Posvecenje u Starom Egiptu

7/21/2019 Posvecenje u Starom Egiptu

1/89

JEDNO POSVEENJE

U

STAROM EGIPTU

Prema knjizi Thoth

opisao

Waldemar V. Uxkull

Generated by Foxit PDF Creator Foxit Softwarehttp://www.foxitsoftware.com For evaluation only.


2/89

2

S njemakog preveoM.S.

Samo za internu upotrebu

Zagreb, 1979.



3/89 3

Sadraj:

PREDGOVOR..................................................................................................................5

PRVA KNJ IGA.............................................................................................................6

ISPIT .............................................................................................................................6

DRUGA KNJ IGA .......................................................................................................14POUKA ........................................................................................................................14

I. poglavlje...............................................................................................................14Prva slika ..............................................................................................................14

II. poglavlje .............................................................................................................17Druga slika............................................................................................................17

III. poglavlje ............................................................................................................ 19Trea slika.............................................................................................................19

IV. poglavlje............................................................................................................22etvrta slika..........................................................................................................22

V. poglavlje ............................................................................................................. 24Peta slika...............................................................................................................24

VI. poglavlje............................................................................................................27esta slika .............................................................................................................27

VII. poglavlje...........................................................................................................29Sedma slika...........................................................................................................29

VIII. poglavlje ......................................................................................................... 32

Osma slika ............................................................................................................32IX. poglavlje............................................................................................................35Deveta slika ..........................................................................................................35

TREA KNJ IGA........................................................................................................38

POSVETA.....................................................................................................................38X. poglavlje ............................................................................................................. 38

Deseta slika...........................................................................................................38XI. poglavlje............................................................................................................44

Jedanaesta knjiga ..................................................................................................44XII. poglavlje...........................................................................................................50

Dvanaesta slika ..................................................................................................... 50XIII. poglavlje ......................................................................................................... 53

Trinaesta slika.......................................................................................................53XIV. poglavlje ......................................................................................................... 57

etrnaesta slika.....................................................................................................57XV. poglavlje ..........................................................................................................61

Petnaesta slika.......................................................................................................61



4/89 4

XVI. poglavlje.........................................................................................................64esnaesta slika ...................................................................................................... 64

XVII. poglavlje........................................................................................................68Sedamnaesta slika.................................................................................................68

XVIII. poglavlje ......................................................................................................71Osamnaesta slika...................................................................................................71

XIX. poglavlje.........................................................................................................74Devetnaesta slika ..................................................................................................74XX. poglavlje .......................................................................................................... 78

Dvadeseta slika ..................................................................................................... 78XXI. poglavlje.........................................................................................................82

Dvadesetprva slika................................................................................................82XXII. poglavlje........................................................................................................88

Slika 0 ...............................................................................................................88



5/89 5

Predgovor

U ovoj knjizi opisujem posveenje jednog mladia u staroegipatske misterije i tou pripovjedakom obliku, tako da italac dogaaje i sam doivljava.

Ova je radnja djelomino plod istraivanja u djelima okultista i mistiaradjelomino rezultat uivljavanja moje mate u taj predmet.

Posveenje se sastoji iz tri dijela.Prvi dio zove se Ispit. Ovdje neofit mora poloiti ispit kojim dokazuje da ima

hrabrosti i samosvladavanja i da je dostojan doivjeti posveenja.Drugi dio zove se Pouka. Dogaa se u velikoj dvorani Hrama u kojoj 22 zidne

slike takozvane knjige Thoth predstavljaju u neku ruku etape pouavanja.Tok pouavanja je izloen putem loginih odnosa pojedinih slika meusobno

koje u neku ruku predstavlja sustav etike. Ti se odnosi temelje na takozvanojokultnoj matematici koja je u ovom dijelu rastumaena jednostavnim

primjerima.Tokom 10 dana tumai visoki sveenik mladiu po jednu sliku i na kraju ga uiizgovoriti rije koja doziva vodia, duha zatitnika i ini da se on pojavi.

U treem dijelu ovog djela biva duh mladia tokom 12 noi voen njegovimvodiem kroz razne krajeve nevidljivog svijeta, dok njegovo tijelo bez due, ali ne

bez ivota, poiva iza oltara, pod ogrtaem visokog sveenika.Svakog jutra tumai visoki sveenik mladiu po jednu od 12 slika knjige Thoth

da bi zadnjeg dana novoposveenom udijelio sveani blagoslov, koji u kratkom

obliku ponavlja glavno uenje koje ta itava knjiga sadri.Sama knjiga Thoth je historijska injenica. Mudraci i mistici staroga i srednjegavijeka se na nju pozivaju (Apolonius od Thyane, Raymond de Lill itd.) a spominju

je takoer razni knjievnici naega vremena.Za moju knjigu je prema starim podacima i opisima slike nacrtao Leo Sebastian

Humer, talentirani slikar iz Insbruka.

Z. Zt. Mittenwald, kolovoz 1922. W. v. Uxkull



6/89 6

PRVA KNJ IGA

Ispit

To je bilo prije mnogo tisua godina, u Egiptu.Piramide jo nisu bile sagraene, ni Sfinga i obeliska jo nije bilo. Samo su

palme strile ponosno u suncem obasjani zrak. Tada je vladala boanska dinastija iu Memfisu njegovala blago mudrosti, koje je imalo izvor u viim svjetovima.

Sa zapada, iz daleka doli su Svijetlei... Mudrost i znanje, umjetnost i umijeeoni su donijeli...spasili. Jer zahvaljujui svojoj vidovitoj nadarenosti oni suustanovili da podzemne vode potkopavaju njihovu domovinu. Znali su da se

pribliava vrijeme kada e itav kontinent zajedno sa svojim velianstvenimgradom, gradom Zlatnih vrata, biti uzdrman od potresa i potonuti u krilo visokih

valova. Zato su iselili.To je bilo tada.Vidim jednog vitkog, smeeg mladia, samo s crno-bijelim prugastim suknom

oko bedara. On radi s nekoliko drugova u vrtu svetog okruga. On e, prema eljisvog oca, postati magiar i sveenik, a i njega samoga privlai gledati iza zastora.On nije zadovoljan samom raskoi slube boje, koja je pristupana itavomnarodu. On trai vie. U njegovoj dui nesvjesno drijema elja da oboava i on eliznati, znati. Pitanja se raaju u njegovoj nutrini, na koja on ne zna odgovoriti.

On je bio preporuen sveenicima, i kao uenik, kao neofit primljen je. Bio jeobrezan i uivanje mesa, ribe i mahunarki bilo mu je zabranjeno. Lako vinoiznimno mu je bilo dozvoljeno.

Svako jutro sjedi ozbiljno i utei meu svojim drugovima s prekrtenimnogama na velikoj terasi okrenutoj prema izlazu Sunca. Treba vjebati meditaciju:kroz odreeno vrijeme on ne smije pustiti ni jednu misao u sebe on neka ne mislini na to, on neka ui vladati mislima i osjeajima. Poslije lakog doruka koji sesastoji od povra i plodova, on radi. Zna da ga sveenici vide i motre makar ih onne vidi jer oni raspolau udnovatim, njemu nerazumljivim, znanjem isposobnostima. Ali on zna da su oni ljudi kao on, da su vjebali i uili i na koncu

proli kroz neto strano i sada mogu mnogo toga, mnogo znaju i o svemu tomeute. Ali to to su oni postigli, to e i on, to mora i njemu uspjeti.

U podne mora svaki dan sa svojim drugovima u veliku dvoranu. Ogromni,hijeroglifima ukraeni stupovi dre krov. Prigueno mirno svjetlo ispunjavaogromni prostor. Na zidovima stoje 22 slike u crvenoj, smeoj, crnoj i bijeloj boji.Svojevrsno, tajnovito. Jedanaest na svakoj strani. Ovdje oni trebaju boraviti dva

puna sata utei. Trebaju promatrati te slike. Trebaju ih utisnuti u glavu. I on



7/89 7

satima gleda slike, mjesecima, godinama. Poznaje na njima svaku pojedinost, onegovore, ali on ne razumije njihov govor. On vidi sveenike, kraljeve, djevice, oneli prodrijeti u smisao slika, razumjeti ali on nema kljua.

U vrtovima rade i robovi, stariji i mlai ljudi koji nikada ne smiju napustitokrug hrama. Mladii koji se spremaju da prime posveenje ne smiju se s njimadruiti, ne smiju im se pribliiti. Ali naveer, kada lee na svojim leajima, apu

jedan drugome: ovi su robovi takoer htjeli postati sveenici, ali nisu izdrali onostrano, nisu kunjama odoljeli, i zato su robovi.

Jedanput u godini duan je pokazati se vrhovnom sveeniku. To je jedan kojizna. On je vidovit. On moe vidjeti to se u daljini dogaa, on moe vidjeti to se unutrini ovjeka zbiva. On vidi misli, raspoloenja i zrelost due...

etiri puta bio je mladi pred vrhovnim sveenikom. Svaki put ga je on uteprodorno gledao ali je potom mahnuo rukom, to je znailo da se udalji. I opet jeprola jedna godina. Meditacije pri izlasku Sunca. Nijemo promatranje slika na

zidu. Sa slika struji na njega neto tiho, on to osjea, njegova podsvijest je podutjecajem ovih svojevrsnih tajanstvenih slika. I svaki dan on radi u vrtu u okolicihrama. Naveer se skupljaju neofiti u knjinici Hrama a jedan sveenik im ita izstarih smotaka papirusa i drvenih ploa rijei mudrosti i znanja. Rijei zarazmiljanje koje postaju sve dublje to se vie o njima misli. Upuuje ih se darijei uitelja, sveenika sluaju sa strahopotovanjem, bez ikakve kritike. Ontrebaju vladati svojim mislima i osjeajima, a trebaju osjeati i misliti ono to samhoe. Oni ue promatrati ivot i smrt u prirodi i suosjeati kao da su jedno scvatuim cvijetom i umiruim stablom. Ali oni ne ue samo prodrijeti u ivot

biljke i u njemu sudjelovati, ni ivotinjsko carstvo im ne smije biti tajna. Ontakoer sluaju tualjke i ljubavni zov, ljutit i gladan glas ivotinja i s njimasuosjeaju. Oni ue ivjeti i trpjeti sa svim ivim. U svojim molitvama onizahvaljuju Boanstvu za sve dobro, za svaki dar i izbjegavaju da bilo kojem biukoje ima duu uzrokuju patnju ili nanesu bol. To je bio jedan od razloga zato suse odrekli jedenja mesa.

Kad se mladi peti put predstavio, vrhovni ga sveenik nije otpremio, on jeklimnuo glavom: Ti sad moe primiti posveenje, sine moj, i gledati iza zastora

Ali te mi sveenici tek moramo podvri ispitu. On je teak i straan, ali potrebanjer samo onaj koji ima hrabrosti i volje i koji zna utjeti, dostojan gledati tajneneba. Znati, htjeti, odvaiti se i utjeti to su stube koje vode savrenstvu. Zato temoram pitati hoe li se podvri ispitu. Ja te ne nagovaram. Jo si slobodan, jo semoe vratiti i napustiti okrug Hrama. Izaberi prema naklonosti svog srca.

Ozbiljno i tiho doao je odgovor: Hou.Onda se vrati na svoj posao.utei mladi je napustio, s dubokim poklonom, eliju vrhovnog sveenika.



8/89 8

Bilo mu je naloeno da tri dana posti, uz vodu i kruh. Naveer treeg dana jedansveenik odveo ga je u dio prostora kraj Hrama koji je njemu do tada bionedostupan. Prolazili su mnogim odajama koje su postajale sve ue i ue i kod

posjetilaca izazivale osjeaj tajanstvene tjeskobe. U jednoj drugoj, uskoj, niskojprostoriji skupilo se mnogo sveenika. Na kraju dvorane bio je visoki oltar izmjedi. S obje strane prostorije gorio je ugljen u zdjelama s jakim mirisom dima.

Mladi je stajao zateen i zaplaen.Vrhovni sveenik mu je pristupio i ponovno pitao eli li se podvri ispitu.Mladi je potvrdio. On je elio znati, spoznati.Tada se na znak vrhovnog sveenika otvorio oltar. Njegova prednja strana

sastojala se iz dva krila vrata, koja su se okretala u svojim osovinama. Jedna crnarupa je zijevala. Jedan sveenik uruio je mladiu malu, uljem napunjenu lampu izilovae: Pazi na svoju lampu i zapamti: znati, htjeti, odvaiti se, utjeti nisu samostube savrenstva nego i putokaz koji te danas moe ouvati. Ti zna da ovaj put

vodi savrenstvu. Ti hoe njime ii dakle, mora biti odvaan i utljiv. Nezaboravi: odvaan i utljiv. Pa, dakle, idi idi.Mladi je zakoraio u pravcu oltara.Tada mu je ponovo pristupio vrhovni sveenik.Razmisli govorio je ozbiljno, jo si slobodan, jo se moe vratiti, ali, kad

ue u hodnik, vrata se vie ne otvaraju. Jo nikada nitko nije ovaj oltar upotrijebiokao izlaz. Postoji samo jedan ulaz, izlaz je negdje drugdje. Tebe eka ili smrt iliropstvo ako podlegne, znanje i mo ako pobijedi. Po posljednji put to eli?

Mladi je gledao vrhovnog sveenika ozbiljno i poteno u oi: Hou sepodvrgnuti ispitu.

Dakle, idi.Mladi je uao i odmah uo kako se iza njega mjedena vrata u svojim osovinama

okreu i zatvaraju. Branei rukom svjetlo svoje lampe, koraao je oprezno u nokoja se pred njim prostirala. Nakon nekog vremena udario je elom u jednustijenu; on je sagnuo glavu i rekao: Naprijed. Ali doskora se udario ponovo pa jeu daljnjem hodu morao sagnuti gornji dio tijela. Tamno sivo kamenje opkoljavaloga je sa svih strana. Njegova mala lampa samo je slabo rasvjetljavala najbliu

okolinu. Stijene su zraile hladnou. Mladi naviknuo na afriko Sunce drhtaoje. Hodnik je postajao sve nii i nii i sve ui. Mladi se morao sve vie sagibatihodajui dalje.

Stao je. Iza njega, ispred njega, no, neprozirna no. Ali povratka nije bilo.Naprijed.

Nakon to je opet nekoliko puta ne ba njeno dotaknuo stijenu, iako je biopotpuno sagnut, odluio je spustiti se na ruke i koljena i tako se dalje kretati. U



9/89 9

desnoj ruci drao je jo uvijek oprezno svoju tinjajuu lampu. Znao je dobro njegov spas bila je njegova lampa i rijei koje je ponavljao: odvanost utnja.

Puzao je prema naprijed. Bilo je teko s lampom, a hodnik je bivao sve ui i uiImao je osjeaj da je u jednom beskrajnom lijesu. Kao da je kretanje najprijeuzaludno, kao da se uope ne mie s mjesta, kao da se zidovi ovog stranog lijesasve vie suavaju.

Tada on se svladao da ne zajaue opet je udario glavom o stijenu. Legao jena trbuh i dalje puzao, koliko je mogao. S koljenima i laktima pomicao se kaozmija jer na drugi nain vie nije ilo.

Spopao ga je straan strah, velika duevna tjeskoba, ali on se hrabro borio protivtoga. Govorio je sebi: kuda su proli drugi, moram i ja proi naprijed. Alinapredovanje je postajalo sve tee, stijene su se toliko suzile da se osjeao kao da

je u nekoj cijevi. Njegovo srce glasno je udaralo groza je harala njegovimivcima. On je stisnuo zube: Naprijed.

Silio se, gurao, stiskao.Uzdahnuo je, hodnik se proirio, mogao se uspraviti, mogao je ii, hodnik jepostao visok i irok, kao na poetku, kada je u njega zakoraio ispod oltara. Ali prestraeno se zaustavio. Pred njegovim nogama zjapila je provalija koja je itavhodnik u itavoj njegovoj irini presijecala i zatvarala.

Nije bilo mogue obii je ni s lijeva, ni s desna. Zidovi su stajali okomito kao ubunaru. Stao je vrsto na rub grotla i digao lampu uvis. Htio se uvjeriti bi li mogaopreskoiti zapreku. Ali taj plan je morao napustiti, bunar je bio preirok. Kolebaose nije se mogao pomiriti s tim da nema drugog izlaza do skoiti u tu zijevajuucrnu rupu.

Javila se misao da se vrati i pokuca na mjedena vrata i da vie, ali se sjetio da susveenici ve napustili dvoranu i da mu je vrhovni sveenik objavio da se vrataoltara ne otvaraju. A napokon nije li on htio stei znanje, vidovitost? Da, podsvaku cijenu makar ga stajalo ivota. Dakle, dolje. Odvaiti se!

Drao je visoko lampu i skoio u zijevajui mrak. Osjetio je ledenu hladnouvode, ali imao je vrsto tlo pod nogama. Osjeaj veselja zavladao je njime. Ipak suzapreke postavljene tako da se mogu svladati. Ispit e se moi poloiti. Nije bilo

sraunato na njegovu propast. Pojavio se osjeaj pobjede. Veselio se da mu selampa pri skoku nije utrnula.

Smrzavao se. Sve do ramena stajao je u crnoj vodi. Moram nai neki izlazgovorio je sebi, to ne moe biti kraj. Gledao je naokolo nita. Posvuda strmestijene. Razmiljao je. Oprezno je razgledavao i pipao traei udubinu u stijenkojom bi se mogao popeti. Naao ju je. Lampu je uhvatio zubima i rukama severao. Ali noga mu se izmakla i on je pao natrake u vodu. Lampa mu je ispala utrnula se. Sada je oko njega bila no, crna neprobojna no. Opet je stajao do



10/89 10

ramena u vodi, drhtao je od zime. Rairenim rukama pipao je lijevo i desno, aliizgubio je smjer. Konano se ipak nekako izvukao, ali je osjeao da ga snagenaputaju; ako jo jednom padne, vie nee imati snage ustati. Prola ga je hladna

jeza. Traei u mraku potporanj, napipao je neko svinuto eljezo. Uhvatio se za nji dovukao do ruba, isplivao. Spaen! Dignuo je ruke uvis: O hvala vam nebeskesile, hvala!

Nije imao lampu pa je tlo ispitivao nogom prije nego li je stao. Bojao se rupa,provalija. Ali tlo je bilo ravno, stijene sa strane na jednakoj udaljenosti. Iao jenaprijed no put je izgledao beskrajan, no neprozirna. Hodnik je imao nekolikozavoja i napokon na velikoj udaljenosti pojavilo se slabo svjetlo. On je trao.

Stigao je u prostoriju isklesanu u stijeni. Bila je etverokutna. Imala je dvaotvora. Kroz jedan je on uao, a na drugom je gorjela vatra. Tuda je trebao proi.Jedini izlaz bio je kroz vatru. Natrag se ne moe, radije plamen nego strahote

bunara. Nasrnuo je u vatru i ostao smeten. Obavio ga je laki hladni propuh, nije

osjeao nikakvu vrelinu. Vatra je bila samo obmana. Tiho se smijeio i poaodalje. iroki hodnik bio je jo samo odostraga osvijetljen.Doao je u malu prostoriju koja je bila obloena tepisima i rasvijetljena

stropnom viseom lampom. U sredini prostorije stajao je leaj pokriven arenimjastucima i pozivao na poinak. Pristupie dva roba. On ih je prepoznao, viao ihje izdaleka na poljima i u vrtovima svetog okruga kako rade. Htio im se obratiti,ali onda se sjetio na rije utjeti.

Jedan od robova uzeo je njegovu mokru koulju i pruio mu drugu, suhu.Ogrnuo ga je toplim vunenim ogrtaem i pokretom ruke pozvao da se odmori.Drugi rob prostro je stol pokraj leaja i donio jela i pia. Onda su nijemo nestali.

Mladi se gostio. Tri dana je postio, bio je umoran i sretan da moe mirovati.Nakon nekog vremena otvorila su se vrata iza tepiha. Digao se zastor i ula je

jedna Nubijka, vitka i smea, mladenakih oblina puna snage i ljupkosti, spojasom od crvene svile i zlatnim resama oko donjeg dijela tijela. Oko nadlaktica inonih zglobova zveale su i sjajile se zlatne kope. Male, vrste grudi bile sunage. Njene oi zraile su pozivajui, obeavajui. Njene usne bile su crvene i

pune kao procvali pupoljak cvijeta. U desnoj ruci drala je posudu s vinom,

lijevom se podboila. Mladi se podigao, zurio je u prekrasnu pojavu.Ona se tiho smijeila. Njene oi, njene usne neto su eljele, obeavale. inila je

sitne korake, kope na njenim zglobovima jedva ujno su zvonile. Pribliila se.Ve je osjetio miris koji je izbijao iz nje. Onda se ona sagnula k njemu i ponudilamu posudu.

Ti si pobijedio mladiu, aptala je, ispit si poloio, primi nagradu koju sizasluio. Primi posudu, pij vino. Ono e ti dati snagu, snagu za ljubav. Moje usneekaju tvoje. Moje mlado tijelo trai tebe, mladiu. Primi, primi nagradu.



11/89 11

Ali on je utio. Je li to nagrada ili kunja? Kolebao se. Ona je stavila svojutamnu ruku na njegovo rame: Zato uti, rijetki goste ili ti se ne sviam?Govori.

Tada se on sjetio rijei: utjeti. On je htio znati, spoznati, moi. Udario je enutako surovo da je zlatna posuda pala na pod. Napasnica je jauknula i pobjegla.

Na to se iza jednih skrivenih vrata pojavio vrhovni sveenik s velikom pratnjom

sveenika, svi u bijelo obueni.Slava tebi sine moj, ti si ispit zemlje, zraka, vode i vatre poloio. Dokazao si

hrabrost i volju. Pretpostavio si mudrost i spoznaju prolaznom pijanstvu utila. Tsi sam sebe svladao. Ono to trai neka ti bude. Plan svjetova, postanak zvijezda

pred tobom e se odviti. Vidjet e kako struji val ivota iz krila Boanstva njemu se vraa. Pratit e putovanje duhova kroz vjekove, na svako pitanje dobie odgovor. Sunce Ozirisa e ti sjati. Blago tebi!.

Blago tebi ponavljali su sveenici u dubokim tonovima.

Dakle, doi, ree vrhovni sveenik i primi mladia za ruku.Sveenici su ih slijedili u dvoredima i pjevali prastare rite: Slavite Ozirisazraee Sunce, Stvoritelja svjetova, upravljaa vremena.

Kroz Hram i dvorita povorka se pomicala k jednoj dvorani u koju je pun mjesecbacao magino svjetlo. U sredini je bilo malo jezero.

Vrhovni sveenik je govorio: Danas poinje za tebe novi ivot. Ti si doivioneto duboko, potresno, ti to nikada nee moi zaboraviti. Dananji dan dijeli tvojivot u dva nejednaka dijela. Iza tebe je tvoja neiskusna mladost, pred tobom putsvjetlom ispunjen koji vodi prema gore. Dananji dan tebe nije nita novog nauioOn je samo dokazao da ti moe biti odvaan, da zna utjeti i vladati svojimutilima. Ali ono to e ovdje uiti, to e kasnije kod svog posveenja vidjetiuinit e te jednim drugim koji e znajui ii svojim putem, od roenja do smrti dalje kroz kraljevstva smrti i ivota.

Stani u ovo jezero, sine moj, i izvri sveto pranje.Mladi je stupio u vodeni grob.Ova je voda grob tvoje prolosti, ulaenjem ti je ostavlja. Ali voda ti takoer

kae da nakon izlaska smrt nad tobom vie nema moi i da ti u grobu nee ostati

Uroni. Ostavi svoj ogrta i koulju u vodi kao znak da tvoj odloeni omot takoerostaje u grobu."

Mladi je uronio i ustao.Obucite ga u bijelu haljinu Ozirisovih sveenika, naloio je vrhovni sveenik

Ti si sada jedan od naih nastavio je obraajui se mladiu, Ti si na brat, ti sisveenik. Ti si stupio na put, ali stoji sasvim na poetku. Put ima mnogo stubaIspita vie nema, ali mnoge pouke e primiti i doivjeti veliki put, posveenje



12/89 12

Sada se odmori i doi sutra u vrijeme jutarnjih vjebi pred izlazak Sunca u velikudvoranu.

Vrhovni sveenik se udaljio.Jedan mladi sveenik pristupio je mladiu: Doi, sada u ti pokazati tvoj stan.utei vodio je sveenik novajliju kroz razne hodnike i odaje u slobodno.Svjetlei mjesec obasjavao je plavkastu no.

Lijepi vrt kroz koji je protjecao kanal napajajui nekoliko etverouglastih jezera.Mnogo lotosovog cvijea. Na obalama visoke palme koje bacaju duge sjene. U

vrtu razasute male kue s plitkim krovovima. Posvuda cvijee i cvatue grmlje.Sve opkoljeno visokim zidom.

Mladi se ogledavao: Ovdje jo nikada nisam bio.To su stanovi za neoenjene sveenike. Neofiti u te vrtove nemaju pristupa.Tko obrauje te povrine? pitao je mladi pokazujui na gredice s prekrasnim

cvijeem i velikim bundevama.

Robovi.Da li ih Hram kupuje?O ne, to ne trebamo.Kako to?Tko ne poloi posljednji ispit, tko se preda opojnosti utila, spasio je dodue

svoj ivot, ali je zato izgubio svoju slobodu, on pod prijetnjom kazne smrti nesmije napustiti sveti okrug. Da ti danas nisi odbio Nubijku, sada bi bio rob.

Nubijku mi kupujemo, ako joj uspije zavesti neofita, stie slobodu. Ona to zna izato se trsi...

Mladi je tiho zahvaljivao nebesima i pitao: Da nisam naao izlaz, to bi bilo?Mi smo ve odatle izvadili mnogo leeva. Nije svatko sposoban biti sveenik

Ozirisa. Mi nikoga ne nagovaramo. I tebi je bilo dano na volju da odustane. Alivrata oltara se zatvaraju onima koji se vrate. Pred nekoliko godina jedan neofit,koji se pred provalijom okrenuo, umro je od gladi pod oltarom. Ovo ovdje je tvojstan.

Pokazao je na jednu malu urednu kuu koja je stajala u sjeni nekoliko velikihpalmi.

Ako eli primiti prijatelje ili roake, to moe uiniti u predvorju Hrama.Ovdje imaju pristup samo sveenici i njihovi robovi. Tvoji e se roaci veselitividjeti te u koulji sveenika...A sada poini. Prije izlaska Sunca doi u potebe...k vrhovnom sveeniku.

Mladi se bacio na leaj u svojoj kui. Kroz vrata i prozor ulazio je svjei nonizrak. Pokrio se dekom. U jezeru ispred lotosova cvijeta kreketale su abe. Umoranod tolikih doivljaja, brzo je zaspao.



13/89 13

Drugog jutra skupili su se sveenici pred izlaskom Sunca u svetoj knjiniciNeofit je bio meu njima.

Kratko pred izlazak Sunca ili su u sveanoj povorci, dvoje po dvoje, izbiblioteke ka dva ogromna kipa koji su u sjedeem poloaju meditacije drali rukena koljenima. Povorka je ekala na izlazak Sunca. Kada se Sunce diglo iznad

bregova i uinilo da ukasti pijesak pustinje jae zasvijetli, sveenici su pal

licem ka zemlji. Kada su zrake Sunca dotakle usta kipa, zazvuala je ta ogromnastatua kao puknuta ica.

Sveenici su se digli.Vrhovni sveenik se obratio neofitu: Ti si sada jedan od nas. Ipak svaki od nas

primio je potvrdu svog sveenstva iz usta ovog mrtvog kamena. Mi emo takoepitati Boanstvo hoe li zapoeto djelo dovriti. A kamen e tebi, djetetu Suncaodgovoriti zvukom kao to je na jutarnji pozdrav Suncu bio odzdravio. Sveenicsu se postavili u polukrug ispred kipova i pjevali u ritmu.

Prvo su pjevali u C, u prvom zvuku skale:Oziris, Oziris, moni vladaru, poalji odgovor sinu koji usrdno moli.Onda su pjevali u D, u drugom zvuku skale:Izis, Izis, uzviena majko, poalji odgovor sinu koji usrdno moli.Onda su pjevali u E, u treem zvuku skale:Horus, Horus, boanstveni due, poalji odgovor sinu koji usrdno moli.Pjevali su u F, etvrtom tonu skale:Koji izvrava zakone, koji sili da se zakoni dre.Pjevali su u G, petom zvuku skale:Koji se Bogova boji, koji ih tuje i udi postati Bog.Onda su pjevali u A, u estom zvuku skale:Koji se budi u ljubavi za lijepo da bi ga ljubav uinila lijepim.I onda su dvostrukom snagom u H, u sedmom zvuku skale pjevali:Oziris i Izis i Horus vas troje dajte nam znak. Ako vam je drag i dobrodoao

kao va sin, mora i mrtav kamen dati zvuk.Nakon to su sveenici otpjevali sedmi zvuk, uo se iz usta kipa isti jasni zvuk

kao kod izlaska Sunca.

Blago, blago tebi, moj sine, rekao je vrhovni sveenik, i samo kamenje moragovoriti, moraju ti rei da su te Bogovi blagoslovili.

Pjevajui himne, koraali su sveenici udvoje natrag u knjinicu. Bijela povorkaizgubila se u tamnom ulazu.



14/89 14

DRUGA KNJ IGA

Pouka

I . poglavlje

Prva slika

(Slika: Magiar. Oziris. Apsolutna aktivnost)

Sljedeeg dana kratko prije izlaska Sunca doao je mladi sveenik i vodiomladia u njemu tako dobro poznatu dvoranu s 22 slike. Uskoro se pojavio ivrhovni sveenik koji je iza dobrohotno ozbiljnog pozdrava rekao:

Ove slike sadre u simbolima nae ukupno znanje. to je Boanstvo htjeloobjaviti, koliko mi ljudi moemo shvatiti, u njima je sadrano.



15/89 15

Ove slike, koje mi zovemo knjigom Thoth, a koje su kratak sadraj onih 42knjiga Thotha, Boga mudrosti, govore nam o biu Boanstva kojem mi sluimo o ovjeku i njegovim putovima, o svijetu i njegovom razvoju. One nam takoerizlau vjene zakone na kojima je sagraena sva umjetnost, itav Svemir i svakaznanost. One sadre mnogo vie nego li ti danas moe i slutiti. Ali ja u ti datklju da bi tu knjigu mogao itati. Ti e i u budue ovdje boraviti mnoge sate

crpiti svjetlo i znanje iz tih slika. Drugom zgodom rei u ti i vie o tajnimzakonima i meusobnim odnosima koji postoje meu pojedinim slikama, danas thou pokazati samo ono to ti za sebe moe itati iz te udnovate knjige. itavsvoj razvitak tokom svih ivota kroz nebrojene vjenosti koje ti u pravoj domovinduhova provodi, nai e ovdje, jer iz krila Boanstva si doao i onamo se vraa.

Misao je poetak svih stvari, iz boanske misli sve je postalo.Pogledaj prvu sliku.Zove se Oziris. Ona predstavlja najvieg Boga, besmrtnog, vjenog, neizrecivog

nikada potpuno shvaenog. Ono nije slika Ozirisova, ali ona u simbolimaobjavljuje njegovo bie.Ti vidi ovjeka u haljini magiara koji poznaje vjene zakone i njima vlada

Monoga.Promatraj dranje ruku: on zapovijeda na nebu i on ostvaruje na Zemlji. Po tome

je on pojam za veliko Praboanstvo, Stvoritelja iz kojeg je sve poteklo i kojemu sesve vraa, ija ruka svuda dosee, ije oko sve vidi, ije uho sve uje, koji jesvemoan i koji je svugdje prisutan. On je takoer veliki zakonodavac. U svojojmudrosti on je odredio i dao zakone koji vladaju i odravaju stvoreno djeloDuhovi, ljudi, elementi, prirodne sile, sve ivo i sve mrtvo njemu je podreeno. Nastolu pred njim (na slici) su etiri simbola: jedan tap, jedna posuda, kri ili ma i

jedan kovani novac. Oni predstavljaju mnogo toga. Danas ti samo kaem da su tosimboli ovjejeg tijela, ljudskog drutva. U tapu gledaj glavu koja stvara misli

posuda predstavlja prsa koja uzdravaju i diu, ma koji mijenja sudbine dravaupuuje te na eludac koji pretvara primljenu hranu, a kovani novac upuuje naspolne dijelove iz kojih se raa jedna druga generacija. U dravnom organizmunaprotiv, tap predstavlja one koji duhovno raaju: pjesnike, umjetnike, izumitelje

U posudi mi vidimo one koji drutvo podravaju: suce, znanstvenike i skupljae; umau one koji preoblikuju, ratnike kroz koje ivot naroda prima druge forme, ukovanom novcu one koji raaju, prosti svijet koji ima mnogo djece, iz kojeg sedrugi stalei nadopunjuju. Oziris je veliki Jedan iz kojega izviru beskrajni redovi

brojki, ali on sam ne potjee ni od koga.Iz njega si ti. Tvoj duh, najunutarnjije bie tvoje osobnosti je iskra pravatre

jedna kap iz tog beskrajnog mora. I bila je njegova volja i dobrohotnost da si t



16/89 16

poduzeo taj put kroz ivote veliku krivulju dolje i gore, do natrag k njemu.Veliki krug zmija koja se grize za rep.

Tvoj je duh dakle boanskog izvora, jest Bog. Ima sva boanska svojstva kao tokaplja ima sva svojstva velike koliine vode koja oplakuje krug Zemlje ali tvojduh drijema u tebi on treba i hoe doi do toga da vlada. Neka ti ne budemjerodavno ono to tijelo sa svojim potrebama ili dua sa svojim eljama i

strastima trai, nego samo ono Boansko u tebi to te za Boga razvija.Bog je samo jedan, Stvoritelj i Uzdravatelj, a njegova djeca dijele njegovu

prirodu, njegovo bie. To su Svjesni.I zato sluaj:Ljudi su besmrtni Bogovi, a Bogovi su bili smrtni ljudi.To je cilj kojemu ti od dananjeg dana treba stremiti.Idi u miru i sutra doi opet.



17/89 17

I I . poglavlje

Druga slika

(Slika: Sveenica. Izis. Apsolutna pasivnost)

Drugog dana govorio je vrhovni sveenik:U prvoj slici vidio si svoj izvor i svoj cilj, ono to treba postati. Na pitanjaodakle dolazimo, kuda idemo, prva slika u velikim potezima uglavnom ti je dalaodgovor. Danas gleda drugu sliku: Izis, boanstvenu sliku.

Jedan se rastavio pa je nastalo i jedno drugo. K mukom se sklopilo enskoodnosno iz mukog se izdvojilo ensko.

Slika se zove sveenica. Ona ti pokazuje koji je prvi korak na putu na koji sjuer stupio.



18/89 18

Gleda jednu kraljevsku enu na stolici kako sjedi pred zastorom, ima dva kljuau lijevoj i jednu knjigu u desnoj ruci. Ona ti kae: ako hoe znati to je izazastora, ako hoe upoznati kraljevstva koja su jo za sada tvojim oima nevidljivai ako hoe razviti sposobnosti koje u tebi drijemaju, onda mora prvo itatiknjige, prije svega knjigu Thoth. Onda u ti ja, kad doe vrijeme, s oba kljua kojadrim u ruci, otvoriti vrata oba kraljevstva i ti e jo prije svoje smrti moi ui na

mjesta muke i kazne i na mjesta blaenstva i vjenog veselja.Vidjet e veliki zakon o sjetvi i etvi na djelu, jer svo nae djelovanje je sijanje

i svo nae doivljavanje etva.Ti e se u to sam uvjeriti da je sve vidljivo samo izraz onog nevidljivog i da

ima svoj izvor u nevidljivom.Kao to je ovaj hram prvo postojao u stvaralakoj mati graditelja, a onda bio

graen, tako je isto i Svemir postojao prvo u duhu Stvoritelja prije nego li ga je ondahom svojih usta uinio tvarnim.

Idi, dakle, i ui.Primi u sebe sadraj svetih knjiga i pusti da se nove, daleke misli u tebi rode.



19/89 19

III. poglavlje

Trea slika

(Slika: Kraljica. Duh. Apsolutni neutrum.)

Treega dana govorio je vrhovni sveenik pred treom slikom:Ova slika, moj sine, predstavlja Boga Horusa, orla, duh.Ti ovdje ne gleda ovjeka s glavom kopca, kako se on u narodu obino

prikazuje. Vidi njegovo bie izraeno u simbolima. Horus je sin Ozirisa i Izide.Ova se slika zove takoer kraljica koja vlada. Vidi da ona ima ezlo u ruci i na

glavi krunu ukraenu zvijezdama. Pod njenim nogama cvate livada u najbogatijemproljetnom nakitu. Ona vlada na zemlji na to te cvijee upuuje. Vlada takoer nebeskim prostorima orao i zvijezde na njenoj kruni to pokazuju.



20/89 20

Ali kraljica koja vlada Svemirom jest Priroda, sveproimajua ivotna snaga,duh. Iz misli Prabia nastao je Svemir, kao to iz naih misli proizlaze rijei kojese uju i djela koja se vide. U mislima vlada isti duh kao u rijeima i djelima.Ovdje ima boanstveni trokut: Oziris misao, Izida rije i Horus duh.

Iz krila Boanstva izlazei duh stvara ivot i odrava ga prema vjenimzakonima.

Njime budi ispunjen, a s njim budi u skladu, njega sluaj, onda e on tebe nositiuvis na krilima orla, tvome cilju savrenstvu.

Pogledaj orla na peini pokraj kraljice. On je neispunjeno obeanje. On jomiruje, ali je spreman rairiti mona krila i s tobom, ako mu se povjeri, uvisletjeti, prema Suncu. Njegovo je geslo: gore, uvis, a ne naprijed, kao to mislemnogi kojima je naprijed zapravo natrag. Jer Svemir se razvija prema gore usnanoj spirali koja mnogo puta zavija i sve to se protivi zakonu uvis bivauniteno samom tom injenicom.

Moj sine, Svemir nastaje iz dvije snane struje koje se dotiu, kriaju i spajaju, ada se ne mijeaju, nikada svoju osobinu ne gube, nikada svoj cilj ispred oiju neisputaju. One se zovu struja duhova i val ivota. Struja duhova izvire iz srcaBoanstva. Pojedine iskre, duhovi ljudi, trebaju se spustiti u materiju i utjeloviti utvar da bi je pobijedili i sebe same putem borbe razvijali. U kraljevstvu mrtvihoni se iste od oskrvljenja te se uzdiu oieni u kraljevstvo ivoga. Tako ostajudok ih opet ne privue elja da idu dolje kako bi putem utjelovljenja u tvar steklinova iskustva, veu zrelost i svladavanjem potekoa nove snage. Tako idu duhovigore i dolje, ali uvijek navie, u boanstvenoj krivulju. to dalje dou, toliko viesvijetle ljubavlju, isijavaju toplinu i utoliko vie u njima izgori sve sebino dokkonano ne prispiju gore da se izgarajui u ljubavi sjedine opet s velikomPravatrom veliki skok.

Silaskom u tvar nisu samo duhovi sami u svom razvoju unaprijeeni, nego onidjeluju takoer oplemenjujue, produhovljuju tvar s kojom dolaze u dodir, kao itvarne proizvode od kojih povremeno bivaju preuzeti. Te tvarne prilike su

proizvodi ili bolje rei pojavne forme velikog ivotnog vala koji se takoer razvijau sve vie ivotne oblike.

ivotni val proizlazi jednako tako iz krila Boanstva, on prolazi prostor ivrijeme. Iz etera i zraka, iz voda i njihovih padalina, iz milijardu nebrojenih,nevidljivih malih prajedinica stvaraju oni tokom mnogih tisuljea putem raznihsastavljanja, kraljevstvo kamena i ruda. Polagano ivot kri put kroz ovu tekutvar, on oblikuje u krilu prirode kristale i ini da se kamenje na povrini odronjava.

Na odronjenom kamenju raste mahovina kojoj se pridruuje paprat. Kamenje sesve vie trusi pa se svijet bilja sve vie razvija. Isto tako razvija se ivotinjski svijetod niih oblika ka uvijek viima.



21/89 21

Val ivota onda struji kroz kraljevstvo bilja i ivotinja, ljudi i duhova, svugdjestvarajui nove forme, uvijek stremei uvis, dok se konano ne vrati natrag u kriloBoanstva. Ove dvije spirale, struja duhova i val ivota, koji usporedno tekuuvijek se dotiui, ine evoluciju Svemira.

Ali postoji, sine moj, jedan krai, strmiji put nego li je ovaj prirodni da bi sebre dolo do vrha. A to je put posveenja.

Ti moe stii na vrh brijega po ope pristupanoj stazi, ali ti se moe strmimuskim, krajnje tekim putom i bre popeti.

Postoje duhovi koje neto tjera da krenu putem posveenja. To su izabrani kojhoe bre doi do cilja, kako bi onda mogli pomagati drugima da dou naprijedOvi imaju ivot bogatiji patnjama i mukama, ali i spoznajom i veseljem. Oni u

jednom ivotu proive sadraj vie ivota. Ali oni hoe naprijed makar i uz tucijenu. To su oni koji stoje pod bojim utjecajem, tjerani. To su takvi koji bi htjelznati, koji trae odgovor na pitanja odakle dolazimo i kuda idemo, koji su spremni

podvri se ispitima i koji ih poloe kao ti.Oni bre dozrijevaju nego li drugi i nalaze svoje blaenstvo ve na ovomesvijetu, posebno u pomaganju, poduavanju, sluenju, tjeenju, lijeenju i ljubavi.

To je tvoj put.Dakle, idi i zahvaljuj velikom Bogu.



22/89 22

IV. poglavlje

etvrta slika

(Slika: Faraon. Zakon. Volja)

etvrtog dana govorio je vrhovni sveenik:Ti stoji danas moj sine pred slikom koja se zove Faraon. Dok si u prvoj slici

vidio Boga koji stvara, koji zapovijeda elementima, sada na etvrtoj slici gledaBoga koji putem zakona vlada stvorenim svijetom, kubusom.

Zakoni vladaju Svemirom. Zakonima ne moe nitko izbjei. Obje krune na glaviFaraona, oba ezla u njegovim rukama upuuju na to da on kroz zakone, kakovidljive, tako i one koji nam danas jo nisu vidljivi, vlada svjetovima.

Svemir kojim on vlada predstavljen je kubusom, kockom. Jer etverostrukizakon je osnovni zakon stvorenog svijeta. Na etverostrukom zakonu sve jesagraeno.



23/89 23

Boanstvo je trostruko: Oziris, Izis i Horus.Vjeni Prapoetak se cijepa, odnosno djelujui Aktivni odvaja jedan dio od sebe

pasivni, izdvojeni ili trpei dio. Time nastaje drugo, a odnos izmeu njih dvojejest tree, ono koje nastaje, rezultat. Zato se Boanstvo uvijek prikazuje trokutom.

Kada ovo, u duhovnim visinama ivue Boanstvo, hoe stvoriti jedan Svemir stisuama Sunevih sustava i milijardama zvijezda, to je onda ovaj vidljivi svijet

ono etvrto. Ako se trokut otvori i doda mu se jedna linija, nastaje etverokut. Zatose svijet, kozmos, oznaava etverokutom. I stvarno izgleda da jedan tajanstvenetverostruki zakon vlada posvuda u prirodi. etiri strane svijeta postoje: sjever

jug, istok, zapad. Iz etiri elementa sastoji se Svemir, etiri godinja doba postojeljudski ivot dijeli se na etiri perioda: dijete, mladi, ovjek, starac.

A i ti sam, sine moj, sastoji se, ako se pravo spozna, takoer iz etiri dijelaTijelo, ivot, duh i Ja.

Ti ima fiziko tijelo, onda tiho svijetlei ivot koji proima i obasjava fiziko

tijelo. Nakon smrti se ona oba odvoje u prajedinstvo iz kojeg su postali. Smrt jenaime, samo razrjeenje vrpce koja dri zajedno etiri dijela iz kojih se msastojimo.

Tvoje duhovno tijelo, trei dio iz vrlo fine tvari koje nalikuje fizikom tijelunaputa u smrti vidljivi omot zajedno s Ja, boanskom iskrom, tvojim etvrtimdijelom te ulazi kroz kraljevstvo sjena i smrti u kraljevstvo svjetla i ivota. Tako jei u tome to se tie naih sastavnih dijelova brojka etiri prevladavajua.

I na koncu promatraj poloaj Faraona. U njemu takoer nalazi veliku istinusimboliki izraenu: Boanstvo vlada svojim svijetom. Gledaj poloaj ramenaZar ne tvore s glavom jedan trokut? A noge? Pa one se kriaju. One tvore jedanetverokut. Ti dakle vidi jedan trokut iznad jednog etverokuta. A to mi itamoovako: Boanstvo vlada Svemirom.

Ako promatra i eli spoznati neto od bia Boanstva, mora prvo uitpoznavati zakone po kojima Boanstvo vlada Svemirom. Boanski zakoni su onoprvo ime se aspirant susree na putu prema Istini. I sada idi u miru i pusti da oveIstine u tebi nau odjeka..



24/89 24

V. poglavlje

Peta slika

(Slika: Visoki sveenik. Autoritet. Razum.)

Petoga dana govorio je vrhovni sveenik:

Moj sine, ti stoji danas pred slikom koja nosi moje ime. Zove se visokisveenik. To znai vjeru, autoritet, usmenu pouku, apue saopenje.Ti vidi visokog sveenika kako sjedi pred zastorom, kao sveenicu na drugoj

slici. To ti govori da izmeu obiju slika postoji unutarnja veza. I to je doista tako.Obje te upuuju na to da je potrebno biti pouen. Samo pazi na razliku: knjiga uruci sveenice tebi savjetuje da iz knjiga sakuplja mudrost i pouku. Ovdje na ovojslici ti ne vidi u ruci uitelja nikakve knjige, ve uzdignuta ruka visokogsveenika pokazuje prema gore, objanjavajui pokazuje na vie svjetove. Toupuuje na potrebu usmenog pouavanja i to na takvo kakvo ovih dana od mene

prima. To pouavanje ne sastoji se samo u objanjavanju dubokoumnih, svetihsimbola koje ovdje gleda, nego takoer u saopavanju tajanstvenih djelotvornihznanja koja otkrivaju zastor s nevidljivog svijeta.

Jer cilj pouavanja na obim slikama, II i V, visoke sveenice i visokogsveenika, isti je. Zastor i oba kljua pokazuju nam: otvaranje obiju velikihkraljevstava iza zastora.



25/89 25

Otvaranje, poznavanje tih kraljevstava je zapovijedano i korisno jer ti putemspoznaje velikog Plana postaje sposoban stupiti u odnos s viim biima i

pomaui na razvoju Svemira sudjelovati.Postoje stvari koje se ne mogu uvijek svakome rei, nego samo onima koji su za

to pripremljeni, u pravo vrijeme, smiju se saopiti.Takav trenutak za tebe danas je nastupio. Sada u ti rei jednu rije, nauiti te

jedno ime, dati ti klju koji e ti otvoriti prilaz nevidljivim svjetovima.Vrhovni sveenik se sagnuo prema mladiu i apnuo mu u uho jedno ime od pe

slova.Jesi li razumio?Jesam.Ponovi mi to ime, apni mi u uho.Mladi je to uinio.Dobro je tako sine moj, ne zaboravi to ime, ali ga nikada ne izgovaraj

lakoumno. To bi imalo strane posljedice za tebe. Ono je poetak stvari koje

dosada nisi poznavao. Danas naveer i etiri sljedee veeri treba, nakon toizvri svoju veernju meditaciju, lei na svoj leaj i glasno izgovoriti rije kojusam te sada nauio.

U toj su rijei boanske snage, ona doziva Duha koji pripada jednom Planuiznad naega i koji je od jo viih odreen da upravlja tvojim razvojem. Tokom petnoi on e ti se objaviti.

Misli na osnovno pravilo: znati, htjeti, biti odvaan, utjeti.Ali postoji jo jedna razlika izmeu slika.Sveenica nema uenika. Ona govori svima: itajte u knjigama i vama e se

otvoriti.Ali visoki sveenik ima pred sobom uenike koji sluaju, koji uzdignutom

rukom mole za saopenje. Uenici, sljedbenici su oni koji hoe uiti, koji sesputaju do nogu uitelja, ali njihovi motivi su razliiti.

Ovdje se tiho, samo putem odjee, nagovjetava razlika izmeu crne i bijelemagije. Tu se put rava. Uenik u bijelom je onaj koji poteno misli, on je stavioruku na srce. Njegove namjere su iste. On eli doi naprijed. Vue ga prema

boanskom. On hoe oboavati, spoznati. On hoe dobiti uvid u boji Plan, kako

bi postao suradnik boji. On hoe pomagati, sluiti, biti koristan.Potpuno drugaiji je sljedbenik u crnom ogrtau. On takoer hoe uiti, hoe

znati, moi ali njegovi poticaji nisu isti. On trai znanje i mo iz koristoljubivihrazloga. udnja za novcem, uivanje u utilima ispunjavaju njegovo srce. On elimati znanje i mo da bi mogao uivati. Taj e u svojoj sebinosti propasti

Ali ti putuj putem svjetla i ljubavi i izbjegavaj skliski put sebinosti i mraka.A sada idi u miru i hvali Boanstvu koje te izabralo........................



26/89 26

.......................itav je dan mladi mislio na dolazeu veer. Stalno je ponavljao u mislima

svetu peteroslovnu rije.Sunce se spustilo. Mladi je sveenik meditirao na svom rogozu. Nije mu ilo.

Uvijek su mu misli ponovo ile prema tajanstvenoj rijei. Konano je svojommeditacijom bio gotov.

Legao je na svoj leaj.leao je na leima.Kroz prozor je sjao srp padajueg Mjeseca.Znati, htjeti, odvaiti se.On je izgovorio rije glasno.Leao je nekoliko trenutaka ekajui. Konano ga je obuzela velika jeza, uas,

tjelesna i duevna uzetost. On nije vidio nita, ali je osjeao neto strano, za njeganeto nadnaravno bilo je tu u njegovoj blizini.

Trajalo je neko vrijeme tada konano, kao to je dolo, tako je i prolo.Mladi sveenik duboko je uzdahnuo, preporuio se zatiti Bogova i zaspao.



27/89 27

VI. poglavlje

esta slika

(Slika: Onaj koji ljubi. Ljubav. Ljepota.)

estoga dana govorio je vrhovni sveenik:Na estoj slici koja se zove ljepota, ljubav, vidi mladia koji neodluan stoj

izmeu dvije ene: on treba izabrati. To je Duh slika III koji izabrane stavljapred izbor.

ena s desne strane predstavlja mudrost, ona s lijeve, gola s cvijeem u kosiutilnost.

Ali, on je promatran mi smo to uvijek. U oblacima stoji jedan aneo kojstrelicu svog luka upravlja na mjesto pokraj gole ene. Odlui li se mladi za



28/89 28

prolazna veselja utila, to on biva od viih sila bolno poduen za svojepopravljanje, ne bi li se osvijestio i okrenuo.

Ti si se moj sine onog dana kada si poloio ispit odluio za mudrost koja darujeista, vjena veselja. Ali ti jo nisi na kraju svojih ispita. Mi te dodue neemo

podvrgavati novim ispitima, ali taj nagon za rasploivanjem koji nam je Boanstvodalo za na ivotni put, uvijek se ponovo raa. A postoje takoer nama sada

nevidljiva bia, duhovi nieg reda, koji imaju svoja veselja na utilnim radostimaljudi i koji se hrane isparavanjem sjemena i krvi pa koji smrtnike, ubacujui im

pohotne misli, potiu i izazivaju. Zato je tako vano imati vlast nad svojimmislima, kako bi se neiste pobude mogle odbaciti.

Snaga nagona za rasploivanjem blagoslov je, ako se njome pravilno postupa.Ove snage nam nisu dane za zadovoljavanje povrnih utilnih radosti, nego jeBoanstvo htjelo raanje zdrave djece, jer ovjeanstvo treba dalje postojati i daljese razvijati. Ali jo vie odgovara volji Boanstva kad se ovi snani sokovi, putem

duhovnog rada i koncentracije u mozgu, prerade i kad putem ovog napora pojedinilanovi ljudskog roda uspiju napredovati i postii vie stepenice kako bi ondamogli i drugima pomagati.

A sada idi u miru..............Ovoga je dana takoer mladi sveenik leei na svom leaju izgovorio svetu

rije i ekao.Bila je opet svijetla mjeseeva no. Opet ga je spopala snana jeza. On je vidio u

svojoj sobi na ulazu kako stoji Neto. Bilo je kao neki stup oblaka.Ono je stajalo.Ali on nije mogao izustiti ni jednu rije pa je samo buljio.Ono je nestalo konano. Bez buke kao to je i dolo.



29/89 29

VII. poglavlje

Sedma slika

(Slika: Ozirisova kola. Ostvarenje.)

Sedmog dana govorio je vrhovni sveenik:Slike nastaju jedna iz druge. Tajanstveni putovi vode kroz knjigu. Upravljaju

magini sustavi koji se zasnivaju na odnosu brojeva.Danas moe promatrati neto u Ozirisovom putu. On ti pokazuje Ozirisovovladanje. Ono se provlai kroz knjigu Thoth od prve do devetnaeste slike, uvijekdvije slike preskaui. Ono dakle obuhvaa slike I, IV, VII, X, XIII, XVI, XIXsedam slika.

Prvo to mi smrtnici moemo spoznati o Boanstvu koje stoluje u visinama kojesu za veinu ljudi nedokuive i nedostupne, jest da postoje stanoviti zakoni (slikaIV).



30/89 30

Ali zakoni stvaraju autoritet (slika V), gdje pak boanski zakon vlada i posjedujeautoritet, tu nastaje ljepota (slika VI) i Boanstvo moe svoje Planove ostvariti(slika VII).

I to je boanski Plan za tebe. Ti si pozvan za savrenstvo. To ne znai samo dazlo, nisko u tebi treba iskorijeniti i odumrijeti i da ti treba razvijati plemenite, viesposobnosti, ve takoer da treba dobiti uvid u veliki hod stvari.

Dakle, razmotrimo poblie nau dananju sliku. Iz nje moemo mnogo togaproitati. Ona nam daje bogatu grau za razmiljanje.

Slika VII vrhovni sveenik pokazuje rukom na nju zove se trijumfalna kolaOzirisova, odnosno ostvarenje velikog Plana. Vidi jednog ovjeka koji se vozistojei u kolima. Kruna na njegovoj glavi, ezlo u njegovoj ruci upuuju na vezusa slikom IV, Faraonom.

Na slici I vidi Boga koji je stvorio Svemir, slika IV pokazuje Boga koji mirujenakon to je stvorio svijet te svijetom upravlja putem zakona. Na slici VII vidimo

Boga koji vodi svoj svijet k savrenstvu koje on hoe. Zvijezde na baldahinu kolagovore ti da i beskrajni zvjezdani svjetovi sudjeluju u evoluciji. Vidi na kolimakrilati krug naa Zemlja takoer ide u susret, kao i mi i Svemir, viim,

produhovljenim fazama postojanja. Falus na kolima kae ti da e ljudski rodputem raanja biti voen naprijed: oblik u kojem se utjelovljuju duhovi bit estalno sve savreniji. Promatraj takoer ezlo u ruci faraona koji se vozi. Trokut uetverokutu koji je zaokruen krunicom kae nam da je Bog vjean u svomstvaranju. Vjeni nee napustiti djelo svojih ruku. Vjeni je vjeran. Ui biti miranu toj spoznaji.

Crna i bijela sfinga koje vuku kola zle su i dobre moi koje obje, slueiBoanstvu, moraju doprinositi ostvarenju velikog Plana.

Sfinga je zagonetno bie: mi za sada ne razumijemo kako to da stanovitidogaaji mogu podupirati Planove Boanstva. Radi toga se ne trebamo niuznemirivati, ni ljutiti, nego imati povjerenja i biti mirni. Velikom, monomvladaru bilo bi lako unititi zle moi, ali on to ne ini, on ih treba za odgajanjesvojih Bogova, svoje djece. Oni trebaju upoznati zlo da bi se zauvijek od njegamogli odvratiti. Neka se u borbi sa zlim moima vjebaju kako bi stekli snagu.

Vue li crna sfinga jae kola, to onda mora i bijela sfinga ubrzati svoje korake. Sveslui velikom Planu. Jer sve dolazi od Boanstva, ono sve odrava, k njemu svevodi.

I sada idi i poivaj u toj spoznaji...............Ove je veeri takoer mladi sveenik izgovorio svetu rije.Osjetio je samo mali strah.



31/89 31

Nakon nekoliko trenutaka pojavio se oblak. Razdijelio se i jedan veliki ovjeku sivoj koulji stajao je blizu vrata. Kroz njegovo odijelo zrailo je priguenosvjetlo.

Mladi sveenik nije ni ovog puta mogao izustiti ni rije.



32/89 32

VIII. poglavlje

Osma slika

(Slika: Istina. Pravednost.)

Osmog dana govorio je vrhovni sveenik:

Istina i pravednost, vaga, zove se slika koju danas promatramo.Kao to slika VII sa slikom IV i slikom I ide zajedno, tako i slika VIII idezajedno sa slikom V i slikom II.

Na slici II i V prima obeanje da e ti biti objanjeno ono to stoji iza zastora.Slika VIII ti pokazuje bit onoga to je iza zastora, Istinu.

Ne treba uiti suprotstavljene filozofske sustave. Ne treba se pred uenjemsveenika ovog ili onog hrama pokloniti i vjerovati. Treba spoznati, nakon to teodvagnu i utvrde da nisi prelagan, ono to stvarno jesi. Sada se nalazi na putu



33/89 33

Izide koji se provlai kroz slike II, V, VIII, XI, XIV, XVII i XX kroz knjiguThoth.

Pismena i usmena pouka vode te spoznaji Istine i gledanju kako djeluje velikzakon o sijanju i etvi, o zvuku i jeki, o djelu i odmazdi.

Pogledaj sliku VIII. Vladarica sjedi na prijestolju, zavezanih oiju dri ma vagu u rukama. Sjedenje upuuje na mir i da je bez strasti. Zavezane oi nam

kau da mo koja vae i kanjava ne poznaje nikakav ugled osobe, da jenezainteresirana. Na nju se ne moe utjecati ni ljepotom, ni visokim rodom, n

bogatstvom, niti se nju moe potkupiti. Ona pravedno vae.Ali ako se pita: kako e znati je li ono to gleda i spoznaje doista Istina, onda

ti na to daje odgovor sljedea slika Izidina puta, trea po redu: hrabrost i maginesnage.

To neka ti bude kamen kunje, jesi li doista spoznao Istinu, jer onda e imatihrabrosti. Istina raa hrabrost. Prvo e imati hrabrost gledati smrti u oi, ne

hrabrost junaka koji stisne zube i snagom volje ide u susret smrti, nego hrabrostmudraca koji zna da je smrt prirodni dogaaj koji se esto ponavlja, da je samojedan prijelaz, da nije konac.

Ali ti nee imati hrabrost samo prema smrti, nego takoer i prema boli i premaljudima. Moi e oputeno podnositi boli jer e znati za njihovu prolaznost ljudima e, kad to bude potrebno, priznati istinu jer se nee bojati. Istina e teoslobaati svakog straha jer ti se ni nema ega bojati: svaka patnja i veselje vodte blie tvom cilju, savrenstvu.

To je prvi znak istine. A drugi je taj: ti e u sebi otkriti snage i vidjeti sebe kakose razvija kakvim se prije nisi poznavao. Kao to zvijezde u uzvienom mirulebde kroz prostor po svojim putanjama, tako e ti, u skladu s harmonijomsvjetova, uti njih u sebi kako zvone, i u susret svom odreenju postajat e svezreliji. Tvoj e mir biti velik jer e u svemu prepoznati boansku pravednost

Nee se ljutiti radi patnja i nepravdi jer e vidjeti vie od samo jednog ivotaVidjet e uzrok i posljedice onih stvari koje danas doivljava, u dalekoj prolosti udaljenoj budunosti. Moi e pratiti nevidljive konce sudbine, od ovjeka doovjeka, od ivota do ivota. Tvoj e mir biti nepokolebljiv i tvoja srea

nepomuena.Idi i hvali Boanstvu.Mladi sveenik nestrpljivo je ekao veer.On se vie nije bojao.On je shvatio da ga je stanovnik viih svjetova htio naviknuti na podnoenje

njegove nazonosti, njegovog pogleda.On je leao.Mjesec je sjao.



34/89 34

Glasno je izgovorio rije.ekao.Muzika ljupka kakvu nikad nije uo, ni slutio...Oblak.Rastopio se.Jedna svjetlea spodoba u neobino zraeoj bijeloj koulji.

Jedan ozbiljan, potovanja dostojan ovjek:Ja sam duh koji te vodio od roenja do groba, iz ivota do ivota.On je to rekao, ali mladi sveenik nije uo nikakav glas. Rijei je primio u

svojoj nutrini. Nije mu bilo mogue neto pitati.Nije htio, nije mogao.Sutra e moi govoriti.Duh je nestao.



35/89 35

IX. poglavlje

Deveta slika

(Slika: Hodoasnik. Opreznost.)

Devetog dana govorio je vrhovni sveenik:Danas nastupamo na Horusov put koji se protee kroz slike III, VI, IX, XII

XV, XVIII i XXI knjige Thoth. To je put patnje, ali vodi u velike visine.Promatraj sliku IX, treu sliku Horusovog puta: ovjek kojeg vidi na slici zove

se hodoasnik. etiri stvari ti on govori: on putuje kroz pustinju, nosi kapuljauima u jednoj ruci tap, a u drugoj lampu.

Prvo, on putuje kroz pustinju.Upoznao je bezvrijednost stvari ovoga ivota pa trai osobine, sposobnosti koje

traju vjeno. On se ovdje osjea tuinom jer zna za kraljevstva svjetla i ivota. Onnije kod kue, on putuje kui.



36/89 36

Ni ti, moj sine, nisi kod kue u ovoj zemlji, na naoj Zemlji. Tvoj duh ima svojudomovinu u kraljevstvu ivota odakle si doao i gdje se vraa poslije svakogutjelovljenja u ljudskom rodu na Zemlji. Na duh esto opaa da se ovdje kreekao u pustinji i ezne otii tamo gdje nema okova tijela, nema kunji strasti niogranienja prostora i vremena. Zato je ovjek u kojem vlada duh, hodoasnik uovom ivotu.

Drugo, kapuljaa.Ona takoer ima dubok smisao. Kapuljaa ne dozvoljava gledati ni nazad, ni na

stranu, samo naprijed. Tako i ovjek koji je postao svjestan svog poziva. On nemisli unazad na svoj prijanji ivot, na predaju svog roda, ne gleda na ovu ili onuzabavu u kojoj bi ovdje mogao uivati, a koja bi ga zaustavila u razvoju ne, ongleda naprijed, gore. One visine pune svjetla snano ga privlae uvis, on hoe

postati ono za to je izabran, on se bori za blagoslov, kako bi ga mogao daljedavati.

Tree, tap.On predstavlja sadraj svetog pisma. Ono to je hodoasnik nauio iz knjiga, oto se on podupire. Divna mudrost koja mu je iz njih svijetlila, nepobjediva logikanjene izgradnje uvijek ga ponovo ohrabruje. A njemu je potreban oslonac jer, iako

je hodoasnik, on je ipak ovjek sastavljen iz mnogo dijelova, u njemu ne postojisamo glas njegova duha tu postoje i ivotinjske potrebe tijela koje znajunadjaati fine zahtjeve duha. Da se i ne govori o svemu onome to je dolo izvanau njega. Zbog svega toga on moe biti pokoleban u svojim odlukama pa mu je zato

potreban tap kako bi ostao vrst. Sjeanje na veliku evoluciju svih stvari pomaemu da neke misli, kunje i brige gleda u svjetlu vjenosti i tako prebrodi protivnastrujanja.

Pomisao na to da e se njegov tap nakon zavrenog putovanja pretvoriti ukraljevsko ezlo ulijeva hodoasniku udotvorne snage, dri ga uspravnim.

Na koncu, etvrto, lampa. Ona, jedno zatvoreno svjetlo, njemu povjereno, oddrugih, viih bia njemu dana spoznaja, osvjetljava put hodoasniku, on vidikamenje, rupe, a i zmije na svom putu i moe ih izbjei.

Lampa ne osvjetljava itav put, ona osvjetljava samo dio puta Kad bi

hodoasnik imao pregled itavog puta, to bi on mogao izgubiti hrabrost videi svepotekoe i iskuenja. Zato mu se put otkriva samo korak po korak. Svaki dan imasvoj teret.

I sada idi u miru, moj sine, i pusti da dozrije u tebi ovo to si uo.Ozbiljno, okrenut unutra prema sebi, iao je mladi sveenik u svoju sobu.Bila je olujna veer.Veliki, gusti oblaci prolazili su pokraj Mjeseca i visoke palme u vrtu svijale su

se pod silom vjetra koji je brujao u njihovim kronjama.



37/89 37

Mladi sveenik leao je i pribirao se. Htio je mnogo toga pitati.Izgovorio je svetu rije.

Nije trebalo dugo da se ponovo pojavi milo pjevanje, sviranje i titranje zraka, aistodobno je prostor ispunio ugodni miris. Oblak je proao kroz vrata i podijeliose, vodi se pojavio u dugoj koulji, rasvijetljen nutarnjim sjajem. Zraio jedostojanstvom i njegova prisutnost izazivala je potovanje.

Pribliio se mladom sveeniku.On se sjeao da je tota htio doznati od vodia, ali sada nije znao to, pamenje

je zakazalo, sve je zaboravio. Samo je osjeao blizinu uzvienog stanovnikajednog vieg svijeta.

Sutra je dan kada e stii od znanja do gledanja. Sutra u te uvesti u svjetovesjena i vjenog svjetla, u svjetove istinskog postojanja.

Mladi sveenik htio je postavljati pitanja, ali se ni na koje nije mogao sjetiti sve je bilo kao izbrisano.

Tada je osjetio kako mu na jezik dolazi jedno pitanje:Ako sam ve bio u prijanjim ivotima na Zemlji i izmeu tih ivota boravio uovim nevidljivim svjetovima, zato se toga ne sjeam?

Jer izmeu razliitih svjetova postoje granice na kojima vise zastori, koji sekod prijelaza s jednog Plana na drugi, spuste na svijest smrtnika. To je kao da

pijemo iz vode zaborava ali ti e uiti podignuti zastore i sjeati se u jednomkraljevstvu onoga to si u drugom vidio i doivio.

Mladi sveenik htio je dalje pitati, ali nita nije znao. Nita mu nije palonapamet. Nije mu bilo dano da to pita.

Vodi je nestao.



38/89 38

TREA KNJ IGA

Posveta

X. poglavlje

Deseta slika

(Slika: Kolo ivota)

Desetog dana govorio je vrhovni sveenik:Slika pred kojom dana stoji zove se kolo ivota. Ona predstavlja veliki

preokret svih stvari. Tko danas ivi, sutra je mrtav, tko danas umre, ivi sutra. Tkoje danas bogat, sutra je siromaan, tko danas siromah, sutra bogata. Sve ivi, valjase, die i sputa. Vidi na kolu vrpce koje lepraju? One ti ukazuju na stranu



39/89 39

brzinu kojom se valja kolo ivota kroz razdoblja vjenosti. Tisuu godina su jedandan.

Sfinga koja mirno i zagonetno stoluje iznad kola ivota na oblacima kae namda nas iz viih svjetova promatraju i vode nae sudbine nama danas jo zagonetna

bia. I sami tajanstveni znakovi na kolu upuuju na to da u naem ivotu postojmnogo toga to sada jo ne moemo razumjeti. Ali razjanjenje nas eka kad

postignemo snagu i zrelost. Onda emo s punom svijesti i potpunim sjeanjemmoi posjetiti one svjetove u kojima boravimo kroz vrijeme od jedne smrti donovog roenja, mirujui i djelujui, anjui i uivajui ili se alostei i patei Alkako smo sada jo u nerazvijenom stanju, ne moemo se sjeati onoga to smodoivjeli i vidjeli.

Pogledaj na sfingu. Ona nam otkriva bie onih koji vode kolo ivota. Ona namtakoer pokazuje svojstva koja mi trebamo njegovati u sebi. Ona se sastoji kao mi, iz etiri dijela.

etiri dijela koja nas opominju na: znati, htjeti, biti odvaan i utjeti. Znatihtjeti i moi, biti odvaan i utjeti ono je boansko u ovjeku.Znati i htjeti, latiti se posla i utei trsiti se da napredujemo, stvar je koja je i

Bogovima zajednika, ona je vjebom postala njihova priroda.Ljudska glava Sfinge kae nam: Znanje. Upravljai povijeu naroda

pojedinaca znaju to je njihov cilj.Mi takoer hoemo znati.Mi ljudi grabimo nae znanje iz dva izvora. Prvo iz knjiga i usmene pouke onih

koji su doli dalje nego mi, i drugo: postoje glasovi koji dolaze k nama iz drugihsvjetova. To su ili misli koje nam dolaze pri meditaciji ili su saopenja naihvodia.

Tijelo bika Sfinge kae: Rad, stvaranje, mo, snaga. Zato mi moramo, ne samojaati svoju volju, ve se takoer moramo uvati da ne doemo pod utjecaj nekogdrugog ovjeka. Izruili bismo mu izvor svoje snage, najjai sastavni dio svojeosobnosti.

Sfingino tijelo bika nam dakle kae: Volja i snaga. Vodii ovjeanstva nemajusamo uvid i mudrost, nego takoer i volju i snagu da dovedu ovjeanstvo do

najviih visina. Oni izvravaju ono to hoe. Oni ne miruju u svom djelovanju. Imi smo od njih pozvani da u sebi traimo i ostvarimo najljepe, najvie, najmilije.

ape lava kau: Uhvatiti, odvaiti se, drati.Vodii se mogu umijeati ako treba. Ali mi se sami moramo, kad smo spoznali

potrebu jednog koraka i ako ga hoemo, odvaiti i izvesti ga.Krila orla su simbol dizanja duhova uvis. Bogovi i ljudi koji su na putu da

postanu Bogovima, lebde u blaenim krugovima gore k sve iim



40/89 40

produhovljenijim visinama htijui Dobro, a udei za iskustvima koja su stekli iljepotama koje su gledali.

Onda vidi na kotau jo dvije pojave. Lijevo dobri Bog Hermanubis glava psaukazuje na vjernost, i desno Typhon, Bog, krilata zmija.

Hermanubis se vozi na kotau prema gore, a Typhon prema dolje. U stavu ovihdvaju Bogova, koji znae dobro i zlo, lei najvie ivotno pravilo. Dobro vodi

uvijek gore ka savrenstvu, zlo uvijek dolje, k unutarnjoj, a i vanjskoj,pokvarenosti, na kraju do unitenja. Ono se ne vidi odmah. Vrijeme kad se onopokae esto nastupa tek kasnije, nakon smrti ovjeka.

Ali otkrivanje onog to mi jesmo je neizbjeno. Zato, o hodoasnie, na putu kvelianstvenom svjetlu ljubi, trai i vjebaj Dobro i mrzi, izbjegavaj i proputajZlo. Zalaui se za Dobro, ti tka zlatne niti u koulju koju e jednom nositi. Nedaj se prevariti od naslada koje ti Zlo povremeno daje. Sramota i ast izlaze navidjelo. I sada idi i doi nakon zalaza Sunca u Svetite: ast tvoje posvete se

pribliava.Mladi sveenik je proveo dan molei se i postei. Molio je za mudrost kako biuvijek izabrao ono pravo, i kako bi imao snage da uvijek ini dobro, a izbjegavazlo. Dugo je molei kleao pred najviim bogom, o postojanju kojega je netoznao, a drugo slutio sa strahopotovanjem. Sjedio je utopljen u meditaciju usvetom poloaju, uspravan s rukama na koljenima.

Onda se Sunce spustilo i neko vrijeme bojalo pijesak pustinje purpurom izlatom.

Kada je nadola veer, napustio je mladi sveenik vrt. Palme su strile ubeskrajnom mraku. Voda u jezeru slabo se ljeskala. Posvuda sjene i tajne.U svetitu ga je primio vrhovni sveenik. Mladom sveeniku se inilo kao da

pokraj njega stoji laki stup oblaka. Ili je to mogla biti varka?...utei vodio je vrhovni sveenik mladia kroz visoke dvorane. Ogromni stupovi

kojih su naglavci predstavljali sveti simbol lotosovog cvijeta, nosili su grede kojesu se gubile u visini i tami. U jednom malom svodastom svetitu iza jednog oltarastajao je krevet za poinak.

Legni ovamo.utke se mladi sveenik ispruio na leaj.Vrhovni sveenik digao je desnu ruku: Spavaj!Mladi je izgubio svijest. Nije sasvim izgubio svijest, ali mu se zamaglilo. Bilo

je to neko novo stanje, nije bio budan, ali nije ni spavao. Vidio je oblake i fine,fine oblike oko sebe, kao od koprene. Vidio je takoer vrhovnog sveenika, i

pokraj njega mirnog, dostojanstvenog i zraeeg svojeg vodia. Osjeajnesvjestice bivao je sve jai. On je vidio rijei vodia.

Kolo ivota se okree. Te rijei on je vie gledao nego li sluao.



41/89 41

Okretanje je bivalo sve bre. I konano je imao osjeaj kao da se neto u njemucijepa. Jedan je dio ostao na krevetu leati, ono to die, a jedan dio je lebdio iznadtijela koje je poivalo na leaju, bilo je ono to je mislilo, ali on je vidio, uo iosjeao posvuda. Bilo je vrlo neobino, bilo je kao da je on sam vid, sluhosjeaj. udio se i tome da opaa da ono to je ostalo na leaju, nije bio on, nego

je on samo ono neto to je stajalo unutra. udio se takoer tome da vid

unutranjost drugih, izgledalo mu je da su drugi prozirni, da on gleda krozvrhovnog sveenika i svog vodia.

Ovaj mu se pribliio, lebdio je prema njemu.Vrhovni sveenik poloio je svoj ogrta na tijelo mladog sveenika koje je tu

lealo. Onda mu je izgledalo kao da ga je njegov vodi uhvatio i s njim lebdiouvis. Na njegovo iznenaenje, svodovi Svetita nisu predstavljali nikakvu zapreku

On je prolazio kroz kamenje kao ptica kroz oblake. To je bilo neto novo. Ondaje vidio vodia kako govori:

Tvoje tijelo ostaje u Svetitu pod ogrtaem vrhovnog sveenika da ga ne bokupirali neisti duhovi. Oni vise na ivotu i ne ele gore na polje mira i svijetlaOni esto ulaze i u tijela ivotinja ili u ona od ljudi koji su uslijed razuzdanosti ili

bolesti izgubili otpornost i samosvladavanje.Lebdjeli su sve vie.Grad je leao duboko ispod njih. Sveta rijeka ljeskala se kao iroka srebrna

traka.Mladi je sveenik mislio na svoju tihu sobu u vrtu hrama i htio je pogledati

prema dolje, to ga je jako privlailo, i on bi bio pourio u smjeru svoje kue da ganije vodi zadrao.

Ovdje mora jo vie nego li u vidljivom svijetu vladati svojim mislima isvojom voljom. Jer misli su slike koje mi raamo, a naa volja je tjerajua snagakoja nas naprijed kree. Ogledaj se.

Mladi sveenik je to uinio i opazio beskrajnu etu zamagljenih prilika raznihoblika i boja, koje su ga slijedile i on je sebi izgledao kao neki komet koji iza sebevue rep.

Vidi kako su tvoji uitelji bili mudri kada su te pouavali da pazi na svoje

misli i osjeaje. Vidi kako tvoje misli, koje su iz mozga izale, slijede svogzaetnika i oca.

Tko su onda te pojedinane pojave koje lebde iznad nas i pokraj nas u daljini?To su duhovi odgovorio je vodi.Kako ovdje mogu znati imam li pred sobom jednog duha ili misao?Obrati se pojavi. Ako je duh, onda e ti odgovoriti jer on je osobnost. Ali, ako

je misaoni oblik, onda nee dobiti odgovor jer on nema duh, nego je neka vrsta



42/89 42

ivota biljke i potrebu da slijedi svog roditelja. A sada, ne bi li htio vidjeti kuusvojih roditelja?

Bih...Onda zaeli.Mladi sveenik usmjerio je svoju volju na kuu svojih roditelja i brzinom munje

bio je tamo. Htio je unutra i uao je bez ikakvih zapreka kroz zidove u spavau

sobu. Vidio je svoje roditelje kako spavaju, ali njihova tijela izgledala su muprazna.

Oni nisu ovdje pouio ga je vodi, oni su negdje drugdje, u kraljevstvusnova. Samo omot poiva na leaju. Doi, idemo gore vie!

Noeni svojom voljom lebdjeli su mladi sveenik i njegov vodi opet uvis.Vidi, volja je ona koja nas ovdje kree i nosi. Tvoji su uitelji inili dobro kad

su ti zadavali vjebe koje su jaale tvoju volju, jer bezvoljni duhovi lutaju naokolooko Zemlje u oblacima pare, a da nemaju snage dignuti se u vee visine. Ali mi

moemo gore...Doi!Oni su letjeli.S njihove desne strane rastao je mjesec velikom brzinom.Mladi sveenik je s interesom pratio svojevrsne, ogromne kratere bregova na,

velikoj Suncem obasjanoj plohi.Mrtvo tijelo rekao je vodi. Njega je zemlja izbacila s onog mjesta gdje je

danas Sredozemno more. Ne zadravaj se, imamo jo dalek put pred sobom.Zvijezda koje je svijetlila kao ogroman smaragd naglo je rasla pred njima.

Mutno-prozrane pare su je okruivale, zelenkasta oblana polja bila su oko nje.Oni su letjeli tako blizu pokraj nje da je mladi sveenik mogao na njoj raspoznatimora i kontinente, jezera i bregove.

Kako to da vidim samo zvijezde, a ne i njihove stanovnike? pitao je mladisveenik.

Jo ne moe stupiti u krug atmosfere jednog drugog Planeta, to e moijednom kasnije. A i neki stanoviti povez jo nije skinut s tvojih oiju. Ali on eskoro pasti.

Letjeli su dalje. Ostavili su ubrzo iza sebe onu, kao smaragd svjetleu, zvijezdu.

Jedna divovska plavo uarena kugla bila je na njihovom putu, imala je oko sebeetiri manja mjeseca koji su svijetlili u bojama roza, zeleno, uto i crveno. Ljepota

boja bila je nesavladiva pa se mladi sveenik htio pribliiti ovom velianstvenomsvijetu, ali vodi nije dopustio.

Gore, navie rekao mu je gledaj!Tada se priinilo mladom sveeniku da je pao povez s njegovih oiju i je on

vidio nebrojene duhove koji su iznad njih, pokraj i iza njih takoer lebdjeli uvis.



43/89 43

Oni su svijetlili i u raznim se bojama prelijevali. Ipak, veina je zraila bijelombojom, koja je povremeno dobivala boju opala.

Svi oni zajedno letjeli su prema Suncu koje je brzo postajalo sve vee i snanijeMore svjetla ih je okruivalo, veselje i klicanje treperilo je posvuda oko njih.

Kakva je to skuptina, kuda ure ovi velianstveni duhovi? pitao je mladsveenik.

To su oieni zreli duhovi koji se ovdje skupljaju na blaeno veselje i svetuslavu.

U sredini jedne beskrajne plohe zrailo je za mladog sveenika nepodnoljivosvijetlo. inilo se kao da svi duhovi zajedno onamo ele.

Tko je to oko koga se svi ovi velianstveni skupljaju? pitao je.To je jedan od Visokih koji ravna povijeu Sunca i njegovih planeta i nadzire

njihov razvoj.Onda to nije prijestolje Najvieg, neizrecivog?

Ne, od njega smo daleko, jako daleko udaljeni.Hoemo li mi...Ne pitaj, gledaj...sluaj...U beskrajnim povorkama pourili su svijetlei, blaeni duhovi prema svijetlu

Sjaj kojim su zraili sjedinio se sa skladnim ritmom njihove zahvalnice uneizrecivu velianstvenost.

Ni mladi sveenik nije mogao ostati miran. Blaeno veselje ostalih privuklo je njega pa je i on hvalio najvieg Boga ije su sluge tako velianstvene.

Tada njegov vodi ree: Ovdje neofit hvali Boga, ovdje nitko nikoga nevrijea, nitko ovdje ne stvara boli.

Mladi sveenik je htio blie k svijetlu, ali vodi to nije dopustio.Ti to jo ne bi mogao podnijeti rekao je i primio ga.Kroz beskrajne prostore brzinom munje oni su se vraali opet Zemlji.Mladi sveenik je osjetio da se kao neki zavoj stvorio oko njegovih oiju.Zato? pitao je.Da danas ne bi vidio mnoge strane i alosne stvari. Te e jo dosta rano

upoznati.

Mladi je sveenik doao k sebi, bilo mu je kao da je naglim pokretom uao usvoje tijelo koje je mirno ispod ogrtaa vrhovnog sveenika ostalo leati.

Probudio se.On nije sanjao.Doivio je neto veliko, velebno, to nikada nee nestati iz njegovog pamenja.



44/89 44

XI. poglavlje

J edanaesta knjiga

(Slika: Hrabrost. Magine moi.)

Jedanaestog dan govorio je sveenik:Ti danas stoji pred zadnjom slikom na lijevoj strani. Ona se zove hrabrost,

magine snage.Kada si doao dovde u svom razvoju, u tebi su se razvile stanovite, tebi jonepoznate, snage koje zovemo maginim. Ove snage e ti ubudue spoznati,njima vladati i njima se sluiti. Ti e se, kako to vidi na slici, na jednom drugomPlanu susretati sa stranim biima. Ali ti e ih ukrotiti, djelovanje dobrote,velikodunosti i svjetla kojim e zraiti bit e jae nego li utjecaj njihovih niskihtamnih pothvata. I oni e biti svladani snagom tvoje osobnosti koje ti sam moda inee biti svjestan, pa e lei pred tvoje noge i ruku ti lizati. Tvoji neprijatelji ti



45/89 45

nee nita moi uiniti, dok jednom, moda je to i tebi sueno ne doe trenutak ukojem e se kao rtva morati predati, iz ljubavi prema njima, neprijateljima, kako

bi im pomogao. Onda je mogue da e, po odluci viih sila, biti izruen njima, onda e zli ne znajui izvesti Plan Neba.

Slika XI je etvrta slika Izisinog puta.Nakon to si ti skupio znanje iz knjiga (slika II), postigao toliku zrelost da

moe primiti usmenu pouku (slika V), ti si upoznao istinu (slika VIII) i u sebirazvio magine snage (slika XI).

Zna da je vidljivi svijet samo prolazni privid i da je vjeno samo ononevidljivo. Ovom spoznajom ti si stekao hrabrost i putem stanovitih vjebimagine snage (slika XI). Nee ti koditi niti plamen vjene vatre, niti mrnja zloba.

Vijenac rua kojim je mlada djevojka, ovjeja dua, opasana jest tvoja zatitatvoje oruje, izvor tvoje moi. Taj vijenac, to je savez istih, koji obuhvaa sve

one kojih su namjere iste, iskrene, nesebine i koji stoje u vezi s velikimsreditem. Ono su samo pojedine rue, ali njihova snaga lei u njihovojpovezanosti, u njihovom jedinstvu. Svijetla zraenja jednog pojedinca koji stremuvis imaju umnogostrueno djelovanje kada se udrue i surauju s drugima kojimaju jednake namjere, pa ine onoga koji isijava, ne samo neranjivim, nego gaobavijaju takoer s neprobojnim oklopom kroz koji nikakva strijela snaga mrnjene moe probiti. Da, zloba i mrnja e se pod utjecajem njegova bia pretvoriti u

poniznu podlonost. Vidi, lav lie ruku djevice. Tako e dobrohotni isti koraatkroz mnotvo svojih neprijatelja i ni jedna se ruka protiv njega nee moi diiJedna njima nerazumljiva snaga e ih drati ukoene. To je snaga viih zraenja.

Ali vidi na slici XI jo neto, moj sine. Ova vijencem rua opasana djevicakojoj lav lie ruku, nosi na svojoj glavi isti onakav eir, kojega rubovi ine leeeslovo S (~), znak boanske ravnotee, kao to ga ima na slici I onaj magiar. Ono

boansko se kod hodoasnika probilo. S istim viim mirom, s kojim Boanstvopoziva cvjetove na ivot vrhovni sveenik ovdje pokazuje na sliku I njimavlada i (slika IV) vodi ih ka savrenstvu (slika VII), djeluje i svojom okolinomupravlja onaj koji je postigao stanoviti stupanj slinosti s Bogom. Takav napredni

ovjek razoruava i sebi podinjava svoje neprijatelje putem mira i dobrote kojomzrai. On je uio iz knjiga (slika II), sjedio je do nogu jednog majstora (slika V)spoznao Istinu i bio odvagnut (slika VIII). On je u sebi razvio hrabrost i stanovitesnage (slika XI). On je zreo da bude uveden u nevidljive svjetove, i da se uzdiestupanj po stupanj, od svjetla do svjetla.

Neka bude mir s tobom.Naveer je mladi sveenik iao u Svetite. Opet je leao ispod ogrtaa vrhovnog

sveenika i kao i dan ranije inilo mu se da se nalazi na kotau koji se stranom



46/89 46

brzinom okree i konano, kao s nekim trzajem, osjetio se izbaenim iz svogtijela. I opet je vidio da njegov omot poiva ispod ogrtaa vrhovnog sveenika, dase ne mie, ali da nije bez ivota.

Njegov vodi je, kao i uvijek, bio pokraj njega.uo ga je govoriti:Danas idemo u dubinu, u provalije vjene vatre gdje se zvjezdani vijenci slau

u jedan vijenac. Ti e dobiti uvid u kretanje ivotnih snaga.Vodi je na stanoviti nain dodirnuo glavu mladog sveenika na jednom mjestu i

ovaj je odmah vidio svijet oko sebe u jednom sasvim drugom svjetlu. Materijalnestvari, zemlja, kue, bregovi izgledali su mu kao velom obavijeni, kao da susatkani iz oblaka, a osobito se isticalo jako plavkasto svjetlo koje ih je opkoljavalo.

To je ivotna snaga rekao je vodiMladom sveeniku izgledalo je da pliva u moru svjetla, u zraeem, treperavom,

ivom svjetlu.

Sve je bilo svjetlo. Svjetlo je oplakivalo Zemlju. Svjetlo je izviralo iz drvea icvijea i iz biljaka na poljima. Svjetlo je tiho arilo iz kristala i dragog kamenja ukrilu Zemlje i svjetlo je ispunjavalo i okruivalo u veoj ili manjoj mjeri sve toivi.

Mladi je buljio u udo ovog novog, do sada nevienog, svijeta. Doskora jeopazio stanoviti ritam u moru svjetla, udaranje valova, izgledalo je da izlazi iz

jednog jako dalekog sredita.To su valovi ivota, mislio je.I gdje je ivotni val prispio, svijetlili su kristali jae, cvijee mirisalo slae,

plodovi zorili i ljude ljubili.U duhu oboavajui Boanstvo koje sve to stvara i uzdrava, mladi je sveenik

buljio u more svjetla.To je ivot rekao je u sebi.Da, to je ivotna snaga odgovorio je vodi koja sve ispunja i sve tjera. Njena

nas punoa nosi u ivot i njeno nestajanje nas vodi izvan njega. Svuda vlada svetiritam. Snani ljudi pucaju od ivota i mogu od svog vika davati da bi lijeili rane,umirivali ivce i tjerali biljke brem rastu. Slabe osobnosti pak mogu, kao to zna,

putem ritmikog dubokog disanja i snagom svoje volje iz beskrajnog bogatstvaivotne snage, koja nas okruuje, crpiti toliko koliko hoe, jaati se i doi doobilja. To je tajna mnogih svetaca u Hramovima.

Upueni snani ljudski duhovi slie zraeim zvijezdama koje zvone u istomzvuku i u istom ritmu alju svoje valove svjetla. Oni izmeu sebe dre stalnunevidljivu vezu jer su jednaki i isto hoe. Pod zatitom ovog svetog lanca rua miemo se spustiti u provaliju vjene vatre. Doi!



47/89 47

Mladom sveeniku se inilo da je postao malen i da sa svojim vodiem pada ubeskraj, ali je ipak imao utisak da je opkoljen oblakom mirisnih rua.

Vijenci rua mislio je vijenci zvijezda.Oni su hitali kroz svjetove duhova i dua. Oblici misli i leevi duhova letjeli su

pokraj njih, ali su oni u stranoj brzini jedva to mogli razlikovati.Mladi sveenik je pogledao na svog vodia.

On je rekao: Jednom drugom zgodom sve to e uiti poznavati. Danas idemo uprovalije vjene vatre, u krajeve goruih strasti...

Dublje, sve dublje.I napokon bljeskalo je oko njih u jarko crvenom aru, ali ih hladni miris rua

ipak nije naputao, ni koprena oblaka.Ovo je mjesto muke i prokletstva i mjesto jo neslomljenog prkosa i neutaenih

strasti.Ovdje moe boraviti, a da ne bude povrijeen jer u tvojoj dui ne mogu

zvuati sline ice. Zato si ti morao u godinama pripravljanja proistiti svojeduhovno tijelo prije nego li si mogao biti primljen na posveenje. Ovdje na ovastrana mjesta smiju se spustiti samo isti bez opasnosti za sebe jer u kome se ovestrasti jo pojave, taj biva neizbjeno ovdje zadran.

Svaki ljudski duh mora nakon smrti svog zemaljskog omota proi kroz ovekrajeve. isti, bistri stupaju kroz njih kao u nekom stanju sna, uvis, a da ne opazenita od sveg tog runog i stranog, onog to mi danas ovdje moramo gledati. Alioni u kojima jo ive ove strasti, grijeh i razvrat, ovdje bivaju neminovno zadraniisto kao to eljezna praina biva privuena magnetom. Ona jo nepotpunoodumrla naklonost ili strast opet oivi pod utjecajem okoline. Onaj jo tinjajuugljen biva od stanovitih duhova, koji na njemu imaju svoje gadno veseljerazvijen u bijeli ar.

Ovdje duhovi moraju boraviti, boraviti i trpjeti, dok se ne uvjere da strastnikuda ne vode, dok im se ne ogade one naklonosti i dok im strasti ne odumru.

Pogledaj sada one koji trpe, koji se iste.Pred sobom vidi mnogo takvih koji su zloupotrijebili, od Boanstva ucijepljen

nagon za rasploivanjem ovjejeg roda. Ljudi trebaju raati djecu da bi se

omoguila velika evolucija duhova, koja se pomou raanja od utjelovljenja doutjelovljenja, od stupnja do stupnja die. Raanje je sveto. Ali ovi nisu sluilduhovima koji eaju za ponovnim utjelovljenjem, nego su plemenit nagonzloupotrebljavali i oskvrnuli ga za veselje svoje pokvarene mate. i zato se unebesima nakupila srdba protiv njih. Pogledaj oblake koji ih okruuju. U njima serazabiru oblici, likovi, udovi to su njihove misli na Zemlji, iz njih izale, koje ihsada slijede kao svoje roditelje.



48/89 48

I kroz oblake, kroz gomilu ovih oblaka misli koje idu za duhovima ljudi,natjeravaju se duhovi koji nikada nisu bili ljudi.

Puni zlobe i pohote djeluju oni na duhove ljudi kako bi se predali runimpredodbama i osjeajima koje njima, zlim duhovima, dodue upriliuju stanovitudra, ali koje onima koji trpe ne donose nikakvog zadovoljenja. Na poudu slijedidosada, razoaranje. Oni sa svojim duhovnim tijelima mogu samo eljeti, ali njima

nedostaje grubo materijalno tijelo za zadovoljenje svoje strasti. Od vremena dovremena dobiju utjehu iz viih sfera, kada netko tko im je nekada bio blizak nanjih misli s ljubavlju i blagoslovom i moli se za njih. Onda u njima uuti na nekovrijeme ono neplemenito, ivotinjsko i oslobodi mjesto plemenitijim porivima. Aliopet se u njima probudi strast za uicima tijela i u beskonanost se pojaava, a dane nae zadovoljenja. I ta strana muka neutaenosti je ona koja konano usmrtirazbuktanu strast.

Tako oni trpe i ue spoznati uzaludnost uenja, dok ne sazru, dok se ne priblii

trenutak njihovog spasenja. Dok ne odumre u njima ono to nije nevino te seuzdignu u vie krajeve.Na jednom

Documents

Posvecenje u Starom Egiptu