POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB ......SIJEčANJ PRILOG čASOPISU RAčUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2017. 3 3.2. OJE JE ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“ I KADA TREBA

PRIL

OG

ČA

SOPI

SU R

RiF

br. 1

/17.

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA OBRTNIKA

I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA 2016. GODINU

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

siječanj 2017.ZAGREB, VLAŠKA 68

Računovodstvo®

Revizija i Financije

Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač., prof. visoke školeI. Popis dugotrajne imovine i obračun amortizacije

za 2016. godinu

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač., prof. visoke škole

II. Priprema i sastavljanje obrazaca DOH-Z i DOH za 2016. godinu za samostalne obrtničke djelatnosti

Mr. Anja BOŽINA, ovl. rač.

III. Doprinosi kod obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti za 2016. godinu

SADRŽ A J:

SEMINAR za obrtnike i slobodna zanimanja održat će se 1. veljače 2017. godine u Zagrebu. Detaljnije vidjeti u časopisu RRiF br. 1/17.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2017. SIJEČANJ2

SadržajGODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA 2016. GODINU .......................... 4

I. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE I OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2016. GODINU ........................................................... 5

1. DUGOTRAJNA IMOVINA – PREDMET AMORTIZACIJE .......................................................................................................................... 52. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE – OBRAZAC DI ......................................................................................................................................... 5

2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA ........................................................................................................................................................ 62.1.1. Nabava dugotrajne materijalne imovine u tuzemstvu ................................................................................................................. 62.1.2. Stjecanje predmeta dugotrajne materijalne imovine iz drugih država članica EU-a ....................................................... 72.1.3. Uvoz dugotrajne materijalne imovine iz trećih zemalja ............................................................................................................... 8

2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING ............................................................................. 82.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme na financijski leasing ............................................................................................................... 9

2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ZA POSLOVNE SVRHE .............................................................................................................102.4. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ...................................................................................................................................................102.5. ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRT ..........................................................................................................................................11

3. AMORTIZACIJA ........................................................................................................................................................................................................113.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJU .....................................................................................................................................................................123.2. STOPE AMORTIZACIJE ......................................................................................................................................................................................123.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2016. GODINU .......................................................................................................................................143.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I DRUGIH SREDSTAVA

ZA OSOBNI PRIJEVOZ OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA ................................................................................................................143.4.1. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni do 31. prosinca 2009. ......................................................................153.4.2. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godine ..................163.4.3. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni nakon 1. ožujka 2012. godine .....................................................173.4.4. Amortizacija osobnih automobila čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn ..................................................18

3.4.4.1. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godine ....................................................................................18

3.4.4.2. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u 2016. godini (tj. nakon 1. ožujka 2012.) .........................................................................................................................19

4. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINE .............................................................................................................................................................205. PRAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA AMORTIZACIJE ZA 2016. GODINU .............................................................20

II. PRIPREMA I SASTAVLJANJE OBRAZACA DOH-Z I DOH ZA 2016. GODINU ZA SAMOSTALNE OBRTNIČKE DJELATNOSTI .....................................................................................................................................23

1. UVOD ............................................................................................................................................................................................................................232. PREDAJA GODIŠNJE PRIJAVE KOD SAMOSTALNIH DJELATNOSTI ZA 2016. ..........................................................................242.1. KADA, GDJE I ZA KOJE SE RAZDOBLJE

PODNOSI GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI ...........................................................................242.2. TKO TREBA PREDATI PRIJAVU POREZA NA DOHODAK OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI....................25

2.2.1. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne obrtničke djelatnosti .......................................................................................262.2.2. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ........................................................................................262.2.3. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva ................................................................................262.2.4. Porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ...........................................................................................................................262.2.5. Porezni obveznici koji stječu dohodak od imovine davanjem

u najam ili zakup nekretnine, a obveznici su PDV-a .....................................................................................................................262.3. KOJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU ...................................................27

2.3.1. Paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti .............................................................................................................................272.3.2. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ...............................................................................................................................282.3.3. Obavljanje djelatnosti domaće radinosti i slobodnog zanimanja ..........................................................................................292.3.4. Sezonsko obavljanje obrta ....................................................................................................................................................................30

3. KAKO JE TREBALO EVIDENTIRATI PRIMITKE I IZDATKE U POSLOVNIM KNJIGAMA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2016. GODINI ...........................................................30

3.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2016. GODINI ..........................30

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2017.SIJEČANJ 3

3.2. KOJE JE ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“ I KADA TREBA EVIDENTIRATI PRIMITAK ILI IZDATAK KOD RAZNIH OBLIKA – NAČINA PLAĆANJA ...............................................................................................................31

3.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA .......................................................................................313.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKA ..................................................................................................................................................34

4. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I UTVRĐIVANJE DOHOTKA I POREZNE OSNOVICE NA OBRASCIMA DOH-Z I DOH ........................................................................................................................44

5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z ................................455.1. KADA I KOME SE PREDAJE OBRAZAC DOH-Z ........................................................................................................................................455.2. OBVEZNI PRILOZI UZ OBRAZAC DOH-Z ...................................................................................................................................................465.3. PRIJAVA VLASTITOG UDJELA OD ZAJEDNIČKOG DOHOTKA U OBRASCU DOH ..................................................................47

6. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE POREZA I PRIREZA NA OBRASCU DOH ................................................486.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA OBRASCU DOH ........................................................................................................................................49

6.1.1. Osobni odbitci poreznog obveznika ..................................................................................................................................................496.1.2. Osobni odbitci za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara ............................................................................506.1.3. Ostali osobni odbitci .................................................................................................................................................................................52

6.2. SMANJENJA OSTVARENOG DOHOTKA ....................................................................................................................................................526.2.1. Svota plaća novozaposlenih osoba .....................................................................................................................................................536.2.2. Svota državne potpore na temelju naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta ...............................................546.2.3. Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima ...........................................................556.2.4. Izdatci istraživanja i razvoja ....................................................................................................................................................................566.2.5. Smanjenje dohotka za preneseni gubitak........................................................................................................................................576.2.6. Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti fizičkih osoba

koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost ............................................................................................................................596.3. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

I PODRUČJU GRADA VUKOVARA ................................................................................................................................................................606.4. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI ...............................................................................626.5. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU ........................................................................................................................656.6. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI .....................................................................................686.7. UKIDANJE RJEŠENJA O MJESEČNOM PREDUJMU

I UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK PRAMA GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI ....................................696.8. UKIDANJE RJEŠENJA PU O UTVRĐIVANJU OBVEZE DOPRINOSA

ZA OSIGURANIKE KOJI OBAVLJAJU SAMOSTALNU DJELATNOST ...............................................................................................707. POSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH

I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE KOJI NISU OBVEZNICI PDV-a ..................................................708. OSTALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ..................................................................................................................718.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA OBRASCU KD .................................................................................................................72

9. ZAKLJUČAK ...............................................................................................................................................................................................................73

III. DOPRINOSI KOD OBRTNIKA I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI ZA 2016. GODINU ...............................74

1. OBRAČUN DOPRINOSA ZA OSOBE KOJE SAMOSTALNU DJELATNOST OBAVLJAJU KAO JEDINO ZANIMANJE ........................................................................................................................................................74

2. OBRAČUN DOPRINOSA ZA OSOBE KOJE SAMOSTALNU DJELATNOST OBAVLJAJU UZ RADNI ODNOS .................752.1. ŠTO SE SMATRA DRUGOM DJELATNOŠĆU .............................................................................................................................................752.2. GODIŠNJA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA OBRTNIKA

KOJI OBAVLJA DJELATNOST UZ RADNI ODNOS ..................................................................................................................................762.3. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI DRUGE DJELATNOSTI OSOBE KOJA OBAVLJA

SAMOSTALNU DJELATNOST I UTVRĐUJE DOHODAK NA TEMELJU POSLOVNIH KNJIGA .............................................772.4. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI UZ RADNI ODNOS .......................................................................84

Posjetite RRiF-ov portal MIŠLJENJA I STAJALIŠTA- pristup slobodan !

www.rrif.hr


OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA

Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2016. godinu

Obrtnici i slobodna zanimanja koji obavljaju registriranu djelatnost i dohodak utvrđuju na teme-lju podataka iz Knjige primitaka i izdataka, svoju će prijavu poreza na dohodak za 2016. godi-

nu predati najkasnije do 28. veljače 2017. godine na obrascu DOH. Obrazac se nije mijenjao i njegova struktura i sadržaj isti su kao i prošle godine.

Podsjećamo, u slučaju supoduzetništva, nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je najkasnije do 31. siječnja 2017. godine Poreznoj upravi predati prijavu poreza na dohodak od zajedničke djelatnosti na obrascu DOH-Z.

Već tradicionalno uz siječanjski broj časopisa RRiF objavljujemo posebni prilog namijenjen fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Sadržaj priloga objedinjuje radnje u vezi sa „završnim obračunom“ obrtnika „dohodaša“ – obračun amortizacije, sastavljanje popisa dugotrajne imovine, sastavljanje po-rezne prijave – ali i niza prikaza poslovnih događaja s osvrtima na mišljenja Ministarstva financija. Po-sebna su objašnjenja dana i za utvrđivanje obveze doprinosa na temelju obavljanja druge djelatnosti kada fizičke osobe uz dohodak od nesamostalnog rada kod svog poslodavca s kojim imaju zaključen ugovor o radu imaju još i obrt kao „drugu djelatnost“ za koju su obvezni plaćati doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Kod prijave poreza na dohodak za 2016. godinu primjenjuju se odredbe „starog“ Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Najnovija porezna reforma nije dotakla godišnji obračun obrtnika i slobodnih zanimanja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine. Stoga se odredbe novog Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.) ne primjenjuju pri sastavljanju porezne prijave za 2016. godinu.

Opširnije o obračunu amortizacije, kontrolno-analitičkim postupcima pri utvrđivanju dohotka za 2016. te izradi godišnje porezne prijave, pročitajte u ovom Prilogu.

Zakonski okvir na temelju kojeg se sastavlja prija-va poreza na dohodak za 2016. godinu, osim Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14. – u primjeni do 31. 12. 2016.) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 137/15. – u primjeni do 31. 12. 2016.), uključuje između ostalih i sljedeće propise: ØZakon o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13. – 143/14.)ØPravilnik o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13. – 130/15.)ØOpći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08. –

44/16.)ØZakon o porezu na dobit – čl. 12. (Nar. nov., br.

177/04. – 143/14.) ØZakon o državnoj potpori za obrazovanje i

izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. – 14/14.) ØPravilnik o sadržaju evidencije državne pot-

pore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.)

ØOdluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (Nar. nov., br. 47/07.).

Neki od tih propisa doživjeli su bitne izmjene i dopune koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2017. godine i zato upućujemo naše čitatelje na posebne članke u ovom broju časopisa RRiF u vezi s pore-znom reformom.

I ove godine pozornost treba obratiti na smanje-nje osnovice poreza na dohodak za izdatke u vezi s obrazovanjem i izobrazbom te naukovanja za za-nimanja u sustavu vezanih obrta. Za 2016. godinu

nepromijenjena je i primjena oslobođenja za pot-pomognuta područja jedinica lokalne samouprave i područje Grada Vukovara.

Do kraja veljače 2017. godine, zajedno s prijavom poreza na dohodak za 2016. (obrazac DOH), obrt-nici trebaju predati i izvješća o ostalim obvezama. Rokovi predaje su sljedeći: Ødo 31. siječnja 2017. Poreznoj upravi dostavlja

se prijava poreza na dohodak na obrascu DOH-Z koju dostavljaju obrtnici koji imaju zajednički obrt, odnosno posluju u supoduzetništvu, za-jedno s Popisom dugotrajne imovine (obrazac DI)

Ødo 28. veljače 2017. Poreznoj upravi dostavlja se: • prijava poreza na dohodak za 2015. − obrazac

DOH zajedno s Popisom dugotrajne imovi-ne (obrazac DI), ako nije predan uz obrazac DOH-Z, i drugi prilozi navedeni u t. 6.5.

• obračun članarine za Komoru (obrazac KD), turističku članarinu (obrazac TZ) i spome-ničku rentu (obrazac SR).

Konačni obračun doprinosa za općekorisnu funk-ciju (obr. OKFŠ) dostavlja se izravno Ministarstvu poljoprivrede, Ul. Grada Vukovara 78.

Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu 2017. godinu

žele vam vaši RRiF-ovci!


I. Popis dugotrajne imovine i obračun amortizacije za 2016. godinu

Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač., prof. visoke škole UDK 657.1/336.2

1. DUGOTRAJNA IMOVINA – PREDMET AMORTIZACIJE

Pojam „dugotrajna imovina“, u skladu s čl. 24. „starog“ Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 136/15., dalje: Zakon), obuhvaća stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti i stjecanje dohotka, a čija je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako su proizvedeni u vlasti-toj režiji) veća od 3.500,00 kn i vijek trajanja dulji od jedne godine.

9 Napomena: Kod postupaka u vezi s dugotraj-nom imovinom, uključujući i obračun amortiza-cije za 2016. godinu, u ovom se članku pozivamo na odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na do-hodak koji su bili u primjeni do 31. prosinca 2016. novi Zakon o porezu na dohodak objavljen u Nar. nov., br. 115/16. NE primjenjuje se kod prijave po-reza na dohodak za 2016. godinu.Prema čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak

(Nar. nov., br. 95/05. – 137/15. – dalje: Pravilnik), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na računu, carina i uvozne pristojbe, nepovrat-ni porezi, izdatci za projektiranje i nadzor, izdatci pripreme prostora za građenje, izdatci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdatci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

Dugotrajna imovina obuhvaća:a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može biti

potrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materijalna imovina (npr. građevinski objekti, strojevi i oprema, transportna sredstva i dr.) podliježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogatstva i umjetnička djela) i

b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja predstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.

U trenutku nabave dugotrajna materijalna imo-vina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li računi u vezi s njezinom nabavom plaćeni ili ne. Prema tome, ovdje dolazi do odstupanja od temelj-nog načela „blagajne“ na temelju kojeg obveznici poreza na dohodak bilježe svoje izdatke (i primitke).

Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze u Popis dugotrajne imovine i mogu se amortizirati samo ako je račun za njihovu nabavu plaćen (čl. 24. st. 1. Zakona).

Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna vri-jednost iznosila 3.500,00 kn ili manje, neovisno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis dugo-trajne imovine, već se izdatak u vezi s njima knjiži

u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku plaćanja računa. Ovdje se primjenjuje načelo blagajne! U praksi je riječ o sitnom inventaru, izdatcima za računalne programe i sl. čija je nabavna cijena do 3.500,00 kn.

Za razliku od plaćenih predujmova za robu i ma-terijal, predujmovi plaćeni za nabavu dugotrajne imovine ne ulaze u poslovne izdatke odnosno ne unose se u Knjigu primitaka i izdataka.

2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE – OBRAZAC DIPrema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne

imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslov-nih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Njegov oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propisani su u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika.

Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) treba dostaviti Poreznoj upravi zajedno s godišnjom prijavom poreza na dohodak, tj. obrascem DOH. Kod zajedničkog obrta, obrazac DI predaje se uz Prijavu o dohotku od zajedničke djelatnosti (obrazac DOH-Z). Dostavlja se elektroničkim pu-tem korištenjem sustava „e-Porezna“ ili izravno u „papirnatom obliku“.

Od prošle godine u primjeni je novi obrazac DI, međutim, prvi put ove godine popunjava se stupac 11 obr. DI i u njega se unose podatci o otuđenju du-gotrajne imovine u 2016. godini (npr. prodaja, ras-hodovanje, darovanje i dr.). Primjer popunjavanja obrasca DI nalazi se u točki 6. ovog članka.

Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis du-gotrajne imovine vode i drugi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost a prijavili su se u re-gistar obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO) i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. To mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sportaši, najmodavatelji, autori i druge osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na dohodak i vode Knjigu primitaka i izdataka.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu evidentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije unosi i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne pod-liježe amortizaciji (npr. zemljišta, umjetničke slike itd.). Kod obveznika poreza na dohodak to je jedina evidencija o dugotrajnoj imovini koja sadržava po-datke o datumu njezine nabave, ispravama o naba-vi i nabavnoj cijeni, otpisanoj vrijednosti i knjigo-vodstvenoj (sadašnjoj) vrijednosti.


Amortizirati se može samo dugotrajna imovi-na evidentirana u Popisu dugotrajne imovine!

U skladu s čl. 29. st. 4. Pravilnika, u poslovne iz-datke ne priznaje se amortizacija dugotrajne imo-vine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iska-zana u Popisu dugotrajne imovine, niti se izdatak otpisa može priznati na dodatna ulaganja u dugo-trajnu imovina koja nije iskazana u Popisu dugo-trajne imovine. Za imovinu koja nije iskazana u tom popisu ne može se priznati niti izdatak otpisa za te-kuće ni investicijsko održavanje.

U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu dje-latnost (dalje: obrtnik) pribavila:

a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja (na domaćem trži-štu, stjecanjem dobara iz druge države članice EU ili uvozom iz treće zemlje)

b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka

c) na financijski leasingd) izradom predmeta dugotrajne imovine u vla-

stitoj režiji − npr. proizvodnja stroja u vlastitoj radi-onici i sl.

e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj reži-ji − obrt se pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvođača

f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta − obrt je investitor, a radove izvodi drugi po-duzetnik ili

g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnost slobodnog zanimanja na temelju Zapisni-ka o ulaganju

h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotraj-

na imovina pribavljena, ona se unosi u Popis dugo-trajne imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijed-nosti) ili trošku proizvodnje, ako je riječ o stvarima proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne imovine plaćeni ili ne.

Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski leasing obračunana kamata se NE uključuje u nabavnu vrijednost, već kao na-knada za financiranje u trenutku plaćanja čini po-slovni izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na plaćenu jednokratnu naknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita. Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100 % porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost i posjeduju dugotrajnu imovinu, Popis DI sa-stavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje 31. prosinca, odnosno na dan likvidacije obrta. To vrijedi i za 2016. Zaključna stanja iz stupca 4 i 9 pre-pisat će se pojedinim stvarima ili pravima kao po-četna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za sljedeću (2017.) godinu.

Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popisu dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti otpisana sve do trenutka njezine prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika ili drugog načina otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jednom

otpisana dugotrajna imovina ne može se ponovno amortizirati.

U Popis dugotrajne imovine NE unosi se dugo-trajna imovina uzeta u operativni leasing ili unaj-mljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.

2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema

čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, uklju-čuju se:

1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u računu

2. carina i druge uvozne pristojbe3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi

automobila, porez na promet rabljenih motor-nih vozila i sl.)

4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja

opreme u radno stanje6. nabavna vrijednost opreme (1 + 5).

Na jednak se način utvrđuje i nabava transpor-tnih sredstava i osobnih automobila, uređaja, ured-skog namještaja i dr.

Svi se navedeni izdatci (plaćeni i neplaćeni) zbra-jaju kako bi se utvrdila nabavna vrijednost po kojoj će sredstvo biti evidentirano u Popisu dugotrajne imovine. U tu se svrhu preporučuje sastaviti kalku-laciju nabavne vrijednosti dugotrajne imovine uz koju će se priložiti izvorne isprave.

2.1.1. Nabava dugotrajne materijalne imovine u tuzemstvu

9 Primjer: Nabava opreme u tuzemstvu

Raču

ni se

uno

se

Nabavnavrijednost

stroja155.000,00 kn

u Popisdugotrajne

imovine

➯ u knjigu U-RA

Račun br. 21/1/1 Prodajna cijena stroja 150.000,00 kn + 25% PDV-a 37.500,00 kn Prodajna cijena s PDV-om 187.500,00 kn

Račun br. 138/2/1 Usluga prijevoza (dopreme) stroja 5.000,00 kn + 25% PDV-a 1.250,00 kn Ukupno s PDV-om 6.250,00 kn

Polazeći od pretpostavke da je riječ o obrtniku – po-reznom obvezniku koji PDV plaća po naplaćenim na-knadama u skladu s čl. 125.i.) „starog“ Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13. - 143/14.), ulazni računi u vezi s nabavom dugotrajne materijalne imovine primljeni od dobavljača - obveznika PDV-a koji sadržavaju sve elemente propisane čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u uno-se se u knjigu URA tek kada su plaćeni i kada se na temelju njih stječe pravo na priznavanje pretporeza. Ovo se ne odnosi na nabavu građevinskih objekata i poljoprivrednog zemljišta u slučaju kada se kod nji-hove nabave primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze i kada kupac - obrtnik na vrijednost isporuke po ulaznom računu istodobno obračunava obvezu za PDV i pretporez (uz zadovoljenje ostalih uvjeta za priznavanje pretporeza). Plaćeni računi za nabavu


opreme NE unose se u Knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). To se jednako odnosi i na račune za dugo-trajnu materijalnu imovinu (npr. opremu) i za njiho-ve zavisne troškove nabave. Naime, „zavisni troškovi nabave“ uključuju se u nabavnu vrijednost dugotraj-ne materijalne (nematerijalne) imovine i posljedično tome se u izdatke u KPI uključuju kao izdatak otpisa (amortizacije) u stupac „izdatak u naravi“.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost, a obveznici su PDV-a i upisani su u registar obveznika PDV-a, u nabavnu vrijednost dugotraj-ne imovine ne uključuju PDV iskazan na računima dobavljača već ga priznaju kao pretporez, pri čemu oni obrtnici koji primjenjuju postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama pretporez priznaju tek kada je račun plaćen. Za razliku od obveznika PDV-a, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost, a prema čl. 90. st. 1. Zakona o PDV-u nisu u sustavu PDV-a jer u prethodnoj kalendarskoj godini nisu ostvarili vrijednost isporuka dobara ili usluga veću od 230.000,00 kn („mali porezni obveznici“), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na računima u vezi s nabavom du-gotrajne imovine.

2.1.2. Stjecanje predmeta dugotrajne materijalne imovine iz drugih država članica EU-a

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost mogu izravno nabavljati opremu, uređaje, transportna sredstava i drugu dugotrajnu materijal-nu imovinu na jedinstvenom tržištu Europske unije.

Kada su ovi obveznici poreza na dohodak ujedno i obveznici PDV-a (upisani su u registar poreznih ob-veznika) te posjeduju PDV identifikacijski broj (koji je evidentiran u VIES bazi), dobavljač – porezni ob-veznik iz druge države članice EU-a izdaje račun za isporučena dobra uz porezno oslobođenje i „preno-si“ poreznu obvezu na stjecatelja. Naime, predmet oporezivanja, u skladu s čl. 4. st. 1. t. 2a.) Zakona o PDV-u smatra se i stjecanje dobara unutar EU-a koje je u tuzemstvu obavljeno uz naknadu. Pri stjecanju dobara unutar EU-a obveza za obračun PDV-a na-staje u trenutku izdavanja računa ili najkasnije pet-naestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojemu je nastao oporezivi događaj za isporuke dobara ako ra-čun do tada nije izdan (čl. 31. st. 2. Zakona o PDV-u). Račune u stranoj valuti treba preračunati u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja HNB-a

na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Pri stjeca-nju dobara i usluga iz drugih država članica EU-a, “dohodaši” koji PDV plaćaju prema naplaćenim na-knadama u ovom slučaju ne mogu primijeniti “na-čelo blagajne”, već neovisno o tome je li račun ino-dobavljaču plaćen ili nije, trebaju u obračunskom razdoblju iskazati obvezu za PDV i pretporez (osim ako nije riječ o dobrima za koje se pretporez ne može priznati - npr. osobni automobili). S tom svrhom, u skladu s čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13. – 130/15.), vode posebnu evidenciju: „Evi-denciju za stjecanje dobara iz EU“ (ili odvojene knji-ge I-RA i U-RA za stjecanje dobara iz EU-a). Iz ove evidencije preuzimaju se podatci za popunjavanje obrasca PDV. Podatak o vrijednosti stečenih dobara iz EU-a koja podliježu oporezivanju u RH unosi se u stupac 11 „Prijave za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU“ (obr. PDV-S) zbirno po svakom isporučitelju.

9 Primjer:1. Obrt je kupio stroj za pakiranje od dobavljača

Triglav d.o.o. iz Ljubljane. Triglav d.o.o. ispostavio je račun br. 214 od 19. rujna 2016. glasi na 1.200,00 eura (na računu je klauzula: oslobođeno PDV-a) i dopremio stroj u sjedište obrta (u Zagreb) – otpremnica br. 514 od 20. rujna 2016. godine. Stroj je predan u uporabu 21. rujna, a račun je plaćen 15. listopada 2016. godine. Pri-mjenjuje se godišnja stopa amortizacije od 25 %.

Obračun PDV-a primjenom srednjeg tečaja HNB-a 19. rujna 2016. godine:

1.200,00 eura x 7,603110 = 9.123,73 x 25 % = 2.280,93 kn.2. Obrt je kupio osobni automobil UP – Volks-

wagen u Beču od dobavljača Volks GmbH. Vlasnik obrta preuzeo je automobil 23. listopada 2016. godi-ne u Beču. Račun Volks GmbH br. 2547/1 od 22. li-stopada glasi na 10.000,00 eura. Račun je plaćen 18. listopada 2016. U Hrvatskoj je 24. listopada 2016. pla-ćen poseban porez na motorna vozila u skladu s nje-govom vrijednosti i emisiji CO2 u svoti od 5.600,00 kn. Osobni je automobil namijenjen za prijevoz vlasnika obrta i zaposlenika i predan je u uporabu nakon registracije 25. listopada 2016. Primjenjuje se godišnja stopa amortizacije od 20 %.

Obračun PDV-a primjenom srednjeg tečaja HNB-a 22. listopada 2016. godine:

10.000,00 eura x 7,689633 = 76.896,33 x 25 % = 19.224,08 kn.

EVIDENCIJA ZA STJECANJE DOBARA IZ EU

TEK. BR.

R A Č U N DOBAVLJAČ (ISPORUČITELJ DOBARA ILI USLUGA) PRETPOREZOBVEZA PDV

BROJ DATUMNAZIV - IME I

PREZIME I SJEDIŠTE

(PDV ID. BR. / OIB)

POREZNA OSNOVICA UKUPNI IZNOS

RAČUNAUKUPNO

5 % 13 % 25 %

5 % 10 % 25 % MOŽE SE

ODBITINE MOŽE SE ODBITI

MOŽE SE ODBITI

NE MOŽE SE ODBITI

MOŽE SE ODBITI

NE MOŽE SE ODBITI 5 % 13

% 25 %

1 2 3 4 5 6 7 8 910

(11+12+ 13+14+15+16)

11 12 13 14 15 16 17 18 19

1 214 19. 9. 2016.

„Triglav“” d.o.o., Ljubljana Slovenija SI 12345678 9.123,73 11.404,66 2.280,93 2.280,93 2.280,93

2 2547/1 22. 10. 2016.

“Volks” GmbH, Beč, Austrija ATU25874196 76.896,33 96.120,41 19.224,08 19.224,08 19.224,08


Kada je riječ o stjecanju novoga osobnog automo-bila, obrtnik – porezni obveznik popunjava obrazac NPS i dostavlja ga Poreznoj upravi na ovjeru. Kod stjecanja osobnog automobila iz EU-a obrtnik nema pravo na priznavanje pretporeza u skladu s čl. 61. st. 1. Zakona o PDV-u. Zato se u evidenciji o stjecanju dobara iz EU-a iskazala obveza za PDV i pretporez koji se ne može priznati.

U nabavnu vrijednost osobnog automobila uklju-čuje se pretporez koji se ne može priznati i posebni porez te ona iznosi 76.896,33 + 19.224,08 + 5.600,00 = 101.720,41 kn.

Obračun amortizacije:Ø za stroj [(9.123,73 x 25 %) : 12 mj.] x 3 mj. = 456,19 knØ za osobni automobil [(101.720,41 x 20 %) : 12

mj.] x 2 mj. = 3.390,68 kn, od čega je 70 % pore-zno priznati trošak amortizacije (2.373,48 kn), a 30 % porezno nepriznati trošak amortizacije (1.017,20 kn).

Podatci se unose u Popis dugotrajne imovine (t. 6.).

2.1.3. Uvoz dugotrajne materijalne imovine iz trećih zemalja

U nabavnu vrijednost uvezene opreme iz trećih zemalja uključuje se i carina te druge carinske pri-stojbe. Pri uvozu opreme, u skladu s čl. 32. st. 1. Za-kona o PDV-u, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku uvoza. PDV obračunava carina na osnovicu koju čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima (čl. 35. Zako-na o PDV-u). Ona se utvrđuje tako da se vrijednost uvezene opreme prema carinskim propisima uveća za carinu, posebne poreze i trošarinu (ako je propi-sana za ova dobra), carinske pristojbe i druga dava-nja koja se plaćaju pri uvozu.

Obrtnik – obveznik PDV-a PDV obračunan pri uvozu opreme priznaje kao pretporez u obračun-skom razdoblju u kojem je primio jedinstvenu ca-rinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao uvoznik i u kojoj je iskazna svota PDV-a koju treba platiti. Pod-sjećamo, uvoznik je obvezan PDV pri uvozu platiti carini u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima.

Za razliku od obrtnika – obveznika PDV-a koji su upisani u registar poreznih obveznika, obrtnici – “mali porezni obveznici” nemaju pravo na priznava-nje pretporeza pa će stoga PDV obračunan i plaćen pri uvozu uvećati nabavnu vrijednost uvezene opreme.

2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING

Financijski leasing jedan je od oblika financira-nja nabave dugotrajne materijalne imovine. Iako je riječ o najmu vozila, strojeva i druge vrste opre-me ili nekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na dugoroč-ni kredit, osim što pravno vlasništvo nad predme-tom leasinga ne prelazi odmah na primatelja, već u pravilu tek nakon otplate posljednje leasing rate. Prema tome, po završetku trajanja ugovorenog na-jma vlasništvo nad predmetom leasinga prenosi se na najmoprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao što je to slučaj kod operativnog leasinga.

Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na financijski leasing unosi se u Popis dugotrajne imo-vine te se amortizira, neovisno o tome što će plaća-nje računa biti tijekom ugovorenog leasing razdo-blja. Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i ima je pravo amortizirati, iako je ona je u formalno-prav-nom vlasništvu leasing društva. Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.

Postupak fakturiranja financijskog leasinga i obračuna kamata kao naknade za uslugu finan-ciranja te u vezi s tim i postupak obračuna PDV-a kod obrtnika koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama, u praksi se najčešće odvija na sljedeći način (pod pretpostavkom da su davatelj i primatelj leasinga obveznici PDV-a):

a) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspo-laganje predmet leasinga (npr. opremu) primatelju leasinga i u tom obračunskom razdoblju izdaje mu račun za opremu danu u leasing (bez uračunanih kamata). Na računu je iskazana vrijednost opreme + 25 % PDV-a. Posebno je bitno da u svrhu prizna-vanja pretporeza ovaj račun sadržava sve elemente propisane čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. Uz račun se dostavlja i „Plan otplate“ s mjesečnim ratama koje se sastoje od otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za pripadajući PDV) i kamata. Kamata je oslobođena PDV-a. Prema tome, ako ka-mata kod financijskog leasinga NE čini sastavni dio naknade za isporuku predmeta leasinga već se pri njegovoj isporuci obračunava i iskazuje odvojeno, tada se navedena kamata NE oporezuje PDV-om. Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u upo-rabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radi ka-snijeg obračuna amortizacije.

Po ulaznom računu za opremu primljenu u financijski leasing, tijekom lizinškog razdoblja obrtnik koji PDV plaća prema naplaćenim na-knadama priznaje pretporez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća leasing rate, tako da iz plaćene svote koja se odnosi na vrijednost opreme s PDV-om (u praksi se često naziva otplata glavnice ili otplatna kvota) primjenom preračunane sto-pe PDV-a „izvuče“ pretporez i unese ga u knji-gu U-RA pozivajući se svaki put na isti račun za opremu primljenu u leasing.

Još uvijek vrijedi sljedeće „pravilo“: ako je ispo-ruka predmeta leasinga bila po stopi od 23 %, pri-mjenjuje se preračunana stopa od 18,6992 %, a ako je isporuka bila nakon 1. ožujka 2012. godine, tada preračunana stopa od 25 %, iznosi 20 %.

b) Leasing društva najčešće istekom svakog mje-seca izdaju račun za obračunanu i dospjelu kamatu, pozivajući se pritom na oslobođenje od PDV-a na ka-matu. Kako bi iskazao ukupnu mjesečnu obvezu za primatelja leasinga (leasing ratu), leasing društvo na računima za kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na vrijednost predmeta leasinga (uključivo s PDV-om).

Za primatelja leasinga dospjele su kamate na-knada za financiranje i kao poslovni izdatak unose se u KPI u mjesecu kada je kamata plaćana. Svotu na računu za kamate koja se odnosi na dio vrijedno-sti isporučene opreme (dio glavnice) obrtnik treba


shvatiti samo kao „obavijest” o dugu, a nikako kao „novi račun” za najam opreme! Obveznik koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama pretporez po računu za opremu primljenu u leasing priznat će u dijelu koji je plaćen primjenom preračunane stope PDV-a. U našem primjeru (t. 2.2.1.) isporuka pred-meta leasinga bila je u rujnu, 29. rujna 2016., po ra-čunu br. 218/1/1. U tom slučaju kod evidentiranja pretporeza (za opremu – predmet leasinga) u knjigu U-RA svaki se put unosi broj i datum istoga računa za opremu primljenu u leasing (u našem primjeru za plaćenu prvu leasing ratu: 1.774,62 x 20 % = 354,92 kn). Jednako se postupa i s dugotrajnom imovinom kupljenom na kredit.

Ako između obrtnika koji PDV plaća prema na-plaćenim naknadama i leasing društva stoji banka koja je u cijelosti podmirila dug leasing društvu i o tome pisano izvijestila obrtnika − on u tom sluča-ju može odmah priznati cijelu svotu pretporeza po računu za opremu uzetu u financijski leasing. Isto se odnosi i u slučaju kada obrtnik kupi opremu na kredit, a između njega i dobavljača stoji banka koja odmah u cijelosti plaća dobavljaču a obrtnik zatim otplaćuje kredit banci.

2.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme na financijski leasing

Proizvodni obrt, vlasnik Ivica Ivić (PDV plaća pre-ma naplaćenim naknadama), zaključio je 28. rujna 2016. godine s L-leasingom d.d. ugovor o financij-skom leasingu stroja za obradu kamena na razdo-blje od 4 godine. Vrijednost stroja je 80.000,00 kn. Ugovorene kamate su 8 % godišnje. Plaćanje u 48 jednakih mjesečnih anuiteta. Sukladno zaključe-nom ugovoru, uplatom posljednje leasing rate stroj prelazi u vlasništvo obrta.

L-leasing isporučio je obrtu predmet leasinga i is-postavio račun br. 218/1/1 od 16. rujna 2016. godine za stroj na 100.000,00 kn (80.000,00 vrijednost stroja + 25 % PDV-a 20.000,00). U prilogu računa nalazi se Plan otplate:

PLAN OTPLATE FINANCIJSKOG LEASINGA

RED. BR. LIZINŠKE

RATE

ANUITET (LIZINŠKE

RATE)KAMATE OTPLATNA

KVOTASTANJE DUGA

1 2 (3+4) 3 4 5

0 - - - 100.000,001 2.441,29 666,67 1.774,62 98.225,382 2.441,29 654,84 1.786,45 96.438,933 2.441,29 642,93 1.798,36 94.640,57

itd.

ØNa temelju odluke vlasnika obrta stroj je pre-dan u uporabu 30. rujna 2016. godine i eviden-tiran u Popisu dugotrajne imovine po nabavnoj vrijednosti od 80.000,00 kn. Primjenjuje se sto-pa amortizacije od 25 % godišnje.

ØL-leasing izdao je račun br. 569/1/1 od 31. listo-pada 2016. godine za obračunane kamate za listopad. Obrtnik je 5. studenog 2016. godine uplatio prvu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje otplatnu kvotu 1.774,62 kn i kamate od 666,67 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218/1/1 koji se odnosi na isporuku predmeta le-asinga (stroja) iznosi: 1.774,62 x 20 % = 354,92 kn.

ØL-leasing izdao je račun br. 712/1/1 od 30. stu-denog 2016. godine za obračunane kamate za studeni. Obrtnik je 3. prosinca 2016. godine uplatio drugu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje otplatnu kvotu 1.786,45 kn i kamate od 654,84 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218/1/1 koji se odnosi na isporuku predmeta le-asinga iznosi: 1.786,45 × 20 % = 357,29 kn.

ØNa dan 31. prosinca 2016. godine u knjizi pri-mitaka i izdataka knjiži se amortizacija stroja u svoti od 5.000,00 kn za razdoblje od listopada do prosinca 2016.

Obračun amortizacije za 2016. godinu:

80.000,00 x 25 % x 3 mj. = 5.000,00 kn12 mj.

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE NA DAN 31. 12. 2016. GODINE(Obrazac DI)

TEK. BR.

NAZIV STVARI ILI PRAVA

ISPRAVA BROJ / NADNEVAK

NABAVNA VRIJED-

NOST

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST

VIJEK TRAJA-

NJA

STOPA OTPI-

SA

SVOTA OTPISA

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST STVARI ILI PRAVA NA KRAJU

GODINE

AOP OZNAKA

DUGOTRAJNE IMOVINE¹

DATUM OTUĐE-NJA DUGOTRAJNE

IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. Stroj za obradu kamena

Rn. 218/1/1 od 16. 9. 2016. 80.000,00 80.000,00 4 25 % 5.000,00 75.000,00 006

itd.

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA(Obrazac KPI)

TEK. BR.

NADNEVAK PRIMTKA/ IZDATKA

BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U

PRIMICIMAUKUPNI PRIMICI

IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.

st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVININA ŽIRO-

RAČUN U NARAVI U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12

-13-14)

90. 5.11.2016. T - 90 Izv. br. 74 kamata 666,67 666,6792. 3.12.2016. T - 92 Izv. br. 78 kamata 654,84 654,84

93. 31.12.2016. T - 93 Amortizacija za 10.-12. mj. 2016. 5.000,00 5.000,00

itd.


Kod priznavanja pretporeza po uplati leasing rata koje se odnose na otplatnu kvotu (vrijednost isporu-čenog stroja s PDV-om) obrtnik koji PDV plaća pre-ma naplaćenim naknadama, uvijek se u knjizi U-RA poziva na isti ulazni račun koji se odnosi na isporu-ku stroja (račun br. 218/1/1).

2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ZA POSLOVNE SVRHE

Pri kupnji građevinskog objekta pr odavatelj i kupac − fizička osoba koja samostalno obavlja dje-latnost (dalje: obrt) − sklapaju kupoprodajni ugovor koji u slučaju kada je prodavatelj obveznik PDV-a treba sadržavati elemente računa u skladu s čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. Posebnu pozornost treba dati poreznom položaju kupnje (i prodaje) nekretnina s motrišta PDV-a. Podsjećamo, isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se nalaze oporeziva je s 25% PDV-a ako je prodavatelj građe-vine obveznik PDV-a i ako one nisu korištene ili od dana prvog nastanjenja tj. korištenja ove građevine nije proteklo više od dvije godine. Ako je prošlo više od dvije godine – isporuka građevine zajedno s pri-padajućim zemljištem oslobođena je PDV-a u skladu s čl. 40. st. 1. t. j) Zakona o PDV-u. U tom slučaju ovaj je promet oporeziv porezom na promet nekretnina po stopi od 5% i plaća ga kupac na temelju Rješe-nja Porezne uprave. Obračunani porez na promet nekretnina, naveden u Rješenju porezne uprave, uključuje se u nabavu vrijednost zemljišta i građe-vinskog objekta. Međutim, kod isporuke građevina (zajedno s pripadajućim zemljištem) kod kojih je od prve uporabe (ili prvog nastanjenja) proteklo više od dvije godine, prodavatelj – obveznik PDV-a može primijeniti i tuzemni prijenos porezne obveze (čl. 40. st. 4. Zakona o PDV-u), pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretpo-reza. Tada će kupac (obrtnik – investitor) prema čl. 75. st. 3. t. c) Zakona o PDV-u obračunati 25% PDV-a na vrijednost isporučene građevine s pripadajućim zemljištem i u svojoj poreznoj evidenciji istodobno evidentirati obvezu za PDV i pretporez neovisno o tome je li kupljena građevina plaćena ili nije. To se odnosi i na obrtnike koji PDV plaćaju prema napla-ćenim naknadama.

Pri kupnji i izgradnji građevinskih objekata i poslovnih prostora i dalje je potrebno u Popisu dugotrajne imovine odvojiti građevinski objekt od zemljišta i njihove vrijednosti posebno iskaza-ti. Razlog tomu je što zemljišta ne podliježu amor-tizaciji.

2.4. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA Kada se građevinski objekt ili poslovni prostor

gradi u vlastitoj režiji, izdatci koji pritom nastaju za građevinski materijal, projektnu dokumentaciju i dr. ne knjiže se u KPI (iako su neki plaćeni), već ih se kao elemente cijene proizvodnje zbraja. Po zavr-šetku gradnje i predaji objekta na uporabu, on se u Popis dugotrajne imovine unosi po cijeni proizvod-nje. Vrijednost građevinskog objekta treba odvojiti od zemljišta i zasebno ih unijeti u Popis DI.

Ako se za potrebe gradnje objekta kupuje zemlji-šte, u nabavnu vrijednost građevinskog zemljišta, uračunavaju se naknade geodeta (ako je potrebna izmjera) i svi drugi troškovi nastali izravno u vezi s nabavom zemljišta. Isporuka građevinskog zemlji-šta je od 1. siječnja 2015. godine oporeziva PDV-om po stopi od 25 %. Međutim, ako je građevinsko ze-mljište nabavljeno od prodavatelja koji nije obve-znik PDV-a, tada kupac plaća 5 % poreza na promet nekretnina (prema rješenju Porezne uprave) i ovaj se porez uključuje u nabavnu vrijednost zemljišta.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta iz-građenog u vlastitoj režiji:

1. izdatci za projektiranje i nadzor 2. izdatci pripreme prostora za građenje3. izdatci u vezi s pribavljanjem lokacijske i gra-

đevinske dozvole4. vodni doprinos i naknade za dozvole za pri-

ključke na komunalnu infrastrukturu 5. izdatci za građevinski materijal (uključujući

njihove zavisne troškove nabave bez PDV-a) 6. bruto-plaće radnika (+ doprinosi na plaće)

koji rade na izgradnji objekta7. amortizacija opreme kojom se koristi pri

gradnji objekta8. izdatci za uređenje okoliša zgrade 9. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta koji je obrtnik sam izgradio za potrebe svog poslovanja unosi se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Nabavna vrijednost kako bi mogao započeti postupak amortizacije.

Ako se obrtnik – upisan u registar obveznika PDV-a tijekom izgradnje svoga građevinskog objekta u 2016. godini koristio građevinskim uslugama dru-gih tuzemnih poduzetnika – upisanih u registar ob-veznika PDV-a (npr. za izradu projektne dokumen-tacije, uklanjanje stare građevine, iskop temelja, zidarske radove, elektroinstalacijske i vodoinstala-terske radove te ostale građevinske radove u skladu s odredbama iz čl. 152. st. 1. t. a) Pravilnika o PDV-u i Dodatka II. ovog Pravilnika), oni su ispostavljali ra-čune bez PDV-a pozivajući se na čl. 75. st. 3. t. a) Za-kona o PDV-u i klauzulu „tuzemni prijenos porezne obveze“. Obrtnik – investitor na kojega je prenesena porezna obveza obvezan je bio obračunati PDV na takve građevinske usluge u skladu s čl. 75. st. 3. t. a) Zakona o PDV-u. Isto se odnosi i na ustupanje oso-blja koja obavlja građevinske usluge.

U svojoj poreznoj evidenciji obrtnik - investitor je istodobno obračunski iskazao obvezu i pretpo-rez, neovisno o tome je li dobavljaču platio račun (čl. 139. Zakona o PDV-u). Prema tome, to se odnosi i na obrtnike koji PDV plaćaju prema naplaćenim na-knadama. Ove račune obrtnik – investitor treba evi-dentirati u Evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze koja sadržava sve podatke o obvezi za PDV i pretporezu, potrebne za popunjavanje obrasca PDV. Umjesto spomenute posebne Evidencije, obrtnik može ulazne račune s prijenosom porezne obveze istodobno evidentirati u posebne knjige U-RA i I-RA


– namijenjene isključivo za poreznu evidenciju u vezi s prijenosom porezne obveze u tuzemstvu.

Bitno je naglasiti da ako je izvršitelj ugradnje ujed-no i dobavljač dobara koja će biti ugrađena (primje-rice „ugradnja PVC stolarije“, ili kod parketarskih radova: „parket s postavljanjem“), tada se prijenos porezne obveze primjenjuje i na isporuku dobara i na njihovu ugradnju. Međutim ako se obavlja ispo-ruka dobara bez usluge ugradnje, prijenos porezne obveze ne može se primijeniti i dobavljač – obveznik PDV-a na isporuku ovih dobara treba obračunati 25 % PDV-a. Pretporez po ovim računima obrtnik može priznati tek kada će biti plaćeni.

Prema tome, plaćeni računi za građevinski ma-terijal, isplaćene plaće radnicima koji su radili na izgradnji objekta, plaćeni računi za obavljene us-luge od strane drugih građevinskih poduzetnika na izgradnji vlastitog objekta NE unose se u Knjigu primitaka i izdataka i obrtniku ne predstavljaju iz-datak poreznog razdoblja u kojemu su plaćeni, jer se svi izdatci vezani za izgradnju građevinskog objekta (neovisno jesu li računi plaćeni ili nisu) „zbrajaju“ i ulaze u vrijednost građevinskog objekta (cijenu pro-izvodnje).

Završetak objekta i njegovo stavljanje u uporabu bitno je s motrišta obračuna amortizacije, odnosno knjiženja izdataka na temelju dugotrajne materijal-ne imovine u Knjizi primitaka i izdataka tijekom ko-risnog vijeka trajanja građevinskog objekta.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta čija je izgradnja povjerena izvođaču radova:

1. izdatci za projektiranje i nadzor 2. izdatci pripreme prostora za građenje3. vrijednost radova po računu izvođača za ko-

načnu situaciju 4. izdatci za uređenje okoliša zgrade 5. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta unosi se u Popis DI u stupac 4 – Nabavna vrijednost.

U vezi s građevinskim objektima koji se vode u Popisu dugotrajne imovine, poduzetnik ima pravo na izdatke za tekuće i investicijsko održavanje. U trenutku plaćanja oni predstavljaju porezno pri-znati izdatak. Ako je riječ o rekonstrukciji i adapta-ciji građevinskog objekta kojim se bitno poboljšava kvaliteta objekta i produljuje njegov korisni vijek trajanja (osobito ako je trebalo ishoditi građevinsku dozvolu), tada se to smatra ulaganjem u dugotrajnu imovinu − povećava se vrijednost postojeće gra-đevine i svota ulaganja se unosi u Popis dugotrajne imovine, a ne u izdatke tekućeg razdoblja.

2.5. ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRTObrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt

unijeti i privatnu imovinu. Ako ona ima obilježje du-gotrajne imovine, evidentira se u Popisu dugotrajne imovine.

Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a ne potječu od obavljanja djelatnosti. Zbog toga se sastavlja Za-pisnik o ulaganju.

Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se pre-ma usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Kod ulaganja je to cijena nove nabave. Ako se ne može pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba proci-jeniti. Naime, u skladu s čl. 35. st. 2. Pravilnika, u slu-čaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom je slučaju potrebno sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena.

Ako se tržišna cijena dobra koja nisu nova, već ra-bljena, ne može pouzdano utvrditi, u procjeni vri-jednosti polazi se od tržišne cijene za novo dobro pri čemu se uzima u obzir potrošenost uloženog dobra. Kad je riječ o dugotrajnoj imovini koja ima ograniče-ni vijek trajanja, njezina se vrijednost može smanjiti s obzirom na okolnost da joj istječe ili joj je već iste-kao vijek trajanja. Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni prostor u svoj obrt ne posjeduje odgova-rajuću ispravu o njegovu stjecanju (kupoprodajni ugovor, rješenje porezne uprave o obračunu pore-za na promet nekretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odnosno tržišna vrijednost i sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angažira-ti stručnog procjenitelja.

U nastavku dajemo primjer Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine:

Trgovački obrt „Smart”Vlasnik: Mate MatićOIB 12345678900Zagreb, Trg 8

ZAPISNIK O ULAGANJU POSLOVNOG PROSTORA U OBRT

Na temelju čl. 27. st. 4. i čl. 28. Pravilnika o pore-zu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 157/14.), Mate Matić – vlasnik trgovačkog obrta „Smart“ ulaže u obrt prostor od 200 m2 u prizemlju svoje kuće u Za-grebu, Trg 8, u svrhu obavljanja registrirane djelat-nosti.

Vrijednost poslovnog prostora procijenjena je na 1.200.000,00 kn, a vrijednost pripadajućeg gra-đevinskog zemljišta na 400.000,00 kn. Procjenu je obavio Montings d.o.o., Zagreb, Opatička 18, OIB 12358745911.

Poslovni prostor s pripadajućim građevinskim zemljištem predaje se u uporabu s datumom Zapi-snika o ulaganju.

Zagrebu 17. svibnja 2016.Mate Matić

U prilogu: Elaborat o procjeni

Na jednak se način sastavlja zapisnik o ulaganju strojeva, uređaja, osobnih automobila i druge vrste dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.

3. AMORTIZACIJAStvari i prava dugotrajne imovine koji su eviden-

tirani u Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuju, tj. amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine su-kladno odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit, na čiju primjenu upućuje čl. 24. st. 4. Zakona o pore-


zu na dohodak i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao izdatak u na-ravi u svoti koja je obračunana na nabavnu vrijed-nost po linearnoj metodi uz primjenu godišnjih sto-pa amortizacije propisanih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit. Prema tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imovinu odstupa se od temeljnog nače-la blagajne.

9 Tablica 1.

Vodi seu Popisu DI

DUGOTRAJNAMATERIJALNA IMOVINA

– Potrošiva imovina –(građevinski objekti,

oprema...)

DUGOTRAJNANEMATERIJALNA IMOVINA

– Istrošiva imovina –(licencije, software i druga prava)

NEPOTROŠIVA dugotrajnamaterijalna IMOVINA

Zemljišta, šume i dr. sličnaobnovljiva prirodna bogatstvaSpomenici kultureUmjetnička djela

DUGOTRAJNAFINANCIJSKA

IMOVINA(dionice, udjeli)

NE PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

➯Ako je u Popisu DI➯Ako je predana u

uporabu➯Ne mora biti

plaćena

➯Ako je plaćena➯Ako je u Popisu DI

➡

Jednom otpisanu dugotrajnu imovinu obrtnik ne može ponovno amortizirati, iako je i dalje rabi u obavljanju svoje djelatnosti. Ako obrtnik u svom poslovanju rabi dugotrajnu imovinu koja nije evi-dentirana u Popisu dugotrajne imovine, također je nema pravo amortizirati. Izdatak otpisa ne prizna-je se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

Izdatci za nabavu dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta i umjetničkih djela) priznat će se kao poslovni izdatak tek pri njihovu otuđenju − prodaji ili izuzimanju.

Osim amortizacije, u poslovne izdatke na temelju dugotrajne materijalne imovine ulaze: Øizdatci za popravak dugotrajne materijalne

imovine (tekuće i investicijsko održavanje) kada su plaćeni, i

Øsmanjenje vrijednosti dugotrajne imovine zbog štete koja je nastala uslijed izvanrednih događaja (npr. zbog elementarne nepogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje za-pisnici mjerodavnih tijela (npr. osiguravajućeg društva, policije i dr).

Kod obrtnika koji ostvaruju državne potpo-re za nabavu dugotrajne imovine, amortizacija ima posebno značenje. Naime, prema čl. 24. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak, primitci od državnih potpora, pomoći i poticaja namijenje-nih za nabavu dugotrajne imovine, uključit će se

u poreznu osnovicu u razdoblju u kojemu je ta imovina stavljena u uporabu i to u visini iska-zanih izdataka amortizacije nastalih na temelju korištenja te imovine odnosno u visini iskazane svote otpisa u Popisu dugotrajne imovine u tom razdoblju.

3.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJUOsnovica za obračun amortizacije je nabavna

vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:Ø nabavna vrijednost (trošak nabave) pojedi-

nog predmeta dugotrajne imovine - ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski leasing (više o tome u t. 2.);

Ø cijena proizvodnje (trošak proizvodnje) - ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji;

Ø procijenjena tržišna vrijednost predmeta du-gotrajne imovine - ako je ono u Popis dugo-trajne imovine uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine.

Podatak o osnovici za amortizaciju pojedinog predmeta dugotrajne imovine, bilo da je riječ o stva-rima ili pravima, uvršten je u Popis dugotrajne imo-vine (obrazac DI), u stupcu 4 − Nabavna vrijednost.

3.2. STOPE AMORTIZACIJEAmortizacija se obračunava za svaki predmet du-

gotrajne imovine pojedinačno. Amortizacija koja je obračunana na trošak nabave predmeta dugotrajne imovine prema linearnoj metodi, primjenom godiš-njih amortizacijskih stopa propisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, smatra se porezno pri-znatim izdatkom s motrišta poreza na dohodak. Te su stope izračunane prema predviđenom korisnom vijeku trajanja predmeta dugotrajne imovine (stopa amortizacije = 100/vijek trajanja), a sukladno čl. 6. spomenutog zakona mogu se udvostručiti.

9 Tablica 2.

TEK. BR.

Skupina dugotrajne imovine

Amortizacijski vijek

Godišnja amortizacija %

Podvostručena godišnja am. %

1. Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

20 god. 5 % 10 %

2. Osnovno stado, osobni automobili

5 god. 20 % 40 %

3. Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila), i mehanizacija

4 god. 25 % 50 %

4. Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

2 god. 50 % 100 %

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

10 god. 10 % 20 %


U skladu s čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na do-bit i obrtnik može propisane stope za redoviti otpis udvostručiti odnosno povećati do 100 %. Tako će, na primjer, umjesto za 20 godina (prema propisanoj stopi od 5 %), proizvodnu halu (građevinski objekt) u cijelosti amortizirati za 10 godina ako primijeni „ubrzani otpis” i s poreznog motrišta najvišu dopu-stivu stopu amortizacije 10 % godišnje.

Obrtnik može primjenu ubrzane amortizacije prilagoditi potrebama poslovanja tako da ne primi-jeni najvišu dopustivu stopu (za opremu 50 %), već stopu koja će biti veća od 25 %, ali manja od 50 % godišnje.

Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.

Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, tako obračunana amortizaci-ja smatra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje. To znači da se primjerice za opremu može primijeni-ti godišnja stopa amortizacije od 10 %. Razlog pri-mjene niže stope amortizacije može biti manji stu-panj iskorištenja kapaciteta dugotrajne materijalne imovine zbog smanjenja poslovnih aktivnosti, ali jednako tako može biti s ciljem iskazivanja manjih poslovnih izdataka u obrascu KPI radi sprječavanja nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.

Na kraju svake godine iznova se postavlja pitanje može li se obrtnik odreći amortizacije kao izdatka za jedno porezno razdoblje? Stoga podsjećamo na „staro“ mišljenje Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) za koje smatramo da je još uvijek pri-mjenjivo u poreznoj praksi. ... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svojoj poslovnoj politici, može od-lučiti da u pojedinom poreznom razdoblju u popisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje vodi, ne iskaže izdatke otpisa (amortizacije) du-gotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis.

Primijeni li obrtnik višu stopu amortizacije od najviše dopustive prema Pravilniku, razlika amor-tizacije obračunane po toj višoj stopi i najvišoj do-pustivoj svoti iz Pravilnika čini porezno nepriznat izdatak i ona se ne unosi u KPI.

Primjerice, ako za proizvodnu opremu čija je na-bavna vrijednost 10.000,00 kn obrtnik primijeni stopu amortizacije od 60 %, iz izračuna je razvidno sljedeće:

10.000,00 x 60% = 6.000,00 kn → svota amortizacije primjenom uvećane stope (u Popisu DI) − 10.000,00 x 50% = 5.000,00 kn → porezno priznati izdatak na temelju amortizacije (unosi se u KPI) 1.000,00 kn → porezno nepriznati izdatak (NE unosi se u KPI)

U čl. 12. Zakona o porezu na dobit nije potanje na-vedeno što ulazi u pojedine skupine dugotrajne imo-vine, zato se dugotrajna imovina u ove skupine razvr-stava prema računovodstvenim kriterijima, npr.:

1. Građevinski objekti − obuhvaćaju poslovne zgrade, tvorničke zgrade, hale i radionice, skladišta,

nadstrešnice i garaže, staklenike, sušionice, hlad-njače, montažne zgrade, barake, ograde (drvene, betonske, metalne ili druge konstrukcije), putove, parkirališta, vodospremnike i ostale nespomenute građevinske objekte.

Brodovi veći od 1.000 BRT.2. Osnovno stado − obuhvaća radna i priplod-

na grla stoke svih vrsta (goveda, konji, svinje, koze i ovce, mazge, magarci i mule, perad, ribe, pčelinja društva i dr.) te stočni pomladak koji će se koristiti za rad ili priplod. Stoka koja je izdvojena iz osnovnoga stada radi tova i kasnije se prodaje ili je izravno na-bavljena u tu svrhu pa čini „obrtno”, a ne osnovno stado i NE unosi se u Popis dugotrajne imovine niti se amortizira.

Osobni automobili (vidjeti t. 3.4.) 3. Nematerijalna imovina − obuhvaća patente, li-

cencije, zaštitni znak, prava na temelju ulaganja u tuđu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu osim računalnih programa (softvera) jer su oni zajedno s računalnom opremom uključeni u skupinu 4.

Oprema − obuhvaća strojeve i alate, tehnička postrojenja i uređaje, uredsku opremu, namještaj (pokućstvo), pogonski i poslovni inventar, poslovni inventar u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, tele-fonske centrale s pripadajućim instalacijama i apa-ratima (osim mobilnih telefona), opremu zaštite na radu i protupožarne zaštite, i drugu opremu (osim onu navedenu u skupini 4).

Vozila kao što su kamioni, tegljači, priključna transportna sredstva (prikolice), teretna zatvorena vozila, hladnjače, bicikli, motor-kotači, autobusi, zrakoplovi i druga vozila osim osobnih automobila.

Mehanizacija kao npr. mehanizacija za graditelj-stvo (kranovi, jaružala, skele, dizalice i sl.), poljopri-vredna mehanizacija i dr.

4. Računala, računalna oprema i programi (sof-tveri) te oprema za računalne mreže, mobilni te-lefoni.

Najviša dopuštena godišnja stopa amortizacije za tu skupinu dugotrajne imovine iznosi 100 %, no kako se ne bi stekao dojam da se ta imovina može u cijelosti otpisati u godini u kojoj je nabavljena, treba podsjetiti da se s amortizacijom počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugo-trajna imovina stavljena u uporabu. Primjerice, ra-čunala koja su stavljena u uporabu u prosincu 2015. godine mogu se amortizirati u cijelosti 2016. uz 100 % stope amortizacije jer je u tom slučaju amorti-zacija započela u siječnju 2016. godine i odnosi se na razdoblje od svih dvanaest mjeseci.

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina − od-nosi se na one predmete dugotrajne imovine koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati u prethodne četiri

skupine. U tu se skupinu mogu se na primjer uklju-čiti voćnjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni na-sadi, brodovi manji od 1000 BRT i dr.

Stopa amortizacije za svaki predmet dugotrajne materijalne imovine odnosno svako pravo (nema-terijalnu imovinu) unosi se u stupac 7 obrasca DI.


Prema našem mišljenju, ovdje e unosi godišnja sto-pa amortizacije ikada se amortizacija obračunava za radoblje kraće od godine dana. U prilog tome ide i odredba iz čl. 35. st. 2. t. 8.1. Pravilnika: … za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otu-đena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korište-nja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj na-čin: [(iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mje-seci korištenja)] : 12. Više o tome u nastavku.

3.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2016. GODINUZa dugotrajnu imovinu koja je bila u uporabi svih

12 mjeseci u 2016. svotu amortizacije (stupac 8 DI) izračunava se primjenom godišnje stope na nabav-nu vrijednost, odnosno:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 obr. DI) x stopa am. (stupac 7 obr. DI)

100

Kad je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj ili otuđenoj tijekom 2016. (nije bila u uporabi svih dva-naest mjeseci), svota amortizacije koja se unosi u stupac 8 Popisa dugotrajne imovine za 2016. izraču-nava se razmjerno broju mjeseci uporabe te imovine:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 obr. DI) x stopa am. (stupac 7 obr. DI) x broj mjeseci uporabe DI

100 x 12 mjeseci

Mjeseci uporabe iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi se uzima mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu, a kao posljednji se uzima mjesec u kojemu je dugotrajna imovina otu-đena ili uništena.

Izdatak na temelju amortizacije priznaje se u porezni izdatak od prvog dana mjeseca koji sli-jedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u uporabu.

9 Primjer:Računalo čiji je trošak nabave 12.000,00 kn pre-

dan je u uporabu 5. ožujka 2016. Godišnja je stopa amortizacije 100 %. Obračunava se amortizaciju za 2016. (od travnja do prosinca).

svota amortizacije = 12.000,00 kn x 100 % x 9 mjeseci = 9.000,00 kn

12 mjeseci

Prema tome, da bi se stvari i prava dugotrajne imovine mogli amortizirati, moraju biti stavljeni u uporabu. Prava trebaju biti i plaćena. Intenzitet ko-jim će se sredstava dugotrajne imovine trošiti nije odlučujući za obračun amortizacije jer ona uz fizič-ko trošenje i ekonomski zastarijevaju. Ako je riječ o opremi koja je kupljena, ali još nije instalirana, od-nosno stavljena u uporabu − s obračunom amortiza-cije se još ne može početi.

Kada se zbog promjene uvjeta poslovanja ili pro-izvodnog programa određena oprema neko vrije-me neće rabiti, smatramo da obrtnik može donijeti odluku o stavljanju te opreme izvan uporabe i za

to razdoblje ne treba obračunavati amortizaciju. O tome treba sastaviti odgovarajuću ispravu iz koje je vidljivo razdoblje u kojemu oprema neće biti u upo-rabi i razlog zbog kojega je do toga došlo. Amortiza-cija će se nastaviti kada se oprema ponovno stavi u uporabu, a vijek njezina trajanja „produljit” će se za razdoblje u kojemu je bila izvan uporabe, kako bi u konačnici cjelokupna nabavna vrijednost postala poslovnim izdatkom. Naravno, uzme li se u obzir ekonomsko zastarijevanje te opreme − poduzetnici se, u pravilu, neće odreći amortizacije jednom stav-ljene opreme u uporabu, unatoč smanjenu intenzi-tetu fizičkog trošenja odnosno smanjenom kapaci-tetu. U tom je slučaju primjerenije primijeniti niže stope amortizacije.

Obračun amortizacije za prodanu, darovanu i na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u uporabi.

9 Primjer:Protuprovalni ormar koji je u uporabi od stude-

nog 2013. i vodi se u Popisu dugotrajne imovine obr-ta, prodan je 27. travnja 2016. Nabavna vrijednost ormara bila je 3.600,00 kn. Obračunava se amorti-zacija za razdoblje od siječnja do travnja 2016. pri-mjenom uvećane stope amortizacije 50 % godišnje.

svota amortizacije

(ormar)=

3.600,00 kn x 50 %x 4 mjeseca = 600,00 kn

12 mjeseci

Ako je u Popisu dugotrajne imovine preostala knjigovodstvena (neamortizirana) vrijednost pro-dane ili na drugi način otuđene dugotrajne imovi-ne, ona je porezno priznat izdatak i knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.

Na dan 31. prosinca 2016. ukupna svota obraču-nane amortizacije (otpisa) iz stupca 7 Popisa dugo-trajne imovine unosi se u knjigu primitaka i izdataka tako da se doda ukupno utvrđenim godišnjim po-slovnim izdatcima (stupac 15 KPI).

3.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I DRUGIH SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA

Za razliku od teretnih vozila čiji su troškovi amor-tizacije i svi drugi troškovi u vezi s njima u cijelosti porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih automobila drukčiji je.

Ako se u Popisu dugotrajne imovine nalaze i osobni automobili ili druga sredstva za osobni pri-jevoz obrtnika ili njegovih zaposlenika (a na osno-vi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz nije utvrđena plaća ili drugi dohodak), 30 % amortizaci-je tih prijevoznih sredstava čini porezno nepriznati izdatak sukladno čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak. Drugim sredstvima za osobni prijevoz smatraju se motocikli, plovila i sl.

Podsjećamo, 100 % priznatim poslovnim izdatci-ma smatraju se izdatci za osiguranje (obvezno i ka-sko) motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava (čl. 22. st. 2. Zakona o porezu na dohodak). Svi izdatci


porezno su priznati ako se na temelju uporabe osob-nih automobila (ili drugih sredstava za osobni prije-voz) obračunava plaća u naravi nekom od zaposleni-ka u obrtu. Na temelju uporabe osobnih automobila nije moguće utvrditi plaću u naravi za samog obrt-nika (vlasnika obrta) jer se plaća za njega ne obraču-nava. Stoga, ako u obrtu nema zaposlenih radnika, amortizacija osobnih automobila i svi drugi izdatci nastali s njim u vezi dijele se na 70 % porezno pri-znatoga izdatka i 30 % porezno nepriznatoga.

Ako je osobni automobil nabavljen na financijski leasing i leasing društvo (koje je formalno-pravno vlasnik ovog automobila) svake godine zaračuna obrtu naknadu za osiguranje i naknadu za porez na cestovna motorna vozila, riječ je o naknadi koja je samo 70 % porezno priznati izdatak. Za razliku od toga, kamata plaćena u vezi s financijskim leasingom osobnih automobila u cijelosti je porezno priznati izdatak.

Kada je riječ o troškovima osiguranja za osobne automobile u leasingu, upućujemo na stajalište Mi-nistarstva financija (Klasa: 410-19/16-01/24; Ur.broj: 513-07-21-01/16-2 od 26. veljače 2016.): Sukladno pre-sudi Suda Europske unije u predmetu C-224/11 od 17. siječnja 2013. godine, leasing društvo može primijeni-ti oslobođenje iz članka 40. stavka 1. točke a) Zakona pri prefakturiranju troškova osiguranja, ukoliko se u konkretnom slučaju radi o okolnostima identičnim onima u navedenom predmetu te samo ako je leasing društvo samo ugovorilo osiguranje predmeta leasin-ga s osiguravajućim društvom i u računu korisniku leasinga zaračunava točan trošak osiguranja. U tom slučaju troškovi osiguranja za korisnika leasing biti će 100% priznati. Međutim, “kada leasing društvo dobiva popust na uslugu osiguranja, a istu korisniku leasinga prefakturira u iznosu bez popusta, tako za-računani troškovi zapravo su nadoknada učinjenih izdataka leasing društva koja je sastavni dio ukupne naknade koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV u smislu članka 4. stavka 1. Zakona. To znači da se u ovom drugom slučaju osiguranje sma-tra “leasing naknadom” i 30% ovog troška zajedno s pripadajućim PDV-om za korisnika leasinga ne sma-tra se porezno priznatim izdatkom.

Iako se u čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na do-hodak izrijekom ne spominje da se u cijelosti pri-znaju izdatci u vezi s osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba ako se oni izravno koriste u obavljanju određene djelatnosti, smatramo da potvrdu za potpuno priznavanje iz-dataka kod takvih slučajeva nalazimo u čl. 21. st. 1. Zakona: U poslovne izdatke poreznih obveznika koji samostalnu obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18. ovog Zakona ulaze oni izdatci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. Prema tome, izdatci koji nastanu korištenjem osobnih automobila isključi-vo za obavljanje poduzetničke djelatnosti bez ko-jih tu djelatnost nije moguće obavljati kao što su: autoškole, taxi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slič-ne djelatnosti, u cijelosti predstavljaju porezno pri-

znati izdatak! To više što se prema odredbama čl. 61. st. 2. Zakona o PDV-u u cijelosti priznaje pretporez ako se radi o osobnim automobilima i drugim sred-stvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznaj-mljivanja…

Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (Nar. nov., br. 51/10. – 83/15.) automobile svrstava u dvije kategorije: M – osobni automobili i autobusi za prijevoz osoba s najmanje četiri kotača i N – teretni automobili. U podskupini N1 nalaze se motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopušte-ne mase do 3,5 t. Podsjećamo, od 20. ožujka 2014. pretporez se može priznati samo za motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorina vozila (čl. 136. st. 6. Pravilnika o PDV-u). Neovisno o priznavanju pret-poreza, s motrišta poreza na dohodak svi izdatci u vezi s vozilima iz podskupne N!, uključujući i amor-tizaciju, u cijelosti su porezno priznati.

Izmjene Zakona o PDV-u u posljednjih šest godina u vezi s priznavanjem pretporeza za nabavu osob-nih automobila posljedično su utjecale i na obračun porezno nepriznatih izdataka u vezi s njima, kako je to prikazano u nastavku.

3.4.1. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni do 31. prosinca 2009.

Malo je obrtnika koji u svom „voznom parku“ imaju osobne automobile nabavljene u 2009. godi-ni i prije, a da oni nisu već u cijelosti amortizirani. Međutim, ako se primjenjivala niska stopa amorti-zacije – i to je moguće. Zato treba ukratko podsjetiti na porezni položaj ovih automobila i postupke koje treba provesti u vezi s knjiženjem njihove amorti-zacije u 2016. godini. Za osobne automobile koje su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost nabavile u 2009. godini i prije, imale su pravo u cijelosti priznati pretporez u mjesecu kada su do-bavljaču platili račun za isporučeni automobil. Ali u tom slučaju obvezni su istekom svakog obračun-skog razdoblja (mjeseca ili tromjesečja) obračunati PDV na 30 % mjesečne (tromjesečne) amortizacije automobila i u porezne svrhe ispostaviti R-2 ra-čun. Ovakav postupak obavljaju sve do 100 % otpisa (amortizacije) ovih osobnih automobila.

U 2016. godini na 30 % mjesečne amortizacije pri-mjenjivala se stopa PDV-a od 25 %, neovisno o tome što je pri nabavi ovih automobila pretporez priznat po stopi od 22 %. Obračunani PDV ne unosi se u KPI već samo u Knjigu I-RA.

Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost (bez PDV-a) i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70 % porezno priznatog izdatka i 30 % porezno nepriznatog izdatka.

9 Primjer:Na dan 31. prosinac 2016. godine obračunava se

amortizacija za osobni automobil „Citroen“ nabav-ljen 9. prosinca 2009. godine. Njegova je nabavna vrijednost 120.000,00 kn, a godišnja stopa amortiza-cije niža je od propisane i iznosi 10 %.


Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

120.000,00 kn x 10 % = 12.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

3.600,00 kn30 % porezno

nepriznata amortizacija(u stupac 14 KPI)

8.400,00 kn 70 % porezno

priznata amortizacija(u stupac 15 KPI)

3.4.2. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godine

U razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godine pri nabavi osobnih automobila i drugih sred-stva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, 30 % pretporeza pri na-bavi osobnih automobila NIJE se mogao priznati u trenutku plaćanja računa dobavljaču. Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ovih 30 % ne-priznatog pretporeza uključile su u nabavnu vrijed-nost osobnog automobila na način da su ga unijele u poseban redak Popisa DI. Svota nepriznatog pretpo-reza amortizira se po istoj godišnjoj stopi amortiza-cije kao i osobni automobil. Navedeno je potvrdilo Ministarstvo financija (MF Kl.: 410-01/10-01/224; od 8. ožujka 2011.): … Stoga je istog (30 % pretporeza) za porezne svrhe potrebno posebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti sredstva za osobni prijevoz kojim će se uvećati osnovica poreza na dobit i dohodak od samostalne djelatnosti tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva.

9 Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-mobila nabavljenih u razdoblju od 1.siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godineU Popisu dugotrajne imovine knjigovodstveni

obrt „BB“, vl. Borna Borno, ima evidentiran osob-ni automobil „Renault – Clio“ koji je nabavljen od dobavljača „Autocom“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 24. siječnja 2012. godine glasio je na 123.000,00 kn (vrijednost isporuke 100.000,00 kn + 23 % PDV-a 23.000,00 kn). U Popisu dugotrajne imovine za 2012. godinu odvojeno je evidentirana nabavna vrijed-nost ovog automobila u svoti od 100.000,00 kn i vri-jednost 30 % porezno nepriznatog pretporeza pri nabavi u svoti od 6.900,00 kn.

Na dan 31. prosinca 2016. godine obračunava se amortizacija automobila i 30 % nepriznatog pret-poreza uz primjenu godišnje stope amortizacije od 20 %. Svota amortizacije (otpisa) unosi u Popis du-gotrajne imovine za 2016. godinu.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

100.000,00 kn x 20 % = 20.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

6.000,00 kn30 % porezno


14.000,00 kn 70 % porezno


Obračun godišnje svote amortizacije 30 % nepri-znatog pretporeza:

6.900,00 kn x 20 % = 1.380,00 kn (u stupac 12 i 14 KPI) porezno nepriznata amortizacija

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE NA DAN 31.12. 2016. GODINE(Obrazac DI)

TEK. BR.

NAZIV STVARI ILI PRAVA

ISPRAVA BROJ / NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE

AOP OZNAKA


DATUM OTUĐENJA

DUGOTRAJNE IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1.Osobni automobil

“Renault- Clio”Rn. 154 od

24. 1. 2012.100.000,00 21.666,67 5 20 % 20.000,00 1.666,67 005

2.30 % nepriznatog

pretporeza za “Renault- Clio”

Rn. 154 od 24. 1. 2012.

6.900,00 1.495,00 5 20 % 1.380,00 115,00 005


TEK. BR.


BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

444 31. 12. 2016. 444Amortizacija osobnog automo-bila za 2016.

20.000,00 6.000,00 14.000,00

445 31. 12. 2016. 445Amortizacija 30 % nepriznatog pret-poreza za 2016.

1.380,00 1.380,00 0,00


Kada je riječ o osobnom automobilu na temelju kojeg se ne obračunava plaća zaposleniku, obračun amortizacije 30 % nepriznatog pretporeza unosi se u stupac 12 KPI ali se odmah „neutralizira“ u stupcu 14 KPI kao porezno nepriznati izdatak pa stoga ne utječe na dohodak obrta.

Na jednak su način u Popis dugotrajne imovine evidentirani osobni automobili uzeti u financijski leasing u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godine. Istovjetan je i obračun i knjiženje amortizacije. Kamata u vezi s financijskim leasingom 100 % je porezno priznati izdatak u trenutku kada je plaćena.

Ako se na temelju ovog osobnog automobila za-posleniku u obrtu obračunava plaća, ukupna svota amortizacije porezno je priznati izdatak i evidentira se u stupac 12. i 15. KPI.

3.4.3. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni nakon 1. ožujka 2012. godine

Za osobne automobile koji su nabavljeni od 1. ožujka 2012. godine na dalje, nije se mogao prizna-ti pretporez (čl. 61. st. 1. Zakona o PDV-u). Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam NIJE dopušten odbitak pretporeza smatraju se motorna vozila iz Ca-rinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prven-stveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske ta-rife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa »karavan«, »kombi«, »trkaći automobili« te »pick-up« vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife (čl. 136. st. 3. Pravilnika o PDV-u).

PDV iskazan na ulaznom računu ulazi u nabavnu vrijednost osobnog automobile pa tako i u osnovicu za amortizaciju. „Bruto nabavna vrijednost“ osob-nog automobila unosi se u Popis dugotrajne imovi-ne. Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost u koju je uključen nepriznati pretporez i s motrišta

poreza na dohodak dijeli se na 70 % porezno prizna-tog izdatka i 30 % porezno nepriznatog izdatka.

Bitno je naglasiti kako se pretporez kod nabave osobnih automobile ne priznaje niti za one osobne automobile za koje se obračunava plaća nekome od zaposlenika. Međutim, trošak amortizacije i svi drugi troškovi u vezi s tim automobilom u cijelosti su porezno priznati izdatak.

Pretporez se u cijelosti priznaje kod nabave osob-nih automobila i drugih sredstava za osobni prije-voz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vo-zila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih i iznajmljivanje. S mo-trišta poreza na dohodak svi izdatci, uključujući i amortizaciju, u vezi s ovim osobnim automobilima u cijelosti su porezno priznati izdatak.

9 Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-mobila nabavljenih nakon 1. ožujka 2012. godineU ožujku 2016. godine kupljen je osobni automo-

bile. Račun br. 214/1/1 od 19. ožujka 2016. glasi:Prodajna cijena osobnog automobila “Corsa” 100.000,00 kn+ 25 % PDV-a 25.000,00 kn

nepriznati pretporezUkupno PC s PDV-om 125.000,00 kn

NABAVNA CIJENAObračun godišnje svote amortizacije osobnog au-

tomobila za razdoblje od travnja do prosinca 2016. godine uz godišnju stopu amortizacije od 20 %:

125.000,00 x 20 % = 25.000,00 kn : 12 mj. = 2.083,33 x 9 mj. = 18.750,00 kn (u stupac 12 KPI)

5.625,00 kn30 % porezno


13.125,00 kn70 % porezno



TEK. BR. NAZIV STVARI ILI PRAVA ISPRAVA BROJ /

NADNEVAKNABAVNA

VRIJEDNOSTKNJIGOVODSTVENA

VRIJEDNOSTVIJEK

TRAJANJASTOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE

AOP OZNAKA


DATUM OTUĐENJA

DUGOTRAJNE IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. Osobni automobil “Opel“ Rn. 214/1/1 od19. 3. 2016. 125.000,00 125.000,00 5 20 % 18.750,00 106.250,00 005


TEK. BR.


BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

311 31.12.2016. 311

Amortizacija osobnog automo-bila od 4.-12. mj. 2016.

18.750,00 5.625,00 13.125,00


Na jednak se način postupa s osobnim automobi-lima koji su uzeti u financijski leasing poslije 1. ožuj-ka 2012. godine.

3.4.4. Amortizacija osobnih automobila čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn

Ako fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost nabave osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn, obvezne su kod obračuna amor-tizacije primijeniti čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit.

Amortizacija za osobne automobile i druga sred-stva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu, i to u visini 70 % amortizacije kao porezno priznatog troška (odnosno 100 % ako se na temelju tog automobila obračunava plaća u naravi). Međutim, ako je nabavna vrijednost osobnog automobila veća od 400.000,00 kn, trošak amortizacije obračunan na vrijednost koja prelazi

400.000,00 kn uvećan za pripadajući PDV u cijelosti je porezno nepriznati trošak, neovisno o tome obra-čunava li se na temelju njega plaća u naravi. Ova se odredba NE odnosi na ona prijevozna sredstva koja služe isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.

3.4.4.1. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 29. veljače 2012. godine

U Popisu dugotrajne imovine odvjetničkog ure-da Ivice Ivića (samostalna djelatnost) evidentiran je osobni automobil Mercedes nabavljen u 2012. od dobavljača „Autoprom“ d.o.o. temeljem računa R-1 br. 160 od 19. siječnja 2012. godine od 516.600,00 kn (vrijednost isporuke 420.000,00 kn + 23 % PDV-a 96.600,00 kn). Primjenjuje se godišnja stopa amor-tizacije od 20 %.

Obračunava se amortizacija za 2016. godinu.

OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA OSOBNE AUTOMOBILE ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

NABAVNA VRIJEDNOST

GODIŠNJA STOPA AMORTIZACIJE

UKUPNO OBRAČUNANA AMORTIZACIJA

AMORTIZACIJA OBRAČUNANA NA OSNOVICU OD 400.000 KN

70 % POREZNO PRIZNATE

AMORTIZACIJE

30 % POREZNO NEPRIZNATE

AMORTIZACIJE

AMORTIZACIJA NA OSNOVICU IZNAD 400.000,00 KN

1 2 3 4 5=(4x70%) 6=(4x30%) 7=(20.000x25%)

420.000,00 20 % 84.000,00 80.000,00 56.000,,00 24.000,00 4.000,00

stupac 12 KPI stupac 15 KPI28.000,00 knstupac 14 KPI

OBRAČUN AMORTIZACIJE NEPRIZNATOG PRETPOREZA ZA OSOBNE AUTOMOBILE ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

PRETPOREZOBRAČUNANI

PRETPOREZ PO ULAZNIM RAČUNIMA

70 % PRIZNATOG PRETPOREZA (KADA JE

RAČUN PLAĆEN)

30 % NEPRIZNATOG PRETPOREZA


AMORTIZACIJA NEPRIZNATOG PRETPOREZA ZA 2016.

GODIŠNJA STOPA AM.



1 2 3 4 5 6 7=(4x6) 8=(5x6)na osnovicu

400.000,00 kn 92.000,00 64.400,00 27.600,00 20 % 5.520,00 -

na osnovicu iznad 400.000,00 kn (20.000,00 kn)

4.600,00 - - 4.600,00 20 % - 920,00

Ukupno: 96.000,00 64.400,00 27.600,00 4.600,00 5.520,00 920,00

U Popis DIamortizira se

Stupac 12 KPI i stupac 14 KPI

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2016. GODINU(Obrazac DI)


NADNEVAKNABAVNA


VRIJEDNOSTVIJEK


SVOTA OTPISA


GODINE

AOP OZNAKA


DATUM OTUĐENJA

DUGOTRAJNE IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. Osobni automobil Mercedes

Rn. 160 od 19. 1. 2012. 420.000,00 91.000,00 5 20% 84.000,00 7.000,00 005

2. 30 % nepriznatog pretporeza

Rn. 160 od 19. 1. 2012. 27.600,00 5.980,00 5 20 % 5.520,00 460,00 005

3.100 % nepriznatog

pretporeza iznad 400.000,00 kn

Rn. 160 od 19. 1. 2012. 4.600,00 996,67 5 20 % 920,00 76,67 005



TEK. BR.


BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14

15 (10+11+12

-13-14)

318 31. 12.2016. 318

Amortizacija osob-nog automobila za 2016.

84.000,00 28.000,00 56.000,00

319 31. 12. 2016. 319

Amortizacija 30 % nepriznatog pret-poreza za 2016.

5.520,00 5.520,00 0,00

320 31. 12. 2016. 320

Amortizacija 100 % nepriznatog pretporeza (iznad 400.000,00 kn)za 2016.

920,00 920,00 0,00

3.4.4.2. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u 2016. godini (tj. nakon 1. ožujka 2012.)

U 2016. godini odvjetnički ured, vl. Ivica Ivić, na-bavio je osobni automobil Audi od dobavljača „Ado-prom“ d.o.o. Račun br. 154/1/1 od 7. travnja 2016. go-dine glasi na 510.000,00 kn:

Prodajna cijena osobnog automobila Passat 408.000,00 kn+ 25 % PDV-a 102.000,00 kn

nepriznati pretporezUkupno prodajna cijena s PDV-om 510.000,00 kn

NABAVNA VRIJEDNOST OSOBNOG AUTOMOBILA

Automobil evidentiran je u Popis dugotrajne imo-vine i stavljen je u uporabu 15. travnja 2016. godine.

Na dan 31. prosinca 2016. godine obračunava se amortizacija za osobni automobil za razdoblje svi-banj – prosinac 2016. primjenom godišnje stope amortizacije od 20 %.

Obračun amortizacije na nabavnu vrijednost osobnog automobila

[(510.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 68.000,00 kn u stupac 12 KPI

Obračun 30 % porezno nepriznate amortizacije na osnovicu od 400.000,00 kn:

[(400.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 53.333,33 kn x 30 % = 16.000,00 kn u stupac 14 KPI

Obračun porezno nepriznate amortizacije na osnovicu iznad 400.000,00 kn:

[(110.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 8 mj. = 14.666,66 u stupac 14 KPI

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE NA DAN 31. 12. 2016. GODINE(Obrazac DI)


NADNEVAKNABAVNA


VRIJEDNOSTVIJEK

TRAJANJASTOPA OTPISA SVOTA OTPISA


GODINE

AOP OZNAKA


DATUM OTUĐENJA

DUGOTRAJNE IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. Osobni automobil Audi Rn. 154/1/1 od 7. 4. 2016. 510.000,00 510.000,00 4 20 % 68.000,00 442.000,00 005


TEK. BR.


BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14

15 (10+11+12

-13-14)

551 31. 12. 2016. 551Amortizacija osob-nog automobila 5.-12. mj 2016.

68.000,00 30.666,67 37.333,33


Na temelju prethodnih primjera može se zaključi-ti kako postupak amortizacije osobnih automobila koji se rabe za prijevoz vlasnika obrta i zaposlenika ovisi o razdoblju u kojemu su oni nabavljeni, odno-sno o poreznom položaju pretporeza pri njihovoj nabavi. Za razliku od toga postupak amortizacije osobnih automobila koji se rabe isključivo za obav-ljanje poduzetničke djelatnosti bez kojih tu djelat-nost nije moguće obavljati i teretnih vozila u pot-punosti je istovjetan amortizaciji strojeva, opreme i drugih predmeta dugotrajne imovine i s motrišta poreza na dohodak u cijelosti je porezno priznati iz-datak.

4. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINEDo otuđenja dugotrajne imovine koja se vodila u

Popisu dugotrajne imovine dolazi u slučaju prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika, inven-turnog manjka i rashodovanja (redovitog ili izvan-rednog).

Dugotrajna imovina prodaje se po prodajnoj ci-jeni koja se može postići na tržištu, a ona može biti jednaka, manja ili veća od njezine knjigovodstvene vrijednosti. U obrazac DI (stupac 11) obvezno se unosi datum otuđenja dugotrajne imovine.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nosti, a ujedno su obveznici poreza na dodanu vri-jednost, na prodajnu cijenu trebali su obračunati PDV, neovisno o tome jesu li pri nabavi te imovine iskoristili pravo na pretporez. Iznimka od toga je prodaja građevinskih objekata (s pripadajućim ze-mljištem) kod kojih je od dana prvog nastanjena tj. uporabe prošlo više od dvije godine. Ova isporuka je oslobođena PDV-a prema čl. 40. st. 1. t. j) Zakona o PDV-u. Isto se odnosi i na prodaju poljoprivrednog zemljišta kod kojeg je od dana prve uporabe do dana isporuke prošlo više od dvije godine. Ovaj promet se oporezuje porezom na promet nekretnina (5 %) kojeg plaća kupac. Kada se u ulozi kupca javlja po-rezni obveznik koji ima pravo priznati pretporez na temelju ove isporuke, obrtnik – prodavatelj može primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze i u tom će slučaju kupac na vrijednost isporuke obračunati 25 % PDV-a i u svojoj poreznoj evidenciji istodob-no iskazati obvezu za PDV i pretporez. Kod prodaje osobnih automobila u 2016. godini koji se kao du-gotrajna imovina nalaze u Popisu dugotrajne imo-vine (u potpunosti su ili djelomično amortizirani), posebnu pozornost treba usmjeriti na priznavanje pretporeza pri njihovoj nabavi jer o tome ovisi po-stupak oporezivanja pri njihovoj kasnijoj prodaji.

Kod prodaje osobnih automobila koje je obrtnik – obveznik PDV-a nabavio do 29. veljače 2012. godine – na prodajnu cijenu treba obračunati 25 % PDV-a. Kod prodaje osobnih automobila koji su nabavljeni nakon 1. ožujka 2012. godine kada se za osobne au-tomobile (kao dugotrajnu imovinu) nije mogao pri-znati pretporez, kod njihove kasnije prodaje PDV se NE obračunava. Riječ je o oslobođenoj isporuci su-kladno čl. 40. st. 2. Zakona o PDV-u.

Za prodanu dugotrajnu imovinu treba obra-čunati amortizaciju do kraja mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila još u uporabi. U Popisu dugotrajne imovine utvrđuje se preostala knjigo-

vodstvena (neamortizirana) vrijednost i knjiži u KPI kao izdatak u naravi. Ako je riječ o prodaji dugotraj-ne imovine koja se u obrtu rabila u poslovne svrhe i trebala je biti evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, ali nije, prema čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak „knjigovodstvena vrijednost” te imovine izračunava se na temelju isprava o njezinoj nabavi ili procjenom ako isprave ne postoje.

Pri prodaji nepotrošive dugotrajne imovine (ze-mljišta) u KPI kao izdatak u naravi knjiži se njezina nabavna vrijednost. Naime, u trenutku kupnje te nekretnine nabavna vrijednost se evidentirala samo u Popisu dugotrajne imovine, a kako se zemljišta ne amortiziraju, u KPI na temelju te vrste dugotrajne materijalne imovine nije bio knjižen izdatak sve do trenutka njezine prodaje ili izuzimanja, kada će se on sučeliti s primitkom.

Naplatom izdanog računa za prodaju dugotrajne imovine nastaje poslovni primitak, a za obrtnike koji su obveznici PDV-a nastaje i obveza za obračun 25 % PDV, osim ako nije bila riječ o isporuci nekretnine koja je oslobođena PDV-a.

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

5. PRAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA AMORTIZACIJE ZA 2016. GODINU

Trgovački obrt „Smart“, vl. Mate Matić, ima u Po-pisu dugotrajne imovine 1. siječnja 2016. godine evi-dentiranu sljedeću dugotrajnu materijalnu imovinu:

1. Građevinski objekt − skladište sagrađeno 2005. i stavljeno u uporabu 30. lipnja 2005. godine. Nabav-na vrijednost 820.000,00 kn (Rn R-1 br. 316 od 27. lip-nja 2005. izvođača radova „Gradnja“ d.d. za konačnu obračunsku situaciju). Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2016. bila je 430.500,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije od 5 % godišnje.

2. Zemljište na kojemu se nalazi građevinski ob-jekt nabavljen 2005. godine. Nabavna vrijednost ze-mljišta je 150.000,00 kn (Kupoprodajni ugovor od 9. siječnja 2005.)

3. Klima uređaj „Toshiba “ nabavljen 2010. godine po prodajnoj cijeni 4.000,00 kn (plus PDV). U cijelo-sti je otpisan u 2014. godine. ali se još uvijek nalazi u uporabi.

4. Stroj CIX-74 nabavljen u studenom 2011. po pro-dajnoj cijeni od 54.000,00 kn (plus PDV). U cijelosti je otpisan u 2015. ali se još uvijek nalazi u uporabi.

5. Protuprovalni ormar nabavljen u prosincu 2014. godini po prodajnoj cijeni od 3.600,00 kn (plus PDV). Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2016. jest 1.800,00 kn. Primjenjuje se ubrzana stopa amor-tizacije 50 %.

6. Kamion nosivosti 5 t kupljen na financijski le-asing (5 godina) i predan u uporabu 18. rujna 2015. godine. Nabavna je vrijednost 128.000,00 kn. Knji-govodstvena vrijednost 1. siječnja 2016. godine bila je 120.000,00 kn. Stopa amortizacije je 25 %.

Tijekom 2016. godine zabilježeni su sljedeći poslov-ni događaji u vezi s dugotrajnom materijalnom imo-vinom:ØDana 5. ožujka u uporabu se stavlja nabavljeno

računalo DELL zajedno s operativnim progra-


mom Windows. Račun br. 87/2/1 dobavljača od 25. veljače 2016. godine glasi na 18.000,00 kn. Prodajna cijena računala bez PDV-a 10.000,00 + prodajna cijena programa Windows bez PDV-a 2.000,00 + 25 % PDV-a 3.000,00 kn. Nabavna vrijednost računala zajedno s pripadajući pro-gramom Windows je 12.000,00 kn. Računalo se zajedno s operativnim programom kao sastav-nim dijelom unosi u Popis dugotrajne imovine i predaje u uporabu 5. ožujka 2016. Godišnja je stopa amortizacije 100 %. Amortizacija se obračunava za razdoblje od travnja do prosinca 2016. godine (v. t. 3.3.) i iznosi 9.000,00 kn.

ØDana 27. travnja 2016. godine kupcu Edit d.o.o. prodan je protuprovalni ormar. Račun R-2 br. 1/2/2 glasi na 1.250,00 kn (vrijednost isporuke 1.000,00 kn + 25 % PDV-a 250,00 kn).

Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječ-nja do travnja 2016. u svoti od 600,00 kn. Neotpisanu vrijednost prodanog ormara od 1.200,00 kn knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.ØDana 17. svibnja 2016. godine na temelju Za-

pisnika o ulaganju vlasnik obrta unosi u obrt poslovni prostor u prizemlju svoje obiteljske kuće s pripadajućim zemljištem. Procijenje-na tržišna vrijednost građevinskog objekta je 1.200.000,00 kn, a zemljišta 400.000,00 kn. Po-slovni prostor stavlja se u uporabu istoga dana i unosi u Popis dugotrajne imovine (primjer za-pisnika u t. 2.6.). Primjenjuje se udvostručena godišnja stopa amortizacije od 10 %.

ØDana 16. rujna 2016. godine nabavljena je ras-hladna vitrina (oprema) od dobavljača Fram d.o.o. Račun br. 125/1/1 od 16. rujna 2016. glasi 7.500,00 kn (vrijednost isporuke 6.000,00 kn + 25 % PDV-a 1.500,00 kn).

ØDana 18. rujna 2016. godine račun br. 145/1/1 „Framco“ d.o.o. (nije obveznik PDV-a) za insta-liranje rashladne vitrine 500,00 kn plaćen je u gotovini.

ØDana 18. rujna 2016. godine rashladnu vitrinu predaje se u uporabu i unosi u Popis dugotraj-ne imovine po nabavnoj cijeni 6.500,00 kn. (Ku-povna cijena po računu dobavljača 6.000,00 kn + izdatak za instaliranje 500,00 kn). Primjenjuje se udvostručena godišnja stopa amortizacije 50 %.

ØDana 19. rujna 2016. godine nabavljen je stroj za pakiranje od dobavljača Triglav d.o.o. iz Lju-

bljane (Slovenija). Račun Triglava br. 214 glasi na 1.200,00 eura (vidjeti t. 4.).

ØDana 20. rujan 2016. godine nabavljen je knji-govodstveni program za vođenje poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja. Račun br. 954/1/1 Kontico d.o.o. glasi na 4.500,00 kn (vrijednost softvera 3.600,00 kn + 25 % PDV-a 900,00 kn). Ne unosi se u popis DI za 2016. godi-nu jer do kraja studenog mjeseca račun za ovu nematerijalnu imovinu nije plaćen!

ØDana 22. listopada 2016. kupljen je novi osobni automobil UP – Volkswagen u Austriji. Račun Volks GmbH br. 2547/1 od 22. listopada glasi na 10.000,00 eura. U RH je 24. listopada 2016. go-dine plaćen poseban porez na motorna vozila u skladu s njegovom vrijednosti i emisiji CO2 u svoti od 5.600,00 kn. Automobil je predan u upo-rabu 25. listopada 2016. godine (vidjeti t. 2.1.2. ).

ØDana 28. listopada 2016. godine prodan je stroj CIX-74. Kupcu „Tom-prom“ d.o.o. ispostav-ljen je račun br. 541/1/1 od 28. listopada 2016. na 35.000,00 (prodajna cijena 28.000,00 + 25 % PDV 7.000,00 kn). Dospijeće 28. prosinca 2016. godine.

ØDana 20. prosinca 2016. godine nabavljeno je kombi vozilo Račun „Auto-prom“ d.o.o. br. 444/1/1 glasi na 225,000,00 kn (prodajna cijena 180.000,00 + 25 % PDV-a 45.000,00 kn). Vozilo je stavljeno u uporabu 21. prosinca 2016., ali se NE unosi u popis DI za 2016. godinu jer amortizacija počinje od prvoga sljedećeg mjeseca odnosno od 1. siječnja 2017. godine.

Obračun amortizacije na dan 31. prosinca 2016. godine:

Za protuprovalni ormar koji je prodan 27. travnja 2016.:

[(3.600,00 x 50 %) : 12 mj.] x 4 mj. = 600,00 Za kamion: 128.000,00 x 25 % = 32.000,00 kn Za računalo Dell: (u t. 3.3. ovog članka) Za poslovni prostor: 1.200.000,00 x 10 %

= 120.000,00 : 12 mj. = 10.000,00 x 7 mj. = 70.000,00kn

Za stroj za pakiranje: (u t. 2.1.2. ovog članka) Za osobni automobil UP Volkswagen kupljen u

EU-u (u t. 2.1.2. ovog članka) Za rashladnu vitrinu: 6.500,00 x 50 %

= 3.250,00 : 12 mj. = 270,83 x 3 mj. = 812,50 kn


TEK. BR. NAZIV STVARI ILI PRAVA ISPRAVA BROJ / NADNEVAK NABAVNA


VRIJEDNOSTVIJEK


SVOTA OTPISA

KNJIGOVOD. VRIJEDN. STVARI ILI

PRAVA NA KRAJU GODINE

AOP OZNAKA


DATUM OTUĐENJA

DUGOTRAJNE IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8) 10 11

1.Građevinski objekt

– skladišteZagreb, Tržna 9

Rn. br. 316 od 27. 6. 2005. 820.000,00 430.500,00 20 5 % 41.000,00 389.500,00 001

2. ZemljišteZagreb, Tržna 9

Kupoprodajni ugovor 9. 1. 2005. 150.000,00 150.000,00 - - - 150.000,00 013

3. Klimatizacijski uređajTohiba

Rn. “R-1” 214 od 2. 4. 2010. 3.200,00 Ø - - - Ø 013

4. Stroj CIX-74 Rn. 2147 od 18.11.2011. 54.000,00 0 - - - - 006 28.10.2016.


TEK. BR. NAZIV STVARI ILI PRAVA ISPRAVA BROJ / NADNEVAK NABAVNA


VRIJEDNOSTVIJEK


SVOTA OTPISA

KNJIGOVOD. VRIJEDN. STVARI ILI

PRAVA NA KRAJU GODINE

AOP OZNAKA


DATUM OTUĐENJA

DUGOTRAJNE IMOVINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8) 10 11

5. Protuprovalni ormar Rn. 86/1/1 od 27. 12. 2014. 3.600,00 1.800,00 2 50 % 600,00 1.200,00 013 27.4.2016.

6. Kamion 5tRn. br. 86/1/1

od 27. 8. 2015. (financijski leasing)

128.000,00 120.000,00 4 25 % 32.000,00 88.000,00 007

7. Računalo Dell s Win. prog.

Rn. 87/2/1 od 25. 2. 2016. 12.000,00 12.000,00 1 100 % 9.000,00 3.000,00 009

8. Poslovni prostor 200m2

Zagreb, Trg 8Zapisnik o ulaganju

17.5.2016. 1.200.000,00 1.200.000,00 10 10 % 70.000,00 1.130.000,00 001

9. Građevinsko zemljišteZagreb, Trg 8

Zapisnik o ulaganju 17. 5. 2016. 400.000,00 400.000,00 - - - 400.000,00 013

10. Rashladna vitrina Rn. 125/1/1 od 16. 9. 2016. 6.500,00 6.500,00 2 50 % 812,50 5.687,50 013

11. Stroj za pakiranje „Triglav“ Ljubljana Rn. 214 19. 9. 2016. 9.123,73 9.123,73 4 25 % 456,19 8.667,54 006

12.. Osobni automobil UP – Volkswagen

“Volks“ GmbH Beč, Rn. 2547/1 od 22. 10. 2016. 101.720,41 101.720,41 5 20 % 3.390,68 98.329,73 005

Ukupno 2.888.144,14 2.431.644,14 157.259,37 2.274.384,77

1 001 – GRAĐEVINSKI OBJEKTI, 002 – BRODOVI VEĆI OD 1000 BRT, 003 – OSNOVNO STADO, 004 – NEMATERIJALNA IMOVINA, 005 – OSOBNI AUTO-MOBILI, 006 – OPREMA, 007 – VOZILA (OSIM OSOBNIH AUTOMOBILA), 008 – MEHANIZACIJA, 009 – RAČUNALA, RAČUNALNA OPREMA I PROGRAMI, 010 – OPREMA ZA RAČUNALNE MREŽE, 011 – MOBILNI TELEFONI, 012 – ALATI, POGONSKI INVENTAR, 013 – OSTALA NESPOMENUTA DUGOTRAJNA IMOVINA

U skladu s čl. 35. st. 2. Pravilnika o porezu na do-hodak, u stupac 6 Popisa dugotrajne imovine unosi se vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Ali ako je obrtnik donio odluku o primjeni niže stope amortizacije od one propisane, vijek trajanja za tu imovinu bit će dulji od onoga u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Postavlja se pitanje koju stopu amortizacije upisa-ti u stupac 7 Obrasca DI za onu imovinu koja je na-bavljena ili otuđena tijekom poslovne godine. Tim više što u čl. 35. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na do-hodak stoji da se svota otpisa (amortizacije) u stup-cu 8 Obrasca DI izračunava tako da se nabavna vri-jednost iz stupca 4 Obrasca DI pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 Obrasca DI. No, to se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u uporabi svih 12 mje-seci. Naime, kada bi se u stupac 7 Obrasca DI unosila stopa za razmjerni dio mjeseci uporabe te imovine u poslovnoj godini i ona množila s nabavnom vrijed-nošću, izračunana svota amortizacije razlikovala bi se od one izračunane primjenom formule navedene u čl. 35. st. 2. t. 8.1. Pravilnika o porezu na dohodak, za imovinu koja je nabavljena odnosno otuđena ti-jekom godine. Stoga smatramo ispravnim unositi u stupac 7 godišnje stope amortizacije sukladno ko-risnom vijeku trajanja, a primjenom formule izra-čunati svotu amortizacije za razdoblje u kojemu je sredstvo bilo u uporabi.

Ukupnu obračunanu svotu otpisa dugotrajne imovine iz obrasca DI knjiži se 31. prosinca 2016. go-dine u Knjigu primitaka i izdataka, i to na način da se ukupna svota otpisa (amortizacije) od 157.259,37 kn unosi u stupac 12 KPI (izdatak u naravi). Među-tim, ukupno porezno priznat izdatak na temelju ot-

pisa (amortizacije) za 2016. godinu iznosi 156.242,17 kn i unosi se u stupac 15 KPI, dok je porezno nepri-znati izdatak na temelju amortizacije osobnog auto-mobila 1.017,20 kn i unosi se u stupac 14 KPI.

Neotpisanu vrijednost prodanoga protuproval-nog ormara (red. br. 4 obrasca DI) u svoti od 1.200,00 kn knjiži se u stupac 12 KPI.

BITNO: U skladu s čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti po-staje u 2017. godini obveznik poreza na dobitak:

1. ako je u prethodnom poreznom razdo-blju (2016.) ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna ili

2. ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta:a) u prethodnom poreznom razdoblju (2016.)

ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kuna

b) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna

c) u prethodnom poreznom razdoblju (2016.) prosječno je zapošljavala više od 15 radnika.

Prema tome, obrtnici – „dohodaši“ koji na dan 31. prosinca 2016. godine u Popisu dugotrajne imovine imaju knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imo-vine veću od 2.000.000,00 kuna, trebaju još provje-riti visinu ostvarenog dohotka od obrta i prosječan broj zaposlenih u 2016. godini kako bi utvrdili jesu li obvezni prijeći iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobitak, jer vrijednost dugotrajne imovine nije samostalni kriterij za prelazak u drugi porezni sustav.

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI


II. Priprema i sastavljanje obrazaca DOH-Z i DOH za 2016. godinu za samostalne obrtničke djelatnosti

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač., prof. visoke škole UDK 657.1/336.2

1. UVODObrtničkim djelatnostima iz čl. 18. st. 1. Zakona o

porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 115/16., dalje: Zakon) smatraju se djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.) i sve druge po-sebno navedene gospodarske djelatnosti koje vode poslovne knjige (obrazac KPI) te evidentiraju primit-ke i izdatke prema načelu blagajne. Napominjemo da Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.) koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. i nema utjecaja na godišnji obračun samostalnih obrtničkih djelatnosti za 2016. Dohodak samostalnih obrtničkih djelatno-sti je razlika između primitaka i izdataka. Obilježja navedenih djelatnosti jesu samostalnost, trajnost i namjera stjecanja dohotka, iako trajnost kao kriterij nije nužan za djelatnosti iz čl. 32. st. 3. Zakona, odno-sno za autorsku djelatnost znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera i druge djelatnosti koje se obavlja-ju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalan rad. I ove djelatnosti, iako spadaju u skupinu drugih doho-daka, mogu voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, u skladu s čl. 32. st. 6. Zakona.

Samostalne obrtničke djelatnosti, za potrebe utvrđivanja dohotka, vode jednostavno knjigo-vodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − obrascu KPI. Ova skupina obvezni-ka, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, može plaća-ti porez na dohodak i paušalno, međutim, oni koji vode poslovne knjige, utvrđuju dohodak kao razli-ku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u po-reznom razdoblju.

Napominjemo da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost obrta u supoduzetništvu − zajedničkom obrtu trebaju predati prijavu za 2016. na obrascu DOH-Z za zajednički ostvareni doho-dak najkasnije do kraja siječnja 2017. Tek nakon toga svaki supoduzetnik predaje prijavu za svoj dio dohotka te možebitno ostvarene ostale dohotke u poreznom razdoblju, do kraja veljače 2017.

Temelj je utvrđivanja dohotka od obrtničkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, u skladu s čl. 19. st. 1. Zakona i čl. 23. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 137/15.), dalje: Pravilnik), razlika između poslovnih primita-ka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdo-blju, a evidentiranih u poslovnim knjigama – knjizi primitaka i izdataka (obrazac KPI).

Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost uz obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati sam i/ili s po-sloprimcima.

Za trajnu djelatnost je bitna namjera da se njezi-no obavljanje ponavlja kao stalan izvor dohotka, od-nosno ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti. Namjera stjecanja dohotka postoji ako se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljeno-sti, može zaključiti da će se djelatnost obavljati traj-no i tako stjecati dohodak.

Zato za oporezivanje pojam „obrtničke djelatno-sti” treba shvatiti u širem smislu jer to nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu nego i sve druge djelatnosti koje imaju navedena obilježja i koje ostvaruje porezni obveznik, bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije. Važno je da se za utvrđivanje ove vrste dohotka vode poslov-ne knjige, prema vlastitoj odluci ili zato što je tako utvrđeno u propisima o oporezivanju dohotka.

Bitno je napomenuti da u godišnjoj poreznoj prijavi u obrascu DOH treba odvojeno iskaza-ti dohodak od obavljanja obrtničke djelatnosti kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih u obrascu KPI, a posebno druge dohotke toga obrt-nika (primjerice, dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ako je istodobno negdje drugdje u radnom odnosu) na temelju potvrde isplatitelja, odnosno prema uplaćenom porezu na dohodak i možebitnom prirezu.

Samostalne obrtničke djelatnosti koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka, trebaju predati godišnju prijavu za 2016. najkasnije do 28. veljače 2107. godine. Iznimno, supoduzetnici

predaju prijavu do kraja siječnja 2017. godine. U ovom se članku upućuje na osobitosti, kako s pore-znog tako i s knjigovodstvenog motrišta, na evidentiranje primitaka i izdataka te postupak sastavljanja navedenih obrazaca. Iako će se od 1. siječnja 2017. godine primjenjivati značajne promjene u oporezi-vanju dohotka, u sastavljnaju godišnje porezne prijave za 2016. nema značajnih promjena u odnosu na prethodnu godinu.

Napominjemo da smo o navedenoj temi (DOH za 2015.) pisali opširno u časopisu RRiF, br. 1/16. – PRI-LOG, str. 23., te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema značajnih promjena s motrišta dohotka. U nastavku se ipak daje podsjetnik na obveze u vezi sa sastavljanjem i pripremom godišnje porezne prijeve za samostalne obrtničke djelatnosti.


Ako je pritom obrtnik obveznik PDV-a, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rješenje USRH i 143/14.– dalje: Zakon o PDV-u), PDV treba obračunati na temelju računa na ove primitke i evidentirati ih u knjigu I-RA, a u obrascu KPI evi-dentiraju se samo računi od obavljanja obrtničke djelatnosti.

Međutim, ako uz obavljanje registrirane obrt-ničke djelatnosti, na temelju koje je i obveznik PDV-a, nositelj obrta kao građanin iznajmljuje nekretni-nu, smatra se obveznikom PDV-a za sve ostvarene dohotke. To ga ujedno obvezuje da, primjerice, pri-mitak od najma treba evidentirati kao primitak u knjizi primitaka i izdataka te mu se priznaju samo stvarno nastali izdatci, a ne tzv. paušalni u visini 30 % (dok nije obveznik PDV-a, ne mora voditi po-slovne knjige za ostvareni dohodak od najma nego porez na dohodak razrezuje PU u visini 12 % uz pri-znavanje paušalnih troškova od 30 %). U godišnjoj će poreznoj prijavi navedeni obrtnik iskazati uku-pan dohodak od obavljanja jedne i druge djelatno-sti zajedno, u skladu s čl. 40. st. 4. Pravilnika.

Osim prijave ostvarenog dohotka na obrascima DOH-Z i DOH, sve samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati najkasnije do kraja veljače 2017. nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave (dalje: PU) i sljedeće obračune:Øprijavu poreza na dohodak za ostvareni doho-

dak u supoduzetništvu na obrascu DOH-ZØprijavu poreza na dohodak na obrascu DOH Øobračun članarina turističkim zajednicama

za 2016. na obrascu TZ (članak o toj tematici objavljen je u ovom časopisu RRiF, br. 1/17.)

Øobračun spomeničke rente za 2016. na obras-cu SR (članak o toj tematici objavljen je u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/17.)

Øobračun komorskog doprinosa za 2016. na obrascu KD (pod t. 8.1. ovog PRILOGA).

Øobračun naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma na obrascu OKFŠ (članak o toj tematici objavljen je u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/17.)

Podsjećamo da i obrtnici predaju obračun nakna-de za šume, i to izravno Ministarstvu poljoprivrede, Ul. Grada Vukovara 78, Zagreb

Napominjemo da su obveznici PDV-a za 2016. sve možebitne ispravke PDV-a i usklađenja trebali iskazati u obrascu PDV za posljednje razdoblje opo-rezivanja kalendarske godine, odnosno u obrascu PDV za prosinac 2016. koji je trebalo predati do 20. siječnja 2017.

9 Napomena: Opširnije o sastavljanju obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalen-darske godine može se pročitati također u RRiF-u br. 1/17.

2. PREDAJA GODIŠNJE PRIJAVE KOD SAMOSTALNIH DJELATNOSTI ZA 2016.

U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi sa pripremnim radnjama (kontrola primitaka i izdataka i dr.) i sastavljanjem godišnje porezne pri-jave samostalnih obrtničkih djelatnosti.

2.1. KADA, GDJE I ZA KOJE SE RAZDOBLJE PODNOSI GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Prema čl. 42. Zakona i čl. 84. Pravilnika, obve-znici poreza na dohodak trebaju podnijeti godiš-nju prijavu na propisanom obrascu DOH − Pri-java poreza na dohodak, nakon isteka poreznog razdoblja − kalendarske godine čiji je sadržaj propisan čl. 88. Pravilnika. Prijava se predaje nadležnoj ispostavi PU koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog bo-ravišta poreznog obveznika najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. To znači da je za dohodak 2016. krajnji rok predaje 28. veljače 2017. godine.

Tijekom 2016. godine te u kontroli prije sastav-ljanja godišnje porezne prijave, za utvrđivanje pri-mitaka i izdataka, primjenu poreznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2016. godinu treba primje-njivati odredbe sljedećih poreznih propisa:ØZakona o porezu na dohodakØPravilnika o porezu na dohodak ØZakona o državnoj potpori za obrazovanje i izo-

brazbu (Nar. nov., br. 109/07. – 14/14., dalje: Za-kon o državnoj potpori)

ØPravilnika o sadržaju evidencije državne pot-pore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.).

Osim navedenoga, očekuje se i Uputu o sastavlja-nju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2016. godinu koju treba donijeti Mi-nistarstvo financija (nije objavljena do zaključivanja ovog broja časopisa RRiF i Priloga).

Obveza predaje godišnje prijave poreza na doho-dak, odnosno utvrđivanje oporezivog dohotka za porezno razdoblje, određena je čl. 62. st. 4. Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. – 44/16.).

Za dohodak supoduzetnika od zajedničkog obavljanja djelatnosti, prijava o utvrđenom do-hotku od zajedničke djelatnosti na obrascu DOH-Z podnosi se ispostavi područnog ureda PU na čijem području je prebivalište ili uobičajeno bo-ravište nositelja zajedničke djelatnosti, najkasni-je do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu (do 31. siječnja 2016.), u skladu s čl. 34. st. 7. Zakona, a čiji je sadržaj propisan čl. 83. Pravil-nika. Tako svaki supoduzetnik može u roku, od-nosno do kraja veljače, predati vlastitu prijavu na obrascu DOH i uključiti pripadajući udio u zajed-ničkom dohotku.

Obveza predaje prijave poreza na dohodak supo-duzetnika te svakog sudionika zasebno grafički se može prikazati na sljedeći način:

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300TELEFONSKE

KONZULTACIJE


9 Slika 1. Prijava poreza na dohodak na obrasci-ma DOH-Z i DOH

A

DOH

DOH-Z

DOH DOH

do 31. 1. 2017.

do 28. 2. 2017.

B C

No, ako je tuzemni porezni obveznik tijekom go-dine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište u općinama ili gradovima u RH, prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište dulji, odnosno pretežiti dio godine.

Razdoblje utvrđivanja dohotka u pravilu je ka-lendarska godina, a može biti i kraće, ako je tuze-mni porezni obveznik, primjerice, promijenio sta-tus u inozemnog poreznog obveznika i obrnuto te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo (čl. 2. Zakona). Neovisno o tome za koje se razdoblje porez na dohodak utvrđuje, godišnju po-reznu prijavu treba predati uvijek do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno kao da je riječ o cijelom poreznom razdoblju.

Nadalje, u skladu s čl. 39. st. 6. Zakona, obvezni-cima poreza na dohodak, koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili ako su podatci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, po-rez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Ako porezni obveznik zbog opravdanih razloga, odnosno onih za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila), pro-pusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dragovoljno trebao predati) u zakonskom roku do kraja veljače 2017., može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (čl. 84. Općega poreznog zakona). Zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok, a u istom roku istodobno treba predati poreznu prijavu. Ako je obvezan ili želi podnijeti poreznu prijavu, može do 8. ožujka 2017. (u roku od 8 dana od kada je prijavu trebalo predati) podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje sta-nje i istodobno podnijeti novu poreznu prijavu.

Nakon isteka roka od tri mjeseca od propušte-nog roka (31. svibnja 2017.), porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje niti obaviti propuštenu radnju, odnosno predati poreznu prijavu, osim ako je propuštanje i toga roka izazvala viša sila. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava PU odlučuje zaključkom. Na temelju poreznih prijava koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu

postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, PU utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez procjenom (čl. 39. st. 6. Zakona i čl. 82. Općega poreznog zakona) te u skladu s čl. 208. st. 1. t. 6. Općega poreznog zakona podnosi prijavu za vo-đenje prekršajnog postupka.

Na temelju poreznih prijava koje porezni obvezni-ci žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, PU donijet će zaključak o obusta-vi postupka u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.). To znači da se po ta-kvim poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez, a ni razlike.

Kazna za nepodnošenje porezne prijave propi-sana je odredbama čl. 208. st. 1. t. 6. Općega pore-znog zakona. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kn kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nema opravdan razlog.

2.2. TKO TREBA PREDATI PRIJAVU POREZA NA DOHODAK OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Člankom 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika utvrđeno je tko je obveznik poreza na dohodak. Obveznici poreza na dohodak ujedno su obveznici sastavlja-nja godišnje porezne prijave, iako je obveza izriči-to propisana za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost te utvrđuju doho-dak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Porezni je obveznik fizička osoba koja stječe do-hodak u Hrvatskoj (neovisno o tome ima li prebiva-lište ili boravište u tuzemstvu ili u inozemstvu), a ako više fizičkih osoba zajednički stječe dohodak, porezni je obveznik svaka fizička osoba zasebno za vlastiti udio u zajedničkom dohotku. U slučaju smrti poreznog obveznika, porezni obveznik posta-je nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj stekao do smrti. Time ima obvezu da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine te može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge zakonom propisane obveze. Ako na-sljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, do-hodak ostavitelja utvrđuje PU procjenom. Istodobno je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se, u skladu s čl. 17. Zakona i čl. 19. Pravilnika, do-hodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatno-sti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva, drugi dohodak na temelju kojeg su porezni obveznici obvezno ili na vlastiti zahtjev odlučili utvrđivati dohodak na na-čin propisan za samostalne djelatnosti. Riječ je i o djelatnostima najma poslovnog prostora, pogo-tovo obveznika PDV-a.

Stoga su i obveznici predaje godišnje porezne pri-jave porezni obveznici − poduzetnici koji obavljaju


navedene djelatnosti, a koji dohodak utvrđuju na te-melju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, od-nosno knjige primitaka i izdataka, popisa dugotraj-ne imovine i evidencije o tražbinama i obvezama.

Ističemo da su godišnju poreznu prijavu obvezni predati u propisanim rokovima svi porezni obve-znici koji se navode u nastavku, neovisno o tome obavljaju li djelatnost samostalno ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti kao supoduzetnici u tzv. zajedničkom obrtu. Dohodak se u oba slučaja utvr-đuje kao jedinstven dohodak prema podatcima evi-dentiranim u jednoj poreznoj knjizi − knjizi primi-taka i izdataka (obrazac KPI), kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka u poreznom razdo-blju. Zajednički utvrđeni dohodak dijeli se na poje-dine supoduzetnike prema utvrđenom ugovoru, ali tek nakon podnesene prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

2.2.1. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne obrtničke djelatnosti

U skladu s čl. 18. st. 1. Zakona, obrtničkim djelat-nostima smatraju se djelatnosti određene u Zakonu o obrtu, te sve druge posebno navedene gospodar-stvene djelatnosti. Pritom se obrtničkom djelatno-šću smatra i davanje u zakup cijeloga obrta te ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobod-nog zanimanja.

2.2.2. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja

Prema čl. 18. st. 2. Zakona, djelatnostima slobod-nih zanimanja smatra se samostalna:Ødjelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara,

odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inže-njera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slič-ne djelatnosti

Ødjelatnost znanstvenika, književnika, izumite-lja i druge slične djelatnosti

Øpredavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti

Ødjelatnost novinara, umjetnika i sportaša.

2.2.3. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva

Prema čl. 18. st. 3. Zakona, ova djelatnost obuhva-ća iskorištenje prirodnih bogatstava zemlje i proda-ju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Naglašavamo da su fizičke osobe na osnovi dje-latnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici pore-za na dohodak ako su na toj osnovi obveznici PDV-a prema Zakonu o PDV-u te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim za-konima. Ovi porezni obveznici utvrđuju dohodak kao razliku između poslovnih primitaka i poslov-nih izdataka u poreznom razdoblju evidentiranih u poreznim knjigama i evidencijama za samostalne djelatnosti.

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i rural-nom razvoju (Nar. nov., br. 92/10., 124/11. i 50/12.) u

čl. 23. st. 1. još je za 2013. propisivao uvjet za ostva-renje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivred-na gospodarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja kao status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavlja-nja djelatnosti poljoprivrede. Ovaj se Zakon primje-njivao do 1. srpnja 2013., odnosno do ulaska RH u Europsku uniju, stoga za takve porezne obveznike ne postoji obveza upisa u sustav poreza na doho-dak sve dok ne ispune uvjete iz čl. 18. st. 3. Zakona. Navedeno potvrđuje Ministarstvo financija svojim stajalištem (MF Kl.: 410-01/14-01/699 od 14. travnja 2014.) objavljeno u časopisu PIP, br. 7-8/14., str. 118. U nastavku se daje dio navedenog stajališta.

2.2.4. Porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodak

Riječ je o poreznim obveznicima koji ostvaru-ju tzv. drugi dohodak, a odlučili su voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev (čl. 32. st. 6. Zakona). Ti obveznici su navedeni u čl. 32. Zakona, a ostvaruju, primjerice, primitke na osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društa-va, autorske naknade, primitke trgovačkih putnika, akvizitera, tumača, primitke na osnovi djelatnosti sportaša i dr. No uvjet je da su upisani u registar obveznika poreza na dohodak te da u skladu s time vode poslovne knjige i plaćaju akontacije poreza na dohodak u tijeku godine.

2.2.5. Porezni obveznici koji stječu dohodak od imovine davanjem u najam ili zakup nekretnine, a obveznici su PDV-a

Ovi obveznici utvrđuju dohodak prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju koje je trebalo evidentirati u poslovnim knjigama za obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti. Obveza je navedena u čl. 29. st. 1. Zakona za porezne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruju dava-njem u najam ili zakup nekretnina ili pokretnina, iz-davanjem stanova, soba i postelja putnicima i turisti-ma i organiziranjem kampova, a obveznici su PDV-a prema Zakonu o PDV-u. Isti porezni obveznici mogu također voditi poslovne knjige, iako nisu u sustavu PDV-a, na vlastiti zahtjev (čl. 29. st. 2. Zakona).

U skladu s čl. 29. st. 1. Zakona te čl. 40. st. 4. Pravilnika od 1. siječnja 2015. navedeno da se ob-veznicima poreza na dohodak koji trebaju voditi poslovne knjige smatraju i obveznici koji ostva-ruju i dohodak od najma za stambene potre-be koji je prema čl. 40. st. 1. t. l) Zakona o PDV-u oslobođen PDV-a ako od tih usluga prelaze prag od 230.000,00 kn. To znači da prema propisima o dohotku, iznajmljivači koji od najma prostora za stambene ili poslovne svrhe prijeđu svotu od 230.000,00 kn, trebaju utvrđivati dohodak u skla-du s čl. 19. – 24. Zakona, odnosno trebaju voditi obrazac KPI.

www.rrif.hr


U nastavku se daje tekst čl. 40. st. 4 Pravilnika koji potvrđuje navedeno:

Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostva-ruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, u po-reznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na dodanu vrijednost i dohodak od te djelatnosti utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona, obvezan je i do-hodak od imovine koju daje u najam ili zakup utvr-đivati na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.

Osim fizičkih osoba - građana RH, uslugu smje-štaja u nekretninama, odnosno sobama, apartma-nima ili kućama za odmor mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja, a porezni položaj pružene usluge u RH ovisi upravo o tome jesu li gra-đani EU-a ili treće zemlje te jesu li porezni obveznici u svojoj zemlji. O poreznom položaju iznajmljivača stranaca očitovalo se i Ministarstvo financija u sta-jalištu - Uputi MF Kl.: 410-19/15-01/198, od 6. srpnja 2015. koje se u cijelosti može pogledati na mrežnoj stranici PU www.porezna-uprava.hr, i to na hrvat-skom i na engleskom jeziku.

Za razliku od iznajmljivača – državljana RH koji pružaju uslugu smještaja na nekretninama u RH i koji mogu biti iznajmljivači – paušalisti, državljani drugih država članica EU-a te državljani iz treće ze-mlje, ne mogu plaćati porez u paušalnoj svoti, a nji-hove porezne obveze za pruženu uslugu smještaja na vlastitoj nekretnini u RH ponajprije ovise o tome je li riječ o usluzi najma ili smještaja, o tome kome pruža-ju uslugu te o poreznom položaju u svojoj zemlji.

Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU-a mogu u RH obavljati usluge smješta-ja a da u RH ne osnivaju obrt ili trgovačko društvo. Međutim, nema zapreke da to ipak učine, a tada se u poreznom smislu smatraju poreznim obve-znicima RH koji trebaju primjenjivati sve porezne propise RH. Porezne obveze iznajmljivača nere-zidenta koji je državljanin iz druge države čla-nice EU-a ovise o načinu na koji obavljaju svoju djelatnost u RH te o tome je li porezni obveznik u svojoj državi. Iznajmljivači koji su državljani drugih država članica EU-a, a nisu porezni obve-znici u svojoj zemlji, obvezni su registrirati se za potrebe PDV-a prije početka obavljanja isporuka u RH, neovisno o vrijednosti isporuka koje u RH obavljaju s obzirom na to da se na njih ne odnosi prag od 230.000,00 kn propisan za male porezne obveznike. Ako jesu porezni obveznici u svojoj zemlji, ne moraju se registrirati za potrebe PDV-a u RH ako pružaju uslugu smještaja ili najma drugom poreznom obvezniku te se u tom slučaju primjenjuje prijenos porezne obveze.

Međutim, iznajmljivači koji su državljani trećih zemalja, obvezni su prema mjestu obavljanja djelat-nosti osnovati obrt ili trgovačko društvo kako bi mo-gli obavljati usluge smještaja, što proizlazi i iz Zako-na o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15.). Njihove porezne obveze ovise o tome je li osnovani obrt ili trgovačko društvo upisan u registar obvezni-ka PDV-a u RH ili nije.

9 Napomena: Opširnije o oporezivanju usluga iznajmljivača, građana RH i stranaca u vlastitoj nekretnini u RH može se pročitati u časopisu RRiF, br. 5/16., str. 83.

2.3. KOJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Za-kona, NE MOGU predati porezni obveznici ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj svoti, u skladu s čl. 44. Zakona. To su samostalne djelatno-sti, odnosno porezni obveznici koji ne vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u paušalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna uprava, i to za:

2.3.1. Paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti

Prema odredbama čl. 44. st. 1. Zakona, osim utvr-đivanja dohotka na osnovi podataka iskazanih u po-slovnim knjigama, propisana je mogućnost prema kojoj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati i plaćati u paušalnoj svoti. Paušalno oporezivanje dohotka detaljnije je utvrđeno Pravilnikom o pau-šalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06., 61/12., 160/13. i 137/15.).

Uvjeti za paušalno oporezivanje samostalne dje-latnosti su:

Øsamostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona koje fizičke osobe obavljaju samostalno i trajno prema čl. 1. Zakona o obrtu, i to proi-zvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu sa svrhom ostvarivanja dohotka te

Ødjelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. Zakona, što obuhvaća korištenje prirod-nih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprera-đenom stanju.

Kako djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2. Zakona (samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turistič-kih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumite-lja, samostalna predavačka i odgojna djelatnost kao i druge slične djelatnosti) nisu posebno navedene, to znači da se na fizičke osobe koje obavljaju spomenute djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godiš-njem paušalnom plaćanju poreza. Spomenute dje-latnosti trebaju voditi poslovne knjige te utvrditi do-hodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Za paušalno oporezivanje samostalne djelatno-sti u 2016. godini primjenjivali su se i trebali su biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

http://www.porezna-uprava.hr


1. fizička osoba nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u, što znači da tijekom prethodne godine nije ostvarena godišnja vrijednost isporuke dobara i obavljenih usluga u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn, a što je granična svota za ulazak u sustav PDV-a po „sili“ Zakona, ili ako porezni obveznik u sustav PDV-a nije upisan na temelju vlastita zahtjeva neovisno o visini ostvarenog prometa

2. primitci u prethodnoj godini nisu viši od 149.500,00 kn

3. za obavljanje djelatnosti nema izdvojenih po-slovnih jedinica niti proizvodnih pogona

4. fizička osoba ne obavlja samostalnu djelatnost trgovine i ugostiteljstva, a koje su djelatnosti posebno navedene kao iznimka kojima se dohodak ne može utvrđivati u paušalnoj svoti. Iznimno, obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnosti proizvodnje koji svoje vlastite proizvode prodaju na tržištu (građani koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a upisani su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava).

Porezni obveznici koji su zadovoljili navedene uv-jete u 2016. godini plaćali su sljedeću svotu paušal-nog poreza na dohodak:

9 Tablica 1. Porez na dohodak i prirez za paušal-no oporezivanje samostalne djelatnosti za 2016. go-dinu

u kunama

Ostvareni ukupni primitci(u kunama)

Godišnja porezna osnovica

Godišnji paušalni porez na dohodak

Mjesečni paušalni porez na dohodak

(bez prireza)Od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.530,00 127,50Od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 2.070,00 172,50Od 115.000,01 do 149.500,00 22.425,00 2.691,00 224,25

Rješenjem je utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim područjima jedinica lokalne sa-mouprave na otocima prve skupine i području Gra-da Vukovara, plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak koji također ovisi o ukupnim godišnjim primitcima i utvrđuje se u tri razine.

9 Napomena: Opširnije o uvjetima i paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti u 2016. godini može se pročitati u časopisu RRiF, br. 11/16., str. 165.

2.3.2. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

Porezni obveznici koji pružaju ugostiteljske uslu-ge građana u domaćinstvu, a koji žele da im se do-hodak oporezuje paušalno, u skladu s čl. 8. Pravil-nika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koji će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog po-reza (Nar. nov., br. 48/05. i 148/09., dalje: Pravilnik o paušalnom oporezivanju), trebaju podnijeti prijavu

u registar poreznih obveznika na obrascu RPO-1 is-postavi PU nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

„Paušalist” može, prema čl. 2. Pravilnika o pau-šalnom oporezivanju, biti fizička osoba − građanin kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne utvrđuje prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno na te-melju poslovnih knjiga pod uvjetom da:

1. iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja ili kreveta, i/ili

2. organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez pore-zu na dohodak za ovu skupinu obveznika utvrđuje se poreznim rješenjem na sljedeći način:

Godišnji paušalni porez

na dohodak=

Broj kreveta

/ broj smještajnih jedinica u

kampu

x

Visina paušalnog poreza po

krevetu / po smještajnim jedinicama u

kampu

x

Koeficijent područja na kojem se usluga

obavlja

Rješenje donosi nadležna ispostava područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobi-čajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi i za sljedeće godine sve do donošenja novog rješe-nja. Napominje se da je rješenjem utvrđeni porez na dohodak i prirez konačan, što znači da porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U nastavku se daje izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak na osnovi iznajmljivanja, ovisno o broju kreveta i razredu turističkog mjesta, te svota poreza po krevetu od 300,00 kn (bez prireza):

9 Tablica 2. Paušalni porez na dohodak prema broju kreveta i razredu turističkog mjesta

Brojkreveta

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,0012 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,00


Brojkreveta

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

16 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

9 Napomena: Pregled turističkih mjesta po razre-dima daje se u ovom broju časopisa RRiF. Za ona naselja koja nisu proglašena turističkim mjestom i koja nisu svrstana u razred turističkih mjesta, kao koeficijent područja na kojem se usluga pruža pri-mijenit će se koeficijent 0,50, odnosno koeficijent razreda D turističkih mjesta. Izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak

na osnovi organiziranja kampova, ovisno o broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turističkog mjesta (bez prireza), uz svotu poreza po smještajnoj je-dinici u kampu od 350,00 kn, pokazuje se u nastavku:

9 Tablica 3. Paušalni porez na dohodak prema broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turi-stičkog mjesta

Brojsmještajnih jedinica u

kampu

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,002 700,00 595,00 490,00 350,003 1.050,00 892,50 735,00 525,004 1.400,00 1.190,00 980,00 700,005 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,006 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1050,007 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,008 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,009 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Prema čl. 6. Pravilnika, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ovi obveznici plaćaju tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.

Rokovi za 2016. godinu bili su sljedeći: I. tromjesečje do 31. ožujka 2016. II. tromjesečje do 30. lipnja 2016. III. tromjesečje do 30. rujna 2016. IV. tromjesečje do 31. prosinca 2016.Ako iznajmljivač u tijeku godine na temelju rješe-

nja nadležnog ureda počinje ili prestaje iznajmljivati sobe, postelje ili kamp, godišnji paušalni porez na do-hodak i prirez poreznom se obvezniku utvrđuje raz-mjerno broju tromjesečja u kojemu je imao odobrenje za pružanje usluga građanima u domaćinstvu.

Porezni obveznik koji pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjoj paušalnoj svoti NE vodi poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, međutim, obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu.

9 Napomena: Opširnije o uvjetima i poreznom položaju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – na-jam soba, postelja i kampova, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/15., str. 98. i 5/16., str. 83.

2.3.3. Obavljanje djelatnosti domaće radinosti i slobodnog zanimanja

Prema čl. 51 Zakona o obrtu, domaću radinost ili sporedno zanimanje NE može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju po-slovnih knjiga prema posebnim propisima, a obve-znik je poreza na dodanu vrijednost prema odred-bama Zakona o PDV-u.

To znači da djelatnost kućne radinosti i spored-nog zanimanja može obavljati:Ø fizička osoba koja (ne) ostvaruje dohodak od ne-

samostalnog ili druge vrste dohodaka i nije obve-znik PDV-a

Ø osoba koja obavlja registriranu samostalnu dje-latnost obrta ili slobodnog zanimanja prema po-sebnim propisima, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige

Ø osoba koja obavlja samostalnu djelatnost poljo-privrede i šumarstva, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige

Ø umirovljenici i druge osobe koje nisu obveznici PDV-a, odnosno ne vode poslovne knjige.

Mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka određena je čl. 44. st. 1. Zakona: Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnosti iz članka 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu.

Dvojbu o tome može li se dohodak od domaće radinosti i sporednog zanimanja oporezivati pau-šalno, riješio je Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, kojim je određeno da se paušalno mogu oporezivati samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona, odnosno: djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno na-vedene gospodarstvene djelatnosti.

Kako je u čl. 51. Zakona o obrtu utvrđeno da fi-zičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 1. ovog Zakona i kao domaću radinost samo osobnim radom, smatramo da se navedena mogućnost odnosi i na dohodak od navedenih djelatnosti, a između ostalo-ga treba zadovoljavati i sljedeće uvjete, određene čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostal-nih djelatnosti koji su detaljno navedeni u t. 2.3.1. ovog članka.

Na koje se usluge i proizvode odnosi mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja utvrđeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili spo-rednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 100/07. – 82/11.).

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem, u skladu s čl. 41. t. 2. Zakona o porezu na dohodak i čl. 4. st. 6. Pravilnika o paušalnom opo-rezivanju samostalnih djelatnosti. Tako primjerice, za poreznog obveznika na trećoj poreznoj razini, iz Siska, obveze bi za 2016. godinu bile sljedeće:


9 Tablica 4. Paušalni porez na dohodak za pore-znog obveznika iz treće razine ostvarenih primitaka

1. Godišnji paušalni dohodak 22.425,00 kn2. Godišnji paušalni porez na dohodak (red. br.

1. x 12 %)2.691,00 kn

3. Godišnji prirez poreza na dohodak (red. br. 2. x 10 % propisana stopa prireza za grad Sisak)

269,10 kn

4. Sveukupni godišnji paušalni porez i prirez 2.960,10 kn5. Mjesečni paušalni porez i prirez (red. br. 4. : 12) 246,68 kn

Paušalni je porez na dohodak porezni obveznik trebao plaćati tromjesečno u svoti od 740,04 kn (246,68 x 3 mjeseca) s rokom dospijeća do posljednjeg dana u svakom tromjesečju. Porezni obveznik nije bio obvezan voditi poslovne knjige, osim evidencije o prometu na obrascu KPR, te za ostvareni dohodak na koji se plaća paušalni porez porezni obveznik ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno u sljedećim rokovima:

I. siječanj - ožujak do 31. ožujka II. travanj - lipanj do 30. lipnja III. srpanj - rujan do 30. rujna IV. listopad - prosinac do 31. prosinca.Obveza se uplaćuje na račun grada/općine prema

prebivalištu poreznog obveznika.Prema izmijenjenom čl. 5. Pravilnika, domaće ra-

dinosti i slobodnih zanimanja koji obavljaju djelat-nost na potpomognutim područjima jedinica lokal-ne samouprave na otocima prve skupine i području Grada Vukovara, plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak koji također ovisi o ukupnim godišnjim primitcima i utvrđuje se u tri razine.

9 Napomena: Opširnije o poslovanju domaće ra-dinosti i sporednih zanimanja može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/14., str. 114.

2.3.4. Sezonsko obavljanje obrta Prema čl. 3. Zakona o obrtu, obrti se mogu obav-

ljati i sezonski, ali najdulje šest mjeseci unutar jed-ne kalendarske godine (neprekidno ili s prekidima). Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđene su u čl. 3. Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Nar. nov., br. 60/10. i 17/12.) prema kojim se sezonski mogu obavljati djelatnosti označene brojčanom oznakom odjeljka, skupine i razreda prema Odluci o nacio-nalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07. – ispr.) te u skladu s pripadajućim tekstom.

Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtni re-gistar (obrtnicu). Ova skupina obveznika utvrđuje dohodak kao i svaka druga samostalna djelatnost, odnosno kao razliku primitaka i izdataka u vrijeme kada je obrt poslovao prema načelu blagajne.

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt plaća doprino-se za obvezna osiguranja samo za vrijeme obavlja-nja djelatnosti, a izvan razdoblja može se osigurati na produženo mirovinsko osiguranje. Međutim, komorski doprinos i članarinu turističkoj zajednici treba plaćati tijekom cijele godine bez obzira na to što djelatnost obavlja sezonski.

Obrtnici koji obavljaju obrt sezonski, a nisu ob-veznici PDV-a, mogu porez na dohodak plaćati pa-ušalno.

9 Napomena: Opširnije o sezonskom obavljanju obrta može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/16., str. 138.

3. KAKO JE TREBALO EVIDENTIRATI PRIMITKE I IZDATKE U POSLOVNIM KNJIGAMA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2016. GODINI

Prije sastavljanja i izrade godišnje porezne pri-jave treba provjeriti jesu li svi podatci, ponajprije u obrascu KPI, ispravno evidentirani i je li pritom poštovano temeljno „načelo blagajne” pri bilježenju poslovnih promjena. Posebno treba obratiti pozor-nost na to jesu li ostvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registrirane djelatnosti te jesu li pore-zno priznati.

Prema čl. 23. st. 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelat-nost slobodnih zanimanja trebaju utvrđivati doho-dak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evi-dencija.

3.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2016. GODINI

Poslovne knjige i evidencije, prema čl. 23. st. 2. Zakona, u kojima obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtničku, djelat-nost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivre-de i šumarstva – čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona) trebaju evidentirati poslovne primitke i izdatke te prema tome i utvrditi dohodak, navode se u slici 2.

9 Slika 2. Poslovne knjige samostalnih obrtničkih djelatnosti

• Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)

• Knjiga prometa (obrazac KPR)

• Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

• Evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO)

Poslovne knjige mogu voditi i osobe koje ostvaru-ju tzv. drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Zakona, primje-rice autori, akviziteri, novinari, umjetnici, članovi predstavničkih tijela i dr., ako se prijave u registar obveznika poreza na dohodak. Obveza vođenja knji-ga odnosi se i na poljoprivrednike koji su u sustavu PDV-a, te na građane koji su na temelju dohotka od najamnine također obveznici PDV-a.

Napominjemo također da obrtnici i slobodna zanimanja, ako su u skladu sa Zakonom o PDV-u obveznici PDV-a, trebaju voditi poslovne knjige i evidencije navedene u slici 3.

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.


9 Slika 3. Poslovne knjige i evidencije prema pro-pisima o PDV-u

• Knjiga ulaznih računa – U-RA

• Knjiga izlaznih računa - I-RA

• Ostale evidencije o stjecanju dobara i usluga unutar EU-a, iz trećih zemalja i za tuzemni prijenos porezne obveze

Na taj način nisu obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i obvezama. No porezni obveznici koji knjigu ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim ili naplaćenim računima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama (obrazac TO).

9 Napomena: Opširnije o primjeni Zakona o PDV-u kod „dohodaša“ može se pročitati u časopisu RRiF br. 9/15., str. 174. i u Priručniku: Porez na do-danu vrijednost – primjena u praksi, Zagreb, 2015.

3.2. KOJE JE ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“ I KADA TREBA EVIDENTIRATI PRIMITAK ILI IZDATAK KOD RAZNIH OBLIKA – NAČINA PLAĆANJA

Samostalne djelatnosti evidentiraju primitke i izdatke prema načelu blagajne, što znači da se pri-mitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata i obavljenih isplata u skla-du s čl. 12. st. 4. Zakona i čl. 8. st. 3. Pravilnika. No ako priljevi i odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim dobrima, treba ih utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi. Pritom se nenovča-ni primitci utvrđuju prema tržnoj vrijednosti, odno-sno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani se izdatci utvrđuju prema cijenama nabave ili cijena-ma koštanja.

Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili ne-izravno) u stranoj valuti preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narod-ne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji te-čaj Hrvatske narodne banke obavlja se 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. Zato tre-ba voditi brigu o tome da se nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatraju primitkom, nego postaju primitkom tek u trenutku naplate.

Osim plaćanja i naplate u gotovini i putem ži-ro-računa, obveznici poreza na dohodak plaćaju i naplaćuju prodana dobra i usluge i na drugi način, odnosno drugim instrumentima plaćanja. Pritom se prodana roba ili usluge smatraju naplaćenim, a nabavljena roba i usluge plaćenima te se knjiže kao primitak i izdatak u obrazac KPI u trenutku (čl. 8. st. 9. i 12. Pravilnika) navedenom u slici 4.

9 Slika 4. Trenutak naplate prema vrsti instrume-nata plaćanja

Naplata instrumentima plaćanja

ček - kada je za naplatu primljen ili predan čekmjenica - primitak ili izdatak nastaje naplatom ili

prijenosom mjenicekreditna kartica - primitak nastaje naplatom na žiro-račun,

a izdatak plaćanjem sa žiro-računaprijeboj, asignacija ili cesija - trenutkom naplate i

plaćanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovor ili druge isprave)

Treba istaknuti da se nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge ne smatraju iz-datcima, već postaju izdatci u trenutku plaćanja tih obveza. Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog bankovnog računa, tada izdatak nastaje u tre-nutku kada organizacija ovlaštena za platni promet obavi primljeni nalog za plaćanje. Izdatcima se ta-kođer smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu ili neobavljene usluge, osim predujmova da-nih za nabavu dugotrajne imovine. Jednako tako, primitcima se smatraju primljeni predujmovi za buduću isporuku robe ili usluga.

3.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA

Poslovni su primitci sva dobra koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni se primitci evidentiraju u obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i uku-pni primitci u stupcu 9, ovisno o tome je li riječ o primitcima u gotovini, na žiro-računu ili u naravi. Pritom treba uvijek voditi brigu o načelu blagajne jer se poslovnim primitcima smatraju samo naplaćena potraživanja. Smatra se da su dobra, a time primitci, naplaćeni kada porezni obveznik njima može raspo-lagati.

U skladu s čl. 20. st. 1. Zakona i čl. 8. i 24. Pravil-nika, poslovnim primitcima smatraju se:

1. Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se opore-zuje kao obrt u poreznom razdoblju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti

Navedeni su primitci rezultat obavljanja regi-strirane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih dobara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, ne-ovisno o tome je li riječ o cijeloj kalendarskoj godi-ni ili samo dijelu godine. Primitcima se smatraju i primljeni predujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za is-poruku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdo-blja (kalendarske godine) nije obavio. Pritom treba voditi brigu o tome da se primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju dohotkom, prema čl. 12. st. 7. Zakona, pa zato smatramo da ih niti ne treba knjižiti u obra-zac KPI. Ako se knjiže, treba ih evidentirati u stupac


14. KPI-a. Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni primitci te ih također NE treba knji-žiti u obrazac KPI (čl. 21. st. 4. Zakona).

2. Primitci – svote državnih pomoći i poticaja

Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljene svote državnih pomoći, potica-ja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno dje-latnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kao primjerice pri zapošljavanju (samo dio godine), u poljoprivredi državne potpore, za elementarne nepogode i dr.

Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/07 - 01/1199 od 29. kolovoza 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 12/07. (važeće je i sada), a u nastavku se navodi dio:

... Prema tome potpore i poticaji u novcu ili u dru-gim djelatnostima koje namjenski ili nenamjenski dobivaju porezni obveznici za obavljanje samostalne djelatnosti obrta iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i drugih izvora, smatraju se poslovnim primitcima ostva-renim u okviru samostalne djelatnosti i kao takvi eviden-tiraju u propisanim poslov-nim knjigama (Knjizi primi-taka i izdataka - obrazac KPI) u trenutku kada su ostvareni odnosno primljeni.

Međutim, napominjemo da se još od 2015. go-dine primjenjuje novi čl. 20. st. 7. Zakona kojim je propisano sljedeće:

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslov-ne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za naba-vu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima eviden-tiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.

To znači da će se u poslovne primitke eviden-tirati samo svota izdataka za amortizaciju za dugotrajnu imovinu nabavljenu iz svote poticaja koja je stavljena u uporabu, a u visini iskazanih izdataka nastalih po osnovi korištenja te imovine, odnosno u visini iskazane svote otpisa u Popisu DI u tom razdoblju, a ne (prema načelu blagajne), cijela svota primljenog poticaja.

Napominjemo da porezni obveznik treba voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i po-ticajima za nabavu dugotrajne imovine i svotama obračunane amortizacije, koja se dostavlja uz go-dišnju poreznu prijavu, a sadržaj evidencije propi-suje čl. 24. st 5. Pravilnika.

Međutim, prema čl. 24. st. 6. Pravilnika, porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije naba-vio ili stavio u uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio državnu potporu, pomoć ili poticaj, obve-zan je uz godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje priložiti vjerodostojne isprave iz kojih je

Tek. br.

Datum primitka novčanih

sr.

Svota primljene drž. potpore,

pomoći ili poticaja za DI

Naziv DINabavna

vrijednost DI

Svota otpisa DI

Svota neiskorištene

državne potpore, pomoći ili poticaja

1 2 3 4 5 6 7

1. 25. 3. 2016. 60.000,00 Stroj za obradu metala 40.000,00 7.500,00 10.000,00

Obračun amortizacije =40.000,00 x 25 x 9

= 7.500,00 kn12

moguće utvrditi namjenu primljene potpore te izja-vu o načinu i postupcima iskorištavanja te potpore. Iznimno, ako dodijeljena državna potpora, pomoć ili poticaj nije u cijelosti iskorištena za nabavu du-gotrajne imovine iz čl. 20. st. 7. Zakona, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskorištena svota potpore, pomoći ili poticaja uključuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije iz-vršen povrat neiskorištene svote.

9 Primjer: Samostalna obrtnička radnja je 25. ožujka 2016. godine dobila 60.000,00 kn državnih poticaja za nabavu dugotrajne imovine. Prema računu dobavljača Toni d.o.o. primljen je račun za stroj u svoti od 50.000,00 kn (PDV u računu 10.000,00 kn). Stroj je stavljen u uporabu 28. ožujka 2016. godine. Podatak o nabavi dugotrajne imovi-ne te svotu iskorištenoga državnog poticaja treba prikazati u Evidenciju o primljenim državnim pot-porama i poticajima koja u našem primjeru može imati sljedeće elemente.

9 Napomena: Detaljno o obračunu amortizacije kod obveznika poreza na dohodak može se pročita-ti u zasebnom članku ovog PRILOGA časopisu RRiF.Napominjemo također da neiskorištenu svotu

državne potpore, pomoći ili poticaja, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, obrtnik treba uključiti u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju pot-pore nije izvršen povrat neiskorištene svote. U na-šem primjeru obrtnik nije vratio novčana sredstva te treba u obrascu KPI evidentirati primitak u svoti od 10.000,00 kn u travnju 2016. godine (60.000,00 – 50.000,00 = 10.000,00).

Smatramo da se u iskorišteni dio primljenih po-ticaja uzima ukupna svota prema računu dobavlja-ča, neovisno o tome je li obrtnik obveznik PDV-a ili nije, odnosno je li koristio pretporez.

3. Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika

Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odno-sno otpiše dug na osnovi kredita za nabavu stvari i prava, a koja se unosi u popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnika predstavlja primi-tak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.



4. Primitci na temelju odricanja potraživanja od kupca

Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne po-traživanja od kupaca za prodana dobra ili obavlje-ne usluge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja ili poslije dovele do primita-ka, svota otpisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od potraživanja u skladu s čl. 8. st. 8. Pra-vilnika.

Ističemo da se na osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sud-skog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika). Stajali-šte Ministarstva financija o tome daje se u nastavku članka.

5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obr-ta odnosno prestanka obavljanja samostal-ne djelatnosti – likvidacije

Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu biti prema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći pri-mitci: nenaplaćena potraživanja od kupaca, uspo-rediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda, trgovačke robe i ostalih zaliha te uspo-rediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u popisu dugotrajne imovine neovisno o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta. Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primita-ka i izdataka bilježe kao primitci u naravi.

U vezi sa zatvaranjem samostalne obrtničke dje-latnosti te evidentiranjem primitaka na temelju evidentiranih potraživanja nad kojima je otvoren stečajni postupak, Ministarstvo financija dalo je mišljenje MF Kl.: 410 - 01/07 - 01/721 od 28. svibnja 2007. godine, koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 8/07., str. 77. (važeće je i sada), a u nastavku se navodi dio:

... Pri zatvaranju samostalne odvjetničke djelatno-sti u poslovnim su knjigama kao poslovni primici bila iskazana i nenaplaćena potraživanja, između ostalih i potraživanja od kupaca nad kojima je otvoren ste-čajni postupak. Postavljen je upit ima li obveznik po-reza na dohodak pravo na otpis potraživanja i vrijed-nosno usklađenje duga, na način kako je to propisano propisima o porezu na dobit...

... Po osnovi potraživanja koja su se pokazala ne-naplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

U skladu sa navedenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, poslovni primici se ne utvrđuju po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-tivima nakon provedenog sudskog postupka zbog ste-čaja ili likvidacije dužnika.

Ako se u konkretnom slučaju potraživanja koja je obveznik poreza na dohodak imao od dužnika, po-kažu kao nenaplativa nakon provedenog sudskog postupka zbog stečaja dužnika, a porezni je obveznik kao vjerovnik ta potraživanja iskazao kao poslovne

primitke u skladu sa člankom 31. stavak 3. točka 1.3. Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom raz-doblju u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to porezno razdoblje podnio prijavu poreza na dohodak po kojoj je primio rješenje Porezne uprave, ima mo-gućnost pokrenuti obnovu postupka za utvrđivanje poreza na dohodak za to porezno razdoblje u skla-du s člankom 252. stavak 1. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. · Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je odredbama propisano da stranka može tražiti obno-vu postupka u slučaju iz članka 249. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku i to u roku od mjesec dana, od dana kad je mogla iznijeti nove činjenice odnosno upotrijebiti nove dokaze.

9 Napomena: O likvidaciji – trajnom prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti „dohodaša“ može se pročitati u časopisu RRiF, br. 3/16., str. 166.

6. Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje, darovanja i sl.)

Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je dje-latnost otuđena obvezan iskazati poslovne primitke kako je navedeno u čl. 31. st. 1. Pravilnika, a stjecatelj primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge u skladu s čl. 31. st. 5. Pravilnika. Ako stje-catelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku dje-latnost, primitci od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet po-slovanja i kontinuitet oporezivanja kod novog vla-snika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraživanja i obveze.

Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelat-nosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem dje-latnosti, smatraju se izuzimanjem, odnosno pri-mitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuze-ta dobra treba knjižiti kao primitak u obrazac KPI prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni. Izuzima-nja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga, no izuzimanja kao niti ulaganja u obliku fi-nancijske imovine ne utječu na dohodak od samo-stalne djelatnosti, što znači da se ne knjiže u obra-zac KPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 4. Pravilnika).

9 Napomena: O otuđenju samostalne obrtničke djelatnosti „dohodaša“ može se pročitati u časopisu RRiF, br. 8/16., str.175.

7. P rimitci ostvareni od prodaje i/ili izuzima-nja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzi-manja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u popisu DI

Primitcima se smatraju, prema čl. 20. st. 3. Zako-na i čl. 24. st. 1. t. 6. Pravilnika, ostvareni primitci od prodaje (na temelju izdanog računa) stvari ili prava. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje pore-zni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog obli-


ka samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svog kućanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 1. Pravilnika). Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5. Pravilnika), na koju treba obračunati PDV (može se smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).

9 Napomena: O nabavi i prodaji nekretnina u obrtničkoj djelatnosti može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/16., str.165.

8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore uvećani za pripadajući PDV

Odlukom o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini na malo i Odlu-kom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu Hrvatska obrtnička komora propisala je manjak koji ne podliježe oporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjiži u primitak, odnosno ne uveća-va osnovicu poreza na dohodak. Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a knjiži se u primi-tak – uvećava dohodak u skladu s čl. 20. st. 5. Zako-na i smatra se izuzimanjem (čl. 26. st. 6. Pravilnika). Pritom treba istaknuti da porezni propisi, kako o PDV-u tako i dohotku, ne navode kao dopuštene sit-ne krađe do visine od 1 % od količine proizvoda koji su u obračunskom razdoblju prodani, a što je propi-sivala Hrvatska obrtnička komora. O tome se je već u nekoliko navrata mišljenjem očitovalo Ministarstvo financija.

9 Napomena: O dopuštenom, odnosno preko-mjernom kalu, rasipu... odnosno godišnjem popisu samostalnih obrtničkih djelatnosti, pisali smo op-širno u časopisu RRiF, br. 11/16. – PRILOG, str. 30.

9. Naplaćene kamate po sredstvima i plasma-nima sredstava koja služe za obavljanje dje-latnosti i zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa

Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona i čl. 24. st. 1. t. 7. Pravilnika. Uvjet je da kamate po sred-stvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po odbitku u skladu s čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odno-sno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu predstavljaju dohodak od kapitala.

Napominjemo da i kamate na pologe (po viđenju i oročene) na žiro-računu i deviznom računu koje je obrtniku isplatila banka u kojoj ima otvoren račun ulaze u poslovne primitke jer je od 1. siječnja 2015. (izmjena i dopuna Zakona) brisana odredba iz čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona kojim se te kamate nisu smatrale dohotkom.

Međutim, primitkom se NE smatra kamata na po-loge po viđenju koja je manja od najmanje kamate za oročenu štednju. Dakle, primitak od kamate po viđenju koja je obračunana na novčana sredstva na transakcijskim računima po stopi najviše do 0,5 % godišnje, ne smatra se primitkom u skladu s čl. 30. st. 15. t. 3. Zakona i ne unosi se kao primitak u obra-zac KPI.

10. Primitcima koje treba knjižiti u obrazac KPI smatraju se i sljedeći primitci:

Øprimitci naplaćeni od osiguravajućih društa-va na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovine, života i slučaja ozljede na radu i imo-vine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na ime osiguranja, osiguranja za slučaj ozljede na radu i sl. ako je ugovaratelj i korisnik police osi-guranja obrt

Øprimitci od refundacije naknada plaća za bo-lovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu (NE i vlasnika obrta) primljeni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja na radu

Ønovčana sredstva primljena od Hrvatskog za-voda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova novozaposlenih radnika na temelju programa poticaja zapošljavanja i sl.

Ødrugi poslovni primitci.

11. Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u obrazac KPI (iako će neki od njih biti evi-dentirani kao uplata na izvatku žiro-raču-na) smatraju se:

Øprimljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona)

Øprimljene pozajmice vlasnika (uplaćene na ži-ro-račun)

Øizuzimanja financijske imovine odnosno ispla-ta novca za osobne potrebe vlasnika, tj. za po-trebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika)

Øprolazne stavke − novac primljen u ime i za ra-čun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl. 12. st. 7. Zakona)

Ønadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a

Ø dospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.

3.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKAPoslovni izdatci u vezi s obavljanjem obrtničke

djelatnosti evidentiraju se u stupcima 10, 11, 12 i 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 obrasca KPI. Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi od-ljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom pore-znog razdoblja, a smatra se da je došlo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspolagati. Razlikuje-mo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati te odljeve novčanih sredstava koji se ne smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u obrazac KPI.

I. POREZNO PRIZNATI IZDATCI

Prema čl. 12. i 21. Zakona te čl. 8. i 25. Pravilnika, kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni iz-datci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav-no vezani za ostvarivanje primitaka.


Između primitaka i izdataka mora postojati međuzavisnost (čl. 25. st. 2. Pravilnika), a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritom brigu o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdat-cima, u skladu s čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnika, porezni obveznici u posebnim evidencijama moraju osi-gurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potroš-nog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum računa) i podatke o uporabi repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Obve-za se odnosi na proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelje koji proda-ju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili.

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadr-žavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga

reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od 15 dana po proteku svakog mjeseca, a evidenciju treba zaključiti sa stanjem 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznik koji svakodnevno rabi reprodukcijski i po-trošni materijal, pića i napitke može obavljati knji-ženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-stva financija MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožujka 2006. koje je u cijelosti objavljeno u časopisima RRiF, br. 5/06., str. 111. i PiP, br. 6/06., str. 84., a važeće je i danas. Sastavni dio mišljenja je i ogledni primjer evidencije koja sadržava podatke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, ukupna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski podatak) te stanju (samo količina). Tako, primjerice, ugostiteljski objekt iska-zuje sljedeće podatke:

9 Tablica 5. Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka

POREZNI OBVEZNIK: BARBAOIB 12345678912MJESTO: Split, Sunčana 33NAZIV DJELATNOSTI: U GOSTITELJSTVO

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTROŠNOG MATERIJALA PIĆA I NAPITAKA

NAZIV MATERIJALA meso: JANJETINA - BUT

NABAVA UPOTREBA STANJE

Tek.broj

Datum knjiženja Opis Mjerna

jedinica KoličinaJedinična vrijednost u kunama

Ukupna vrijednost u

kunamaKoličina Količina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

7. 30. 5. 16. MESO janjetina - but 01-50 kg 65 55,50 3.607,50 — —

8. 30. 5. 16. upotreba za 5/15. kg 45 20

9. 30. 6. 16. MESO janjetina - but 02-51 kg 50 58,50 2.925,00 — 70

10. 30. 6. 16. upotreba za 6/16. kg 30 40

25. 31. 12. 16. upotreba za 12/16. kg 38 2

UKUPNO ZA 2016. kg 115 6.532,50 113 2

Poslovnim se izdatcima smatraju i knjiže se u obrazac KPI sljedeći poslovni izdatci:

1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, ener-giju i usluge na osnovi obavljanja samostal-ne djelatnosti i dani predujmovi

Izdatak se priznaje u visini cijene nabave, odno-sno u visini primljenog i plaćenog računa dobavljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uz uvjet da je riječ o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtnič-ke djelatnosti. Pritom treba istaknuti da se izdatci za

nabavljenu dugotrajnu imovinu ne utvrđuju primje-nom načela blagajne u visini izdataka za nabavljenu imovinu, već se raspoređuju kroz vijek trajanja po-trošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija – čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika). Kod nepotrošive dugo-trajne imovine (zemljišta), izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Ako se obrtnička djelatnost obavlja u stambenom pro-storu, u poslovne se izdatke mogu uračunati samo izdatci koji su izravno vezani za obavljanje djelat-nosti sukladno čl. 25. st. 6. Pravilnika.


Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neis-poručenu robu i neobavljene usluge, osim preduj-mova danih za nabavu dugotrajne imovine.

2. Izdatci osoblja

Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaće-ne plaće zaposlenika (porez na dohodak i možebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnih isplata. Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobe koja obavlja sa-mostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona). Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelat-nost ne može iskazati izdatak na ime isplaćene pla-će, nego samo u svoti uplaćenih propisanih obve-znih doprinosa za sebe osobno (čl. 21. st. 6. Zakona).

3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzet-nika i njegovih radnika

Riječ je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika koji još dodatno kao poticaji zapošljavanja umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona. Za 2016. godinu, a prema čl. 56. st. 6. Zakona, doho-dak samostalnih djelatnosti dodatno se umanjuje za svotu državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazova-nje i izobrazbu prema posebnim propisima. Na taj se način smanjuje i porezna osnovica u godišnjem obra-čunu po podnesenoj poreznoj prijavi.

Izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetni-ka iz čl. 25. st. 1. t. 2.1. Pravilnika smatraju se svote naknada za:Øobrazovanje na osnovnim, srednjim, višim,

visokim školama, fakultetima, poslijediplom-skom studiju te u postupku za stjecanje dok-torata, i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za te-čajeve, seminare, specijalizacije, konferencije i kongrese, i to u tuzemstvu i inozemstvu plaće-ne pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim ili registriranim za obavljanje tih djelatnosti

Øizdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priruč-nika, skripti i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku

Øako se školovanje i stručno usavršavanje obav-lja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdatcima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja, i to do visine cijene karata sredstvima javnog prije-voza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjeto-vanja (ne i školovanja), dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.

4. Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija

Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u po-pis DI otpisuju se u skladu s čl. 12. Zakona o pore-

zu na dobit te je svota otpisa, neovisno o tome je li obračunana prema stopama iz navedenog članka, uvećanim za 100 % ili nižim od propisanih, pore-zno priznati izdatak. Nadalje, ako se dobro dugo-trajne imovine zbog uništenja više ne može rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u ci-jelosti i knjiži kao izdatak.

Na temelju navedenoga, iznimno od čl. 8. st. 2. Pravilnika, izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, nego se ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potroši-ve dugotrajne imovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ističemo da se izdatcima otpisa ne smatraju otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizaci-je u skladu s čl. 21. st. 9. i 10. Zakona.

Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemlji-šta) izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Međutim, ako je zemlji-šte kupljeno kao trgovačka roba – za daljnju pro-daju (nije riječ o gradnji nekretnine), izdatak se može evidentirati u trenutku plaćanja.

Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost sma-njena zbog izvanrednih događaja ako o tome po-stoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdat-ci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku pla-ćanja (čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).

Treba napomenuti da se amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu u skladu s čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit. Ako trošak nabave prelazi navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelat-nost najma ili prijevoza.

Članak 20. st. 7. Zakona propisuje postupanje u vezi s primljenim poticajima za nabavu dugotrajne imovine poreznog obveznika (primjena od 2015. go-dine). To znači da će se u poslovne primitke eviden-tirati samo svota izdataka za amortizaciju za dugo-trajnu imovinu nabavljenu iz svote poticaja koja je stavljena u uporabu, a u visini iskazanih izdataka nastalih po osnovi korištenja te imovine, odnosno u visini iskazane svote otpisa u Popisu DI u tom raz-doblju. Prije se ukupna svota primljenog poticaja evidentirala u primitke (prema načelu blagajne). Po-rezni obveznik treba voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugo-trajne imovine i svotama obračunane amortizacije, koja se dostavlja uz godišnju poreznu prijavu, a sadr-žaj evidencije propisuje čl. 20. st 5. Pravilnika.

O tome se može detaljnije pročitati pod t. 3.3. ovog članka: Primitci – svote državnih pomoći i poticaja.

9 Napomena: Detaljno o obračunu amortizacije kod obveznika poreza na dohodak može se pročita-ti u zasebnom članku ovog PRILOGA časopisu RRiF.


5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

To mogu biti sva privatna dobra koja porezni ob-veznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obav-ljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnim izdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika). Ulaganje obrtne imovine procjenjuje se prema na-bavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Ulaganje dugotrajne imovine ne smatra se izdatkom nego se izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine.

6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u slu-čaju prodaje ili izuzimanja imovine

Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u popisu DI u slučaju otuđenja knjiži se tako da poslovni izdatak čini preostala knjigovod-stvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđenja, a poslovni primitak je primitak od prodaje/izuzi-manja. Za stvari koje nisu u popisu DI, knjigovod-stvena se vrijednost izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.

7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrtničke djelatnosti i djelatnosti slobod-nog zanimanja kao i djelatnosti poljoprivre-de te zaposlenike kod navedenih obveznika

Riječ je o naknadama navedenim u čl. 13. Pravil-nika koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednače-ne djelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika) ili svojim zaposlenicima i knjižiti kao izdatak. To su npr. naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putu u visini stvar-nih izdataka, naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, naknade za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe do visine 2,00 kn po prijeđenom kilometru i dr.

Nadalje, izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje, potpore za slučaj smrti radnika 7.500,00 kn ili člana uže obitelji radnika – do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina života u svoti od 600,00 kn, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres), dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život, pomor-ski dodatak, otpremnine radi odlaska u mirovinu, ju-bilarne nagrade zaposlenicima, nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i dr.

Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika prizna-ju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i dru-gog). Pritom se izdatci za službena putovanja iz čl. 13. Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnim automo-bilom u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju na temelju urednog i vjerodostoj-nog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na put-nom nalogu u skladu s čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika.

Iznimno, može se iskazati izdatak (za prijevoz, noćenje i sl.), ako zaposlenik nema vjerodostojne isprave – račune zbog gubitka, krađe i sl. Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva financija MF Kl.: 410- 18/05-01/125 od 15. prosinca 2005. godine koje je objavljeno u časopisu PiP, br. 3/06., str. 105., i MF Kl.: 410-01/06-01/599 od 14. lipnja 2006., PiP, br. 9/06., str. 61. – važeće je i sada).

Neovisno u kojem se obliku izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadržava osobito sljede-će podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime oso-be koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o pri-jevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registra-cijsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila − kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni se nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdatci, i to osobito: računi za cestarine, pre-slike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

Ministarstvo financija dalo je Uputu u vezi s vođe-njem evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava pod brojem MF Kl.: 410-18/05-01/86 od 24. listopada 2005. koja je u cijelosti objavljena u časopisu PiP, br. 12/05., str. 84. Napomnjemo da jePravilnikom odre-đeno je da se ne treba prilagati račun za utrošeno gorivo uz putni nalog ako se putuje osobnim auto-mobilom (čl. 14. st. 2. Pravilnika).

9 Napomena: O troškovima službenih putova-nja pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 1/16., str. 255., a o isplatama dnevnica, terenskog dodatka i naknadi za odvojeni život u RRiF-u br. 5/16., str. 54. te u novoj knjizi: Obračun plaća, nadoknada, dru-gog dohotka uz prikaz u JOPPD-u.Vezano za isplatu dnevnica, kada je riječ o puto-

vanju u inozemmstvo, Ministarstvo financija dalo je stajalište, MF Kl.: 410-01/16-01/443, od 29. veljače 2016., u vezi s pravom na isplatu dnevnice kada je radnik na službenom putu 13 sati, a od toga se na put u RH odnosi 6 sati, a na put u inozemstvo 7 sati.

… Prema navedenome, pitanje isplata dnevnica za službena putovanja u inozemstvo uređena su Ured-bom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93. – dalje u tekstu: Uredba) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., broj 8/06.).

Člankom 9. Uredbe propisano je da ako se izdaci za službeno putovanje u inozemstvo obračunavaju dnevnicom, jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u ino-zemstvu, a i za ostatak vremena duži od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje duže od osam sati pola dnevnice. Prema članku 11. navedene Uredbe, dnevnice utvrđene za stranu državu u koju se službe-


no putuje obračunavaju se od sata prelaska granice Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi – do sata prelaska granice Hrvatske.

U skladu sa navedenim odredbama Uredbe, a veza-no uz odredbe članka 13. stavak 2. točka 14. Pravilni-ka, proizlazi da poslodavac može radniku neoporezi-vo isplatiti po jednu dnevnicu za službeno putovanje u inozemstvo za svaka 24 sata provedena na službe-nom putovanju u inozemstvu, a za ostatak vremena od 8 do 12 sati provedenih na službenom putovanju u inozemstvu pola dnevnice i to prema iznosima propi-sanim za pojedine države iz Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.).

Temeljem navedenih odredbi i činjenice da sva-ko službeno putovanje koje je radnik za svojega po-slodavca obavio dijelom u zemlji, a dijelom i u ino-zemstvu, jest upućivanje na službeno putovanje koje

predstavlja jednu cjelinu, mišljenja smo da se radni-ku, u konkretnom slučaju može neoporezivo isplati-ti jedna dnevnica za službeno putovanje u zemlji do iznosa 170,00 kuna i to iz razloga što je na službenom putovanju proveo više od 12 sati, a prema navedenoj Uredbi nema pravo na neoporezivu isplatu niti pola inozemne dnevnice (iz razloga što je u na službenom putu u inozemstvu proveo manje od osam sati). U slučaju da je radnik ostvario pravo na pola inozemne dnevnice (da je na službenom putu u inozemstvu pro-veo više od osam sati), a da je ukupan službeni put trajao duže od 12 sati (konkretno 13 sati iz upita) rad-niku bi se moglo, uz pola inozemne dnevnice neopo-rezivo isplatiti i iznos do 85 kuna tuzemne dnevnice.

U nastavku se daju elementi putnog naloga i pre-gled neoporezivih svota koje su obrtnici neoporezi-vo mogli isplatiti u 2016. godini i knjižiti u izdatke u skladu s čl. 7., 13., 16. i 45. Pravilnika.

“AB” d.o.o. Zagreb

Zagreb, 19. srpnja 2016.

19. srpnja

Split

pregovori u vezi s naplatom dospjelih potraživanja

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

dvijetisućepetsto kuna

tri (3)

2

170,00

2.500,00

direktor za financije

110/16

CD

19. 7.21. 7.

170,00 510,00

510,00

19. 7. - 21. 7.

Zagreba

Korištenje osobnog automobila u službene svrhe 860 x 2,00cestom za Zagreb - Dugopoljecestom Dugopolje - Lučkohotel “Atrij” noćenje 750,00 x 2parkiranje 50,00 x 3

Splita

Splita 24,500 24,930

24,930 25,360

1.720,00

181,00

150,00

181,00

1.500,00

4.242,002.500,001.742,00

1.742,00

Zagreb, 22.7.2016.

430

860 860

Zagreba

600

2030

2306230

6

63

3

110/16

430

430

430

AKTUALNO

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. naklada 2015., skupina autoraOpseg: 1332 str. Cijena (s PDV-om): 588,00 kn


9 Tablica 6. Pregled neoporezivih svota naknada, potpora i nagrada za 2016. godinu

Tek. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata (svota u kunama)I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka3. Troškovi prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe 2,00 kn po prijeđenom kilometruII. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati – ništa, 8–12 sati 1/2 dnevnice,

preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 dnevno, ako je podmiren jedan obrok dnevnica se smanjuje za 30 %, ako su podmirena dva obroka dnevnica se umanjuje za 60 %

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno naj manje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika)

170,00 dnevno, ako je osiguran jedan obrok terenski dodatak se smanjuje za 30 %, ako su podmirena dva obroka smanjuje se za 60 %

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno, ako je osiguran jedan obrok terenski dodatak se smanjuje za 30 %, ako su podmirena dva obroka smanjuje se za 60 %

4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno6. Dnevnice u inozemstvu Vidjeti pregled po zemljama na stranicama u nastavkuIII. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)

4. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno 2.500,00 kn godišnje

5. Otpremnina prema Zakonu o radu Vidjeti napomenu u točki 2.10. na stranicama u nastavku teksta6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske jedinice 3.326,00 kn* – odnosi se na sve isplatiteljeIV. POTPORE1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda **6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata ***7. Darovanje za zdravstvene potrebe ****8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja *****V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA1. Za navršenih

– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD1. Stipendije (kao potpora) 1.600,00 kn mjesečno******2. Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje 1.600,00 kn mjesečno3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno – javni natječaj (PiP 12/06., str. 14)4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga do 50.000,00 kn godišnje

* Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. (Nar. nov., br. 148/14.). ** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13., 148/13., 143/14.

i 136/15.) bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima doho dak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). *** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa. **** Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010.

Prije toga samo nezaposlenicima. ***** Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do

500,00 kn mjesečno. ****** Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.

U skladu s Pravilnikom i uputom Ministarstva fi-nancija o evidencijama pri korištenju prijevoznim sredstvima, obrazac za obračun naknade za kori-štenje osobnim automobilom u poslovne svrhe za

lokalnu vožnju (kada nije riječ o službenom putova-nju pa se ne evidentiraju obvezni podatci u putnom nalogu) može imati sljedeće elemente:

pretplatite se na elektroničko izdanje

Vaših omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr


9 Tablica 7. Obračun loko-vožnje za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe

Trgovačko društvo »ABC« d.o.oZagreb, Ilica 3

Obračun loko-vožnje ____________________ za _____________________u lipnju 2016. Anu Marić

Datum obračuna: ______30. 6. 2016._____ Potpis ovlaštene osobe: ______________________

Datum

Osobni automobil

Relacija Vrijeme Prijeđeni km

Naknada po km (u kn)

Ukupno (st. 8x9)Marka Registracijski

broj

BrojiloPočetno

stanjeZavršno stanje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

15. 06. 2016. AUDI ZG-1769-A 68.214 68.230

Ilica 3 – Erste banka, Vukovarska – Veletržnica

Žitnjak – Vlaška 68

11,00 – 11,45 16 2,00 32,00

9 Napomena: JOPPD treba predati u slučaju isplate dnevnice i korištenja privatnog vozila u službene svrhe u novcu i za zaposlenika u obrtu i nositelja obrta.

8. Isplate stipendija

Neoporeziva svota stipendije učenicima i studen-tima za redovito školovanje na srednjim, višim i vi-sokim školama te fakultetima priznaje se u izdatke do 1.600,00 kn mjesečno, u skladu s čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika.

Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjesečno može se isplaćivati i studentima na sveu-čilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u zna-nju i u ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani na javnim natječajima.

Međusobno se isključuju neoporeziva svota sti-pendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00 kn.

No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili sportske stipendije, ili naknade sportašima (u visi-ni neoporezivih svota) za više mjeseci istog ili pret-hodnog poreznog razdoblja, propisane neoporezive svote priznaju se u ukupnoj svoti kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Ispla-titelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primitcima, i to na osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se pri-mitci isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dosta-viti vjerodostojne isprave o ostvarenim primitcima kod drugih isplatitelja.

Ako su primatelji stipendija u tijeku poreznog razdoblja, odnosno u 2016. godini, primili svo-tu veću od 13.000,00 kn (u visini peterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini), NE mogu se smatrati uzdržavanim članovima (čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravilnika). To znači da ako su roditeljima u tijeku poreznog razdoblja bili porezna olakšica, trebaju predati godišnju po-reznu prijavu i „odreći” se dodatnog faktora osob-nog odbitka za uzdržavano dijete, odnosno platiti porez.

No, prema čl. 36. st. 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane člano-ve uže obitelji i djecu, u svotu od 13.000,00 kn ne uzimaju se u obzir primitci prema posebnim pro-pisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 53. st. 2. Pravilnika).

9 Napomena: - JOPPD treba predati u rokovima propisanim za neoporezive isplate nakon što obrtnik isplati stipendiju. - O troškovima stipendija, odnosno primitcima učenika i studenata, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/16., str. 52., i u novoj knjizi: Obračun plaća, nadoknada, drugog dohotka uz prikaz u JOPPD-u.

9. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

Nagrade učenicima (ne i studentima) za vrije-me praktičnog rada i naukovanja također se mogu knjižiti u izdatke, i to neoporezivo do 1.600,00 kn mjesečno. Riječ je o izdatcima isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja u skladu s čl. 56. st. 1. Zakona, koja je mogla biti ne-oporezivo isplaćena (do visine utvrđene u čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika) u svoti od 1.600,00 kn po učeniku mjesečno.

Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovo-re o naukovanju (Nar. nov. br. 63/14.) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenju nastave u stru-kovnim školama (Nar. nov., br. 140/09.) propisan je sadržaj i izgled obrasca Ugovora o naukovanju za učenike koji se školuju za zanimanja vezanih obrta i Ugovora o provedbi praktične nastave za ostale uče-nike strukovnih škola.

Između ostalog, navedeni ugovori sadržavaju i obvezu obrtnika da se tijekom obavljanja prak-tične nastave i vježbi učeniku isplaćuje mjesečna nagrada, i to: u prvoj godini 10 %, u drugoj godini 20 % te u trećoj godini 25 % prosječne neto-plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu RH. Prosječna neto-plaća u 2015. koja se primjenjivala kao osnovica u 2015. godini iznosi 5.711,00 kn (Nar.


nov., br. 22/16.). Nagrada se isplaćuje za ostvarene sate praktične nastave i vježbe naukovanja. Prosječ-nu neto-plaća ostvarena u godini objavljuje Državni zavod za statistiku (obično u veljači za prethodnu godinu). Znači, obrtnici su obvezni učenicima na-kon odrađene prakse, izračunati i isplatit propisanu svotu nagrade. Pritom ističemo da se prema čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika neoporeziva naknada u svoti od 1.600,00 kn odnosi samo na nagrade učenicima, a ne i studentima. Prilikom isplate, obrtnik je obve-zan predati JOPPD prema pravilima za neoporezive primitke. Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za svoje potrebe.

9 Napomena: Više o načinu izračuna obvezne na-grade učenicima na praksi i primjeri ugovora mogu se vidjeti u RRIF-u, br. 12/15., str. 135.

Nadalje, bitno je znati da se isplaćene stipendije kao potpore za školovanje ne smatraju nagradama učenicima te se za isplaćene stipendije kao potpore u školovanju ne smanjuje dodatno dohodak, nego su samo izdatak. Primatelju stipendije (redovitom učeniku srednje, više i visoke škole te fakultetu) svo-ta do 1.600,00 kn mjesečno ne oporezuje se porezom na dohodak. Neovisno o tome što se stipendija uče-nicima i studentima do propisane svote ne smatra drugim dohotkom, isplatitelj stipendije ima obvezu takvu vrstu stipendije doznačiti primatelju stipen-dije na žiro-račun (čl. 90. st. 1. t. 22. Pravilnika).

10. Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti

U skladu s čl. 25. st. 1. t. 6. Pravilnika to su: knji-govodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.

9 Napomena: O likvidaciji – trajnom prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti „dohodaša“ može se pročitati u časopisu RRiF, br. 3/16., str. 166.

11. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zatezne kamate na obveze iz poslovnih od-nosa

Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje dje-latnosti, također i jednokratne naknade te drugi iz-datci u vezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10. Pravilnika).

Napominjemo da se izdatcima NE smatraju pla-ćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaće-nih javnih davanja, kao primjerice, poreza na do-hodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i dr., u skladu s čl. 25. st. 1. t. 11. Pravilnika.

12. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čla-narina turističkoj zajednici, spomenička renta

1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hr-vatske obrtničke komore koji obavljaju registrirane djelatnosti u skladu s odredbama Zakona o obrtu.

Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprino-sa doneseni su u Odluci o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznoga ko-morskog doprinosa za jedinstveni sustav organizi-ranosti obrta (Nar. nov., br. 6/14., 6/15. i 94/15.).

Doprinos se u 2016. godini plaćao SAMO U PAU-ŠALNOJ SVOTI.

Prema načelu blagajne, plaćeni se doprinosi knji-že u obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s obrascem DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni ko-morski doprinos na obrascu KD. Obračun za 2016. godinu dan je pod t. 8.1. ovog PRILOGA.

2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajed-nicama propisana je odredbama Zakona o člana-rinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08., 88/10. i 110/15.). Obveznici su fizičke osobe koje imaju sjedište u turističkom mjestu, a prema ši-frama djelatnosti koje su navedene u čl. 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama.

Plaćene predujmove u 2016. trebalo je knjižiti u obrazac KPI u izdatke, a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2016. godine, zajedno s obrascem DOH, treba predati i konačni obračun na obrascu TZ.

3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizlazi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99. – 152/14. i Uredba 98/15.). Može se plaćati na temelju dviju osnova:Ø prihodi od spomeničke rente koja se plaća po

stopi od 0,05 % na ukupne primitkeØ prihodi od spomeničke rente koja se plaća po

četvornom metru korisne površine poslovnog prostora.

Plaćene je svote trebalo u tijeku 2016. godine knjižiti u izdatke te zajedno s obrascem DOH treba predati ko-načni obračun spomeničke rente na obrascu SR.

9 Napomena: O obvezi plaćanja članarine turi-stičkim zajednicama i spomeničkoj renti te konač-nim obračunima na obrascima TZ, KD i SR, pišemo u ovom broju časopisa RRiF.

13. Premije dobrovoljnoga mirovinskog osigu-ranja koje poslodavac uplaćuje u korist svo-jeg zaposlenika

Porezno priznati izdatak, u skladu s čl. 21. st. 11. Zakona, su uplate premije dobrovoljnoga mirovin-skog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. Poslodavac treba dobiti suglasnost radnika, a uplatu treba provesti u korist tuzemno-ga dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je registri-ran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja. To za 2016. godinu može iznositi ukupno 6.000,00 kn godišnje. Svote dobro-voljnoga mirovinskog osiguranja plaćene iznad 500,00 kn (za svaki mjesec poreznog razdoblja) sma-traju se neto-plaćom radnika. U ovom se slučaju ne podnosi obrazac JOPPD prilikom isplate dobrovolj-noga mirovinskog osiguranja.


II. IZDATCI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Ovo je skupina izdataka koja u cijelosti ili jednim dijelom ne služe za ostvarivanje dohotka od obrta i slobodnih zanimanja te kao takvi nisu izravno ve-zani za obavljanje djelatnosti. Navedeni su u čl. 22. Zakona, kojim je određeno da se pri utvrđivanju do-hotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju.

Kako je trebalo evidentirati takve izdatke u po-slovnim knjigama obrtnika u 2015., a vodeći brigu i o odredbama Zakona o PDV-u, odnosno čl. 61. st. 1. t. a) i b), pokazuje se u nastavku:

1. 70 % izdataka reprezentacije

Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Za-kona, smatraju ugošćenja, darovi s utisnutim zna-kom tvrtke ili proizvoda ili njega, izdatci za odmor, sport, rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnim motornim vozilima, plovilima, zrakoplo-vima, kućom za odmor i slični izdatci poslovnim partnerima u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.

Porezno priznatim poslovnim izdatkom smatra se 30 % izdatka reprezentacije, dok je 70 % izdatka reprezentacije porezno nepriznati izdatak. Fizičke osobe koje su u sustavu PDV-a, u 70 % porezno ne-priznatog troška trebaju uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona), a stopa PDV-a u cijeloj 2016. godini bila je 25 %.

S motrišta poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, u praksi se mogu javiti tri različita po-stupka s obračunom reprezentacije pa i knjiženje u obrascu KPI treba provesti u skladu s time.

9 Tablica 8. Evidentiranje izdatka za reprezenta-ciju koji je plaćen po ulaznim računima (računi u prometu na veliko za izdavatelje dobitaše, R-2 ra-čuna ili tzv. gotovinskog računa)

Ugošćivanje 37,50 kn (30 % porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI-ja

125,00 kn 87,50 kn (70 % porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI-ja

Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI-ja

9 Tablica 9. Evidentiranje uporabe vlastitih proi-zvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za potre-be reprezentacije (račun dobavljača plaćen)

Nabavna vrijednost trgovačke robe (ili cijena proizvodnje vl. proizvoda)

100,00 kn POSTUPAK Posl. knjige

Izuzimanje za reprezentaciju

25,00 kn

- Iskazati obvezu za PDV istekom razdoblja (100,00 x 25 %)

I-RA

87,50 kn(125,00 x 70 % porezno nepriznati izdatak)

u stupac 14 KPI-ja

25,00 kn(plaćeni PDV porezno priznati izdatak)

stupac 12 KPI-ja

Ovo je primjer uzimanja trgovačke robe za repre-zentaciju kada je račun dobavljača plaćen. U opisa-nom slučaju najprije treba obračunati PDV na trgo-vačku robu koja je izuzeta za potrebe reprezentacije jer je pretporez već priznat. Tako plaćeni PDV treba evidentirati i u izdatak u obrascu KPI, i to kao izda-tak u naravi. Potom treba svotu od 70 % ukupne vri-jednosti robe s PDV-om (osnovica 125,00 kn) eviden-tirati kao nepriznati izdatak u obrazac KPI, stupac 14. Na taj je način rezultat evidentiranja izuzimanja trgovačke robe za potrebe reprezentacije jednak kao da smo izravno kupili tu robu i knjižili 70/30.

Kontrola: 100,00 – 87,50 + 25,00 = 37,50 kn

2. Porez na dodanu vrijednost na vlastitu po-trošnju te besplatne isporuke i drugi slični izdatci

Ova skupina izdataka smatra se izuzimanjem jer nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pra-vilnika) te se smatraju poslovnim primitcima u tre-nutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jer je riječ o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).

3. Isplate naknada poduzetnicima koji obav-ljaju samostalnu djelatnost na osnovi na-knada, potpora i nagrada ako prelaze propi-sane svote

Riječ je, primjerice, o dnevnicama i troškovima službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost, iznad propisanih svota. Nave-dena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom – plaćom, ako je riječ o isplati zaposlenicima, odnosno ako se isplaćuje vanjskim suradnicima, tada je riječ o drugom dohotku. Pre-komjerne isplate nositeljima obrta ne knjiže se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatrati akontaci-jom dohotka.

4. Izdatci – 30 % u vezi s vlastitim ili unajmlje-nim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja tim sredstvima za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća u naravi

Izdatke u vezi s korištenjem osobnim motornim vozilima trebalo je knjižiti na jednak način kao i reprezentaciju, no razlika je jedino u tome što je u ovom slučaju porezni priznati izdatak u visini 70 % izdatka, a 30 % je porezno nepriznato.

Pritom treba napomenuti da se izdatci za osigu-ranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svote računa kao i porez na cestovna motorna vozila i plo-vila te troškovi kamata za osobne automobile koji su u financijskom leasingu.

Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovi-si o tome je li automobil (čl. 22. st. 2. Zakona):

a) u imovini obrta − nepriznato 30 % troška amor-tizacije, goriva, registracije, troškova tekućeg održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za popravak i sl.), pranja automobila, autoguma i dr.;


b) u financijskom leasingu – nepriznato 30 % troška amortizacije, goriva, troškova tekućeg održavanja, autoguma, i 30 % NEPRIZNATO svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik financijskog leasinga (npr. naknada koju leasing-kuća zaračuna korisniku za regi-straciju vozila, osiguranje, imovinski porez na cestovna vozila i sl.). Kamata kao trošak finan-ciranja priznaje se u 100 %-tnoj svoti;

c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − ne-priznato 30 % troška naknade po ugovoru o na-jmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik najma;

d) rent a car − nepriznato 30 % troška za uslugu rent a cara i troška goriva.

U 2016. godini pretporez se ne priznaje iz ulaznih računa koji se odnose na izdatke u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslo-vodnih i drugih zaposlenih osoba. To znači da 70 % ukupne svote računa treba evidentirati u izdatak, a 30 % je nepriznati izdatak (stupac 14).

9 Tablica 10. Evidentiranje izdatka za osobni au-tomobil – gorivo koje je plaćeno po ulaznom raču-nu (s deset elemenata) ili tzv. gotovinskom računu

Gorivo za osobni automobil

87,50 kn(70 % porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI-ja

125,00 kn 37,50 kn (30 % porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI-ja

Svota od 125,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI-ja

Međutim, ako se na osnovi korištenja tim sred-stvima za osobni prijevoz utvrđuje plaća u naravi za zaposlenike, pretporez se također ne može koristiti, ali izdatak je u cijeloj svoti porezno priznat.

Napominjemo da se i svi ostali izdatci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti ne mogu knjižiti kao izdatak u obrascu KPI.

III. KOJI SE IZDATCI NE SMATRAJU POSLOV-NIM IZDATCIMA

Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnim potrebama poreznog ob-veznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanja poreznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st. 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to su sljedeći izdatci:Ø plaćeni porez na dohodak (mjesečne akon-

tacije i razlika po godišnjoj poreznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na teme-lju mjesečnog ili tromjesečnog obrasca PDV), porez na nasljedstva i darove te drugi osobni porezi

Ø izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka

Ø otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke djelatnosti i

Ø svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

U obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti evidentirati jer nisu nastali s namjerom ostva-rivanja oporezivih primitaka, neovisno o tome što su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obve-znika.

Pregled najčešćih porezno priznatih primitaka i izdataka koje samostalne obrtničke djelatnosti tre-baju evidentirati u obrascu KPI u poreznom razdo-blju daje se u tabličnom pregledu u nastavku.

9 Tablica 11. Pregled porezno priznatih primitaka i izdataka

OBRAZAC KPIPRIMITCI IZDATCI

Ø Sva dobra koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke djelatnosti

Ø Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji se koriste za stjecanje dohotka

Ø Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika za nabavu stvari i prava

Ø Izdatci osoblja – bruto-plaće, uključujući i refundaciju naknada plaća za bolovanje dulje od 42 dana

Ø Primitci na temelju odricanja tražbina od kupca Ø Otpisi dugotrajne imovine – amortizacijaØ Primitci koji se javljaju kod likvidacije – prestanka

obavljanja samostalne obrtničke djelatnostiØ Svaka ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

Ø Primitci od otuđenja Ø Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja dugotrajne imovine

Ø Manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore

Ø Naknade, potpore, nagrade iz čl. 13. Pravilnika za nositelja obrta i zaposlenike (dnevnice, terenski dodatak, stipendije, nagrade učenicima, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe)

Ø Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava i zatezne kamate na tražbine iz poslovnih odnosa

Ø Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti (čl. 31. Pravilnika)

Ø Primitci naplaćeni od osiguravajućih društava Ø Plaćene kamate po kreditima i zajmovima i zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa ali NE i zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.)

Ø Primitci od refundacija naknada plaća za bolovanja iznad 42 dana za zaposlenike ali NE i nositelja obrta

Ø Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička renta

Ø Novčana sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za sufinanciranje novozaposlenih radnika na temelju Programa poticaja zapošljavanja

Ø 70 % izdataka za osobne automobile

ØDrugi poslovni primitci Ø 30 % izdataka reprezentacije



9 Napomena: Za potrebe izrade godišnje porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatnosti obračun amortizacije dan u zasebnom članku u ovom PRI-LOGU broju časopisa RRiF.

4. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I UTVRĐIVANJE DOHOTKA I POREZNE OSNOVICE NA OBRASCIMA DOH-Z I DOH

Dohodak od samostalnih djelatnosti je, prema čl. 19. st. 1. Zakona, razlika između poslovnih primi-taka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom raz-doblju. Pritom nije bitno je li riječ o obrtničkoj dje-latnosti s jednim nositeljem ili obavljanju obrtničke djelatnosti s više supoduzetnika. Za 2016. godinu to su svi poslovni događaji (primitci i izdatci) evidenti-rani u obrascu KPI prema načelu blagajne, dakle oni koji su plaćeni i naplaćeni u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, zajedno s izdat-kom amortizacije – otpisom dugotrajne imovine, a prema obračunu iskazanom u obrascu DI.

Samostalne obrtničke djelatnosti, za potrebe utvrđivanja dohotka, vode jednostavno knjigo-vodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − obrascu KPI. Utvrditi dohodak, od-nosno poreznu osnovicu na koju treba obračunati porez na dohodak samostalne obrtničke djelatno-sti, znači najprije utvrditi ukupne poslovne pri-mitke i izdatke poslovne godine. Tek potom treba zaključiti knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). To znači da je prvi korak zaključivanje obrasca KPI, odnosno zbrajanje određenih stupaca obrasca u kojima su se tijekom godine evidentirali poslovni događaji. Dohodak je razlika tako utvrđenih primi-taka i izdataka:

UKUPNI PRIMITCI stupac 9 = 5 + 6 + 7 − 8− UKUPNI IZDATCI stupac 15 = 10 + 11 + 12 − 13 − 14

= DOHODAK

Primjer zaključivanja knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI) daje se u nastavku:

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac KPII. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU

1. NAZIV DJELATNOSTI TRGOVINA NA VELIKO I MALO ŠIFRA DJELATNOSTI 52

2. IME I PREZIME PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI ANTE PERIĆ

3. ADRESA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA SPLIT, MARMONTOVA 55

4. MBG PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI/OIB 12345678912

II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

R. br.

NADNEVAK PRIMITKA /

IZDATKA

BROJ TEMELJNICE OPIS ISPRAVA

PRIMICI PDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.,

st. 1., t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU GOTOVINI NA ŽIRO--RAČUN

U NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO--RAČUNA U NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+

12-13-14)

244 30. 12. 2016. T - 284 Izv. ž. r. br. 211 5.250,00 195.300,00 — 31.550,00 169.000,00 7.890,00 135.100,00 — 23.600,00 — 119.390,00

245 31. 12. 2016. T - 285 Utržak 31. 12. 2016. 38.150,00 — — 4.310,00 33.840,00 — —

246 31. 12. 2016. T - 286 Obračun amorti-zacije za 2016. 19.670,00 3.110,00 22.780,00

Sveukupno: 2016. 201.300,00 500.150,00 — 128.220,00 573.230,00 93.110,00 380.240,00 19.670,00 68.990,00 3.110,00 420.920,00

U navedenom je primjeru dohodak za 2016. ra-zlika primitka i izdatka kako slijedi:

Ukupni primitci = 573.230,00 kn- Ukupni izdatci = 420.920,00 knDOHODAK = 183.750,00 kn

Porezni obveznici trebaju, u skladu s čl. 42. Za-kona te odredbama čl. 83., 87., 88. i 89. Pravilnika, predati nadležnoj ispostavi PU poreznu prijavu o utvrđenom dohotku na obrascu koji je sastavni dio izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak koji još nije objavljen do dana zaključenja ovog broja časopisa. Obrazac DOH-Z i obrazac DOH na kojima samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati godišnju poreznu prijavu objavljen je u Pravilniku.

1. OBRAZAC DOH – PRIJAVA POREZA NA DO-HODAK

Utvrđenu svotu dohotka od obavljanja samo-stalne djelatnosti – jedan nositelj, treba unijeti u

obrazac Prijava poreza na dohodak – obrazac DOH, i to u red. br. 4.2.1., DIO SD − DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdata-ka) u stupac 2.

Ako je poduzetnik obavljao djelatnost ili dio dje-latnosti na potpomognutim područjima i područ-ju Grada Vukovara, podatak o ostvarenom dohot-ku treba evidentirati u zasebnom rednom broju obrasca DOH, i to na red. br. 4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA POT-POMOGNUTIM PODRUČJIMA I GRADU VUKOVA-RU ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE, u stupac 3. Pritom u stupcu 4 treba izračunati udio ostvarenog dohotka na tim područjima u odnosu na sveukupni dohodak koji se evidentira pod red. br. 5. obrasca DOH. Izračunani postotak treba primijeniti na uku-pno utvrđenu godišnju poreznu obvezu pod t. 9.6. UTVRÐIVANJE POREZA I PRIREZA, a da bi se izra-čunala smanjena svota poreza.


2. OBRAZAC DOH–Z – PRIJAVA DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELAT-NOSTI

Ako je utvrđeni dohodak rezultat zajedničkog obavljanja djelatnosti, svotu zajedničkog dohotka treba prijaviti najprije na obrascu DOH-Z nadležnoj ispostavi PU do 31. siječnja 2017. godine, koji treba smanjiti za pripisane posebne olakšice i poticaje. Svaki supoduzetnik prijavljuje svoj dio na obrascu DOH (najkasnije do 28. veljače 2017. godine) koji tre-ba unijeti također pod red. br. 4.2.1., ali u stupac 5.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost kao nositelji obrta u jednom obrtu, a kao su-poduzetnici u drugom obrtu, mogu u obrascu DOH imati popunjene stupce 2 i 5, red. br. 4.2.1., a u pro-tivnom treba popuniti samo jedan stupac.

Dohodak kao razlika evidentiranih poslovnih primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravil-nik o porezu na dohodak propisuju razne porezne olakšice − smanjenja, koje treba primijeniti na tako stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz obrasca KPI na sljedeći način:

9 Slika 5. Utvrđivanje dohotka i porezne osnovice za samostalne djelatnosti

- plaće novozaposlenih osoba - prema čl. 56. Zakona- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori- izdatci za istraživanje i razvoj prema čl. 57. Zakona- preneseni gubitak (5 razdoblja) prema čl. 35. Zakona

DOHODAK = razlika primitaka i izdataka

DOHODAK / GUBITAK NAKON SMANJENJA

– osnovni osobni odbitak prema čl. 36. st. 1. i 2. Zakona te možebitni osobni odbitak za potpomognuta područja ili područje Grada Vukovara

– darovanja do 2 % primitaka prethodne godine prema čl. 36. st. 12.

POREZNA OSNOVICA SVOTA POREZA

Smanjenje svote poreza na dohodak zapoduzetnike na potpomognutim područjima jedinice lokalne

samouprave, području grada Vukovara za 100 %, ili 50 %

Utvrđeni se dohodak kao razlika poslovnih pri-mitaka i izdataka u obrtu s jednim nositeljem ili u zajedničkom obrtu može smanjiti za posebne olak-šice i poticaje utvrđene u čl. 56. i 57. Zakona, kako je prikazano na prethodnoj slici.

Olakšice treba unijeti u za to određeno mjesto u obrascu DOH-Z i obrascu DOH. Pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z supoduzetnik NE može uporabiti još jednom u obrascu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.

5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z

Mogućnost obavljanja djelatnosti u kojoj sudjelu-je više supoduzetnika uređena je u čl. 35.a Zakona o

obrtu. Propisi o dohotku uređuju takav način obav-ljanja djelatnosti u čl. 34. Zakona te u Pravilniku u čl. 48. i 49. – utvrđivanje dohotka od zajedničke dje-latnosti.

Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se također (kao u obrtima gdje je jedan nositelj) kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom razdoblju. Primitke i izdat-ke evidentira se u jednom obrascu KPI za ukupnu djelatnost, odnosno zajednički obrt, i to neovisno o broju sudionika zajedničkog obrta.

5.1. KADA I KOME SE PREDAJE OBRAZAC DOH-ZDohodak od zajedničke djelatnosti obrta, slo-

bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstven dohodak i prijavljuje na obrascu DOH-Z – Prijava o utvrđenom dohotku od zajed-ničke djelatnosti. Utvrđen dohodak raspoređuje se odnosno dijeli na supoduzetnike prema prethodno zaključenom ugovoru, a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove iz-među supoduzetnika. Tako se oporezuje dio dohot-ka koji pripada svakom supoduzetniku od obavlja-nja zajedničke djelatnosti.

Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti treba također voditi brigu o svotama koje se pribra-jaju i/ili odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika koji se iskazuje pod red. br. 10. u stupcu 5 obrasca DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku mogu se stoga uvećati i smanjiti u skladu s čl. 49. st. 6. i 7. Pravilnika.

Naknade isplaćene supoduzetnicima, primje-rice za njihov rad, povećavaju njihov dohodak od samostalne djelatnosti, ako su isplate u tije-ku poslovne godine iskazane kao poslovni izda-tak zajedničke djelatnosti. Isplaćena zakupnina ili najamnina kao naknada za uporabu vlastitog prostora supoduzetnika u poslovne svrhe zajed-ničkog obrta, također povećava dohodak supodu-zetnika. Međutim, izdatci koje je supoduzetnik imao u poslovne svrhe, a nisu evidentirani kao izdatci od zajedničke djelatnosti, mogu smanjiti njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatno-sti i dostavlja se ispostavi područnog ureda PU na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Prijava se za 2016. godinu podnosi na obrascu DOH-Z (prije godišnje porezne prijave na obrascu DOH), a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno najkasnije do 31. siječnja 2017. godine. Tako se supoduzetnici-ma omogućuje da predaju svaki svoju poreznu pri-javu na obrascu DOH do kraja veljače 2017. godine.

Zajednički dohodak i raspodjela na pojedine su-poduzetnike po podnesenoj prijavi o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rješe-njem, odnosno privremenim poreznim rješenjem, ako je PU to rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno rješenje dostavlja se nosite-


lju zajedničke djelatnosti koji je obvezan obavijestiti sve supo-duzetnike (čl. 48. st. 7. Pravilni-ka) o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na pojedi-nog supoduzetnika.

Rješenje, odnosno privreme-no rješenje smatra se rješenjem o porezu protiv kojeg se može izjaviti žalbu, prema odredbi čl. 159. – 162. Općeg poreznog zakona ispostavi PU nadležnoj prema prebivalištu ili uobičaje-nom boravištu nositelja zajed-ničke djelatnosti, i to u roku 30 dana od dana primitka rješenja.

5.2. OBVEZNI PRILOZI UZ OBRAZAC DOH-Z

Uz obrazac DOH-Z, u skladu s čl. 83. st. 6. Pravilnika, supo-duzetnici trebaju priložiti i slje-deće dokumente:ØUgovore i isprave o zajed-

ničkoj djelatnosti i odnosi-ma između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave

ØUgovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili di-jelova zajedničke djelatno-sti, ako se djelatnost ne na-stavlja

ØIzvadak iz poslovnih knjiga na propisanom obrascu P-PPI

ØPresliku popisa dugotrajne imovine – obrazac DI (ili elek-tronički)

ØIsprave na temelju kojih su iskorištene porezne olakšice (ugovori i preslike naloga o primljenim svotama)

ØEvidenciju o primljenim dr-žavnim potporama i potica-jima za nabavu dugotrajne imovine (ako su poticaji do-biveni).

U nastavku se daje sadržaj obrasca DOH-Z za 2016. godinu za zajednički obrt PUNAT – no-sitelj je Marko Marić, Velebitska 35, Split.

101.000,00

—

101.000,00

—

—

—

SPLITVELEBITSKA 35

MARMONTOVA 55, SPLIT

MARKO MARIĆ

ANTE PERIĆ

22212345678

12345678912

098/1233-232“PUNAT” obrt za uslužno građenje i trgovinu

2016.

SPLITSPLIT

3 0 0 1 2 0 1 7

3.255,00

22212345678 50.500,00 50.500,0050.500,00 57.500,00

505012345678912

—

7.000,00*

9 * Napomena: Dio dohotka nositelja zajedničke djelatnosti povećava se na ime isplaćene najamni-ne kao naknade za korištenje vlastitim prostorom u poslovne svrhe jer je knjižena kao izdatak u KPI zajedničkog obrta, odnosno za 7.000,00 kn.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka u za-jedničkom obrtu može imati elemente kao pre-gled za obrtničku djelatnost u kojoj je samo jedan nositelj. Prijavu dohotka od zajedničke djelatno-sti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugo-vorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelat-nosti.

www.rrif.hrVIJESTI, INFORMACIJE, UPUTE


No, podatci iskazani u obrascu DOH-Z - (pod t. 11.) - Podatci o olakšicama, oslobođenjima i potica-jima, ne utječu na visinu iskazanog dohotka od za-jedničke djelatnosti. Navedeni podatci imaju samo informativno značenje o svotama olakšica koje su dijelom već iskazane u izdatcima, odnosno kojima je smanjena svota zajedničkog dohotka prije iskazi-vanja u samome obrascu.

5.3. PRIJAVA VLASTITOG UDJELA OD ZAJEDNIČKOG DOHOTKA U OBRASCU DOH

Nakon utvrđenoga zajedničkog dohotka / gubit-ka, svaki poduzetnik treba predati svoju poreznu prijavu na obrascu DOH najkasnije do kraja veljače.

Svotu DOHOTKA / GUBITKA treba evidentirati u dio SD porezne prijave – t. 4.2.1. DOHODAK / GUBI-TAK U TEKUĆOJ GODINI u stupac 5, uz podatke o OIB-u građana nositelja zajedničke djelatnosti od-nosno zajedničke imovine i imovinskog prava iska-zanom pod istom točkom, stupac 4.

Supoduzetnici u obrascu DOH više ne unose olakšice – smanjenja za plaće novozaposlenih, svotu potpore za obrazovanje i izobrazbu te iz-datke za istraživanje i razvoj koje su uporabili, od-nosno “potrošili” u obrascu DOH-Z. Ali, ako je od obavljanja zajedničke djelatnosti zabilježen gubi-tak u tekućoj ili prethodnim godinama u stupcu 5 (pod istom t. 4.2.1.), svaki supoduzetnik treba evidentirati dio gubitka koji je rezultat raspodjele na pojedine supoduzetnike, odnosno dobivenog rješenja o gubitku od zajedničkog obrta.

Sudionici zajedničkog obrta više NE TREBAJU uz obrazac DOH dostavljati ponovo pregled primitaka i izdataka koji se odnosi na rekapitulaciju obrasca KPI zajedničkog obrta, odnosno, nije niti moguće napraviti pregled primitaka i izdataka samo u vi-sini udjela nekog supoduzetnika, što potvrđuje i Uputa o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave.

U vezi oporezivanje dobiti supoduzetniku u za-jedničkoj djelatnosti koji ostvaruje dodatne pri-hode od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova, Ministarstvo financija je dalo stajališe MF Kl.: 410-01/15-01/1520, od 16. lipnja 2016. U nastavku se daje dio navedenog stajališta.

Oporezivanje dohotka od imovine ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te od organiziranja kampova, visinu pore-za i način plaćanja paušalnog poreza na tako stečeni dohodak, regulirano je odredbama članka 27. stavka 3. i članka 44. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. – Odluka USRH, 125/13., 148/13., Odluka USRH-83/14., 143/14. i 136/15.; dalje u tekstu: Zakon), članka 40. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15.; dalje u tekstu: Pravilnik) i Pravilni-kom o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kam-pova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušal-

nog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Nar. nov., br. 48/05., 148/09.).

Porez na dohodak ostvaren od pružanja usluga građana u domaćinstvu, odnosno od iznajmljiva-nja stanova, soba i postelja, putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u godišnjem paušalnom iznosu fizičkoj osobi kojoj je odobreno pružanje usluga u domaćinstvu na temelju odobre-nja nadležnog ureda sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15.) te ako kumulativno ispunjava uvjete po kojima iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja odnosno kreveta i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu do 10 smještaj-nih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno, te ako porezni obveznik nije obveznik poreza na dodanu vri-jednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.

Način oporezivanja zajedničke djelatnosti regu-liran je člankom 34. Zakona pri čemu je stavkom 1. toga članka propisano da se više fizičkih osoba može udružiti u zajedničko obavljanje samostalne djelat-nosti (supoduzetništvo) pri čemu svaka fizička oso-ba, primjerice: supoduzetnik, vlasnik udjela ili su-vlasnik, plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

Supoduzetnici koji obavljaju zajedničku djelatnost za koju se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih obveza, podno-šenja prijava i izvješća te izvršavanja drugih propi-sanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti, primjerice, nositelj zajedničke djelatnosti podnosi godišnju prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti (Obrazac DOH-Z) ispostavi Porezne upra-ve nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičaje-nom boravištu.

… Nadalje, prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14., Rješenje USRH 99/13., 153/13.), poreznim obveznikom se u smislu toga Zakona smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. U gospodarsku dje-latnost prema članku 6. stavku 3. Pravilnika o pore-zu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14. i 130/15.) ulaze osnovne i spo-redne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti.

Stavkom 4. navedenoga članka Pravilnika o po-rezu na dodanu vrijednost, propisano je kada više fizičkih osoba obavlja zajedničku djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju no-sitelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava, a za porezne obveze odgovaraju solidarno.

Dakle, supoduzetnici koji su obveznici poreza na


dodanu vrijednost, obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti odgovornog za vođenje poslov-nih knjiga te plaćanje PDV-a i drugih obveza, ali za sve obveze odgovaraju solidarno. Napominjemo da je Ministarstvo financija, Porezna uprava, donijelo mišljenje KLASA: 410-01/12-01/1629, URBROJ: 513-07-21-01/13-3 od 7. siječnja 2013. kojim se očitovalo o sličnom pitanju.

S obzirom da supoduzetnici vode jedne poslovne knjige, pojedini supoduzetnik ne može utvrđivati dohodak u paušalnom iznosu od sporedne djelat-nosti kao što je dohodak stečen iznajmljivanjem putnicima i turistima stanova, soba i postelja i/ili organiziranje kampova jer nije ispunjen jedan od uvjeta - neobavljanje djelatnosti za koje se utvrđuje porez na temelju poslovnih knjiga.

6. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE POREZA I PRIREZA NA OBRASCU DOH

Prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH tre-baju predati porezni obveznici kao jedini nositelji

samostalne djelatnosti (obrta ili slobodnog zani-manja i dr.), ali i supoduzetnici za dio dohotka koji su stekli obavljanjem djelatnosti u zajedničkom obrtu na temelju rješenja Porezne uprave te ako je obrtnik u jednom obrtu nositelj, a u drugome, pri-mjerice, nositelj ili supoduzetnik u zajedničkom obrtu.

Obrazac DOH, u našem primjeru, temelji se na podatcima iz knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI – slika na prethodnim stranicama pod t. 4. – Zaključivanje obrasca KPI), odnosno dohotku od obavljanja djelatnosti trgovine na veliko i malo, obr-ta BARBA – Ante PERIĆ, Marmontova 55, Split, te dohotku od zajedničkog obavljanja obrta u supodu-zetništvu, s 50 %-tnim udjelom, nositelj zajedničkog obrta PUNAT – Marko MARIĆ, Velebitska 35, Split.

U nastavku se daje obrazac DOH, odnosno 1. stra-nica s osnovnim podatcima obrtnika i uzdržavanih članova, a dalje u članku samo dijelovi obrasca DOH koji se odnose na samostalnu obrtničku djelatnost.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

PODRUČNI URED_________SPLIT___________

ISPOSTAVA _____________SPLIT___________

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA ____2016._____ GODINU

1. OPĆI PODACI

1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: ANTE PERIĆ (MARA I LUKA)

1.2. ADRESA (mjesto, ulica i kućni broj): MARMONTOVA 55, SPLIT

1.3. OIB: 12345678912 Telefon: 091-555-111

1.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE Razdoblje: Od Do

1.5. Potpomognuta područja i područje Grada Vukovara (zaokružiti područje): P1 P2 1

1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINER. br. Razdoblje Država Mjesto Ulica i kućni broj Potpom. područja i

Grad Vukovar 1. od do 2. od do 3. od do 1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br. Razdoblje invalidnosti HRVI DA / NE oznaka invalidnosti 2 (zaokružiti) postotak invalidnosti

(ispunjava HRVI)1. od do I I*

2. od do I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2223344555 OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK

1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJETNIKU

1.9.1. NAZIV / IME I PREZIME: 1.9.2. ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA: 1.9.3. OIB:

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

R. br. IME I PREZIME/SRODSTVO OIB

POTPOMOGNUTA PODRUČJA I GRAD

VUKOVAR (P1 ili P2)

INVALID (I ili I*)

RAZDOBLJE KORIŠTENJA

OD / DO

OSOBNI ODBITAK DIJELI SE S OSOBOM

OIBPOSTOTAK OSOBNOG ODBITKA

1. LUKA PERIĆ 22222222223 1. 1. - 31. 12. 2016. 2. LUCIJA PRERIĆ 33333333332 1. 1. - 31. 12. 2016. 3. 4. 5. 6. 7.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS

3.1. PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU3.2. DANA DAROVANJA3.3. UKUPNO (3.1. +3. 2.)

1 2

1 Potpomognuta područja i područje Grada Vukovara: P1 područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara; P2 područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regio-nalnom razvoju Republike Hrvatske

2 oznaka invalidnosti: I* - 100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnosti.

6.1.1. Osobni odbitci poreznog obveznikaSvaki porezni obveznik, prema čl. 36. Zakona i čl.

52. Pravilnika, ima pravo na neoporezivi dio dohot-ka u visini mjesečnoga osobnog odbitka koji za cije-lu 2016. godinu iznosi 31.200,00 kn (2.600,00 x 12). Osobni se odbitak uvijek priznaje za cijelo porezno razdoblje odnosno za 12 mjeseci neovisno o tome za koje se razdoblje dohodak prijavljuje, za cijelu godinu ili dio godine u slučaju da obrt posluje samo dio poslovne godine, primjerice ako je riječ o smrti poreznog obveznika, likvidaciji djelatnosti u tijeku godine i dr.

Porezni obveznici koji uzdržavaju članove obitelji imaju pravo na povećanje osobnog odbitka za sva-koga uzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju uzdržavaju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke kao i drugi. Uzdržavanim članovima obite-lji, u skladu s čl. 36. st. 7. Zakona smatraju se:

Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog za-pošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, rodi-telji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partne-ri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i pu-noljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

6.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA OBRASCU DOHPrijavu poreza na dohodak samostalnih obrtnič-

kih djelatnosti podnosi se na obrascu DOH na teme-lju prethodno predanog obrasca DOH-Z, ako je riječ o zajedničkom obrtu. U našem primjeru, za doho-dak Obrta BARBA, nositelj Ante Perić i udio u zajed-ničkom dohotku iz obrta PUNAT – nositelj Marko Marić, u nastavku prikazujemo popunjene dijelove obrasca DOH, i to samo one koji se odnose na samo-stalne djelatnosti i s oznakama pozicija iz obrasca:

OBRAZAC DOH – 1. OPĆI PODATCI

U ovaj dio porezne prijave unosi se podatke o poreznom obvezniku i razdoblju za koje se utvrđe-ni dohodak prijavljuje. Prema zahtjevu PU može se upisati još i MBG.

OBRAZAC DOH – 2. PODATCI O UZDRŽAVA-NIM ČLANOVIMA

OBRAZAC DOH – 3. PODATCI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA

Upisuju se podatci o obrtniku, uzdržavanim čla-novima za potrebe izračuna svote osobnog odbitka kojim će se smanjiti dohodak, u vezi s izračunom porezne osnovice.

U našem je primjeru porezni obveznik, osim osobnog odbitka za sebe, koristio osobni odbitak i za dvoje uzdržavane djece. Napominjemo da se svo-ta danih darovanja (do 2 % primitaka prethodne godine prema rješenju PU) ne knjiži kao izdatak u KPI, nego se evidentira samo kao osobni odbitak na ovoj poziciji obrasca DOH.

www.rrif.hr


U skladu s čl. 53. st. 6. Pravilnika, djetetom se sma-tra dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili ne-određeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz čl. 36. st. 4. Zakona (primitci do 13.000,00 kn), dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak predviđen za uzdržavane članove, odnosno 0,50 %.

Ako porezni obveznik tijekom godine prestane uz-državati člana uže obitelji, osobni odbitak može se rabiti samo za razdoblje u kojem je bio uzdržavan (uz uvjet da član obitelji nije do kraja godine ostvario pri-mitak u bruto-svoti većoj od 13.000,00 kn), pri čemu se uvijek zaokružuje puni mjesec u korist poreznog obveznika. Ako supružnici zajednički uzdržavaju di-jete ili druge članove, osobni se odbitak može podije-liti, o čemu treba izvijestiti Poreznu upravu tijekom godine ili po godišnjoj poreznoj prijavi.

Treba voditi brigu o tome da se, u skladu s čl. 36. st. 4. Zakona te čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržava-nim članovima ne smatraju osobe čiji dohodak ili drugi primitci koji se u smislu Zakona ne smatra-ju dohotkom prelaze svotu 13.000,00 kn. To može biti npr. svota stipendije, naknade za rad putem studentskog servisa i druge naknade (neovisno o tome smatra li se isplaćena naknada oporezivim dohotkom ili ne), koje u tijeku godine primi uzdr-žavani član ili dijete. U navedenu svotu ne ulaze primitci prema posebnim propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja, primitci koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, te primitci koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih troškova, kao što su osobito naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom te naknada troškova službenog puto-vanja. (čl. 36. st. 5. Zakona i čl. 53. st. 2. Pravilnika).

9 Tablica 12. Pregled faktora i svota osobnih od-bitaka za poreznog obveznika, djecu i uzdržavane članove u 2016. godini

Uzdržavani član obitelji i djeca Faktor Svota osobnog odbitka − mjesečno

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600,00Uzdržavani član 0,5 1.300,00Prvo dijete 0,5 1.300,00Drugo dijete 0,7 1.820,00Treće dijete 1,0 2.600,00Četvrto dijete 1,4 3.640,00Peto dijete 1,9 4.940,00Dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3 780,00

Dodatak za 100 % invalidnosti 1,00 2.600,00

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u pore-znom razdoblju rabi osobni odbitak ostvari primit-ke do svote 13.000,00 kn, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje mogu podnijeti porezni obveznik – uzdržavatelj i porezni obveznik – uzdr-žavani član uže obitelji i/ili dijete, samo ako to žele i imaju interesa. Navedeno proizlazi iz čl. 53. st. 4. Pravilnika.

6.1.2. Osobni odbitci za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara

U skladu s čl. 54. Zakona, rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područ-ja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i ra-zvoju Grada Vukovara, osnovni osobni odbitak utvr-đuje se u visini:Ø 3.500,00 kn mjesečno, za porezne obveznike

koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema poseb-nom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvr-đenog prema posebnom propisu o obnovi i ra-zvoju Grada Vukovara

Ø 3.000,00 kn mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema poseb-nom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

9 Tablica 13. Pregled faktora i svota osobnog od-bitka na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara

Područje Skupina Odbitak mjesečno

Odbitak godišnje

Potpomognuta područja (osnovni osobni odbitak)

I. SKUPINA 3.500,00 42.000,00

II. SKUPINA 3.000,00 36.000,00

Područje Grada

Vukovara3.500,00 42.000,00

Navedeni osobni odbitci priznaju se poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na na-vedenim područjima tek po godišnjem obračunu, a u tijeku godine trebao se primjenjivati osnovni odbi-tak u svoti od 2.600,00 kn. Poreznim se obveznicima osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema prikazanim osnovnim osob-nim odbitcima za potpomognuta područja, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i bora-ve na navedenim područjima.

Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke određeni su sljedeći uvjeti, pri čemu se prebivalište poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova uže obitelji određuje prema odredbama čl. 38. Op-ćega poreznog zakona:

(1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 www.rrif.hr


dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Bo-ravak u stanu nije obvezan.

(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obve-znika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno od-lazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

(3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzem-stvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

(4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičaje-nim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u tra-janju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi borav-ka koji ne traju dulje od jedne godine.

To konkretno za samostalne djelatnosti znači:Øosobe koje obavljaju samostalnu djelatnost

moraju imati prebivalište na području posebne državne skrbi, bez obzira na to ostvaruju li do-hodak na tom području ili izvan toga područja;

Ødjeca ili uzdržavani članovi uže obitelji također moraju imati prebivalište na području poseb-ne državne skrbi, ako se za njih rabi odbitak propisan za to područje. Ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, a ne i obitelj, pravo na uvećani osobni odbitak porezni obveznik ima samo za vlastito uzdržavanje, dok se za uzdržavane članove primjenjuje osobni odbitak u svoti od 2.600,00 kn;

Øako obitelj poreznog obveznika ima prebivali-šte i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ne, uvećani osobni odbitak može rabiti samo za uzdržavane članove.

U nastavku se daje popis općina i gradova raspo-ređenih u I. i II. skupinu, odnosno Grad Vukovar, prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.).

I. skupina jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske: Babina Greda, Bi-skupija, Cetingrad, Civljane, Čađavica, Dežano-vac, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Gornji Bogićevci, Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, Kloštar Podravski, Krnjak, Le-vanjska Varoš, Lokvičići, Markušica, Mikleuš, Nova Bukovica, Nova Rača, Okučani, Plaški, Pod-gorač, Podravska Moslavina, Rovišće, Sopje, Staro Petrovo Selo, Sunja, Šodolovci, Špišić Bukovica, Štefanje, Štitar, Trnava, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vr-ginmost, Vrhovine i Zrinski Topolovac.

Potpomognuta područja I. i II. skupine jedinica lokalne samouprave utvrđena su Odlukom o razvr-stavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, a područje Grada Vukovara utvrđeno je Zakonom o područji-ma županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13. i 45/13.).

II. skupina jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50 % i 75 % prosjeka Republike Hrvatske: Andrijaševci, Antu-novac, Barilovići, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Belišće, Benkovac, Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Bresto-vac, Breznica, Brinje, Brodski Stupnik, Budinšči-na, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čačinci, Čaglin, Čazma, Čeminac, Darda, Davor, Desinić, Domašinec, Donja Motičina, Do-nja Voća, Donji Andrijevci, Dragalić, Draž, Drniš, Drnje, Dubrava, Đakovo, Đurđenovac, Erdut, Er-nestinovo, Ervenik, Farkaševac, Ferdinandovac, Feričanci, Garčin, Garešnica, Generalski Stol, Gli-na, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka, Gornja Stubica, Gornja Vrba, Gornji Mihaljevec, Gračac, Gradec, Gradište, Grubišno Polje, Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivan-kovo, Ivanska, Jakšić, Jarmina, Jasenovac, Jo-sipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneževi Vinogradi, Knin, Končanica, Koprivnički Bregi, Koška, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lobor, Lovas, Lovreć, Lukač, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci, Martijanec, Martinska Ves, Mihovljan, Muć, Mursko Sredi-šće, Negoslavci, Netretić, Nijemci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Novigrad (Zadarska županija), Novo Virje, Novska, Nuštar, Obrovac, Oprisavci, Oreho-vica, Oriovac, Orle, Otočac, Otok (Splitsko-dal-matinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko, Pitomača, Pleternica, Pod-bablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Polača, Poličnik, Popovac, Posedarje, Preseka, Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska žu-panija), Proložac, Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Rešetari, Ribnik, Runovići, Ru-žić, Saborsko, Satnica –akovačka, Selnica, Semelj-ci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sirač, Skradin, Sla-tina, Slavonski Šamac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Ston, Strizivojna, Suhopolje, Sve-ti –urđ, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Šestanovac, Škabrnja, Štrigova, Tom-pojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Unešić, Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Viljevo, Virje, Visoko, Viškovci, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zdenci, Zmijavci, Žakanje i Žumberak.



6.1.3. Ostali osobni odbitci

Darovanja dana u naravi i novcu

Riječ je o darovanjima u novcu i naravi doznače-na na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne, sportske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2 % primitaka u prethodnoj poreznoj godi-ni (2014.) ili više, prema odlukama nadležnih mini-starstava, u skladu s čl. 36. st. 12. Zakona.

9 Napomena: Dana darovanja u novcu ili naravi do visine 2 % se u 2016. godini smatraju osobnim odbitkom i ne treba ih knjižiti u obrazac KPI kao izdatak, nego dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanjuju dohodak i evidentiraju se samo u obrascu DOH na 1. stranici pod 3.2. Svota darova-nja nije navedena u skupini troškova, već je ogra-ničena svotom prihoda prethodne godine, a prema primitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi. Opširnije o poreznom položaju darova (donacija) može se pročitati u časopisu RRiF, br. 4/14., str. 28.

OBRAZAC DOH – 4. PODATCI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA

DIO SD

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA: 12345678912

4.2.1. DOHODAK/ GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI

R. br.

DOHODAK/ GUBITAK POJEDINCA

UMANJENJA DOHOTKA /UVEĆANJE GUBITKA POJEDINCA

(ukupno. pod 4.2.5.stup.3)

ZAJEDNIČKI DOHODAKGUBITAK

(< 0)DOHODAK

(> ili = 0)

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

OIB nositelja zajedničke djelatnosti

IZNOS DOHOTKA/

GUBITKA 1 2 3 4 5 6 (2–3+5) 7 (2–3+5) 8

1. 152.310,00 43.495,50 22212345678 57.500,00 166.314,50 11.350,00

2.

3.

UKUPNO 4.2.1. 166.314,50 11.350,00

4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.6. stup. 4) -4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. – 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 166.314,50 11.350,00

4.2.4. PREDUJAM POREZA NA DOHODAK ZA SLJEDEĆE POREZNO RAZDOBLJE 1.923,76

U ovom dijelu, pod 4. – DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST, unose se sljedeći podatci:

1. Razlika primitaka i izdataka iz obrasca KPI 152.310,00

2. Udio u zajedničkom dohotku (50 % prema obrascu DOH-Z) 57.500,00

DOHODAK UKUPNO 209.810,00

9 Napomena: Pozicija 4.2.4. Predujam poreza na dohodak za sljedeće porezno razdoblje je nova pozi-cija u obrascu DOH u koju treba matematički izra-čunati svotu predujma koju obrtnik treba plaćati u 2016. godini nakon predaje obrasca DOH, odnosno za ožujak 2016. predujam treba platiti najkasnije do kraja travnja 2016. godine. Međutim, utvrđenu obvezu po godišnjoj poreznoj prijavi treba podmiri-ti najkasnije do kraja veljače 2016. godine do kada se treba predati i obrazac DOH. Utvrđeni predujam treba unijeti u ovu poziciju zbog toga što obrtnik ne treba predati obrazac UPO (izračun porezne obveze koju će utvrditi PU) odnosno zbog toga što se obrtni-

ku ukida rješenje oobvezi plaćanjapredujma nakon podnošenja godišnje porezne prijave.

OBRAZAC DOH – 4.2.5. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

6.2. SMANJENJA OSTVARENOG DOHOTKAPravila u vezi s uvjetima i stjecanjima prava na

poreznu olakšicu, odnosno smanjenja dohotka koji se odnose na obrazovanje i izobrazbu radnika, su sljedeća:Øveličina poduzetnika utvrđuje se u skladu sa

Zakonom o poticanju razvoja maloga gospo-darstva

Øukupna svota smanjenja osnovice poreza na do-hodak od samostalne djelatnosti ne može biti veća, niti s jedne osnove od one predviđene u čl. 3. st. 1. i 2. te čl. 4 Zakona o državnoj potpori

Øosnovica poreza na dohodak može se smanji-ti u vezi s učenicima koji su na naukovanju za zanimanja samo u sustavu vezanih obrta, a ne više za sva obrtnička zanimanja

Øviše se ne primjenjuju karte regionalnih potpo-ra u vezi s općim i posebni obrazovanjem.


Korisnici državne potpore, u skladu sa Zakonom o državnoj potpori, fizičke su osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga. Naime, to su poduzetnici koji se prema Za-konu o poticanju razvoja maloga gospodarstva di-jele na mikro, male i srednje te velike poduzetnike.

9 Slika 6. Kriteriji poduzetnika prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva

KATEGORIJA SUBJEKTA “MALOG

GOSPODARSTVA”

Godišnji prosječni

broj zaposlenih

radnika

Ukupna aktiva(kod

“dohodaša” dugotrajna

imovina)

MIKRO SUBJEKTI < 10

< 50

50 < 249

Godišnji poslovni prihod

(ukupni prihod)

< 2.000.000 eura

< 10.000.000 eura

10.000.001 do 49.999.999

eura

< 2.000.000 eura

< 10.000.000 eura

10.000.001 do 42.999.999

eura

MALI SUBJEKTI

SREDNJI SUBJEKTI

ili

ili

ili

ili

9 Napomena: Uzimajući u obzir Zakon o potica-nju razvoja maloga gospodarstva te čl. 2. st. 4. Za-kona o porezu na dobit kojim su propisani uvjeti za prelazak s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobitak, proizlazi kako se obveznici poreza na dohodak ne mogu smatrati srednjim odnosno velikim poduzetnikom u skladu s Uputom za 2015. godinu.U skladu s čl. 6. st. 3. Zakona, dohodak od sa-

mostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, smanjuje se za sljedeće svote, kako pri-kazuje slika 6.

9 Slika 7. Olakšice koje smanjuju ostvareni doho-dak od samostalne obrtničke djelatnosti

• 1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Zakona

• 4. preneseni gubitci iz čl. 35. Zakona, nakon smanjenja iz prethodnih točaka, koje je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu

• 2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima

• 3. izdatci za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona

U Zakonu su propisane olakšice koje smanjuju dohodak fizičkih osoba koje vode poslovne knjige, a na taj način i svotu poreza na dohodak. Na temelju navedenog može se zaključiti da za utvrđivanje do-

hotka za 2016. godinu porezni obveznici ne mogu birati hoće li se koristiti smanjenjima na temelju Zakona o porezu na dohodak ili prema posebnim propisima Zakona o državnoj potpori jer je točno utvrđeno koji se propisi i u kojem dijelu primjenjuju na smanjenje dohotka.

Mogućnost smanjenja svote ostvarenog dohotka proizlazi iz čl. 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak i

Zakona o državnoj potpori prema kojima se do-hodak kao razlika između primitaka i izdataka iz obrasca KPI smanjuje, i to na obrascu DOH-Z tek. br. 5, 6, 7 i 8 te na obrascu DOH pod 4.2.5. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA.

Prema čl. 50. st. 6. Pravilnika, na osnovi dodatnog smanjenja dohotka od samostal-ne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Zakona, za svotu državne potpore za naukovanje za obrtnička zanima-nja te za svotu državne potpore za obrazova-nje i izobrazbu, prema posebnim propisima, i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, može se utvrditi gubitak, od-nosno na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Treba voditi brigu i o tome da se možebitne olakšice koje će biti iskazane u zajedničkom

obrtu kao smanjenje ostvarenog dohotka NE mogu ponovno rabiti te smanjiti dohodak pojedinca kada bude prijavljivan u obrascu DOH.

Podatci koje obrtnik treba evidentirati pod ovim red. br. obrasca DOH nemaju utjecaja na već utvr-đeni dohodak. Imaju informativno značenje prema navedenim točkama.

6.2.1. Svota plaća novozaposlenih osobaPrema čl. 56. st. 1. Zakona, riječ je o izdatcima

isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću (bruto) za nove zaposlenike koji su već prema nače-lu blagajne evidentirani kao izdatci u obrascu KPI u razdoblju kada su i isplaćeni, a na ovaj su način još dodatna porezna olakšica - smanjenje.

TKO SE SMATRA NOVIM ZAPOSLENIKOM

Novim se zaposlenicima smatraju:Øzaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu

na neodređeno vrijeme, a koji su se zaposli-li nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakšica se računa tek istekom trajanja probnog roka)

Øosobe koje su zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu

Øosobe koje se prvi put zapošljavajuØosobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-

pravnici, vježbenici, stažisti i sl. (olakšica se ra-čuna odmah po zaposlenju).

Porezni obveznici trebaju voditi brigu o tome da se, ako raskinu ugovor o radu sa svojim zaposleni-cima, porezna osnovica smanjuje samo za razli-ku između obračunanih i isplaćenih plaća novim zaposlenicima i obračunanih plaća koje bi u istom


poreznom razdoblju primili zaposleni s kojima je ra-skinut ugovor o radu.

Ovom se olakšicom može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je riječ o osobama s invalidnošću, a tada je rok za ko-rištenje olakšicama tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja. Dakle, može se prenositi kroz više poreznih razdoblja dok se ne iskoristi. Smatra-mo da se ne smatra raskidom radnoga odnosa (za računanje negativnog utjecaja zapošljavanja) slu-čaj smrti zaposlenika, odlaska na odsluženje voj-nog roka i dr.

Nadležnoj PU nije potrebno uz obrazac DOH-Z ili DOH prilagati izračun ovakvog poticaja zapo-šljavanja kao smanjenja dohotka, ali preporučuje-mo obrtnicima da za svoje potrebe, osobito ako je u tijeku godine s nekim radnicima raskinut ugovor o radu (nije bitan razlog, sporazumni raskid radnog odnosa i sl.), sastave izračun. Tako će se izračunana (prebijena) svota evidentirati kao smanjenje za pla-će novozaposlenih osoba.

Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu poticaja za novozaposlene djelatnike samo u visini stvarno isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne), ne-ovisno o tome u kojem će poreznom razdoblju biti isplaćene. U slučaju neredovitih isplata plaće, može se dogoditi da dohodak bude smanjivan tijekom ne-koliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba voditi točnu evidenciju.

U skladu s čl. 56. st. 1. i 6. Zakona, vlasnik obr-ta BARBA - Ante Perić, iskazao je pri sastavljanju prijave poreza na dohodak za 2016. godinu sljedeće svote smanjenja dohotka za plaće novozaposlenih osoba za sljedeće slučajeve:

1) 1. kolovoza 2015. – sklopljen Ugovor o radu s radnikom A. A. koji je prethodno bio više od mjesec dana prijavljen u Hrvatskom zavodu za zapošljava-nje (povlastica iz 2015. prenosi se u 2016. godinu)

2) 1. svibnja 2016. – Ugovor o radu sklopljen s rad-nicom B. B. pripravnicom

3) 30. kolovoza 2016. – raskinut Ugovor o radu (sporazumni) s radnikom C. C.

Svotu poticaja za novozaposlene djelatnike u 2015. godini treba izračunati na sljedeći način:

1. A. A. bruto-plaća i doprinosi na plaću, za plaće od siječnja do kolovoza 2016. (za isplaće-nih sedam plaća) 21.530,00 kn

2. B. B. bruto-plaća i doprinosi na plaću za isplaćene plaće za mjesece od svibnja do prosinca 2016. 26.250,00 kn

UKUPNO: 47.780,00 kn3. C. C. bruto-plaća i doprinosi na plaće koji bi

bili isplaćeni u listopadu, studenom i prosincu 2016. - 21.600,00 kn

SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA PLAĆE NOVO-ZAPOSLENIH ZA 2016. GODINU(u obrascu DOH pod t. 4.2.5.− red. br. 1, stupac 3, u obrascu DOH-Z − t. 6) 26.180,00 kn

Ova se olakšica može primjenjivati godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je riječ o invalidnim osobama – tada je rok za isko-rištavanje olakšice tri godine, računajući od dana

njihova zaposlenja, dakle može se prenositi na više poreznih razdoblja dok se ne iskoristi.

6.2.2. Svota državne potpore na temelju naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta

Prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori, obrtnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi naukova-nje za obrtnička zanimanja, može smanjiti dohodak od samostalne djelatnosti za svotu isplaćenih na-grada naučnicima u vrijeme naukovanja, neovisno o tome što je u poslovnim knjigama – obrascu KPI već knjižen izdatak na temelju isplate naknade.

Dodatno smanjenje ostvaruje i samostalna obrt-nička djelatnost – vezani obrti:Ø za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vri-

jeme naukovanja i Øza 5 % dohotka od samostalne djelatnosti kod

obrta koji su na naukovanju imali od jednog do triju naučnika i

Ø obrti kod kojih su na naukovanju više od triju naučnika može postotak smanjenja dohotka od samostalne djelatnosti povećati za jedan postotni bod po svakom naučniku, a najviše do 15 % porezne osnovice.

Napominjemo da svota smanjenja dohotka od samostalne djelatnosti (u visini 5 %, odnosno 15 %) ne bi smjela biti veća od godišnje neoporezive svo-te nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju. Neoporeziva svota nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja utvrđuje se u skladu s propisima o oporezivanju dohotka (čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika), odnosno iznosi godišnje najviše do 19.200,00 kn (1.600,00 x 12) po učeniku. Te odred-be, kao i odredbe o tome da se smanjuje dohodak od samostalne djelatnosti, a ne porezna osnovica, proizlaze iz teksta Uredbe koja je stupila na snagu 6. veljače 2014. godine.

Navedene olakšice mogu smanjiti dohodak samo-stalnih obrtničkih djelatnosti (kao razliku primita-ka i izdataka iz obrasca KPI) na sljedeći način:

Olakšice treba unijeti u za to određeni redni broj u obrascima DOH-Z (5, 6, 7 i 8) i DOH (4.2.5), no pritom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u obrascu DOH-Z supoduzetnik ne može iskoristiti još jedanput u obrascu DOH kad prijavljuje svoj dio dohotka.

Preporučujemo da i za te potrebe, ako je bilo ispla-ta, obrtnik izradi rekapitulaciju za vlastite potrebe, a za obrt ROTO pregled može imati sljedeće elemente:ØA. A. (3 mj. × 700,00) = 2.100,00 knØB. B. (5 mj. × 200,00) = 1.000,00 knØsmanjenje za 5 % dohotka

pojedinca (152.310,00 x 5 %) = 7.615,50 kn 10.715,50 knObrt BARBA može prikazati i smanjenje u visini

5 % od ostvarenog dohotka samostalnog obrta u svoti od 7.615,50 kn jer je svota manja od ograničenja navedenog u čl. 6. st. 5. Zakona o državnim potpora-ma. To je ujedno i maksimalna svota koja se izraču-nava na sljedeći način: broj naučnika x 12 mjeseci u


godini x neoporeziva svota po naučniku od 1.600,00 kn = 2 naučnika x 12 mj. x 1.600,00 = 38.400,00 kn.

6.2.3. Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima

Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obrazo-vanje i izobrazbu, a korisnicima državne potpore za ovu skupinu poduzetnika smatraju se samo one fizičke osobe u sustavu vezanih obrta pre-ma Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastice (Nar. nov., br. 42/08.) koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjelu-ju u prometu robe i usluga. Radnikom se, prema navedenom Zakonu, smatra i obrtnik koji osobno radi u obrtu.

Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti odnosi se na samostalne obrtničke djelatnosti koje vode poslovne knjige, a koje mogu osigurati dokaze o troškovima za opće i posebno obrazovanje i izo-brazbu radnika te za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta, nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. pro-sinca 2016. godine, a koji će za navedeno razdoblje u godišnjoj poreznoj prijavi za 2016. ostvariti pot-pore za navedene namjene.

Razlikujemo opravdane troškove općeg obrazo-vanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izo-brazbe.

Prema čl. 3. Zakona o državnoj potpori, svi podu-zetnici, pa tako i obrtnici, mogu osnovicu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti za po-stotke kako je navedeno u nastavku.

I. Korisnici državne potpore mogu dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:

- do 60 % opravdanih troškova u slučaju općeg ob-razovanja i izobrazbe radnika

- do 25 % opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

Nadalje, a prema čl. 3. st. 2. Zakona o državnoj potpori, mikro i mali poduzetnici mogu ovaj po-stotak uvećati za 20 postotnih bodova. Smanjuje se red. br. 4.2.4. obrasca DOH, i to u postotcima kako je prikazano u tablici 14.

9 Tablica 14. Smanjenje porezne osnovice za troš-kove obrazovanja i izobrazbe radnika

Mikro i mali obrtniciOPĆE OBRAZOVANJE 60 + 20 = do 80 %POSEBNO OBRAZOVANJE 25 + 20 = do 45 %

9 Napopomena: Obveznici poreza na dohodak ne mogu se smatrati srednjim odnosno velikim podu-zetnikom u skladu s Uputom za 2015. godinu.

Pritom treba voditi računa da ukupna svota sma-njenja osnovice za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti niti s jedne osnove ne može biti veći od 80 % opravdanih troškova.

II. Korisnik državne potpore koji obavlja djelat-nosti pomorskog prijevoza može dohodak od sa-mostalne djelatnosti smanjiti:

− do 100 % opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na

opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazo-vanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:Øobrazovanje se mora provoditi na brodovima

koji su upisani u Hrvatski registar brodovaØosoba koja se usavršava ne može biti djelatni,

već pričuvni član posade.III. Korisnik državne potpore može smanjenje

dohotka od samostalne djelatnosti uvećati za:- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja

i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe rad-nika u nepovoljnom položaju.

Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:Øradnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije

pronašao nikakav posao s redovitom plaćomØradnik s invalidnošću koji je posljedica tjele-

snih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada

Øradnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih rad-nih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljava-nja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava uređenih poseb-nim propisima

Øradnik stariji od 45 godina koji nije stekao sred-nju školsku ili srednju stručnu spremu i

Ødugotrajno nezaposleni radnik, odnosno rad-nik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog za-pošljavanja.

U nastavku se daje pregled ukupnog postotka za smanjenje osnovice poreza na dohodak koji uklju-čuje i radnike u nepovoljnom položaju.

9 Tablica 15. Smanjenje porezne osnovice za troš-kove obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovolj-nom položaju

Mikro i mali obrtniciOPĆE OBRAZOVANJE do 80 %POSEBNO OBRAZOVANJE do 55 %

Ako se, prema čl. 10. Zakona o državnoj potpori, opće obrazovanje i izobrazba te posebno obrazova-nje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troš-kovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu s propisi-ma o oporezivanju dohotka.

Troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu

Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji nisu ne-posredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji se koristi poreznom olakšicom za obrazovanje i izobrazbu, nego omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su većim dijelom prenosive kod drugih podu-zetnika ili na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.

Među opravdane troškove općeg obrazova-nja i izobrazbe radnika ubrajaju se niže navedeni


troškovi (koji se u KPI-ju kao izdatak), a koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada zapo-slenika u skladu s čl. 17. st. 2. i čl. 25. st. 1. t. 2.3. Pra-vilnika:

1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na visokim učilištima te drugim obrazovnim instituci-jama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije

2. naknada za prisustvovanja seminarima, teča-jevima i kongresima, troškovi specijalizacija i dru-gih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu

3. troškovi predavača i instruktora te troškovi savje-tovanja u vezi s projektima obrazovanja i izobrazbe

4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom lite-raturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, ti-jela lokalne samouprave i institucija u njihovu vla-sništvu

5. troškovi otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budu-ćem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji se koristi poreznom olakšicom za posebno obrazo-vanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifika-cija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, ili koje su samo dijelom prenosive.

Među opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečaje-vima i kongresima

2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazo-vanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu

3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe

4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirna-tom ili elektroničkom obliku

Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasi-la tijela državne uprave, tijela područne (regionalne)

samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu.

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skla-du s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

Za potrebe utvrđivanja svote državne potpore za obrazovanje i izobrazbu obrta BARBA može se ta-kođer izraditi rekapitulacija – pregled nastalih iz-dataka, primjerice:

1. pretplata na časopis Računovodstvo, revizija i financije u 2016. (tiskano i internetsko izdanje, 2 kom bez PDV-a) 3.000,00 kn

2. Seminari (ukupno) 4.100,00 kn3. Stručna literatura

(knjige, priručnici) 1.150,00 knSVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA IZDATKE ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA 8.250,00 knUKUPNO opći troškovi za obrazovanje

i izobrazbu = 8.250,00 kn x 80 % = 6.600,00 kn(U obrascu DOH pod t. 4.2.5. − red. br. 3., stupac 3, a u obrascu DOH-Z t. 7.)

6.2.4. Izdatci istraživanja i razvojaObveznicima poreza na dohodak koji obavljaju

samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige osno-vica poreza na dohodak u skladu s čl. 57. st. 1. Za-kona može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini 100 % nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – obrascu KPI. Pri utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima može rabiti navedenu olakšicu, jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se: Istraživa-njem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje…

Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i razvoja jer je zapravo riječ o poslovanju malih po-duzetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se pretpostaviti da će mali broj poreznih obveznika – obrtnika, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, moći rabiti navedenu poreznu olakšicu.

Svota smanjenja evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.5. − red. br. 2., stupac 3 ili u obrascu DOH-Z − t. 6).

4.2.5. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R. br. UMANJENJE DOHOTKA ZA IZNOS

1 2 3

1. PLAĆE NOVOZAPOSLENIH OSOBA 26.180,00

2. DRŽAVNA POTPORA MALE VRIJEDNOSTI ZA IZVOĐENJE PRAKTIČNE NASTAVE I VJEŽBE NAUKOVANJA U SUSTAVU VEZANIH OBRTA 10.715,50

3. DRŽAVNE POTPORE ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU 6.600,00

4. IZDATKE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA -

UKUPNO 4.2.5. 43.495,50

U našem primjeru UKUPNO DOHODAK pod t. 4.2.1. iznosi 152.310,00 kn, a nakon smanjenja za 43.495,50, iznosi 108.814,50 kn.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


OBRAZAC DOH – 4.2.6. GUBITAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

6.2.5. Smanjenje dohotka za preneseni gubitakPorezni gubitak može se utvrditi na osnovi obav-

ljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18. Zakona i dje-latnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način pro-pisan za samostalne djelatnosti prema čl. 19. - 24. Zakona. Navedeni način utvrđivanja gubitka odre-đen je u čl. 35. st. 1. Zakona i čl. 50. st. 1. Pravilnika i može se prenositi sljedećih pet poreznih razdoblja.

Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojega je i utvrđen, od-nosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatno-sti prema čl. 19. - 24. Zakona, odnosno evidentira-njem primitaka i izdataka u poslovnim knjigama za samostalne djelatnosti, a prema rješenju PU.

Prijenos gubitaka iz prethodnih poreznih raz-doblja te matematički izračun utjecaja na doho-dak za 2016. godinu treba evidentirati u dijelu pod 4.2.6. obrasca DOH. Porezni obveznici koji obav-ljaju zajednički obrt na toj će poziciji evidentira-ti gubitak samo u dijelu koji se odnosi na njihov udio u ukupnom gubitku odnosno dohotku, a tek prema rješenju Porezne uprave. Po godišnjoj pri-javi za 2016. godinu može se pokriti gubitak na-stao u samostalnoj djelatnosti počinjući od 2011. godine, za koji je Porezna uprava izdala rješenje. Porezni se gubitak može nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojeg je utvrđen (čl. 35. st. 2. Zakona), a riječ je o dohotku ostvarenom od obavljanja samostalne djelatnosti odnosno za djelatnosti koje vode poslovne knjige.

Ako gubitci nastaju kroz više poreznih razdo-blja uzastopce, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihova nastanka.

U skladu s čl. 30. Pravilnika o porezu na doho-dak, pri prodaji (otuđenju) cijele gospodarstvene djelatnosti slijednik stječe pravo i na prijenos pore-znoga gubitka, uz uvjet da se poslovanje nastavlja te da nije došlo do promjene načina oporezivanja u skladu s odredbom čl. 26. Zakona.

Treba također istaknuti da se, u skladu s čl. 50. st. 5. Pravilnika, preneseni gubitak iz proteklih pore-znih razdoblja odbija nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja, iz čl. 56. st. 1. Za-kona, za svotu izdataka za školovanje i stručno usa-vršavanje, iz čl. 56. st. 6. Zakona, i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, a prije osobnog odbitka, iz čl. 36. i/ili 54. Zakona.

Na osnovi dodatnog smanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba, svote državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu, za naukovanje i za svotu izdataka za istraži-vanje i razvoj, može se utvrditi gubitak, odnosno, na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u teku-ćem poreznom razdoblju. Porezni se gubitak može također prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemno-ga poreznog obveznika u porezno razdoblje inoze-mnoga poreznog obveznika i obratno, ako je riječ o istom poreznom obvezniku.

Razlikujemo nekoliko različitih slučajeva u vezi s poravnanjem – prebijanjem gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja koji se mogu pojaviti pod t. 4.2.6. – GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS, glede mogućnosti prijenosa u sljedeću poslovnu godinu.

To mogu biti sljedeći primjeri:1. PRIMJER – Dohotkom ostvarenim u 2016. (tekućoj

godini) pokriva se gubitak iz prethodnih godina te na-kon prebijanja ostaje još dohotka za oporezivanje

2. PRIMJER – U tekućoj godini ostvaren je gubitak u svoti od 60.000,00 kn te se gubitak iz prethodne godine (u svoti od 10.000,00 kn) samo još više povećava, i to upravo za svotu gubitka iz tekuće godine.

3. PRIMJER – Na temelju ostvarenog dohotka za 2016. (u godini za koju se dohodak utvrđuje) te iskaza-nog gubitka iz prethodne godine, a prema rješenju PU, gubitak je smanjen, ali ga se još kao gubitak prenosi u sljedeće porezno razdoblje.

Za navedene primjere pozicije obrasca DOH, pod t. 4.2.6. mogu se popuniti na prikazani način, pri čemu je za tekuću godinu uzeta 2016., a za prethod-nu 2015.

U pretpostavljenom primjeru polazimo od po-datka – dohotka iskazanog pod t. 4.2.1., stupac 7 u tekućoj 2016. godini.

Opseg priručnika: 1.102 str.

HRVATSKI RAČUNOVODSTVENI SUSTAVVII. izdanje 2016.

Cijena (s PDV-om)tiskano izdanje 294,00 kne-knjiga 300,00 kn


9 Primjer 1. Dohodak prije smanjenja = 152.310,00 – Primjer obrta BARBA – nositelj Ante PERIĆ, gubitak iz 2014. prema rješenju PU u svoti od 15.500,00 kn


R. br.

DOHODAK/ GUBITAK

POJEDINCA



ZAJEDNIČKI DOHODAK

GUBITAK (< 0)

DOHODAK (> ili = 0)



IZNOS DOHOTKA/

GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2–3+5) 7 (2–3+5) 81. 152.310,00 43.495,50 22212345678 57.500,00 166.314,50 11.550,002.3.

UKUPNO 4.2.1. 166.314,50 11.550,00

4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.6. stup. 4) 15.500,00

4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. – 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 150.814,50 11.550,00

4.2.4. PREDUJAM POREZA NA DOHODAK ZA SLJEDEĆE POREZNO RAZDOBLJE

4.2.6. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

R. br. GODINA

IZNOS PRENESENOG

GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI

IZNOS GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI

(pod 4.2.1. stup. 6)GUBITAK ZA PRIJENOS

1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2014. - – 15.500,00 15.500,002. 2015. 15.500,00 – - 15.500,003. 2016. 15.500,00 15.500,00 – –

9 Primjer 2. Gubitak prije smanjenja = 50.000,00 kn


R. br.

DOHODAK/ GUBITAK

POJEDINCA



ZAJEDNIČKI DOHODAK

GUBITAK < 0)

DOHODAK > ili = 0)



IZNOS DOHOTKA/

GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2–3+5) 7 (2–3+5) 81. -50.0000,00 10.000,00 - 60.000,00 8.300,002.3.

UKUPNO 4.2.1. - 60.000,00 8.300,00

4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.6. stup. 4)

4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. – 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 8.300,00



R. br. GODINA

IZNOS PRENESENOG

GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2015. 10.000,00 10.000,002. 2016. 10.000,00 60.000,00 70.000,003.

elektroničko izdanje Vaših omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr


9 Primjer 3. Dohodak prije smanjenja = 100.000,00 kn


R. br.

DOHODAK/ GUBITAK

POJEDINCA



ZAJEDNIČKI DOHODAKGUBITAK

< 0)DOHODAK

> ili = 0)



IZNOS DOHOTKA/

GUBITKA 1 2 3 4 5 6 (2–3+5) 7 (2–3+5) 81. 100.0000,00 10.000,00 90.000,00 8.300,00

2.

3.

UKUPNO 4.2.1. 90.000,00 8.300,00

4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.6. stup. 4) 90.000,00

4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. – 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 8.300,00



R. br. GODINA

IZNOS PRENESENOG

GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2015. 120.000,00 120.000,002. 2016. 120.000,00 90.000,00 30.000,003.

Smanjenje gubitka odnosno smanjenje dohotka evidentira se u obrascu DOH pod t. 4.2.2., stupac 7 – UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK, a prema podatcima iskazanim upravo pod red. br. 4.2.6., stu-pac 4, obrazac DOH.

Ako je pod t. 4.2.1. utvrđen gubitak, ne treba ga dalje iskazivati u obrascu DOH jer nema porezne osnovice. Trebaju se evidentirati možebitno upla-ćene akontacije poreza na dohodak u tijeku godine za koje se po rješenju PU može zatražiti povrat ili ostvariti za podmirenje drugih obveza obrtnika.

6.2.6. Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti fizičkih osoba koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obav-ljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti (a pritom vode poslovne knjige kao samostalne djelatnosti iz čl. 19. – 24. Zakona), ne iskazuju, odnosno ne sma-tra se primitkom u skladu s čl. 20. Zakona o pravi-ma samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.), svote primljene od pravnih i fizičkih oso-ba do 20.000,00 kn godišnje za obavljanje te djelat-nosti. Uvjet je da o primljenim svotama posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i dr.).

Osim toga, ovim se poreznim obveznicima, pre-ma čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, ne smatra primitkom svota (kao neoporezivi dio au-torske naknade – u skladu s čl. 46. st. 5. Pravilnika) u visini 25 % ostvarenoga umjetničkog honorara uz uvjet da poreznoj prijavi prilože potvrde nadležne

strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije s podatcima o autorskim djelima za koja imaju na-vedeno pravo. Dakle, umjetničko se djelo utvrđuje potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da je riječ o umjetničkom dje-lu. Od tako utvrđenih primitaka odbijaju se stvarni izdatci iz obrasca KPI.

Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.

Udruge odnosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su:

1. Hrvatsko društvo filmskih djelatnika 2. Hrvatska udruga filmskih snimatelja 3. Društvo hrvatskih filmskih redatelja 4. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika 5. Hrvatska udruga orkestralnih i komornih

umjetnika 6. Hrvatska glazbena unija 7. Hrvatsko društvo skladatelja 8. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca 9. Društvo hrvatskih književnika 10. Hrvatsko društvo pisaca 11. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa 12. Hrvatsko društvo filmskih kritičara 13. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 14. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik15. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre 16. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka 17. Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split 18. Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetni-

ka Zadar 19. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja 20. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek 21. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin22. Hrvatsko udruga likovnih umjetnika primije-

njenih umjetnosti


23. Hrvatsko društvo naivnih umjetnika 24. Hrvatsko dizajnersko društvo 25. Udruženje hrvatskih arhitekata26. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika 27. Udruga plesnih umjetnika Hrvatske 28. Udruga profesionalnih plesnih umjetnika

„Puls“29. Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih

umjetnika i 30. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika31. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade.

OBRAZAC DOH – 4.2.7. DOHODAK OD SA-MOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA

6.3. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA

Porezna olakšica na temelju obavljanja djelatno-sti na potpomognutim područjima i području Gra-da Vukovara ostvaruje se na temelju čl. 55. Zakona. Člankom 55. Zakona propisano je da se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelat-nosti iz čl. 18. Zakona na potpomognutim područji-ma jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propi-su o obnovi i razvoju Grada Vukovara, utvrđeni po-rez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima smanjuje za:

1. 100 % na području jedinica lokalne samoupra-ve razvrstanih u I. skupinu prema stupnju ra-zvijenosti u skladu s posebnim propisom i na području Grada Vukovara

2. 50 % na području jedinica lokalne samoupra-ve razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvi-jenosti prema posebnom propisu.

Postupak odobravanja porezne olakšice utvr-đuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o pot-porama male vrijednosti u skladu s Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpo-mognutim područjima (Nar. nov., br. 157/14. – dalje: PGVPP).

Kako se svota porezne olakšice utvrđuje u skladu s pravilima o potporama male vrijednosti, porezni obveznici su dužni postupiti u skladu s PGVPP-om, prema kojemu gornju granicu potpore male vrijed-nosti odnosno maksimalnu svotu porezne olakšice iz čl. 55. Zakona utvrđuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost primarne poljo-privredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture to utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede.

Zbog zahtjeva Uredbi Komisije kojim se defini-raju različita pravila o potporama male vrijednosti, porezni obveznici koji na području Grada Vukova-ra ili potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, obavljaju više djelatnosti za koje se primjenjuju različita pra-

vila o potporama male vrijednosti, a namjeravaju se koristiti poreznom olakšicom, obvezni su neovisno o sjedištu ili prebivalištu na tom području osigurati posebno porezno knjigovodstveno praćenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju različita pravila o potporama male vrijednosti.

Korisnik potpore koji nema prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, a obavlja djelatnost na tom područ-ju, može se koristiti poreznom olakšicom na teme-lju dohotka ostvarenog od obavljanja djelatnosti na tom području, pod uvjetima propisanim čl. 55. Za-kona, ako osigura posebno porezno knjigovodstve-no praćenje dohotka ostvarenog na tom području, na način utvrđen čl. 4. PGVPP-a.

To znači da porezni obveznici „dohodaši“ koji se žele koristiti poreznom olakšicom u godišnjoj poreznoj prijavi na obrascu DOH za 2016. godinu, na temelju čl. 55. Zakona i PGVPP-a, trebaju radi utvrđivanja maksimalne svote porezne olakšice odnosno gornje granice potpore male vrijedno-sti (u skladu s čl. 8. PGVPP-a), dostaviti PRIJAVU ZA KORIŠTENJE PRAVA NA POREZNU OLAKŠI-CU Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i/ili Ministarstvu poljoprivrede. Obrazac PRIJAVA može se naći na internatskoj stranici www.mrrfeu.hr.

Prijava za korištenje prava na poreznu olakšicu sadržava:

1. podatke o poreznom obvezniku: ime i prezi-me, OIB/MBO, adresu, datum početka obavlja-nja djelatnosti i kontaktne podatke

2. popis djelatnosti razvrstanih prema odgovara-jućim pravilima o potporama male vrijednosti iz čl. 2. st. 3. PGVPP-a, koje obveznik poreza na dohodak obavlja na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. i/ili području jedi-nica II. skupine

3. svotu potpore male vrijednosti za svaku djelat-nost za koju su dodijeljene te potpore u tekućoj fiskalnoj godini i u prethodne dvije fiskalne go-dine te naziv davatelja potpore male vrijednosti

4. podatke o broju zaposlenih na neodređeno vrijeme, njihovu mjestu prebivališta i boravišta te razdoblju od kada su zaposleni kod korisnika potpore

5. izjavu korisnika potpore, danu pod materi-jalnom i kaznenom odgovornošću, o svoti pri-mljenih potpora male vrijednosti tijekom te-kuće fiskalne godine i tijekom prethodne dvije fiskalne godine od svih davatelja potpora male vrijednosti, uzimajući u obzir uvjete propisane za „jednog poduzetnika“ i uzimajući u obzir svotu potpore male vrijednosti koja se za isto porezno razdoblje ostvaruje i iskazuje u godiš-njoj poreznoj prijavi, za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta ili po osnovi obavljanja djelatnosti u slobodnim zonama

6. svotu dohotka utvrđenog na temelju obavlja-nja djelatnosti na području Grada Vukovara i/

http://www.mrrfeu.hr


ili na području jedinica I. i/ili na području jedi-nica II. skupine, razvrstano prema djelatnosti-ma te utvrđenu svotu porezne olakšice, odno-sno pot pore male vrijednosti prema čl. 6. st. 2. PGVPP-a

7. druge vjerodostojne isprave koje smatraju bit-nima za dokazivanje opravdanosti primitka potpore.

Porezni obveznici dostavljaju navedenu prijavu Ministarstvu poljoprivrede ako djeluju u sektoru poljoprivrede, odnosno ako se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i obvezno primjenjuju Uredbu Komisije (EU) 1408/2013 ili ako obavljaju djelatnost ribarstava i akvakulture i obve-zno primjenjuju Uredbu Komisije (EU) br. 717/2014.

Porezni obveznici koji obavljaju i druge djelat-nosti, osim djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i akvakulture, prijavu za ko-rištenje prava na poreznu olakšicu dostavljaju Mi-nistarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu poljoprivrede.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Eu-ropske unije dostavit će PU-u elektroničkim putem popis poreznih obveznika, korisnika potpora male vrijednosti, kojima je:

1. izdana potvrda o stjecanju prava na poreznu olakšicu s utvrđenom maksimalnom svotom porezne olakšice

2. utvrđeno prekoračenje gornje granice potpore male vrijednosti ili ne ostvaruju pravo na potporu male vrijednosti.

Opširnije o tome može se pročitati u Uputi o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prija-ve obveznika poreza na dohodak i obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2015. godinu, MF Kl.: 410-01/15-01/3424, od 11. siječnja 2016. godi-ne, a očekuje se i objava Upute za 2016. godinu, te na internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije www.mrrfeu.hr, DRŽAVNE POTPORE – GRAD VUKOVAR I POT-POMOGNUTA PODRUČJA.

9 Napomena: Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost, osim poljoprivrede, ribarstva i akvakul-ture, odnosno oni koji prijavu podnose Ministar-stvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istu dostavljaju na obrascu „Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područ-jima i području Grada Vukovara – obrazac POOD-PPGV koji je dostupan na internetskim stranicama toga ministarstva.U skladu s čl. 55. st. 1. i 2. Zakona, obveznicima

poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelat-nosti iz čl. 18. Zakona (i koji vode poslovne knjige) na potpomognutim područjima i Gradu Vukovaru propisane su sljedeće olakšice, odnosno smanjenje plaćanja poreza na dohodak, i to:Ø Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-

mostalnu području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vuko-vara utvrđenog prema posebnom propisu o ob-

novi i razvoju Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima.

Ø Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lo-kalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, utvr-đeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50 %.

9 Tablica 16. Pregled smanjenja poreza na doho-dak samostalnim obrtničkim djelatnostima koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područji-ma i području Grada Vukovara

PODRUČJE SKUPINASMANJENJE POREZA NA DOHODAK

Potpomognuta područja

I. SKUPINA 100 % (oslobođeni plaćanja poreza)

II. SKUPINA 50 %Područje GRADA VUKOVARA

100 % (oslobođeni plaćanja poreza)

Za 2016. godinu utvrđena će se svota poreza od obavljanja samostalne djelatnosti na navedenim područjima smanjivati za navedene postotke pri-mjenom propisanih poreznih stopa.

Koliki će postotak biti primijenjen, ovisi o tome na kojem području obrtnik posluje u navedenom razdoblju.

Uvjeti za primjenu poreznih olakšica i oslobođe-nja određeni su u čl. 55. st. 2. i 3. Zakona, i to da:Ø obrt zapošljava više od dva radnika u radnom

odnosu na neodređeno vrijeme iØ više od 50 % radnika trebaju imati prebivalište /

boravište na potpomognutim područjima jedini-ca lokalne samouprave odnosno na području Gra-da Vukovara devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Dakle, kumulativno trebaju biti ispunjena dva uvjeta: da porezni obveznik zapošljava više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju i da više od 50% radnika najmanje devet mjeseci u tom razdoblju imaju prebivalište i borave na potpomo-gnutim područjima, odnosno na području Grada Vukovara.

Cilj je propisane olakšice da porezni obvezni-ci obavljaju djelatnost na navedenim područjima i području Grada Vukovara te da zapošljavaju oso-be s prebivalištem i boravištem na istom području. Nije bitno da porezni obveznik ima sjedište obrta na tom području, nego da tamo i posluje. To znači da djelatnost može obavljati i putem izdvojene po-slovne jedinice i sl., ali o tome treba voditi zasebne evidencije – podatke za primjenu navedene pore-zne olakšice. Nadalje, ako obrtnik ima samo sje-dište obrta na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave ili području Grada Vukovara, a djelatnost obavlja izvan toga područja, ne smatra se poreznim obveznikom na kojeg bi se odnosila olakšica odnosno oslobođenje.

Ako obrtnik dio djelatnosti obavlja na tom po-dručju, a dio izvan, porezna se olakšica primjenju-je, uz propisane uvjete, samo na ostvareni dohodak na tom području.

http://www.mrrfeu.hr


Pravilnikom o porezu na dohodak (u dijelu Sadr-žaj godišnje porezne prijave – obrazac DOH, čl. 88. st. 2. t. 17.) navedeno je da se smanjenje svote poreza na dohodak na potpomognutim područjima jedini-ca lokalne samouprave i Gradu Vukovaru izračuna-va na temelju udjela iskazanog na tim područjima u ukupnom dohotku, u postotku. Navedeni je udio osnovica za utvrđivanje dijela ukupne godišnje ob-

nosila rješenje o plaćanju doprinosa, a da tu obvezu na toj poziciji porezne prijave utvrđuje sam porezni obveznik koji je pod 4.2.1. stupac 2 iskazao dohodak. Na toj će se poziciji evidentirati podatci samo ako se razdoblja osiguranja „preklapaju“ te je u tom sluča-ju PU trebala donijeti rješenje o plaćanju doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 143/14.).

To, primjerice, može biti slučaj ako je obrtnik uz obrtničku djelatnost istodobno i u radnom odnosu te ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada. Pri-tom plaća doprinose iz radnog odnosa, odnosno na temelju dohotka od nesamostalnog rada, a za to razdoblje plaća doprinos i za samostalnu obrtničku djelatnost. Visinu doprinosa prije je utvrđivala rje-šenjem PU po godišnjem obračunu, a sada obvezu utvrđuje sam porezni obveznik. Osnovica je ostva-reni dohodak, najviše do svote od 62.688,60 kn. Ako je, primjerice, obrtnička djelatnost obavljana samo dio godine, a drugi je dio godine obrtnik u radnom odnosu, ne treba unositi podatak na ovu poziciju obrasca DOH.

Na poziciji obrasca DOH pod pod 4.2.8., (u skladu s Uputom) iskazuju se podatci o obračunu doprino-sa po osnovi obavljanja druge djelatnosti (prema rednim brojevima) na sljedeći način:

1. razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti – upisuju podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost,

2. razdoblje obavljanje druge djelatnosti – upisuju podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprino-sa samostalnu djelatnost obavljao istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja,

3. broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti – računa svaki puni mjesec u kojemu je obve-znik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nespo-sobnost za rad,

4. broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti – računa svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za po-sljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavlja-nja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez uma-

veze poreza na dohodak i prireza porezu na doho-dak koja se može smanjiti prema čl. 55. Zakona.

Ostvareni dohodak na navedenim područjima, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, porezni obve-znici trebaju iskazati u obrascu DOH pod t. 4.2.7., a ako je riječ o obrtniku koji obavlja djelatnost na po-dručju druge skupine, podatke treba evidentirati na sljedeći način:

4.2.7. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE

R. br. POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJE GRADA VUKOVARA IZNOS DOHOTKA UDIO (4.2.7. stup.3. / sveukupni

dohodak pod 5.) u postotku1 2 3 4

1 PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR

2 DRUGA SKUPINA 43.300,00 20,64

Pretpostavimo da obrtnička radnja BARBA obav-lja dio djelatnosti na području državne skrbi druge skupine, ali samo za ovaj primjer izračuna, ne i za cijeli primjer prijave na obrascu DOH za taj obrt. Sjedište obrta BARBA je u Splitu, a obrt ima poslov-nu jedinicu na potpomognutom području druge skupine.

Ako pretpostavimo da svota dohotka (smanjena za poticaj zapošljavanja, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje i dr., pre-ma čl. 56. i 57. Zakona) iznosi 43.300,00 kn, u odnosu na ukupno iskazani dohodak u obrascu DOH pod t. 5 – SVEUKUPNO DOHODAK poreznog obveznika, udjel ostvarenog dohotka na potpomognutom po-dručju treba izračunati na sljedeći način:

43.300,00 x 100 = 20,64

209.810,00

Ako postavimo, primjerice, da je ukupna porezna obveza za obrtnika koji posluje izvan potpomognu-tog područja i područja Grada Vukovara u svoti od 10.150,00 kn, smanjenje porezne obveze u našem se primjeru treba izračunati na sljedeći način:

(10.150,00 x 20,64 %) x 50 % = 1.047,48 kn10.150,00 – 1.047,48 = 9.102,52 kn svota smanje-

ne porezne obveze obrtnika koji posluje na potpo-mognutom području druge skupine.

Navedeni postotak za izračun smanjenja pore-zne obveze u odnosu na ukupno iskazanu poreznu obvezu treba primijeniti pod t. 9.6. obrasca DOH u PRILOGU UPO. Ukupno iskazana porezna obveza (prema novim poreznim razredima + prirez) sma-njuje se za izračunanih 20,64 %, upravo koliki je udio ostvarenog dohotka na području druge sku-pine u odnosu na ukupno ostvareni dohodak pore-znog obveznika.

6.4. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

Samostalne obrtničke djelatnosti koje vode po-slovne knjige trebaju evidentirati razdoblje obav-ljanja druge djelatnosti uz samostalnu djelatnost za koju je prije PU nakon obrade porezne prijave do-


njenja za mjesece u kojima je djelatnost privreme-no obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad,

5. svota dohotka – dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka, prema Zakonu i posebnim propisima (zbroj stupca 2 pod 4.2.1., u slučaju obavljanja zajedničke djelatnosti i zbroj stupca 5 pod 4.2.1.),

6. svota dohotka od druge djelatnosti – upisuje iznos dohotka razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti,

7. svota najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti – upisuje dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti. Najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak za 2015. godinu iznosi 61.955,40 kuna.

8. svota osnovice za obračun doprinosa – upisuje se iznos dohotka od druge djelatnosti (r.br. 6.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (r.br. 7.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (r.br. 7.),

9. svota doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane člankom 13. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 20% ili 15% ako je osiguranik obveznik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje),

10. svota doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individual-ne kapitalizirane štednje propisane člankom 17. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 5%),

11. svota doprinosa za zdravstveno osiguranje – upisuje umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa (r.br. 8.) i stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje propisane člankom 14. Zakona o doprinosima (za 2015. godinu 15%).

U našem slučaju, obrtnik u cijeloj 2016. godini obavljao obrtničku djelatnost te je vodio poslovne knjige i utvrđivao dohodak kao razliku primitaka i izdataka. Također je je bio u radnom odnosu i ostva-rivao dohodak od nesamostalnog rada u razdoblju od 1. 7. – 31. 12. 2016. godine. Podatke bi u tom sluča-ju trebao evidentirati kako se pokazuje u nastavku.

3 4 5 6

4.2.8. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

Od 1. 1. 2016. Do 31. 12. 2016. Od 1. 7. 2016. Do 31. 12. 2016.

Od Do Od Do

Od Do Od Do

Od Do Od Do

Od Do Od Do

3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 3 12

4. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 4 6

5. IZNOS DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 209.810,00

6. IZNOS DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.) (6/12 x 209.810,00) 104.905,00

7. IZNOS NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 5 (6/12 x 62.688,60) 31.344,30

8. IZNOS OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA 6 31.344,30

9.IZNOS DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima) (31.344,30 x 15%)

4.701,65

10.

IZNOS DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 17. Zakona o doprinosima) (31.344,30 x 5 %)

1.548,89

11.IZNOS DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima) (30.977,70 x 15 %)

4.701,65

3 Računa se svaki puni mjesec u kojemu je djelatnost obavljana uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposob-nost za rad.

4 Računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

5 Red. br. 4./12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.

6 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.


Detaljnije pojašnjenje ove pozicije obrasca DOH očekujemo i u Uputi o sastavljanju i podnošenju go-dišnje porezne prijave obveznika poreza na doho-dak i obračunavanju godišnjeg poreza za dohodak za 2016. godinu koju uobičajeno daje Ministarstvo financija u siječnju.

Godišnja obveza doprinosa obvezniku doprino-sa po osnovi druge djelatnosti dospijeva na naplatu danom podnošenja godišnje prijave poreza na do-hodak.

9 Napomena: O načinu obračuna doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti pisali smo op-širno u časopisu RRiF, br. 2/16., str. 196.

OBRAZAC DOH – 5. SVEUKUPNO DOHODAK POREZNOG OBVEZNIKA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

Na ovoj se poziciji iskazuje zbroj svih oblika do-hodaka i plaćenog poreza i poreza evidentiranih na prethodnim dijelovima obrasca DOH. To je ujedno i podatak o svim mogućim primitcima neke fizičke osobe, a obrtnik npr. u ovom dijelu može pribroji-

ti i ostvareni dohodak od povremena samostalnog rada (za članstvo u nadzornom odboru, autorski ho-norar, dohodak od ugovora o djelu i dr.), što ih na te-melju potvrde isplatitelja treba evidentirati u obras-cu DOH, a nikako kao primitak u obrascu KPI. Ali s motrišta PDV-a, sve je račune (naplaćene) trebalo evidentirati u knjigu I-RA, neovisno o tome jesu li računi u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti ili povremenoga samostalnog rada – npr. dohodak autora.

Ako je u poreznom razdoblju porezni obveznik poslovao s gubitkom (negativan dohodak) od obav-ljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnog za-nimanja, gubitak treba iskazati pod t. 4.2.1., stupac 6 obrasca DOH. Rješenje o gubitku odnosi se samo na gubitak od samostalne djelatnosti za koje se vode poslovne knjige.

Prema tome, pod t. 5. obrasca DOH porezni ob-veznik treba zbrojiti sve ostvarene i prijavljene do-hotke u poreznom razdoblju, a u našem primjeru, za obrtničku radnju BARBA treba evidentirati doho-dak od samostalne djelatnosti na sljedeći način:

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 i 8 + 4.3.1. + 4.4.6. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1. stup. 4 i 5)

DOHODAK UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

166.314,50 11.350,00

OBRAZAC DOH – 6. PODATCI O OLAKŠICA-MA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

Pod t. 6., red. br. 6., obrasca DOH porezni obve-znici koji su obavljali djelatnost na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara, trebaju evi-

dentirati svotu poreza za koju je smanjena ukupna porezna obveza. To je podatak koji se dobije izraču-nom pod t. 9.6. Priloga prijave – UPO.

Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti fi-zičkih osoba koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost, pojašnjeno je pod t. 6.2.6. ovog članka.

U našem su primjeru to sljedeći podatci:

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

R. br. OPIS IZNOS (u kunama i lipama)

1 2 3

1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24 st. 2. Pravilnika)

2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46. st. 5. Pravilnika)

3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona) 2.350,00

4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)

5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53. st. 1. Zakona)

6. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA VUKOVARA (čl. 55. Zakona)

OBRAZAC DOH – 9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA

Prilog UPO, iako nije obvezan za prijavu, zapra-vo je rekapitulacija dohotka i iskorištenih olakšica, smanjenja te osobnih odbitaka u poreznom razdo-blju za koju se predaje godišnja porezna prijava te stoga i preporučujemo da se obvezno ispuni kako bi se mogla utvrditi porezna obveza, te kako bi se moglo usporediti izračune s rješenjem PU nakon obrađene Porezne prijave, odnosno kako bi se mogla utvrditi svota predujma poreza na dohodak koju tre-ba plaćati u 2017. godini i koju treba unijeti u obra-zac DOH pod 4.2.4. – Predujam poreza na dohodak za sljedeće porezno razdoblje.

Sadržaj Priloga UPO – DOH podijeljen je na četiri osnovna dijela:

1. dio: utvrđuje se pod 9.1. osnovni osobni odbitak svakoga poreznog obveznika te pod 9.2. prenosi već utvrđen osobni odbitak (pod 3.3.) za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, sveukupno godišnji osobni odbitak se evidentira pod 9.3.

2. dio: utvrđuje se godišnja porezna osnovica (pod 9.5.1). Ukupan godišnji dohodak / gubitak evidentiran u t. 5. obrasca DOH − ukupan dobitak, porez i prirez, smanjuje se za ukupan godišnji osobni odbitak prethodno izračunan pod 9.3.


3. dio: utvrđuje se svota godišnjeg poreza i prire-za primjenom sljedećih poreznih stopa:

12 % do 26.400,00 kn (12 x 2.200,00) 25 % od 26.400,00 kn do 158.400,00 kn

(na idućih 132.000,00 = 11.000,00 x 12) 40 % iznad 158.400,00 kn.4. dio: utvrđuje se razlika poreza i prireza za

uplatu / povrat. Utvrđenu razliku treba uplatiti do dana predaje obrasca DOH (za razliku od prijava za prethodne godine kada se čekalo rješenje PU te potom plaćala obveza), odnosno ako je riječ o povratu, može se zahtijevati povrat ili prebiti s obvezama tekućeg odnosno budućeg razdoblja.

Obračunana svota godišnjeg poreza osnovica je za obračun prireza, i to za tuzemne porezne obveznike s prebivalištem i uobičajenim boravištem te za grado-ve i općine koje su propisale obvezu plaćanja prireza.

Pregled gradova i općina koje su propisale nave-denu obvezu plaćanja prireza te visine stopa i datu-me primjene daju se u STRUČNIM INFORMACIJA-MA – vidjeti na www.rrif.hr (slobodan pristup).

Utvrđivanje porezne obveze na PRILOGU UPO daje se na sljedećoj stranici:

U našem je primjeru obrtnik Ante PERIĆ na temelju dohotka od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom dohotku utvrdila ukupni dohodak u svoti od 166.314,50 kn Obveza je smanjena na te-melju iskorištenoga osobnog odbitka za obrtnika i uzdržavanih dvoje djece te je utvrđena porezna osnovica.

Tijekom 2016. godine uplaćani su predujmovi poreza na dohodak u ukupnoj svoti od 11.350,00 kn. Uplate predujmova koje se odnose na 2016., a koje su uplaćene do ____ 2017. pribrajaju se uplaće-nim akontacijama za 2016. godinu.

9 Napomena: Do dana objave ovog Priloga PU nije službeno objavio navedeni datum.

6.5. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Uz obrazac DOH, a u skladu s čl. 89. st. 1. Pravilni-ka, poreznoj prijavi za dohodak od samostalne dje-latnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti, treba priložiti sljedeće dokumente:• izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o

ukupnim primitcima i ukupnim izdatcima na novom pregledu poslovnih primitaka i izdataka od samostalne djelatnosti, obrazac P-PPI,

• popis dugotrajne imovine, ako nije priložen pri-javi o zajedničkom dohotku,

• ugovor i isprave o otuđenju radnje ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

• isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako već nisu predane nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

• evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije,

• dokumentaciju iz članka 24. st. 9. Pravilnika (ako je primljena potpora, dostaviti dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bes-povratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava,

• za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obav-ljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili potvrda o primljenim iznosi-ma u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama čl. 20. Zakona o pravima samostal-nih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet-ničkog stvaralaštva i čl. 24. st. 2. Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice,

• za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz čl. 19. do 24. Zakona (čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i čl. 46. st. 5. Pravil-nika), potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom dje-lu, temeljem kojih su korištene porezne olakšice,

• za priznavanje dijela osobnog odbitka po osno-vi danih darovanja prema čl. 36. st. 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o da-nim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

• za priznavanje dijela osobnog odbitka po osno-vi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema čl. 36. st. 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa.

9 Napomena: U skladu s Uputom o sastavljanju godišnje porezne prijave, pregled poslovnih primi-taka i izdataka porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost podnose na obrascu P-PPI u koji NE unose podatke o primitcima i izdatcima iz zajedničke djelatnosti koji su sadržani u obrascu DOH-Z.Pregled poslovnih primitaka i izdataka od samo-

stalne djelatnosti – obrazac P-PPI, koji je sastavni dio Pravilnika, prema podatcima iz obrasca KPI, u našem primjeru sadržava podatke koji se navode u tablici 17.

Knjiženje poslovnih događaja

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKAX. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

KORISNO !!


9 Tablica 17. Pregled poslovnih primitaka i izdataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine 7, 8

OBRAZAC P-PPI

PREGLED POSLOVNIH PRIMITAKA I IZDATAKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVARENIH U __2016.__ GODINII. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU – Obrt BARBA1. IME I PREZIME: ANTE PERIĆ2. ADRESA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA: SPLIT, MARMONTOVA 553. OIB: 12345678912

OPIS IZNOS (u kunama i lipama)

II. P R I M I C I1. primici u gotovini 201.300,002. primici putem žiroračuna 500.150,003. primici u naravi -4. primici u svezi otuđenja -5. primici poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije iz članka 20. stavak 7. Zakona -

6. PDV u primicima 7 128.220,007. UKUPNI PRIMICI (1.+2.+3.+4.+5.- 6.) 573.230,00III. I Z D A C I

1. izdaci u gotovini 93.110,00

2. izdaci putem žiroračuna 380.240,003. izdaci u naravi -4. izdaci otpisa 19.670,005. izdaci reprezentacije -6. izdaci u svezi s otuđenjem -7. PDV u izdacima 8 68.990,008. izdaci koji se porezno ne priznaju iz članka 22. Zakona 3.110,009. UKUPNI IZDACI (1.+2.+3.+4.+5.+6.-7.-8.) 420.920,00IV. OSTVARENI D O H O D A K/GUBITAK (II.7-III.9) 152.310,00V. DODATAK PREGLEDU POSLOVNIH PRIMITAKA I IZDATAKA1. broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 62. razlika između prometa po žiroračunu i iskazanih primitaka pod II.2. (2.1.+2.2.+2.3.+2.4.+2.5.) 55.800,00 2.1. polog utrška koji je iskazan pod II.1. 30.210,002.2. primljeni iznos kredita -2.3. primljeni iznos zajmova -2.4. primljeni iznosi po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji -

2.5. ostali nenavedeni primici, koji se ne smatraju oporezivim primicima 25.590,00

__________________________ NADNEVAK ____28. veljače 2017._________ POTPIS POREZNOG OBVEZNIKA

7 Svotu upisuju samo porezni obveznici koji su istodobno i obveznici poreza na dodanu vrijednost.8 Svotu upisuju samo porezni obveznici koji su istodobno i obveznici poreza na dodanu vrijednost.

U nastavku se objašnjavaju neke pozicije iz obrasca P-PPI - pod V. – DODATAK PREGLEDU PO-SLOVNIH PRIMITAKA I IZDATAKA:

V.2.1. – Na ovoj poziciji treba iskazati primitak koji je naplaćen u gotovoni, a koji nije položen na žiro-račun obrta jer je obrtnik zadržao dio novčanih sredstava za plaća-nje izdataka u gotovini.

V.2.5. – Na ovoj se poziciji može evidentirati pri-mljena nadoknada za vrijeme bolovanja nositelja obrta i ostalih samostalnih za-nimanja primljena od HZZO-a, odštete iz poslovnih odnosa, kamate na pologe po viđenju do 0,5 % godišnje, primitak samostalnih umjetnika do 20.000,00 kn

za obavljanje te djelatnosti, paušalni troš-kovi umjetnika i dr.

Na dan 31. prosinca 2016. godine obrtnička rad-nja BARBA ima u radnom odnosu 6 zaposlenika, a izračun porezne obveze na prilogu UPO daje se u nastavku.

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKAIII. izdanje: Zagreb,

ožujak 2011.

Opseg: 832 str. Cijena: 609,00 kn


PRILOG UPO (u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA __2016. _ GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

MJESEC

UKUPNI FAKTORIZNOS OSOBNOG ODBITKA IZVAN

POTPOMOGNUTIH PODRUČJA I

PODRUČJA GRADA VUKOVARA

IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA

POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA I/ILI

PODRUČJU GRADA VUKOVARA

OSOBNI ODBITAK

UMIROVLJENIKA (3.800,00)

IZNOS MJESEČNOG

OSOBNOG ODBITKA

IZVAN POTPOMOGNUTIH

PODRUČJA I PODRUČJA GRADA

VUKOVARA

NA POTPOMOGNUTIM

PODRUČJIMA I PODRUČJU GRADA

VUKOVARA

P1 P2 P1 (3.500,00)

P2 (3.000,00)

1 2 3 45

(st. 2 x2.600,00)

6(st.3 x

3.500,00)

7 (st.4 x

3.000,00)8

9(5+6+7+8)

I. 2,2 5.720,00 5.720,00II. 2,2 5.720,00 5.720,00III. 2,2 5.720,00 5.720,00IV. 2,2 5.720,00 5.720,00V. 2,2 5.720,00 5.720,00VI. 2,2 5.720,00 5.720,00VII. 2,2 5.720,00 5.720,00VIII. 2,2 5.720,00 5.720,00IX. 2,2 5.720,00 5.720,00X. 2,2 5.720,00 5.720,00XI. 2,2 5.720,00 5.720,00XII. 2,2 5.720,00 5.720,00

UKUPNO 9.1. 68.640,009.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U

TUZEMSTVU I DANA DAROVANJA (pod 3.3.) -9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1.+ 9.2.) 68.640,00

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE9.4.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 166.314,00 9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 68.640,009.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) 97.674,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 97.674,00

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 KN ZA PRIMJENU STOPE 12 % 26.400,00

9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 KN DO 158.400,00 KN ZA PRIMJENU STOPE 25 % (NA IDUĆIH 132.000,00 KN)

71.274,00

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 158.400,00 KN ZA PRIMJENU STOPE 40 % 0,00

9.5.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12 % (9.5.2. X 12 %) 3.168,00

9.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3. X 25 %) 17.818,50

9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40 % (9.5.4. X 40 %) 0,00

9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5.+ 9.5.6.+ 9.5.7.) 20.986,50

9.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8. X STOPA PRIREZA) - (SPLIT – 10%) 2.098,65

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.8.+ 9.5.9.) 23.085,15

9.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1./5.*100) 13,88

9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA

9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK (ukupni dohodak pod 5. – dohodak iz inoz. pod 9.6.3.) 166.314,00

9.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2.*9.6.4.) 23.085,159.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM

PODRUČJU PRVE SKUPINE I PODRUČJU GRADA VUKOVARA 0,00


9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA POTPOMOGNUTOM PODRUČJU DRUGE SKUPINE 10 0,00

9.6.8. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.6.+ 9.6.7.) 0,00

9.6.9. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI 11 0,00

9.6.10. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5. - 9.6.8. - 9.6.9.) 23.085,15

9.6.11. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 11.350,00

9.6.12. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup.6)

9.6.13. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.12.)

9.6.14. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (9.6.11.+ 9.6.13.) 11.350,00

9.6.15. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.10. - 9.6.14.) 11.735,15

9.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.14. - 9.6.10.)

9.7. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA SLJEDEĆE POREZNO RAZDOBLJE

9.7.1. UDIO DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI U SVEUKUPNOM DOHOTKU (4.2.3. stupac 7 / sveukupni dohodak pod 5.) u postotku 100

9.7.2. PREDUJAM POREZA NA DOHODAK (9.6.10. * 9.7.1. / broj mjeseci obavljanja djelatnosti) 1.923,76

9 Svota poreza i prireza za koju se smanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.7., stupac 4. Grada Vukovara i prve skupine)] * 100 %.

10 Svota poreza i prireza za koju se smanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.7. stupac 4. druge skupine)] * 50 %.

11 Svota poreza i prireza za koju se smanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.1.4.) ] * postotak invalidnosti. Ako se stupanj invalidnosti mijenja tijekom godine, smanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobivene svote zbrajaju i upisuju.

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost na potpomognutim područji-ma jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno svotu dohotka / gubitka i svotu korištenih olakšica iz čl. 56. i 57. Zakona na tim po-dručjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili/i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

6.6. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI

Svota obračunanog poreza na dohodak i prire-za u godišnjoj poreznoj prijavi – obrascu DOH pod 9.6.1. nije i stvarna obveza koju treba uplatiti pore-zni obveznik. U primjeru naše obrtnika Ante PERIĆ, obrt BARBA, utvrđena je obveza poreza na dohodak u svoti od 23.085,15 kn. Nakon podnošenja godiš-nje prijave, od obračunane se ukupne svote poreza na dohodak i prireza za godinu za koju se utvrđuje dohodak i porez mogu odbiti predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku te iste godine u tu-zemstvu i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati – na temelju potvr-de inozemnoga poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a prema čl. 82. Pravilnika).

Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih za-nimanja to bi značilo da će se od utvrđene godišnje porezne obveze odbiti plaćeni porez i prirez porezu na dohodak koji je porezni obveznik uplaćivao na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, brojčana oznaka vrste prihoda 1430 – Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatno-

sti, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja pri-hoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za 2017.

Konačna porezna obveza kao razlika poreza i prireza utvrđuje se nakon odbitka plaćenih preduj-mova u tijeku godine za koju se obračunava porez, može biti: Øpozitivna, porezni obveznik treba platiti razli-

ku poreza i prireza po godišnjoj poreznoj pri-javi s danom podnošenja godišnje porezne pri-jave u skladu s čl. 37. st. 6. Zakona i čl. 81. st. 5. Pravilnika.

Poreznu obvezu treba platiti putem računa kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima po-rezni obveznici vode novčana sredstva;Ønegativna, riječ je o preplati poreza i prireza

za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat, odnosno, preplaćena se svo-ta može uračunati u predujam poreza i prireza tekućega poreznog razdoblja (čl. 37. st. 7. Zako-na i čl. 81. st. 6. Pravilnika).

Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, obavit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a nepla-ćene druge poreze ili druga javna davanja (čl. 113. st. 6. Općega poreznog zakona).

U našem je primjeru porezni obveznik za 2016. ostvario dohodak u svoti od 209.810,00 kn (ukupno od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom obrtu) koji je iskazan pod red. br. 4.2.1. obrasca DOH. Svo-ta dohotka smanjena je za plaće novozaposlenih, za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u svoti od 43.495,50 kn, te porezna osnovica iznosi 166.314,50 kn. Obveza poreza na dohodak za 2016. godinu iznosi 23.085,15 kn.


Obrtnici i ostale samostalne djelatnosti koje po godišnjoj poreznoj prijavi iskažu obvezu poreza i prireza porezu na dohodak obvezu trebaju upla-titi najkasnije s predajom DOH obrasca, odnosno do 28. veljače 2017. godine na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općin-skih proračuna, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih dopri-nosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2017. godini, i to na račune otvorene na razini grada / općine.

Obrt BARBA iz Splita treba utvrđenu obvezu po-reza na dohodak i prireza uplatiti na račun:

HR2710010051740912004

U pozivu na broj odobrenja u pretpolje, uplatitelji fizičke osobe upisuju broj modela „68”, a u nastav-ku polja brojčanu oznaku za vrstu poreza i prireza porezu na dohodak koji se plaća − Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi 1619 te OIB obrtnika Ante PERIĆA (11 znamenaka).

68 1619 - 12345678912

6.7. UKIDANJE RJEŠENJA O MJESEČNOM PREDUJMU I UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK PRAMA GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI

Sve fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja te drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, a za svoje poslovanje vode poslovne knjige i evidencije, obvezne su tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja plaćati mjesečni predujam poreza na dohodak.

Prema izmijenjenim odredbama čl. 47. Zakona o porezu na dohodak, za porezne obveznike koji utvr-đuju dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, ukida se rješenje o predujmu po-reza na dohodak (već od 2015.) te je propisano da se mjesečni predujam u 2017. godini utvrđuje i plaća na temelju podatka iz podnesene godišnje prijave pore-za na dohodak.

Navedeno znači da za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, istekom roka za podnošenje godišnje porezne prijave za 2016., prestaju vrijediti i sva rješenja o plaćanju preduj-mova poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti, a koja su izdana do toga dana.

Prema čl. 71. st. 1. Pravilnika, tako utvrđeni pre-dujmovi vrijede sve do podnošenja nove porezne prijave za sljedeće porezno razdoblje, pod uvjetom da u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do izmjene visine predujma, po službenoj dužnosti ili na teme-lju pismenog zahtjeva poreznog obveznika.

Naime, prema čl. 47. st. 3. Zakona, PU može na za-htjev poreznog obveznika izmijeniti visinu preduj-ma i odrediti novu svotu predujma, a prema pod-nesku koji sadržava sve bitne podatke iz godišnje

porezne prijave. Navedeno znači da fizička osoba, uz zahtjev za izmjenom visine predujma, sastavlja i prilaže izvadak iz poslovnih knjiga, koji sadržava sve poslovne primitke i poslovne izdatke na temelju kojih se utvrđuje dohodak, za što porezni obveznik mora posjedovati vjerodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju. U slučaju da PU ne udovolji zahtje-vu poreznog obveznika, tada će se donijeti rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev za izmjenom pre-dujma.

Mjesečni predujam za 2017., odnosno za nared-no porezno razdoblje, za obveznike poreza na do-hodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja utvrđuje se u skladu s čl. 47. st. 1. Zakona, odnosno na temelju podataka u podnesenoj godiš-njoj prijavi poreza na dohodak. Utvrđena porezna obveza iznosi 23.085,15 kn koju treba podijeliti s 12 mjeseci te iznosi 1.923,76 kn mjesečno.

Prema čl. 47. st. 2. Zakona, mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti po-rezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave, a to znači da prvi pre-dujam treba platiti za ožujak 2017. najkasnije do kraja travanja 2017. godine.

Predujmovi poreza na dohodak plaćaju se mje-sečno do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mje-sec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje pre-dujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u ko-jem se obavljala samostalna djelatnost. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizišle od obavljanja samostalne djelatnosti.

Prema odredbi čl. 47. st. 4. Zakona, porezni ob-veznici koji počinju obavljati samostalnu djelat-nost, ne plaćaju predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti sve do podnošenja prve porezne prijave. Podnošenjem godišnje porezne prijave, utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezi obveznik počeo obav-ljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost, od kada i postoji obveza plaćanja mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za iduća porezna razdoblja.

Iako se mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje i plaća prema iska-zanim podatcima u podnesenoj godišnjoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, postoje slučajevi kada će poreznom obvezniku nadležna ispostava PU izdati rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, i to u dva slučaja:Øako postojeći porezni obveznik koji već obavlja

djelatnost ili porezni obveznici koji su tek za-počeli obavljati djelatnost tijekom kalendarske


godine kao poreznog razdoblja, ne podnesu godišnju poreznu prijavu za proteklu godinu ili ako u poreznoj prijavi koju podnose ne iskažu ili netočno iskažu podatke o dohotku, tada će PU procijeniti ostvareni dohodak i na temelju procijenjenog dohotka rješenjem utvrditi svotu mjesečnog predujma,

Økada se na temelju obavljenog očevida i inspek-cijskog nadzora, podataka iz obrađenih godiš-njih poreznih prijava ili drugih podataka o po-slovanju poreznog obveznika s kojima Porezna uprava raspolaže, mijenja rješenje o plaćanju predujmova ako je doneseno. U tom će slučaju nadležna ispostava PU po službenoj dužnosti izdati rješenje poreznom obvezniku u kojem će utvrditi nove svote mjesečnih predujmova po-reza na dohodak od samostalne djelatnosti.

Porezna uprava može na temelju obavljenog oče-vida i inspekcijskog nadzora, podataka iz obrađe-nih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspola-že, izmijeniti rješenje o plaćanju predujmova ako je doneseno odnosno može donijeti rješenje i utvrditi nove svote mjesečnih predujmova.

6.8. UKIDANJE RJEŠENJA PU O UTVRĐIVANJU OBVEZE DOPRINOSA ZA OSIGURANIKE KOJI OBAVLJAJU SAMOSTALNU DJELATNOST

S primjenom još od 1. siječanja 2016. godine uvodi se novi način utvrđivanja obveze doprinosa osigu-ranicima po osnovi obavljanja samostalne djelat-nosti obrta, koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak prema podatcima iz propisanih poslovnih knjiga. To znači da se ukida rješenje o vrsti, o svoti obve-ze doprinosa i osnovici prema kojoj su se doprino-si obračunavali te se propisuje samostalna obveza obračunavanja doprinosa za osobno osiguranje i podnošenje izvješća o utvrđenoj obvezi na obrascu JOPPD.

Naime, u skladu sa Zakonom od doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 143/14.) koji se primjenjivao do kraja 2015. godine, propisano je da se osigura-nicima koji su sami obveznici doprinosa za osobno osiguranje, mjesečna osnovica koja je određena u stalnoj mjesečnoj svoti, utvrđuje kao umnožak svote prosječne plaće i propisanog koeficijenta. Za svako obračunsko razdoblje odnosno kalendarsku godinu, PU je rješenjem utvrđivala mjesečnu osnovicu i svo-te doprinosa, pri čemu mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem za osiguranike koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje, postaju konačnom obvezom.

Međutim, prema odredbi čl. 64. Zakona o doprino-sima, a s primjenom od 1. siječnja 2016., osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja (profesionalne djelatnosti), sportaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samo-stalnih djelatnosti, koji od obavljanja tih djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, za što su obvezni podnositi obrazac JOPPD.

Navedeno znači da PU ovim kategorijama osi-guranika više neće izdavati rješenja o mjesečnoj osnovici i svotama doprinosa, već će osiguranici kao samostalni obveznici doprinosa sami obra-čunavati obvezu za doprinose i o tome podnositi obrazac JOPPD, za što su Pravilnikom propisane nove oznake za iskazivanje obveze doprinosa, a prema kategorijama osiguranika što ovisi o samo-stalnoj djelatnosti koju obavlja porezni obveznik.

Nadalje, prema čl. 76. st. 4. Pravilnika, fizičke oso-be koje su sami obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa, podnose PU obrazac JOPPD na dan upla-te doprinosa, odnosno na dan kada se doprinosi ob-vezno moraju obračunati i uplati u skladu s poseb-nim propisima ili najkasnije sljedeći dan.

9 Napomena: Opširnije o novim osnovicama za 2017. može se pročitati u časopisu RRiF br. 1/17.

7. POSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE KOJI NISU OBVEZNICI PDV-a

Temeljna je razlika između obrtnika – obveznika PDV-a i ostalih koji nisu prijavljeni u sustav PDV-a u načinu kako PDV utječe na primitke i izdatke obrt-nika, odnosno u načinu evidentiranja PDV-a u pore-znim knjigama i evidencijama obveznika.

Obveznici PDV-a priznaju zaračunani PDV iz ula-znih računa dobavljača kao pretporez nakon obav-ljenog plaćanja, a u obrascu KPI navedena se svota PDV-a knjiži u stupac 13 te se smanjuje izdatak u stupcu 15. Zaračunani PDV u izlaznim računima jest obveza (u trenutku naplate), PDV iz primitka knjiži se u stupac 8, a ukupni primitci iz stupca 9 smanjuju se za jednaku svotu PDV-a. Prema tome, za obveznike PDV-a zaračunani PDV u ulaznim i izlaznim računima ne utječe na primitke i izdatke obrtnika, neutralan je i u pravilu ne može biti ni pri-mitak ni izdatak za obrtnike i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a.

Zaračunani PDV djeluje potpuno suprotno u primljenim računima dobavljača, obrtnika i slo-bodnih zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a te se zajedno s cijelom svotom računa knjiži (nakon plaćanja) u izdatak. Pritom u stupcu 13 obrasca KPI (PDV u izdatcima) nema podatka, a ukupni izdatci − stupac 15 sadržava i svotu PDV-a. I izla-zni – izdani računi također ne sadržavaju svotu PDV-a, jer ga poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a ne može niti zaračunati, pa se tako i u stupac 8 u trenutku naplate robe ili usluga ne unosi podatak, a ukupni primitci – stupac 9 također ne sadržava-ju svotu PDV-a.

Bitno je naglasiti da načelo blagajne pri evidenti-ranju primitaka i izdataka primjenjuju i obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a. I jedni i drugi vode jednake porezne evidencije (s motrišta propi-sa o dohotku) te na jednak način utvrđuju dohodak koji se prijavljuje na obrascu DOH.


Pregled poslovnih primitaka i izdataka porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a koji obavljaju samostalnu djelatnost iz čl.18. Zakona odnosno do-hotka, predaju također na obrascu P-PPI – Pregled

poslovnih primitaka i izdataka od samostalne dje-latnosti. Za obrtnika koji nije obveznik PDV-a pre-gled može imati elemente kako se pokazuje u na-stavku.

9 Tablica 18. Pregled poslovnih primitaka i izdataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. za obrtnika koji nije obveznik PDV-a

OBRAZAC P-PPIPREGLED POSLOVNIH PRIMITAKA I IZDATAKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVARENIH U __2016.__ GODINII. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU – Obrt TONI1. IME I PREZIME: Ivana Ivić2. ADRESA PREBIVALISTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA: ZAGREB, Vlaška 553. OIB: 33212345677

OPIS IZNOS (u kunama i lipama)

II. P R I M I C I1. primici u gotovini 61.300,002. primici putem žiroračuna 255.340,003. primici u naravi -4. primici u svezi otuđenja -5. primici poreznog razdoblja u visini iznosa evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije iz članka 20. stavak 7. Zakona -

6. PDV u primicima 12 -7. UKUPNI PRIMICI (1.+2.+3.+4.+5.- 6.) 316.640,00III. I Z D A C I

1. izdaci u gotovini 44.200,00

2. izdaci putem žiroračuna 215.800,003. izdaci u naravi -4. izdaci otpisa 6.410,005. izdaci reprezentacije -6. izdaci u svezi s otuđenjem -7. PDV u izdacima 13 -8. izdaci koji se porezno ne priznaju iz članka 22. Zakona 3.200,009. UKUPNI IZDACI (1.+2.+3.+4.+5.+6.-7.-8.) 263.210,00IV. OSTVARENI D O H O D A K/GUBITAK (II.7-III.9) 53.430,00V. DODATAK PREGLEDU POSLOVNIH PRIMITAKA I IZDATAKA1. broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 22. razlika između prometa po žiroračunu i iskazanih primitaka pod II.2. (2.1.+2.2.+2.3.+2.4.+2.5.) 11.300,00 2.1. polog utrška koji je iskazan pod II.1. 8.200,002.2. primljeni iznos kredita -2.3. primljeni iznos zajmova -2.4. primljeni iznosi po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji -

2.5. ostali nenavedeni primici, koji se ne smatraju oporezivim primicima 3.100,00

__________________________

NADNEVAK ____28. veljače 2017._________ POTPIS POREZNOG OBVEZNIKA

12 Svotu upisuju samo porezni obveznici koji su istodobno i obveznici poreza na dodanu vrijednost.13 Svotu upisuju samo porezni obveznici koji su istodobno i obveznici poreza na dodanu vrijednost.

Godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH-Z i obrascu DOH obrtnici i slobodna zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a predaju također nadležnoj is-postavi Porezne uprave do kraja siječnja (DOH-Z) odnosno veljače (DOH) tekuće godine za prethod-nu poslovnu godinu (do 28. veljače 2017.), kako je pokazano i za obveznike PDV-a.

8. OSTALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA

Osim predaje godišnje porezne prijave na obrascu DOH, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od obavljanja djelatnosti obrta i djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i dohodak od imovine po kojoj su i obveznici poreza na dodanu vrijednost i utvrđuju dohodak kao razli-


ku primitaka i izdataka u obrascu KPI, trebaju naj-kasnije do 28. veljače 2017. nadležnoj PU dostaviti i sljedeće obračune:

1. konačni obračun članarine turističkim zajed-nicama – obrazac TZ

2. obračun spomeničke rente – obrazac SR3. obračun komorskog doprinosa na obrascu KDObračun naknade za korištenje općekorisne

funkcije šuma na obrascu OKFŠ predaje se izravno Ministarstvu poljoprivrede, Ul. grada Vukovara 78, Zagreb.

9 Napomena: O konačnom obračunu članarine turističkim zajednicama na obrascu TZ i obračunu spomeničke rente na obrascu SR te obračunu na-knade za korištenje općekorisne funkcije šuma na obrascu OKFŠ, može se pročitati u zasebnom član-ku u časopisu RRiF, br. 1/17.

8.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA OBRASCU KD

Doprinos obrtničkim komorama u 2016. godini plaćao se samo u paušalnoj svoti. Obveza plaćanja doprinosa obrtničkim komorama utvrđena je čl. 81. st. 2. t. 7. Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.), a obveznici su određeni čl. 2. Odluke o obveznom ko-morskom doprinosu za jedinstveni sustav organizi-ranosti obrta (Nar. nov., br. 141/15., dalje: Odluka). Obveza plaćanja obveznoga komorskog doprinosa za obrtnike, prema čl. 3. Odluke, nastaje danom upisa u Obrtni registar, a prestaje danom brisanja iz Registra.

Obveznici plaćanja obveznoga komorskog dopri-nosa su:

Obrtnici9Trgovci pojedinci koji obavljaju obrt iz

čl. 6. st. 1. Zakona o obrtu9Fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo

Hrvatske obrtničke komore na temelju čl. 77. st. 5. Zakona o obrtu

9

To znači da su obveznici plaćanja komorskog do-prinosa svi kojima obrtnicu izdaje nadležni župa-nijski ured za gospodarstvo odnosno Ured Grada Zagreba za gospodarstvo te se isti upisuje u obrtni registar, prema čl. 77. st. 4. Zakona o obrtu. Nadalje, u skladu s čl. 77. st. 1. Zakona o obrtu, članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, odnosno nisu obveznici jedino oni kojima rješenje za obav-ljanje djelatnosti donose druga tijela u RH (primje-rice liječnici, odvjetnici i sl.).

Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, za plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti obveznici pla-ćanja doprinosa su svi sudionici zajedničkog obrta.

Komorski se doprinos plaća i za vrijeme privreme-ne obustave obrta, a plaćaju ga i obrtnici koji obav-ljaju djelatnost sezonski, i to za razdoblje od dana upisa u obrtni registar do dana brisanja iz obrtnog registra. Obveza plaćanja doprinosa za obrtnike koji

samostalno ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrt-ničku djelatnost nastaje danom upisa u obrtni regi-star, a prestaje danom brisanja iz obrtnog registra.

Napominjemo da su novoosnovani obrti za prvu godinu rada oslobođeni plaćanja doprinosa. To znači da se sukladno Odluci oslobođenje od-nosi na novoosnovane obrte bez obveze predaje zahtjeva za oslobođenje kako je bilo propisano prijašnjom odlukom. Nadalje, važno je napome-nuti da se novoosnovanim obrtom se, sukladno čl. 15. Odluke, smatra samo prvi upis obrtnika u Obrtni registar.

Obvezni doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2016. plaćao se paušalno u svoti od 52,00 kn, i to udruženju obrtnika, a područnoj obrtničkoj komori u svotama kako je navedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hr-vatskoj obrtničkoj komori za 2016. godinu (Nar. nov., br. 141/15., dalje: Izvadak) koji se daje u nastavku.

Redni broj

Visina doprinosa u paušalnoj svotiUkupno

mjesečno kuna2 + 3 + 4

Udruženja obrtnika

Područna obrtnička

komora

Hrvatska obrtnička

komora1 2 3 4 5

27,18 13 11,82 52

Visina komorskog doprinosa utvrđena je čl. 6. Odluke kojim je određeno da iznosi mjesečno 2 % osnovnoga osobnog odbitka iz dohotka, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, odnosno 2.600,00 x 2 % = 52,00 kn.

Raspodjela prihoda iz obveznoga komorskog do-prinosa za udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatsku obrtničku komoru utvrđuje se u sljedećim odnosima:ØUdruženjima obrtnika 52,27 % od ukupnog do-

prinosaØPodručnim obrtničkim komorama 25 % od

ukupnog doprinosaØHrvatskoj obrtničkoj komori 22,73 % od uku-

pnog doprinosa.Doprinos u paušalnoj svoti iz stupca 5 Izvatka ob-

veznici su trebali u 2016. godini uplaćivati u rokovi-ma dospijeća prema sljedećem rasporedu:

TromjesečjeNadnevak u tekućoj godini Zaduženja za

razdobljeZaduženja DospijećaI. 15. veljače 28. veljače siječanj – ožujakII. 15. svibnja 31. svibnja travanj – lipanjIII. 15. kolovoza 31. kolovoza srpanj – rujanIV. 15. studenog 30. studenog listopad – prosinac

Obveza se trebala uplaćivati, u skladu s Nared-bom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, ob-veznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini, na račun grada / op-ćine sjedišta obveznika. Cjeloviti pregled uplatnih računa daje se u STRUČNIM INFORMACIJAMA u zasebnom PRILOGU časopisu RRiF, br. 2/16. – vidje-ti na www.rrif.hr (slobodan pristup).


9 Primjer uplate:Varaždin HR0810010051747252969Zagreb HR3810010051713352360Zadar HR4810010051752052967

U pozivu na broj odobrenja upisuje se: - za pravne i fizičke osobe

67 OIB

Uz godišnju poreznu prijavu sukladno ovoj odluci predaje se obrazac KD koji ima elemente kako se po-kazuje u nastavku:

Obrazac KDHRVATSKA OBRTNIČKA KOMORAPODRUČNA OBRTNIČKA KOMORAUDRUŽENJE OBRTNIKA SPLIT

ime i prezime obrtnika/naziv tvrtke za pravne osobe ANTE PERIĆ, Obrt BARBA

OIB 07921878235matični broj obrta 12345678adresa MARMONTOVA 55, SPLITšifra općine 1333naziv djelatnosti TRGOVINA I UGOSTITELJSTVOšifra djelatnosti (NKD 2007) 56

OBRAČUNKOMORSKOG DOPRINOSA

od ___1. 1. ___ do ____31. 12.____ 20 __16.___ godinered. broj opis iznos

1 2 3KOMORSKI DOPRINOS

1. dug iz ranijeg razdoblja -2. obveza za obračunsku godinu 624,003. obveza za kamate -4. UKUPNO (1+2+3) 624,005. uplaćeno tijekom obračunske godine 624,006. razlika za uplatu (4-5) -

7. razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5-4) -

U _____Splitu______ dana _____28. 2. 2017.____

M.P.

obveznikdatum primitka

potpis osobe nadležne ispostave Porezne uprave koja je Obrazac KD

zaprimila

Obveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima za 2016. zajedno s obrascem DOH najkasnije do 28. veljače 2017. za prethodnu godinu. Obrtnici obveznici poreza na dobitak treba-ju ga predati najkasnije do 30. travnja 2017.

9. ZAKLJUČAKPrije izrade godišnje porezne prijave i utvrđiva-

nja dohotka porezni obveznici trebaju kontrolirati knjiženje primitaka i izdataka te utvrditi dohodak. Potom treba smanjiti dohodak za plaće novoza-poslenih osoba, naukovanje učenika te za izdatke

obrazovanja i izobrazbe ako ih je obrtnik ostvario. Osobni odbitak obrtnika i uzdržavanih članova ta-kođer smanjuje dohodak kao poreznu osnovicu. Za 2016. godinu nema značajnih promjena u sastav-ljanju obrasca DOH u odnosu na 2015. godinu. Nije promijenjen osobni odbitak niti porezni razredi, te su i nadalje ostale iste stope poreza na dohodak: 12 %, 25 % i 40 %. Treba obratiti pozornost na sma-njenja u vezi s olakšicama – smanjenjima dohotka za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za za-nimanja u sustavu vezanih obrta te oslobođenja za potpomognuta područja jedinica lokalne samou-prave i područje Grada Vukovara.

Za 2016. samostalne obrtničke djelatnosti predaju prijavu na obrascu DOH koji je sastavni dio Pravil-nika, a iskazanu obvezu treba ispuniti najkasnije do 28. veljače 2017. godine.

Godišnju poreznu prijavu za 2016. godinu pre-daje se na obrascu DOH, i to za samostalne obrtničke djelatnosti koje utvrđuju dohodak na temelju evidenti-ranih primitaka i izdataka u obrascu KPI.

Za 2016. godinu nema značajnih promjena u sastavljanju i prijavi dohotka od samostalne djelatn-soti na obrscu DOH i DOH-Z u odnosu na prethodnu godinu.

Samostalne obrtničke djelatnosti evidentiraju primitke i izdatke prema „načelu blagajne“.

Izdatci otpisa – amortizacije obračunavaju se u obrascu DI te su porezno priznati ako su u okviru porezno dopustivih stopa navedenih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Obrtnici koji su primili državne potpore i poti-caje za nabavu dugotrajne imovine, trebaju u primitke evidentirati samo svotu u visini obračunane amortiza-cije (izdatak amortizacije = primitak).

Obrtnici koji obavljaju djelatnost u supoduzet-ništvu trebaju predati prijavu na obrascu DOH-Z naj-kasnije do 31. siječnja 2017. godine.

Obrazac DOH treba predati najkasnije do 28. veljače 2017. godine.

Dohodak od samostalne djelatnosti smanjuje se za svotu plaće novozaposlenih osoba, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, izdatke za istraži-vanje i razvoj te za preneseni gubitak.

Dohodak se smanjuje i za svotu osobnih odbi-taka poreznog obveznika i uzdržavanih članova te za dana darovanja i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu.

Uz obrazac DOH za 2016. godinu obrtnici tre-baju predati pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslovnih knjiga – obrazac P-PPI. Obveza se odnosi na obrtnike koji su u sustavu PDV-a i koji nisu obveznici PDV-a.

Najkasnije do 28. veljače 2017. godine uz obrazac DOH treba predati i konačni obračun za obvezu plaćanja turističke čla-narine na obrascu TZ, spomeničke ren-te na obrascu SR, naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma na obrascu OKFŠ, te obračun komorskog doprinosa na obrascu KD.

ŠTO TREBA ZNATI!


III. Doprinosi kod obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti za 2016. godinu

Mr. Anja BOŽINA, ovl. rač. UDK 657.1/336.2

1. OBRAČUN DOPRINOSA ZA OSOBE KOJE SAMOSTALNU DJELATNOST OBAVLJAJU KAO JEDINO ZANIMANJE

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnosti kao svoje jedino i glavno zanimanje obve-znici su doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za svoje osobno osi-guranje prema mjesečnim osnovicama. Prije 2016. godine ti su obvezni osiguranici podmirivali do-prinose prema mjesečnim osnovicama za obvezna osiguranja prema rješenju Porezne uprave. Od 1. si-ječnja 2016. godine o vrsti i svoti obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su obvezni obračunati dopri-nos te razdoblju na koje se odnosi obveza, tijekom 2016. godine trebali su sastavljati izvješće na obras-cu JOPPD i dostavljati ga Poreznoj upravi.

Obrazac JOPPD dostavlja se putem sustava ePore-zna ili putem nadležne ispostave Porezne uprave (za tri ili manje od triju osoba s triju različitih OIB-a).

Rok dospijeća obveze doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec proveden u osiguranju.

Svote mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđu-ju obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje, umnožak su iznosa prosječne plaće vrijedeće za 2016. godinu (8.037,00 kn) i Zakonom o doprinosima propisanih koeficijenata – prema osnovama obve-znih osiguranja, i to:

9 Tablica 1. Osnovice na koje su obrtnici i slobod-na zanimanja plaćali doprinose za 2016. godinu

Osnova obveznog osiguranjaPropisani

koeficijent X 8.037,00 kn

Svota (kn)

Djelatnost obrta – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

0,65 5.224,05

Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

1,1 8.840,70

Sportaš – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti 1,1 8.840,70

Osnova obveznog osiguranjaPropisani

koeficijent X 8.037,00 kn

Svota (kn)

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

0,55 4.420,35

Medicinska sestra – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

0,65 5.224,05

Zubotehničar – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

0,65 5.224,05

Fizioterapeut – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti 0,65 5.224,05

Novinar – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti 0,65 5.224,05

Filmski radnik – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

0,65 5.224,05

Predstavnik obiteljskog doma – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

0,65 5.224,05

Ostale samostalne djelatnosti – osiguranici po osnovi upisa u RPO koji utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti

0,65 5.224,05

Prema navedenim osnovicama ti su porezni ob-veznici trebali tijekom 2016. godine podmirivati do-prinose prema sljedećim stopama za obračun:

• mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (15 %)

• mirovinsko osiguranje na temelju individual-ne kapitalizirane štednje (5 %)

• zdravstveno osiguranje (15 %)• zaštitu zdravlja na radu (0,5 %) • za zapošljavanje (1,7 %)Svote plaćenih doprinosa, prema načelu blagajne,

ti porezni obveznici iskazuju u obrascu Knjiga pri-mitaka i izdataka kao poslovno opravdani izdatak.

Način na koji ti porezni obveznici trebaju iskazati obvezu za doprinose u obrascu JOPPD za 2016. godi-nu opširno smo pisali u časopisu RRIF, br. 2/16.

Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje obvezno su osi-gurane i prema toj osnovi, prema propisanim osnovicama, podmiruju svoje doprinose. No, fizič-

kim osobama dopušteno je uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. Oporezivanje samostalne djelatnosti se obavlja putem poslovnih knjiga te se oporezuje porezom na dohodak na jednak način kao što bi se oporezivanje obavljalo da fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću. Ti porezni obveznici obračunavaju doprinose i plaćaju doprinose po svim osnovama te, između ostaloga, u nastavku pišemo i o tome.



2. OBRAČUN DOPRINOSA ZA OSOBE KOJE SAMOSTALNU DJELATNOST OBAVLJAJU UZ RADNI ODNOS

2.1. ŠTO SE SMATRA DRUGOM DJELATNOŠĆUNa temelju čl. 8. st. 2. Zakona o obrtu (Nar. nov.,

br. 143/13.) radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava u vezi s radnim odnosom, ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Poreznim propisima i propisima o obveznom osiguranju nije zabranjeno obavljanje samostalne djelatnosti uz istodobni radni odnos. Pritom nije bitno je li radni odnos osnovan s drugom pravnom ili fizičkom osobom ili je radni odnos sklopljen s društvom (d.o.o., d.d. i dr.) čiji je jedini član društva osoba koja obavlja neku od samostalnih djelatno-sti. Jednako tako, obavljanje samostalne djelatnosti uz radni odnos nije uvjetovano radnim odnosnom sklopljenim na puno ili nepuno radno vrijeme od-nosno dopunsko zapošljavanje.

Nadalje, fizičke osobe koje obavljaju samostal-nu djelatnost mogu izabrati da umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobitak, a uz određene uvjete mogu se odlučiti za paušalno oporezivanje. Prema poreznim propisima i propisima o obveznom osiguranju uz radni odnos dopušteno je obavljanje samostalne djelatnosti neovisno o tome oporezuju li se primitci na način propisan za porez na dohodak, porez na dobitak ili paušalno.

U skladu s time, moguće je da fizička osoba obav-lja samostalnu djelatnost (obveznik, poreza na do-hodak, paušalno oporezivanje ili dobitak) te je u radnom odnosu na puno radno vrijeme i možebitno je istodobno dopunski zaposlena.

UGOVOR O RADU NA PUNO RADNO VRIJEME

UGOVOR O RADU NA NEPUNO RADNO

VRIJEME

DRUGA

DJELATNOST

DOPUNSKO ZAPOŠLJAVANJE

Samostalna djelatnostDOHODAKDOBITAK

PAUŠALNO OPOREZIVANJE

Kod istodobnog obavljanja samostalne djelatno-sti i radnog odnosa prepreka mogu biti posebni pro-pisi koji uređuju obavljanje samostalne djelatnosti. Primjerice, prema čl. 56. t. 8. Zakona o odvjetništvu (Nar. nov., br. 9/94. – 18/11.) nije dopušteno bavljenje odvjetništvom kao slobodnim zanimanjem ako je osoba ujedno u radnom odnosu kod nekog drugog poslodavca.

Pri obavljanju samostalne djelatnosti te istodob-noga radnog odnosa s poslodavcem, treba voditi ra-čuna i o čl. 93. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.) prema kojem radnik ne smije bez odobrenja poslo-

davca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz dje-latnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).

Kada radnik postupi protivno zabrani, posloda-vac može od radnika zatražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu rad-nik preda zaradu ostvarenu iz takva posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla. Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa posloda-vac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. Oporezivanje primi-taka kada se samostalna djelatnost obavlja uz radni odnos obavlja se na način utvrđen poreznim propi-sima odnosno onako kako je uređeno Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14.) važećem propisom za 2016. godinu.

Međutim, prema odredbama koje proizlaze iz propisa o obveznim osiguranjima postoje neke po-sebnosti.

Kada je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnosti istodobno obvezno osigurana po osnovi radnog odnosa u skladu sa čl. 7. t. 6. Zakona o dopri-nosima, obavljanje samostalne djelatnosti smatra se drugom djelatnošću.

Stoga ako fizička osoba istovremeno uz radni od-nos obavlja i samostalnu djelatnost obvezno osigu-ranje te osobe treba promatrati iz dva smjera:

• radnog odnosa• samostalne djelatnosti.Fizička osoba koja je osigurana po osnovi radnog

odnosa (zaposlenik), obveznik je doprinosa koji se obračunavaju IZ osnovice za obračun doprinosa (MIO I. stup – 15 % i MIO II. Stup – 5 %) odnosno iz ugovorene bruto plaće te svih ostalih primitaka koje isplaćuje poslodavac na temelju radnog odnosa, a oporezuju se na način propisan za dohodak od ne-samostalnog rada (plaću).

Obveznik doprinosa koji se obračunavaju NA primitke (plaću i dr.) koje isplaćuje poslodavac jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću.

No, obveznik obračunavanja i plaćanja svih do-prinosa na temelju radnog odnosa jest poslodavac.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost mogu izabrati da umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobitak, a uz određene uvjete mogu se odlučiti za paušalno oporezivanje. Oporezivanje primitaka kada se samostalna djelatnost obavlja uz radni odnos obavlja se na način utvrđen poreznim propisima odnosno onako kako je uređeno Zako-nom o porezu na dohodak ili Zakonom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 115/16.). Obračun doprinosa za obvezna osiguranja provodi na način propisan za drugu djelatnost, što objašnjavamo u nastavku članka.

Imajući u vidu prethodno navedeno, drugom dje-latnošću smatraju se samostalne djelatnosti:

• obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti upisa-ne u obrtni registar

• trgovca pojedinca upisana u registar trgovač-kog suda kao trgovac pojedinac


Øslobodnog zanimanja kada je fizička osoba koja je po osnovi obavljanja te djelatnosti ob-vezno osigurana. Fizička osoba stječe status osiguranja upisom u registar:tijela državne uprave mjerodavnog za izdavanje odobrenja fizičkim osobama za obavljanje profesionalne djelatnosti, u skladu s posebnim propisima

Øobveznika poreza na dohodak ili poreza na dobitak od obavljanja samostalne djelatno-sti slobodnog zanimanja na osnovi članstva u strukovnoj udruzi ili strukovnoj komori ili na njezin zahtjev

Øtijela mjerodavnog za poljoprivredu, ili je na njezin zahtjev, upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobitak od obavljanja te djelatnosti te je obveznik pore-za na dohodak ili poreza na dobitak, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana

• ostale samostalne djelatnosti su djelatnosti fi-zičkih osoba s obilježjem samostalnosti, traj-nosti i namjere stvaranja izvora dohotka ili dobitka i po osnovi obavljanja tih djelatnosti upisane su u registar obveznika poreza na do-hodak te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak, a nositelju je ta djelatnost osnovno zanimanje i po toj se osno-vi, u skladu s propisima o obveznim osiguranji-ma, smatra obvezno osiguranom osobom, a to su posebice:Ødjelatnosti za čije obavljanje nije propisano

izdavanje odobrenja i registracije,Ødjelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od

kojih se, prema propisima o porezu na doho-dak, utvrđuje drugi dohodak, ali su promije-nile način utvrđivanja dohotka pa prema tim primitcima utvrđuju dohodak od samostal-ne djelatnosti ili dobitak

Ødjelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, pre-ma propisima o porezu na dohodak, utvrđu-je dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema tim primitcima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ili dobitak

Øostale djelatnosti upisane u registar obvezni-ka poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti i po osnovi koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak.

Od ulaska RH u EU, drugom se djelatnošću sma-tra i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, u skladu s propisima EU-a o koordinaciji susta-va socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo RH, koja se obavlja u drugoj državi članici, ako se ista obavlja istodobno uz radni odnos, odnosno za-poslenje u RH i/ili u drugoj državi članici ili uz neku drugu osnovu osiguranja.

2.2. GODIŠNJA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA OBRTNIKA KOJI OBAVLJA DJELATNOST UZ RADNI ODNOS

U skladu s čl. 183. Zakona o doprinosima, osoba koja obavlja neku od prethodno navedene druge dje-latnosti po osnovi te djelatnosti, obveznik je dopri-nosa i obveznik plaćanja doprinosa koji se utvrđuje na propisanu godišnju osnovicu. Godišnjom osno-vicom za obračun doprinosa smatra se svota prema kojoj se utvrđuju i obračunavaju doprinosi za odre-đenu godinu po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

U slučaju obavljanje druge djelatnosti uz radni odnos, godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak ili paušalno utvrđeni dohodak odnosno ostvareni dobitak, a može iznositi najviše do umnoška svote prosječne mjesečne bruto-plaće po zaposlenome kod pravnih osoba u RH za razdo-blje siječanj – kolovoz prethodne godine, koeficijen-ta 0,65 i brojke 12.

Prosječnu plaću objavljuje svake godine Državni zavod za statistiku, a za 2016. godinu utvrđena je u svoti od 8.037,00 kn (Nar. nov., br. 121/15.).

Prema tome, najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2016. godinu utvrđena je u svoti od 62.688,60 kn.

Prema osnovici utvrđenoj na opisani način obra-čunavaju se doprinosi, i to „na osnovicu“ po stopa-ma od:

• 20 % za obvezno mirovinsko osiguranje za osi-guranike samo I. stupa osiguranja

• 15 % za obvezno zdravstveno osiguranjeako je riječ o osiguraniku mirovinskog osiguranja

na temelju generacijske solidarnosti, odnosno:• 15 % za obvezno mirovinsko osiguranje I stup• 5 % za obvezno mirovinsko osiguranje na teme-

lju individualne kapitalizirane štednje II stup• 15 % za obvezno zdravstveno osiguranjeako je riječ o osiguraniku mirovinskog osiguranja

na temelju individualne kapitalizirane štednje.Prema utvrđenoj godišnjoj osnovici za 2016. godi-

nu obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to:

VRSTA DOPRINOSA NAJVIŠA OSNOVICA

NAJVIŠA SVOTA OBVEZNIH

DOPRINOSADOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE I. STUP PO STOPI OD 15 %

62.688,60

9.403,29

DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE II. STUP PO STOPI OD 5 %

3.134,43

DOPRINOS ZA OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE PO STOPI OD 15 %

9.403,29

Na temelju podataka u tablici, najviša svota obra-čunanih doprinosa koju obveznici moguće trebaju podmiriti s osnove obavljanja druge samostalne djelatnosti je svota od 21.941,01 kn.

9 Napomena! Na temelju navedenoga, vidljivo je da u ovom slučaju obveznik doprinosa nije obvezan podmirivati doprinos za slučaj ozljede na radu od 0,5 % i doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 %

ČasopisRačunovodstvo Revizija i Financije

je najčitaniji časopis u Hrvatskoj!Preporučite ga i drugima


Kada se doprinosi obračunavaju prema godišnjoj osnovici, a razdoblje u kojem je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost je kraće od godinu dana, najviša svota godišnje osnovice razmjerna je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na brojku 12.

U tom se slučaju u broj mjeseci obavljanja dru-ge djelatnosti računa svaki puni mjesec obavljanja druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu) i bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i za dane od-nosno mjesece u kojima je korišteno pravo na bo-lovanje.

Svota godišnje osnovice, vrste i godišnje svote doprinosa te razdoblje na koje se obveza odno-si utvrđuje se na temelju godišnje prijave poreza na dohodak, stoga ovi porezni obveznici o tome trebaju podnijeti izvješće putem Godišnje pore-zne prijave – obrazac DOH, i to u t. 4.2.8. Obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

Dospijeće godišnje obveze doprinosa po osno-vi obavljanja druge djelatnosti dospijeva na na-platu danom podnošenja obrasca DOH. Obrazac DOH podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, što znači do 28. veljače 2017. godine za 2016. godinu.

Doprinose za obvezna osiguranja porezni obve-znik treba podmiriti na sljedeće uplatne račune:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti HR1210010051863000160 - 68 8320 - OIB

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje:

HR7610010051700036001 – 68 2224 – OIB 3. doprinos za zdravstveno osiguranje: HR6510010051550100001 – 68 8800 – OIB.

2.3. OBRAČUN DOPRINOSA PO OSNOVI DRUGE DJELATNOSTI OSOBE KOJA OBAVLJA SAMOSTALNU DJELATNOST I UTVRĐUJE DOHODAK NA TEMELJU POSLOVNIH KNJIGA

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost kao jedinu djelatnost, obve-znici su doprinose plaćati na propisanu mjesečnu osnovicu. Kada se te fizičke osobe zaposle, podmi-ruju obvezne doprinose na temelju plaće odnosno dohotka od nesamostalnog rada. Tada se u smislu obračuna doprinosa, samostalna djelatnost smatra drugom djelatnosti

Kada fizička osoba započne samostalnu dje-latnost obavljati kao drugu djelatnost, nije više obvezna plaćati doprinose prema utvrđenoj mje-sečnoj osnovici za plaćanje doprinosa, nego se na kraju poreznog razdoblja utvrđuje godišnja osno-vica za plaćanje doprinosa.

Propisima nije uređen način na koji porezni obve-znici trebaju obavijestiti Poreznu upravu o tome da više nisu obvezni plaćati doprinose po mjesečnim osnovicama nego na godišnju osnovicu. Smatramo

da je u tu svrhu dovoljno Poreznoj upravi uputiti dopis i vjerodostojnu ispravu kao dokaz da je obav-ljena prijava na obvezna osiguranja s osnove radnog odnosa s drugim poslodavcem (preslika prijave na obvezna osiguranja, ugovor o radu i sl.).

Godišnja osnovica za obračun doprinosa ob-vezniku koji prema propisima o porezu na do-hodak od druge djelatnosti utvrđuje dohodak jest DOHODAK ostvaren u poreznom razdoblju, s time da najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2016. godinu ne može biti veća od 62.688,60 kn.

Dohodak predstavlja razliku između svih poslov-nih primitaka i svih poslovnih izdataka, i to prije smanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih smanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i ostalim posebnim propisima.

Svota godišnje osnovice utvrđuje se na temelju podataka o primitcima i izdatcima iskazanima u pregledu primitaka i izdataka koji je sastavni dio godišnje prijave poreza na dohodak (obrazac DOH).

Na taj način utvrđeni doprinosi koje je obve-znik doprinosa (koji obavlja drugu djelatnost) u obvezi podmiriti, predstavljaju porezno priznati izdatak koji prema načelu blagajne treba eviden-tirati u Knjizi primitaka i izdataka (OBRAZAC KPI) u godini u kojoj su i plaćeni. Dakle, doprino-se po osnovi druge djelatnosti koju je ovaj porezni obveznik obavljao tijekom 2016. iskazat će u Knji-zi primitaka i izdataka za 2017. godinu.

Ako pak obveznik doprinosa ne podnese godišnju prijavu poreza na dohodak i obvezniku kojemu se dohodak od te djelatnosti utvrđuje procjenom, go-dišnja osnovica utvrđuje se istim postupkom kojim se utvrđuje dohodak od te djelatnosti.

Smatramo da kada nije ostvaren dohodak te je od obavljanja druge djelatnosti u određenom razdoblju ostvaren gubitak, ne postoji obveza s osnove dopri-nosa jer osnovica za obračun doprinosa (dohodak) na temelju koje je moguće obračunati obvezne do-prinose nije niti utvrđena.

9 Primjer: Kada se druga djelatnost ne obavlja ci-jelu godinuPorezni obveznik obrtnik obavlja samostalnu

djelatnost u razdoblju od 1. ožujka 2016. do 19. ko-lovoza 2016. godine. U razdoblju od 1. svibnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine porezni je obveznik u radnom odnosu te se u razdoblju od 1. svibnja 2016. do 19. kolovoza 2016. godine obavljanje samostalne djelatnosti smatra drugom djelatnošću (vrijeme u kojem obrtnik istodobno obavlja samostalnu djelat-nost ima i radni odnos).

Dohodak od obavljanja samostalne djelatno-sti utvrđen na temelju poslovnih knjiga iznosi 35.000,00 kn (stupac 2 pod 4.2.1. obrasca DOH). Ob-veznu s osnove doprinosa prema drugoj djelatnosti treba utvrditi na način prikazan u nastavku.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI



1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 03. 2016. Do 19. 08. 2016. Od 01. 05. 2016. Do 19. 08. 2016.Od Do Od Do Od Do Od Do Od Do Od Do Od Do Od Do 3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 1 64. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 2 45. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 35.000,00

6. SVOTA DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.) 4/6 x 35.000 = 23.333.33 kn 23.333,33

7. SVOTA NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 34/12 x 62.688,60 = 20.896,20 20.896,20

8. SVOTA OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA 4 20.896,20

9. SVOTA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima) 3.134,43

10.SVOTA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 17. Zakona o doprinosima)

1.044,81

11. SVOTA DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima) 3.134,43

1 2 3 4

1 Računa se svaki puni mjesec u kojemu je obavljana djelatnost, uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.

2 Računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

3 Red. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.4 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7

9 Primjer. Porezni obveznik obavlja. drugu dje-latnost tijekom 2016. godinePorezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost

obrta u razdoblju od 1. svibnja 2016. do 1. rujna 2016. godine.

Tijekom 2016. porezni je obveznik bio u radnom odnosu u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. pro-sinca 2016. godine. Dohodak od obavljanja samo-

stalne djelatnosti iznosi 25.500,00 kn (pod 4.2.1. stupca 2 obrasca DOH.). Obveznik je osiguranik samo I. stupa.

Ovom se poreznom obvezniku obavljanje druge djelatnosti smatra razdoblje od 1. svibnja 2016. do 1. siječnja 2016. godine te se obveza doprinosa utvrđu-je na sljedeći način:


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 05. 2016. Do 01. 09. 2016. Od 01. 05. 2016. Do 01. 09. 2016.Od Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 5 44. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 6 45. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 25.500,00

6. SVOTA DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.) 4/4 x 25.500,00 25.500,00

7. SVOTA NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 74/12 x 62.688,60 20.896,20




0


5 6 7 8



7 Red. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje.8 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r.br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.


9 Primjer: Kada se druga djelatnost obavlja cije-lu 2016. godinuPorezni je obveznik u radnom odnosu cijelu 2016.

te istodobno obavlja djelatnost obrta Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđen na teme-

lju poslovnih knjiga iznosi 53.000,00 kn ( stupac 2 pod 4.2.1. obrasca DOH)..

Budući da je porezni obveznik cijelu 2016. bio i u radnom odnosu, razdoblje druge djelatnosti smatra se cijela 2016. godina. Obveza doprinosa u ovom se slučaju utvrđuje na sljedeći način:


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 01. 2016. Do 31. 12. 2016. Od 01. 01. 2016. Do 31. 12. 2016.Od Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 9 124. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 10 125. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 53.000,006. SVOTA DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.) 53.000,007. SVOTA NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 11 62.688,60 8. SVOTA OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA 12 53.000,00



2.650,00


9 10 11 12



11 R.br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.12 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.

9 Primjer: Kada radni odnos ne traje cijelu 2016. godinuPorezni je obveznik u radnom odnosu od 10. ožuj-

ka 2016. do 31. kolovoza 2016. godine dok je samo-stalnu djelatnost obrta obavljao u razdoblju od 1. si-ječnja 2016. do 20. lipnja 2016. godine. Dohodak od

obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 23.500,00 kn (pod 4.2.1. stupac 2 obrasca DOH).

Razdobljem druge djelatnosti smatra se razdoblje od 10. ožujka 2016. do 20. lipnja 2016. godine jer se u navedenom razdoblju djelatnost obrta obavljala istodobno uz radni odnos te se obveza doprinosa utvrđuje na sljedeći način:


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 01. 2016. Do 20. 06. 2016. Od 10. 03. 2016. Do 20. 06. 2016.Od Do Od . Do Od Do Od Do Od Do Od Do Od Do Od Do 3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 13 64. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 14 35. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 23.500,00


7. SVOTA NAJVIŠE OSNOVICE ZA MJESECE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 15

3/12 x 62.688,60 15.672,15


9. SVOTA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 13. Zakona o doprinosima) 1,762,50


587,50

11. SVOTA DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (r.br. 8. * propisana stopa iz članka 14. Zakona o doprinosima) 1,762,50

13 14 15 16

13 Računa se svaki puni mjesec u kojemu je obavljana djelatnost, uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mje-secu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.


15 R.br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje.16 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r.br. 7


9 Primjer: Kada radni odnos ne traje cijelu 2016. godinuPorezni je obveznik u radnom odnosu od 1. trav-

nja 2016. do 30. rujna 2016. godine dok je samostal-nu djelatnost obrta obavljao u razdoblju od 1. siječ-nja 2016. do 1. listopada 2016. godine.

Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 80.500,00 kn (pod 4.2.1. stupac 2 obrasca DOH).

Razdobljem druge djelatnosti smatra se razdoblje od 1. travnja 2016. do 30. rujna 2016. godine jer se u navedenom razdoblju djelatnost obrta obavljala istodobno uz radni odnos, te se obveza doprinosa utvrđuje na sljedeći način:


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 01. 2016. Do 01. 10. 2016. Od 01. 04. 2016. Do 30. 09. 2016.Od Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 17 94. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 18 65. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 80.500,00

6. SVOTA DOHOTKA OD DRUGE DJELATNOSTI (r.br. 4. / r.br. 3. * r.br. 5.) 6/9 x 80.500,00 kn 53.666,66


6/12 x 62.688,60 31.344,30




1,567,22


17 18 19 20

17 Računa se svaki puni mjesec u kojemu je obavljana djelatnost uvećana za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mje-secu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.


19 R. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje.20 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7

9 Primjer: Porezni obveznik obavlja drugu djelat-nost u više razdoblja tijekom 2016. godinePorezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost

obrta u razdoblju od 20. siječnja 2016. do 20. prosin-ca 2016. godine.

Tijekom godine bio je u radnom odnosu u razdo-bljima:

• od 10. veljače 2016. do 20. travnja. 2016.• od 29. rujna 2016. do 31. prosinca 2016.

Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na temelju poslovnih knjiga iznosi 40.000,00 kn (pod 4.2.1., stupac 2 obrasca DOH).

Kako je ovaj porezni obveznik tijekom 2016. go-dine obavljao samostalnu djelatnosti od 20. siječnja 2016. do 20. prosinca 2016. godine, razdobljem dru-ge djelatnosti smatra se:

• od 10. veljače 2016. do 20. travnja 2016. te • od 29. rujna 2016. do 20. prosinca 2016. Obveza doprinosa utvrđuje se na sljedeći način:

AKTUALNO

Radni odnosi + Prilog Primjena Zakona o raduVII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2015.+ PRILOG: Nove evidencije u području rada i obračuna plaćeOvaj priručnik omogućit će vam lakše snalaženje i primjenu novog Zakona o radu u praksi, donoseći vam pritom na jednom mjestu, na pregledan način, niz upotrebljivih obrazaca, odluka i ugovora iz ovog područja, kao i sve pove-zane zakonske i podzakonske akte (pravilnike, uredbe, kolektivne ugovore i sl.), te kao radne evidencije.

Opseg: 760 + 140 str.Cijena kompleta: 462,00 kn



1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 20. 01. 2016. Do 20. 12. 2016. Od 10. 02. 2016. Do 20. 04. 2016.Od Do Od 29. 09. 2016. Do 20. 12. 2016.Od Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 21 114. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 22 55. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 40.000,00



5/12 x 62.688,60 26.120,25




909,09


21 22 23 24

21 Računa se svaki puni mjesec u kojemu je djelatnost obavljana uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu te bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.


23 R.br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.24 Ako je r. br. 6. ≤ r.br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.

9 Primjer. Druga djelatnost se obavlja u nekoliko razdoblja tijekom 2016. godinePorezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost

tijekom 2016. u dva razdoblja:• od 1. siječnja 2016. do 31. ožujka 2016. te • od 1. svibnja 2016. do 31. srpnja 2016.Tijekom 2016. godine taj je porezni obveznik u

dva navrata bio u radnom odnosu, i to:• od 1. ožujka 2016. do 31. svibnja 2016. • od 1. kolovoza 2016. do 31. prosinca 2016.

Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 30.000,00 kn (u stupcu 2 pod 4.2.1. obrasca DOH).

Za tog se poreznog obveznika obavljanje druge djelatnosti smatra razdoblje:

• od 1. ožujka 2016. do 31. ožujka 2016.• od 1. svibnja 2016. do 31. svibnja 2016.Obveza doprinosa po ovoj osnovi utvrđuje se na

sljedeći način:


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 01. 2016. Do 31. 03. 2016. Od 01. 03. 2016. Do 31. 03. 2016.Od 01. 05. 2016. Do 31. 07. 2016. Od 01. 05. 2016. Do 31. 05. 2016.Od Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 25 64. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 26 25. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 30.000,00



2/12 x 62.688,60 10.448,10




500,00


25 26 27 28

25 Računa se svaki puni mjesec u kojemu je djelatnost obavljana uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mje-secu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

26 Računa se svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad

27 R. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se obveza utvrđuje28 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7. onda r. br. 6., ako je r. br. 6. > r. br. 7. onda r. br. 7.


9 Primjer: Kada porezni obveznik tijekom 2016. godine ima više radnih odnosaPorezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost

obrta u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine.

Taj je porezni obveznik tijekom 2016. imao ugovor na određeno vrijeme s različitim poslodavcima, i to:

• od 1. siječnja 2016. do 1. ožujka 2016.• od 2. travnja 2016. do 2. lipnja 2016.• od 9. srpnja 2016. do 30. rujna 2016.• od 1. listopada 2016. do 31. prosinca 2016.

Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 80.000,00 kn (pod 4.2.1. u stupcu 2 obrasca DOH).

Obavljanje druge djelatnosti smatra se vrijeme u kojem je porezni obveznik imao radni odnos i samo-stalnu djelatnost, a to je:

• od 1. siječnja 2016. do 1. ožujka 2016. – 2 mjeseca• od 2. travnja 2016. do 2. lipnja 2016. – 2 mjeseca• od 9. srpnja 2016. do 30. rujna 2016. – 2 mjeseca• od 1. listopada 2016. do 31. prosinca 2016. 3 –

mjesecaUkupno 9 mjeseci.


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 01. 2016. Do 31. 12. 2016. Od 01. 01. 2016. Do 01. 03. 2016.Od Do Od 02. 04. 2016. Do 02. 06. 2016.Od Do Od 09. 07. 2016. Do 30. 09. 2016.Od Do Od 01. 10. 2016. Do 31. 12. 2016.Od Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 29 124. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 30 95. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 80.000,00



9/12 x 62.688,60 47.016,45




2.350,83


29 30 31 32



31 R. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.32 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.

9 Primjer: Kada porezni obveznik samostalnu djelatnost obavlja u više razdobljaOsiguranik je obavljao sezonski samostalnu djelat-

nost obrta u više razdoblju tijekom 2016. godine, i to:• od 1. veljače 2016. do 30. travnja 2016.• od 1. srpnja 2016. do 30. rujna 2016.Tijekom 2016. godine taj je porezni obveznik bio

u radnom odnosu u razdobljima od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016.

Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 40.000,00 kn (pod 4.2.1. u stupcu 2 obrasca DOH).

Drugom djelatnošću smatra se razdoblje:• od 1. veljače 2016. do 30. travnja 2016. – 3

mjeseca• od 1. srpnja 2016. do 30. rujna 2016. – 3 mjesecaUkupno druga djelatnost 6 mjeseci.Obvezu doprinosa treba utvrditi na sljedeći način:

pretplatite se na elektroničko izdanje

Vaših omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr



1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 02. 2016. Do 30. 04. 2016. Od 01. 02. 2016. Do 30. 04. 2016Od 01. 07. 2016. Do 30. 09. 2016. Od 01. 07. 2016. Do 30. 09. 2016.Od Do Od DoOd Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 33 64. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 34 65. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 40.000,00



6/12 x 62.688,60 31.344,03




1.567,20


33 34 35 36



35 R. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.36 Ako je r. br. 6. ≤ r. br. 7., onda r. br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.

9 Primjer: Kada porezni obveznik samostalnu djelatnost obavlja u više razdobljaOsiguranik je tijekom 2016. godine obavljao sezon-

ski samostalnu djelatnost obrta u više razdoblja, i to:• od 1. veljače 2016. do 30. travnja 2016.• od 1. srpnja 2016. do 30. rujna 2016.Tijekom 2016. godine taj je porezni obveznik bio u

radnom odnosu u razdobljima od: • od 1. travnja 2016. do 31. srpnja 2016.

• od 1. rujna 2016. do 31. prosinca 2016. Dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti

iznosi 45.550,00 kn (pod 4.2.1. u stupcu 2 obrasca DOH).

Drugom se djelatnošću smatra razdoblje:• od 1. travnja 2016. do 30. travnja 2016. – 1 mjesec• od 1. srpnja 2016. do 31. srpnja 2016. – 1 mjesec• od 1. rujna 2016. do 30. rujna 2016. – 1 mjesec.Obveza doprinosa treba utvrditi na sljedeći način:


1. RAZDOBLJE OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 2. RAZDOBLJE OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTIOd 01. 02. 2016. Do 30. 04. 2016. Od 01. 04. 2016. Do 30. 04. 2016.Od 01. 07. 2016. Do 30. 09. 2016. Od 01. 07. 2016. Do 31. 07. 2016.Od Do Od 01. 09. 2016. Do 30. 09. 2016.Od Do Od DoOd Do Od Do3. BROJ MJESECI OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI 37 64. BROJ MJESECI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI 38 35. SVOTA DOHOTKA (ZBROJ STUPCA 2 POD 4.2.1.) 45.550,00



3/12 x 62.688,60 15.672,15




783,60


37 38 39 40



39 R. br. 4. / 12 * svota propisane godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za godinu za koju se utvrđuje obveza.40 Ako je r. br. 6. ≤ r.br. 7. onda r.br. 6.; ako je r. br. 6. > r. br. 7., onda r. br. 7.


2.4. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI UZ RADNI ODNOS

Prema Pravilniku o paušalnom oporezivanju sa-mostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06.) koji je na snazi za 2016. godinu, obveznik poreza na doho-dak kojemu se dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti je fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost i koji:

• samostalnu djelatnost ne obavlja u supoduzet-ništvu

• nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proi-zvodnih pogona.

Napominjemo, još za 2016. godinu vrijede pravila prema kojima fizička osoba koja je obavljala samo-stalnu djelatnost ugostiteljstva i trgovine (osim pro-daje vlastitih proizvoda na tržištu), po toj je osnovi obveznik poreza na dohodak, dohodak i porez koji se ne može utvrđivati u paušalnoj svoti.

Poreznom se obvezniku u ovom slučaju za 2016. godinu utvrđuje godišnji paušalni dohodak za samo-stalnu djelatnost, ovisno o ostvarenim primitcima:

• od 0,00 do 85.000,00 – godišnja porezna osnovi-ca 12.750,00 kn

• od 85.000,01 do 115.000,00 – godišnja porezna osnovica 17.250,00 kn

od 115.000.01 do 149.500,00 – godišnja porezna osnovica 22.425,00 kn. Nadalje, u skladu s čl. 68. Zakona o doprinosima, osiguranici po osnovi obav-ljanja samostalnih djelatnosti obrta te poljoprivre-de i šumarstva koji od obavljanja tih djelatnosti, u skladu s propisima o porezu na dohodak, plaćaju porez na dohodak prema paušalnom dohotku, sami su obveznici doprinosa i obveznici plaćanja dopri-

nosa za osobno osiguranje. Ako je porezni obveznik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti možebitno u radnom odnosu kod drugog poslodavca, porezna se obveza pri paušalnom oporezivanju utvrđuje na jednak način kao i kada porezni obveznik nije u rad-nom odnosu. Međutim, obveza s osnove plaćanja obveznih doprinosa utvrđuje se na temelju godišnje osnovice za obračun doprinosa.

Poreznom obvezniku koji porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, godišnja osno-vica za plaćanje doprinosa je paušalno utvrđen dohodak za isto razdoblje. Prema tome, godišnja osnovica za plaćanje doprinosa je 12.750,00 kn ili 17.250,00 kn ili 22.425,00 kn.

Primjerice, obveznik doprinosa pri godišnjoj osnovici od 12.750,00 u slučaju obavljanja paušalne djelatnosti uz radni odnos, podmirit će sljedeće svo-te doprinosa:

• doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 15 % u svoti od 1.912,50 kn

• doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osigu-ranika tog osiguranja) po stopi od 5 % u svoti od 637,50 kn te

• doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 % u svoti od 1.912,50 kn.

Obveza za doprinose i mjesečnu osnovicu za obra-čun doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem.

Godišnja obveza doprinosa tim poreznim obve-znicima dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku.

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2017.POREZI POGAĐAJU SVE!!

Ali, zašto platiti ono što nije obveza?

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova

- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis

- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije

Najkompletniji priručnik u Hrvatskoj

NUŽNO!

poslije velikih promjena

koje vrijede od

1. siječnja 2017.

Documents

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB ......SIJEčANJ PRILOG čASOPISU RAčUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2017. 3 3.2. OJE JE ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“ I KADA TREBA