POTENCIJALI ZA BIOPLINSKA POSTROJENJA U HRVATSKOJ I ... · POTENCIJALI ZA BIOPLINSKA POSTROJENJA U HRVATSKOJ I PROJEKT I U FAZI PLANIRANJA Prof.dr.sc. Davor Kralik Poljoprivredni

4. hrvatskih dana biomaseHrvatsko-austrijski gospodarski skupBiomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogorivaNašice, 4. rujna 2009.

POTENCIJALI ZA

BIOPLINSKA POSTROJENJA

U HRVATSKOJ I PROJEKTI

U FAZI PLANIRANJA

Prof.dr.sc. Davor Kralik

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

POTENCIJALI ZA BIOPLINSKA POSTROJENJA U HRVATSKOJ I

PROJEKT I U FAZI PLANIRANJA


Poljoprivredni fakultet u OsijekuNašice, 4. rujna 2009.

Biomasu predstavljaju svi tipovi životinjskog i biljnog materijala koji se mogu pretvoriti u energiju.

U svijetu se upotrebljava svega 6-13 % ukupne energije iz biomase.

4. hrvatskih dana biomase






Velike koncentracije stajskog gnoja ugrožavaju tlo, atmosferu, nadzemne i podzemne vode

max na 1ha = 2 UG

Uzgajivači moraju transparentno prikazati način zbrinjavanja stajskog gnoja






Načini zbrinjavanja stajskog

gnoja:

• apliciranje stabilizirane gnojovke direktno u tlo

• apliciranje organskog gnojiva na tlo

• prerada stajskog gnoja u kompost

• anaerobnom fermentacijom proizvoditi bioplin






Broj životinja u RH 1995 - 2005

• značajan porast goveda i ovaca

• blagi pad kod svinja i peradi (naročito zadnjih pet godina)

• najznačajniji pad kod konja - od 21.000 pad na 9.000 konja






Broj UG 2005. godine u Republici Hrvatskoj

Perad;

74.480

Svinje (svinje preko 20

kg i nerastovi, pasad i

krmače);

368.850

Ovce (ovce, ovnovi i

janjad);

67.050

Goveda (tovna goveda,

muzne krave,telad);

348.550

Konji;

10.800

2005. godine ukupno 13.121.000 jedinki,

što iznosi: 869.730 UG






Broja životinja u RH kroz vremensko razdoblje od 2005 do 2007 godine (000)

Godina Ukupno broj životinja Goveda Svinje Konji Ovce Perad

2005. 12325 471 1205 9 796 10640

2006. 12072 483 1489 12 680 10088

2007. 11882 467 1348 14 646 10053

Razlika broja životinja u odnosu na 2005. godinu (%)

Godina Ukupno broj životinja Goveda Svinje Konji Ovce Perad

2006. -2,053 +2,55% +23,57% +33,33% -14,57% -5,19%

2007. -3,59% -0,85% +11,87% +55,56% -18,84% -5,52%






Broj uvjetnih grla u RH kroz vremensko razdoblje

od 2005 do 2007 godine (000)

Goveda Svinje Konji Ovce Perad Ukupno UG Razlika (%)

2005. 348,55 368,85 10,80 67,05 47,48 842,73

2006. 357,43 455,78 14,40 57,28 45,02 929,91 + 10,34

2007. 345,59 412,62 16,80 54,42 44,86 874,29 + 3,74






Dnevna količina životinjskih ekskremenata

u RH na bazi UG je 784.015,26 m3

Najveća proizvodnja

-u govedarskoj proizvodnji 50,4%,

-zatim u svinjogojskoj proizvodnji 30,5%





















Parametar CH4 CO2 H2 H2S bioplin

energetska vrijednost MJ/m3

35,8 - 10.8 22.8 21.5

granice zapaljivosti, vol.% u zraku 5-15 - 4-80 4-45 6-12

temperatura paljenja, °C 650-750 - 585 - 650-750

kritična temperatura, °C -82.5 31.0 - 100.0 -82.5

gustoća u norm. uvjetima, kg/m3

0.72 1.98 0.09 1.54 1.2

gustoća u odnosu prema zraku, kg/m3

0.55 2.5 0.07 1.2 0.83

kritični tlak, bar 47 75 13 89 75-89

Postotak metana u bioplinu (%) 56 62 66 70 72 78 84

Energetska vrijednost (MJ/m3) 20 22,1 24 25 26 28 30

Odnos koncentracije metana i energetske vrijednosti

Karakteristike bioplina i njegovih komponenata






Količina pojedinih goriva kojom se može zamijeniti 426.995.250 Nm3

bioplina

VRSTA BIOGORIVAENERGETSKI SADRŢAJ GUSTOĆA

vrijednost jedinica vrijednost jedinica

Dizel 42,60 MJ/kg 0,845 kg/l

Biodizel 36,90 MJ/kg 0,883 kg/l

Ĉisto biljno ulje 35,17 MJ/kg 0,920 kg/l

Benzin 43,85 MJ/kg 0,785 kg/l

ETBE 36,29 MJ/kg 0,744 kg/l

MTBE 34,92 MJ/kg 0,744 kg/l

Bioetanol 26,67 MJ/kg 0,794 kg/l

Biometanol 18,86 MJ/kg 0,797 kg/l

Plin* 34,08 MJ/m3 0,680 kg/m3

Bioplin* 32,64 MJ/m3 0,680 kg/m3






Količina pojedinih goriva koja mogu zamijeniti godišnje proizvodnju

bioplina iz godišnje proizvodnje stajskog gnoja na osnovu Statističkog

ljetopisa 2005. godine.

Vrsta goriva

Količina energenta koja se

može zamijeniti

bioplinom

Jmj

Cijena

(kn)

Ukupno (kn) Moguća

zamjena

bioplinom

(%)

Dizel 215.502.297,5 litre 6,95 1.497.740.967,87 16,26

Biodizel 248.791.270,3 litre 5,62* 1.398.206.939,23 -

Benzin 209.359.130,6 litre 7,40 1.549.257.566,13 16,60

Zemni plin 269.377.871,9 Nm3

1,91

2,03

514.511.735,37

546.837.080,00

12,31

Električna

energija 2.604.671.025,00 kWh

0,58**

1.510.709.194,50

15,8 48,70***

*prosječna cijena biodizela u Njemačkoj u 2006. godini

** cijena prema Plavom tarifnom sustavu HEP-a

*** od uvezene količine el. energije u 2004. godini






2005. 426.995.250,00 Nm3bioplina

2007. 442.984.915,20 Nm3bioplina

126 bioplinskih postrojenja od 1MW

= ili

131 bioplinsko postrojenje od 1MW






OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U STRATEGIJI RAZVOJA

ENERGETIKE RH http://greennet.i-generation.at/?site=530&file=132

BIOPLIN

• Iz poljoprivredne proizvodnje u energetske svrhe iskoristiti u 2020. godini

oko 5% ukupnih uvjetnih grla

• Proizvesti oko 650 TJ energije iz bioplina odnosno 26 milijuna m3 bioplina ili

oko 6,5 MW






Obnovljivi izvori energije – što mogu?

2010. 2020. 2030.

Biomasa [PJ] 18,14 33,86 68,72

Biogoriva i bioplin [PJ] 2,50 10.20 14,35

Energija vjetra [PJ] 1,02 9,50 15,84

Energija vodotokova-male HE [PJ] 0,40 0,97 1,55

Energija vodotokova-velike HE [PJ] 21,06 23,76 23,76

Geotermalna energija [PJ] 0,15 5,51 8,54

Sunčeva energija [PJ] 0,51 5,27 13,87






R.B

.NAZIV PROJEKTA

NOSITELJ

PROJETKAGRUPA ŽUPANIJA LOKACIJA

EL. SNAGA

[MW]

VRSTA

ZAHTJE

VA

ELEKTRANE NA BIOPLIN

1 Bioplinsko postrojenje JagodnjakBIOPLIN-

BARANJA d.o.o.1.f. Osjeĉko-baranjska Jagodnjak 1,00 PEO

2 Sizim-bio-nergSIZIM BIO-NERG

d.o.o. 1.f. Koprivniĉko-kriţevaĉka Legrad 1,00 PEO

3 Bioplinsko postrojenje Tomašanci PZ OSATINA 1.f. Osjeĉko-baranjska Gorjani 1,00 PEO

4 Bioplinsko postrojenje Varaţdin VARKOM d.d. 1.f. Varaţdinska Trnovec Bartoloveĉki 0,95 PEO

5 Bioplinsko postrojenje Ivankovo PZ OSATINA 1.f. Vukovarsko-srijemska Ivankovo 1,00 EO

6 Bioplinsko postrojenje u sklopu farme pilića Rosulje

VETERINARSKA

AMBULANTA

DVOR d.o.o. 1.f. Sisaĉko-moslovaĉka Dvor 0,14 PEO

7 Bioplinska elektrana Pisarovina BPEL d.o.o. 1.f. Zagrebaĉka Pisarovina 1,00 PEO

8

Bioplinsko postrojenje Semeljci

OBNOVLJIVI

IZVORI

ENERGIJE

SEMELJCI d.o.o. 2.e.

Osjeĉko-baranjska

Semeljci 1,67 PEO

9

RES energetski projekti elektrana na bioplin Molve

RES

ENERGETSKI

PROJEKTI d.o.o. 1.f. Koprivniĉko-kriţevaĉka Molve 0,99 PEO

10 Bioplinsko postrojenje Ivankovo 2 BOVIS d.o.o. 1.f. Vukovarsko-srijemska Ivankovo 1,00 PEO

11

Bioplinsko postrojenje Tomašanci 2

FARMA

TOMAŠANCI

d.o.o. 1.f. Osjeĉko-baranjska Gorjani 1,00 PEO

12Postrojenje za proizvodnju bioplina i elektriĉne energije

BIOENERGIJA

d.o.o. 2.e. Vukovarsko-srijemska Vukovar 10,00 PEO

13Bioplinsko postrojenje Slatina

BIOINTEGRA

d.o.o. 1.f. Virovitiĉko-podravska Slatina 1,00 EO

Ukupno: 21,75 MW






klaonički otpad, kuhinjski otpad (restorani)

otpadno biljno ulje (friteze)

Glicerin od proizvodnje biodizela

( Europa mil biogoriva d.o.o., Modbit d.o.o. i Vitex d.o.o.)

industrijske otpadne tvari - bitno da sadrže dovoljno suhe tvari (prehrambena industrija)

poljoprivredni nusprodukti i kultivirana biomasa

(vodeni ljiljan, vodena salata, vodena leća, vodeni zumbul, slatkovodne alge kao zelena alga roda Chlorella, Scendesmus, Eugena, ili modrozelene alge roda Spirulina, Oscillatoria, i druge alge rodaGlacilaria i Hypnea Musciformis)

kanalizacijska voda

gradsko smeće i organski komunalni otpad - deponijski bioplin

Ostale pogodne organske tvari za proizvodnju bioplina:






Zaključak

S obzirom da je RH prisiljena uvoziti većinu energenata, korištenjem bioplina

smanjio bi se uvoz pojedinih energenata što je naročito vidljivo kod uvoza el.

energije. U tom slučaju uvoz električne energije bi se smanjio za 48,7%, ili bi

od ukupne količine proizvedene električne energije 15,8% osiguralo

proizvodnjom bioplina iz domaćih pogona.

Samim tim bi se umanjila energetska ovisnost o drugim državama, povećao

broj zaposlenih i RH bi ostvarila lakše svoju obvezu prema EU da zamjeni

konvencionalna goriva s obnovljivim gorivima.

Ujedno bi se smanjila emisija štetnih plinova u atmosferu, i to sprečavanjem

odlaska metana u zrak koji je poznato da je jedan od stakleničkih plinova, a s

druge strane smanjila bi se koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi, jer

se smanjuje potrošnja fosilnih goriva.






HVALA NA POZORNOSTI

Documents

POTENCIJALI ZA BIOPLINSKA POSTROJENJA U HRVATSKOJ I ... · POTENCIJALI ZA BIOPLINSKA POSTROJENJA U HRVATSKOJ I PROJEKT I U FAZI PLANIRANJA Prof.dr.sc. Davor Kralik Poljoprivredni