Poticanje jezi čno govornog razvoja u djece s posebnim ... · i govora SUVAG Paulina Mataija,prof.logoped EDL 2013. Prikaz terapijskih postupaka u okviru verbotonalne metode za rad

Poticanje jezi čno govornog razvoja u djece s posebnim

jezičnim te škoćama primjenom vrednota

govornog jezika

Paulina Mataija, prof.logopedPoliklinika za rehabilitaciju slušanja

i govora SUVAGPaulina Mataija,prof.logoped

EDL 2013

Prikaz terapijskih postupaka u okviru verbotonalne metode za rad s djecom s

PJT.

Paulina Mataija,prof.logoped EDL 2013

Što je važno znati za planiranje terapije?

Pratiti obrazac UJGR i poznavati djetetove jezične i spoznajne mogućnosti


Međunarodna klasifikacija bolesti ne sadrži dijagnozu Posebne jezične teškoće, nalaze se pod dva poremećaja (Galić Jušić, Palmović, 2010.)

F80.1 Poreme ćena sposobnost F80.2 Poreme ćaji razumijevanjajezičnog izražavanja


Vrednote govornog jezika


INTONACIJA

INTENZITET

REČENIČNI TEMPO

PAUZAMIMIKA

GESTE

STVARNI KONTEKST


Svi ovi elementi vrednota govornog jezika su zajedno stalno prisutni u većoj ili manjoj mjeri.

One time čine uvijek cjelinu izraza. (Guberina, 1967.)


JEZIK I GOVORVREDNOTE

GOVORNOG JEZIKA


Bogata dinamika i izmjena:

NAPETOST

GESTIKULACIJA

MELODIJA

TEMPO

JAČINA GLASA

PAUZA

MIMIKA LICA

AFEKTIVNOST

RITAM

Upotreba:


U kreiranju i izvedbi vježbi i zadataka koje za cilj imaju potaknuti jezično govorni razvoj

djece s PJT, bitno je znati:

• jezik i govor se potiču u ugodnoj i motivirajućoj atmosferi

• zadatke prilagođavamo individualnim potrebama svakog djeteta kreirajući rehabilitacijsku optimalu

• aktivirati sve potencijale djeteta• ova djeca trebaju puno više

ponavljanja i primjera


• potrebno je ponoviti značenje neke riječi više puta u svim oblicima

• koristiti sporiji tempo • raditi veće pauze između govornih

segmenata • govor je potrebno obogatiti afektivnim

izrazima budimo i održavamodjetetovu pažnju


• Djeca s PJT imaju slabiji osjećaj za ritam i tempo govora

Koje je najbolje sredstvo za izgradnju i poticanje ritma i tempa govora?

DjeDječčje pjesmice i brojaliceje pjesmice i brojalice


Zašto?• posjeduju jasnu dinamiku, pojačan ritam, čvrstu

rimu• razvijaju sposobnost razlikovanja i oponašanja

govora bržeg i sporijeg tempa , višeg i nižeg registra, jačeg i slabijeg intenziteta

• daju gramatičku strukturu, bogate rječnik, proširuju i izgrađuju gramatičnost rečenice

• poticanje jezičnih sposobnosti pretvaramo u zadovoljstvo


Putem pjesmica ili brojalica djeci se može na zanimljiv način prikazati

JEZIČNI PROBLEM


Prikaz rada s djecom :• kojima su dijegnosticirane PJT• u dobi su od 4-8 godina• čije su poteškoće u razumijevanju i/ili proizvodnji jedne ili

više sastavnica

počevši od fonologije gdje se javljaju poteškoće u slaganju fonoloških cjelina, morfološke poteškoće (kao npr. pogrešna uporaba gramatičkih morfema i pomoćnih glagola), otežano razumijevanje sintaktičkih i semantičkih struktura pa i sama uporaba jezika (Rice,1999. prema Kelić, Hržica, Kuvač Kraljević, 2012.)


Slijedi...

prikaz isječaka logopedskih vježbi po jezičnim sastavnicama koje su u većoj mjeri narušene kod pojedinog djeteta, iako se te teškoće manifestiraju u više jezičnih aspekata (Blaži,1999.)


U stvarnom jezičnom sustavu teško su

razdvojive jer su u međuodnosu i isprepliću

se.

FONOLOGIJA

MORFOLOGIJA

SINTAKSASEMANTIKA

PRAGMATIKA


• Često se zapažaju teškoće u kratkotrajnoj verbalnoj memoriji, ova djeca pokazuju loše rezultate na zadacima verbalnog pamćenja

Zadatak verbalnog pamćenja:

• reproducirati verbalno prezentirani sadržaj (4 riječi u nizu)

• ponoviti verbalno prezentirani sadržaj, ali ga i zadržati te ga uporabiti na slijedeći način


Fonologija

• Slabiji “osjećaj” za ritam

Sposobnost sukcesivnog oponašanja ritma i pokreta važna

za jezično govorni razvoj usvajanje predvještina za čitanje i pisanje


• Slabo razvijena fonološka svjesnost

Djeca s PJT pred polazak u prvi razred imenuje značajno manje slova, imaju nižu razinu fonološke svjesnosti, svjesnosti o tisku u odnosu na vršnjake (Schuele i sur., 2007. prema Ivšac Pavliša, Lenček 2011.)

Potvrđena je i značajna povezanost između fonološkog razvoja i vještina čitanja (Blaži, Buzdum, Kozarić-Ciković, 2011.)


Zadatak:

• razvijanje osjećaja za ritam i rimu kroz pjesmicu

• podizanje razine fonološke svjesnosti(uočavanje i produciranje rime, izdvajanje prvog glasa u riječi)


Morfologija• pogreške infleksije (morfemi koji dolaze nakon

korijena riječi i nose gramatičku informaciju) i sročnosti (slaganje riječi u rečenici prema gramatičkim kategorijama).

• “prečuju” riječi koje nemaju jasno značenje ili su jezično teške (najčešće veznici, zamjenice, pomoćni glagoli, prijedlozi , gramatički nastavci ) (Rade, 2003.)

• otežano uočavanje i imenovanje položaja i odnosa u prostoru


Zadatak:

• poticanje označavanja prostornih odnosa, razvijanje osjećaja za ritam i usvajanje prijedloga pokraj

• izražavanje posvojnosti posvojnim pridjevom

Činjenica je da je djetetu otežano u izražavanju posvojnosti koristiti posvojni pridjev jer je on morfološki obilježen za razliku od posvojnog genitiva koji najčešće koriste. (Lice, Radić, 2010.)


Sintaksa• podrazumijeva usvajanje novih sintaktičkih

struktura i proširivanje postojećih, kod ove djece prisutne su poteškoće pri razumijevanju i proizvodnji složenih rečenica

• Prisutne su poteškoće u postavljanju pitanja i odgovora na njih

mlađoj kronološkoj dobi

Važnost pitanja

u starijoj dobi


Zadatak

• Složiti gramatički ispravnu rečenicu uz pitanja koja će poslužiti kao svojevrsna podrška u stvaranju pravilne rečenične konstrukcije

• proširivanje rečenice,

razumijevanje/proizvodnja pogodbene, namjerne

i atributne rečenice


Semantika

Potvrđene su teškoće u svim segmentima semantike kod djece s PJT (Lenček, Ivšac Pavliša, 2011.)

Bilježi se:

• nedostatan rječnik, otežano razumijevanje određenih kategorija riječi, riječi koje označuju prostorne, vremenske ili rodbinske odnose

• teškoće imenovanja


Zadatak

• opisati predmet

• odgonetnuti predmet koji je opisan od strane sugovornika

U ovoj vježbi će doći do izražaja nominalne teškoće prikazanog dječaka, kao i način podrške u takvim situacijama.


Pragmatika-komunikacijska uporaba jezika je “dotaknuta”

Djeca s PJT :-jezik shvaćaju doslovno, teže razumiju šale,

sarkazam i ironiju -tijekom konverzacije ne drže se teme razgovora, uključuju nevažne detalje

-posjeduju i slabije znanje o riječima i frazama koje je potrebno upotrijebiti u

određenim govornim situacijama


Zadatak

• Primijeniti odgovarajući i prihvatljivi iskaz u zamišljenoj situaciji

-dobar primjer pragmatičkih vještina kao prikaz utjecaja terapijskih postupaka na ovu sastavnicu


PripovijedanjePripovjednu sposobnost kod djece s PJT je potrebno od rane dobi poticati zbog slijedećeg:

• djeca s PJT kasne za svojim vršnjacima u toj vještini

• uloga pripovijedanja u vještinama koje slijede u

kasnijoj dobi je značajna• pomoć dramatizacija priče


Zadatak

• ponoviti priču za govornim modelom, provjera razumijevanja i prateći strukturirani zadatak obrade vremenskog priloga prije/poslije

• strukturiranje priče uz podršku u obliku slikakoje označavaju ključne elemente priče


Kockice koje “nedostaju”Paulina Mataija,prof.logoped

EDL 2013

• prepoznavanjem specifičnosti točno određenih područja

• oblikovanjem terapijskih postupaka poboljšati strategije tih područja

• poticanje jezično govornog razvoja učiniti dinamičnim, zanimljivim i uspješnim


Neka rast i razvoj djece bude ispunjen veselim, sadržajnim i dinamičnim trenutcima

koji će obogatiti njihov doživljaj i graditi afektivnost njihovog izričaja

Hvala na pažnji!


Documents

Poticanje jezi čno govornog razvoja u djece s posebnim ... · i govora SUVAG Paulina Mataija,prof.logoped EDL 2013. Prikaz terapijskih postupaka u okviru verbotonalne metode za rad