GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA OBRTNIKA I SLOBODNIH … · prilog Časopisu rrif br. 1/13. poŠtarina plaĆena u poŠti 10000 zagreb - tiskanica. godiŠnji obraČun poslovanja obrtnika

PRIL

OG

ČA

SOPI

SU R

RiF

BR. 1

/13.

PO

ŠTA

RIN

A P

LAĆE

NA

U P

OŠT

I 100

00 Z

AG

REB

- TIS

KAN

ICA

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJAOBRTNIKA I SLOBODNIH

ZANIMANJA ZA 2012.

RRiF-plus, Zagreb, siječanj 2013.

SADRŽAJ

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJAGodišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2012. ........................................................................................................................ 2

I. Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač.

Obračun amortizacije za 2012. kod obrtnika i slobodnih zanimanja ................................................................................... 3

II. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač.

Pripremne radnje za utvrđivanje dohotka od obavljanja samostalne djelatnosti za 2012. ........................................................................................................................ 18

III. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač.

Sastavljanje godišnje prijave poreza na dohodak na Obrascima DOH-Z i DOH za 2012. ...................................................................................... 43

ZAGREB, VLAŠKA 68

1. promjena, 08.01.2013.

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013. SIJEČANJ2

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJA

Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2012.

Ovaj je prilog namijenjen fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Cilj nam je prije sastav-

ljanja prijave poreza na dohodak za 2012. osvrnuti se na najznačajnije poslovne primitke i izdatke, go-dišnji obračun amortizacije, obračun članarina i doprinosa te druge specifičnosti poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja.

Postupak sastavljanja prijave poreza na dohodak za 2012. za obrtnike i slobodna zanimanja nije se značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, a rok podnošenja prijave i dalje je kraj veljače. Međutim, zbog izmjena osobnih odbitaka i poreznih razreda u 2012. te uvođenja poreza na dohodak od kapitala od dividendi i udjela u dobitku, godišnja porezna prijava sastavlja se na novom Obrascu DOH. Nadalje, ukidanje prava na priznavanje pretporeza pri nabavi osobnih automobila poslije 1. ožuj-ka 2012. zbog izmjena Zakona o PDV-u, ima za posljedicu drukčiji način obračuna amortizacije osobnih automobila nabavljenih poslije 1. ožujka, ali i svih troškova koji su nastali u vezi s njima.

Opširnije o obračunu amortizacije, kontrolno analitičkim postupcima pri utvrđivanju dohotka za 2012. te izradi godišnje porezne prijave, pročitajte u ovom prilogu.

Zakonski okvir na temelju kojeg se sastavlja prija-va poreza na dohodak fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost temelji se na odredbama Za-kona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 22/12.) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 61/12.). Obrtnici i slobodna zanimanja koji posjeduju dugotrajnu materijalnu i nematerijal-nu imovinu trebaju kod obračuna amortizacije pri-mijeniti čl. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 22/12.), a svi koji su obveznici PDV-a trebaju se pridržavati odredaba iz Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95. - 22/12. i 136/12.) i Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 60/96. - 64/12.).

Godišnju poreznu prijavu o ostvarenom zajed-ničkom obrtu na Obrascu DOH-Z predaju prvo su-poduzetnici, i to do kraja siječnja 2013. Tek tada sva-ki poduzetnik predaje poreznu prijavu na Obrascu DOH do kraja veljače. Posebnu pozornost na utvr-đivanje dohotka trebaju obratiti obrtnici koji obav-ljaju samostalni obrt te su uz to i supoduzetnici u zajedničkom obrtu. Ukupni dohodak na Obrascu DOH je zbroj dohotka/gubitka ostvarenog od sa-mostalnog obrta i udio (prema ugovoru) u dohotku supoduzetnika. Nadalje, posebnosti se pojavljuju kod utvrđivanja porezne obveze za poduzetnike koji ostvaruju dohodak na područjima od poseb-ne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima. Za obrtnike koji obavljaju djelatnost na navedenim područjima (primjerice poslovna jedinica) i izvan (redovito poslovanje u sjedištu obrta), smanjenje porezne obveze treba izračunati na temelju udjela ostvarenog dohotka na područjima od posebne dr-žavne skrbi u odnosu na ukupno ostvareni doho-dak u poreznom razdoblju.

Iznimno je bitno naglasiti kako pri sastavljanju godišnje porezne prijave treba posebnu pozornost usmjeriti na specifičnosti djelatnosti za koju se sa-stavlja obračun.

Izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u od 1. ožujka 2012. koje više ne dopuštaju priznavnje pretporeza za reprezentaciju, nabavu osobnih automobila i sve

druge izdatke u vezi s njima, utjecala su na obračun nepriznatog dijela ovih izdataka i njihovo bilježenje u Knjigu primitaka i izdataka - unatoč tome što s mo-trišta Zakona o porezu na dohodak nije došlo do pro-mjene u poreznom statusu ovih izdataka.

Do kraja veljače 2013., zajedno s prijavom poreza na dohodak za 2012. (Obrazac DOH), obrtnici tre-baju predati i izvješća o ostalim obvezama. Rokovi predaje su sljedeći: do 31. siječnja 2013. Poreznoj upravi dostavlja se: prijava poreza na dohodak na Obrascu DOH-Z

koju dostavljaju obrtnici koji imaju zajednički obrt, odnosno posluju u supoduzetništvu,

Obrasci IP za svakog zaposlenika u obrtu,konačni obračun posebnih poreza – trošarina; do 28. veljače 2013. Poreznoj upravi dostavlja se: prijava poreza na dohodak za 2012. − Obrazac

DOH,konačni obračun PDV-a za 2012. − Obrazac

PDV-K,obračun članarine za komoru (Obrazac KD),

turističku članarinu (Obrazac TZ) i spomenič-ku rentu (Obrazac SR).

Posebno treba obratiti pozornost na to jesu li os-tvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registri-rane djelatnosti te jesu li porezno priznati ili ne. Za potrebe izrade godišnje porezne prijave u nastavku ovoga priloga daje se sljedeći raspored opisane građe:obračun amortizacije dugotrajne imovine s po-

sebnim osvrtom na osobne automobile,utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka te

zaključivanje Knjige primitaka i izdataka,utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslova-

njem obrtnika i slobodnih zanimanja,primjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka,utvrđivanje dohotka i porezne obveze,ostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja

(PDV-K, TZ, SR, KD i dr.).Blagoslovljen Božić, sretnu i uspješnu Novu

2013. godinu želi vam uredništvo RRiF-a!

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 1/2013.SIJEČANJ 3

I. Obračun amortizacije za 2012. kod obrtnika i slobodnih zanimanja

Dr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač.

1. DUGOTRAJNA IMOVINA – PREDMET AMORTIZACIJE

Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 22/12. – dalje: Zakon), obuhvaća stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti i stjecanje dohotka a čiji je pojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako su proizvedeni u vlastitoj režiji) veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine.

Prema čl. 29., st. 1. Pravilnika o porezu na doho-dak (Nar. nov., br. 177/04. – 61/12. – dalje: Pravilnik), u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni pore-zi, izdatci za projektiranje i nadzor, izdatci pripreme prostora za građenje, izdatci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdatci nastali u postupku dovođe-nja sredstva u radno stanje.

Dugotrajna imovina obuhvaća:a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može

biti potrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materi-jalna imovina (npr. građevinski objekti, stroje-vi i oprema, transportna sredstva i dr.) podli-ježe amortizaciji za razliku nepotrošive koja se ne amortizira (npr. zemljišta, prirodna bogat-stva i umjetnička djela)

b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) koja predstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što su na primjer patenti, licencije, softveri i sl.

Nabavljena dugotrajna materijalna imovina unosi se u Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) po nabavnoj vrijednosti. Pritom nije bitno jesu li računi u vezi s njezinom nabavom plaćeni ili ne. Prema tome, ovdje dolazi do odstupanja od temelj-nog načela „blagajne“ na temelju kojeg obveznici poreza na dohodak bilježe svoje izdatke (i primitke).

Prava (dugotrajna nematerijalna imovina) ulaze u Popis dugotrajne imovine i mogu se amortizirati samo ako je račun za njezinu nabavu plaćen (čl. 24. st. 1. Zakona).

Stvari i prava čija je pojedinačna nabavna vrijednost iznosila 3.500,00 kn ili manje, neovi-sno o njihovom vijeku trajanja, NE ulaze u Popis dugotrajne imovine, već se izdatak u vezi s njima knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku plaćanja računa. Ovdje se primjenjuje načelo blagajne! U praksi je riječ o sitnom inventaru, izdatcima za računalne programe čija nabavna cijena ne prelazi onu utvrđenu Zakonom i sl.

2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINEPrema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne

imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslov-nih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Njegov

UDK 657.1/336.2

oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propisani su u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika o porezu na do-hodak. Osim obrtnika i slobodnih zanimanja, Popis dugotrajne imovine vode i drugi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost a prijavili su se u registar obveznika poreza na dohodak (obra-zac RPO) i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga. To mogu biti samostalni poljoprivrednici, sportaši, najmodavatelji, autori i druge osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na dohodak i vode Knjigu primitaka i izdataka.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja je u njemu evidentirana. Ali u njega se u svrhu evidencije unosi i ona dugotrajna materijalna imovina koja ne pod-liježe amortizaciji (npr. zemljišta). Kod obveznika poreza na dohodak to je jedina evidencija o dugo-trajnoj imovini koja sadržava podatke o datumu njezine nabave, ispravama o nabavi i nabavnoj ci-jeni, otpisanoj vrijednosti i knjigovodstvenoj (sa-dašnjoj) vrijednosti.

Amortizirati se može samo dugotrajna imo-vina evidentirana u Popisu dugotrajne imovine!

U obrazac DI unosi se ona dugotrajna imovina koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu dje-latnost (dalje: obrtnik) pribavila:

a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja (na domaćem trži-štu ili iz uvoza),

b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka,

c) na financijski leasing,d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vlastitoj

režiji − npr. proizvodnja stroja u vlastitoj radionici i sl.,e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj reži-

ji − obrt se pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvođača,

f) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta − obrt je investitor, a radove izvodi drugi po-duzetnik, ili

g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnost slobodnog zanimanja na temelju Zapisni-ka o ulaganju,

h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.Neovisno o tome na koji je od tih načina dugotraj-

na imovina pribavljena, ona se unosi u Popis dugo-trajne imovine po trošku nabave (nabavnoj vrijed-nosti) ili trošku proizvodnje, ako je riječ o stvarima proizvedenim u vlastitoj režiji. Pritom nije bitno jesu li računi za nabavu dugotrajne materijalne imovine plaćeni ili ne.

Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski leasing obračunana kamata se ne uključuje u nabavnu vrijednost, već kao na-knada za financiranje u trenutku plaćanja čini po-


slovni izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na plaćenu jednokratnu naknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita. Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100% porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost i posjeduju dugotrajnu imovinu, Popis DI sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaklju-čuje 31. prosinca, odnosno na dan likvidacije obrta. To vrijedi i za 2012. Zaključna stanja iz stupca 4 i 9 prepisat će se pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imo-vine za sljedeću (2012.) godinu.

Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popi-su dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti ot-pisana sve do trenutka njezine prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika ili drugog načina otuđenja ili uništenja. Iako se i dalje koristi, jed-nom otpisana dugotrajna imovina ne može se po-novno amortizirati.

U Popis dugotrajne imovine NE unosi se du-gotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili unajmljena od drugih fizičkih ili pravnih osoba.

2.1. KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema

čl. 29. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, uklju-čuju se:

1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u računu,

2. carina i druge uvozne pristojbe (ako je sredstvo nabavljeno u inozemstvu),

3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi automobila, porez na promet rabljenih motor-nih vozila i sl.),

4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme,5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja

opreme u radno stanje,6. nabavna vrijednost opreme (1 + 5).Na isti se način utvrđuje i nabava transportnih

sredstava i osobnih automobila, uređaja, uredskog namještaja i dr.

Ulazni računi u vezi s ovim izdatcima unose se u evidenciju o tražbinama i obvezama (ako je riječ o negotovinskim računima) odnosno u knjigu URA ako su plaćeni i nose pravo na pretporez, ali se NE unose u Knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). Svi se navedeni izdatci (plaćeni i neplaćeni) zbrajaju kako bi se utvrdila nabavna vrijednost po kojoj će sredstvo biti evidentirano u Popisu dugotrajne imo-vine. U tu se svrhu preporučuje sastaviti kalkulaciju nabavne vrijednosti dugotrajne imovine uz koju će se priložiti izvorne isprave.

Raču

ni se

uno

se

Nabavnavrijednost

stroja155.000,00 kn

u Popisdugotrajne

imovine

U evidenciju tražbina i obveza ➯ u knjigu U-RA tek kada budu plaćeni

Račun R-1 (ili R-2) Prodajna cijena stroja 150.000,00 kn + 25% PDV-a 37.500,00 kn Prodajna cijena s PDV-om 187.500,00 kn

Račun R-1 (ili R-2) Usluga prijevoza (dopreme) stroja 5.000,00 kn + 25% PDV-a 1.250,00 kn Ukupno s PDV-om 6.250,00 kn

Obrtnici i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine ne uključuju PDV iskazan na „R“ računima dobavljača, već ga u trenutku plaćanja računa priznaju kao pret-porez.

Za razliku od njih, obrtnici i slobodna zanimanja koji NISU u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost du-gotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na „R“ računima u vezi s nabavom dugotrajne imovine.

2.2. NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA FINANCIJSKI LEASING

Financijski leasing jedan je od oblika financira-nja nabave dugotrajne materijalne imovine. Iako je riječ o najmu vozila, strojeva i druge vrste opre-me ili nekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na dugoroč-ni kredit, osim što vlasništvo nad predmetom lea-singa ne prelazi odmah na primatelja, već u pravilu tek nakon otplate posljednje lizinške rate. Prema tome, po završetku trajanja ugovorenog najma vla-sništvo nad predmetom leasinga prenosi se na naj-moprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao što je to slučaj kod operativnog leasinga.

Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na financijski leasing unosi se u Popis DI te se amor-tizira, neovisno o tome što će plaćanje računa biti tijekom ugovorenog leasing razdoblja. Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i ima je pravo amortizi-rati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasništvu leasing društva. Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.

Postupak fakturiranja financijskog leasinga i obračuna kamata kao naknade za uslugu financi-ranja te u vezi s tim i postupak obračuna PDV-a u praksi se najčešće odvija na sljedeći način (pod pret-postavkom da su davatelj i primatelj leasinga u su-stavu PDV-a):

a) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspola-ganje predmet leasinga (npr.: opremu) primatelju i u tom obračunskom razdoblju izdaje mu „R-1“ račun za opremu danu u leasing (bez uračunanih kama-ta). Na „R-1“ računu iskazana je vrijednost opreme + 23% PDV-a odnosno 25% PDV-a od 1. ožujka 2012. Uz račun dostavlja i „Plan otplate financijskog leasin-ga“ s mjesečnim ratama koje se sastoje od otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za pripadajući PDV) i kamata. Od 1. siječnja 2010. ka-mata je oslobođena PDV-a sukladno čl. 11.a Zakona o PDV-u. Prema tome, ako kamata kod financijskog leasinga NE čini sastavni dio naknade za isporuku predmeta leasinga već se pri njegovoj isporuci obra-čunava i iskazuje odvojeno, tada se navedena kama-ta NE oporezuje PDV-om.

Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u uporabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radi kasnijeg obračuna amortizacije. Po ulaznom „R-1“ računu za opremu primljenu u financijski leasing, tijekom lizinškog razdoblja obrtnik priznaje pret-porez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća lizinške rate, tako da iz plaćene svote koja se odnosi na vri-jednost opreme s PDV-om (u praksi se često naziva otplata glavnice ili otplatna kvota) primjenom pre-


računane stope PDV-a „izvuče“ pretporez i unese ga u knjigu U-RA pozivajući se svaki put na isti „R-1“ račun za opremu primljenu u leasing. Još uvijek vrijedi sljedeće „pravilo“: ako je isporuka predmeta leasinga bila po stopi od 22%, primjenjuje se prera-čunana stopa od 18,0328%, ako je isporuka bila po-slije 1. kolovoza 2009. po stopi od 23%, primjenjuje se preračunana stopa od 18,6992% i ako je isporuka bila poslije 1. ožujka 2012. po stopi od 25%, preraču-nana stopa je 20%.

b) Praksa leasing društva je da se najčešće iste-kom svakog mjeseca izdaje račun „R-1“ za obraču-nanu i dospjelu kamatu, pozivajući se pritom na oslobođenje od PDV-a na kamatu. Kako bi iskazao ukupnu mjesečnu obvezu za primatelja leasinga (li-zinšku ratu), leasing društvo često na računima za kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na vrijednost predmeta leasinga (uključivo s PDV-om).

Za primatelja leasinga dospjele su kamate na-knada za financiranje i kao poslovni izdatak unose se u KPI u mjesecu kada je plaćen račun za kamate. Svotu na računu za kamate koja se odnosi na dio vri-jednosti isporučene opreme (dio glavnice) obrtnik treba shvatiti samo kao „obavijest” o dugu, a nikako kao „novi račun” za najam opreme! Pretporez po „R-1” računu za opremu primljenu u leasing (a) priznat će u dijelu koji je plaćen primjenom preračunane stope PDV-a. U našem primjeru (toč.2.2.1.) isporuka predmeta leasinga bila je u rujnu 29.9.2012. po R-1 br. 218. Kod evidentiranja pretporeza (za opremu – predmet leasinga) u knjigu U-RA svaki se put uno-si broj i datum istoga „R-1” računa za opremu pri-mljenu u leasing u našem primjeru za plaćenu prvu leasing ratu: 1.774,62 x 20% = 354,92 kn.

Jednako se postupa i s dugotrajnom imovinom kupljenom na kredit.

Ako između obrtnika i leasing društva stoji ban-ka koja je u cijelosti podmirila dug leasing društvu i o tome pisano izvijestila obrtnika − on u tom slučaju može odmah priznati cijelu svotu pretporeza po „R-1”računu za opremu uzetu u financijski leasing. Isto se odnosi i u slučaju kada obrtnik kupi opremu na kredit, a između njega i dobavljača stoji banka koja odmah u cijelosti plaća dobavljaču a obrtnik zatim otplaćuje kredit banci.

2.2.1. Primjer knjiženja nabave opreme na financijski leasing

Proizvodni obrt, vlasnik Ivica Ivić, zaključio je 28. 9. 2012. s L-leasingom d.d. ugovor o fi-nancijskom leasingu stroja na razdoblje od 4

godine. Vrijednost stroja je 80.000,00 kn. Ugo-vorene kamate su 8% godišnje. Plaćanje u 48 jednakih mjesečnih anuiteta. Sukladno za-ključenom ugovoru, uplatom posljednje lea-sing rate stroj prelazi u vlasništvo obrta.

L-leasing isporučio je obrtu predmet leasinga i ispostavio račun R-1 br. 218 od 29. 9. 2012. za stroj „KL-M“ na 100.000,00 kn ( 80.000,00 vri-jednost stroja + 25% PDV-a 20.000,00). U prilo-gu računa nalazi se Plan otplate financijskog leasinga:

PLAN OTPLATE FINANCIJSKOG LEASINGA

RED. BR. LIZINŠKE

RATE

ANUITET (LIZINŠKE

RATE)KAMATE OTPLATNA

KVOTASTANJEDUGA

1 2 (3+4) 3 4 5 0 - - - 100.000,001 2.441,29 666,67 1.774,62 98.225,382 2.441,29 654,84 1.786,45 96.438,933 2.441,29 642,93 1.798,36 94.640,57

itd.

Na temelju odluke vlasnika obrta stroj je pre-dan u uporabu 30. 9. 2012. i evidentiran u Po-pisu dugotrajne imovine po nabavnoj vrijed-nosti od 80.000,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije od 25% godišnje.

L-leasing izdao je račun R-1 br. 569 od 31. 10. 2012. za obračunane kamate za listopad. Obrt-nik je 5. 11. 2012. uplatio prvu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja u uključuje otplatnu kvotu 1.774,62 i kamate od 666,67 kn. Pretporez po di-jelu plaćenog rn. 218 koji se odnosi na isporu-ku predmeta leasinga (stroja) iznosi: 1.774,62 x 20% = 354,92 kn.

L-leasing izdao je račun R-1 br. 712 od 30. 11. 2012. za obračunane kamate za studeni. Obrt-nik je 3. 12. 2012. uplatio drugu „leasing ratu” od 2.441,29 kn, koja uključuje otplatnu kvotu 1.786,45 i kamate od 654,84 kn. Pretporez po dijelu plaćenog rn. 218 koji se odnosi na ispo-ruku predmeta leasinga iznosi: 1.786,45 × 20% = 357,29 kn.

Na dan 31. 12. 2012. u knjizi primitaka i izdataka knjiži se amortizacija stroja u svoti od 5.000,00 kn za razdoblje od listopada do prosinca 2012. Izračun amortizacije:

80.000,00 x 25%x 3 mj. = 5.000,00 kn

12 mj.

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE(Obrazac DI)

TEK. BR.

NAZIV STVARI ILI PRAVA

ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST STVARI ILI PRAVA NA KRAJU

GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Stroj KL-M Rn. 218 od 29.9.2012. 80.000,00 80.000,00 4 25% 5.000,00 75.000,00

itd.


Kod priznavanja pretporeza po uplati leasing rata koje se odnose na otplatnu kvotu (vrijednost ispo-ručenog stroja s PDV-om) obrtnik se u knjizi U-RA uvijek poziva na isti ulazni račun koji se odnosi na isporuku stroja (R-1 br. 218).

2.3. KUPNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA ZA POSLOVNE SVRHE

Pri kupnji građevinskog objekta prodavatelj i ku-pac − fizička osoba koja samostalno obavlja djelat-nost (dalje: obrt) − sklapaju kupoprodajni ugovor koji u slučaju kada je prodavatelj u sustavu PDV-a treba imati sve elemente računa R-1 tj. R-2 sukladno čl. 15. st. 3. Zakona o PDV-u. U ugovoru prodavatelj treba razdvojiti vrijednost građevinskog objekta od vrijednosti pripadajućeg zemljišta. Ugovor o kupnji nekretnine kupac (obrtnik) treba prijaviti ispostavi Porezne uprave na području na kojem se nekretnina nalazi, i to u roku od 30 dana od sklapanja ugovo-ra. Kupac (obrt) obvezan je platiti razrezani porez na promet nekretnina u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave. Porezna uprava obračunava porez na promet nekretnina po stopi od 5% na vrijednost zemljišta i iznimno na vrijednost građevine kada prodavatelj nije u sustavu PDV-a, odnosno kada je riječ o građevini sagrađenoj prije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i ranije).

Kupnja građevinskih objekata i poslovnih prosto-ra s motrišta poreza na promet nekretnina i PDV-a ovisi o tome tko se nalazi u ulozi prodavatelja (do-bavljača), odnosno kupuje li se građevina izgrađena prije ili poslije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (na snagu je stupio 1. siječnja 1998.):

1. Prodavatelj nekretnine je pravna ili fizička osoba − obveznik PDV-a koji prodaje:

a) građevinu izgrađenu prije stupanja na snagu Zakona o PDV-u (1997. i ranije)Na temelju rješenja Porezne uprave kupac

(obrt) plaća 5% poreza na promet nekretnina na građevinu i pripadajući dio zemljišta,

b) građevinu koju je kupio (neovisno kada) od osobe koja nije u sustavu PDV-a (najčešće od građa-nina) i tada platio 5% poreza na promet nekretninaKod nove prodaje te nekretnine prodavatelj

neće zaračunati PDV, nego će i u tom slučaju na vrijednost građevine i zemljišta kupac (obrt) platiti 5% poreza na promet nekretnina,

c) građevinu koju je izgradio poslije stupanja na snagu PDV-a (u 1998. i kasnije)Na prodajnu cijenu građevinskog objekta pro-

davatelj je obračunao PDV (po stopi od 22%, ili 23 % ili 25%), a na vrijednost pripadajućeg ze-mljišta kupac − obrt je platio 5% poreza na pro-met nekretnina po rješenju Porezne uprave,

d) građevinu koju je kupio 1998. ili kasnije od prodavatelja koji je u sustavu PDV-aPostupak je istovjetan kao pod c).2. Prodavatelj nekretnine je građanin koji proda-

je vlastitu nekretninu i nije u sustavu PDV-a Kupac − obrtnik plaća 5% poreza na promet

nekretnina na ukupnu tržišnu vrijednost te ne-kretnine (građevina + zemljište).

Porez na promet nekretnina prema rješenju Pore-zne uprave uračunava se u nabavnu vrijednost ze-mljišta odnosno građevinskog objekta čija isporuka nije bila pod PDV-om.

Pri kupnji i izgradnji građevinskih objekata i poslovnih prostora bitno je u Popisu dugotrajne imovine odvojiti građevinski objekt od zemljišta i njihove vrijednosti posebno iskazati. Razlog tome je što zemljišta ne podliježu amortizaciji.

2.4. GRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA U VLASTITOJ REŽIJI

Kada se građevinski objekt ili poslovni prostor gradi u vlastitoj režiji, izdatci koji pritom nastaju za građevinski materijal, projektnu dokumentaciju i dr. ne knjiže se u KPI (iako su neki plaćeni), već ih se kao elemente cijene proizvodnje zbraja. Po zavr-šetku gradnje i predaji objekta na uporabu, on se u Popis dugotrajne imovine unosi po cijeni proizvod-nje. Vrijednost građevinskog objekta treba odvojiti od zemljišta i zasebno ih unijeti u Popis DI.

U nabavnu vrijednost zemljišta, osim pripadaju-ćeg poreza na promet nekretnina, uračunavaju se na-knade geodeta (ako je potrebna izmjera), naknade za komunalno uređenje (komunalni i vodni doprinos, naknade za dozvole za priključke na komunalnu in-frastrukturu) i drugi troškovi nastali izravno u vezi s nabavom zemljišta.

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA(Obrazac KPI)

R. br.

NADNEVAK PRIMTKA/ IZDATKA

BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U

PRIMICIMAUKUPNI PRIMICI

IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1.

t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVININA ŽIRO-

RAČUN U NARAVI U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

90. 5.11.12. T - 90 Izv. br. 74 kamata 666,67 666,67

92. 3.12.12. T - 92 Izv. br. 78 kamata 654,84 654,84

93. 31.12.12. T - 93 Amortizacija za X-XII 2012. 5.000,00 5.000,00

itd.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


Cijena proizvodnje građevinskog objekta iz-građenog u vlastitoj režiji:

1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)2. izdatci za građevinski materijal (uključujući

njihove zavisne troškove nabave, ali ne bez PDV-a)

3. bruto-plaće radnika (+ doprinosi na plaće) koji rade na izgradnji objekta

4. amortizacija opreme koja se koristi pri grad-nji objekta

5. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)

6. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s građenjem (bez PDV-a)

Cijena proizvodnje građevinskog objekta kojeg je obrtnik sam izgradio za potrebe svog poslovanja unosi se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Nabavna vrijednost kako bi mogao započeti postu-pak amortizacije.

Ulazni računi vezani za izdatke izgradnje građe-vinskog objekta evidentiraju se u evidenciji tražbina i obveza (R-1 i R-2), odnosno kada su plaćeni u knjizi U-RA, i po njima je tada moguće priznati pretporez iako objekt još nije završen. Završetak objekta i nje-govo stavljanje u uporabu bitno je samo s motrišta obračuna amortizacije, odnosno knjiženja izdataka na temelju dugotrajne materijalne imovine u knjizi primitaka i izdataka tijekom korisnog vijeka trajanja građevinskog objekta.

2.5. IZGRADNJA GRAĐEVINSKOG OBJEKTA POVJERENA „IZVOĐAČU”

Kada se obrt pojavljuje u ulozi investitora, a iz-gradnju građevinskog objekta je povjerio drugom poduzetniku (građevinskom obrtu ili trgovačkom društvu), građevinski objekt unosi se u Popis dugo-trajne imovine tek po njegovu završetku i predaji u uporabu.

Plaćeni predujam izvođaču radova, kao i plaćene privremene obračunske situacije koje je izvođač iz-dao obrtu ne unose se u knjigu primitaka i izdataka, nego samo u knjigu U-RA kako bi se po njima pri-znao pretporez.

Cijena proizvodnje građevinskog objekta:1. izdatci za projektiranje i nadzor (bez PDV-a)2. vrijednost radova po računu izvođača za ko-

načnu situaciju (bez PDV-a)3. izdatci za uređenje okoliša zgrade (bez PDV-a)4. ostali izdatci po ulaznim računima u vezi s

građenjem (bez PDV-a) Cijena proizvodnje građevinskog objekta uno-

si se u Popis dugotrajne imovine u stupac 4 − Na-bavna vrijednost

U vezi s građevinskim objektima koji se vode u Po-pisu dugotrajne imovine poduzetnik ima pravo na izdatke za tekuće i investicijsko održavanje. U tre-nutku plaćanja oni predstavljaju porezno priznati izdatak. Ako je riječ o rekonstrukciji i adaptaciji gra-đevinskog objekta kojim se bitno poboljšava kvali-teta objekta i produljuje njegov korisni vijek trajanja

(i pritom je trebalo ishoditi građevinsku dozvolu), tada se to smatra ulaganjem u dugotrajnu imovinu − povećava se vrijednost postojeće građevine i svota ulaganja se unosi u Popis dugotrajne imovine, a ne u izdatke tekućeg razdoblja.

2.6. ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRTObrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt

unijeti i privatnu imovinu. Ako ona ima obilježje du-gotrajne imovine, evidentira se u Popisu dugotrajne imovine.

Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a ne potječu od obavljanja djelatnosti. Zbog toga se sastavlja Za-pisnik o ulaganju.

Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Kod ulaganja je to ci-jena nove nabave. Ako se ne može pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

Ako se tržišna cijena dobra koja nisu nova, već ra-bljena, ne može pouzdano utvrditi, u procjeni vri-jednosti polazi se od tržišne cijene za novo dobro pri čemu se uzima u obzir potrošenost uloženog dobra. Kad je riječ o dugotrajnoj imovini koja ima ograniče-ni vijek trajanja, njezina se vrijednost može smanjiti s obzirom na okolnost da joj istječe ili joj je već iste-kao vijek trajanja.

Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni pro-stor u svoj obrt ne posjeduje odgovarajuću ispravu o njegovu stjecanju (kupoprodajni ugovor, rješenje Porezne uprave o obračunu poreza na promet ne-kretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odno-sno tržišna vrijednost i sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angažirati stručnog pro-cjenitelja.

U nastavku dajemo primjer Zapisnika o ulaganju dugotrajne imovine:

Ivica CvjetićOIB 12345678900Zagreb, Putić 8

ZAPISNIK O ULAGANJU POSLOVNOG PRO-STORA U OBRT

Na temelju čl. 27. st. 4. i čl. 28. Pravilnika o pore-zu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 61/12.), Ivica Cvjetić − vlasnik trgovačkog obrta Cvijet ulaže u obrt prostor od 200 m2 u prizemlju svoje obiteljske kuće u Zagrebu, Putić 8, u svrhu obavljanja regi-strirane djelatnosti.

Vrijednost poslovnog prostora procijenjena je na 1,200.000,00 kn. U procijenjenu vrijednost nije uklju-čena vrijednost zemljišta. Procjenu je obavio Montin-gs d.o.o., Zagreb.

Prostor se predaje u uporabu s datumom Zapi-snika o ulaganju.

U Zagrebu 17. svibnja 2012.

Ivica Cvjetić

U prilogu: Elaborat o procjeni

3. AMORTIZACIJAStvari i prava dugotrajne imovine koji su eviden-

tirani u Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se


3.2. STOPE AMORTIZACIJEAmortizacija se obračunava za svaki predmet du-

gotrajne imovine pojedinačno. Amortizacija koja je obračunana na trošak nabave predmeta dugotrajne imovine prema linearnoj metodi, primjenom godiš-njih amortizacijskih stopa propisanih u čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, smatra se porezno pri-znatim izdatkom s motrišta poreza na dohodak. Te su stope izračunane prema predviđenom korisnom vijeku trajanja predmeta dugotrajne imovine (stopa amortizacije = 100/vijek trajanja), a sukladno čl. 6. spomenutog zakona mogu se udvostručiti.

Tablica 2.

Red. br.

Skupina dugotrajne imovine

Amortizacijski vijek

Godišnja amortizacija

%

Podvostručena godišnja am.%

1. Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT

20 god. 5% 10%

2. Osnovno stado, osobni automobili 5 god. 20% 40%

3. Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila), i mehanizacija

4 god. 25% 50%

4. Računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

2 god. 50% 100%

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

10 god. 10% 20%

Sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o porezu na dobit i obrtnik može propisane stope za redoviti otpis udvostručiti odnosno povećati do 100%. Tako će, na primjer, umjesto za 20 godina (prema propisanoj stopi od 5%), proizvodnu halu (građevinski objekt) u cijelosti amortizirati za 10 godina ako primijeni „ubrzani otpis” i s poreznog motrišta najvišu dopu-stivu stopu amortizacije 10% godišnje.

Obrtnik može primjenu ubrzane amortizacije pri-lagoditi potrebama poslovanja tako da ne primijeni najvišu dopustivu stopu (za opremu 50%), već stopu koja će biti veća od 25%, ali manja od 50% godišnje.

Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući osobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.

Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. spome-nutog Zakona, tako obračunana amortizacija sma-tra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje.

Razlog primjene niže stope amortizacije je iskazi-vanje manjih poslovnih izdataka u KPI i sprječava-nje nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.

otpisuju, tj. amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine su-kladno odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 90/05. – 22/12.), na čiju primjenu upu-ćuje čl. 24. st. 4. Zakona o porezu na dohodak i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak. Prema tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imo-vinu odstupa se od temeljnog načela blagajne.

Tablica 1.

Vodi seu Popisu DI

DUGOTRAJNAMATERIJALNA IMOVINA

– Potrošiva imovina –(građevinski objekti,

oprema...)

DUGOTRAJNANEMATERIJALNA IMOVINA

– Istrošiva imovina –(licencije, software i druga prava)

NEPOTROŠIVA dugotrajnamaterijalna IMOVINA

Zemljišta, šume i dr. sličnaobnovljiva prirodna bogatstvaSpomenici kultureUmjetnička djela

DUGOTRAJNAFINANCIJSKA

IMOVINA(dionice, udjeli)

NE PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

PODLIJEŽEAMORTIZACIJI

➯Ako je u Popisu DI➯Ako je predana u

uporabu➯Ne mora biti

plaćena

➯Ako je plaćena➯Ako je u Popisu DI

➡

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

Osim amortizacije do izdatka dugotrajne imovine dolazi i u slučaju kada je vrijednost dugotrajne imo-vine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. ele-mentarne nepogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osi-guravajućeg društva, policije i dr).

3.1. OSNOVICA ZA AMORTIZACIJU

Osnovica za obračun amortizacije je nabav-na vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:nabavna vrijednost (trošak nabave) pojedi-

nog predmeta dugotrajne imovineako je ono kupljeno ili uzeto u financijski le-

asing (više o tome u t. 2.);cijena proizvodnje (trošak proizvodnje)ako je ono proizvedeno u vlastitoj režiji;procijenjena tržišna vrijednost predmeta

dugotrajne imovineako je ono u Popis dugotrajne imovine une-

seno na temelju Zapisnika o ulaganju dugo-trajne imovine.

Podatak o osnovici za amortizaciju pojedinog predmeta dugotrajne imovine, bilo da je riječ o stva-rima ili pravima, uvršten je u Popis dugotrajne imo-vine (obrazac DI), u stupcu 4 − Nabavna vrijednost. www.rrif.hr


OBRTNIK SE MOŽE ODREĆI AMORTIZACIJE !„... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svo-

joj poslovnoj politici, može odlučiti da u pojedi-nom poreznom razdoblju u popisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje vodi, ne iskaže izdatke otpisa (amortizacije) dugotraj-ne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis“, stajalište je Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) koje je još uvi-jek primjenjivo u poreznoj praksi.

Primijeni li obrtnik višu stopu amortizacije od naj-više dopustive prema Pravilniku, razlika amortizaci-je obračunane po toj višoj stopi i najvišoj dopustivoj svoti iz Pravilnika čini porezno nepriznat izdatak i ona se ne unosi u knjigu primitaka i izdataka.

Ako npr. za proizvodnu opremu čija je nabavna vri-jednost 10.000,00 kn obrtnik primijeni stopu amorti-zacije od 60%, iz izračuna je razvidno sljedeće:

10.000,00 x 60% = 6.000,00 kn ð svota amortizacije primjenom uvećane stope (u Popisu DI)

− 10.000,00 x 50% = 5.000,00 kn ð porezno priznati izdatak na temelju amortizacije (unosi se u KPI)

1.000,00 kn ð porezno nepriznati izdatak (NE unosi se u KPI)

U čl. 12. Zakona o porezu na dobit nije potanje na-vedeno što ulazi u pojedine skupine dugotrajne imo-vine, zato se dugotrajna imovina u ove skupine razvr-stava prema računovodstvenim kriterijima, npr.:

1. Građevinski objekti − obuhvaćaju poslovne zgrade, tvorničke zgrade, hale i radionice, skladišta, nadstrešnice i garaže, staklenike, sušionice, hlad-njače, montažne zgrade, barake, ograde (drvene, betonske, metalne ili druge konstrukcije), putove, parkirališta, vodospremnike i ostale nespomenute građevinske objekte.

Brodovi veći od 1.000 BRT.2. Osnovno stado − obuhvaća radna i priplod-

na grla stoke svih vrsta (goveda, konji, svinje, koze i ovce, mazge, magarci i mule, perad, ribe, pčelinja društva i dr.) te stočni podmladak koji će se koristiti za rad ili priplod. Stoka koja je izdvojena iz osnov-noga stada radi tova i kasnije prodaje ili je izravno nabavljena u tu svrhu čini „obrtno”, a ne osnovno stado i NE unosi se u Popis dugotrajne imovine niti se amortizira.

Osobni automobili (vidjeti toč. 3.4.) 3. Nematerijalna imovina − obuhvaća patente, li-

cencije, zaštitni znak, prava na temelju ulaganja u tuđu imovinu i drugu nematerijalnu imovinu osim računalnih programa (softvera) jer su oni zajedno s računalnom opremom uključeni u skupinu 4.

Oprema − obuhvaća strojeve i alate, tehnička postrojenja i uređaje, uredsku opremu, namještaj (pokućstvo), pogonski i poslovni inventar, poslovni inventar u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, tele-fonske centrale s pripadajućim instalacijama i apa-ratima (osim mobilnih telefona), opremu zaštite na radu i protupožarne zaštite, i drugu opremu (osim onu navedenu u skupini 4).

Vozila kao što su kamioni, tegljači, priključna transportna sredstva (prikolice), teretna zatvorena vozila, hladnjače, bicikli, motor-kotači, autobusi, zrakoplovi i druga vozila osim osobnih automobila.

Mehanizacija kao npr. mehanizacija za graditelj-stvo (kranovi, jaružala, skele, dizalice i sl.), poljopri-vredna mehanizacija i dr.

4. Računala, računalna oprema i programi (sof-tveri) te oprema za računalne mreže

Mobilni telefoniNajviša dopuštena godišnja stopa amortizacije za

tu skupinu dugotrajne imovine iznosi 100%, no kako se ne bi stekao dojam da se ta imovina može u ci-jelosti otpisati u godini u kojoj je nabavljena, treba podsjetiti da se s amortizacijom počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je dugo-trajna imovina stavljena u uporabu. Prema tome, 100%-tni otpis može se odnositi jedino na računala koja su nabavljena i stavljena u uporabu u prosincu 2011., jer je u tom slučaju amortizacija započela u si-ječnju 2012. i odnosi se na razdoblje od svih dvana-est mjeseci.

5. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina − od-nosi se na one predmete dugotrajne imovine koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati u prethodne četiri

skupine. U tu se skupinu mogu se na primjer uklju-čiti voćnjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni na-sadi, brodovi manji od 1000 BRT i dr.

3.3. OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA 2012. Za dugotrajnu imovinu koja je bila u uporabi svih

12 mjeseci u 2012. svotu amortizacije (stupac 8 DI) izračunava se primjenom godišnje stope na nabav-nu vrijednost, odnosno:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI)

100

Kad je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj ili otuđenoj tijekom 2012. (nije bila u uporabi svih dva-naest mjeseci), svota amortizacije koja se unosi u stupac 8 Popisa dugotrajne imovine za 2012. izraču-nava se razmjerno broju mjeseci uporabe te imovine:

svota amortizacije

(otpisa)=

nabavna vrijednost (stupac 4 Obr. DI) x stopa am. (stupac 7 Obr. DI) x broj

mjeseci uporabe dug. imovine

100

Mjeseci uporabe iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi se uzima mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu, a kao posljednji se uzima mjesec u kojemu je dugotrajna imovina otu-đena ili uništena.

Izdatak na temelju amortizacije priznaje se u porezni izdatak od prvog dana mjeseca koji sli-jedi iza mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u uporabu.

Primjer:Računalo čiji je trošak nabave 12.000,00 kn pre-

dan je u uporabu 5. ožujka 2012. Godišnja je stopa


amortizacije 100%. Obračunava se amortizaciju za 2012. (od travnja do prosinca).

svota amortizacije =

12.000,00 kn x 100%x 9 mjeseci = 9.000,00 kn

12 mjeseci

Prema tome, da bi se stvari i prava dugotrajne imovine mogli amortizirati, moraju biti stavljeni u uporabu. Prava trebaju biti i plaćena. Intenzitet ko-jim će se sredstava dugotrajne imovine trošiti nije odlučujući za obračun amortizacije jer ona uz fizič-ko trošenje i ekonomski zastarijevaju. Ako je riječ o opremi koja je kupljena, ali još nije instalirana, od-nosno stavljena u uporabu − s obračunom amortiza-cije se još ne može početi.

Kada se zbog promjene uvjeta poslovanja ili pro-izvodnog programa određena oprema neko vrije-me neće rabiti, smatramo da obrtnik može donijeti odluku o stavljanju te opreme izvan uporabe i za to razdoblje ne treba obračunavati amortizaciju. Ona će se nastaviti kada se sredstvo ponovno stavi u uporabu, a vijek njezina trajanja „produljit” će se za razdoblje u kojemu je bila izvan uporabe.

Naravno, uzme li se u obzir ekonomsko zastari-jevanje te opreme − poduzetnici se u pravilu neće odreći amortizacije jednom stavljene opreme u uporabu, unatoč smanjenu intenzitetu fizičkog tro-šenja.

Obračun amortizacije za prodanu, darovanu, i na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u uporabi.

Primjer:

Rashladni uređaj koji je u uporabi od studenoga 2009. i vodi se u Popisu dugotrajne imovine obrta, prodan je 27. travnja 2012. Nabavna vrijednost or-mara bila je 3.600,00 kn. Obračunava se amortiza-cija za razdoblje od siječnja do travnja 2012. primje-nom uvećane stope amortizacije 50% godišnje.

svota amortizacije

(ormar)=

3.600,00 kn x 50%x 4 mjeseca = 600,00 kn

12 mjeseci

Ako je u Popisu dugotrajne imovine preostala knjigovodstvena (neamortizirana) vrijednost pro-dane ili na drugi način otuđene dugotrajne imovi-ne, ona je porezno priznat izdatak i knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.

Na dan 31. prosinca 2012. ukupna svota obraču-nane amortizacije (otpisa) iz stupca 7 Popisa dugo-trajne imovine unosi se u knjigu primitaka i izda-taka tako da se doda ukupno utvrđenim godišnjim poslovnim izdatcima (stupac 15 KPI). Napomena: evidenciju ovog poslovnog događaja u KPI vidjeti u primjeru pod toč. 5. ovog članka.

3.4. AMORTIZACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA I DRUGIH SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ OBRTNIKA I NJEGOVIH RADNIKA

Za razliku od teretnih vozila čiji su troškovi amor-tizacije i svi drugi troškovi u vezi s njima u cijelosti porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih automobila drukčiji je.

Ako se u Popisu dugotrajne imovine nalaze i osobni automobili ili druga sredstva za osobni pri-

jevoz poduzetnika, poslovodnih ili drugih zapo-slenih osoba (a na osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz nije utvrđena plaća ili drugi do-hodak), 30% amortizacije tih prijevoznih sredsta-

va čini porezno nepriznati izdatak sukladno čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dohodak.

Podsjećamo, 100% priznatim poslovnim izdatci-ma smatraju se izdatci za osiguranje (obvezno i ka-sko) motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava (čl. 22., st. 2. Zakona) i porez na cestovna motorna vozila. Ako je osobni automobil nabavljen na finan-cijski leasing i leasing društvo ( koje je formalno-pravno vlasnik ovog automobila) svake godine za-računa obrtu naknadu za osiguranje i naknadu za porez na cestovna motorna vozila, riječ je o naknadi koja je 70% porezno priznati izdatak.

Isto tako, svi izdatci porezno su priznati ako se na temelju korištenja osobnih automobila (ili dru-gih sredstava za osobni prijevoz) obračunava plaća u naravi nekom od zaposlenika u obrtu. Podsjeća-mo, na osnovi korištenja osobnih automobila nije moguće utvrditi plaću u naravi za samog obrtnika (vlasnika obrta) jer se ona za njega ne obračunava. Stoga ako u obrtu nema zaposlenih radnika, amor-tizacija osobnih automobila dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% porezno nepriznatoga.

Iako se u čl. 22., st. 1., toč. 5. Zakona o porezu na dohodak izrijekom ne spominje da se u cijelosti pri-znaju izdatci u vezi s osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba ako se oni izravno koriste u obavljanju određene djelatnosti, smatramo da potvrdu za potpuno priznavanje iz-dataka kod takvih slučajeva nalazimo u čl. 21., st. 1. Zakona: „U poslovne izdatke poreznih obveznika koji samostalnu obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 18. ovog Zakona ulaze oni izdatci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.“ Prema tome, izdatci koji nastanu korištenjem osobnih automobila isključi-vo za obavljanje poduzetničke djelatnosti bez ko-jih tu djelatnost nije moguće obavljati kao što su: autoškole, taxi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slič-ne djelatnosti, u cijelosti predstavljaju porezno pri-znati izdatak! To više, što se i dalje - poslije 1. ožuj-ka 2012. u cijelosti priznaje pretporez „ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osob-ni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja …“ prema odredbama iz čl. 20., st. 12. Zakona o porezu na do-danu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 22/12.).

Važno je spomenuti da Pravilnik o tehničkim uvje-tima vozila u prometu na cestama (Nar. nov., br. 51/10. – 145/11.) automobile svrstava u dvije kate-gorije: M – osobni automobili i autobusi za prijevoz osoba s najmanje četiri kotača i N – teretni automo-bili. Motorno vozilo koje služi za prijevoz osoba te osim sjedala za vozača ima još najviše osam sjeda-la, svrstava se u podskupinu M1. U podskupinu N1


ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase do 3,5 t.

Izmjene Zakona o PDV-u u posljednje tri godine u vezi s priznavanjem pretporeza za nabavu osobnih automobila posljedično su utjecale i na obračun po-rezno nepriznatih izdataka u vezi s njima, kako je to prikazano u nastavku.

3.4.1. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni do 31. 12. 2009.

Kada je riječ o osobnim automobilima koje su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost nabavile u 2009. i ranije, imale su pravo u cijelosti priznati pretporez u mjesecu kada su dobavljaču platili račun za isporučeni automobil. Ali u tom slučaju obvezni su istekom svakog obračunskog razdoblja (mjeseca ili tromjesečja) obračunati PDV na 30% mjesečne (tromjesečne) amortizacije automo-bila i u svrhu toga ispostaviti R-2 ra-čun. Ovakav postupak obavljaju sve do 100% otpisa (amortizacije) ovih osobnih automobila.

U 2012. godini na 30% mjesečne amortizacije primjenjivala se stopa PDV-a od 23 % (do 29. veljače) odnosno 25% (od 1. ožujka), neovisno o tome što je pri nabavi automobila pretporez priznat po stopi od 22%. Tako obračunani PDV ne unosi se u KPI već samo u Knjigu I-RA.

Prema tome, amortizacija ovih osobnih automo-bila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost (bez PDV-a) i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% porezno ne-priznatog izdatka.

Primjer:Na dan 31. prosinac 2012. obračunava se amor-

tizacija za osobni automobil „Citroen“ nabavljen 9.10.2009. Njegova nabavna vrijednost je 120.000,00 kn, a godišnja stopa amortizacije 20%.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:

120.000,00 kn x 20% = 24.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

7.200,00 kn 16.800,00 kn 30% porezno 70% porezno nepriznata amortizacija priznata amortizacija(u stupac 14 KPI) (u stupac 15 KPI)

3.4.2. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012.

U razdoblju od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012. pri nabavi osobnih automobila i drugih sredstva za osobni pri-

jevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, 30% pretporeza pri nabavi osobnih automo-bila NE može se odbiti u trenutku plaćanja računa dobavljaču. Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ovih 30% nepriznatog pretporeza uključi-le su u nabavnu vrijednost osobnog automobila na način da su ga unijele u poseban redak Popisa DI. Svota nepriznatog pretporeza amortizira se po istoj godišnjoj stopi amortizacije kao i osobni automobil. Navedeno je potvrdilo Ministarstvo financija (MF Kl.: 410-01/10-01/224; od 8. ožujka 2011.): „…Stoga je istog (30% pretporeza) za porezne svrhe potrebno po-sebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti sred-stva za osobni prijevoz kojim će se uvećati osnovica poreza na dobit i dohodak od samostalne djelatnosti tijekom razdoblja korištenja takvog sredstva.“

Vrijednost isporuke 100.000,00 kn+ 23% PDV-a 23.000,00 knUkupno s PDV-om 123.000,00 kn

U Popis DI30% nepriznatog pretporeza6.900,00 kn u Popis DI

70% priznatog pretporeza16.100,00 u razdoblju kad je račun plaćen

Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-mobila nabavljenih u razdoblju od 1.1. 2010. do 29. 2. 2012.U Popisu dugotrajne imovine knjigovodstveni

obrt „IM“ vl. Ivan Mikić ima evidentiran osobni au-tomobil „Opel Astra“ koji je nabavljen od dobavljača „Opel – lux“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 4. 4. 2011. gla-si na 123.000,00 kn (vrijednost isporuke 100.000,00 kn + 23% PDV-a 23.000,00 kn). Automobil je isporu-čen 10. travnja i odmah je stavljen u uporabu. U Po-pisu dugotrajne imovine 30% porezno nepriznatog pretporeza iznosi 6.900,00 kn.

Na dan 31. 12. 2012. obračunava se amortizacija po stopi od 20% za osobni automobil i 30% nepri-znatog pretporeza te se unosi u Popis dugotrajne imovine za 2012.

Obračun godišnje svote amortizacije osobnog automobila:100.000,00 kn x 20% = 20.000,00 kn (u stupac 12 KPI)

6.000,00 kn 14.000,00 kn 30% porezno 70% porezno nepriznata amortizacija priznata amortizacija(u stupac 14 KPI) (u stupac 15 KPI)

Obračun godišnje svote amortizacije 30% nepri-znatog pretporeza:

6.900,00 kn x 20% = 1.380,00 kn (u stupac 12 i 14 KPI) â porezno nepriznata amortizacija

Knjiga sadrži tekstove propisa koji su bitni za financijsko poslovanje poduzetnika te kratke komentare u vezi Zakona o financijskom poslovanju i predstečjanoj nagodbi. Riječ je o roko-vima ispunjenja novčanih obveza, ugovaranju kupoprodaja sukladno uređenju iz novog Za-kona i Zakona o obveznim odnosima, te definiranju rokova plaćanja u pojedinim poslovnim situacijama. U izvatku iz Stečajnog zakona daju se one odredbe kada se u slučaju neuspjeha predstečajne nagodbe pokreće stečaj.Opseg priručnika: 208 str. Cijena: 178,50 kn Narudžbenica na kraju časopisa RRiF

FINANCIJSKO POSLOVANJE I PREDSTEČAJNA NAGODBA


POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012.(Obrazac DI)

TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil“Opel-Astra”

Rn. 154 od 4. 4. 2011. 100.000,00 86.666,67 5 20% 20.000,00 66.666,67

2.30% nepriznatog

pretporeza za “Opel-Astru”

Rn. 154 od 4. 4. 2011. 6.900,00 5.980,00 5 20% 1.380,00 4.600,00


R. br.NADNEVAK PRIMTKA/ IZDATKA

BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22. st. 1. t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

444 31.12.2012. 444

Amortizacija osobnog automobila za 2012.

20.000,00 6.000,00 14.000,00

445 31.12.2012. 445

Amortiza-cija 30% nepriznatog pretporeza za 2012.

1.380,00 1.380,00 0,00

Kada je riječ o osobnom automobilu na temelju kojeg se ne obračunava plaća zaposleniku, obračun amortizacije 30 % nepriznatog pretporeza unosi se u stupac 12 KPI ali se odmah „neutralizira“ u stupcu 14 KPI kao porezno nepriznati izdatak pa stoga ne utječe na dohodak obrta.

VAŽNO! Na isti se način u Popis dugotrajne imo-vine evidentiraju osobni automobili uzeti u finan-cijski leasing u razdoblju od 1.1. 2010. do 29. 2. 2012. Istovjetan je i obračun i knjiženje amortizacije. Ka-mata u vezi s financijskim leasingom 100 % je po-rezno priznati izdatak u trenutku kada je plaćena.

Ako se na temelju ovog osobnog automobila za-posleniku u obrtu obračunava plaća, ukupna svota amortizacije porezno je priznati izdatak i evidentira se u stupac 12. i 15. KPI.

3.4.3. Amortizacija osobnih automobila koji su nabavljeni poslije 1. 3. 2012.

Obrtnici i slobodna zanimanja koji su osobni automobil nabavili poslije 1. ožujka 2012. nemaju pravo na priznavanje pretporeza sukladno čl. 20., st. 11., toč. a. Zakona o PDV-u, već PDV iskazan na ulaznom računu ulazi u nabavnu vrijednost osob-nog automobile pa tako i u osnovicu za amortizaci-ju. „Bruto nabavna vrijednost“ osobnog automobila unosi se u Popis dugotrajne imovine. Prema tome, amortizacija ovih osobnih automobila obračunava se na njihovu nabavnu vrijednost u koju je uključen nepriznati pretporez i s motrišta poreza na dohodak dijeli se na 70% porezno priznatog izdatka i 30% po-rezno nepriznatog izdatka.

Izmjene čl. 133., st. 15. Pravilnika o PDV-u u lip-nju 2012. koje se odnose na priznavanje pretporeza pri nabavi motornih vozila, jasnije su odredile i po-rezni položaj vozila s motrišta porezno priznatih (i nepriznatih) troškova. Naime, ograničenje odbitka pretporeza NE primjenjuje se ako se radi o motor-nim vozilima kategorije N1 koja prema posebnim propisima obuhvaća motorna vozila namijenjena za prijevoz dobara čija najveća masa nije veća od 3,5 tone, a koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife. Stoga su svi troškovi (izdatci) u vezi s ovim vozilima, uključujući i amortizaciju, u cijelo-sti porezno priznati.

Detaljnije pojašnjenje dalo je Ministarstvo finan-cija (Kl. br.: 410-09/12-01/6; Ur. br.: 513-07-21-01/12-2 od 27. kolovoza 2012.) iz kojeg izdvajamo: „ …. Osob-nim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopu-šten odbitak pretporeza prema čl. 20. st. 11. t. a. Za-kona o PDV-u smatraju se motorna vozila iz Carinske tarife (Uredba o carinskoj tarifi za 2012., Nar. nov., br. 143/11.) tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstve-no za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702 – motorna vozila za prijevoz de-set ili više putnika uključujući i vozača), uključujući motorna vozila tipa „karavan”, „kombi”, „trkaći au-tomobili“ te „pickup“ vozila koja nisu razvrstana u ta-rifnu oznaku 8704 Carinske tarife. …. Nadalje, odred-bom čl. 133., st. 16. Pravilnika o PDV-u propisano je da se ograničenje odbitka pretporeza NE primjenjuje ako se radi o motornim vozilima kategorije N1 koja prema posebnim propisima obuhvaća motorna vozi-la namijenjena za prijevoz dobara čija najveća masa


nije veća od 3,5 tone, a koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife.“ Mišljenje je objavljeno u časopisu PiP br. 11/12. na str. 72.

Važno je naglasiti kako se pretporez kod nabave osobnih automobile ne priznaje niti za one osobne automobile za koje se obračunava plaća nekome od zaposlenika. Međutim, trošak amortizacije i svi drugi troškovi u vezi tog automobila u cijelosti su porezno priznati izdatak.

Pretporez se u cijelosti priznaje kod nabave osob-nih automobila i drugih sredstava za osobni prije-voz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vo-zila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih i iznajmljivanje (čl. 20., st. 12. Zakona o PDV-u). Trošak amortizacije ovih vozi-la u cijelosti je porezno priznati izdatak.

Primjer obračuna amortizacije osobnih auto-mobila nabavljenih od 1. ožujka 2012.

Račun R-1 za osobni automobil nabavljen 5. 3. 2012. glasiProdajna cijena osobnog automobila “Corsa” 100.000,00 kn+ 25% PDV-a 25.000,00 kn Ú nepriznati pretporezUkupno PC s PDV-om 125.000,00 kn Ú NABAVNA CIJENAObračun godišnje svote amortizacije osobnog au-

tomobila za razdoblje od travnja do prosinca 2012. uz godišnju stopu amortizacije od 20%:125.000,00 x 20% = 25.000,00 kn : 12 mj. = 2.083,33 x 9 mj. = 18.750,00 kn (u stupac 12 KPI)

5.625,00 kn 13.125,00 kn30% porezno 70% porezno nepriznata amortizacija priznata amortizacija(u stupac 14 KPI) (u stupac 15 KPI)


TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil “Corsa“

Rn. 214 od 5.3. 2012. 125.000,00 125.000,00 5 20% 18.750,00 106.250,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

311 31.12.2012. 311

Amortizacija osobnog automobila IV.-XII .2012.

18.750,00 5.625,00 13.125,00

Na isti se način postupa s osobnim automobilima koji su uzeti u financijski leasing poslije 1. ožujka 2012.

3.4.4. Amortizacija osobnih automobila čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn

Ako fizičke osobe koje obavljaju samostalnu dje-latnost nabave osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz čija je nabavna vrijednost veća od 400.000,00 kn, obvezne su kod obračuna amortizacije primijeniti čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit.

Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu, i to u visini 70% amorti-zacije kao porezno priznatog troška (odnosno 100% ako se na temelju tog automobila obračunava plaća u naravi). Međutim, ako je nabavna vrijednost osobnog automobila veća od 400.000,00 kn, trošak amortizaci-je obračunan na vrijednost koja prelazi 400.000,00 kn uvećan za pripadajući PDV u cijelosti je porezno nepri-znati trošak, neovisno o tome obračunava li se na te-melju njega plaća u naravi. Navedeno se odnosi samo

na prijevozna sredstva nabavljena u razdoblju od 2005. (ne i ranije) neovisno o tome jesu li kupljena ili uzeta u financijski leasing. Iznimno, ova se odredba NE odno-si na ona prijevozna sredstva koja služe isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.

3.4.4.1. Primjer obračuna amortizacije za osobne automobile nabavljene u razdoblju od 1. 1. 2010. do 29. 2. 2012.

Odvjetnički ured vl. Marko Markić nabavio je osob-ni automobil BMV od dobavljača „Autoprom“ d.o.o. Račun R-1 br. 160 od 19. 1. 2012. glasi na 516.600,00 kn (vrijednost isporuke 420.000,00 kn + 23 % PDV-a 96.600,00 kn). Odvjetnički ured podmirio je račun dobavljaču 20.1. (izvadak sa žiro-računa). Automobil je isporučen 21. 1., evidentiran je u Popis dugotrajne imovine i stavljen je u uporabu.

Na dan 31. 12. 2012. obračunava se amortizacija za osobni automobil za razdoblje od 11 mjeseci odnosno od veljače do prosinca.


OBRAČUN AMORTIZACIJE ZA OSOBNE AUTOMOBILEČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

Nabavna vrijednost

Godišnja stopa

amortizacije

Ukupno obračunana amortizacija(II.-XII. 2012.)

Amortizacija obračunana na osnovicu

od 400.000 kn (II.-XII.)

70% porezno priznate

amortizacije

30% porezno nepriznate

amortizacije

Amortizacija na osnovicu iznad 400.000,00 kn (II.-

XII. 2012.)

1 2 3 4 5=(4x70%) 6=(4x30%) 7=[(20.000x20%) :12 mj.] x 11mj.

420.000,00 20% 77.000,00 73.333,33 51.333,33 22.000,00 3.666,67

stupac 12 KPI stupac 15 KPI 25.666,67 knstupac 14 KPI

OBRAČUN AMORTIZACIJE NEPRIZNATOG PRETPOREZA ZA OSOBNE AUTOMOBILE ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST VEĆA OD 400.000,00 KN

PretporezObračunani

pretporez po ulaznim računima

70% Priznatog pretporeza (kada je

račun plaćen)

30% nepriznatog pretporeza

100% nepriznatog pretporeza

Amortizacija nepriznatog pretporeza za razdoblje II.-XII. 2011.godišnja

stopa am.30% nepriznatog

pretporeza100% nepriznatog

pretporeza1 2 3 4 5 6 7=(4x6) 8=(5x6)

na osnovicu 400.000,00 kn 92.000,00 64.400,00 27.600,00 20% 5.060,00 -

na osnovicu iznad 400.000,00 kn (20.000,00 kn)

4.600,00 - - 4.600,00 20% - 843,33

Ukupno: 96.000,00 64.400,00 27.600,00 4.600,00 5.060,00 843,33

U Popis DIamortizira se Stupac 12 KPI i Stupac 14 KPI


TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil BMV

Rn. 160 od 19.1.2012. 420.000,00 420.00,00 4 20% 77.000,00 343.000,00

2. 30% nepriznatog pretporeza

Rn. 160 od 19.1.2012. 27.600,00 27.600,00 4 20% 5.060,00 22.540,00

3.100% nepriznatog pretporeza iznad

400.000,00 kn

Rn. 160 od 19.1.2012. 4.600,00 4.600,00 4 20% 843,33 3.756,67



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

551 31.12.2012. 551

Amortizacija osobnog automobila II.-XII. 2012.

77.000,00 25.666,67 51.333,33

552 31.12.2012. 552

Amortizacija 30% neprizna-tog pretporeza II.-XII. 2012..

5.060,00 5.060,00 0,00

553 31.12.2012. 553

Amortizacija 100% nepri-znatog pret-poreza (iznad 400.000,00 kn)II.-XII. 2012.

843,33 843,33 0,00


Jednom otpisanu dugotrajnu imovinu obrtnik ne može ponovno amortizirati, iako je i dalje rabi u obavljanju svoje djelatnosti. Ako obrtnik u svom poslovanju rabi dugotrajnu imovinu koja nije evi-dentirana u Popisu dugotrajne imovine, također je nema pravo amortizirati. Izdatak otpisa ne prizna-je se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

3.4.4.2. Primjer obračuna amortizacije za osobne

automobile nabavljene poslije 1. ožujka 2012.Odvjetnički ured vl. Ivica Ivić nabavio je osobni auto-mobil Mercedes od dobavljača „XV“ d.o.o. Račun R-1 br. 154 od 7. 11. 2012. glasi na 510.000,00 kn:

Prodajna cijena osobnog automobila Mercedes 408.000,00 kn + 25% PDV-a 102.000,00 kn Ú nepriznati pretporezUkupno prodajna cijena s PDV-om 510.000,00 kn Ú nabavna vrijednost osobnog automobila

Automobil evidentiran je u Popis dugotrajne imo-vine i stavljen je u uporabu 15. 11. 2012.

Na dan 31. 12. 2012. obračunava se amortizacija za osobni automobil za 2012. primjenom godišnje stope amortizacije od 20%.

Obračun amortizacije na nabavnu vrijednost osobnog automobila

[(510.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 1 mj. = 8.500,00 kn Ú u stupac 12 KPIObračun 30% porezno nepriznate amortizacije

na osnovicu od 400.000,00 kn: [(400.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 1 mj. = 6.666,67 kn x

30 % = 2.000,00 kn Ú u stupac 14 KPI Obračun porezno nepriznate amortizacije na

osnovicu iznad 400.000,00 kn:[(110.000,00 x 20 %) : 12 mj.] x 1 mj. = 1.833,33 Ú u stupac 14 KPI


TEK. BR.


ISPRAVA BROJ /

NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST


VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA


GODINE1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Osobni automobil Pasat

Rn. 160 od 7.11.2012. 510.000 510.00,00 4 20% 8.500,00 501.500,00



BROJ TEME-LJNICE

OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA


UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU

GOTOVINI

NA ŽIRO-

RAČUNU NARAVI U

GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

RAČUNAU NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12 -13-14)

551 31.12.2012. 551

Amortizacija osobnog automobila za 2012.

8.500.00 3.833,33 4.666,67

Više o osobnim automobilima pročitati u časopi-su RRiF br. 4/12. na str. 136-146.

4. OTUĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINEDo otuđenja dugotrajne imovine koja se vodila u

Popisu dugotrajne imovine dolazi u slučaju prodaje, darovanja, izuzimanja za potrebe vlasnika, inven-turnog manjka i rashodovanja (redovitog ili izvan-rednog).

Dugotrajna imovina prodaje se po prodajnoj ci-jeni koja se može postići na tržištu, a ona može biti jednaka, manja ili veća od njezine knjigovodstvene vrijednosti.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatno-sti, a ujedno su obveznici poreza na dodanu vrijed-nost, na prodajnu cijenu trebali su obračunati PDV,

neovisno o tome jesu li pri nabavi te imovine iskori-stili pravo na pretporez. Iznimka od toga je prodaja zemljišta i građevinskih objekata koji su pri nabavi bili oporezovani s 5% poreza na promet nekretnina. Oni se neovisno o tome što je sadašnji prodavatelj obveznik PDV-a prodaju ponovno s 5% poreza na promet nekretnina. Obveznik plaćanja ovog poreza je kupac, a obračunat će ga Porezna uprava.

Kod prodaje osobnih automobila u 2012. koji su u Popisu dugotrajne imovine ( u potpunosti su ili djelomično amortizirani), posebnu pozornost treba usmjeriti na priznavanje pretporeza pri njihovoj na-bavi jer o tome ovisi postupak oporezivanja pri nji-hovoj kasnijoj prodaji.

Kod prodaje osobnih automobila koje je obrtnik – obveznik PDV-a nabavio do 29. veljače 2012. - na


prodajnu cijenu treba obračunati 25% PDV-a. Kod prodaje osobnih automobila koji su nabavljeni na-kon 1. ožujka 2012. kada se za osobne automobi-le (kao dugotrajnu imovinu) nije mogao priznati pretporez, kod njihove kasnije prodaje PDV se NE obračunava. Riječ je o oslobođenoj isporuci suklad-no čl. 11.b Zakona o PDV-u. Kada se prodaje osobni automobil koji je prethodno nabavljen od fizičke ili pravne osobe koja nije obveznik PDV-a, na prodajnu cijenu obračunava se 25% PDV-a bez obzira na tre-nutak nabave.

Za prodanu dugotrajnu imovinu treba obra-čunati amortizaciju do kraja mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila još u uporabi. U Popisu dugotrajne imovine utvrđuje se preostala knjigo-vodstvena (neamortizirana) vrijednost i knjiži u KPI kao izdatak u naravi. Ako je riječ o prodaji dugotraj-ne imovine koja se u obrtu rabila u poslovne svrhe i trebala je biti evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, ali nije, prema čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak „knjigovodstvena vrijednost” te imovine izračunava se na temelju isprava o njezinoj nabavi ili procjenom ako isprave ne postoje.

Pri otuđenju nepotrošive dugotrajne imovine (ze-mljišta) u KPI kao izdatak u naravi knjiži se njezina nabavna vrijednost. Naime, u trenutku kupnje te nekretnine nabavna vrijednost se evidentirala samo u Popisu dugotrajne imovine, a kako se zemljišta ne amortiziraju, u knjizi primitaka i izdataka na teme-lju te vrste dugotrajne materijalne imovine nije bio knjižen izdatak sve do trenutka njezine prodaje ili izuzimanja, kada će se on sučeliti s primitkom.

Naplatom izdanog računa za prodaju dugotrajne imovine nastaje poslovni primitak, a za obrtnike koji su u sustavu PDV-a i obveza za PDV, osim ako nije riječ o nekretnini koja podliježe porezu na pro-met nekretnina ili o prodaji rabljenih automobila kupljenih s 5% poreza na promet.

Izdatak na temelju dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (npr. zemljišta) nastat će tek pri njezinu otuđenju − npr. prodaji ili izuzimanju.

Do izdatka dugotrajne imovine dolazi u trenut-ku kada je vrijednost dugotrajne imovine smanjena zbog izvanrednih događaja (npr. elementarne ne-pogode, krađe i dr.) pod uvjetom da o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. osiguravajućeg društva, policije i dr).

5. PRAKTIČNI PRIMJER OBRAČUNA I KNJIŽENJA AMORTIZACIJE

Trgovački obrt „Cvjetić“ vl. Ružica Ivić ima u Po-pisu dugotrajne imovine 1. siječnja 2012. evidentira-nu sljedeću dugotrajnu materijalnu imovinu:

1. Građevinski objekt − skladište sagrađeno 2001. i stavljeno u uporabu 9. lipnja 2001. Nabavna vrijed-nost 820.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2012. bila je 430.500,00 kn. Primjenjuje se stopa amortizacije 5% godišnje.

2. Zemljište kupljeno 2001. Nabavna vrijednost je 150.000,00 kn.

3. PC − blagajnu nabavljenu 2006. godine po cijeni 3.200,00 kn. U cijelosti je otpisana u 2009.

4. Protuprovalni ormar nabavljen u prosincu 2010. godini po cijeni 3.600,00 kn. Knjigovodstvena vri-

jednost 1. siječnja 2012. jest 1.800,00 kn. Primjenjuje se ubrzana stopu amortizacije 50%.

5. Kamion Fiat nosivosti 5 t kupljen na financijski leasing (5 godina) i predan u uporabu 18. rujna 2011. Nabavna vrijednost 128.000,00 kn. Knjigovodstvena vrijednost 1. siječnja 2012. bila je 120.000,00 kn. Sto-pa amortizacije je 25%.

Tijekom 2012. zabilježeni su sljedeći poslovni doga-đaji u vezi s dugotrajnom materijalnom imovinom:Dana 5. ožujka u uporabu se stavlja nabavlje-

no računalo HP zajedno s operativnim pro-gramom Windows. Račun R-1 br. 87 dobav-ljača od 25. veljače 2012. glasi na 14.760,00 kn. Prodajna cijena računala bez PDV-a 10.000,00 + prodajna cijena programa Windows bez PDV-a 2.000,00 + 23% PDV-a 2.760,00 kn. Na-bavna vrijednost računala zajedno s pripa-dajući programom Windows je 12.000,00 kn. Računalo se zajedno s operativnim progra-mom kao sastavnim dijelom unosi u Popis du-gotrajne imovine i predaje u uporabu 5. ožuj-ka 2012. Godišnja je stopa amortizacije 100%. Amortizacija se obračunava za razdoblje od travnja do prosinca 2012. (v. t. 3.3.) i iznosi 9.000,00 kn.

Dana 27. travnja Kupcu Edit d.o.o. 27. travnja 2012. prodan je protuprovalni ormar. Račun R-2 br. 1 glasi na 1.250,00 kn (vrijednost ispo-ruke 1.000,00 kn + 25% PDV-a 230,00 kn).

Obračunava se amortizacija za razdoblje od siječ-nja do travnja 2012. u svoti od 600,00 kn. Neotpisanu vrijednost prodanog ormara od 1.200,00 kn knjiži se u KPI kao izdatak u naravi.Dana 17. svibnja na temelju Zapisnika o ula-

ganju od 17. svibnja 2012. vlasnik obrta unosi u obrt poslovni prostor u prizemlju svoje obi-teljske kuće. Procijenjena je tržišna vrijednost 1,200.000,00 kn. Prostor se stavlja u uporabu istoga dana i unosi u Popis dugotrajne imovine (primjer zapisnika u t. 2.6.). Primjenjuje se udvo-stručena godišnja stopa amortizacije od 10%.

Dana 16. rujna 2012. nabavljena je rashladna vitrina (oprema) od dobavljača Edit d.o.o. Ra-čun R-1 br. 125 od 16. rujna glasi 7.500,00 kn (vrijednost isporuke 6.000,00 kn + 25% PDV-a 1.500,00 kn).

Dana 18. rujna račun za instaliranje rashladne vitrine 500,00 kn plaćen je u gotovini.

Dana 18. rujna rashladnu vitrinu predaje se u uporabu i unosi u Popis dugotrajne imovine po nabavnoj cijeni 6.500,00 kn. (Kupovna cijena po računu dobavljača 6.000,00 kn + izdatak za instaliranje 500,00 kn). Primjenjuje se udvo-stručena godišnja stopa amortizacije 50%.

Dana 20. prosinca nabavljen je knjigovodstve-ni program za vođenje poslovnih knjiga obrt-nika i slobodnih zanimanja. Račun R-1 br. 954 Kontico d.o.o. glasi na 4.500,00 kn (vrijednost softvera 3.600,00 kn + 25% PDV-a 900,00 kn). Ne unosi se u Popis DI za 2012. S obračunom amor-tizacije započet će se u 2012.

Obračun amortizacije 31. prosinca 2012.:Za protuprovalni ormar:[3.600,00 x 50 %) : 12 mj.] x 4 mj. = 600,00


Za kamion: 128.000,00 x 25% = 32.000,00 knZa računalo HP: (u t. 3.3. ovog članka)Za poslovni prostor: 1,200.000,00 x 10% = 120.000,00 : 12 mj. = 10.000,00 x 7 mj. =70.000,00kn

Za rashladnu vitrinu: 6.500,00 x 50% = 3.250,00 : 12 mj = 270,83 x 3 mj = 812,50 kn

POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2012. GODINU(Obrazac DI)

Red. br.


ISPRAVA BROJ / NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST

KNJIGOV. VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA

KNJIGOVOD. VRIJEDN. STVARI ILI

PRAVA NA KRAJU GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9=(5-8)

1. Građevinski objekt

Rn. br. 316/18.7.2001. 820.000,00 430.500,00 20 5% 41.000,00 389.500,00

2. ZemljišteKupoprodajni

ugovor 6.2.2001.

150.000,00 150.000,00 - - - 150.000,00

3. PC blagajna Rn. “R-2” 214/2.4.2006. 3.200,00 Ø - - - Ø

4. Protuprovalni ormar

Rn. “R-1” 86/27.12.2011. 3.600,00 1.800,00 2 50% 600,00 1.200,00

5. Kamion “Fiat”

Rn. “R-1” 86/27.8.2011.

o financijskom leasingu

128.000,00 120.000,00 4 25% 32.000,00 88.000,00

6. Računalo “HP” Rn. “R-1” 87/25.2.2012. 12.000,00 12.000,00 1 100% 9.000,00 3.000,00

7. Poslovni prostor 200m2

Zapisnik o ulaganju

17.5.2012.1.200.000,00 1.200.000,00 10 10% 70.000,00 1.130.000,00

8. Rashladna vitrina

Rn. “R-1” 125/16.9.2012. 6.500,00 6.500,00 2 50% 812,50 5.687,50

Ukupno: 2.323.300,00 1.920.800,00 153.412,50 1.767.387,50

Sukladno čl. 35. st. 2. Pravilnika o porezu na do-hodak, u stupac 6 Popisa dugotrajne imovine unosi se vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Ali ako je obrtnik donio odluku o primjeni niže stope amortizacije od one propisane, vijek trajanja za tu imovinu bit će dulji od onoga u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Postavlja se pitanje koju stopu amortizacije upi-sati u stupac 7 DI za onu imovinu koja je nabavljena ili otuđena tijekom poslovne godine. Tim više što u čl. 35. st. 2. t. 8. Pravilnika o porezu na dohodak stoji da se svota otpisa (amortizacije) u stupcu 8 DI izra-čunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 DI pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 DI. No, to se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u upo-rabi svih 12 mjeseci. Naime, kada bi se u stupac 7 DI unosila stopa za razmjerni dio mjeseci uporabe te imovine u poslovnoj godini i ona množila s na-bavnom vrijednošću, izračunana svota amortizacije razlikovala bi se od one izračunane primjenom for-mule navedene u čl. 35. st. 2. t. 8.1. za imovinu koja je nabavljena odnosno otuđena tijekom godine. Stoga

smatramo ispravnim unositi u stupac 7 godišnje sto-pe amortizacije sukladno korisnom vijeku trajanja, a primjenom formule izračunati svotu amortizacije za razdoblje u kojemu je sredstvo bilo u uporabi.

Ukupnu obračunanu svotu otpisa dugotrajne imovine iz obrasca DI knjiži se 31. prosinca 2012. u Knjigu primitaka i izdataka, i to na način da se ukupna svota otpisa (amortizacije) od 153.412,50 kn unosi u stupac 12 KPI (izdatak u naravi).To je ujedno i ukupan porezno priznat izdatak na temelju otpisa (amortizacije) za 2012. godinu.

Neotpisanu vrijednost prodanog protuprovalnog ormara (red. br. 4 obrasca DI) u svoti od 1.200,00 kn knjiži se u stupac 12 KPI.

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak koji će na dan 31. prosinca 2012. u Popisu dugo-trajne imovine iskazati knjigovodstvenu vrijed-nost dugotrajne imovine veću od 2,000.000,00 kn, od 1. siječnja 2012. po sili zakona ulaze u su-stav poreza na dobitak.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760 ili e-mail: [email protected]


II. Pripremne radnje za utvrđivanje dohotka od obavljanja samostalne djelatnosti za 2012.

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač. UDK 657.1/336.2

1. UVODNE NAPOMENEObrtničkim djelatnostima iz čl. 18. st. 1. Zakona o

porezu na dohodak smatraju se djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno navedene gospodarske djelatnosti. Obilježja navedenih djelat-nosti jesu samostalnost, trajnost i namjera stjeca-nja dohotka, iako trajnost kao kriterij nije nužan za djelatnosti iz čl. 32. st. 3. Zakona o porezu na doho-dak, odnosno za autorsku djelatnost znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera i druge djelatno-sti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalan rad. I ove djelatnosti, iako spadaju u skupinu drugih dohodaka mogu voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, sukladno čl. 32. st. 6. Zakona o porezu na dohodak.

Za potrebe utvrđivanja dohotka samostalne obrtničke djelatnosti vode jednostavno knjigo-vodstvo (prema načelu blagajne) evidentiranjem poslovnih primitaka i poslovnih izdataka samo u jednoj knjizi − Obrascu KPI. Ova skupina ob-veznika može uz zadovoljenje propisanih uvjeta plaćati porez na dohodak i paušalno, međutim, oni koje vode poslovne knjige utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih iz-dataka u poreznom razdoblju.

Pritom treba voditi brigu da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost obrta u supodu-zetništvu − zajedničkom obrtu, trebaju predati pri-javu za 2012. na Obrascu DOH-Z za zajednički ostva-reni dohodak najkasnije do kraja siječnja 2013. Tek nakon toga svaki supoduzetnik predaje prijavu za svoj dio dohotka te možebitno ostvarene ostale do-hotke u poreznom razdoblju, do kraja veljače 2013.

Temelj je utvrđivanja dohotka od obrtničkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, sukladno čl. 19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10. 114/11. i 22/12, dalje: Zakon) i čl. 23. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 61/12., dalje: Pravil-nik)., razlika između poslovnih primitaka i poslov-nih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, a evi-dentiranih u poslovnim knjigama – knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI).

Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost uz obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzetničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati sam i/ili s po-sloprimcima.

Za trajnu djelatnost je bitna namjera da se njezi-no obavljanje ponavlja kao stalan izvor dohotka, od-nosno ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti. Namjera stjecanja dohotka postoji ako se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljeno-sti može zaključiti da će se djelatnost obavljati traj-no i tako stjecati dohodak.

Jednako tako, obrtničkom djelatnošću smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vr-ste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretni-ne izvlašćuju na temelju posebnoga zakona. Ako je na otuđenje nekretnina iz čl. 18. st. 1. Zakona plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje toga do-hotka kao dohotka od samostalne djelatnosti, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samo-stalne djelatnosti. Dohodak od samostalne djelat-nosti utvrđuje se za sve otuđene nekretnine, odno-sno za otuđena imovinska prava iste vrste na način iz čl. 19. - 24. Zakona. Obrtničkom djelatnošću ne smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih prava stečenih u vezi s nasljeđivanjem.

Zato za oporezivanje pojam „obrtničke djelatno-sti” treba shvatiti u širem smislu jer to nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu nego i sve druge djelatnosti koje imaju navedena obilježja i koje ostvaruje porezni obveznik, bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije.

Bitno je napomenuti da u godišnjoj poreznoj prijavi na Obrascu DOH treba odvojeno iskaza-ti dohodak od obavljanja obrtničke djelatnosti kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih u Obrascu KPI, a posebno druge dohotke toga obrtnika (primjerice ugovor o djelu, autorski ho-norar i dr.) na temelju potvrde isplatitelja, odno-sno prema uplaćenom porezu na dohodak i mo-žebitnom prirezu.

Ako je pritom obrtnik obveznik PDV-a, PDV treba obračunati na temelju računa R-2 na ove primitke i evidentirati ih u knjigu I-RA, a u Obrascu KPI evi-dentiraju se samo računi od obavljanja obrtničke djelatnosti.

Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/02-01/615 od 17. srpnja 2002., koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 10/02., str. 86. (važeće je i sada).

Međutim, ako uz obavljanje registrirane obrtnič-ke djelatnosti, na temelju koje je i obveznik PDV-a,


nositelj obrta kao građanin iznajmljuje nekretninu, smatra se obveznikom PDV-a za sve stečene dohot-ke. To ga ujedno obvezuje da primitak od najma treba evidentirati kao primitak u knjizi primitaka i izdataka te mu se priznaju samo stvarno nastali iz-datci, a ne tzv. paušalni u visini 30%. U godišnjoj će poreznoj prijavi navedeni obrtnik iskazati ukupan dohodak od obavljanja jedne i druge djelatnosti za-jedno, sukladno čl. 40. st. 4. Pravilnika.

Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-19/03-01/281 od 22. rujna 2003., koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 11/03., str. 75. (važeće je i sada).

Osim prijave ostvarenog dohotka na Obrascima DOH-Z i DOH, sve samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati najkasnije do kraja veljače 2013. nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave i sljedeće obračune: Konačni obračun PDV-a za 2012. na Obrascu

PDV-KObračun članarina turističkim zajednicama

za 2012. na Obrascu TZ (članak o toj tematici objavljen je u časopisu RRiF, br. 1/13.),

Obračun spomeničke rente za 2012. na Obrascu SR (članak o toj tematici objavljen je u ovom broju časopisa RRiF, br. 1/13.),

Obračun komorskog doprinosa za 2012. na Obrascu KD (u nastavku članka).

2. GDJE, KADA I ZA KOJE RAZDOBLJE SE PODNOSI GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA ZA SAMOSTALNE DJELATNOSTI?

Obveza predaje godišnje prijave poreza na do-hodak odnosno utvrđivanje oporezivog dohotka za porezno razdoblje određena je u čl. 60. st. 4. Općeg poreznog zakona.

Obveza predaje prijave poreza na dohodak supo-duzetnika te svakog sudionika zasebno grafički se može prikazati na sljedeći način:

Slika 1. Prijava poreza na dohodak na Obrascu DOH-Z i DOH

A

DOH

DOH-Z

DOH DOH

do 31. 1. 2013.

do 28. 2. 2013.

B C

Prema čl. 42. Zakona i čl. 84. Pravilnika, obveznici poreza na dohodak trebaju podnijeti godišnju prija-vu na propisanom Obrascu DOH − Prijava poreza na dohodak, nakon isteka poreznog razdoblja − ka-lendarske godine čiji je sadržaj propisan čl. 88. Pra-vilnika. Prijava se predaje nadležnoj ispostavi Pore-zne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika najkasnije do kraja veljače tekuće godi-ne za prethodnu godinu. To znači da je za dohodak 2012. krajnji rok predaje 28. veljače 2013.

Za dohodak supoduzetnika od zajedničkog obav-ljanja djelatnosti, prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z, podnosi se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na čijem području je prebivalište ili uobičajeno bora-vište nositelja zajedničke djelatnosti, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, sukladno čl. 34. st. 7. Zakona, a čiji je sadržaj pro-pisan čl. 83. Pravilnika. Tako svaki supoduzetnik može u roku, odnosno do kraja veljače predati vla-stitu prijavu na Obrascu DOH i uključiti pripadajući udio u zajedničkom dohotku.

No ako je tuzemni porezni obveznik u tijeku go-dine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište u općinama ili gradovima u RH, prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći, odnosno pretežiti dio godine.

Razdoblje utvrđivanja dohotka u pravilu je ka-lendarska godina, a može biti i kraće, ako je tuze-mni porezni obveznik, primjerice, promijenio sta-tus u inozemnog poreznog obveznika i obrnuto te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo (čl. 2. Zakona). Neovisno o tome za koje se razdoblje porez na dohodak utvrđuje, godišnju poreznu prijavu treba predati uvijek do kraja velja-če tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno kao da je riječ o cijelom poreznom razdoblju.

Nadalje, sukladno čl. 39. st. 6. Zakona, obvezni-cima poreza na dohodak, koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili ako su podatci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, po-rez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Ako porezni obveznik zbog opravdanih razloga, odnosno onih za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) pro-pusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dragovoljno trebao predati) u zakonskom roku do kraja veljače 2013., može podnijeti zahtjev za po-vrat u prijašnje stanje (čl. 84. Općeg poreznog za-kona). Zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok, a u istom roku istodobno treba predati poreznu prijavu. Ako je obvezan ili želi podnijeti poreznu prijavu, može do 8. ožujka 2013. podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i istodobno podnijeti novu poreznu prijavu.

Nakon isteka roka od tri mjeseca od propušte-nog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje niti obaviti pro-puštenu radnju, odnosno predati poreznu prijavu, osim ako je propuštanje i toga roka izazvala viša sila. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadlež-na ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

Na temelju poreznih prijava koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnije-li u propisanim rokovima, pri čemu nisu postoja-li opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez


procjenom (čl. 39. st. 6. Zakona i čl. 82. Općeg pore-znog zakona) te sukladno čl. 207. st. 1. t. 18. Općeg poreznog zakona podnosi prijavu za vođenje prekr-šajnog postupka.

Na temelju poreznih prijava koje porezni obvezni-ci žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava donijet će zaklju-čak o obustavi postupka sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.). To znači da se po takvim poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez, a ni razlike.

Kazna za nepodnošenje porezne prijave propi-sana je odredbama čl. 207. st 1. t. 18. Općeg pore-znog zakona. Novčanom kaznom od 5.000,00 kn – 500.000,00 kn kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nema opravdan razlog.

3. TKO TREBA PREDATI PRIJAVU POREZA NA DOHODAK OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Obveznici poreza na dohodak ujedno su obve-znici sastavljanja godišnje porezne prijave, iako je obveza izričito propisana za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost te utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Člankom 2. Zakona i čl. 2. Pravilnika utvrđeno je tko je obveznik poreza na dohodak. Porezni je obve-znik fizička osoba koja stječe dohodak u Hrvatskoj (neovisno o tome ima li prebivalište ili boravište u tuzemstvu ili u inozemstvu), a ako više fizičkih osoba zajednički stječe dohodak, porezni obve-znik je svaka fizička osoba zasebno za vlastiti udio u zajedničkom dohotku. U slučaju smrti poreznog obveznika, porezni obveznik postaje nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj stekao do smrti. Time ima obvezu da u ime i za račun ostavitelja podmiri dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine te može podnije-ti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne pod-nese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavite-lja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Istodobno je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se, sukladno čl. 17. Zakona i čl. 19. Pravilnika, doho-dak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva, drugi dohodak na te-melju kojeg su porezni obveznici obvezno ili na vlastiti zahtjev odlučili utvrđivati dohodak na na-čin propisan za samostalne djelatnosti. Riječ je i o djelatnostima najma poslovnog prostora, pogoto-vo obveznika PDV-a.

Stoga su i obveznici predaje godišnje porezne pri-jave porezni obveznici − poduzetnici koji obavljaju navedene djelatnosti, a koji dohodak utvrđuju na te-melju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija od-nosno Knjige primitaka i izdataka, Popisa dugotraj-ne imovine i Evidencije o tražbinama i obvezama.

Ističemo da su godišnju poreznu prijavu obvezni predati u propisanim rokovima svi porezni obve-znici koji se navode u nastavku, neovisno o tome obavljaju li djelatnost samostalno ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti kao supoduzetnici u tzv. za-jedničkom obrtu. Dohodak se u oba slučaja utvrđuje kao jedinstven dohodak prema podatcima evidenti-ranim u jednoj poreznoj knjizi − Knjizi primitaka i izdataka, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka u poreznom razdoblju. Zajednički utvrđeni dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema utvrđenom ugovoru, ali tek nakon podnesene prija-ve o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

3.1. POREZNI OBVEZNICI - OBRTNICI KOJI OBAVLJAJU OBRTNIČKE DJELATNOSTI

Sukladno čl. 18. st. 1. Zakona, obrtničkim djelat-nostima smatraju se djelatnosti određene u Zakonu o obrtu te sve druge posebno navedene gospodar-stvene djelatnosti. Pritom se obrtničkom djelatnošću smatra i davanje u zakup cijeloga obrta i otuđenje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se ne-kretnine izvlašćuju na temelju posebnoga zakona.

3.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 18. st. 2. Zakona, djelatnostima slobod-nih zanimanja smatra se samostalna:djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara,

odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inže-njera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slič-ne djelatnosti;

djelatnost znanstvenika, književnika, izumite-lja i druge slične djelatnosti;

predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti;

djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.

3.3. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Prema čl. 18. st. 3. Zakona, ova djelatnost obuhva-ća iskorištenje prirodnih bogatstava zemlje i proda-ju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

Naglašavamo da su fizičke osobe na osnovi dje-latnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici pore-za na dohodak ako su na toj osnovi obveznici PDV-a prema Zakonu o PDV-u te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim za-konima. Ovi porezni obveznici utvrđuju dohodak kao razliku između poslovnih primitaka i poslov-nih izdataka u poreznom razdoblju evidentiranih u poreznim knjigama i evidencijama za samostalne djelatnosti.

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i rural-nom razvoju (Nar. nov., br. 92/10. i 124/11.) u čl. 23. st. 1. propisuje uvjet za ostvarenje izravnih plaća-nja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja kao status obveznika poreza na dohodak nositelja gos-podarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljopri-vrede.


3.4. POREZNI OBVEZNICI KOJI OSTVARUJU DRUGI DOHODAK

Riječ je o poreznim obveznicima koji ostvaru-ju tzv. drugi dohodak, a odlučili su voditi poslovne knjige na vlastiti zahtjev (čl. 32. st. 6. Zakona). Riječ je o obveznicima koji su navedeni u čl. 32. Zakona, a ostvaruju, primjerice, primitke na osnovi djelatno-sti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, autorske naknade, primitke trgovačkih putnika, akvizitera, tumača, primitke na osnovi djelatnosti sportaša i dr. No uvjet je da su upisani u registar obveznika poreza na dohodak te da u skla-du s time vode poslovne knjige i plaćaju akontacije poreza na dohodak u tijeku godine.

3.5. POREZNI OBVEZNICI KOJI STJEČU DOHODAK OD IMOVINE DAVANJEM U NAJAM ILI ZAKUP NEKRETNINE, A OBVEZNICI SU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Ovi obveznici utvrđuju dohodak prema čl. 19. – 23. Zakona, odnosno kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju koje je trebalo evidentirati u poslovnim knjigama za obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti. Obveza je navedena u čl. 29. st. 1. Zakona za pore-zne obveznike koji dohodak od imovine ostvaruju davanjem u najam ili zakup nekretnina ili pokret-nina, izdavanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznici su PDV-a. Isti porezni obveznici mogu također vodi-ti poslovne knjige, iako nisu u sustavu PDV-a, ali na vlastiti zahtjev (čl. 29. st. 2. Zakona).

4. KOJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NE MOGU PREDATI GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU?

Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Za-kona, NE MOGU predati porezni obveznici 0263 ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj svoti, sukladno čl. 44. Zakona. To su samostalne djelatnosti, odnosno porezni obveznici koji ne vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u pau-šalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna upra-va, i to za:

4.1. PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Prema odredbama čl. 44. st. 1. Zakona, osim utvr-đivanja dohotka na osnovi podataka iskazanih u po-slovnim knjigama, propisana je mogućnost prema kojoj fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelat-nost, mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati i plaćati u paušalnoj svoti. Paušalno oporezivanje dohotka detaljnije je utvrđeno Pravilnikom o pau-šalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06. i 61/12.).

Od. 1. siječnja 2013. propisani su novi uvjeti za paušalno oporezivanje, ali za 2012. odnosi se na sljedeće samostalne djelatnosti:

• samostalnedjelatnostiobrtaizčl.18.st.1.t.1.Zakona koje fizičke osobe obavljaju samostal-no i trajno prema čl. 1. Zakona o obrtu i to pro-izvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu sa svrhom ostvarivanja dohotka, te

• djelatnostipoljoprivredeišumarstvaizčl.18.st. 3. Zakona, što obuhvaća korištenje prirod-nih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepre-rađenom stanju.

Kako djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2. Zakona (samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turistič-kih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumite-lja, samostalna predavačka i odgojna djelatnost kao i druge slične djelatnosti) nisu posebno navedene, to znači da se na fizičke osobe koje obavljaju spomenute djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godiš-njem paušalnom plaćanju poreza. Spomenute djelat-nosti trebaju voditi poslovne knjige te utvrditi doho-dak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka.

Za paušalno oporezivanje samostalne djelatno-sti u 2012. primjenjivali su se sljedeći uvjeti:

da porezni obveznik nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u, što znači da tije-kom prethodne godine nije ostvarena godiš-nja vrijednost isporuke dobara i obavljenih usluga u većoj vrijednosti od 85.000,00 kn ili da u sustav PDV-a nije ušao dobrovoljno,

da djelatnost ne obavlja u supoduzetništvu, što znači da ne ostvaruje zajednički doho-dak sa drugim fizičkim osobama,

da za obavljanje djelatnosti nema izdvojenih poslovnih jedinica ni proizvodnih pogona,

da ne obavlja samostalnu djelatnost trgo-vine i ugostiteljstva. Iznimno, obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje proizvodnje koji svoje proizvode prodaju na tržištu.

Porezni obveznici koji su zadovoljili navedene uv-jete u 2012. plaćali su sljedeću svotu paušalnog po-reza na dohodak:

Tablica 1. Utvrđivanje poreza na dohodak i pri-reza za paušalno oporezivanje samostalne djelat-nosti za 2012.

1. Godišnji paušalni dohodak 12.750,00 kn

2. Godišnji paušalni porez na dohodak (r. br. 1. x 12%) 1.530,00 kn

3. Godišnji prirez poreza na dohodak(r. br. 2. x 18% propisana stopa prireza za Zagreb)

275,40 kn

4. Sveukupni godišnji paušalni porez i prirez 1.805,40 kn

5. Mjesečni paušalni porez i prirez 150,45 kn

Rješenjem je utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Napomena: Opširnije o novim uvjetima i pa-ušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti u 2013. može se pročitati u časopisu RRiF, br. 11/12., str. 88.


4.2. PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU

Porezni obveznici koji pružaju ugostiteljske uslu-ge građana u domaćinstvu, a koji žele da im se doho-dak oporezuje paušalno, sukladno čl. 8. Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i po-stelja putnicima i turistima te organiziranja kam-pova koji će se paušalno oporezivati, o visini pau-šalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Nar. nov., br. 48/05. i 148/09., dalje: Pravilnik o pa-ušalnom oporezivanju), trebaju podnijeti Prijavu u registar poreznih obveznika na Obrascu RPO-1 is-postavi područnog ureda Porezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

„Paušalist” može, prema čl. 2. Pravilnika o pau-šalnom oporezivanju, biti fizička osoba − građanin kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne utvrđuje prema čl. 19. – 24. Zakona, odnosno na te-melju poslovnih knjiga pod uvjetom da:

1. iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja od-nosno kreveta i/ili

2. organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju isto-dobno.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez pore-zu na dohodak za ovu skupinu obveznika utvrđuje se poreznim rješenjem na sljedeći način:

Godišnji paušalni porez

na dohodak=

Broj kreveta/broj smještajnih jedinica u

kampu

x

Visina paušalnog poreza po krevetu/

smještajnih jedinica u

kampu

x

Koeficijent područja na kojem se usluga

obavlja

Rješenje donosi nadležna ispostava područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobi-čajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi i za sljedeće godine sve do donošenja novog rješe-nja. Napominje se da je rješenjem utvrđeni porez na dohodak i prirez konačan, što znači da porezni obveznik na toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U nastavku se daje izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak na osnovi iznajmljivanja, ovisno o broju kreveta i razredu turističkog mjesta te svota poreza po krevetu od 300,00 kn (bez prireza):

Tablica 2. Paušalni porez na dohodak prema broju kreveta i razredu turističkog mjesta

Brojkreveta

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,0012 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,0016 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

Napomena: Pregled turističkih mjesta po razre-dima daje se u ovom broju časopisa RRiF. Za ona naselja koja nisu proglašena turističkim mjestom i koja nisu svrstana u razred turističkih mjesta, kao koeficijent područja na kojem se usluga pruža, pri-mijenit će se koeficijent 0,50 odnosno koeficijent ra-zreda D turističkih mjesta. Izračun godišnjega paušalnog poreza na dohodak

na osnovi organiziranja kampova, ovisno o broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turističkog mjesta (bez prireza), uz svotu poreza po smještajnoj jedinici u kampu od 350,00 kn pokazuje se u nastavku:

Tablica 3. Paušalni porez na dohodak prema broju smještajnih jedinica u kampu i razredu turi-stičkog mjesta

Brojsmještajnih jedinica u

kampu

Turističko mjesto

A – koef. 1,00

Turističko mjesto

B – koef. 0,85

Turističko mjesto

C – koef. 0,70

Turističko mjesto

D – koef. 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,00

2 700,00 595,00 490,00 350,00

3 1.050,00 892,50 735,00 525,00

4 1.400,00 1.190,00 980,00 700,00

5 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,00

6 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1050,00

7 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,00

8 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,00

9 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2013.OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM

I NARUDŽBAMA: 01/4699-760 ili www.rrif.hr


Prema čl. 6. Pravilnika, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ovi obveznici plaćaju tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.

Rokovi za 2012. su bili sljedeći: I. tromjesečje ➯ do 31. ožujka 2012. II. tromjesečje ➯ do 30. lipnja 2012. III. tromjesečje ➯ do 30. rujna 2012. IV. tromjesečje ➯ do 1. prosinca 2012.Ako iznajmljivač u tijeku godine na temelju rješe-

nja nadležnog ureda počinje ili prestaje iznajmljiva-ti sobe, postelje, ili kamp, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez poreznom se obvezniku utvrđuje razmjerno broju tromjesečja u kojemu je imao odo-brenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu.

Porezni obveznik koji pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjoj paušalnoj svoti, NE vodi poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, međutim, obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu.

Napomena: Opširnije o uvjetima i poreznom položaju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – na-jam soba, postelja i kampova, može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/10., str. 83.

4.3. OBAVLJANJE DJELATNOSTI DOMAĆE RADINOSTI I SLOBODNOG ZANIMANJA

Prema čl. 1.b st. 2. Zakona o obrtu, domaću radi-nost ili sporedno zanimanje NE može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobitak utvrđuje na temelju po-slovnih knjiga prema posebnim propisima, a obve-znik je poreza na dodanu vrijednost prema odredba-ma Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

To znači da djelatnost kućne radinosti i spored-nog zanimanja može obavljati:

• fizičkaosobakojaostvaruje/neostvarujedo-hodak od nesamostalnog ili druge vrste do-hodaka i nije obveznik PDV-a,

• osoba koja obavlja registriranu samostalnudjelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige,

• osoba koja obavlja samostalnu djelatnostpoljoprivrede i šumarstva, nije obveznik PDV-a i ne vodi poslovne knjige,

• umirovljenici i druge osobe koje nisu ob-veznici PDV-a, odnosno ne vode poslovne knjige.

Mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka određena je čl. 44. st. 1. Zakona: Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnosti iz članka 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu.

Dvojbu o tome može li se dohodak od domaće radinosti i sporednog zanimanja oporezivati pau-šalno riješio je Pravilnik o paušalnom oporezivanju

samostalnih djelatnosti, kojim je određeno da se paušalno mogu oporezivati samostalne djelatnosti obrta iz čl. 18. st. 1. t. 1. Zakona, odnosno: djelatnosti u smislu čl. 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno na-vedene gospodarstvene djelatnosti.

Kako je u čl. 1.b Zakona o obrtu utvrđeno da: Fi-zičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 1. ovog Zakona i kao domaću radinost ili sporedno zanima-nje samo osobnim radom, smatramo da se navedena mogućnost odnosi i na dohodak od navedenih dje-latnosti, a između ostaloga treba zadovoljavati i slje-deće uvjete, određene čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (odnosi se na 2012.):nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u,samostalnu djelatnost ne obavlja u supodu-

zetništvu,nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proi-

zvodnih pogona,ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ili trgo-

vine i na toj je osnovi obveznik poreza na do-hodak.

Na koje se usluge i proizvode odnosi mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja utvrđeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili spo-rednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 100/07. - 82/11.), koji je stupio na snagu 11. listopada 2007.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem, a sukladno čl. 41. t. 2. Zakona o porezu na dohodak i čl. 4. st. 6. Pravilnika o paušalnom opo-rezivanju samostalnih djelatnosti određeno je da je rješenjem utvrđen godišnji porez na dohodak i pri-rez porezu na dohodak konačan te porezni obveznik na toj osnovi NE može podnijeti godišnju poreznu prijavu. Za 2012. obveze su bile sljedeće:Godišnji paušalni dohodak = 12.750,00 kn, a

godišnji porez na dohodak primjenom stope od 12% iznosi 1.530,00 kn + prirez.

Mjesečni paušalni porez = godišnji porez/12 mjeseci za porezne obveznike koji posluju samo nekoliko ili određeni broj mjeseci tije-kom godine.

Plaća se tromjesečno do posljednjeg dana sva-kog tromjesečja.

Obveza = umnožak broja mjeseci tromjesečja x paušalni mjesečni porez na dohodak.

Plaća se tromjesečno u sljedećim rokovima:siječanj – ožujak do 31. ožujkatravanj – lipanj do 30. lipnjasrpanj – rujan do 30 rujnalistopad – prosinac do 31. prosinca.Obveza se uplaćuje na račun grada/općine prema

prebivalištu poreznog obveznika.

Časopis koji objavljuje službena stajališta o porezima, carinama, radnim odnosima i dr. Stalni prilozi pročišćenih tekstova propisa.


Tablica 4. Pregled svota paušalnog poreza za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na ne-kom od područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja i ostalih koji obavljaju djelat-nost izvan tih područja

Tek br.

Razdoblje za koje se utvrđuje

porez

Obveznici koji posluju

izvan područja državne

skrbi

Područje pos.državne skrbi I. skupine, Grad

Vukovar i otoci prve skupine —

porez 25%

Područje pos.

državne skrbi

II.skupine — porez 50%

Područje pos. državne skrbi III. skupine i

brd.-planinska p. — porez

75%1 2 3 4 5 6

1. godišnje 1.530,00 382,50 765,00 1.147,50

2. tromjesečno 382,50 95,63 191,25 286,88

3. mjesečno 127,50 31,88 63,75 95,63

Napomena: Opširnije o poslovanju domaće ra-dinosti i slobodnih zanimanja može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/10., str. 130.

4.4. SEZONSKO OBAVLJANJE OBRTAPrema čl. 1.a Zakona o obrtu, obrti se mogu obav-

ljati i sezonski, ali najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine (neprekidno, ili s prekidima). Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđene su u čl. 3. Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Nar. nov., br. 60/10.) prema kojim se sezonski mogu obavljati djelatnosti označene brojčanom oznakom odjeljka, skupine i razreda prema Odluci o Nacionalnoj klasi-fikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07. –ispr.) te u skladu s pripadajućim tekstom.

Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtni re-gistar (obrtnicu). Ova skupina obveznika utvrđuje dohodak kao i svaka druga samostalna djelatnost, odnosno kao razliku primitaka i izdataka u vrijeme kada je obrt poslovao prema načelu blagajne.

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt plaća doprino-se za obvezna osiguranja samo za vrijeme obavlja-nja djelatnosti, a izvan razdoblja može se osigurati na produženo mirovinsko osiguranje. Međutim, komorski doprinos i članarinu turističkoj zajednici treba plaćati tijekom cijele godine bez obzira na to što djelatnost obavlja sezonski.

Obrtnici koji obavljaju obrt sezonski, a nisu ob-veznici PDV-a, mogu porez na dohodak plaćati pa-ušalno.

Napomena: Opširnije o sezonskom obavljanju obrta može se pročitati u časopisu RRiF, br. 7/11., str. 133.

5. KONTROLA EVIDENTIRANJA PRIMITAKA I IZDATAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA U 2012.

Prije sastavljanja i izrade godišnje porezne pri-jave treba provjeriti jesu li svi podatci, ponajprije u Obrascu KPI, ispravno evidentirani i je li pritom poštovano temeljno „načelo blagajne” pri bilježenju poslovnih promjena. Posebno treba obratiti pozor-nost na to jesu li ostvareni primitci i izdatci u vezi s obavljanjem registrirane djelatnosti te jesu li pore-zno priznati ili ne.

Prema čl. 23. st. 1. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelat-nost slobodnih zanimanja trebaju utvrđivati doho-dak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evi-dencija.

5.1. KOJE SU POSLOVNE KNJIGE TREBALI VODITI OBRTNICI I SLOBODNA ZANIMANJA U 2012.

Poslovne knjige i evidencije, prema čl. 23. st. 2. Zakona, u kojima obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtničku, djelat-nost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivre-de i šumarstva – čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona) trebaju evidentirati poslovne primitke i izdatke te prema tome i utvrditi dohodak jesu:

Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI)

Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)

Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO)

Knjiga prometa (Obrazac KPR)

Poslovne knjige mogu voditi i osobe koje ostva-ruju tzv. drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Zakona, pri-mjerice autora, akvizitera, novinara, umjetnika, članova predstavničkih tijela i dr., ako se prijave u registar obveznika poreza na dohodak. Obveza vo-đenja knjiga odnosi se i na poljoprivrednike, koji su u sustavu PDV-a ili koji su primili poticaje u tije-ku 2012. u svoti većoj od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja, i na građane koji su na temelju dohotka od najamnine također obveznici PDV-a.

Napominjemo također da obrtnici i slobodna za-nimanja, ako su obveznici PDV-a, trebaju voditi:knjige ulaznih računa – U-RA knjige izlaznih računa - I-RA.To su evidencije o svim primljenim i izdanim ra-

čunima, koje vode obveznici PDV-a sukladno Zako-nu o PDV-u i Pravilniku o PDV-u. Na taj način nisu obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i ob-vezama. No porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim, odnosno naplaćenim računima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama (Obrazac TO).

5.2. KADA JE TREBALO EVIDENTIRATI PRIMITAK ILI IZDATAK KOD RAZNIH OBLIKA − NAČINA PLAĆANJA

Samostalne djelatnosti evidentiraju primit-ke i izdatke prema načelu blagajne što znači da se primitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata, odnosno obavljenih isplata sukladno čl. 12. st. 4. Zakona i čl. 8. st. 3. Pravilnika. No ako priljevi, odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim dobrima, treba ih utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi. Pritom se nenovčani primitci utvrđuju pre-ma tržnoj vrijednosti, odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani izdatci se utvrđuju prema ci-jenama nabave ili cijenama koštanja.

Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili ne-izravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kun-


sku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske na-rodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji te-čaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. Zato treba voditi brigu da se nastanak ili dospijeće po-traživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatraju primitkom, nego postaju primitkom tek u trenutku naplate.

Osim plaćanja i naplate u gotovini i putem ži-ro-računa, obveznici poreza na dohodak plaćaju i naplaćuju prodana dobra i usluge i na drugi način, odnosno drugim instrumentima plaćanja. Pritom se prodana roba ili usluge smatraju naplaćenim, odnosno nabavljena roba i usluge plaćenima i knji-že kao primitak, odnosno izdatak u Obrazac KPI u sljedećem trenutku (čl. 8. st. 9. i 12. Pravilnika):

•ček-kadajezanaplatuprimljen,odnosnopre-dan ček;

• mjenica - primitak, odnosno izdatak nastajenaplatom ili prijenosom mjenice;

• kreditna kartica - primitak nastaje naplatomna žiro-račun, a izdatak plaćanjem sa žiro-ra-čuna;

•prijeboj,asignacijailicesija-trenutkomnapla-te, odnosno plaćanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgova-rajući ugovor ili druge isprave).

Treba istaknuti da se nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge ne smatraju iz-datcima već postaju izdatci u trenutku plaćanja tih obveza. Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog bankovnog računa, tada izdatak nastaje u tre-nutku kada organizacija ovlaštena za platni promet obavi primljeni nalog za plaćanje. Izdatcima se ta-kođer smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu ili neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. Jednako tako, pri-mitcima se smatraju primljeni predujmovi za budu-ću isporuku robe ili usluga.

5.3. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PRIMITAKA U POSLOVNIM KNJIGAMA

Poslovni primitci su sva dobra koja su pore-znom obvezniku u okviru njegove samostalne dje-latnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni se primitci evidentiraju u Obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i ukupni primitci u stupcu 9, ovisno o tome je li riječ o primitcima u gotovini, na žiro-račun ili u naravi. Pritom treba uvijek voditi brigu o nače-lu blagajne jer se poslovnim primitcima smatraju samo naplaćena potraživanja. Smatra se da su do-bra, a time primitci, naplaćeni kada porezni obve-znik njima može raspolagati.

Sukladno čl. 20. st. 1. Zakona, čl. 8. i 24. Pravilni-ka, poslovnim primitcima smatraju se:

1 Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u pore-znom razdoblju prema njihovoj tržnoj vrijednosti.

Navedeni primitci su rezultat obavljanja registri-rane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih do-bara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., neovisno o tome je li riječ o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dije-lu godine. Primitcima se smatraju i primljeni pre-dujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obve-znik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendar-ske godine) nije obavio. Pritom treba voditi brigu da se primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju dohotkom, prema čl. 12. st. 7. Zakona, pa zato smatramo da ih niti ne treba knjižiti u Obrazac KPI, odnosno ako se knjiže, treba ih evidentirati u stupac 14. Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni pri-mitci te ih također NE treba knjižiti u Obrazac KPI (čl. 21. st. 4. Zakona).

2. Primitci – svote državnih pomoći i poticaja

Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljene svote državnih pomoći, potica-ja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno dje-latnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kao primjerice pri zapošljavanju (samo dio godine), u poljoprivredi državne potpore, za elementarne nepogode i dr.

Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva fi-nancija MF Kl.: 410-01/07 - 01/1199. od 29. kolovoza 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP br. 12/07., a u nastavku se navodi dio:

... Prema tome potpore i poticaji u novcu ili u dru-gim djelatnostima koje namjenski ili nenamjenski dobivaju porezni obveznici za obavljanje samostal-ne djelatnosti obrta iz državnog proračuna, pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora, smatraju se poslov-nim primitcima ostvarenim u okviru samostalne djelatnosti i kao takvi evidentiraju u propisanim poslovnim knjigama (Knjizi primitaka i izdataka - obrazac KPI) u trenutku kada su ostvareni odnosno primljeni.

3. Primitci na temelju oproštenog duga od stra-ne vjerovnika

Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odno-sno otpiše dug na osnovi kredita za nabavu stvari i prava, a koja se unosi u Popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnika predstavlja primi-tak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.

4. Primitci na temelju odricanja potraživanja od kupca

Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraži-vanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene uslu-ge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao www.rrif.hr


potraživanja ili kasnije, dovela do primitaka, svota otpisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od potraživanja sukladno čl. 8. st. 8. Pravilnika.

Ističemo da se na osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sud-skog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika). Stajali-šte Ministarstva financija o tome daje se u nastavku.

5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obrta odnosno prestanka obavljanja samostalne djelat-nosti – likvidacije

Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu biti prema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći iz-datci: nenaplaćena potraživanja od kupaca, uspo-rediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda, trgovačke robe i ostalih zaliha te uspo-rediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u Popisu dugotrajne imovine neovisno o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta. Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primita-ka i izdataka bilježe kao primitci u naravi.

U vezi sa zatvaranjem samostalne obrtničke dje-latnosti te evidentiranjem primitaka na temelju evidentiranih potraživanja nad kojima je otvoren stečajni postupak, Ministarstvo financija dalo je mišljenje MF Kl.: 410 - 01/07 - 01/721 od 28 svibnja 2007., koje je u cijelosti objavljeno u časopisu PiP, br. 8/07., str. 77., a u nastavku se navodi dio:

... Pri zatvaranju samostalne odvjetničke djelatno-sti u poslovnim su knjigama kao poslovni primici bila iskazana i nenaplaćena potraživanja, između ostalih i potraživanja od kupaca nad kojima je otvoren ste-čajni postupak. Postavljen je upit ima li obveznik po-reza na dohodak pravo na otpis potraživanja i vrijed-nosno usklađenje duga, na način kako je to propisano propisima o porezu na dobit...

... Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nena-plativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

U skladu sa navedenim odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, poslovni primici se ne utvrđuju po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenapla-tivima nakon provedenog sudskog postupka zbog ste-čaja ili likvidacije dužnika.

Ako se u konkretnom slučaju potraživanja koja je obveznik poreza na dohodak imao od dužnika, po-kažu kao nenaplativa nakon provedenog sudskog postupka zbog stečaja dužnika, a porezni je obveznik kao vjerovnik ta potraživanja iskazao kao poslovne primitke u skladu sa člankom 31. stavak 3. točka 1.3. Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom raz-doblju u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to porezno razdoblje podnio prijavu poreza na dohodak po kojoj je primio rješenje Porezne uprave, ima mo-gućnost pokrenuti obnovu postupka za utvrđivanje poreza na dohodak za to porezno razdoblje u skla-du s člankom 252. stavak 1. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. · Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je odredbama propisano da stranka može tražiti obno-

vu postupka u slučaju iz članka 249. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku i to u roku od mjesec dana, od dana kad je mogla iznijeti nove činjenice odnosno upotrijebiti nove dokaze.

Napomena: O prestanku obavljanja obrtničke djelatnosti može se pročitati u časopisu RRiF br. 4/11., str. 125.

6. Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje, darovanja i sl.)

Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je dje-latnost otuđena obvezan iskazati poslovne primitke kako je navedeno u čl. 31. st. 1. Pravilnika, a stjeca-telj primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge sukladno čl. 31. st. 5. Pravilnika. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primitci od otuđenja se ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet po-slovanja i kontinuitet oporezivanja kod novog vla-snika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraživanja i obveze.

Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelat-nosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem dje-latnosti, smatraju se izuzimanjem, odnosno pri-mitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuze-ta dobra treba knjižiti kao primitak u Obrazac KPI prema usporedivoj tržnoj vrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni. Izuzima-nja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga, no izuzimanja kao niti ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od sa-mostalne djelatnosti, što znači da se niti ne knjiže u Obrazac KPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 4. Pravilnika).

7. Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzima-nja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu DI

Primitcima se smatraju, prema čl. 20. st. 3. Zako-na i čl. 24. st. 1. t. 6. Pravilnika, ostvareni primitci od prodaje (na temelju izdanog računa) stvari ili pra-va. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, po-trebe svog kućanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 1. Pravilnika). Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj tržnoj vrijednosti (čl. 26. st. 5. Pravilnika), na koju treba obračunati PDV (može se smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).

8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtnič-ke komore uvećani za pripadajući PDV

Odlukom o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini na malo i Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugo-


stiteljstvu. Hrvatska obrtnička komora je propisala manjak koji ne podliježe oporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjiži u primitak, odnosno ne uvećava osnovicu poreza na dohodak. Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a knjiži se u primi-tak –uvećava dohodak sukladno čl. 20. st. 5. Zakona i smatra se izuzimanjem (čl. 26. st. 6. Pravilnika). Pri-tom treba istaknuti da porezni propisi kako o PDV-u tako i dohotku, ne navode kao dopuštene, sitne kra-đe do visine od 1% od količine proizvoda koji su u obračunskom razdoblju prodani, a što je propisivala Hrvatska obrtnička komora. O tome se je već u ne-koliko navrata očitovalo Ministarstvo financija mi-šljenjem, a o dopuštenom, odnosno prekomjernom kalu, rasipu..., odnosno godišnjem popisu, pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 11/12., - PRILOG.

9. Naplaćene kamate po sredstvima i plasma-nima sredstava koja služe za obavljanje djelatno-sti i zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa

Ova odredba propisana je čl. 21. st. 5. Zakona i čl. 24. st. 1. t. 7. Pravilnika. Uvjet je da kamate po sred-stvima i plasmanima sredstava nisu oporezive po odbitku sukladno čl. 30. i čl. 51. st. 2. Zakona, odno-sno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobu predstavljaju dohodak od kapitala.

No kamate na pologe (po viđenju i oročene) na ži-ro-računu i deviznom računu koje je obrtniku ispla-tila banka u kojoj ima otvoren račun, ne ulaze u po-slovne primitke jer se ove kamate, sukladno čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona, ne smatraju dohotkom.

10. Primitcima koje treba knjižiti u Obrazac KPI smatraju se i sljedeći primitci:

primitci naplaćeni od osiguravajućih društa-va na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovine, života i slučaja ozljede na radu i imo-vine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na ime osiguranja, osiguranja za slučaj ozljede na radu i sl. ako je ugovaratelj i korisnik police osi-guranja obrt,

primitci od refundacije naknada plaća za bo-lovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu (NE i vlasnika obrta) primljeni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja na radu,

novčana sredstva primljena od Hrvatskog za-voda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškova novozaposlenih radnika na temelju Programa poticaja zapošljavanja i sl.,

drugi poslovni primitci.

11. Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u Obrazac KPI (iako će neki od njih biti evidentirani kao uplata na izvatku žiro-računa) smatraju se:

primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona),

primljene pozajmice vlasnika (uplaćene na ži-ro-račun),

izuzimanja financijske imovine odnosno ispla-ta novca za osobne potrebe vlasnika tj. za po-

trebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika),

prolazne stavke − novac primljen u ime i za ra-čun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl. 12. st. 7. Zakona),

naplaćene kamate po sredstvima po viđenju ili oročenim sredstvima na računima koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ima otvorene u bankama (čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona),

nadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a,

dospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.

5.4. EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKAPoslovni izdatci u vezi s obavljanjem obrtničke

djelatnosti evidentiraju se u stupcima 10, 11, 12, 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 Obrasca KPI. Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi od-ljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom pore-znog razdoblja, a smatra se da je došlo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne može raspolagati. Razlikuje-mo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati te odljeve novčanih sredstava koji se ne smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u Obrazac KPI.

I. POREZNO PRIZNATI IZDATCI

Prema čl. 12. i 21. Zakona te čl. 8. i 25. Pravilnika, kao poslovni izdatci mogu se priznati samo oni iz-datci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav-no vezani za ostvarivanje primitaka.

Između primitaka i izdataka mora postojati međuzavisnost (čl. 25. st. 2. Pravilnika), a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdatci-ma, sukladno čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnika, porezni obveznici u posebnim evidencijama moraju osi-gurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potroš-nog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum računa) i podatke o uporabi repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Obve-za se odnosi na proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelje koji proda-ju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili)

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadr-žavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od 15 dana po proteku


svakog mjeseca, a evidenciju treba zaključiti sa stanjem na dan 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-stva financija MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožujka 2006. koje je u cijelosti objavljeno u časopisu RRiF, br. 5/06., str. 111. i PiP, br. 6/06., str. 84. Sastavni dio mišljenja je i ogledni primjer evidencije koja sadržava podatke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, uku-pna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski podatak) te stanje (samo količina). Tako, primjerice, ugostiteljski objekt iskazuje sljedeće podatke:

Tablica 5. Evidencija o nabavi i uporabi repro-dukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka

POREZNI OBVEZNIK: “SUNCOKRET”OIB 12312344445MJESTO: ŠIBENIK, Riva 11NAZIV DJELATNOSTI: UGOSTITELJSTVO

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTROŠNOG MATERIJALA PIĆA I NAPIATAKA

NAZIV MATERIJALAmeso: JUNETINA - BUT

NABAVA UPOTREBA STANJE

Redni broj

Datum knji-ženja Opis Mjerna

jedinica KoličinaJedinična vrijednost u kunama

Ukupna vrijednost u

kunamaKoličina Količina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

7. 30.4.12. MESO junetina - but 01-50 kg 65 55,50 3.607,50 — —

8. 30.4.12. upotreba za 4/12. kg 45 20

9. 31.5.12. MESO junetina - but 02-51 kg 50 58,50 2.925,00 — 70

10. 31.5.12. upotreba za 5/12. kg 30 40

25. 31.12.12. upotreba za 12/12. kg 38 2

UKUPNO ZA 2012. kg 115 6.532,50 113 2

Poslovnim se izdatcima smatraju i knjiže se u Obrazac KPI sljedeći poslovni izdatci:

1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, energi-ju i usluge na osnovi obavljanja samostalne dje-latnosti i dani predujmovi

Izdatak se priznaje u visini cijene nabave, odno-sno u visini primljenog i plaćenog računa dobav-ljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uz uvjet da se radi o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti. Pritom treba istaknuti da se izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu ne utvr-đuju primjenom načela blagajne u visini izdataka za nabavljenu imovinu, već se raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine kao ot-pis (amortizacija - čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika). Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta), izdatci za nabavu se mogu odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Ako se obrtnička djelatnost obavlja u

stambenom prostoru, u poslovne izdatke se mogu uračunati samo povećani izdatci do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje djelatnosti (čl. 25. st. 6. Pravilnika), a ne i oni koji bi nastali neovisno o tome rabi li se stambeni prostor za obavljanje djelatnosti ili ne.

Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neis-poručenu robu i neobavljene usluge, osim preduj-mova danih za nabavu dugotrajne imovine.

2. Izdatci osoblja

Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaće-ne plaće zaposlenika (porez na dohodak i možebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnih isplata. Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobe koja obavlja sa-mostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do visine propisane posebnim zakonima za obvezno

osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona). Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelat-nost ne može iskazati izdatak na ime isplaćene pla-će, nego samo u svoti uplaćenih propisanih obve-znih doprinosa za sebe osobno (čl. 21. st. 6. Zakona).

3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzet-nika i njegovih radnika

Riječ je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika koji još dodatno kao poticaji zapošljavanja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona. Za 2012., a prema čl. 56. st. 6. Zakona, dohodak samostalnih djelatnosti dodatno se uma-njuje za svotu državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o dr-žavnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, a time


i porezna osnovica u godišnjem obračunu po pod-nesenoj poreznoj prijavi. Izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika iz čl. 25. st. 1. t. 2.1. Pravilni-ka smatraju se svote naknada za:obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim,

visokim školama, fakultetima, poslijediplom-skom studiju te u postupku za stjecanje dok-torata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za te-čajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odno-sno registriranim za obavljanje tih djelatnosti,

izdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priruč-nika, skripti i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku,

ako se školovanje i stručno usavršavanje obav-lja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdatcima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prije-voza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savje-tovanja (ne i školovanja) dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.

4. Otpisi dugotrajne imovine - amortizacija

Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u Po-pis DI otpisuju se sukladno čl. 12. Zakona o pore-zu na dobit te je svota otpisa, neovisno o tome je li obračunana prema stopama iz navedenog članka, uvećanim za 100% ili nižim od propisanih, porezno priznati izdatak. Nadalje, ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se nje-gova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti i knjiži kao izdatak.

Na temelju navedenoga, iznimno od čl. 8. st. 2. Pravilnika, izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, nego se ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potroši-ve dugotrajne imovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ističemo da se izdatcima otpisa ne smatraju otpisi pove-ćane vrijednosti dugotrajne imovine zbog reva-lorizacije sukladno čl. 21. st. 9. i 10. Zakona.

Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemlji-šta) izdatci za nabavu mogu se odbiti tek prili-kom otuđenja ili izuzimanja. Međutim, ako je zemljište kupljeno kao trgovačka roba – za dalj-nju prodaju (nije riječ o gradnji nekretnine), iz-datak se može evidentirati u trenutku plaćanja.

Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost sma-njena zbog izvanrednih događaja ako o tome po-stoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih

tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdat-ci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku pla-ćanja (čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).

Treba napomenuti da se amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu sukladno čl. 12. st. 13. Zakona o porezu na dobit. Ako trošak nabave prelazi navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelat-nost najma ili prijevoza.

Napomena: Detaljno o obračunu amortizacije kod obveznika poreza na dohodak može se pročitati u zasebnom članku ovog PRILOGA.

5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

To mogu biti sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnim izdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika). Ulaganje obrtne imovine se procjenjuje prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržnoj vrijednosti. Ula-ganje dugotrajne imovine se ne smatra izdatkom nego se izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja po-trošive dugotrajne imovine.

6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u slu-čaju prodaje ili izuzimanja imovine

Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u Popisu DI se u slučaju otuđenja knjiži na način da poslovni izdatak čini preostala knjigo-vodstvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st. 1. t. 7. Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđe-nja, a poslovni primitak je primitak od prodaje/izu-zimanja. Za stvari koje nisu u Popisu DI, knjigovod-stvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.

7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrt-ničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog zanima-nja kao i djelatnosti poljoprivrede te zaposlenike kod navedenih obveznika

Riječ je o naknadama navedenim u čl. 13. Pravil-nika koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednače-ne djelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t. 8. Pravilnika) ili svojim zaposlenicima i knjižiti kao izdatak. To su npr. naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putu u visini stvar-nih izdataka, naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine 2,00 kn po prijeđenom kilometru i dr.

Nadalje, izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnje, potpore za slučaj smrti radnika - 7.500,00 kn ili čla-na uže obitelji radnika - do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina života u svoti od 600,00 kn, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres), dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni


život, pomorski dodatak, otpremnine radi odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade zaposlenicima, na-grade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i dr.

Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika prizna-ju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i dru-gog). Pritom se izdatci za službena putovanja iz čl. 13. Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobi-la u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obra-čunavaju na temelju urednog i vjerodostojnog put-nog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu sukladno čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika.

Iznimno, može se iskazati izdatak (za prijevoz, noćenje i sl.), ako zaposlenik nema vjerodostojne isprave – račune zbog gubitka, krađe i sl. Navedeno potvrđuje i stajalište Ministarstva financija MF Kl.: 410- 18/05-01/125, od 15. prosinca 20005. koje je objav-ljeno u časopisu PiP, br. 3/06., str. 105., i MF Kl.: 410-01/06-01/599 od 14. lipnja 2006., PiP, br. 9/06., str. 61).

Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito sljedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime oso-be koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u

koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o pri-jevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registra-cijsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila − kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni se nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdatci, i to osobito: računi za cestarine, pre-slike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

Ministarstvo financija dalo je Uputu u vezi s vođe-njem evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava pod brojem MF Kl.: 410-18/05-01/86 od 24. listopada 2005. koja je u cijelosti objavljena u časopisu PiP, br. 12/05., str. 84. Izmjenom Pravilnika (Nar. nov., br. 68/07. – stupio na snagu 2. srpnja 2007.) određeno je da se ne treba prilagati račun za utrošeno gorivo uz putni nalog ako se putuje osobnim automobilom (čl. 14. st. 2. Pravilnika).

Napomena: O izdavanju i obračunu putnog nalo-ga pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 9/12., str. 76.U nastavku se daju elementi putnog naloga i pre-

gled neoporezivih svota koje su obrtnici neoporezi-vo mogli isplatiti u 2012. i knjižiti u izdatke sukladno čl. 7., 13., 16. i 45. Pravilnika.

“AB” d.o.o. Zagreb

Zagreb, 19. srpnja 2012.

19. srpnja

Split

pregovori u svezi s naplatom dospjelih potraživanja

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

vlastiti automobil BMW 318d ZG-555 EU

dvijetisućepetsto kuna

tri (3)

2

170,00

2.500,00

pomoćnik direktora za financije

153/12

CD

19.7.

170,00 510,00

510,00

19.7. - 21.7.

Zagreba

Korištenje osobnog automobila u službene svrhe 860x2,00cestom za Zagreb - Dugopoljecestom Dugopolje - Lučko

hotel “Atrij” noćenje 750,00 x 2

parkiranje 50,00 x 3

Splita

Splita 24,500 24,930

24,930 25,360

1.720,00

181,00

150,00

181,00

1.500,00

4.242,00

2.500,00

1.742,00

1.742,00

Zagreb, 22.7.2012.

430 430

430 430

860 860

Zagreba

600

2030

2306230

2

23

3

153/12


Tablica 6. Pregled neoporezivih svota naknada, potpora i nagrada za 2012.

* Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. (Nar. nov., br. 24/12.). ** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.) bez ograničenja nezaposlenici-

ma, a zaposlenicima doho dak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak). *** Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak samo na temelju posebnih propisa. **** Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije

toga samo nezaposlenicima. ***** Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do

500,00 kn mjesečno. ****** Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.

Tek. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata (svota u kunama)

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati – ništa, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno naj manje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika) 170,00 dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu Vidjeti pregled po zemljama na stranicama u nastavku

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje

3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)

4. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor i sl.) sveukupno 2.500,00 kn godišnje

5. Otpremnina prema Zakonu o radu Vidjeti napomenu u točki 2.10. na stranicama u nastavku teksta

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske jedinice 3.326,00 kn * – odnosi se na sve isplatitelje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda **

6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata ***

7. Darovanje za zdravstvene potrebe ****

8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja *****

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD

1. Stipendije (kao potpora) 1.600,00 kn mjesečno******

2. Športske stipendije i naknade za šport, usavršavanje 1.600,00 kn mjesečno

3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju 4.000,00 kn mjesečno – javni natječaj (PiP 12/06., str. 14)

4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)

5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga do 50.000,00 kn godišnje


U skladu s Pravilnikom i uputom Ministarstva financija o evidencijama pri korištenju prijevoznih sredstava, obrazac za obračun naknade za uporabu osobnog automobila u poslovne svrhe za lokalnu vožnju (kada nije riječ o službenom putovanju pa se ne evidentiraju obvezni podatci u putnom nalogu) može imati sljedeće elemente:

Tablica 7. Obračun loko-vožnje za korištenje pri-vatnog automobila u službene svrhe

Trgovačko društvo »TRGOVAC«Vl. IVAN ŠARIĆVaraždin, Selska 55

Obračun loko-vožnje ____________________ za _____________________u listopadu

30. 12. 2012.

Marka MARIĆA

Datum obračuna: ____________________ Potpis ovlaštene osobe: ______________________

Datum

Osobni automobil

Relacija Vrijeme Prijeđeni km

Naknada po km (u kn)

Ukupno (st. 8x9)Marka Registracijski

broj

BrojiloPočetno

stanjeZavršno stanje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

26. 10. 2012. A3 ZG-1769-A 68.214 68.228 Splitska 5 – Veletržnica,

Banka – Filipovićeva 14 11,0 – 11,45 16 2,00 32,00

8. Isplate stipendija

Neoporeziva svota stipendije učenicima i studen-tima za redovito školovanje na srednjim, višim i vi-sokim školama te fakultetima, priznaje se u izdatke do visine 1.600,00 kn mjesečno, sukladno čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika.

Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjesečno može se isplaćivati i studentima na sveu-

čilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u zna-nju i u ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani na javnim natječajima.

Međusobno se isključuje neoporeziva svota sti-pendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00 kn.

No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog raz-doblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme prak-tičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili sportske stipendije, ili naknade sportašima (u visini neopore-zivih svota) za više mjeseci istog ili prethodnog pore-znog razdoblja, propisane neoporezive svote prizna-ju se u ukupnoj svoti kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, sportska stipendija ili na-knada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primitcima i to na osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primitci isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostva-renim primitcima kod drugih isplatitelja.

Ako su primatelji stipendija u tijeku poreznog razdoblja, odnosno u 2012., primili svotu veću od 10.966,00 kn, NE mogu se smatrati uzdržava-nim članovima (čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravilnika). To znači da ako su roditeljima u tijeku poreznog razdoblja bili porezna olakšica, trebaju predati godišnju poreznu prijavu i „od-reći” se dodatnog faktora osobnog odbitka za uz-državano dijete, odnosno platiti porez.

No, prema čl. 36. st. 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u visini peterostrukog osnov-nog osobnog odbitka na godišnjoj razini, što iznosi 11.000,00 kn, a iznimno za 2012. ta svota je 10.966,00 kn, ne uzimaju se u obzir primitci prema posebnim propisima na osnovi socijalnih potpo-ra, doplatka za djecu, opremu novorođenog djete-ta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 53. st. 2. Pravilnika)

Napomena: O troškovima stipendija učenicima i studentima može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/12., str. 60.

9. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

Nagrade učenicima (ne i studentima) za vrije-me praktičnog rada i naukovanja se također mogu knjižiti u izdatke i to neoporezivo do 1.600,00 kn mjesečno. Riječ je o izdatcima isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja sukladno čl. 56. st. 1. Zakona, koja je mogla biti ne-oporezivo isplaćena (do visine utvrđene u čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika) u svoti od 1.600,00 kn po učeniku mjesečno. Obrtnik je mogao, ovisno o tome u kojem su razredu školovanja učenici za koje je obvezna praksa, utvrditi različite svote, no maksimalno po osobi, mjesečno do navedene svote.

Tako, primjerice, prema Kolektivnom ugovoru poslodavaca i radnika u djelatnosti obrtništva (pot-pisan, ali nije objavljen u Narodnim novinama), su-kladno čl. 37., naknade učenika na praktičnom radu utvrđuju se u sljedećim najnižim svotama.

Tablica 8. Najniže svote naknada učenika na praktičnom radu

GODINA ŠKOLOVANJA

Nagrada za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (po satu

provedenom na praktičnoj nastavi)

I. godinaII. godinaIII. godinaIV. godina

4,00 kn5,00 kn6,00 kn7,00 kn

Pritom ističemo da se prema čl. 45. st. 1. t. 1. Pra-vilnika neoporeziva naknada u svoti od 1.600,00 kn odnosi samo na nagrade učenicima, a ne i studen-tima. Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za svoje potrebe.


Nadalje, bitno je znati da se isplaćene stipendije kao potpore za školovanje ne smatraju nagradama učenicima te se za isplaćene stipendije kao potpo-re u školovanju ne smanjuje dodatno dohodak, nego su samo izdatak. Primatelju stipendije (redo-vitom učeniku srednje, više i visoke škole te fakul-tetu), svota do 1.600,00 kn mjesečno ne oporezuje se porezom na dohodak. Neovisno o tome što se sti-pendija učenicima i studentima do propisane svote ne smatra drugim dohotkom, isplatitelj stipendije ima obvezu takvu vrstu stipendije primatelju sti-pendije doznačiti na žiro-račun (čl. 90. st. 2. t. 22. Pravilnika).

10. Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti

Sukladno čl. 25. st. 1. t. 6. Pravilnika to su: knji-govodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.

11. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zate-zne kamate na obveze iz poslovnih odnosa

Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje dje-latnosti također i jednokratne naknade te drugi iz-datci u vezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1. t. 10. Pravilnika).

Napominjemo da se izdatcima NE smatraju pla-ćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaće-nih javnih davanja, kao primjerice, poreza na do-hodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.

12. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, čla-narina turističkoj zajednici, spomenička renta

1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hr-vatske obrtničke komore koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zakona o obrtu.

Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprino-sa doneseni su Odlukom o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje do-prinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06.).

Doprinos se plaća:- u paušalnoj svoti- po stopi od 0,40% od ostvarenog dohotka

odnosno dobitka.

Prema načelu blagajne, plaćeni doprinosi se knji-že u Obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s Obrascem DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni ko-morski doprinos na Obrascu KD. Obračun za 2012. dan je u poglavlju III. ovoga PRILOGA.

2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajed-nicama propisana je odredbama Zakona o člana-rinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08. i 88/10.). Obveznici su fizičke osobe koje imaju sjedište u turističkom mjestu, a prema šifra-

ma djelatnosti koje su navedene u čl. 4. Zakona o čla-narinama u turističkim zajednicama.

Plaćene predujmove u 2012. je trebalo knjižiti u Obrazac KPI u izdatke, a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2013., zajedno s Obrascem DOH, treba pre-dati i konačni obračun na Obrascu TZ.

3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizla-zi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10. i 61/11.). Može se plaćati na temelju dvije osnove:

a) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi od 0,05% na ukupne primitke,

b) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog pro-stora.

Plaćene svote je trebalo u tijeku 2012. knjižiti u izdatke te zajedno s Obrascem DOH treba predati konačni obračun spomeničke rente na Obrascu SR.

Napomena: O obvezi plaćanja članarine turi-stičkim zajednicama i spomeničkoj renti te konač-nim obračunima na Obrascima TZ, KD i SR pišemo u ovom broju časopisa RRiF.

13. Premije dobrovoljnog mirovinskog osigura-nja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg zapo-slenika

Porezno priznati izdatak, sukladno čl. 21. st. 11. Zakona su uplate premije dobrovoljnog mirovin-sko osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. Poslodavac treba dobiti suglasnost radnika, a uplatu treba provesti u korist tuzemnog dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mi-rovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja. To za 2012. može iznosi-ti ukupno 6.000,00 kn godišnje. Svote dobrovoljnog mirovinskog osiguranja plaćene iznad 500,00 kn (za svaki mjesec poreznog razdoblja) smatraju se neto-plaćom radnika.

II. IZDATCI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

Ovo je skupina izdataka koja u cijelosti ili jednim dijelom ne služe za ostvarivanje dohotka od obrta i slobodnih zanimanja te kao takvi nisu niti izravno vezani za obavljanje djelatnosti. Navedeni su u čl. 22. Zakona, kojim je određeno da se pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju.

Pritom treba voditi brigu da je čl. 20., st. 11.b) Za-kona o PDV-u od 1. ožujka 2012. određeno da se za nabavu dobara i usluga za reprezentaciju ne može koristiti pretporez. Jednako tako čl. 20. st. 11. t. a) je utvrđeno da se pretporez ne može koristiti za naba-vu i najam plovila namijenjenih razonodi, zrakoplo-va, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Kako je trebalo evidentirati ta-kve izdatke u poslovnim knjigama obrtnika do 1. ožujka 2012. i nakon toga, pokazuje se u nastavku:

1. 70% izdataka reprezentacije

Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Za-kona smatraju ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog


znaka tvrtke ili proizvoda, izdatci za odmor, sport, rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slični izdatci poslovnim partnerima u visini troš-kova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim par-tnerom.

a) postupanje od. 1. siječnja do 29. veljače 2012.Porezno priznatim poslovnim izdatkom do 29.

veljače 2012. smatra se 30% izdatka reprezentaci-je, dok je 70% izdatka reprezentacije porezno ne-priznati izdatak. Fizičke osobe koje su u sustavu PDV-a, u 70% porezno nepriznatog troška trebaju uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona), a stopa je do 29. veljače 2012. bila 23%.

S motrišta poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, u praksi se mogu javiti tri različita po-stupka s obračunom reprezentacije pa i knjiženje u Obrascu KPI treba provesti sukladno tome.

Tablica 9. Evidentiranje izdatka za reprezenta-ciju koji je plaćen je po ulaznom računu R-1 ili R-2

Ugošći-vanje 100,00 kn

30,00 kn(30% porezno priznati izdatak)

u stupac 15 KPI

70,00 kn16,10 kn86,10

(70% porezno nepriznati izdatak) (70% PDV-a po “R” rn. porezno nepriznati izdatak)

u stupac 14 KPI

+ 23% PDV-a

23,00 kn 6,90 kn (30% PDV-a priznaje se kao pretporez) u stupac 13 KPI

Ukupno 123,00 kn u stupac 10 ili 11 KPI

Tablica 10. Evidentiranje izdatka za reprezenta-ciju koji je plaćen na temelju gotovinskog računa (nema oznaku „R”) ili račun dobavljača koji nije u sustavu PDV-a

Ugošćivanje 36,90 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI

123,00 kn 86,10 kn (70% porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI

Svota od 123,00 kn unosi se u stupac 10 ili 11 KPI.

Tablica 11. Evidentiranje uporabe vlastitih pro-izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po-trebe reprezentacije

Nabavna vrijednost trgovačke robe (ili cijena proizvodnje vl. proizvoda)

100,00 kn70,00 kn (70% porezno nepriznati izdatak) u stupac

14 KPI+ PDV (70,00 kn x 23%) 16,10 kn PDV porezno nepriznati izdatak

Ukupno: 116,10 kn

Primjer: Nabavna cijena ukrasnog predmeta (tr-govačka roba) izuzete iz prodavaonice za dar po-slovnom partneru iznosi 100,00 kn. Obračun PDV-a na 70% osnovice: 100,00 x 70% = 70,00 kn x 23% = 16,10 kn.

b) postupanje od. 1. ožujka do 31. prosinca 2012. Tablica 12. Evidentiranje izdatka za reprezenta-

ciju koji je plaćen je po ulaznom računu R-1, R-2 ili tzv. gotovinskog računa bez oznake R-1

Ugošćivanje 37,50 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 15 KPI

125,00 kn 87,50 kn (70% porezno nepriznati izdatak) u stupac 14 KPI


Tablica 13. Evidentiranje uporabe vlastitih pro-izvoda ili trgovačke robe izuzetih za zaliha za po-trebe reprezentacije (račun dobavljača plaćen)

Nabavna vrijednost trgovačke robe (ili cijena proizvodnje vl. proizvoda) 100,00 kn

POSTUPAK Posl knjige

Izuzimanje za reprezentaciju

25,00 kn - Iskazati obvezu za PDV istekom razdoblja (100,00 x 25%)

I-RA

87,50 kn ( 125,00 x 70% porezno nepriznati izdatak)

u stupac 14 KPI

25,00 kn ( plaćeni PDV porezno priznati izdatak)

stupac 12 KPI

Ovo je primjer uzimanja trgovačke robe za repre-zentaciju kada je račun dobavljača plaćen. U opisa-nom slučaju najprije treba obračunati PDV na trgo-vačku robu koja je izuzeta za potrebe reprezentacije jer je pretporez već priznat. Tako plaćeni PDV treba evidentirati i u izdatak u Obrascu KPI i to kao izda-tak u naravi. Potom treba svotu od 70% ukupne vri-jednosti robe s PDV-om (osnovica 125,00 kn) eviden-tirati kao nepriznati izdatak u Obrazac KPI, stupac 14. Na taj način je rezultat evidentiranja izuzimanja trgovačke robe za potrebe reprezentacije isti kao da smo izravno kupili tu robu i knjižili 70/30.

Kontrola: 100,00 – 87,50 + 25,00 =37,50 kn

2. Porez na dodanu vrijednost na vlastitu po-trošnju te besplatne isporuke i drugi slični izdatci

Ova skupina izdataka se smatra izuzimanjem jer nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pra-vilnika) te se smatraju poslovnim primitcima u tre-nutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jer se radi o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).

3. Isplate naknada poduzetnicima koji obavlja-ju samostalnu djelatnost na osnovi naknada, pot-pora i nagrada, ako prelaze propisane svote

Riječ je, primjerice, o dnevnicama i troškovima službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost, iznad propisanih svota. Nave-dena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom – plaćom ako je riječ o isplati zaposlenicima, odnosno ako se isplaćuje vanjskim suradnicima, tada je riječ o drugom dohotku. Pre-komjerne isplate nositeljima obrta ne knjiže se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatrati akontaci-jom dohotka.


4. Izdatci – 30% u vezi s vlastitim ili unaj-mljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, po-slovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća u naravi

Izdatke u vezi s korištenjem osobnih motornih vozila trebalo je knjižiti ovisno tome je li riječ o ulaznom računu primljenom do 1. ožujka 2012. ili nakon toga.

a) postupanje od 1. siječnja do 29. veljače 2012.Do 29. veljače 2012. trebalo je knjižiti u svoti ci-

jelog ulaznog računa u stupac 10, 11 ili 12, ovisno o načinu plaćanja te potom 30% vrijednosti u stupac 14 zajedno s pripadajućim PDV-om ako je riječ o pri-mljenom R-1 ili R-2 računu. Na taj je način porezno priznati izdatak iskazan u visini 70% svote primlje-nog računa po kojem se priznaje i PDV (čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona). Treba napomenuti da se izdatci za osigu-ranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svote računa kao i porez na cestovna motorna vozila i plo-vila te troškovi kamata za osobne automobile koji su u financijskom leasingu.

Tablica 14. Evidentiranje izdatka za osobni au-tomobil - gorivo koji je plaćen po ulaznom računu R-1 ili R-2

Gorivo za osobni automobil

100,00 kn

70 kn

30 kn6,90 kn

36,90

(70% porezno priznati izdatak)

(30% porezno nepriznati i.) (30% PDV-a po “R” rn. porezno nepriznati i.)

u stupac 15 KPI

u stupac 14 KPI

+ 23% PDV-a 23,00 kn 16,10 kn (70% PDV-a priznaje se kao pretporez) u stupac 13 KPI

Ukupno 123,00 kn u stupac 10 ili 11 KPI

Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovi-si o tome je li automobil (čl. 22. st. 2. Zakona):

a) u imovini obrta − nepriznato 30% troška amortizacije, goriva, registracije, troškova tekućeg održavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za po-pravak i sl.), pranja automobila, autoguma i dr.;

b) u financijskom leasingu – nepriznato 30% troška amortizacije, goriva, troškova tekućeg odr-žavanja, autoguma, i 30% NEPRIZNATO svih dru-gih troškova koje po ugovoru snosi korisnik finan-cijskog leasinga (npr. naknada koju leasing-kuća zaračuna korisniku za registraciju vozila, osigura-nje, imovinski porez na cestovna vozila i sl.). Kama-ta kao trošak financiranja priznaje se u 100% svoti;

c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − ne-priznato 30% troška naknade po ugovoru o najmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovo-ru snosi korisnik najma;

d) rent a car − nepriznato 30% troška za uslugu rent a cara i troška goriva.

b) postupanje od 1. ožujka do 31. prosinca 2012.Od 1. ožujka 2012. pretporez se ne priznaje iz ula-

znih računa koji se odnose na izdatke u vezi s vlasti-tim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba. To znači da 70% ukupne svote računa treba evidentirati u izda-tak, a 30% je nepriznati izdatak (stupac 14).

Tablica 15. Evidentiranje izdatka za osobni au-tomobil - gorivo koji je plaćen je po ulaznom računu R-1, R-2 ili tzv. gotovinskog računa bez oznake R-1

Gorivo za osobni automobil

87,50 kn (70% porezno nepriznati izdatak) u stupac 15 KPI

125,00 kn 37,50 kn (30% porezno priznati izdatak) u stupac 14 KPI


Međutim, ako se na osnovi korištenja tih sredsta-va za osobni prijevoz utvrđuje plaća u naravi za za-poslenike, pretporez se također ne može koristiti, ali izdatak je u cijeloj svoti porezno priznat.

Napominjemo da i svi ostali izdatci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti ne mogu se knjižiti kao izdatak u Obrascu KPI.

III. KOJI SE IZDATCI NE SMATRAJU POSLOV-NIM IZDATCIMA

Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnim potrebama poreznog ob-veznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanja poreznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st. 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to su sljedeći izdatci:plaćeni porez na dohodak (mjesečne akon-

tacije i razlika po godišnjoj poreznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju mjesečnog ili tromjesečnog Obrasca PDV kao i godišnjeg prema Obrascu PDV-K), porez na nasljedstva i darove te drugi osobni porezi,

izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka,

otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke djelatnosti,

svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

U Obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti evidentirati jer nisu nastali s namjerom ostva-rivanja oporezivih primitaka, neovisno o tome što su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obve-znika.

Pregled najčešćih – porezno priznatih primita-ka i izdataka koje samostalne obrtničke djelatno-sti trebaju evidentirati u Obrascu KPI u poreznom razdoblju daje se u tabličnom pregledu u nastavku.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE

www.rrif.hr


Tablica 16. Pregled porezno priznatih primitaka i izdataka

OBRAZAC KPIPRIMITCI IZDATCI

Sva dobra koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke djelatnosti

Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji se koriste za stjecanje dohotka

Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika za nabavu stvari i prava

Izdatci osoblja – bruto-plaće

Primitci na temelju odricanja tražbina od kupca Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija Primitci koji se javljaju kod likvidacije – prestanka

obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti Svaka ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

Primitci od otuđenja Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja dugotrajne imovine

Manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore

Naknade, potpore, nagrade iz čl. 13. Pravilnika za nositelja obrta i zaposlenike (dnevnice, terenski dodatak, stipendije, nagrade učenicima, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe)

Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava i zatezne kamate na tražbine iz poslovnih odnosa

Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti (čl. 31. Pravilnika)

Primitci naplaćeni od osiguravajućih društava Plaćene kamate po kreditima i zajmovima i zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa ali NE i zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.)

Primitci od refundacija naknada plaća za bolovanja iznad 42 dana za zaposlenike

Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička renta

Novčana sredstva od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za sufinanciranje novozaposlenih radnika na temelju Programa poticaja zapošljavanja (samo za dio godine)

70% izdataka za osobne automobile

Drugi poslovni primitci 30% izdataka reprezentacije

Napominjemo da je za potrebe izrade godišnje porezne prijave samostalnih obrtničkih djelatno-sti, obračun amortizacije dan u zasebnom članku u ovom PRILOGU broju časopisa RRiF.

6. KOJE OLAKŠICE UMANJUJU OSTVARENI DOHODAK SAMOSTALNIH OBRTNIČKIH DJELATNOSTI

Sukladno čl. 6. st. 3. Zakona o porezu na doho-dak, samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nere-zident u tuzemstvu, umanjuje se za svotu:

1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Za-kona,

2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima,

3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona,

4. prenesenih gubitaka iz čl. 35. Zakona, nakon umanjenja iz prethodnih točaka, koju je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozem-stvu, a nerezident u tuzemstvu.

U Zakonu o porezu na dohodak propisane su olakšice koje smanjuju dohodak fizičkih osoba koje vode poslovne knjige, a na taj način i svotu poreza na dohodak. Na temelju navedenog može se zaklju-čiti da za utvrđivanje dohotka za 2012. porezni obve-znici više ne mogu birati hoće li koristiti umanjenja na temelju Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o držanoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Sada je točno utvrđeno koji propisi i u kojem dijelu se pri-mjenjuju na umanjenje dohotka.

Mogućnost smanjenja svote ostvarenog dohotka proizlazi iz čl. 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori prema kojima se do-hodak kao razlika između primitaka i izdataka iz Obrasca KPI smanjuje, i to na Obrascu DOH-Z tek.

br. 5, 6, 7 i 8. te Obrascu DOH pod 4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA.

Prema čl. 50. st. 6. Pravilnika, na osnovi dodat-nog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukova-nja, iz čl. 56. st. 1. Zakona, za svotu državne pot-pore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, može se utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom raz-doblju.

Treba voditi brigu i o tome da se možebitne olak-šice koje će biti iskazane u zajedničkom obrtu kao smanjenje ostvarenog dohotka NE može ponovno rabiti te umanjiti dohodak pojedinca kada bude prijavljivan u Obrascu DOH.

6.1. SMANJENJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIČKU I KULTURNU DJELATNOST

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti slobodnog zanimanja obav-ljanjem kulturne i umjetničke djelatnosti (a pritom vode poslovne knjige kao samostalne djelatnosti iz čl. 19. do 24. Zakona), ne iskazuju, odnosno ne sma-tra se primitkom sukladno čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i um-jetničkog stvaralaštva (Nar. nov., br. 43/96. i 44/96.), svote primljene od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kn godišnje za obavljanje te djelatnosti. Uvjet je da o primljenim svotama posjeduju vjero-dostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o pri-mitku stvari, prava i usluga i dr.).

Osim toga, ovim poreznim obveznicima se, pre-ma čl. 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika


i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, ne smatra primitkom svota (kao neoporezivi dio au-torske naknade - sukladno čl. 46. st. 5. Pravilnika), u visini 25% ostvarenog umjetničkog honorara uz uvjet da poreznoj prijavi prilože potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije s podatcima o autorskim djelima za koja imaju na-vedeno pravo. Dakle, umjetničko se djelo utvrđuje potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom dje-lu. Od tako utvrđenih primitaka odbijaju se stvarni izdatci iz Obrasca KPI.

U nastavku se daje popis - pregled Udruga, od-nosno ovlaštenih agencija koje su ovlaštene izdava-ti potvrde, za što je nadležno Ministarstvo kulture

•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaVaraždin,Varaždin

•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaMeđimur-ja, Čakovec

•Hrvatskodruštvolikovnihumjetnika,Zagreb•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaIstre,Pula•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaRijeka,Rijeka•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaSplit,Split•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaZadar,Zadar•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaDubrov-

nik, Dubrovnik•Hrvatskoudruženjelikovnihumjetnikaprimije-

njenih umjetnosti, Zagreb, Zagreb•Hrvatskodruštvonaivnihumjetnika,Zagreb•Hrvatskodizajnerskodruštvo,Zagreb•Udruženjehrvatskiharhitekata,Zagreb•Hrvatskodruštvofilmskihdjelatnika,Zagreb•Hrvatskaudrugafilmskihsnimatelja,Zagreb•Društvohrvatskihfilmskihredatelja,Zagreb•DruštvohrvatskihknjiževnihprevodilacaZagreb•Hrvatskodruštvoglazbenihumjetnika,Zagreb•Hrvatskaudrugaorkestralnihikomornihumjet-

nika, Zagreb•HrvatskodruštvoskladateljaZagreb•Hrvatskaglazbenaunija,Zagreb•Hrvatskodruštvodramskihumjetnika,Zagreb•Hrvatskodruštvofilmskihkritičarateatrologa,

Zagreb•Hrvatskodruštvoprofesionalnihbaletnihumjet-

nika, Zagreb•Udrugasamostalnihidrugihprofesionalnih

plesnih umjetnika Hrvatske, Zagreb•Hrvatskazajednicasamostalnihumjetnika,

Zagreb•HrvatskodruštvolikovnihumjetnikaOsijek,Osijek•HrvatskodruštvopisacaZagreb,Zagreb•Hrvatskodruštvofilmskihkritičara,Zagreb•Društvohrvatskihknjiževnika,Zagreb•UdrugaprofesionalnihplesnihumjetnikaPlus,

Zagreb.

6.2. UTJECAJ OLAKŠICA NA UTVRĐENI DOHODAK6.2.1. Svota plaća novozaposlenih osoba Riječ je, prema čl. 56. st. 1. Zakona, o izdatcima

isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću (bruto) za nove zaposlenike koji su već prema nače-lu blagajne evidentirani kao izdatci u Obrascu KPI u razdoblju kada su i isplaćeni, a na ovaj način su još dodatna porezna olakšica.

TKO SE SMATRA NOVIM ZAPOSLENIKOM?

zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji su se zaposli-li nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakšica se računa tek istekom trajanja probnog roka);

osobe koje su zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu;

osobe koje se prvi put zapošljavaju (nije po-trebna prijava na Zavod za zapošljavanje);

osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-pravnici, vježbenici, stažisti i sl. (olakšica se ra-čuna odmah po zaposlenju).

Porezni obveznici trebaju voditi brigu o tome da se, ako raskinu ugovor o radu sa svojim zaposleni-cima, porezna osnovica smanjuje samo za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim za-poslenicima, i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili zaposleni s kojima je raskinut ugovor o radu.

Ova se olakšica može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novih zaposlenika osim ako je riječ o osobama s invaliditetom, a tada je rok za korište-nje olakšica tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi kroz više pore-znih razdoblja dok se ne iskoristi. Smatramo da se ne smatra raskidom radnoga odnosa (za računanje negativnog utjecaja zapošljavanja) slučaj smrti za-poslenika, odlaska na odsluženje vojnog roka i dr.

Nadležnoj PU nije potrebno uz Obrazac DOH-Z ili DOH prilagati izračun ovakvog poticaja zapo-šljavanja kao smanjenja dohotka, ali preporučuje-mo obrtnicima da za svoje potrebe, posebno ako je u tijeku godine s nekim radnicima raskinut ugovor o radu (nije bitan razlog, sporazumni raskid radnog odnosa i sl.), izračun naprave. Tako će se izračuna-na (prebijena) svota evidentirati kao smanjenje za plaće novozaposlenih osoba.

Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu poticaja za novozaposlene djelatnike samo u visini stvarno isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne), ne-ovisno o tome u kojem poreznom razdoblju će biti isplaćene. U slučaju neredovitih isplata plaće, može se dogoditi da dohodak bude smanjivan tijekom ne-koliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba voditi točnu evidenciju.

6.2.2. Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim propisima

Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obrazo-vanje i izobrazbu, a korisnicima državne potpore smatraju se pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga. Radnikom se prema navedenom zakonu smatra i obrtnik koji osobno radi u obrtu.

Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti odnosi se na samostane obrtničke djelatnosti koje vode poslovne knjige a koje mogu osigurati dokaze o troškovima za opće obrazovanje i izobrazbu i za posebno obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje, nastalim u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca


2012., a koji će za navedeno razdoblje u godišnjoj poreznoj prijavi za 2012. ostvariti potpore za nave-dene namjene.

Razlikujemo opravdane troškove općeg obrazo-vanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izo-brazbe koji se priznaju samo za radnike korisnike državne potpore i moraju biti u vezi s djelatnošću korisnika državne potpore.

I. Korisnici državne potpore mogu dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti :

- do 70% opravdanih troškova u slučaju općeg ob-razovanja i izobrazbe radnika,

- do 35% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

II. Korisnik državne potpore koji, prema poseb-nim propisima ispunjava uvjete za dodjelu regio-nalne državne potpore, može dohodak od samo-stalne djelatnosti dodatno smanjiti:

- do 10 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na Području A utvrđenom regionalnom kartom dr-žavnih potpora,

- do 5 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na Području B utvrđenom regionalnom kartom držav-nih potpora.

III. Korisnik državne potpore koji obavlja dje-latnosti pomorskog prijevoza može dohodak od sa-mostalne djelatnosti smanjiti:

− do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troško-vi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

− obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova,

− osoba koja se usavršava ne može biti djelatni već pričuvni član posade.

Odluka o karti regionalnih potpora objavljena je u Nar. nov., br. 52/08., stupila je na snagu 7. svibnja 2008., a vrijedi do 31. prosinca 2012.

Područje RH, vezano za mogućnost korištenja nave-dene olakšice, podijeljeno je kako se pokazuje na slici:

Slika 2. Karta regionalnih potpora

Prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedi-nica za statistiku (Nar. nov., br. 35/07.) to su sljedeća područja:

Područje B – HR01 – sjeverozapadna HrvatskaHR 011 Grad ZagrebHR 012 Zagrebačka županijaHR 013 Krapinsko-zagorska županijaHR 014 Varaždinska županijaHR 015 Koprivničko-križevačka županijaHR 016 Međimurska županijaPodručje A – HR02 – središnja i istočna (panon-

ska) HrvatskaHR 021 Bjelovarsko-bilogorska županijaHR 022 Virovitičko-podravska županijaHR 023 Požeško-slavonska županijaHR 024 Brodsko-posavska županijaHR 025 Osječko-baranjska županijaHR 026 Vukovarsko-srijemska županijaHR 027 Karlovačka županijaHR 028 Sisačko-moslavačka županijaPodručje A – HR03 – jadranska HrvatskaHR 031 Primorsko-goranska županijaHR 032 Ličko-senjska županijaHR 033 Zadarska županijaHR 034 Šibensko-kninska županijaHR 035 Splitsko-dalmatinska županijaHR 036 Istarska županijaHR 037 Dubrovačko-neretvanska županija

Napomena: Nacionalna karta prostornih jedi-nica za statistiku 2012 (NKPJS 2012) primjenjuje se od 1. siječnja 2013., odnosno u godišnjoj prijavi poreza na dohodak za 2013.

IV. Korisnik državne potpore može smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti uvećati za:

- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazova-nja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju.

Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethod-

no nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom,

svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada,

svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice sva-ki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava ure-đenih posebnim propisima,

svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu,

svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od pr-vih šest mjeseci nakon njegova ponovnog za-pošljavanja.


Ako se opće obrazovanje i izobrazba te poseb-no obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

Troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu

Uključuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budu-ćem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za obrazovanje i izobrazbu, nego omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su ve-ćim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.

Među opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na visokim učilištima te drugim obrazovnim instituci-jama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije,

2. naknada za prisustvovanja seminarima, teča-jevima i kongresima, troškovi specijalizacija i dru-gih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,

3. troškovi predavača i instruktora te troškovi savjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izo-brazbe,

4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom li-teraturom ne smatraju se javna glasila tijela držav-ne uprave, tijela područne (regionalne) samoupra-ve, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uključuju obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sadašnjem ili bu-dućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji rabi poreznu olakšicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, ili koje su samo dijelom prenosive.

Među opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedeći troškovi:

1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečaje-vima i kongresima,

2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obra-zovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,

3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja i izobrazbe,

4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirna-tom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lo-kalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opre-me koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

6.2.3. Svota državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima

Također je riječ o odredbama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Poduzetnik u čijim se pogonima ili radionicama izvodi naukova-nje za obrtnička zanimanja može dohodak od sa-mostalne djelatnosti umanjiti za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja, neovi-sno o tome što je u poslovnim knjigama – Obrazac KPI već knjižen izdatak na temelju isplate naknade.

Dodatno smanjenje ostvaruje i samostalna obrt-nička djelatnost:kod koje su na naukovanju jedan do tri nauč-

nika može dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti za 5%,

kod koje su na naukovanju više od tri naučni-ka može postotak umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti povećati za jedan postot-ni bod po svakom naučniku, a najviše do 15% porezne osnovice.

Napominjemo da svota umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti (u visini 5%, odnosno 15%) ne bi smjela biti veća od godišnje neoporezive svote nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju. Neoporeziva svota nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja utvrđuje se u skladu s propisima o oporezivanju dohotka, odnosno iznosi godišnje najviše do 19.200,00 kn (1.600,00 x 12) po učeniku. Te odredbe kao i odredba o tome da se smanjuje dohodak od samostalne djelatnosti, a ne porezna osnovica, proizlaze iz teksta Uredbe.

Navedene olakšice mogu smanjiti dohodak samo-stalnih obrtničkih djelatnosti (kao razliku primita-ka i izdataka iz Obrasca KPI) na sljedeći način:

Olakšice treba unijeti u za to određeni redni broj u Obrascima DOH-Z (5,6,7,i 8) i DOH (4.2.4), no pri-tom treba voditi brigu o tome da olakšice iskorištene u Obrascu DOH-Z supoduzetnik ne može uporabiti još jedanput u Obrascu DOH kad prijavljuje svoj dio dohotka.

6.2.4. izdatci istraživanja i razvojaObveznicima poreza na dohodak koji obavljaju

samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige osno-vica poreza na dohodak sukladno čl. 57. st. 1. Zako-na može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – Obrascu KPI. Pri utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima može rabiti navedenu olakšicu, jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se: Istraživa-njem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje…

Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i razvoja jer se zapravo radi o poslovanju malih po-duzetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se pretpostaviti da će mali broj poreznih obveznika - obrtnika uz zadovoljenje propisanih uvjeta moći rabiti navedenu poreznu olakšicu.


6.2.5. Umanjenje dohotka za preneseni gubitakPorezni gubitak može se utvrditi na osnovi obav-

ljanja samostalnih djelatnosti iz čl. 18. Zakona i dje-latnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način pro-pisan za samostalne djelatnosti prema čl. 19. do 24. Zakona. Navedeni način utvrđivanja gubitka odre-đen je u čl. 35. st. 1. Zakona i čl. 50. st. 1. Pravilnika i može se prenositi sljedećih pet poreznih razdoblja.

Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojega je i utvrđen, od-nosno samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatno-sti prema čl. 19. do 24. Zakona, odnosno evidentira-njem primitaka i izdataka u poslovnim knjigama za samostalne djelatnosti a prema rješenju PU.

Prijenos gubitaka iz prethodnih poreznih raz-doblja te matematički izračun utjecaja na doho-dak za 2012. treba evidentirati u dijelu pod 4.2.5. Obrasca DOH. Porezni obveznici koji obavljaju zajednički obrt na toj će poziciji evidentirati gu-bitak samo u dijelu koji se odnosi na njihov udio u ukupnom gubitku, odnosno dohotku, a tek prema rješenju PU. Po godišnjoj prijavi za 2012. može se pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2007, za koji je Porezna uprava izdala rješenje.

Ako gubitci nastaju kroz više poreznih razdoblja uzastopce, nadoknađivanje (odbijanje) od dohot-ka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redo-slijedom njihova nastanka.

Treba također istaknuti da se, sukladno čl. 50. st. 5. Pravilnika, preneseni gubitak iz proteklih pore-znih razdoblja odbija nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrije-me praktičnog rada i naukovanja, iz čl. 56. st. 1. Za-kona, za svotu izdataka za školovanje i stručno usa-vršavanje, iz čl. 56. st. 6. Zakona, i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, iz čl. 57. st. 1. Zakona, a prije osobnog odbitka, iz čl. 36. i/ili 54. Zakona.

Na osnovi dodatnog umanjenja dohotka od sa-mostalne djelatnosti za svotu plaća novozaposlenih osoba, svote državne potpore za obrazovanje i izo-brazbu te za naukovanje kao i za svotu izdataka za istraživanje i razvoj, može se utvrditi gubitak odno-sno na toj se osnovi može povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.

Porezni gubitak se može također prenijeti i iz po-reznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako je riječ o istom poreznom obvezniku.

6.3. UTJECAJ OSOBNIH ODBITAKA NA DOHODAKOsim osnovnog osobnog odbitka koji svaka osoba

(porezni obveznik) kao poreznu olakšicu može rabi-ti za sebe, djecu, uzdržavane članove i dr. i za 2012. se mogu dodatno rabiti i drugi osobni odbitci kao npr. plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja.

6.3.1. Osobni odbitci poreznog obveznikaSvaki porezni obveznik, prema čl. 36. Zakona i čl.

52. Pravilnika, ima pravo na neoporezivi dio dohot-

ka u visini mjesečnog osobnog odbitka koji za cije-lu 2012. iznosi 25.600,00 kn. Izmjenom Zakona se i svota osobnog odbitka od 1. ožujka promijenila tako da se u izračun uzima svota od 1.800,00 kn za siječanj i veljaču, a za ostale mjesece 2.200,00 kn.

Osobni odbitak se uvijek priznaje za cijelo po-rezno razdoblje odnosno za 12 mjeseci neovisno o tome za koje se razdoblje dohodak prijavljuje, za ci-jelu godinu ili dio godine u slučaju da obrt posluje samo dio poslovne godine, primjerice ako je riječ o smrti poreznog obveznika, likvidaciji djelatnosti u tijeku godine i dr.

Porezni obveznici koji uzdržavaju članove obi-telji imaju pravo na povećanje osobnog odbitka za svakog uzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju uzdržavaju roditelji, staratelji usvojitelji, poočimi i pomajke kao i drugi. Uzdržavanim članovima obi-telji, sukladno čl. 53. st. 5. Pravilnika, smatra se i supružnik (u bračnoj zajednici), roditelji poreznog obveznika, roditelji supružnika poreznog obvezni-ka te pretci i potomci u izravnoj liniji, kao i djeca nakon završetka redovitog školovanja koja ne rade (uzdržavani član – dijete) i djeca na odsluženju voj-nog roka. Pritom braća i sestre poreznog obveznika ne mogu biti uzdržavani članovi, no mogu unuci i praunuci.

Sukladno čl. 53. st. 6. Pravilnika, djetetom se smatra dijete nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, ako je prijavljeno Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljava-njem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisi-ma. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz čl. 36. st. 4. Zakona (primitci do 10.966,00 kn), dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i pore-zni obveznik uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak predviđen za uzdržavane članove, odnosno 0,50%.

Ako porezni obveznik tijekom godine prestane uz-državati člana uže obitelji, osobni odbitak se može rabiti samo za razdoblje u kojem je bio uzdržavan (uz uvjet da član obitelji nije do kraja godine ostvario pri-mitak u bruto svoti većoj od 10.966,00 kn), pri čemu se uvijek zaokružuje puni mjesec u korist poreznog ob-veznika. Ako supružnici zajednički uzdržavaju dijete ili druge članove, osobni odbitak se može podijeliti, o čemu treba izvijestiti Poreznu upravu tijekom godine ili po godišnjoj poreznoj prijavi.

Treba voditi brigu o tome da se, sukladno čl. 36. st. 4. Zakona te čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržava-nim članovima (iznimno za 2012. zbog promje-ne osobnog odbitka u tijeku godine) ne smatraju osobe čiji dohodak ili drugi primitci koji se u smi-slu Zakona ne smatraju dohotkom prelaze svotu 10.966,00 kn. To može biti npr. svota stipendije, naknade za rad preko studentskog servisa i druge naknade (neovisno o tome smatra li se isplaćena naknada oporezivim dohotkom ili ne), koje u tije-ku godine primi uzdržavani član ili dijete. U na-vedenu svotu ne ulaze primitci prema posebnim propisima na osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (čl. 36. st. 5. Zakona i čl. 53. st. 2. Pravilnika).


Tablica 17. Pregled faktora i svota osobnih odbi-taka za poreznog obveznika i uzdržavane članove za 2012.

Uzdržavani član obitelji i djeca Faktor

Svota osobnog odbitka

− mjesečnodo 1. 3. 2012.

Svota osobnog odbitka

− mjesečnood 1. 3. 2012.

Osnovni osobni odbitak 1,00 1.800,00 2.200,00

Uzdržavani član 0,5 900,00 1.100,00

Prvo dijete 0,5 900,00 1.100,00

Drugo dijete 0,7 1.260,00 1.540,00

Treće dijete 1,0 1.800,00 2.200,00

Četvrto dijete 1,4 2.520,00 3.080,00

Peto dijete 1,9 3.420,00 4.180,00

Dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3 540,00 660,00

Dodatak za 100% invalidnosti 1,00 1.800,00 2.200,00

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u poreznom razdoblju rabi osobni odbitak, ostvari primitke do svote 10.966,00 kn, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje mogu podnijeti po-rezni obveznik - uzdržavatelj i porezni obveznik - uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete, jasno ako to žele i imaju interesa. Navedeno proizlazi iz čl. 53. st. 4. Pravilnika.

6.3.2. Osobni odbitci na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Obveznicima poreza na dohodak koji imaju pre-bivalište i borave u područjima posebne državne skrbi, utvrđenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Odlukom o potvrđivanju statusa pri-padnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi i Zakonom o brdsko-planinskim po-dručjima osnovni osobni odbitak utvrđuje se su-kladno čl. 54. Zakona.

Tablica 18. Pregled faktora i svota osobnog od-bitka na područjima posebne državne skrbi i brd-sko-planinskim područjima

PODRUČJE SKUPINA ODBITAK MJESEČNO

ODBITAK GODIŠNJE

Područje posebne državne skrbi(osnovni osobni odbitak)

I. SKUPINA 3.840,00 46.080,00

II. SKUPINA 3.200,00 38.400,00

III. SKUPINA 2.400,00 28.800,00

Brdsko-planinska područjaOsnovni osobni odbitak 2.400,00 28.800,00

Navedeni osobni odbitci priznaju se poreznim ob-veznicima koji imaju prebivalište i borave u područji-ma posebne državne skrbi tek po godišnjem obraču-nu, a u tijeku godine trebao se primjenjivati osnovni odbitak u svoti od 1.800,00, odnosno 2.200,00 kn. Po-reznim se obveznicima osobni odbitak za uzdržava-ne članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema prika-zanim osnovnim osobnim odbitcima za područja

državne skrbi i brdsko-planinska područja, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i bora-ve na području posebne državne skrbi.

Za korištenje prava na uvećane osobne odbitke određeni su sljedeći uvjeti, pri čemu se prebivalište poreznog obveznika, djece i uzdržavanih članova uže obitelji određuje prema odredbama čl. 37. st. 1. i 2. Općeg poreznog zakona:Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost

moraju imati prebivalište na području posebne državne skrbi, bez obzira na to ostvaruju li do-hodak na tom području ili izvan toga područja;

Djeca ili uzdržavani članovi uže obitelji tako-đer moraju imati prebivalište na području po-sebne državne skrbi, ako se za njih rabi odbitak propisan za to područje. Ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, a ne i obitelj, pravo na uvećani osobni odbitak porezni obveznik ima samo za vlastito uzdržavanje, dok za uzdržavane čla-nove rabi normalne osobne odbitke (osnovica 1.800,00 kn, odnosno 2.200,00 kn);

Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivali-šte i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ne, uvećani osobni odbitak može rabiti samo za uzdržavane članove.

Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima i drugim područjima na kojima su prema posebnim zakoni-ma propisane olakšice, priznaje se osobni odbitak u godišnjoj poreznoj prijavi u svoti od 2.400,00 kn (čl. 54. st. 1. t. 3. Zakona), a prema mjestima navedenim u Zakonu o brdsko-planinskim područjima.

U nastavku se daje popis općina i gradova raspo-ređenih u I., II. i III. skupinu prema Zakonu o po-dručjima posebne državne skrbi te Zakonu o brd-sko-planinskim područjima:

PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

PRVOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovač-ko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak,

Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Ne-

metin, Sarvaš i Tenja, Vinkovci (25% područja gra-da) – naselje Mirkovci.

DRUGOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područ-ja gradova i općina:

Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Ča-činci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bo-gićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, ,


Prema čl. 3. Zakona o brdsko-planinskim područ-jima, status brdsko-planinskog područja imaju slje-deće jedinice lokalne samouprave:

BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA– gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Le-

poglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vr-bovsko i Vrgorac.

– općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Je-senje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lo-bor, Lokve, Lovreč, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Pod-bablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina.

6.3.3. Ostali osobni odbitci

Darovanja dana u naravi i novcu

Riječ je o darovanjima u novcu i naravi doznače-na na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne, sportske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2% primitaka u prethodnoj poreznoj godi-ni (2011.) ili više, prema odlukama nadležnih mini-starstava, sukladno čl. 36. st. 12. Zakona.

Napomena: Dana darovanja u novcu ili naravi do visine 2% se u 2012. smatraju osobnim odbitkom i ne treba ih knjižiti u Obrazac KPI kao izdatak, nego dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanjuju dohodak i evidentiraju se samo u Obras-cu DOH. Svota darovanja nije navedena u skupini troškova, već svotom prihoda prethodne godine, a prema primitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi.Opširnije o poreznom položaju darova (donacija)

može se pročitati u časopisu RRiF br. 11/11., str. 105.Napominjemo da se u godišnjoj poreznoj prijavi

na Obrascu DOH već drugu godinu ne može koristiti olakšica za svote troškova zdravstvenih usluga i za nabavu ortopedskih pomagala u RH kao niti svota ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prosto-ra za potrebe trajnog stanovanja kao i za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru radi poboljšanja uvjeta stanovanja ili otplata kamata po namjenskom stambenom kreditu ili po osnovi 50% plaćene najamnine za stanovanje.

Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikle-uš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Pose-darje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vr-hovine i Zemunik Donji.

Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Daruvar (25% područja grada) – naselja: Marko-

vac i Vrbovac;Dubrovnik (50% područja grada) – naselja:

Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Groma-ča, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osoj-nik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;

Karlovac (10% područja grada) – naselja: Ban-ska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vu-kmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gor-nje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popo-vić Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunj-ski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;

Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;

Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;

Virovitica (10% područja grada) – naselje Jase-naš;

Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci;

Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno.

TREĆOJ SKUPINI pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosilje-vo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gu-nja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Va-roš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vu-kovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina,

Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Pri-vlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Stari-grad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2013.

2 toma + CD + ažuriranje tijekom godine

1.155,00 kn


III. Sastavljanje godišnje prijave poreza na dohodak na Obrascima DOH-Z i DOH za 2012.

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, ovl. rač. UDK 657.1/336.2

1. KAKO TREBA UTVRDITI DOHODAK − POREZNU OSNOVICU

Dohodak od samostalnih djelatnosti je, prema čl. 19. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10. 114/11. i 22/12, dalje: Zakon), razlika između poslovnih primitaka i poslovnih iz-dataka nastalih u poreznom razdoblju. Pritom nije bitno je li riječ o obrtničkoj djelatnosti s jednim no-siteljem ili obavljanju obrtničke djelatnosti s više supoduzetnika. Za 2012. to su svi poslovni događaji (primitci i izdatci) evidentirani u Obrascu KPI prema načelu blagajne, dakle oni koji su plaćeni i naplaćeni od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., zajedno s izdatkom amortizacije – otpisom dugotrajne imovi-ne, a prema obračunu iskazanom u Obrascu DI.

Prijava dohotka od obavljanja samostalne obrtničke i druge djelatnosti na Obrascu DOH i za su-poduzetnike u zajedničkom obrtu na Obrascu DOH-Z predaje se u istim rokovima kao i za pret-

hodnu godinu. U dijelovima Obrasca DOH koji se odnosi na samostalnu djelatnost promijenjen je samo PRILOG UPO jer je za 2012. zbog promjene osobnih odbitaka došlo i do promjene poreznih razreda. Načelno se postupak izrade godišnje porezne prijave za ovu skupinu poreznih obveznika nije promije-nio, no samostalne djelatnosti trebaju voditi brigu o smanjenjima dohotka koje proizlaze iz odredaba Zakona o porezu na dohodak i Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu.

1.1. ZAKLJUČIVANJE OBRASCA KPI I UTVRĐIVANJE DOHOTKA

Utvrditi dohodak, odnosno poreznu osnovicu na koju treba obračunati porez na dohodak samostalne obrtničke djelatnosti znači najprije utvrditi ukupne poslovne primitke i izdatke poslovne godine. Tek potom treba zaključiti knjigu primitaka i izdataka (dalje: KPI). To znači da je prvi korak zaključivanje Obrasca KPI, odnosno zbrajanje određenih stupaca obrasca u kojima su se tijekom godine evidentirali poslovni događaji. Dohodak je razlika tako utvrđe-nih primitaka i izdataka:

UKUPNI PRIMITCI stupac 9 = 5 + 6 + 7 − 8− UKUPNI IZDATCI stupac 15 = 10 + 11 + 12

− 13 − 14= DOHODAK

I. OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU 1. NAZIV DJELATNOSTI TRGOVINA NA VELIKO I MALO ŠIFRA DJELATNOTI 522. IME I PREZIME PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI IVAN ŠARIĆ3. ADRESA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA VARAŽDIN, Selska 554. MBG PODUZETNIKA / NOSITELJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI/OIB 11112345678II. PODACI O PRIMICIMA I IZDACIMA KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA

R. br.NADNEVAK PRIMITKA /

IZDATKABROJ

TEMELJNICE OPIS ISPRAVA

PRIMICI PDV U


IZDACIPDV U

IZDACIMA

IZDACI IZ čl. 22.,

st. 1., t. 1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDACIU GOTOVINI NA ŽIRO--RAČUN

U NARAVI

U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-

-RAČUNAU

NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5+6+7-8) 10 11 12 13 14 15 (10+11+12-13-14)

256 30. 12. 2012. T - 256 Izv. ž. r. br. 222 2.990,00 59.300,00 — 11.200,00 51.090,00 6.980,00 45.100,00 — 9.750,00 — 42.330,00

257 31.12. 2012. T - 257 Utržak 31. 12. 2012. 33.350,00 — — 6.320,00 27.030,00 — — — — — —

258 31.12.20112 T - 258 Obračun amorti-zacije za 2012. 49.800,00 4.650,00 45.150,00

Sveukupno: 2012. 159.050,00 420.330,00 2.900,00 79.450,00 502.830,00 59.400,00 391.110,00 45.600,00 53.300,00 4.550,00 398.860,00

KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac KPI

Primjer zaključivanja knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI) daje se u nastavku:

U navedenom je primjeru dohodak za 2012. razli-ka primitka i izdatka kako slijedi:

Ukupni primitci = 502.830,00 kn- Ukupni izdatci = 398.860,00 knDOHODAK = 103.970,00 kn

Porezni obveznici trebaju, sukladno čl. 42. Zakona te odredbama čl. 83., 87., 88. i 89. Pravilnika, predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu o utvrđenom dohotku na obrascu koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.

- 61/12., dalje: Pravilnik). Obrazac DOH-Z i Obrazac DOH na kojima samostalne obrtničke djelatnosti trebaju predati godišnju poreznu prijavu objavljen je u Pravilniku iz Nar. nov., br. 61/12.

1. OBRAZAC DOH – PRIJAVA POREZA NA DO-HODAK

Utvrđenu svotu dohotka od obavljanja samostal-ne djelatnosti – jedan nositelj, treba unijeti u obrazac Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH, i to u red. br. 4.2.1., DIO SD − DOHODAK OD SAMOSTALNE DJE-LATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, PO-LJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE


OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (pre-ma pregledu primitaka i izdataka) u stupac 2.

Ako je poduzetnik obavljao djelatnost ili dio djelatno-sti na području posebne državne skrbi i brdsko-planin-skom području, podatak o ostvarenom dohotku treba evidentirati u zasebnom rednom broju Obrasca DOH, i to na red. br. 4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEB-NE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE, u stupac 3. Pritom u stupcu 4 treba izra-čunati udio ostvarenog dohotka na tim područjima u odnosu na sveukupni dohodak koji se evidentira pod red. br. 5. Obrasca DOH. Izračunani postotak treba pri-mijeniti na ukupno utvrđenu godišnju poreznu obvezu pod t. 9.6. UTVRÐIVANJE POREZA I PRIREZA, a da bi se izračunala smanjena svota poreza.

2. OBRAZAC DOH–Z – PRIJAVA DOHOTKA OD ZA-JE DNIČKE DJELATNOSTI

Ako je utvrđeni dohodak rezultat zajedničkog obavljanja djelatnosti, svotu zajedničkog dohotka treba prijaviti najprije na Obrascu DOH-Z nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja 2013., koji treba smanjiti za pripisane posebne olakšice i poti-caje. Svaki supoduzetnik, nakon dobivenog rješenja o prihvaćanju zajedničkog dohotka i raspodjeli između supoduzetnika, svoj dio prijavljuje na Obrascu DOH (do 28. veljače 2013.) koji treba unijeti također pod red. br. 4.2.1., ali u stupac 5.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu dje-latnost kao nositelji obrta u jednom obrtu, a kao su-poduzetnici u drugom obrtu, mogu u Obrascu DOH imati popunjen stupac 2 i 5, red. br. 4.2.1., a u protiv-nom treba popuniti samo jedan stupac.

1.2. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICEDohodak kao razlika evidentiranih poslovnih

primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravil-nik o porezu na dohodak propisuju razne porezne olakšice − smanjenja, koje treba primijeniti na tako stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz Obrasca KPI na sljedeći način:

Slika 2. Utvrđivanje dohotka i porezne osnovice za samostalne djelatnosti

- plaće novozaposlenih osoba - prema čl. 56. Zakona- državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori- državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori- izdatci za istraživanje i razvoj prema čl. 57. Zakona- preneseni gubitak (5 razdoblja) prema čl. 35. Zakona

DOHODAK/GUBITAK NAKON SMANJENJA

– osnovni osobni odbitak prema čl. 36. st. 1. i 2. Zakona – darovanja do 2% primitaka pethodne godine prema čl. 36. st. 12.)

POREZNA OSNOVICA SVOTA POREZA

Smanjenje svote poreza na dohodak za poduzetnike na područjima posebne državne skrbi, području grada Vukovara i brdsko-planinskim područjima za 100%, 75% ili 25%

DOHODAK = razlika primitaka i izdataka

Utvrđeni se dohodak kao razlika poslovnih pri-mitaka i izdataka u obrtu s jednim nositeljem ili u zajedničkom obrtu, može smanjiti za posebne olak-šice i poticaje utvrđene u čl. 56. i 57. Zakona, kako je prikazano na prethodnoj slici.

Olakšice treba unijeti u za to određeno mjesto u Obrascu DOH-Z i Obrascu DOH, pritom treba vo-diti brigu o tome da olakšice iskorištene u Obrascu DOH-Z supoduzetnik NE može uporabiti još jednom u Obrascu DOH, kad prijavljuje svoj dio dohotka.

2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBAVLJANJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI NA OBRASCU DOH-Z

Mogućnost obavljanja djelatnosti u kojoj sudjelu-je više supoduzetnika uređena je u čl. 35.a Zakona o obrtu. Propisi o dohotku uređuju takav način obavlja-nja djelatnosti u čl. 34. Zakona te u Pravilniku u čl. 48. i 49. – utvrđivanje dohotka od zajedničke djelatnosti.

Dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se također (kao u obrtima gdje je jedan nositelj) kao razliku poslovnih primitaka i poslovnih izdataka u određenom poreznom razdoblju. Primitke i izdat-ke evidentira se u jednom Obrascu KPI za ukupnu djelatnost, odnosno zajednički obrt, i to neovisno o broju sudionika zajedničkog obrta.

2.1. PRIJAVA DOHOTKA OD OBAVLJANJA ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI – KADA SE PREDAJE I KOME

Dohodak od zajedničke djelatnosti obrta, slo-bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstven dohodak i prijavljuje na Obrascu DOH-Z – Prijava o utvrđenom dohotku od zajed-ničke djelatnosti. Utvrđen dohodak raspoređuje se odnosno dijeli na supoduzetnike prema prethodno zaključenom ugovoru, a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove među supoduzetnike. Tako se oporezuje dio dohot-ka koji pripada svakom supoduzetniku od obavlja-nja zajedničke djelatnosti.

Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti treba također voditi brigu o svotama koje se pribra-jaju i/ili odbijaju od dohotka svakog supoduzetnika koji se iskazuje pod red. br. 10. u stupcu 5 Obrasca DOH-Z. Pripadajući udjeli u zajedničkom dohotku

mogu se stoga uvećati i smanjiti sukladno čl. 49. st. 6. i 7. Pravilnika.

Naknade isplaćene supoduzetnicima, primjerice za njihov rad, povećavaju nji-hov dohodak od samostalne djelatnosti, ako su isplate u tijeku poslovne godine iskazane kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti. Isplaćena zakupnina ili naja-mnina kao naknada za uporabu vlastitog prostora supoduzetnika u poslovne svrhe zajedničkog obrta, također povećava do-hodak supoduzetnika. Međutim, izdat-ci koje je supoduzetnik imao u poslovne svrhe, a nisu evidentirani kao izdatci od zajedničke djelatnosti, mogu smanjiti nje-gov dohodak od zajedničke djelatnosti.

Prijavu o utvrđenom dohotku od zajed-ničke djelatnosti sastavlja nositelj zajed-


ničke djelatnosti i dostavlja se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Prijava se podnosi prije godišnje porezne prijave za 2012. na Obrascu DOH-Z, a najkasnije do kraja siječnja te-kuće godine za prethodnu godinu, odnosno do 31. siječnja 2013. Tako se supoduzetnicima omogućuje da predaju svaki svoju poreznu prijavu na Obrascu DOH do kraja veljače 2013.

Zajednički dohodak i raspodjela na pojedine su-poduzetnike po podnesenoj prijavi o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti utvrđuje se rje-šenjem, odnosno privremenim poreznim rješe-njem, ako je Porezna uprava to rješenje donijela na temelju podataka koje su porezni obveznici iskazali u poreznoj prijavi. Rješenje ili privremeno rješenje dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti koji je obvezan obavijestiti sve supoduzetnike (čl. 48. st. 7. Pravilnika) o visini utvrđenog dohotka i njegovoj raspodjeli na pojedinog supoduzetnika.

Rješenje, odnosno privremeno rješenje smatra se rješenjem o porezu protiv kojeg se može izjaviti žalbu, prema odredbi čl. 159. – 162. Općeg poreznog zakona, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivali-štu ili uobičajenom boravištu nositelja zajedničke dje-latnosti, i to u roku 30 dana od dana primitka rješenja.

2.2. SADRŽAJ OBRASCA DOH-Z I OBVEZNI PRILOZI Uz Obrazac DOH-Z, sukladno čl. 83. st. 6. Pravilnika,

supoduzetnici trebaju priložiti i sljedeće dokumente:ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odno-

sima između supoduzetnika međusobno i zajed-ničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelat-nosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajednič-ke imovine i imovinskih prava),

presliku popisa dugotrajne imovine,isprave na temelju kojih su iskorištene porezne

olakšice (ugovori i preslike naloga o primlje-nim svotama),

izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-pnim primitcima i ukupnim izdatcima, pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpi-sa te reprezentacije, a i podatak o broju zapo-slenih sa stanjem na dan 31. prosinca.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka u zajed-ničkom obrtu može imati elemente kao pregled za obrtničku djelatnost u kojoj je samo jedan nositelj.

Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti pot-pisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajed-ničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

No podatci iskazani na Obrascu DOH-Z - (pod t. 11.) Podatci o olakšicama, oslobođenjima i potica-jima, ne utječu na visinu iskazanog dohotka od za-jedničke djelatnosti. Navedeni podatci imaju samo informativno značenje o svotama olakšica koje su dijelom već iskazane u izdatcima, odnosno kojima je smanjena svota zajedničkog dohotka prije iskazi-vanja u samome obrascu.

2.3. KADA I KAKO TREBA SUPODUZETNIK PRIJAVITI VLASTITI UDIO OD ZAJEDNIČKOG DOHOTKA U OBRASCU DOH

Nakon dobivenog rješenja o zajedničkom dohot-ku/gubitku (dobiva ga nositelj i izvješćuje supoduzet-nike), svaki poduzetnik treba predati svoju poreznu prijavu na Obrascu DOH najkasnije do kraja veljače.

Svotu DOHOTKA/GUBITKA treba evidentirati u dio SD porezne prijave – t. 4.2.1. DOHODAK/GUBI-TAK U TEKUĆOJ GODINI u stupac 5 uz podatke o OIB-u građana nositelja zajedničke djelatnosti, od-nosno zajedničke imovine i imovinskog prava iska-zanom pod istom točkom, stupac 4.

Supoduzetnici u Obrascu DOH više ne uno-se olakšice – smanjenja za plaće novozaposlenih, svotu potpore za obrazovanje i izobrazbu, te iz-datke za istraživanje i razvoj koje su uporabili u Obrascu DOH-Z. Ali, ako je od obavljanja zajednič-ke djelatnosti zabilježen gubitak u tekućoj ili pret-hodnim godinama u stupcu 5 (pod istom t. 4.2.1.), svaki supoduzetnik treba evidentirati dio gubitka koji je rezultat raspodjele na pojedine supoduzet-nike, odnosno dobivenog rješenja o gubitku od za-jedničkog obrta.

Sudionici zajedničkog obrta više NE TREBAJU uz Obrazac DOH dostavljati ponovo pregled primitaka i izdataka koji se odnosi na rekapitulaciju Obrasca KPI zajedničkog obrta, odnosno nije niti moguće napraviti pregled primitaka i izdataka samo u visini udjela nekog supoduzetnika, što potvrđuje i Uputa o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave.

3. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE POREZA I PRIREZA NA OBRASCU DOH

Prijavu poreza na dohodak na Obrascu DOH tre-baju predati porezni obveznici kao jedini nositelji samostalne djelatnosti (obrta ili slobodnog zanima-nja i dr.), ali i supoduzetnici za dio dohotka koji su stekli obavljanjem djelatnosti u zajedničkom obrtu na temelju rješenja Porezne uprave te ako je obrtnik u jednom obrtu nositelj, a u drugome, primjerice, nositelj ili supoduzetnik u zajedničkom obrtu.

Obrazac DOH, u našem primjeru, temelji se na podatcima iz knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI – slika na prethodnim stranicama pod t. 1.1 – Zaključivanje Obrasca KPI), odnosno dohotku od obavljanja djelatnosti trgovine na veliko malo, obr-ta „TRGOVAC“ – Ivan ŠARIĆ, Selska 55, Varaždin, te dohotku od zajedničkog obavljanja obrta u supodu-zetništvu, s udjelom 40%, nositelj zajedničkog obrta Nevenka ŠARIĆ, Selska 55, Varaždin.

3.1. ISKAZIVANJE PODATAKA NA OBRASCU DOHPrijavu poreza na dohodak samostalnih obrt-

ničkih djelatnosti podnosi se na Obrascu DOH na temelju prethodno predanog Obrasca DOH-Z, ako je riječ o zajedničkom obrtu. U našem primjeru, za dohodak Obrta „TRGOVAC“, nositelj Ivan ŠARIĆ i udio u zajedničkom dohotku iz obrta „VEGA“ – no-sitelja Nevenke ŠARIĆ, u nastavku prikazujemo po-punjene dijelove Obrasca DOH, i to samo one koji se odnose na samostalne djelatnosti i s oznakama pozicija iz obrasca:


Napomena: Dio dohotka nositelja zajedničke djelatnosti povećava se na ime isplaćene najamnine kao naknade za korištenje vlastitog prostora u poslovne svrhe jer je knjižena kao izdatak u KPI zajedničkog obrta, odnosno za 6.000,00 kn.

3 0 0 1 2 0 1 3

VARAŽDIN

VARAŽDINISTARSKA 10

Selska 55

VARAŽDIN, SELSKA 55

NEVENKA ŠARIĆ

IVAN ŠARIĆ

23456789111

11112345678

091/1233-444“VEGA” obrt za uslužno građenje i trgovinu

2012

101.520,00

11.900,00

89.620,00

—

—

—

23456789111 59.772,00 59.772,0029.848,00 35.848,00

604011112345678

—

6.000,00*

3.140,00

VARAŽDINVARAŽDIN


OBRAZAC DOH – 1. OPĆI PO DAT CI

U ovaj dio porezne prijave unosi se podatke o poreznom obvezniku i razdoblju za koje se utvrđeni dohodak prijavljuje. Prema zahtjevu PU može se upi-sati još i MBG.

OBRAZAC DOH – 2. PODAT-CI O UZDRŽAVANIM ČLANO-VIMA

OBRAZAC DOH – 3. PODAT-CI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA

Upisuju se podatci o obrtni-ku, uzdržavanim članovima za potrebe izračuna svote osobnog odbitka kojim će se smanjiti do-hodak, u vezi s izračunom pore-zne osnovice.

U našem je primjeru porezni obveznik, osim osobnog odbit-ka za sebe, koristio osobni odbi-tak i za dvoje uzdržavane djece. Napominjemo da se svota da-nih darovanja (do 2% primitaka prethodne godine prema rješe-nju PU) ne knjiži kao izdatak u KPI, nego se evidentira samo kao osobni odbitak na ovoj poziciji Obrasca DOH.

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2012. GODINU

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

Obrazac DOH

PODRUČNI URED ______VARAŽDIN__________________________

ISPOSTAVA ______VARAŽDIN_______________________________

R. br. RAZDOBLJE DRŽAVA MJESTO ULICA I KUĆNI BROJ PPDS i dr. podr.

1. OD OD 2. OD OD 3. OD OD

1.7. INVALID I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALID IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br. RAZDOBLJE INVALIDNISTI HRVIDA / NE OZNAKA INVALIDNISTI2 (zaokružiti) POSTOTAK INVALIDNOSTI

(ispunjava HRVI)

1. OD OD I I*2. OD OD I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2346258889OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): ERSTE & STEIERMÄRKISHE BANK1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJENIKU

1.9.1 NAZIV / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.2 ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.3 OIB:

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

R. br. IME I PREZIME / SRODSTVO OIB

PPDS I DRUGA

PODRUČJA (P1, P2, P3, P4)

INVALID(I ili I*)

RAZDOBLJE KORIŠTENJA

OD / DO

OSOBNI ODBITAK DIJELI SES OSOBOM

OIBPOSTOTAK OSOBNOG ODBITKA

1. IVANA ŠARIĆ 22119853350 – – 01.01. do 31.12. – –2. MARKO ŠARIĆ 33441234567 01.01. do 31.12.3.

4.

5.

6.

7.

8.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS

3.1. PLAĆENE DOPRINSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU –3.2. DANA DAROVANJA 4.000,003.3. UKUPNO (3.1.+3.2.) 4.000,00

1 PPDS — Područje posebne državne skrbi; P1 — prva skupina; P2 — druga skupana; P3 — treća skupina; P4 — brdsko-planinska područja2 Oznaka invalidnosti: I* — 100% invalidnosti ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnosti

1. OPĆI PODACI1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: IVAN ŠARIĆ (MARIJA I KARLO) OBRT “TRGOVAC”1.2. ADRESA (mjesto, ulica i kućni broj): VARAŽDIN, Selska 551.3. OIB: 1112345678 TELEFON: 091-1283-4441.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE Razdoblje: od do

1.5. PPDS i druga područja1 (zaokružiti područje): P1 P2 P3 P4

1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA / UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE

OBRAZAC DOH – 4. PODATCI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA: 12312345678

4.2.1. DOHODAK /GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI

R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA

UMANJENJE DOHOTKA / UVEĆANJE GUBITKA

POJEDINCA (ukupno pod 4.2.4. stup. 3)

ZAJEDNIČKI DOHODAKGUBITAK

(<0)DOHODAK

(> ili = 0)UPLAĆENI POREZ

I PRIREZOIB nositelja zajedničke djelatnosti

IZNOS DOHOTKA/GUBITKA

1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 81. 103.970,00 29.105,50 23456789111 35.848,00 110.712,502.3.

UKUPNO 4.2.1. 110.712,504.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 26.000,504.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I

PRIREZ 84.712,00

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete

molimo javiti se na broj tel. (01)/4699-760;

faks: 46 99 766 ili e-mail: [email protected]


U ovom dijelu, pod 4. – DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANI-MANJA, POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I DJELAT-NOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST, unose se sljedeći podatci:

1. Razlika primitaka i izdataka iz Obrasca KPI 103.970,002. Udio u zajedničkom dohotku (40% prema rješenju PU) 35.848,00DOHODAK 139.818,00

3.1.1. Smanjenja ostvarenog dohotkaZa utvrđivanje dohotka 2012. smanjenja su jasno

propisana čl. 6. st. 3. Zakona, i to za svotu: 1. plaća novozaposlenih osoba iz čl. 56. st. 1. Za-

kona,2. državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te

za naukovanje za obrtnička zanimanja prema po-sebnim propisima,

3. izdataka za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. Zakona i

4. prenesenog gubitka iz čl. 35. Zakona, nakon smanjenja iz prethodnih točaka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nere-zident u tuzemstvu.

OBRAZAC DOH – 4.2.4. UMANJENJA DOHOT-KA POJEDINCA

Sukladno čl. 56. st. 1. i 6. Zakona, obrt „TRGO-VAC“, vlasnika Ivana ŠARIĆA, pri sastavljanju pri-jave poreza na dohodak za 2012. iskazao je sljedeće svote smanjenja dohotka.

1. Svota plaća novozaposlenih osoba U nastavku se daje primjer izračuna svote sma-

njenja dohotka za plaće novozaposlenih osoba za sljedeće slučajeve:

1) 1. kolovoza 2011. – Sklopljen ugovor o radu s radnikom A. A. koji je prethodno bio više od mjesec dana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (povla-stica iz 2011. prenosi se u 2012.).

2) 1. svibnja 2012. – Ugovor o radu sklopljen s rad-nicom B. B. pripravnicom.

3) 30. kolovoza 2012. – Raskinut ugovor o radu (sporazumni) s radnikom C. C.

Svotu poticaja za novozaposlene djelatnike u 2012. treba izračunati na sljedeći način:

1. A. A.� bruto-plaća i doprinosi na plaću, za plaće od siječnja do lipnja 2012. (za isplaćenih sedam plaća) 18.000,00 kn

2. B. B.� bruto-plaća i doprinosi na plaću za isplaćene plaće za mjesece od svibnja do prosinca 2012. 27.250,00 kn

UKUPNO: 45.250,00 kn

3. C. C.� bruto-plaća i doprinosi na plaće koji bi bili isplaćeni u listopadu, studenom i prosincu 2012. 25.800,00 kn

SVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA PLAĆENOVOZAPOSLENIH ZA 2012. (u Obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 1, stupac 3,u Obrascu DOH-Z − t. 6) 19.450,00 knOva olakšica može se primjenjivati godinu dana

od dana zaposlenja novih zaposlenika, osim ako je riječ o invalidnim osobama – tada je rok za isko-rištavanje olakšice tri godine, računajući od dana njihova zaposlenja, dakle može se prenositi na više poreznih razdoblja dok se ne iskoristi.

Napomena: Opširnije o poticaju zapošljavanja pogledati pod t. 7.2.1. u II. poglavlju ovog PRILOGA.2. Svota državne potpore za obrazovanje i izo-

brazbu prema posebnim propisimaZa ove se potrebe može također izraditi rekapi-

tulaciju – pregled nastalih izdataka kao primjerice:1. Pretplata na časopis Računovodstvo,

revizija i financije u 2012. (1 kom bez PDV-a) 1.200,00 kn

2. Seminari (ukupno) 1.250,00 kn3. Stručna literatura (knjige, priručnici) 1.060,00 knSVOTA SMANJENJA DOHOTKA ZA IZDATKE ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA 3.510,00 knUKUPNO opći troškovi za obrazovanje i izobraz-

bu = 3.510,00 kn x 70% = 2.457,00 kn(u Obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 3., stupac 3,

a u Obrascu DOH-Z t. 7.).3. Svota državne potpore za naukovanje za

obrtnička zanimanja prema posebnim propisima

Preporučujemo da i za ove potrebe, ako je bilo isplata, obrtnik izradi rekapitulaciju za vlastite po-trebe, primjerice: M. M. (2 mj. × 700,00) = 1.400,00 kn D. D (3 mj. × 200,00) = 600,00 kn smanjenje za 5% dohotka pojedinca (103.970,00 x 5%) 5.198,50 kn 7.198,50 knObrt „TRGOVAC“ može prikazati i smanjenje u vi-

sini 5% od ostvarenog dohotka samostalnog obrta u svoti od 5.198,50 kn jer je svota manja od ograničenja navedenog u čl. 6. st. 4. Zakona o državnim potpora-ma. To je ujedno i maksimalna svota koja se izraču-nava na sljedeći način: broj naučnika x 12 mjeseci u godini x neoporeziva svota po naučniku od 1.600,00 kn = 3 naučnika x 12 mj. x 1.600,00 = 57.600,00 kn.

Svota smanjenja evidentira se u Obrascu DOH pod t. 4.2.4. − red. br. 2., stupac 3 ili u Obrascu DOH-Z − t. 6).

4.2.4 UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R. br. UMANJENJE DOHOTKA ZA IZNOS1 2 31. PLAĆE NOVOZAPOSLENIH OSOBA 19.450,002. DRŽAVNE POTPORE ZA NAUKOVANJE ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA 7.198,503. DRŽAVNE POTPORE ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU 2.457,004. IZDATCI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA –

UKUPNO 4.2.4. 29.105,50


nih poreznih razdoblja koji se mogu pojaviti pod t. 4.2.5. – GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS, glede mogućnosti prijenosa u sljede-ću poslovnu godinu. To mogu biti sljedeći primjeri:

1. PRIMJER – Dohotkom ostvarenim u 2012. (teku-ćoj godini) pokriva se gubitak iz prethodnih godina te nakon prebijanja ostaje još dohotka za oporeziva-nje – za obrtnika Ivana ŠARIĆA u našem primjeru.

2. PRIMJER – U tekućoj godini ostvaren je gubitak te se gubitak iz prethodne godine samo još više pove-ćava, i to upravo za svotu gubitka iz tekuće godine.

3. PRIMJER – Na temelju ostvarenog dohotka za 2012. (u godini za koju se dohodak utvrđuje) te iskazanog gubitka iz prethodne godine, a prema rješenju Porezne uprave, gubitak je smanjen, ali ga se još kao gubitak prenosi u sljedeće porezno raz-doblje.Za navedene primjere pozicije Obrasca DOH, pod t.

4.2.5. mogu se popuniti na prikazani način, pri čemu je za tekuću godinu uzeta 2012., a za prethodnu 2011.

U pretpostavljenom primjeru polazimo od podat-ka – dohotka iskazanog pod t. 4.2.1. stupac 7 u teku-ćoj 2012.

Napomena: Ako bi bila riječ o troškovima po-sebnog obrazovanja i izobrazbe, smanjenje bi se izračunalo samo u visini 35% ostvarenih troškova.U našem primjeru UKUPNO DOHODAK pod t.

4.2.1. iznosi 110.712,50 kn. Kako bi obrtnik postupao sa sadašnjim ili prene-

senim gubitcima, pokazujemo u nastavku. Napomena: O utjecaju poreznog gubitka pisano

je u t. 7.3., poglavlje II. ovog PRILOGA.

3.1.2. Utjecaj poreznog gubitka

OBRAZAC DOH – 4.2.5. GUBITAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

Treba istaknuti da se u godišnjoj poreznoj prijavi za 2012. može pokriti gubitak nastao u samostalnoj djelatnosti počevši od 2007., ali samo za porezni gubitak za koji je Porezna uprava izdala rješenje. Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka na osnovi kojeg je utvrđen (čl. 35. st. 2. Zakona), a riječ je o dohotku ostvarenom od obav-ljanja samostalne djelatnosti odnosno za djelatno-sti koje vode poslovne knjige.

Razlikujemo nekoliko različitih slučajeva u vezi s poravnanjem – prebijanjem gubitka iz prethod-

Primjer 1. Dohodak prije smanjenja = 110.712,50 – Primjer obrta „TRGOVAC“ – nositelj Ivan ŠARIĆ


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK

(> ili = 0)UPLAĆENI

POREZI PRIREZ

OIB nositelja zajedničke djelatnosti


1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 81. 103.970,00 29.105,50 23456789111 35.848,00 110.712,502.

3.

UKUPNO 4.2.1. 110.712,504.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 26.000,504.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 84.712,00

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI

IZNOS GUBITKA U TEKUĆOJ GODINI

(pod 4.2.1. stup. 6)GUBITAK ZA PRIJENOS

1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2010. 5.200,00 – – 5.200,002. 2011. 5.200,00 – 20.800,50 26.000,503. 2012. 26.000,50 26.000,50 –

Primjer 2. Gubitak prije smanjenja = 50.000,00 kn


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK


POREZI PRIREZ



1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. -50.000,00 10.000,00 -60.000,00 – 2.300,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. -60.000,00 – 2.300,00

4.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) –4.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ – 2.300,00



R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2011. 10.000,00 10.000,002. 2012. 10.000,00 60.000,00 70.000,003.

Primjer 3. Dohodak prije smanjenja = 100.000,00 kn


R. br.DOHODAK/

GUBITAK POJEDINCA




(<0)DOHODAK


POREZI PRIREZ



1 2 3 4 5 6 (2 - 3 + 5) 7 (2 - 3 + 5) 8

1. 100.000,00 10.000,00 90.000,00 8.600,002.

3.

UKUPNO 4.2.1. 90.000,00 8.600,004.2.2 UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4) 90.000,004.2.3 UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7. - 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ

I PRIREZ 0 8.600,00


R. br. GODINAIZNOS

PRENESENOG GUBITKA

UMANJENJE GUBITKA U

TEKUĆOJ GODINI



1 2 3 4 5 6 [(3 - 4) ili (3 + 5)]1. 2011. 120.000,00 120.000,002. 2012. 120.000,00 90.000,00 30.000,003.

Smanjenje gubitka, odnosno smanjenje dohotka evidentira se u Obrascu DOH pod t. 4.2.2., stupac 7 – UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK, a prema podatcima iskazanim upravo pod red. br. 4.2.5., stu-pac 4, Obrazac DOH.

Ako je pod t. 4.2.1. utvrđen gubitak, ne treba ga dalje iskazivati u Obrascu DOH jer nema porezne osnovice. Trebaju se evidentirati možebitno upla-ćene akontacije poreza na dohodak u tijeku godine za koje se po rješenju PU može zatražiti povrat ili ostvariti za podmirenje drugih obveza obrtnika.

OBRAZAC DOH – 4.2.6. DOHODAK OD SAMO-STALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČ-JIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKO-VAR U I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA

Obveznicima poreza na dohodak, počevši od dohotka utvrđenog za 2005., na temelju obavljanja samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona (koji vode poslovne knjige), na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima prema Za-konu o područjima posebne državne skrbi utvrđen porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područ-jima smanjuje se za:

SLJEDEĆIH 10 GODINA

I. skupina

II. skupina

III. skupina i brdsko-planinska područja

100%

75%

25%

SMANJENJE POREZA

NA DOHODAKod tih djelatnosti

na tim područjima}

Za 2012. će se utvrđena svota poreza od obavlja-nja samostalne djelatnosti na navedenim područ-jima smanjivati za navedene postotke primjenom propisanih poreznih stopa, i to još sljedeće 2 godi-ne (od ukupno 10 iskorišteno za 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.,2010., 2011. i sada za 2012.). Koliki će postotak biti primijenjen ovisi o tome na kojem po-dručju obrtnik posluje u navedenom razdoblju.

Uvjeti za primjenu poreznih olakšica i oslobođe-nja određeni su u čl. 55. st. 2. i 3. Zakona, i to:obrt zapošljava više od dva radnika u radnom

odnosu na neodređeno vrijeme,više od 50% radnika trebaju imati prebivalište/

boravište na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Vezano za ispunjenje propisanih uvjeta o tome da radnici trebaju boraviti/prebivati najmanje devet mjeseci na području državne skrbi/brdsko planin-skom području, a obrt posluje tek nekoliko mjeseci u tijeku godine, Ministarstvo financija dalo je mišlje-nje: MF. Kl: 410-01/07-01/589, od 19. rujna 2007. koje smo u cijelosti objavili u časopisu PiP, br. 12/07., a u nastavku se daje dio mišljenja:

ZG B postavio je upit ima li obrt koji radi manje od godinu dana pravo na korištenje olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja iz članka 55. Zakona o porezu na dohodak, ako je od dana otvorenja 6. svibnja 2005. godine zaposleno 16 radnika sa područja posebne državne skrbi,

…U konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet da su radnici proveli u radnom odnosu kod poreznog obve-


znika - obrtnika najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, ali taj uvjet nije ni bilo moguće ispuniti bu-dući da je obavljanje djelatnosti započelo 6. svibnja 2005. godine, odnosno obavljanje djelatnosti je tra-jalo osam mjeseci unutar navedenog poreznog raz-doblja, tako da su i radnici bili zaposleni samo osam mjeseci unutar tog poreznog razdoblja. Stoga, radi specifičnosti konkretnog slučaja, mišljenja smo da se poreznom obvezniku - obrtniku iznimno mogu pri-znati olakšice za područje posebne državne skrbi za navedeno porezno razdoblje, budući da je od samoga početka obavljanja djelatnosti na PPDS zaposlio rad-nike s prebivalištem i boravištem na PPDS.

Iznimno, obrtnici koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara i zapošlja-vaju više od dva radnika u radnom odnosu na ne-određeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područji-ma najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset (10) godina. To znači od 2005. do 2014., a nakon toga im se dohodak smanjuje za 75%.

Cilj je propisane olakšice da porezni obveznici obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i područjima posebne državne skrbi i zapošljava-ju osobe s prebivalištem i boravištem na istom po-dručju. Nije bitno da porezni obveznik ima sjedište obrta na tom području, nego da tamo i posluje. To znači da djelatnost može obavljati i putem izdvo-jene poslovne jedinice i sl., ali o tome treba voditi

zasebne evidencije – podatke za primjenu navede-ne porezne olakšice. Nadalje, ako obrtnik ima samo sjedište obrta na području posebne državne skrbi ili Grada Vukovara, a djelatnost obavlja izvan toga područja, ne smatra se poreznim obveznikom na kojeg bi se odnosila olakšica.

Ako obrtnik dio djelatnosti obavlja na tom po-dručju, a dio izvan, porezna olakšica se primjenju-je, uz propisane uvjete, samo na ostvareni dohodak na tom području. Navedeni kriterij se ne bi odnosio na neke posebne djelatnosti, npr. prijevozništvo, graditeljstvo i dr. te se ukupno ostvareni dohodak tih i sličnih djelatnosti smatra ostvarenim dohot-kom na području državne skrbi ako su zadovoljeni ostali uvjeti.

Pravilnikom o porezu na dohodak (u dijelu Sadr-žaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH, čl. 88. st. 2. t. 17.) navedeno je da se smanjenje svote poreza na dohodak na područjima od posebne državne skr-bi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima izračunava na temelju udjela iskazanog na tim po-dručjima u ukupnom dohotku, u postotku. Navede-ni udio je osnovica za utvrđivanje dijela ukupne go-dišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može smanjiti prema čl. 55. Zakona.

Ostvareni dohodak na navedenim područjima, uz zadovoljenje propisanih uvjeta porezni obvezni-ci trebaju iskazati na Obrascu DOH pod t. 4.2.6., a ako je riječ o obrtniku koji obavlja djelatnost na po-dručju druge skupine, podatke treba evidentirati na sljedeći način:

4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE

R. br. PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA IZNOS DOHOTKAUDIO (4.2.6. stup. 3. /

sveukupni dohodak pod 5.)u postotku

1 2 3 4

1. PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR

2. DRUGA SKUPINA 64.500,00 58,26

3. TREĆA SKUPINA I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA

Pretpostavimo (ali samo za ovaj primjer izraču-na, ne i za cijeli primjer prijave na Obrascu DOH za obrt „TRGOVAC“ jer ne posluje na području držav-ne skrbi) da obrtnička radnja obavlja dio djelatno-sti na području državne skrbi druge skupine te da svota dohotka (smanjena za poticaj zapošljavanja, svotu državne potpore za obrazovanje i izobraz-bu te za naukovanje i dr. prema čl. 56. i 57. Zakona) iznosi 64.500,00 kn. U odnosu na ukupno iskazani dohodak u Obrascu DOH pod t. 5 – SVEUKUPNO DOHODAK poreznog obveznika, udjel ostvarenog dohotka na području državne skrbi treba izračunati na sljedeći način:

64.500,00x 100 = 58,26

110.712,50

Ako postavimo, primjerice, da je ukupna porezna obveza za obrtnika koji posluje izvan područja dr-žavne skrbi i dijelova na području državne skrbi u svoti od 11.300,00 kn, smanjenje se porezne obveze treba u našem primjeru izračunati na sljedeći način:

(11.300,00 x 58,26%) x 75% = 4.937,54 kn11.300,00 – 4.937,54 = 6.362,46 kn smanjena pore-zna obveza obrtnika koji posluje na području po-sebne državne skrbi

Navedeni postotak za izračun smanjenja pore-zne obveze u odnosu na ukupno iskazanu poreznu obvezu treba primijeniti pod t. 9.6. Obrasca DOH u PRILOG-u UPO. Ukupno iskazana porezna ob-veza (prema novim poreznim razredima + prirez) smanjuje se za izračunanih 58,26%, upravo koliki je udio ostvarenog dohotka na području druge sku-pine u odnosu na ukupno ostvareni dohodak pore-znog obveznika.

OBRAZAC DOH – 5. SVEUKUPNO DOHODAK POREZNOG OBVEZNIKA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

Na ovoj se poziciji iskazuje zbroj svih oblika do-hodaka i plaćenog poreza i poreza evidentiranih na


Ako je u poreznom razdoblju porezni obveznik poslovao s gubitkom (negativan dohodak) od obav-ljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnog za-nimanja, gubitak treba iskazati pod t. 4.2.1., stupac 6 Obrasca DOH. Rješenje o gubitku odnosi se samo na gubitak od samostalne djelatnosti za koje se vode poslovne knjige.

Pod t. 5. Obrasca DOH porezni obveznik treba zbrojiti sve ostvarene i prijavljene dohotke u pore-znom razdoblju, a u našem primjeru, za obrtničku radnju „TRGOVAC“ dohodak od samostalne djelat-nosti treba evidentirati na sljedeći način:

prethodnim dijelovima Obrasca DOH. To je ujedno i podatak o svim mogućim odbitcima neke fizičke osobe, a obrtnik npr. u ovom dijelu može pribroji-ti i ostvareni dohodak od povremena samostalnog rada (za članstvo u nadzornom odboru, autorski honorar, dohodak od ugovora o djelu i dr.), što ih na temelju potvrde isplatitelja treba evidentirati u Obrascu DOH, a nikako kao primitak u Obrascu KPI. Ali s motrišta PDV-a, sve je račune R-2 (napla-ćene) trebalo evidentirati u knjigu I-RA, neovisno o tome jesu li računi u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti ili povremenog samostalnog rada – npr. dohodak autora će se također do 28. veljače 2013. zajedno iskazati u Obrascu PDV-K.

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)

DOHODAK UPLAĆENIPOREZ I PRIREZ

84.712,00 –

OBRAZAC DOH – 6. PODATCI O OLAKŠICA-MA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

Podatci koje obrtnik treba evidentirati pod ovim red. br. Obrasca DOH nemaju utjecaja na već utvr-đeni dohodak. Imaju informativno značenje prema navedenim točkama.

Pod t. 6., red. br. 9., porezni obveznici koji su obav-ljali djelatnost na području državne skrbi ili brdsko-planinskim područjima, trebaju evidentirati svotu poreza za koju je smanjena ukupna porezna obveza. To je podatak koji se dobije izračunom pod t. 9.6. Pri-loga prijave – UPO.

U našem su primjeru to sljedeći podatci:

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

R br. OPIS IZNOS(u kunama i lipama)

1 2 3

1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24 st. 2. Pravilnika)

2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46. st. 5. Pravilnika)

3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona) 19.300,00

4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)

5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53. st. 1. Zakona)

6.UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA (čl. 55. Zakona)

OBRAZAC DOH – 9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA

Prilog UPO, iako nije obvezan za prijavu, zapra-vo je rekapitulacija dohotka i iskorištenih olakšica, smanjenja te osobnih odbitaka u poreznom razdo-blju za koju se predaje godišnja porezna prijava te stoga i preporučujemo da se obvezno ispuni kako bi se mogla utvrditi porezna obveza, odnosno kako bi se moglo usporediti izračune s rješenjem PU nakon obrađene Porezne prijave.

Sadržaj Priloga UPO – DOH podijeljen je na četiri osnovna dijela:

1. dio: utvrđuje se pod 9.1. osnovni osobni odbi-tak svakog poreznog obveznika te pod 9.2. prenosi već utvrđen osobni odbitak (pod 3.5.) za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, sveukupno godišnji osobni odbitak se evidentira pod 9.3.

2. dio: utvrđuje se godišnja porezna osnovica (pod 9.5.1). Ukupan godišnji dohodak/gubitak evi-dentiran u t. 5. obrasca DOH − ukupan dobitak, po-

rez i prirez, smanjuje se za ukupan godišnji osobni odbitak prethodno izračunan pod 9.3.

3. dio: utvrđuje se svota godišnjeg poreza i prire-za primjenom sljedećih poreznih stopa:

12% do 26.400,00 kn22,83% od 26.400,00 kn do 43.200,00 kn25% od 43.200,00 do 105.600,00 kn37,50% od 105.600,00 do 129.600,0040% iznad 129.600,00 kn.4. dio: utvrđuje se razlika poreza i prireza za

uplatu/povrat. Sukladno rješenju Porezne uprave, ovu razliku treba uplatiti, odnosno ako je riječ o po-vratu, može se zahtijevati povrat ili prebiti s obveza-ma tekućeg, odnosno budućeg razdoblja.

Obračunana svota godišnjeg poreza osnovica je za obračun prireza i to za tuzemne porezne obveznike s prebivalištem i uobičajenim boravištem, za gradove i općine koje su propisale obvezu plaćanja prireza.

Pregled gradova i općina koje su propisale nave-denu obvezu plaćanja prireza te visine stopa i da-tume primjene daju se u PRILOGU, RRiF br. 10/12 – STRUČNE INFORMACIJE – vidjeti na www.rrif.hr


Utvrđivanje porezne obveze na PRILOGU UPO daje se na sljedećoj stranici:

U našem je primjeru obrtnik Ivan ŠARIĆ na teme-lju dohotka od samostalnog obrta i udjela u zajed-ničkom dohotku utvrdio poreznu obvezu u svoti od 24.392,00 kn. Obveza je smanjena na temelju isko-rištenih „dodatnih” osobnih odbitaka i poreznih olakšica. Kako je obrtnik u 2011. ostvario gubitak, nije u tijeku 2012. plaćao akontacije poreza na doho-dak tako da utvrđena porezna obveza, zajedno s pri-rezom (grad Varaždin- 10%) za 2012. je 3.219,74 kn.

3.2. OBVEZNI PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU

Uz Obrazac DOH, a sukladno čl. 89. st. 1. Pravilni-ka, poreznoj prijavi za dohodak od samostalne dje-latnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak kojeg se oporezuje kao doho-dak od samostalne djelatnosti, treba priložiti sljede-će dokumente:izvadak iz poslovnih knjiga s podatcima o uku-

pnim primitcima i ukupnim izdatcima pri čemu se posebno iskazuju podatci o svoti otpisa, po-rezno priznatim izdatcima reprezentacije te po-datak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca (ako izvadak nije priložen prijavi o za-jedničkom dohotku);

popis dugotrajne imovine, ako nije priložen pri-javi o zajedničkom dohotku;

ugovor i isprave o otuđenju radnje ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca;

isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako već nisu predane nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obav-ljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja po-trebno je predati preslike naloga ili ugovora o pri-mljenim svotama u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama čl. 20. Zakona o pravima sa-mostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet-ničkog stvaralaštva i čl. 24. st. 2. Pravilnika ne opore-zuju, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

Za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjet-ničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz čl. 19. - 24. Za-kona (čl. 22. Zakona o pravima samostalnih umjet-nika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvara-laštva i čl. 46. st. 5. ovoga Pravilnika) potrebno je priložiti potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, na temelju kojih su rabljene porezne olakšice.

Napomena: U skladu s Uputom o sastavljanju godišnje porezne prijave, u Izvatku iz poslovnih knjiga treba evidentirati samo dohodak od obavlja-nja samostalne djelatnosti. U našem primjeru (pod red. br. 10., 11. i 12.) unesen je udio u zajedničkom dohotku te je vidljivo koji su sve dohodci sadržani u Obrascu DOH.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka – izvadak iz poslovnih knjiga, prema podatcima iz Obrasca KPI obveznika PDV-a, u našem primjeru (u skladu s Uputom – za obveznike PDV-a) može sadržavati slje-deće podatke:

Tablica 12. Pregled poslovnih primitaka i izda-taka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012.

OIB poreznog obveznika: 11112345678Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 3

Pregled primitka i izdatakaTek. br. opis iznos

1 2 3

1. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.2.) 502.830,001.1. poslovni primici 502.830,001.2. primici u svezi s otuđenjem –2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 398.860,00

2.1. poslovni izdaci 326.260,002.2. izdaci otpisa 53.300,002.3. izdaci reprezentacije 19.300,002.4. izdaci za premije osiguranja –2.5. izdaci u svezi s otuđenjem –3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 103.970,00

Na dan 31. prosinca 2012. obrtnička radnja „TR-GOVAC“ ima u radnom odnosu 3 zaposlenika. Bu-dući da Pregled primitaka i izdataka nije propisan obrazac, može sadržavati i neke druge podatke, npr. primitke i izdatke iskazane prema načinu napla-te (na žiro-račun, u gotovini, u naravi), podatke o PDV-u sadržanom u primitcima i izdatcima te svotu dohotka (u našem primjeru) na temelju udjela u za-jedničkom obrtu i dr.

Tablica 13. Pregled poslovnih primitaka i iz-dataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. za obrtnike koji posluju na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

OIB poreznog obveznika: 2222234567Broj zaposlenih radnika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima na dan 31. prosinca = 5 zaposlenikaPrimici, izdaci, dohodak/gubitak ostvareni na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima

Tek. br.

Područja poseb-ne državne skrbi i

brdsko – planinska područjima

primici izdaciiznos

dohotka/gubitka

1 2 3 4 51. Grad Vukovar2. Prva skupina3. Druga skupina 250.300,00 185.800,00 64.500,004. Treća skupina

5. Brdsko – planinska područja

Porezne olakšice korištene na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko – planinskim područjima

Tek. br. Porezna olakšica za: iznos

1 2 31. Plaća novozaposlenih

osoba 12.400,00

2. Nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju

3.300,00

3. Izdatke školovanja i stručnog usavršavanja 7.900,00

4. Izdatke istraživanja i razvoja −

5. Ukupno porezne olakšice (r. br. 1. do r. br. 4.) 23.600,00


9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA __2012.__ GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

MJESEC

UKUPNI FAKTOR IZNOS OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I DRUGIH

PODRUČJA

IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE

SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMAOSOBNI ODBITAK UMIROVLJENIKA

(DO 3.200,00)

IZNOS MJESEČNOG OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I DRUGIH

PODRUČJA

NA PPDS I DRUGIM PODRUČJIMA

P1 P2 P3 i P4 P1(3.840,00)

P2(3.200,00)

P3, P4(2.400,00)

1 2 3 4 5 6 (st. 2 x 1.800,00)

7 (st. 3 x 3.840,00)

8 (st. 4 x 3.200,00)

9 (st. 5 x 2.400,00) 10 11

(6 + 7 + 8 + 9 + 10)

I. 2,20 3.960,00 3.960,00II. 2,20 3.960,00 3.960,00III. 2,20 4.840,00 4.840,00IV. 2,20 4.840,00 4.840,00V. 2,20 4.840,00 4.840,00VI. 2,20 4.840,00 4.840,00VII. 2,20 4.840,00 4.840,00VIII. 2,20 4.840,00 4.840,00IX. 2,20 4.840,00 4.840,00X. 2,20 4.840,00 4.840,00XI. 2,20 4.840,00 4.840,00XII. 2,20 4.840,00 4.840,00

UKUPNO 9.1. 56.320,00

9.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU I DANA DAROVANJA (pod 3.3.) 4.000,00

9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 60.320,00

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

9.4.1. SVEUKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 84.712,00

9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 60.320,00

9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. - 9.4.2.) 24.392,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA

9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 24.392,00

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12% 24.392,009.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 kn

DO 43.200,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 22,83% (NA IDUĆIH 16.800,00 kn)

–

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 43.200,00 kn DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUĆIH 62.400,00 kn)

–

9.5.5. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 kn DO 129.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 37,5% (NA IDUĆIH 24.000,00 kn)

–

9.5.6. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 129.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40% –9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) 2.927,049.5.8. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 22,83% (9.5.3. x 22,83%) -9.5.9. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25% (9.5.4. x 25%) –9.5.10. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 37,5% (9.5.5. x 37,5%) –9.5.11. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.6. x 40%) –9.5.12. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.7. + 9.5.8. + 9.5.9. + 9.5.10 + 9.5.11) 2.927,049.5.13. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.12. x stopa prireza) 10% 292,70

PRILOG UPO(u kunama i lipama)


1 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100%2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] * 75%3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja)] * 25%4 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [(godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.1.4.)] * postotak invalidnosti. Ako se stupanj invalidnosti

mijenja tijekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA

9.6.1. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.12. + 9.5.13.) 3.219,74

9.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1. / 5.*100) –

9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA –

9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK (ukupni dohodak pod 5. - dohodak iz inoz. pod 9.6.3.) –

9.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2. * 9.6.4.) –

9.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 –

9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE2 –

9.6.8. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREĆE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA3 –

9.6.9. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.6. + 9.6.7. +. 9.6.8.) –

9.6.10. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 –

9.6.11. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5. – 9.6.9. – 9.6.10.) –

9.6.12. UPLAĆEN PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) –

9.6.13. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup 6) –

9.6.14. UPLAĆEN POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.13.) –

9.6.15. UKUPNO UPLAĆEN POREZ I PRIREZ (9.6.12. + 9.6.14.) –

9.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.11. – 9.6.15.) 3.219,74

9.6.17. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.15. – 9.6.11.) –

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost na područjima posebne dr-žavne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima iskazuju (kao prilog godišnjoj poreznoj prijavi) posebno svotu dohotka/gubitka i svotu ko-rištenih olakšica iz čl. 56. i 57. Zakona na tim po-dručjima, ako djelatnost obavljaju na više od jednog područja ili i izvan područja za koja su propisane porezne olakšice u tijeku poreznog razdoblja.

3.3. PLAĆANJE UTVRĐENOG POREZA PO GODIŠNJOJ POREZNOJ PRIJAVI

Svota obračunanog poreza na dohodak i prire-za u godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH pod 9.6.1. nije i stvarna obveza koju porezni obveznik treba uplatiti. Nakon podnošenja godišnje prijave od obračunane se ukupne svote poreza na dohodak i prireza za godinu za koju se dohodak i porez utvr-đuje mogu odbiti predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku te iste godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati – na temelju potvrde inozemnog pore-znog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na

temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a prema čl. 82. Pravilnika).

Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja to znači da će se od utvrđene godišnje pore-zne obveze odbiti plaćeni porez i prirez porezu na dohodak koji je porezni obveznik uplaćivao na ra-čun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, brojčana oznaka vrste prihoda 1430 – Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelat-nosti, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja pri-hoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za 2012.

U našem primjeru obrtnik „TRGOVAC“ je u 2011. ostvario gubitak te u 2012. nije plaćao predujmove poreza na dohodak.

Konačna porezna obveza kao razlika poreza i prireza utvrđuje se nakon odbitka plaćenih preduj-mova u tijeku godine za koju se porez obračunava, može biti:pozitivna, porezni obveznik treba platiti razliku

poreza i prireza u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu, sukladno čl. 37. st. 6. Zakona i čl. 81. st. 5. Pravilnika.


Poreznu obvezu treba platiti preko računa kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima po-rezni obveznici vode novčana sredstva;negativna, riječ je o preplati poreza i prireza

za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat, odnosno preplaćena se svo-ta može uračunati u predujam poreza i prireza tekućeg poreznog razdoblja (čl. 37. st. 7. Zakona i čl. 81. st. 6. Pravilnika).

U našem primjeru porezni je obveznik za 2012. ostvario dohodak u svoti od 139.818,00 kn (ukupno od samostalnog obrta i udjela u zajedničkom obrtu) koji je iskazan pod red. br. 4.2.1. Obrasca DOH. Svo-ta dohotka smanjena je za plaće novozaposlenih, za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u svoti od 29.105,50 kn i na ime osnovnog osobnog odbitka i donacije 60.320,00 kn te porezna osnovica iznosi 24.392,00 kn. Porezna obveza za 2012. iskaza-na je u svoti od 3.219,74 kn, a predujmovi poreza na dohodak u tijeku 2012. nisu plaćani jer je obrtnik u 2011. ostvario gubitak.

Kako je obrtnik po godišnjoj poreznoj prijavi iskazao obvezu poreza i prireza porezu na dohodak, nakon dobivenog rješenja Porezne uprave obvezu bi trebao uplatiti na račun zajedničkih prihoda dr-žavnog, županijskih, gradskih i općinskih proraču-na, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za finan-ciranje drugih javnih potreba u 2012. (rješenje se is-postavlja u tijeku 2013.) i to na račune otvorene na razini grada/općine. Tako svaki grad ili općina ima-ju svoj račun, a uplatni račun za Opatiju je:

1001005 - 1747212000

U pozivu na broj odobrenja u pretpolje, uplatitelji fizičke osobe upisuju broj modela „68”, a u nastavku polja brojčanu oznaku za vrstu poreza i prireza po-rezu na dohodak kojeg se plaća − Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi 1619 te OIB obrtnika Ivana Šarića (11 znamenaka).

68 1619 - OIB (11 znamenki)

Ako se razliku poreza i prireza po poreznoj prijavi ne plati u propisanom roku, treba obračunati i plati-ti zateznu kamatu u visini od 12% godišnje.

Mjesečni predujam za 2013., odnosno za naredno porezno razdoblje za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zani-manja utvrđuje se prema rješenju Porezne uprave, sukladno čl. 47. st. 1. Zakona.

4. POSEBNOSTI PRI UTVRĐIVANJU DOHOTKA OD OBRTNIČKIH, SLOBODNIH I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI − ZA OBRTNIKE KOJI NISU OBVEZNICI PDV-A

Temeljna je razlika između obrtnika – obveznika PDV-a i ostalih koji nisu prijavljeni u sustav PDV-a u načinu kako PDV utječe na primitke i izdatke obrt-nika, odnosno u načinu evidentiranja PDV-a u pore-znim knjigama i evidencijama obveznika.

Obveznici PDV-a zaračunani PDV iz ulaznih ra-čuna dobavljača priznaju kao pretporez nakon obavljenog plaćanja, a u Obrascu KPI navedena svo-ta PDV-a knjiži se u stupac 13 te se smanjuje izdatak u stupcu 15. Zaračunani PDV u izlaznim računima

jest obveza (u trenutku naplate), PDV iz primitka knjiži se u stupac 8, a ukupni primitci iz stupca 9 smanjuju se za jednaku svotu PDV-a. Prema tome, za obveznike PDV-a zaračunani PDV u ulaznim i izlaznim računima ne utječe na primitke i izdatke obrtnika, neutralan je i u pravilu ne može biti ni pri-mitak niti izdatak za obrtnike i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a.

Zaračunani PDV djeluje potpuno suprotno u primljenim računima dobavljača, obrtnika i slobodnih zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a te se zajedno sa cijelom svotom računa knjiži (nakon plaćanja) u izdatak. Pritom u stupcu 13 obrasca KPI (PDV u izdatcima) nema podatka, a ukupni izdatci − stupac 15 sadrži i svotu PDV-a. I izlazni – ispostavljeni računi također ne sadrže svotu PDV-a jer ga poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a ne može niti zaračunati pa se tako i u stu-pac 8 u trenutku naplate robe ili usluga ne unosi podatak, a ukupni primitci – stupac 9 također ne sadrže svotu PDV-a.

Bitno je naglasiti da načelo blagajne pri evidenti-ranju primitaka i izdataka primjenjuju i obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a. I jedni i drugi vode jednake porezne evidencije (s motrišta propi-sa o dohotku) te na jednak način utvrđuju dohodak što se prijavljuje na Obrascu DOH.

Pritom izvadak iz poslovnih knjiga – pregled pri-mitaka i izdataka koji je sastavni dio – prilog uz go-dišnju poreznu prijavu obveznika iz čl. 18. st. 1., 2. i 3. Zakona treba sadržavati sljedeće podatke, a budu-ći da nije propisan obrazac, može imati oblik kako se prikazuje u nastavku.

Pregled poslovnih primitaka i izdataka (prema uputi) porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona odnosno dohotka, utvrđuju na način pro-pisan člancima 19. – 24. Zakona, mogu sastaviti na sljedeći način (u ovaj pregled primitka i izdatka ne unose se podatci o primicima i izdatcima iz zajed-ničke djelatnosti koji su sadržani u Obrascu DOH-Z).

Tablica 14. Pregled poslovnih primitaka i iz-dataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. za obrtnika koji nije obveznik PDV-a

OIB poreznog obveznika:Broj zaposlenih radnika na dan 31. prosinca 11

Pregled primitka i izdatakaTek. br. opis iznos

1 2 3

1. Ukupno primici (r. br. 1.1. do r. br. 1.4.) 293.300,001.1. primici na žiro-račun 255.920,001.2. primici u gotovini 35.100,001.3. primici u naravi 2.280,001.4. primici u svezi s otuđenjem –2. Ukupno izdaci (r. br. 2.1. do r. br. 2.5.) 161.200,00

2.1. izdaci putem žiro-računa 131.600,002.2. izdaci u gotovini 11.200,002.3. izdaci u naravi –2.4. izdaci otpisa 12.500,002.5. izdaci reprezentacije 5.900,002.6. izdaci za premije osiguranja –2.7. izdaci u svezi s otuđenjem –3. Dohodak / gubitak (r. br. 1. - r. br. 2) 132.100,00


Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH-Z i Obrascu DOH obrtnici i slobodna zanimanja koji nisu u sustavu PDV-a predaju također nadležnoj is-postavi Porezne uprave do kraja siječnja (DOH-Z), odnosno veljače (DOH) tekuće godine za prethod-nu poslovnu godinu (do 28. veljače 2013.) kako je pokazano i za obveznike PDV-a.

5. OSTALE OBVEZE OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA

Osim predaje godišnje porezne prijave na Obrascu DOH, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od obavljanja djelatnosti obrta i djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i dohodak od imovine po kojoj su i obveznici poreza na dodanu vrijednost i utvrđuju dohodak kao razli-ku primitaka i izdataka u Obrascu KPI, trebaju naj-kasnije do 28. veljače 2013. nadležnoj PU dostaviti i sljedeće obračune:

1. Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost na Obrascu PDV-K

2. Konačni obračun članarine turističkim zajed-nicama – Obrazac TZ

3. Obračun spomeničke rente - Obrazac SR4. Obračun komorskog doprinosa na Obrascu KD

5.1. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA NA OBRASCU KD

Obveznici plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtnič-koj komori su obrtnici – fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zako-na o obrtu. Za obrtnike obveza plaćanja doprinosa koji obavljaju djelatnost samostalno ili u zajednič-kom obrtu, nastaje danom upisa u obrtni registar, a prestaje brisanjem iz obrtnog registra.

Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, sva-ka je fizička osoba obveznik plaćanja doprinosa koji se plaća u postotku od 0,40% iz dohotka odno-sno dobitka, a za plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti obveznik plaćanja doprinosa je osoba ovla-štena za predstavljanje i zastupanje zajedničkog obrta, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti.

Komorski doprinos plaća se i za vrijeme privre-mene obustave obrta, a plaćaju ga i obrtnici koji djelatnost obavljaju sezonski, i to za razdoblje od dana upisa u obrtni registar do dana brisanja iz obrtnog registra.

Temeljni je propis koji određuje obvezu plaća-nja Odluka o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvat-skoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06., dalje: Odluka).

Prema navedenoj Odluci, doprinos se plaća po dvije osnove:u paušalnoj svoti,prema stopi od 0,40% od stečenog dohotka od-

nosno dobitka (za obrtnike „dobitaše”).

5.1.1. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svotiDoprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori plaća se

paušalno u svoti 15,00 kn, a Udruženju obrtnika, Područnoj obrtničkoj komori u svotama kako je na-vedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u

paušalnoj svoti udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj ko-mori za 2012. godinu (Nar. nov., br. 146/11. i 11/12).

Doprinos u paušalnoj svoti obveznici su trebali u 2012. uplaćivati u rokovima dospijeća prema sljede-ćem rasporedu:

Tablica 15. Rokovi dospijeća plaćanja doprino-sa HOK-u u paušalnoj svoti

TromjesečjeNadnevak u tekućoj godini Zaduženje za

razdobljezaduženja dospijećaI. 15. 02. 28. 02. siječanj – ožujakII. 15. 05. 31. 05. travanj – lipanjIII. 15. 08. 31. 08. srpanj – rujanIV. 15. 11. 30. 11. listopad – prosinac

ŠTO TREBA ZNATI !

Rokovi predaje prijava poreza na dohodak – izvje-šća za 2012., kao i način utvrđivanja dohotka nisu se promi-jenili su se odnosu na prethodnu godinu.

Godišnju poreznu prijavu za 2012. na Obrascu DOH, i to za samostalne djelatnosti koje utvrđuju dohodak na temelju evidentiranih primitaka i izdataka u Obrascu KPI te sve ostale fizičke osobe treba predati najkasnije do 28. veljače 2013.

Prije toga obrtnici koji obavljaju djelatnost u supo-duzetništvu trebaju predati prijavu na Obrascu DOH-Z naj-kasnije do 31. siječnja 2013.

Poslovni primitci i poslovni izdatci su samo oni koji se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti, a trebalo ih je u Obrazac KPI evidentirati prema „načelu blagajne”.

IIzdatci otpisa – amortizacije obračunavaju se u Obrascu DI te su porezno priznati ako su u okviru porezno dopustivih stopa navedenih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit.

Dohodak od samostalne djelatnosti smanjuje se za svotu plaća novozaposlenih osoba, svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, izdatke za istraživanje i razboj te za preneseni gubitak.

Dohodak se smanjuje i za svotu osobnih odbitaka poreznog obveznika i uzdržavanih članova kao i za dana darovanja i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu.

Uz Obrazac DOH za 2012. obrtnici trebaju predati pregled poslovnih primitaka i izdataka – Izvadak iz poslov-nih knjiga. Obveza se odnosi na obrtnike koji su u sustavu PDV-a i koji nisu obveznici PDV-a.

Do 28. veljače 2013., uz Obrazac DOH treba predati i konačni obračun za obvezu plaćanja turističke članarine na Obrascu TZ i spome-ničke rente na Obrascu SR te konačan obra-čun komorskog doprinosa na Obrascu KD.


Napominjemo da je kod zajedničkog obavljanja obrtničke djelatnosti obveznik plaćanja doprinosa u paušalnoj svoti samo nositelj zajedničkog obrta.

Za 2012. obrtnici su trebali doprinos u paušalnoj svoti Hrvatskoj obrtničkoj komori, Udruženju obrt-nika i Područnoj obrtničkoj komori plaćati u svota-ma navedenim u tablici − Izvadak iz odluka... (na sljedećim stranicama).

Obvezu je trebalo uplaćivati sukladno Naredbi o na-činu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih dopri-nosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2012. godini na račun grada/općine obveznika.

Na primjer:

Varaždin 1001005-1747252363Zagreb: 1001005-1713352360

Opatija: 1001005-1730252363U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe

67 OIB

5.1.2. Plaćanje doprinosa prema stopi od 0,40%Obveznici plaćanja ovog doprinosa trebali su

plaćati, osim doprinosa u paušalnim svotama, i do-prinos obračunan prema stopi od 0,40% na doho-dak ili dobitak.

Predujam doprinosa prema stopi od 0,40% od osnovice obveznici su trebali obračunavati i uplaći-vati polugodišnje (odnosi se i na obrtnike „dobita-še”) i to u rokovima kako slijedi:

- do 31. ožujka za prvo polugodište tekuće godine,- do 30. rujna za drugo polugodište tekuće godine.Obrtnici koji su plaćali porez na dobitak jednako

kao obveznici pravne osobe trebali su obračunavati doprinos s primjenom navedene stope na dobitak, a druge pravne osobe, dragovoljni članovi, neprofitne udruge, na višak prihoda nad rashodima.

Na temelju upute Porezne uprave, osnovica za ko-morski doprinos je:

Osnovica za obračun komorskog doprinosa za obveznike poreza na dobit je red. br. IV. 38. prijave poreza na dobit za 2012.

Osnovica za obračun komorskih doprinosa za obveznike poreza na dohodak utvrđuje se na slje-deći način, ovisno je li u aplikaciji godišnje pore-zne prijave popunjeno polje 4.2.1. „Uv. gubitak” ili „Um. Dohodak”.

Ako je u polju upisana svota „Uv. gubitak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./uveć.” dohodak pojedinca i zajedničkog dohotka, a ako je dobiven svota veća od nule, ona je osnovica za obračun komorskog doprinosa.

Ako je u polju 4.2.1. upisana svota „Um. doho-dak”, toj se svoti pribraja svota iskazana u poljima „umanj./uveć.” dohotka pojedinca i zajedničkog dohotka, a dobivena svota je osnovica za obračun komorskog doprinosa.

Obračun doprinosa prema stopi od 0,40% na dohodak u našem primjeru za obrtničku radnju u 2012. prikazujemo u nastavku:

U 2012. ostvaren je dohodak od obavljanja:1. Samostalnog obrta 103.970,00 kn2. Udjela u zajedničkom obrtu 35.848,00 kn3. UKUPNO 139.818,00 kn4. Godišnja obveza (red. br. 3 x 0,40%) 559,27 kn5. Polugodišnji predujam za 2013. (red. br. 4 : 2) = 279,64 kn

Treba napomenuti da razliku po konačnom obra-čunu obveznici trebaju platiti u rokovima i na način propisan za obračun i uplatu poreza na dohodak, odnosno poreza na dobitak.

Utvrđenu obvezu uplaćuje se, sukladno Naredbi, na račun u kojem je sjedište županije, a u našem pri-mjeru to je:

Varaždin 1001005-1747252419Zagreb: 1001005-1713352417

Opatija: 1001005-1737352416

U pozivu na broj odobrenja upisuje se:- za pravne i fizičke osobe

67 OIB

5.1.3. Izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima

Obveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima za 2012. na Obrascu KD. Obrazac se predaje zajedno s Obrascem DOH najka-snije do 28. veljače 2013. za prethodnu godinu. Obrt-nici obveznici poreza na dobitak trebaju ga predati najkasnije do 30. travnja 2013. Za obrt „TRGOVAC“, Obrazac KD može imati sljedeće elemente:

Obrazac KD

Red. broj Opis Svota

1 2 3A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −2 Obveza za obračunsku godinu (12 x 83,00) 996,003 Obveza za kamate −4 UKUPNO (1 + 2 + 3) 996,005 Uplaćeno tijekom obračunske godine 996,006 Razlika za uplatu (4 − 5) −7 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −B. DOPRINOS OD DOHOTKA, ODNOSNO DOBITKA1 Dug iz prijašnjeg razdoblja −2 Osnovica za obračunsku godinu (dohodak, dobitak x 0,40) 559,273 Obveza za kamate −4 Ukupno (1 + 2 + 3) 559,275 Uplaćeno tijekom obračunske godine −6 Razlika za uplatu (4 − 3) 559,277 Razlika za povrat (4 − 3) −8 Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5 − 4) −9 Polugodišnja akontacija za naredno razdoblje (2 : 2) 279,64

............................................................................ ...............................................(Osoba odgovorna za sastavljanje obrasca) (Odgovorna osoba)

OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA ZA OBRTNIKEza razdoblje od 1. I. do 31. XII. 2012. godine


Napomena:- Doprinos je u paušalnoj svoti plaćao samostalni

obrt „TRGOVAC“, a u zajedničkom obrtu obveznik je bio supoduzetnik. Plaćena svota je knjižena u Obra-zac KPI u izdatak.

- Doprinos prema stopi od 0,40% (kao predujmove) također je knjižena u Obrazac KPI kao izdatak.

U zajedničkom obrtu obvezu je plaćao supoduzet-nik. Obrazac KD predaje se za ukupno ostvareni do-hodak u 2012., odnosno samostalni dohodak i udio u zajedničkom dohotku te se obračunava razlika.

Sukladno čl. 19. Odluke o obveznicima, osnovi-ci, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori donesen je Izvadak iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu Udruženju obrtnika, područnim obrtničkim komo-rama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2012. koje u cijelosti navodimo u nastavku za potrebe kontrole ispunjenih obveza plaćanja.

IZVADAKIZ ODLUKA O PLAĆANJU DOPRINOSA U PAUŠALNOM

IZNOSU UDRUŽENJIMA OBRTNIKA, PODRUČNIM OBRT-NIČKIM KOMORAMA I HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

ZA 2012. GODINU

Red.broj

Naziv područne obrtničke komore i naziv udruženja

obrtnika/U:O:/ pripadnosti ob-

veznika doprinosa u paušalnom iznosu

Visina doprinosa u paušalnom iznosu za:

Udruženje obrtnika

Područnu obrtničku

komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru

Ukupno mjesečno 3 + 4 + 5

1 2 3 4 5 6OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB1 U.O. GRADA ZAGREBA 70,00 15,00 18,00 103,002 U. TRGOVACA ZAGREBA 50,00 15,00 18,00 83,00

3 U. UGOSTITELJA ZAGREBA 120,00 15,00 18,00 153,00

4 U. AUTOTAKSISTA GRADA ZAGREBA 0,00 15,00 18,00 33,00

5 U. AUTOPRIJEVOZNIKA ZAGREBA 105,00 15,00 18,00 138,00

6 U.O. DUGO SELO 60,00 15,00 18,00 93,007 U.O. VELIKA GORICA 80,00 15,00 18,00 113,008 U.O. SESVETE 45,00 15,00 18,00 78,009 U.O. SAMOBOR 52,00 15,00 18,00 85,0010 U.O. JASTREBARSKO 47,00 15,00 18,00 80,0011 U.O. ZAPREŠIĆ 50,00 15,00 18,00 83,0012 U.O. SVETI IVAN ZELINA 35,00 15,00 18,00 68,0013 U.O. VRBOVEC 45,00 15,00 18,00 78,00

14 U.O. DUBRAVA VRBOVEČKA 60,50 15,00 18,00 93,50

15 U.O. IVANIĆ GRAD 40,00 15,00 18,00 73,00OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE – 16 M. U.O. DONJA STUBICA 25,00 25,00 18,00 68,0017 U.O. KLANJEC 45,00 25,00 18,00 88,00

18 U.O. KRAPINA I OPĆINA ĐURMANEC 25,00 25,00 18,00 68,00

19 U.O. OPĆINE KRAPINSKE TOPLICE 39,00 25,00 18,00 82,00

20 U.O. PREGRADA, HUM NA SUTLI, DESINIĆ 40,00 25,00 18,00 83,00

21 U.O. SVETI KRIŽ ZAČRETJE 50,00 25,00 18,00 93,00

22 U.O. BEDEKOVČINA 38,00 25,00 18,00 81,0023 U.O. ZABOK 29,00 25,00 18,00 72,0024 U.O. ZLATAR 44,00 25,00 18,00 87,00OBRTNIČKA KOMORA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE – 25 U.O. KUTINA 25,00 35,00 18,00 78,00

Red.broj





Udruženje obrtnika


komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru


1 2 3 4 5 626 U.O. NOVSKA 38,00 35,00 18,00 91,0027 U.O. PETRINJA 40,00 35,00 18,00 93,0028 U.O. SISAK 50,00 35,00 18,00 103,0029 U.O. TOPUSKO 38,00 35,00 18,00 91,0030 U.O. GLINA 40,00 35,00 18,00 93,00

31 U.O. HRVATSKA KOSTAJNICA 50,00 35,00 18,00 103,00

OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE32 U.O. KARLOVAC 35,00 40,00 18,00 93,0033 U.O. DUGA RESA 35,00 40,00 18,00 93,0034 U.O. OZALJ 37,00 40,00 18,00 95,0035 U.O. OGULIN 35,00 40,00 18,00 93,0036 U.O. SLUNJ 40,00 40,00 18,00 98,00OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE – 37 U.H.O. IVANEC 33,00 25,00 18,00 76,0038 U.H.O. LUDBREG 34,00 25,00 18,00 77,0039 U.H.O. NOVI MAROF 34,00 25,00 18,00 77,0040 U.H.O. VARAŽDIN 40,00 25,00 18,00 83,00OBRTNIČKA KOMORA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE – 41 U.O. KOPRIVNICA 38,00 30,00 18,00 86,0042 U.O. KRIŽEVCI 47,00 30,00 18,00 95,0043 U.O. ĐURĐEVAC 38,00 30,00 18,00 86,00OBRTNIČKA KOMORA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE – 44 U.O. BJELOVAR 42,00 30,00 18,00 90,0045 U.O. ČAZMA 40,00 30,00 18,00 88,0046 U.O. DARUVAR 38,00 30,00 18,00 86,00

47 U.O. GAREŠNICA, GRUBIŠNO POLJE 38,00 30,00 18,00 86,00

OBRTNIČKA KOMORA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – 48 U.O. CRES-LOŠINJ 44,00 18,00 18,00 80,0049 U.O. CRIKVENICA 39,00 18,00 18,00 75,0050 U.O. ČABAR 40,00 18,00 18,00 76,0051 U.O. DELNICE 40,00 18,00 18,00 76,0052 U.O. KRK 44,00 18,00 18,00 80,0053 U.O. OPATIJA 48,00 18,00 18,00 84,0054 U.O. RAB 40,00 18,00 18,00 76,0055 U.O. RIJEKA 45,00 18,00 18,00 81,0056 U.O. VRBOVSKO 40,00 18,00 18,00 76,0057 U.O. NOVI VINODOLSKI 39,00 18,00 18,00 75,00

58 U.O. VIŠKOVO-KASTAV-JELENJE-KLANA 48,00 18,00 18,00 84,00

OBRTNIČKA KOMORA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE – 59 U.O. GOSPIĆ 37,00 27,00 18,00 82,0060 U.O. NOVALJA 37,00 27,00 18,00 82,0061 U.O. OTOČAC 40,00 27,00 18,00 85,0062 U.O. SENJ 37,00 27,00 18,00 82,00OBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE – 63 U.O. VIROVITICA 39,00 32,00 18,00 89,0064 U.O. SLATINA 39,00 32,00 18,00 89,0065 U.O. PITOMAČA 38,00 32,00 18,00 88,0066 U.O. ORAHOVICA 39,00 32,00 18,00 89,00

67UDRUGA O. I PODUZETNIKA OPĆINE ZDENCI

38,00 32,00 18,00 88,00

OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE – 68 U.O. POŽEGA 38,00 30,00 18,00 86,0069 U.O. PAKRACA I LIPIKA 37,00 30,00 18,00 85,00OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE – 70 U.O. SLAVONSKI BROD 25,00 21,00 18,00 64,0071 U.O. NOVA GRADIŠKA 34,00 21,00 18,00 73,00OBRTNIČKA KOMORA ZADARSKE ŽUPANIJE – 72 U.O. ZADAR 35,00 25,00 18,00 78,0073 U.O. BIOGRAD 35,00 25,00 18,00 78,00


Red.broj





Udruženje obrtnika


komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru


1 2 3 4 5 674 U.O. PAG 50,00 25,00 18,00 93,0075 U.O. BENKOVAC 40,00 25,00 18,00 83,0076 U.O. OBROVAC 35,00 25,00 18,00 78,0077 U.O. GRAČAC 35,00 25,00 18,00 78,00OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – 78 U.O. BARANJE 45,00 30,00 18,00 93,0079 U.O. ĐAKOVO 30,00 30,00 18,00 78,0080 U.O. DONJI MIHOLJAC 40,00 30,00 18,00 88,0081 U.O. NAŠICE 40,00 30,00 18,00 88,0082 U.O. OSIJEK 45,00 30,00 18,00 93,0083 U.O. VALPOVO 40,00 30,00 18,00 88,00OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE – 84 U.O. ŠIBENIK 47,50 30,00 18,00 95,50

85 U.O. TISNO, MURTER; PIROVAC 60,00 30,00 18,00 108,00

86 U.O. VODICE 60,00 30,00 18,00 108,0087 U.O. DRNIŠ 50,00 30,00 18,00 98,0088 U.O. KNIN 50,00 30,00 18,00 98,00OBRTNIČKA KOMORA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE – 89 U.O. VINKOVCI 45,00 25,00 18,00 88,0090 U.O. VUKOVAR 30,00 25,00 18,00 73,0091 U.O. ŽUPANJA 50,00 25,00 18,00 93,0092 U.O. ILOK 40,00 25,00 18,00 83,00OBRTNIČKA KOMORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE – 93 U.O. BRAČ 30,00 20,00 18,00 68,0094 U.O. HVAR 22,00 20,00 18,00 60,0095 U.O. IMOTSKI 22,00 20,00 18,00 60,0096 U.O. MAKARSKA 25,00 20,00 18,00 63,0097 U.O. OMIŠ 25,00 20,00 18,00 63,0098 U.O. SINJ 30,00 20,00 18,00 68,0099 U.O. SPLIT 30,00 20,00 18,00 68,00100 U.O. TROGIR 28,00 20,00 18,00 66,00101 U.O. KAŠTELA 55,00 20,00 18,00 93,00102 U.O. VRGORAC 22,00 20,00 18,00 60,00103 U.O. GRADAC 27,00 20,00 18,00 65,00104 U.O. VIS 22,00 20,00 18,00 60,00OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE – 105 U.O. PULA 75,00 23,00 18,00 116,00106 U.O. BUZET 60,00 23,00 18,00 101,00

Red.broj





Udruženje obrtnika


komoru

Hrvatsku obrtničku

komoru


1 2 3 4 5 6107 U.O. LABIN 65,00 23,00 18,00 106,00108 U.O. PAZIN 50,00 23,00 18,00 91,00109 U.O. POREČ 115,00 23,00 18,00 156,00110 U.O. ROVINJ – 50,00 23,00 18,00 91,00111 U.O. UMAG 70,00 23,00 18,00 111,00OBRTNIČKA KOMORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE – 112 U.O. DUBROVNIK 43,00 35,00 18,00 96,00

113 U.O. KORČULA-LASTOVO 30,00 35,00 18,00 83,00

114 U.O. METKOVIĆ 30,00 35,00 18,00 83,00115 U.O. PLOČE 37,00 35,00 18,00 90,00

116U.O. AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA DUBROVNIK

105,00 35,00 18,00 158,00

OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE117 U.O. ŽUP. MEĐIMURSKE 30,00 24,00 18,00 72,00

118 U. UGOSTITELJA MEĐIMURJA 45,00 24,00 18,00 87,00

6. ZAKLJUČAKPrije izrade godišnje porezne prijave i utvrđiva-

nja dohotka porezni obveznici trebaju kontrolirati knjiženje primitaka i izdataka te utvrditi dohodak. Potom treba smanjiti dohodak za plaće novozapo-slenih osoba, naukovanje učenika te za izdatke ob-razovanja i izobrazbe. Osobni odbitak obrtnika i uz-državanih članova također smanjuje dohodak kao poreznu osnovicu. Za 2012. treba zbog promjene osobnog odbitka i poreznih razreda u tijeku godine primijeniti stope poreza na dohodak koje su mate-matički izračun stopa koje su vrijedile do 1. ožujka 2012. i onih koje su se primjenjivale do kraja godine.

Nadalje, prijava se daje na novom Obrascu DOH koji je promijenjen u odnosu na prošlu godinu zbog povećanja osobnih odbitaka te zbog promjene sto-pa poreza na dohodak.

RačunovodstvoRevizija i Financije

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB – TISKANICA

STUDENI 2012.GODINA XXII.

11

11

20

12

.

RRiF

®

AKTUALNO:

POSLOVNE

FINANCI

JE

TRŽIŠTE I

PROPISI

TRGOVAČKO PRAVO

OBRTNIŠTVO

NEPROFITNO R

AČ.

RADNO PRAVO

10000 ZAGREB Vlaπka 68

ISSN 0353-8087

www.rrif.hr

POREZI

PLAĆE

I NADOKNADE

RAČUNOVODSTVO

PRORAČUNSKO RAČ.

VANJS

KOTRGOV.

POSL

.

SEMINARI U STUDENOM:� PROVEDBA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA

I FINANCIRANJA TERORIZMA– str. 9.� OBRAČUN I ISPLATA DNEVNICA I OSTALIH PUTNIH TROŠKOVA - str. 10-11.� POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI I ŠTO ČINITI – str. 12.� NOVI OVRŠNI ZAKON - str. 14.� KONAČNI OBRAČUN POREZA NA PLAĆE - str. 15.

� PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA ZA 2012. I NOVOSTI ZA 2013. - str. 16.

sjećaš li se, ivane, onih krasnih vremena kad su se računi plaćali za tri-četiri mjeseca!

RačunovodstvoRevizija i Financije

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB – TISKANICA

STUDENI 2012.GODINA XXII.

11

11

20

12

.

RRiF

®

AKTUALNO:

POSLOVNE

FINANCI

JE

TRŽIŠTE I

PROPISI

TRGOVAČKO PRAVO

OBRTNIŠTVO

NEPROFITNO R

AČ.

RADNO PRAVO

10000 ZAGREB Vlaπka 68

ISSN 0353-8087

www.rrif.hr

POREZI

PLAĆE

I NADOKNADE

RAČUNOVODSTVO

PRORAČUNSKO RAČ.

VANJS

KOTRGOV.

POSL

.

SEMINARI U STUDENOM:� PROVEDBA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA

I FINANCIRANJA TERORIZMA– str. 9.� OBRAČUN I ISPLATA DNEVNICA I OSTALIH PUTNIH TROŠKOVA - str. 10-11.� POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI I ŠTO ČINITI – str. 12.� NOVI OVRŠNI ZAKON - str. 14.� KONAČNI OBRAČUN POREZA NA PLAĆE - str. 15.

� PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA ZA 2012. I NOVOSTI ZA 2013. - str. 16.

sjećaš li se, ivane, onih krasnih vremena kad su se računi plaćali za tri-četiri mjeseca!

3G 4:08 PM

PREGLEDPROPISA

4912 .

®

Propisi doma eg prava Me unarodni ugovori

U S K L A Đ E N O S A S T A N J E M N A D A N1. X . 2 0 1 2 .

Nakladnik:

Listopad 2012.GODINA XIV.

ISSN 1333−2619

PREG

LED

PRO

PISA

/ S

tan

je n

a d

an

1.

X. 2

012.

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

49USKORO

Kratki komentari Crvene knjige

Žute knjigeSrebrne knjigeZlatne knjige

Harmoniziranih uvjetaKratkog ugovora

ZAGREB, 2012.

BRANKO VUKMIR

KRATKI KOMENTARI OPĆIH UVJETA FIDIC

POŠTARINA PLAÆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

^ASOPIS ZA PRAVNU I EKONOMSKU TEORIJU I PRAKSU

www.rrif.hr

listopad 2012.GODINA XXI.

10 ČLANCI – iz sadržaja

OBVEZNO PRAVO Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi / rokovi ispunjenja novčanih obveza - Damir PAVIČIĆ

STEČAJNO PRAVO Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi / predstečajna nagodba - mr. sc. Jelena ČUVELJAK

PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA Prikaz posljednjih novela Zakona o trgovačkim društvima - prof. dr. sc. Vilim GORENC

GRAĐANSKO PRAVO Osiguranje obveza iz kupoprodaje nekretnine (II.) - doc. dr. sc. Hano ERNST; doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ

RADNO PRAVO Pojedinačni akti koji se donose prema Zakonu o radu - Nikola KNEŽEVIĆ

PRAVO EUROPSKE UNIJE – EUROPSKE INTEGRACIJE „Žrtva“ pred Europskim sudom za ljudska prava - mr. sc. Nevenka ŠERNHORST

TUMAČENJA I STAJALIŠTA

MINISTARSTVO FINANCIJAPorezna uprava– Porez na dodanu vrijednost– Porez na promet nekretnina– Porez na dobitak– Drugi porezi, pristojbe

i davanjaCarinska uprava– Carine– Posebni porezi

DOMAĆA I INOZEMNA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTA PITANJA I ODGOVORI PREGLED NOVIH PROPISA

102012.

U PRIPREMI

SEMINARI U LISTOPADU: POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI I ŠTO INITI PRIMJENA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU NOVI OVRŠNI ZAKON Više na www.rrif.hr




ZAGREB, 2012.

BRANKO VUKMIR


PREGLEDPROPISA

4912 .

®

Propisi doma eg prava Me unarodni ugovori

U S K L A Đ E N O S A S T A N J E M N A D A N1. X . 2 0 1 2 .

Nakladnik:

Listopad 2012.GODINA XIV.

ISSN 1333−2619

PREG

LED

PRO

PISA

/ S

tan

je n

a d

an

1.

X. 2

012.

POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

49USKORO




ZAGREB, 2012.

BRANKO VUKMIR


POŠTARINA PLAÆENA U POŠTI 10000 ZAGREB - TISKANICA

^ASOPIS ZA PRAVNU I EKONOMSKU TEORIJU I PRAKSU

www.rrif.hr

listopad 2012.GODINA XXI.

10 ČLANCI – iz sadržaja

OBVEZNO PRAVO Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi / rokovi ispunjenja novčanih obveza - Damir PAVIČIĆ

STEČAJNO PRAVO Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi / predstečajna nagodba - mr. sc. Jelena ČUVELJAK

PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA Prikaz posljednjih novela Zakona o trgovačkim društvima - prof. dr. sc. Vilim GORENC

GRAĐANSKO PRAVO Osiguranje obveza iz kupoprodaje nekretnine (II.) - doc. dr. sc. Hano ERNST; doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ

RADNO PRAVO Pojedinačni akti koji se donose prema Zakonu o radu - Nikola KNEŽEVIĆ

PRAVO EUROPSKE UNIJE – EUROPSKE INTEGRACIJE „Žrtva“ pred Europskim sudom za ljudska prava - mr. sc. Nevenka ŠERNHORST

TUMAČENJA I STAJALIŠTA

MINISTARSTVO FINANCIJAPorezna uprava– Porez na dodanu vrijednost– Porez na promet nekretnina– Porez na dobitak– Drugi porezi, pristojbe

i davanjaCarinska uprava– Carine– Posebni porezi

DOMAĆA I INOZEMNA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTA PITANJA I ODGOVORI PREGLED NOVIH PROPISA

102012.

U PRIPREMI

SEMINARI U LISTOPADU: POREZNI NADZOR – KAKO SE PONAŠATI I ŠTO INITI

PRIMJENA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU

NOVI OVRŠNI ZAKON Više na www.rrif.hr




ZAGREB, 2012.

BRANKO VUKMIR


pretplatite se na novo internet izdanje Vaših

omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr

Documents

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA OBRTNIKA I SLOBODNIH … · prilog Časopisu rrif br. 1/13. poŠtarina plaĆena u poŠti 10000 zagreb - tiskanica. godiŠnji obraČun poslovanja obrtnika