometrije(unutar sanduka nalazi se jedna ili dvije prepone/dijafragme/), pa onda i vrlo složene oplate, zbog zakrčenosti armaturom i zaštitnim cijevima natega, te jednostavno zato što treba ugraditi goleme količine betona(i do 500 m3, pa i više) na skučenu mjestu, a nerijetko i na vrlo velikoj visini.

Preporučljivo je lagano prednapeti ovaj odsječak kako bi se spriječilo raspucavanje mladog betona od skupljanja što ga oplata sprječava trenjem.

4 Rasponski sklopovi (19)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (19)Čim beton dostatno očvrsne polažu se obje krletke i sidre

se jedna u drugu.Slijedi sklapanje armature i natega za prvi par odsječaka, te

ugradba zaštitnih cijevi za sve natege što prolaze kroz njih, a zatim betoniranje.

Prvo se betonira donja ploča, pa hrptovi i na kraju gornja –kolnička ploča. Gdjekada se hrptovi i gornje ploča betoniraju u jednom navratu.

Važno je predvidjeti otvore (tz. “džepove”) na unutarnjoj strani oplate hrptova kako bi se kroz njih mogli umetnuti vibratori.

Pošto beton dosegne čvrstoću valjka od 25 N/mm2 (najkasnije nakon 72 sata) pristupa se napinjanju natega prvog odsječka.

4 Rasponski sklopovi (20)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (20)Istoga dana krletke se premještaju u novi položaj i počima

novi krug istovrsnih radova.Radovi na prvom odsječku obično traju 10 ÷ 12 dana, dakle

znatno dulje nego počev od trećega, četvrtog odsječka kada se radne momčadi već uigraju.

Krletka mora biti dostatno kruta kako se ne bi pojavile pukotine u radnoj reški i zbog njezina progiba.

Zbog toga se u pravilu betonira od čela oplate prema radnoj reški, a pri dovršetku ugradbe pojedinoga sloja betona prodire se vibratorom u predhodni sloj kako bi zacijelila možebitna pukotina nastala zbog priraštaja progiba krletke pod težinom novoga sloja betona.


Slika 4.5.9 Uzdužni raspored nosivoga sklopa krletke


Slika 4.5.10: Poprečniraspored nosivogasklopa krletke


Slika 4.5.11: Sustavvješaljaka u krletki


Raspored radnog tjedna pošto se radna momčad potpuno uigra



4 Rasponski sklopovi (27)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (27)• ukupna duljina: 1 872 m• rasponi: 60+95+13×120+95+60 m• ukupna širina: 23,8 m

(jedan sanduk za oba kolnika AC)• tlocrnta zakrivljenost: R = 4 000 m• uzdužni nagib: 2,86% (pad prema ZG)• visinska razlika upornjaka: 53,5 m• najviši stupovi: 79,7 m• nosivost krletke: 700 t

Slika 4.5.12: Vijadukt Kőröshegy na AC Zagreb – Budimpešta


Slika 4.5.13: Vijadukt Kőröshegy na AC Zagreb – Budimpešta:uzdužni rasporedi i poprečni presjeci


Slika 4.5.14: Vijadukt Kőröshegy na AC Zagreb – Budimpešta: krletka za betoniranje


Slika 4.5.15: Vijadukt Kőröshegy na AC Zagreb – Budimpešta: prizori građenja

4 Rasponski sklopovi (31)4.5 Postupno obostrano prepuštanje BPS (31)Krletka je najčešće teška oko 50 t do oko 80 t, pa o tomu

treba voditi računa prigodom uklanjanja.Međutim, vidjeli smo u slučaju vijadukta Kőröshegy da može

biti teška i 300 t!Gdjekada je zbog prevelike težine nužno djelomično

rasklapanje.

4 Rasponski sklopovi (32)4.5a Građenje lukova postupnim prepuštanjem

(PP) (1)Postupno je prepuštanje kao postupak građenja bilo znatno

ranije primjenjivano pri izvedbi čeličnih RS, pa i lukova.Međutim, za primjenu toga postupka pri građenju betonskih

mostova dugo nije bilo odgovarajućih uvjeta: snažne opreme za premještanje krletaka,učinkovita načina uravnoteživanja prijepusta.

Naime, simetrično prepuštanje vrlo je jednostavan način rješavanja ovoga drugoga problema, ali ga nije uvijek moguće primijeniti – npr. pri građenju greda s kratkim prijepustima, okvira i osobito - lukova.

Zato su inženjeri posezali pri izvedbi lukova za dvama načinima:izvedbom masivnih sidrenih blokova,sidrenjem protuzatega u stijeni.

4 Rasponski sklopovi (33)4.5a Građenje lukova PP (2)U Hrvatskoj je ovaj postupak građenja prvi put primijenjen pri

izvedbi Šibenskoga mosta (1966, slika 4.5a.1). To je prvi most na svijetu izveden na ovaj način.

Slika 4.5a.1: Shematski prikazgrađenja luka Šibenskog mosta

4 Rasponski sklopovi (34)4.5a Građenje lukova PP (3)Međutim, tu je iskorištena još jedna pogodnost: snažna

plovna dizalica Veli Jože, nosivosti 3,0 MN, poslužila je za dopremu i premještanje golemih radnih rešetakaduljine 28,0 m.

Ove se radne rešetke ne mogu smatrati pretečom današnjih krletaka, jer im je zapravo jedina sličnost bila u djelomičnom oslanjanju na već dovršeni dio luka.

Duljina izvedbenih odsječaka također je bila 28,0 m.Rešetke su pridržavane, s jedne strane, temeljem pete luka,

dotično već izvedenim dijelom luka, a s druge strane vješaljkama usidrenima u petni stup, koji je opet pridržan zategama za golemi betonski sidreni blok (slika 4.5a.1).

Ovako su izvedena prva po dva odsječka. Međutim, vješaljka trećega bila bi gotovo vodoravna, dakle vrlo neučinkovita.

4 Rasponski sklopovi (35)4.5a Građenje lukova PP (4)Zato je na petni stup nasađivan pilon na vrhu kojega je bila sljedeća

razina sidrenja vješaljaka.Valja spomenuti da je na petnom

stupu bio i pilon žičnoga prenosila (“kabel-krana”).

Na slici 4.5a.2 predočen je prizorgrađenja ovoga luka.

Osobito su zanimljive vješaljke i zatege s pomoću kojih je građenovaj most (a kasnije i Paški i Krčki). Sastojale su se od po 4valjanih čeličnih profila U20 i bilesu prednapinjane u tri navrata nategama od 6 Ø 7 mm.

Kada bi pri betoniranju naprezanja učeličnim profilima dosegnula dopus-tivu vrijednost, prednapelo bi se po10 natega.

Slika 4.5a.2: Prizor građenjaŠibenskog mosta

4 Rasponski sklopovi (36)4.5a Građenje lukova PP (5)Time bi se poništilo vlačno naprezanje u vješaljci, a natege od

6 Ø 7 mm preuzele bi silu iz vješaljke (slika 4.5a.3).Zatim bi se nastavilo betoniranje

dok ne bi u vješaljkama bilaponovno dosegnuta dopustivavlačna naprezanja.

Uslijedilo bi prednapinjanjesljedećih 12 natega, čime bi seponovno poništila vlačnanaprezanja u vješaljkama.

Opet bi se nastavilo betoniranje,te bi se na kraju, u trećem navratu, prednapelo zadnjih14 natega, što je bilo dostatno za dovršenje betoniranja.

Slika 4.5a.3: Prednapinjanje vješaljaka i zatega

4 Rasponski sklopovi (37)4.5a Građenje lukova PP (6)Nadlučni dio RS izveden je od prednapetih PGN ugrađenih

također s pomoću plovne dizalice, a kolnička je ploča, po onodobnom običaju, bila u razini kolničke ploče.

Valja spomenuti da je autor projekta ovog mosta (kao i drugih dvaju spomenutih, Paškoga i Krčkoga) bio pok. Ilija Stojadinović, iz Beograda (1924-1983), voditelj projektnoga zavoda tamošnje Mostogradnje, ali i to da je lavovski dio zamisli u svezi s izvedbom ovih mostova dao pok. prof. Stanko Šram, rođeni Osječanin (1919-2005), koji je bio voditelj radova, koji je radio u Mostogradnji punih 30 godina i koji je na kraju radnoga vijeka predavao mostove i na ovom fakultetu.

4 Rasponski sklopovi (38)4.5a Građenje lukova PP (7)Prigodom građenja Paškoga mosta, raspona 193,2 m, (1968.)

također su rabljene čelične rešetke, ali je primijenjeno i nekoliko novína (slika 4.5a.4):zatege su sidrene u stijenu,pilon za povećanje nagiba vješaljaka postavljen je na kraju drugoga izvedbenog odsječka,piloni žičnoga prenosila postavljeni su nezavisno od mosta.

Slika 4.5a.4: Shema građenjaluka Paškog mosta

4 Rasponski sklopovi (39)4.5a Građenje lukova PP (8)Nadlučni dio RS, kao i mnoge druge pojedinosti jednake su

kao u Šibenskoga mosta.Treba reći da se ovaj most nalazi u jednom od najagresivnijih

okoliša na svijetu: snažna bura utjeruje raspršenu morsku sol u beton, pa čelik u njemu hrđa brže nego igdje drugdje.

Zbog toga je krajem ’80.-ih temeljito obnovljen luk i trebala je uslijediti obnova nadlučnoga sklopa, ali je izbio rat.

U ratu je most bio jako oštećen, ali je zbog njegove prometne važnosti (bio je jedina čvrsta veza između sjevera i juga Hrvatske) njegova obnova odgađana doslovce do zadnjega trenutka.

Na kraju je nadlučni sklop nadomješten čeličnim, a stupovi su obučeni u AB oklope.

4 Rasponski sklopovi (40)4.5a Građenje lukova PP (9)Krčki je most osobit u mnogom pogledu.

Prvo, radi se o dvama lučnim mostovima, od kojih je tz. maliraspona manjeg za svega 2,0 m od raspona Šibenskog mosta (slika 4.5a.5).

Drugo, raspon većega luka zapravo još uvijek drži svjetski rekord, jer luk mosta Wangxian u Kini (raspona 420,0 m) ima ubetoniranu čeličnu skelu, a to je drugi tip RS.Treće, ionako golem raspon luka (390,0 m) dobiven je smanjivanjem nužnoga raspona zahvaljujući osobitu domišljaju: predavanjem pridržajnih sila luka u kosnik i vodoravnu razuporu (slika 4.5a.6).

Slika 4.5a.5: Uzdužni raspored Krčkoga mosta

4 Rasponski sklopovi (41)4.5a Građenje lukova PP (10)I kosnik i razupora bili su predgotovljeni, a kosnik je temeljen

na također predgotovljenom kesonu, pa su nakon ugradbe i on i keson zapunjeni betonom(slika 4.5a.6).Četvrto, primijenjen je mješo-viti način građenja, s glavni-nom predgotovljenih dijelova.Peto, sustav privremenogapridržavanja luka bio je takavda su predhodno dovršeni dioluka, nadlučni stupovi (izve-deni u kliznoj oplati), te vje-šaljke i zatege tvorili svoje-vrsnu rešetku (slika 4.5a.7).

Slika 4.5a.6: Razupora i kosnikvelikog luka Krčkog mosta

4 Rasponski sklopovi (42)4.5a Građenje lukova PP (11)

Slika 4.5a.7: Rešetka pri građenju velikog luka Krčkoga mosta

4 Rasponski sklopovi (43)4.5a Građenje lukova PP (12)Luk ima u poprečnomu presjeku tri klijetke (komore, slika

4.5a.8), sastavljene od predgotovljenih dijelova spojenih betoniranjem na samomu mjestu (“mokri” čvorovi).

Slika 4.5a.8: Predgotovljeni dijelovi i mokri čvorovi velikog luka Krčkog mosta

4 Rasponski sklopovi (44)4.5a Građenje lukova PP (13)Predgotovljeni su dijelovi bili ograničeni nosivošću žičnoga

prenosila (100 kN), s tim što su pojasne ploče dvostruko teže, pa su dopremane dvama prenosilima.

Zbog ovog ograničenja luk je građen od odsječaka duljine 5,0 m privremeno pridržavanih nategama 4 × 6 Ø 7 mm do sljedećeg nadlučnoga stupa, gdje je ugrađivana vješaljka poput onih na Šibenskom i Paškomu mostu (slika 4.5a.9).

Slika 4.5a.9: Prihvaćanje odsječaka luka duljine 5 m vješaljkama 4 6Ø7 mm (lijevo)i odsječka među dvama stupovima prednapetim vješaljkama 2 4[20 (desno)

4 Rasponski sklopovi (45)4.5a Građenje lukova PP (14)Valja još spomenuti da je cijeli potez luka od pete do prvog

nadlučnoga stupa, u punu poprečnomu presjeku, izbetoniran na plovilu, dotegljen do mjesta ugradbe, a zatim ugrađen s pomoću dviju plovnih dizalica (slike 4.5a.10 i 4.5a.11).

Odsječak luka bio je težak oko 500 t, a na ovaj je način rok izvedbe luka skraćen za oko mjesec i pol.

Slika 4.5a.10: Skica ugradbe predgotovljenoga dijela lukaduljine 38 m s pomoću dviju plovnih dizalica


Za privremeno pridržavanje ovoga golemoga predgotovljenoga komada pri peti luka bio je izrađen osobit čelični zglob, koji je nakon ugradbe komada obetoniran.

Slika 4.5a.11: Ugradba predgotovljenoga dijela lukaduljine 38 m s pomoću dviju plovnih dizalica

4 Rasponski sklopovi (47)4.5a Građenje lukova PP (16)Luk je građen tako da je prvo sklapana središnja klijetka s

pomoću osobite rešetke (slika 4.5a.12), a zatim je ostali dio presjeka izvođen kako je prikazano na slici 4.5a.8.

Slika 4.5a.12: Prijenos rešetkaste skele pod sljedeći odsječak luka

4 Rasponski sklopovi (48)4.5a Građenje lukova PP (17)Na slici 4.5a.13 predočen je prizor građenja luka.

U svih triju ovih mostova primijenjeno je popravljanje osi luka djelomičnim poništavanjem djelovanja puzanja betona s pomoću skupine hidrauličkih tijesaka (preša) razmještenih u tjemenom presjeku.

Slika 4.5a.13: Izradba trećih odsječaka među stupovima luka Krčkoga mosta


Slika 4.5a.14: Žična prenosila (kabel-kranovi) pri građenju Krčkoga mosta


Slika 4.5a.15: Građenje luka zaokretanjem polovica – most Argentobel u Njemačkoj


Slika 4.5a.16: Most prekoNovskoga ždrijela (novi Masleničkimost) na AC Zagreb – Split


Slika 4.5a.17: GrađenjeMasleničkog mosta


Slika 4.5a.18: Most preko Krke kod Skradina na AC Zagreb – Split


Slika 4.5a.19: Građenje lukanovoga Skradinskog mosta


Slika 4.5a.20:Građenje luka novoga Skradinskog mosta


Slika 4.5a.21: Most preko Cetine kod Trilja


Slika 4.5a.22: Građenje mosta preko Cetine kod Trilja

4 Rasponski sklopovi (58)4.6 Postupno navlačenje s napredovanjem u

odsječcima (NO) (1)Ovaj je postupak preuzet iz građenja čeličnih mostova što je

razvijen još u XIX. st., naravno, uz nužne preinake.Prvi ga je put primijenio slavni njemački graditelj Fritz Leonhardt

(1909-1999) pri građenju mosta preko rijeke Caroni u Venezueli (1962.).

Postupak se još zove postupnim naguravanjem ili postupnim potiskivanjem (engl. incremental launching; njem. Takt-schiebeverfahren).

Postupak je zgodan za premoštenje slabo pristupačnih dolina, većih rijeka s ne osobito nepovoljnim uvjetima temeljenja pod vodom (i ne predubokim koritom), te ako se na istom potezu prometnice nađe rijeka srednje veličine i dvije ili više prometnica.

4 Rasponski sklopovi (59)4.6 Postupno navlačenje s NO (2)Najveća mu je prednost u tomu što se glavnina radova

odvija na istomu mjestu (ne računajući one za izvedbu upornjaka i stupova) i to u natkrivenu prostoru.

Radovi se odvijaju na tlu (a ne na visini), što je osobito važno za betoniranje i prednapinjanje, a prednost mu je i u zantno lakšoj dopremi betona i armature, a oplata je ionako uvijek na istomu mjestu.

Ima samo dvije radne reške po jednom polju u kojima se nastavlja samo polovica natega.

Postupak ima i ograničenja:Os prometnice mora biti ili u pravcu ili jednoliko zakrivljena (ili tlocrtno ili visinski) na cijelom potezu navlačenja.Obris poprečnoga presjeka mora biti nepromjenjiv.Raspon (redoviti, osim dvaju krajnjih) može biti do oko 60 m.

4 Rasponski sklopovi (60)4.6 Postupno navlačenje s NO (3)Rasponski se sklop (RS), u pravilu sandučasta presjeka, izvodi u

punu poprečnomu presjeku u odsječcima duljine jednake približno polovici raspona jednoga polja.

Pošto beton dostatno očvrsne, napinju se natege što prizvode približno jedenoliku raspodjelbu tlačnih naprezanja po visini presjeka, pa se cijeli odsječak pomiče za jednu svoju duljinu i na istomu se mjestu, u istoj oplati, gradi sljedeći odsječak.

Nakon očvrsnuća njegova betona slijedi potpuno jednak krug radova.

Ovo mjesto, što se naziva radnom stanicom, nalazi se suosno (koaksijalno) s mostom iza jednog od upornjaka, smješteno tako da je prednje čelo odsječka što se gradi udaljeno od osi ležaja na upornjaku za jednu i pol duljinu odsječka.

Visinski se ovi odsječci nalaze približno na razini na kojoj će biti u dovršenu mostu. Na slici 4.6.1 shematski je predočen postupak građenja.

4 Rasponski sklopovi (61)4.6 Postupno navlačenje s NO (4)

Slika 4.6.1: Shema postupnoga navlačenja

4 Rasponski sklopovi (62)4.6 Postupno navlačenje s NO (5)Pošto se prvo odsječak pomakne preko upornjaka, na njegovo

se čelo pričvršćuje čelični tz. kljun (launching nose; Vorbau-schnabel), zahvaljujući kojemu se znatno smanjuju momenti savijanja pri navlačenju.

Jednolika raspodjelba tlačnih naprezanja po visini presjeka nužna je zbog toga što prigodom pomicanja iliti navlačenja(launching; Taktschiebe) u istom poprečnomu presjeku nastaju čas pozitivni, čak negativni momenti savijanja i to toliki da vlačna naprezanja što nastaju zbog njih približno poništavaju ovaj pretlak, a tlačna, zbrojena s pretlakom, ne premašuju dopustiva naprezanja.

Do bitnog unaprjeđenja ovoga postupka došlo je nakon pronalaska teflona, gradiva što služi za višestruko smanjenje trenja pri navlačenju.

4 Rasponski sklopovi (63)4.6 Postupno navlačenje s NO (6)Naime, trenje u teflonskom listu zavisno je od okomitoga tlačnog

naprezanja, ali tako što je trenje to manje što je taj tlak veći.Budući da su rasponski sklopovi što se izvode ovim postupkom

općenito osjetno teži nego što bi bili kada bi se gradili na stojećoj skeli pri danim rasponima, i sile trenja srazmjerno su veće, pa je važno smanjiti ih koliko se najviše može.

Obično je koeficijent trenja pri pokretanju oko 10 %, a nakon toga oko 2 ÷ 3 %.

Budući da se stanje naprezanja pri navlačenju bitno razlikuje od onog u uporabi, nužno je rabiti dvije skupine natega.

Prije su se za stanje navlačenja rabile u pravilu pravčaste natege, smještene dijelom u pojasnim pločama, a dijelom kao vanjske, ali unutar sanduka, pri čemu su ove druge bile dijelom privremene (slika 4.6.2). Za njih se je rabio naziv protunatege.

Gornje natege za navlačenje


Moguće je i izostaviti protunatege, ali se tada dio natega mora naknadno rasklopiti (slika 4.6.3).

Gornje natege za navlačenjeProtunatege

Poprečni nosač nad stupomDonje natege za navlačenje

Skretnici

Slika 4.6.2: Shema natega zanavlačenje s protunategama

Rasklopive nategePoprečni nosačnad stupom

Natege ugrađene u donju ploču

Skretnici Slika 4.6.3: Shema natega zanavlačenje bez protunatega

4 Rasponski sklopovi (65)4.6 Postupno navlačenje s NO (8)Natege za uporabno stanje redovito su ugrađivane u betonski

presjek i imale su oblik osi primjeren mjerodavni momentima savijanja od ukupnog opterećenja.

Danas se također rabe dvije skupine natega, s tim što je veći udio vanjskih natega.

Natege za stanje navlačenja isto su tako pravčaste, ali su one što ostaju i za uporabno stanje ubetonirane,a one što služe samo privremeno ostaju izvan presjeka betona (ali unutar sanduka).

Natege za uporabno stanje oblika su primjerena mjerodavnim momentima savijanja od dijela stalnog i od ukupnoga prometnog opterećenja i dijelom su ubetonirane, a dijelom vanjske.

Vanjske natege redovito imaju izlomljenu os (slika 4.6.4).


Slika 4.6.4: Shema natega prilaznih vijadukata mosta Normandie u Francuskoj

4 Rasponski sklopovi (67)4.6 Postupno navlačenje s NO (10)Pravčaste natege u gornjem pojasu u pravilu se sidre podalje

od priključaka hrptova (čvorne točke presjeka sanduka) kako ne bi smetale vođenju natega druge skupine.

Primjena vanjskoga prednapinjanja omogućuje učinkovitiju uporabu natega i. što je još važnije, olakšava rasponski sklop (osobito njegove hrptove).

Rasklapanje dijela privremenih pravčastih natega služi postizanju povoljnijega stanja naprezanja duž rasponskoga sklopa.

Npr. natega između četvrtinske i tročetvrtinske točke raspona stvara tlak u gornjem pojasu, gdje se on ionako javlja pod djelovanjem vlastite težine sklopa i glavnine ostalih opterećenja.

Za vanjske natege iz druge skupine bitno je da budu što jače.

4 Rasponski sklopovi (68)4.6 Postupno navlačenje s NO (11)Naime, zahvaljujući tomu može ih biti manje, a time i manje

zakrčuju prostor unutar sanduka.Obično se skretnici (devijatori) vanjskih natega iz druge

skupine nalaze u četvrtinskoj i tročetvrtinskoj točki raspona iako bi za učinkovitije preuzimanje momenata savijanja bilo povoljnije da su u trećinskoj i dvotrećinskojtočki.

U polju oni preuzimlju 40 ÷ 45 % ukupne sile prednapinjanja, a još valja reći da nad potporama treba ostaviti 15 ÷ 20 % privremenih pravčastih natega u donjem pojasu radi preuzimanja vlačnih sila što se mogu pojaviti zbog temperaturnih promjena i/ili slijeganja potpora.

Privremenih nategama treba nastojati proizvesti jednoliko naprezanje po presjeku veličine oko 5,5 N/mm2 i što jednoličnije ih raspodijeliti po pojasima.

4 Rasponski sklopovi (69)4.6 Postupno navlačenje s NO (12)Skretnici služe i za čuvanje oblika poprečnoga presjeka, što je važno

kako bi se održale osnovne predpostavke pojednostavnjenoga proračuna.

Natege se moraju nastavljati iz odsječka u odsječak, ali u jednoj radnoj reški ne smije biti nastavljeno više od polovice njih.

U primjeni su dva načina nastavljanja:spojkama ilipreklapanjem.

Nedostatak je nastavljanja spojkama u pojavi uleknuća u radnoj reški zbog puzanja betona pod velikim tlakom (što se može pretvoriti i u pukotinu), ali svejedno se spojke mnogo češće primjenjuju (slika 4.6.5).

Naime, u slučaju preklapanja natega izvedba je znatno osjetljivija.Kako bi se ublažio nepovoljni utjecaj puzanja, radnu rešku treba

dobro “prošiti” armaturom s obiju strana spojke.


Spojka

Gornji pojas

Donji pojas

Slika 4.6.5: Shema nastavljanjanatega spojkama

4 Rasponski sklopovi (71)4.6 Postupno navlačenje s NO (14)Ako je raspon tekućeg polja > 60,0 m izrađuju se privremeni

stupovi u polovištima raspona.Pri tomu je neobično važno postići što manje izobličenje tih

stupova kako bi, s jedne strane, navlačenje teklo bez većih poteškoća, a s druge strane, kao bi dodatna naprezanja zbog slijeganja potpora bila što manja.

Ako je visina prostora između podgleda RS i obrisa tla umjerena (do oko 40 m), a tlo dobre nosivosti, grade se betonski stupovi; inače – čelični rešetkasti tornjevi.

U svakom slučaju vrh stupa treba pridržati privremenim nategama usidrenima u temeljnu stopu susjednoga stupa kako bi se vodoravni pomaci vrha stupa pri navlačenju držali u prihvatljivim granicama.

4 Rasponski sklopovi (72)4.6 Postupno navlačenje s NO (15)Kako prvi odsječci RS napreduju pri navlačenju, oni djeluju kao

prijepust (konzola), pa bi se u pripadnom ležajnomu presjeku pojavio moment savijanja veličine g0 × l 2/2, pri čemu je g0 vlastita težina RS, a l trenutačni raspon.

Taj je moment približno trostruko veći od najvećeg momenta od ukupnog opterećenja što će se pojaviti u tom presjeku.

Zato je razborito tražiti načina da se on smanji, a to se postiže ugradbom već spomenutog navlačnoga kljuna.

Kljun je prijepusni čelični sklop ( rešetkast ili punostjen) pričvršćen za čelo RS prednapetim sidrima.

Prosječno je približno 10 × lakši po tekućemu metru od samog RS, a dug je oko 2/3 tekućeg raspona.

Vrlo se rijetko pri građenju rabi novi navlačni kljun, - obično ga izvoditeljska tvrtka ima otprije.

4 Rasponski sklopovi (73)4.6 Postupno navlačenje s NO (16)O tomu valja voditi računa pri izradbi izvedbenoga projekta, tj.

moraju se točne izmjere kljuna, pa onda i njegova vlastita težina (kN/m).

Gdjekada se mjesto navlačnoga kljuna primjenjuje privremeno ovješenje RS i to tako da se postavi privremeni čelični pilon, koji se, međutim, ne pričvršćuje na RS nego se ispod njega ugrađuje par hidrauličkih tijesaka (preša).

Naime, pilon je čelični okvir čije se osi stupaca poklapaju s osima hrptova RS, a od razine prečke simetrično se pružaju vješaljke u uzdužnomu smjeru.

Aktiviranjem tijesaka nadzirano se napinju vješaljke i tako se ugađa stanje naprezanja u RS pri navlačenju.

To je vrlo složen postupak i primjenjuje se samo iznimno; npr. pri obostranom navlačenju sklopova što se pružaju preko triju nejednakih polja.

4 Rasponski sklopovi (74)4.6 Postupno navlačenje s NO (17)Pri tom je srednje polje približno dvostruko većeg raspona od

krajnjih (slika 4.6.6).

Privremenapotpora Upornjak

Privremenapotpora

Betonski uteg

Uzdužni pragovi

Slika 4.6.6: Shema dvostranoga navlačenja RS mostas izrazizo većim rasponom srednjeg otvora

4 Rasponski sklopovi (75)4.6 Postupno navlačenje s NO (18)Postupak je primjenjiv i pri završetku obostranog navlačenja RS

vrlo dugih mostova sa znatno većim srednjim otvorom.Na kraju, u slučaju vrlo širokih i teških RS tekućeg raspona > ~

60 m rabe se istodobno i navlačni kljun i privremeni pilon.Pilon je obično visok 10,0 ÷ 12,0 m, a kljun je dug (0,4 ÷ 0,6) lsr,

pri čemu je lsr - raspon tekućeg polja.

Odsječak se betonira u tri (a u novije doba i u samo dva) koraka: donja ploča, pa hrptovi i na kraju gornja ploča. U drugom slučaju gornja ploča i hrptovi betoniraju se odjednom.

Beton vrlo brzo postiže čvrstoću. Tako npr. beton što odgovara MB 40 već za tri dana ima čvrstoću kocke 30 N/mm2!

4 Rasponski sklopovi (76)4.6 Postupno navlačenje s NO (19)Rabe se suvremeni superplastifikatori, a osobito pomnjivo

treba ugraditi i zbiti beton u području sidara i spojkā natega što su prezakrčena armaturom.

Po dovršetku betoniranja izložene plohe treba pokriti mokrim ponjavama, a kada se betonira pri niskim temperaturama treba plohe zapuhivati toplim zrakom radi ubrzavanja vezanja cementa.

Uzorci za ispitivanje čvrstoće betona moraju se ugraditi i njegovati u jednakim uvjetima kao i odsječak RS.

Stanica za izradbu odsječaka (radna stanica) sastoji se od radne podloge što počiva na dvjema nepopustljivim AB stijenama smještenima ispod hrptova, od zaravanaka za odlaganje i sklapanje oplate i armature i od poteza za navlačenje (duljine oko 1,5 lsio, gdje je lsio - duljina stanice za izradbu odsječaka).

4 Rasponski sklopovi (77)4.6 Postupno navlačenje s NO (20)Na slici 4.6.7 prikazan je poprečni presjek radne stanice, s

temeljnom pločom i dvjema nosivim AB stijenama te sustavom potpora vanjske oplate. Također je ucrtana statička shema opterećenja nosivog roštilja oplate.

Slika 4.6.7: Poprečni presjek radne stanice i shema opterećenja nosivog roštilja oplate


GREDICA 10x10 GREDICA 10x10

Slika 4.6.8a: Poprečni presjek radne stanice s vanjskom i unutarnjom oplatom.Donja ploča izbetonirana


Slika 4.6.8b: Tlocrt nosivog roštilja radne stanice

4 Rasponski sklopovi (80)4.6 Postupno

navlačenje s NO (23)Samo navlačenje odvija se po

patentiranim postupcimai s pomoću opreme vlasnikapatenta. U nas se uglavnomrabe postupci austrijske tvrtke Eberspächer(slika 4.6.9).

a) dizanje RS-a s pomoću okomitih tijesaka

b) navlačenje RS-a

c) spuštanje RS-a

d) vraćanje hoda klipa vodoravnih tijesaka

a)

b)

c)

d)

Slika 4.6.9: Shema sustava navlačenjaEberspächer

4 Rasponski sklopovi (81)4.6 Postupno navlačenje s NO (24)Vrlo pomnjivo treba proučiti pitanje sila trenja (otpora prvo

pri pokretanju, pa zatim pri navlačenju).Uređaj za navlačenje što se nalazi uza stanicu za izradbu

odsječaka mora svladati zbroj sila trenja na radnoj podlozi, na potezu za navlačenje, na upornjaku i na svim stupovima.

Već je rečeno da je otpor pri pokretanju oko 10 %, a na potporama 2 3 %, dakle u prosjeku je 3 4 %, zavisno od duljine RS.

Istodoban rad na većemu broju stupova i na radnoj stanici iziskuje savršenu koordinaciju djelovanja svih sudionika u poslu, a za to je neizostavna slušna (džepni telefon) i vidna(dalekozor) veza.

4 Rasponski sklopovi (82)4.6 Postupno navlačenje s NO (25)Također se mora predvidjeti i mogućnost prekida rada iz

nužde.Navlačenje poteza duljine 20 ÷ 25 m obično traje oko pola

radnog dana.Kako su sile na vrhovima pojedinačnih stupova veće od sile

kočenja, a gdjekada i od sile potresa, vrhove stupova treba usidriti u temeljne stope susjednih stupova.

Ako je most u uzdužnom nagibu, izvanredno je važno pitanje hoće li se RS navlačiti uzbrdo ili nizbrdo.

Kada je nagib > ~ 3 % u pravlu se sklop zapravo otpušta, jer pošto se svlada prirodno trenje pri pokratanju, sastavnica sutežne (gravitacijske) sile u smjeru osi mosta veća je od zbroja sila trenja na stupovima, pa sklop zapravo treba pridržavati (kočiti) uz nadzirano otpuštanje.

4 Rasponski sklopovi (83)4.6 Postupno navlačenje s NO (26)Pri tomu uređaj za pridržavanje mora biti neupitno

pouzdan (faktor sigurnosti najmanje jednak 2,0!).Osim toga mora se uspostaviti vrlo dobra suradnja između

projektanta i momčadi što izvodi navlačenje RS-a.Postupak ćemo prikazati na primjeru izvedbe RS vijadukta

Rašćane na AC Zagreb – Split – Dubrovnik.Proizvodnja jednog odsječka (“takta”) podijeljena je na tri faze:

betoniranje i prednapinjanje odsječka unutar oplate,popuštanje oplate radne stanice,prevlačenje (klizanje) odsječka.

Prvo ćemo opisati postupak navlačenja jednoga srednjeg odsječka (npr. trćega), a zatim ćemo izložiti osobitosti u svezi s prvim odsječkom.

4 Rasponski sklopovi (84)4.6 Postupno navlačenje s NO (27)Uzmimo dakle da je početno stanje ono kada je izbetoniran i

izvučen treći odsječak.Između navlačenja 3. i 4. odsječka RS je zakočen na

prijenosnim tijescima (“transfer prešama”) i velikim trnovima preko kojih je navlačen treći odsječak.

Drugi par velikih trnova nalazi se u drugom odsječku i nije spojen s tijescima.

Unutarnja oplata sanduka nalazi se još uvijek unutar sanduka 3. odsječka (slika 4.6.10).

Slika 4.6.10: Rasponski sklop u zakočenom stanju

4 Rasponski sklopovi (85)4.6 Postupno navlačenje s NO (28)Nosivi roštilj donje oplate ugađa se visinski, pa se čisti i

namašćuje oplata.Zatim se postavlja armatura i zaštitne cijevi natega donje ploče,

nakon čega se ona betonira (slika 4.6.11).

Slika 4.6.11: Betoniranje donje ploče sanduka RS

4 Rasponski sklopovi (86)4.6 Postupno navlačenje s NO (29)Po očvrsnuću betona izvlači se unutarnja oplata iz 3. odsječka

(slika 4.6.12).

Za sve vrijeme dok traju radovi na izradbi 4. odsječka most stoji zakočen na trnovima i prijenosnim tijescima kako je prikazano na slici 4.6.10.

To znači da tijesci za kočenje, kao ni oni za navlačenje, ne djeluju.

Slika 4.6.12: Povlačenje unutarnje oplate sanduka RS

4 Rasponski sklopovi (87)4.6 Postupno navlačenje s NO (30)Raspored natega u gornjoj i donjoj ploči predočen je na slici

4.6.13. Uočimo da polovica natega prolazi kroz radnu rešku (manji kružići), a polovica se nastavlja u njoj spojkama (veći kružići). Prizor postavljanja natega u gornjoj ploči prikazan je na slici 4.6.14.

Slika 4.6.13: Raspored natega u gornjoj i donjoj ploči sanduka RS


Slika 4.6.14: Ugradba zaštitnih cijevi natega u gornjoj ploči sanduka RS

4 Rasponski sklopovi (89)4.6 Postupno navlačenje s NO (32)Natege se napinju pošto beton postigne 70 % čvrstoće

predviđene projektom.Ako se iz bilo kojih razloga ta čvrstoća ne postigne za tri dana,

mora se otpustiti vanjska oplata kako se ne bi zalijepila za beton zbog duga stajanja.

Pošto se oplata otpusti i spusti donji nosivi roštilj podne oplate, sanduk je poduprt samo nosivim stijenama radne stanice i spreman je za navlačenje (slika, 4.6.15)

Slika 4.6.15:Sanduk RS poduprt samo nosivim stijenama radne stanice

4 Rasponski sklopovi (90)4.6 Postupno navlačenje s NO (33)Prije početka navlačenja mora se drugi par trnova za kočenje

(onaj što se nalazi u 2. odsječku i nije spojen ni s jednim tijeskom) prebaciti u položaj tik uz prednji zid radne stanice.

Ti trnovi preuzimlju silu kočenja RS od trnova što se nalaze u 3. odsječku (s pomoću kojih je RS bio zakočen do tada), pošto se aktiviraju tijesci za kočenje i preuzmu opterećenje od prijenosnih tijesaka.

Dakle s pomoću ovih trnova obavit će se navlačenje 4. odsječka.Na slici 4.6.16 shematski je (u dvama prizorima) prikazano ovo

prebacivanje drugog para trnova.Sada je sve spremno za početak navlačenja.U sustavu su 4 tijeska za kočenje, 2 tijeska za navlačenje i 4

prijenosna tijeska.


Slika 4.6.16:Prebacivanje drugoga para trnova za kočenje i njihovo preuzimanje kočenja RS-a

4 Rasponski sklopovi (92)4.6 Postupno navlačenje s NO (35)Tijesci za kočenje vuku preko velikoga trna RS u smjeru

suprotnu smjeru navlačenja.Tijesci za navlačenje pak vuku ga preko malog zaperka

(“pina”) u smjeru navlačenja.Prijenosni tijesci (kroz koje prolazi isti štap kao i kroz kočne

tijeske, pa su dakle također spojeni s velikim trnom) preuzimaju kočenje RS u međufazama između dvaju hodova klipa tijesaka.

Sinkroniziranim radom svih tijesaka u sustavu upravlja se preko središnje upravljačke jedinice.

Na slici 4.6.17 prikazano je stanje na početku navlačenja, dok je na slici 4.6.18 predočen položaj klipova u tijescima na početku radnoga kruga (ciklusa).


Slika 4.6.17: Položaj tijesaka i trnova na početku navlačenja (tlocrt)

Slika 4.6.18: Položaj klipova u tijescima na početku ciklusa (presjek)

4 Rasponski sklopovi (94)4.6 Postupno navlačenje s NO (37)Pošto se klip tijesaka za navlačenje izvuče 600 mm, njegov je

ciklus gotov, pa se prelazi na novi.Prijenosni tijesci preuzimlju opterećenje RS od kočnih tijesaka.Klip na kočnim tijescima se izvlači, a na tijescima za navlačenje

se uvlači i cijeli se postupak ponavlja onoliko puta koliki se cio broj dobije dijeljenjem duljine odsječka s duljinom hoda klipa tijeska za navlačenje.

Na slici 4.6.19 prikazan je položak klipova tijesaka na kraju ciklusa.

Slika 4.6.19: Položaj klipova u tijescima na kraju ciklusa (presjek)

4 Rasponski sklopovi (95)4.6 Postupno navlačenje s NO (38)Navlačenje 1. odsječka bitno se razlikuje od ostalih.Nakon betoniranja 1. odsječka izvan oplate radne stanice nalazi

se samo čelični kljun (4.6.20).

To znači da se ne mogu ugraditi veliki trnovi za kočenje, već se tijesci za kočenje spajaju s posebnom poprečnom gredom na kljunu, koja se vijcim spaja s donjim pojasom kljuna (slika 4.6.21).

Slika 4.6.20: Navlačenje prvog odsječka


Kako bi se u donjoj ploči osigurao prostor za postavljanje maloga trna (zaperka, “pina”), ostavljaju se otvori u njezinoj oplati.

Pošto se dovrši prvi odsječak, ugrađuju se mali trnovi i dalje se postupak ponavlja kao i u ostalim odsječcima.

6000 1HEA 340

10002 25 x 560

10003 30 x 30250 525 x 120

200 415 x 185

Slika 4.6.21: Detalj poprečne grede na kljunu koja ima ulogu trna za kočenje

4 Rasponski sklopovi (97)4.6 Postupno navlačenje s NO (40)Za sve vrijeme navlačenja RS se skliže po teflonskim listovima

na privremenim ležajevima (slika 4.6.22). Listovi se umeću ručno na stranu ležaja nasuprot smjeru navlačenja. Tjerani tarnom silom listovi ispadaju na suprotnoj strani ležaja, ali se neprestano umeću novi.

Slika 4.6.22: Umetanje teflonskih listova u privremeni ležaj

4 Rasponski sklopovi (98)4.6 Postupno navlačenje s NO (41)Na slici 4.6.23 predočen je poprečni presjek RS-a s položajem

trnova za kočenje nad stupnim mjestom. Uočimo ureze u limovima trna za prolaz kočnih štapova!

Slika 4.6.23: Položaj trnova za kočenje nad stupnim mjestom

4 Rasponski sklopovi (99)4.6 Postupno navlačenje s NO (42)Na slici 4.6.24 prikazan je poprečni i uzdužni presjek trna za

kočenje koji se u pravilu izrađuje od čeličnih limova.

Slika 4.6.24: Ustroj trna za kočenje u dvjema projekcijama

4 Rasponski sklopovi (100)4.6 Postupno navlačenje s NO (43)Kočna se sila prenosi u sanduk RS-a kao par nejednakih sila, od

kojih je ona što ide u donju ploču višestruko veća. Zato je nužno osigurati što

veću plohu nalijeganja nadonjoj ploči (slika 4.6.25).

To se može jednostavno postići umetanjem malogelastomernog ležaja izmeđutrna i betona.

Ni u kojem slučaju ne smijese dopustiti točkasti pritisaktrna na donju ploču.

Slika 4.6.25: Predaja kočne silena gornju i donju ploču sanduka RS

4 Rasponski sklopovi (101)4.6 Postupno navlačenje s NO (44)Točno vođenje RS-a pri navlačenju osiguravaju čelične vodilice

pričvršćene na svaki stup (slika 4.6.26).

20

9

8318 18

1883

220

Slika 4.6.26: Čelične vodilice štoosiguravaju točan položajRS-a pri navlačenju

Documents

POSTUPCI GRAĐENJA MOSTA II - gfos.unios.hr · armature. i . natega. za prvi par odsječaka, te ugradba . zaštitnih cijevi . za sve natege što prolaze kroz njih, a zatim . betoniranje