POUKE IZ BIBLIJE ¥ IZDANJE ZA MLADE · Pouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa- ... upute koje bi me vodile ne samo k tome da prona em konaËni

1

EVAN–ELJE PO LUKI

POUKE IZ BIBLIJE • IZDANJE ZA MLADETRAVANJ, SVIBANJ I LIPANJ 2015.

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999.

Sadræaj 1. Isusov dolazak

2. Krπtenje i kuπnja

3. Tko je Isus Krist?

4. Poziv na uËeniπtvo

5. Krist kao Gospodar subote

6. Æene u Isusovoj sluæbi

7. Isus, Sveti Duh i molitva

8. Isusovo poslanje

9. Isus, veliki UËitelj

10. Slijediti Isusa u svakidaπnjem æivotu

11. Boæje kraljevstvo

12. Isus u Jeruzalemu

13. Razapet i uskrsnuo

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

Travanj, svibanj i lipanj 2015.

Evanelje po Luki

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti usvakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 128. oæujka—4. travnja 2015.

Isusov dolazak

“Jer u Boga sve je moguÊe.” (Luka 1,37)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 185—198

5

Subota, 28. oæujka

Vi imate silu, zaπto je ne upotrijebite?

UVODLuka 1,1-4.

Karta najveÊeg izvora sile u Ëitavom svemiru nalazi se u jednom paru nao-Ëala, ugravirana u njihovoj leÊi. Nesvjestan njihove vrijednosti, vlasnik ih pro-daje na aukciji — preko interneta — za vrlo malu svotu novca. Meutim, njihovaprava vrijednost ne prolazi neprimijeÊeno, jer izvan Zemljine atmosfere skupinaTransformera dobiva informaciju o toj aukciji i odluËuje ukrasti naoËale kako bizagospodarila najveÊim izvorom energije. Niπta ih ne moæe sprijeËiti u ostvare-nju te misije, Ëak ni realnost smrti. Njihov plan je da se transformiraju i vladajusvemirom. (Transformers, redatelj Michael Bay, 2007.)

Dok sjedim prisjeÊajuÊi se zapleta filma Transformers, razmiπljam o tome daja imam Ëak i viπe od jednog para naoËala. Jedne se nalaze na mojem radnomstolu, a druge na stoliÊu u dnevnoj sobi gdje ih svatko moæe vidjeti. Jedan parnosim uvijek sa sobom, za svaki sluËaj. Pa ipak, mnogo puta nisam slijedilaupute koje bi me vodile ne samo k tome da pronaem konaËni Izvor sile, veÊ ida shvatim da taj izvor nije u nekom predmetu, veÊ u “Njemu”. Taj Izvor je»ovjek koji je bez obzira na to πto ima “svu vlast”, odluËio tu vlast dijeliti snama tako πto Êe æivjeti meu nama.

Luka poËinje svoju knjigu odluËnim rijeËima upuÊenim Teofilu. On æeli danjegovom prijatelju sve bude sasvim jasno u pogledu “nauke koju si primio”(Luka 1,4). Mnogi na Sveto pismo gledaju oËima kulture, emocija, pa Ëak iintelekta, πto je obiËaj koji se zadræao i do naπeg vremena. Lukino osobnoiskustvo s Isusom je takvo da je on “pomno ispitao sve od poËetka” (Luka 1,3),pripremio kronoloπki izvjeπtaj koji se moæe povijesno provjeriti i potvrditi.

LeÊe koje mi imamo imaju ugraviranog Isusa — najveÊi Izvor sile koji ikadvien u svemiru. Tekst u Koloπanima 2,9.10 objavljuje da “u njemu stanujestvarno sva punina boæanstva, po njemu ste i vi ispunjeni”, i da je “on je glavasvakog poglavarstva i vlasti”. Kad razmiπljam o tome, uviam da trebam posvetitiviπe vremena ovladavanju tom silom koja se nalazi u Kristu — koji boravi umeni. »ak i kada bi samo mali broj nas to uËinio, mogli bismo promijeniti svojuzajednicu. Meutim, kad bi to uËinio velik broj nas, mogli bismo transformiratiËitav svijet. Jer nama se rodio Spasitelj — Boæji Sin.

Elaine A. Thompson, Edmonton, Alberta, Kanada

Luka poËinje svoju knjigu odluËnim rijeËima upuÊenim Teofilu.

6

Nedjelja, 29. oæujka

Narod koji Êe Ëekati

LOGOSMihej 5,2; Luka 1,5-18.37; 2,4-7.25-32.

Bog kojem niπta nije nemoguÊe (Luka 1,5-17.37)Nakon pada u grijeh Bog je obeÊao Adamu i Evi da Êe iscijeliti naruπene

odnose do kojih je doπlo zbog njihove loπe odluke (Postanak 3,15). Ljudi samine mogu doÊi do tog iscjeljenja, i zato je razumljivo πto Bog nudi rjeπenje za tajproblem. KonaËno, s Njim je “sve moguÊe” (Luka 1,37). Elizabeta i ZaharijasuoËili su se s nemoguÊim u vlastitom æivotu. Oni su bili vjeran par koji jeposvetio æivot Bogu. Meutim, nisu imali djece s kojom bi mogli podijeliti bla-goslove koje im je Bog dao. Ali Bog je imao plan. On je pripremio put za ostva-renje tog plana i blagoslovio ovaj par davπi im sina koji Êe ispuniti nalog: “Pri-pravite Jahvi put kroz pustinju.” (Izaija 40,3) On je na tog sina izlio SvetogaDuha, jer nemoguÊi zadatci zahtijevaju mnogo Bogom dane sile.

Neπto πto zaboravljamo (Luka 1,18)Zanimljivo, iako su bili “pravedni pred Bogom, jer su æivjeli besprijekorno

prema svim zapovijedima i odredbama Gospodnjim” (Luka 1,6), Zaharija je joπuvijek sumnjao u Boga. Nakon svega πto je doæivio od Boga i s Bogom, joπ uvijekse pitao moæe li Bog njemu i njegovoj ostarjeloj æeni dati sina. Umjesto da seusredotoËi na nemoguÊeg Boga, on se usredotoËio na nemoguÊu situaciju. Izgle-da da se to dogaa i u naπem æivotu. Bog je sve nas blagoslovio i moæda sumnogi od nas doæivjeli da On uËini neπto nemoguÊe u njihovom æivotu. U takvimtrenutcima mi Ga slavimo i mislimo da imamo veliku vjeru. Meutim, nakonnekog vremena skloni smo zaboraviti tako Ëudesna iskustva i opet poËnemosumnjati da On moæe uËiniti neπto nemoguÊe u buduÊnosti.

Ispunjeno proroËanstvo (Mihej 5,2; Luka 2,4-7)Zamislite Mariju i Josipa kada su prvi put dræali u rukama Djeteπce Isusa.

Zamislite koliko su se radovali znajuÊi da je tog dana roen Spasitelj! Onivjerojatno nisu u potpunosti shvaÊali znaËenje Onoga koga su ljuljali u svojimrukama. Bog je spasio naπ pali svijet preko tog Djeteta koje je poËivalo u naru-Ëju svojih zemaljskih roditelja. Marija i Josip nesumnjivo su znali za proroËan-stvo o Mesiji koji treba doÊi: “A ti, Betleheme Efrato, najmanji meu kneæev-stvima Judinim, iz tebe Êe mi izaÊi onaj koji Êe vladati Izraelom; njegov je iskonod davnina, od vjeËnih vremena.” (Mihej 5,2)

Najvjerojatnije su i sami s najveÊim nestrpljenjem oËekivali Njegov dolazak,a moæda su Ëak doæivjeli iste sumnje kao i Zaharija kada mu je aneo rekao daÊe dobiti sina u starosti. Bog je tu Ëinio neπto nemoguÊe, ali to roenje je bilotek poËetak Boæjeg plana spasenja.

7

Vjerno Ëekati (Luka 2,25-32; Otkrivenje 14,6.7)»ekanje nitko ne voli jer ono zahtijeva mnogo strpljenja. Pa ipak, u Luki 2

saznajemo za ©imuna, Ëovjeka koji je svoj æivot posvetio Ëekanju. Biblija namkaæe u Luki 2,25: “Bio je pravedan i poboæan i oËekivao je utjehu Izraelovu.”©imun je provodio dane ËekajuÊi da se rodi Spasitelj! Njegova jedina æelja bilaje da vidi spasenje Gospodnje. Nakon toga moÊi Êe mirno umrijeti.

Razmislite o tome. Kako mi æivimo dok Ëekamo Isusov povratak? Jesmo litoliko obuzeti brigama ovoga svijeta da su duhovne stvari postale sporedne unaπem æivotu? ©imun je znao πto je vaæno. On je znao da niπta na ovom svijetunije vaænije od Ëekanja na svoje Spasenje. »im ga je Sveti Duh doveo u Hram,on se obradovao znajuÊi da Êe vidjeti svoje Spasenje! ©imun je takoer ukazaona neke vaæne istine kad je blagoslovio Isusa: (1) spasenje dolazi preko Isusa(redak 30), (2) pripremio ga je Bog (redak 31), i (3) namijenjeno je svim narodima(redak 31).

Te istine odnose se i na nas. Mi viπe ne Ëekamo na prvi dolazak Mesije.Meutim, Ëekamo drugi dolazak. Mi isto tako imamo poruku za sve narode. Taporuka saæeta je u osnovnom vjerovanju AdventistiËke crkve. Tekst u Otkrivenju14,6.7 glasi: “Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem dijelu nebanoseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovni-cima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom:‘Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite seStvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7) Mi trebamoobjaviti tu vijest svima, bez obzira na to tko su jer Isus ljubi sve nas.

Kada drugima govorimo o Mesiji, trebamo im govoriti o pomirenju izmeuBoga i ËovjeËanstva, pomirenju koje je Bog obeÊao u Postanku 3,15. Da, mimoramo Ëekati da se Isus vrati, ali kakvi ljudi trebamo biti dok Ëekamo? Po-stajemo li s vremenom sve sliËniji Spasitelju, ili sve sliËniji ovom svijetu? Otkri-vamo li Isusovu ljubav drugima? OsjeÊamo li sve veÊu ljubav prema drugima?

Dok razmiπljate o tome koliko vas Bog ljubi, zapitajte se πto biste mogliuËiniti dok Ëekate da se vaπ Spasitelj vrati.

ODGOVORITEZaπto se toliko teπko usredotoËujemo na dolazak naπega Spasitelja kad zna-

mo da je on tako blizu?

Michelle Sevcik, Edmonton, Alberta, Kanada

»ekanje ... zahtijeva mnogo strpljenja.

8

Ponedjeljak, 30. oæujka

Pravo vrijeme

SVJEDO»ANSTVOPropovjednik 3,11; Marko 1,15; Luka 1,18.

“Mesijin dolazak objavljen je najprije u Judeji. U jeruzalemskom HramuproreËeno je Zahariji roenje PreteËe, dok je sluæio pred oltarom. Na betlehem-skim breæuljcima aneli su objavili Kristovo roenje. Mudraci su doπli u Jeru-zalem da Ga potraæe. U Hramu su ©imun i Ana svjedoËili o Njegovu Boæanstvu.‘Jeruzalem i sva Judeja’ sluπali su propovijedanje Ivana Krstitelja, a poslanstvoiz Velikog vijeÊa, zajedno s mnoπtvom, Ëulo je njegovo svjedoËanstvo o Isusu.U Judeji je Krist primio svoje prve uËenike. Ovdje je proveo velik dio svoje ranesluæbe. Bljesak Njegova Boæanstva prigodom ËiπÊenja Hrama, Njegova Ëudaiscjeljenja i pouke boæanske istine s Njegovih usana, sve je to objavljivalo onoπto je nakon izljeËenja u Bethezdi, izjavio pred Velikim vijeÊem — da je On SinVjeËnoga.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 174)

“‘Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina.’ Providnost je uprav-ljala pokretima naroda i plimom ljudskih pobuda i utjecaja, sve dok svijet nijepostao zrelim za dolazak Izbavitelja. Narodi su bili sjedinjeni pod jednomvladavinom. Govorilo se jednim jezikom koji je posvuda bio priznat kao knjiæev-ni jezik. Hebreji, koji su bili rasuti, skupljali su se iz svih zemalja u Jeruzalemna godiπnje blagdane. VraÊajuÊi se u svoja mjesta, mogli su po cijelom svijetuproπiriti vijest o dolasku Mesije.

U to vrijeme neznaboæaËki sustavi gube svoju moÊ nad narodom. Ljudi subili umorni od vanjskog sjaja i mitova. »eznuli su za vjerom koja bi moglaispuniti njihovo biÊe. Premda je izgledalo da je svjetlost istine napustila ljude,bilo je duπa koje su traæile svjetlost, i koje su bile ispunjene zbunjenoπÊu itugom. One su bile æedne znanja o æivom Bogu, i sigurnosti æivota nakon gro-ba.” (Isto, str. 19)

Bog Otac je u pravo vrijeme poslao svojeg Sina da umre na Zemlji (Rimlja-nima 5,6). Zaπto onda mi mislimo da Isus previπe odgaa svoj povratak? Otaczna kada je pravo vrijeme da poπalje svojeg Sina da nas izbavi. Zato, uzdajmose u Boga danas i bit Êemo uzdignuti u pravo vrijeme (1. Petrova 5,6).

ODGOVORITEKad bi se Isus danas vratio, biste li vi bili spremni? Zaπto?

Felipe Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

Uzdajmo se u Boga danas.

9

Utorak, 31. oæujka

Ponesite kiπobran

DOKAZLuka 1,5-18.

PriËa se da se mala ratarska zajednica suoËila s dugotrajnom suπom. Nakraju su stanovnici odluËili jedan dan posvetiti molitvi za kiπu. Na dan koji jeodreen za molitvu okupilo se veliko mnoπtvo ljudi. Negdje otraga stajala jemala djevojËica s otvorenim kiπobranom. Ubrzo je poËela izazivati znatiæeljuljudi oko sebe. Kad su je pitali zaπto je ponijela kiπobran kad tako dugo nije bilokiπe, djevojËica je jednostavno odgovorila: “Doπla sam se moliti za kiπu i vjeru-jem da Êe ona pasti pa sam ponijela kiπobran.” (“Little Girl brings Umbrellawhen Families Pray for Rain”, Character Quality Stories, http://characterquality-stories.com/cqs/node/439)

Katkad smo i mi kao ljudi iz tog malog mjesta. Molimo se, ali ne vjerujemoda Êe se to za πto se molimo doista i dogoditi. Molimo se za kiπu, ali ne nosimokiπobran sa sobom. U Luki 1,11-19 Ëitamo o tome kako je aneo Gabriel objavioZahariji roenje Ivana Krstitelja. Bog je izabrao Ivana kao posebnog glasnikakoji Êe pripremiti put za Mesiju koji treba doÊi, a Zaharija i Elizabeta bili suodabrano orue preko kojeg Êe Bog oblikovati Ivanov karakter.

Zaharija i Elizabeta bili su pravedni ljudi koji su se bojali Boga i dugo semolili da dobiju dijete. U biblijsko vrijeme smatralo se da je æena koja ne moæezatrudnjeti prokleta od Boga. Ali dok su ljudi na Elizabetinu neplodnost gledalikao na neπto πto ukazuje na grijeh i osudu, Bog je na njezino stanje gledao kaona priliku za blagoslov. Katkad moæe izgledati da nam je uskraÊeno neπto πtosilno æelimo (dobre ocjene, novac itd.). Meutim, Bog katkada dopuπta da pro-lazimo kroz razoËaranja da bismo viπe cijenili Njegovu silu i ono πto On moæeuËiniti za nas.

Kada je aneo objavio Zahariji da je Bog konaËno usliπao njegove molitve,njegova prva reakcija bila je sumnja. “Po Ëemu Êu ja to spoznati? Ja sam star,a æena mi je u poodmakloj dobi.” (Luka 1,18) Poput Zaharije, i mi katkadpomiπljamo da nam Bog moæda neÊe biti u stanju dati ono πto æelimo zbogodreenog niza okolnosti. Ali vjera bez djela je mrtva. Ako vjerujemo, naπa vjeratreba se pokazati na djelu. Stoga ako se molite, ne zaboravite sa sobom ponijetikiπobran!

ODGOVORITE1. Koje praktiËne korake moæete poduzeti da biste njegovali i razvijali æivu

vjeru u Boga?2. Kako moæemo znati je li Boæji odgovor na naπu molitvu “ne” ili “priËekaj”?

Chifuka Chundu, Edmonton, Alberta, Kanada

10

Srijeda, 1. travnja

Moj tip ljudi

PRIMJENALuka 1,13-17.26-22; 2. KorinÊanima 12,9.10.

Ako ste kada pregledavali profile na nekoj druπtvenoj mreæi, sigurno steprimijetili da se Ëesto koriste izrazi kao πto su opuπten/opuπtena, normalanmladiÊ/djevojka, ili prosjeËna osoba. Svi volimo druπtvo takvih ljudi jer se snjima osjeÊamo ugodno i moæemo lijepo razgovarati. I Bog to zna i cijeni.

Pouka za ovaj tjedan govori o Isusovom prvom dolasku. Na mene posebandojam ostavlja naËin na koji je Bog upotrijebio obiËne ljude da bi pripremiosvijet za taj dogaaj: sveÊenika (Luka 1,5), nerotkinju (Luka 1,18), djevicu istolara (Matej 13,53-55; Luka 1,26-34), lutajuÊeg propovjednika (Luka 3,1-6) —da navedemo samo neke. To su bili obiËni ljudi koji su obavili neobiËno djeloza Boga. Siguran sam da su mnogi od vas pomislili: O, pa to je sjajno! Kada biBog mogao i mene tako upotrijebiti! E pa On to moæe i hoÊe! To je vrlojednostavno.

Postanite svjesni svojih slabosti. Apostol Pavao iznosi iskrenu priËukoja bi trebala svima nama pomoÊi na naπem krπÊanskom putovanju. On spo-minje “trn u tijelu” koji je Bog dopustio da ga pogodi. Morao je podnositi taj trnkako bi na kraju, kada postane svjestan svojih slabosti, mogao slaviti Boga zbognjih (2. KorinÊanima 12,7-10).

Postanite svjesni Kristove snage. Ljepota teksta u 2. KorinÊanima 12,9jest u tome πto Pavao uvia koliko je slab i priznaje da se Njegova “snagasavrπeno oËituje u slabosti”. On isto tako u 2. KorinÊanima 4,7 govori o tomekako je sila Evanelja kao blago u glinenim posudama. BuduÊi da je Isus izvornaπe snage, trebali bismo imati Njegovu silu koja se oËituje u prisutnosti Sve-toga Duha, bez obzira na naπ poloæaj u æivotu.

Budite Mu na raspolaganju. To je neπto s Ëim sam se ja morao boriti izato se sve vrijeme molim da me Gospodin uËini spremnim da poem kamo godi kad god me On bude htio voditi. Dokle god Mu budemo na raspolaganju u svimaspektima æivota, Njegova snaga bit Êe savrπena u nama.

ODGOVORITE1. ©to vas spreËava da budete Isusu na raspolaganju?2. Koje su vaπe slabosti i kako se one mogu upotrijebiti Bogu na slavu?

Emile Ndekezi, Edmonton, Alberta, Kanada

Sila Evanelja je kao blago u glinenim posudama.

11

»etvrtak, 2. travnja

Ja sluæim “Bogu kojem niπta nije nemoguÊe”

MI©LJENJELuka 1,35-37.

Meni je Evanelje po Luki omiljeno zato πto pisac dublje ulazi u Isusov æivotnego Matej, Marko i Ivan. On slikovito opisuje Kristovo podrijetlo, roenje irazvoj. Luka je bio lijeËnik i dok Ëitam njegove rijeËi, imam dojam da opisujesvaki detalj o Isusu baπ kao da je bio Njegov obiteljski lijeËnik. Joπ neπto πtome oduπevljava jest Lukina vjernost. Kao lijeËnik, mogao je biti skeptiËan premaIsusovim Ëudima i posumnjati u Njegove rijeËi. Meutim, on ne samo da vjerujeu Isusa, veÊ i potvruje da “Bogu niπta nije nemoguÊe” (Luka 1,37).

Svatko tko me poznaje bar nekad je Ëuo da kaæem kako ja sluæim Bogu“kojem niπta nije nemoguÊe”. Tijekom moje dvadeset dvije godine æivota, Bog mise otkrivao upravo na takav naËin. Jednom prigodom, kada mi je bilo πesnaestgodina, prala sam stazu ispred naπe kuÊe da bih pomogla majci. Rekla mi je daupotrijebim i neko dezinfekcijsko sredstvo, ali kad sam ga htjela dohvatiti,prolila sam punu bocu sumporne kiseline. Neπto kiseline prsnulo mi je u oËi.Dok sam ispirala oËi vodom, molila sam se Bogu da uËini Ëudo. I On ga jeuËinio. Okulist je rekao da mi je vid savrπen. Ako sumporna kiselina moæespaliti vlaænu spuævu za nekoliko sekundi (“Sulphuric acid vs a wet sponge”,YouTube, http://www.youtube.com/watch?v=F5jfRjzXLbE), sigurno je mogla spalitii moje oËi, ali Bogu niπta nije nemoguÊe.

»uda su izravno povezana s nemoguÊim. Marija je ugledala anela. Razgova-rala je s tim Boæjim glasnikom. Aneo Gabriel rekao joj je da Êe roditi Isusa joπdok je bila djevica i tada ju je podsjetio na Ëudo koje je Bog uËinio u Elizabeti-nom æivotu (Luka 1,36).

Biblija nas uvijek ohrabruje i uvjerava da Bogu niπta nije preteπko (Jeremija32,17). Isus Êe uskoro doÊi po one koji su umrli ËekajuÊi Ga, kao i po one kojiGa joπ uvijek Ëekaju. Stoga nemojte nikad biti obeshrabreni kad se suoËavates nekim izazovom i uvijek imajte na umu da je Bog koji je razdvojio Crvenomore, sagradio golemu korablju i uËinio da nerotkinja rodi — isti Bog kojem midanas sluæimo. On Ëini Ëuda za nas kada je potrebno.

ODGOVORITES kojim se “nemoguÊnostima” koje vas spreËavaju da se oslonite na Boga

trenutaËno suoËavate?

Fernanda Pérez, Edmonton, Alberta, Kanada

Bogu niπta nije preteπko.

12

Petak 3. travnja

Prije ili poslije

ISTRAÆIVANJEPsalam 42,6; Hebrejima 11,1; 1. Petrova 3,15.

ZAKLJU»AKIsusovo roenje glavni je dogaaj u povijesti naπeg svijeta do danaπnjega

dana. On je objavio Boæje obeÊanje o potpunom iscjeljenju i preokrenuo na-glavaËke ono πto mi smatramo “moguÊim”. Poput onih koji su oËekivali ispunje-nje obeÊanja o Isusovom prvom dolasku, i mi se moramo potruditi da ta istanada proæima sve πto radimo, govorimo i mislimo. Meutim, Ëekanje — u neo-dreenom vremenskom okviru — izlaæe nas znaËajnim izazovima dok se na-stojimo usredotoËiti i krenuti naprijed.

RAZMOTRITEu Navedite neπto πto moæete raditi dok Ëekate nekoga s kim imate sastanak.

Koje aktivnosti Ëine da vam vrijeme bræe proe? Koje aktivnosti Ëine da seosjeÊate kao da je proπla veÊ Ëitava vjeËnost? Zaπto aktivnost kojom sebavimo utjeËe na naπe razumijevanje prolaska vremena? Kakve veze to imas poukom za ovaj tjedan?

u Razgovarajte o naËinima na koje Boæji narod moæe biti pogreπno upuÊen inaveden da se udalji od zdravog odnosa prema Isusovom drugom dolasku —odreivanje datuma, detalji proroËanstava, pitanja o “savrπenstvu” itd.

u Usporedite vjernog Æidova koji je æivio 100 godina prije Krista, krπÊaninapunog nade 100 godina nakon Isusove smrti i danaπnjeg vjernika. Na kojinaËin njihova nada utjeËe na njihov naËin donoπenja odluka? Kako utjeËe nanjihove kratkoroËne i dugoroËne planove? Kako utjeËe na njihove prioritetekada je rijeË o njima samima, njihovoj obitelji, crkvi i druπtvu? U kojoj mjerioËekivanja svakog od njih, po vaπem miπljenju, odgovaraju realnosti?

u Napiπite i izvedite monolog koji ilustrira razliËite naËine na koje ljudi do-æivljavaju vrijeme. Pokaæite kako “uskoro” moæe imati razliËita znaËenja urazliËitim kontekstima ljudima koji su æivjeli u razliËito vrijeme. ZakljuËiteredcima kao πto su 2. Petrova 3,9.10 i Otkrivenje 22,12.

u Posluπajte neku od vaπih omiljenih boæiÊnih pjesama. Potraæite u njoj mislikoje su povezane s neËim πto ste Ëitali u pouci za ovaj tjedan.

POVEÆITEPsalam 146,5.6; Jeremija 17,7.8; 2. Solunjanima 2,16.17.Ellen G. White, Isusov æivot, “Kada doe punina vremena”, 3. poglavlje.C. S. Lewis, The Last Battle.Randy Roberts, Waiting and Longing.

Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD

13

Pouka 24.—11. travnja 2015.

Krπtenje i kuπnja

“Sie na njega Duh Sveti u tjelesnom obliku, poputgoluba. I doe glas s neba: ‘Ti si Sin moj, Ljubljeni moj,

koga sam odabrao!’” (Luka 3,22)


14

Subota, 4. travnja

Ti glasovi u pustinji

UVODLuka 3,4.

“Hej, sjeÊate li se kad je George W. Bush bio predsjednik SAD-a, a ArnoldSchwarzenegger guverner Kalifornije? Ivan Pavao II. bio je papa u to vrijeme.SjeÊate li se kada su ti poznati ljudi bili na vlasti? Tu je i onaj ‘nepoznati mladiÊ’u pustinji koji je objavljivao dolazak Spasitelja ËovjeËanstva i Ëuo ga je mali brojljudi, najviπe tridesetak.” To je otprilike naËin na koji Luka priprema pozornicuza ono πto Êemo prouËavati ovaj tjedan.

Dosad ste veÊ shvatili da je Luka bio odliËan istraæivaËki novinar. Iznosio jekorisne informacije, a razumio je i povijesni kontekst i glavne poruke Isusovogæivota. Osim toga, napisao je i dobru priËu. Doduπe, imao je pomoÊ SvetogaDuha. Tako, dok budemo prouËavali o Isusovom krπtenju i kuπnji, saznat Êemoneπto o povijesnoj pozadini i duhovnom znaËenju tih dogaaja koje Luka iznosi.

Trebamo razmisliti zaπto bi Bog takvu vijest, koja je trebala uzdrmati Ëitavsvijet, stavio u usta siromaπnog seoskog mladiÊa koji je bio na glasu da oπtrokritizira korumpiranu vlast. Zapaæate li obrazac kada razmiπljate o okolnostimaIsusovog roenja, a zatim i Njegovog prvog javnog nastupa kao UËitelja naduËiteljima i Spasitelja ljudi? I zaπto se Isus uopÊe krstio? Je li time htio neπtopokazati svojem Ocu? Je li Njemu bio potreban novi poËetak? Ili je to bio samosimbol neËega? Isus je time htio neπto istaknuti.

Dok tako Ëitate o Isusovoj kuπnji, razumljivo je pomisliti: Ne zvuËi li ovonekako poznato? »ovjek se krsti, a onda ga avao poËinje nemilosrdno kuπatii Ëovjek se bori kao nikad u æivotu. Ali razmislite o ovome. Nije li Isus u jednomtrenutku kada se krstio, zaËuo neki Glas? To nije bio obiËan glas. To je jediniGlas koji donosi duhovnu silu u um sluπatelja. Bila je to Isusova prva tajnaduhovnog uspjeha.

Pomislite li da biste na svoju listu zadataka trebali joπ neπto dodati, saznatÊete i Isusovu drugu tajnu: upoznat Êete se s uputom za rukovanje prije negoπto vam zatreba. Naπ Gospodin nije morao utipkati rijeËi u internetski pretraæi-vaË da bi Sotoni rekao: “Pisano je.” Pa ipak, ni znati taj redak napamet nijedovoljno. Znate li kada ga trebate upotrijebiti — kada se nalazite pod pritiskom,ili prije nego πto vam zatreba? Tijekom tjedna doÊi Êemo do pitanja tko zaslu-æuje da mu se poklonimo. Da ne povjerujete koliko je drzak taj avao koji Isusukaæe: “Pokloni se meni.” Ma nemoj!

Molite se ovaj tjedan da Glas vama progovori istinu o tome kako je Isusizvojevao konaËnu æivotnu pobjedu i πto to znaËi za vas.

Tim Lale, Boise, Idaho, SAD

Bila je to Isusova prva tajna duhovnog uspjeha.

15

Nedjelja, 5. travnja

Ivan Krstitelj priprema put

DOKAZMatej 23; Luka 3,1-14.21.22.

Tekst u Luki 3,1.2 upoznaje nas s autoritetima koji su vladali narodom utrenutku kad je trebala otpoËeti Isusova javna sluæba. Car Tiberije bio je “sum-njiËav i nemilosrdan” vladar (The Seventh-day Adventist Bible Dictionary, v. n.“Tiberius Caesar”). Poncije Pilat, koji je suraivao sa æidovskim Velikim vijeÊemprigodom Isusovog suenja i poslije oprao ruke kao znak da ne æeli biti kriv zaIsusovu smrt, bio je upravitelj Judeje (Isto, v. n. “Pilate”). Herod je bio tetrarhGalileje, dok je njegov brat Filip vladao Iturejom i Trahonitidskom pokrajinomtijekom cijele Isusove sluæbe. U Luki 13,32 Isus govori o Herodu kao “onojlisici”. Lizanija “se viπe puta spominje u djelima Josipa Flavija ... i to ime,ispred kojega stoji titula tetrarh, pojavljuje se u jednom grËkom spisu otkrive-nom u Abileni... Niπta viπe nije poznato o njegovom podrijetlu, æivotu i vlada-vini.” (Isto, v. n. “Lysanias”) Ana je bio Setov sin, a Kvirinije ga je postavio zavelikog sveÊenika (The Seventh-day Adventist Bible Dictionary, v. n. Annas).Josip Flavije spominje i drugog velikog sveÊenika pod punim imenom — JosipaKaifu. Arheolozi su 1990. godine otkrili grobnicu izvan Jeruzalema u kojoj senalazio kovËeg na kojem je pisalo njegovo ime (“Historical Evidence for Annasand Caiaphas”, BibleHistory.net, http://www.biblehistory.net/newsletter/joseph_caiaphas.htm).

Zbog Ëega Luka spominje te politiËke i vjerske voe? Je li moæda æeliodoËarati kontrast izmeu tih elitnih velikodostojnika i poniznog Ivana Krsti-telja? PolitiËki voe imali su jurisdikciju nad zakonima zemlje, ali Ivan je najav-ljivao Onoga koji Êe govoriti o ljubavi, pokajanju i spasenju. Na vjerske voegledalo se kao na duhovne stupove, ali Isus je mogao proniknuti iza njihoveokreËene fasade (Matej 23). Usprkos njihovim greπnim putovima, Isus ih jemolio da se obrate i vjeruju u Njega.

U Lukinom opisu propovijedi Ivana Krstitelja, uzbuenje zbog blizine Onogakoji dolazi gotovo je opipljivo. To je kao kada se na poËetku jedne takve sveËa-nosti pojavi voa parade, πto je znak da upravo treba poËeti neπto divno. Bio jeto dan koji ulijeva strahopoπtovanje — kada je Isus zatraæio od Ivana da Gakrsti. On oznaËava poËetak Njegove sluæbe, i Njegov identitet je jasno objavljen.Isus je Boæji ljubljeni Sin.

ODGOVORITE©to mislite, zaπto je Ivan Krstitelj odluËio propovijedati baπ o onome o Ëemu

je govorio u Luki 3,7-19?

Debbie Battin Sasser, Friendswood, Teksas, SAD

16

Ponedjeljak, 6. travnja

Novo svitanje

LOGOSMatej 3,1-12; 4,1-11; Marko 1,1-13; Luka 3,1-14; 4,1-13; Ivan 1,24-28.

Ivan Krstitelj — prvi evanelist (Matej 3,1-12; Marko 1,1-13; Luka3,1-14)

Dolazak Ivana Krstitelja bio je dio Boæjeg plana za spasenje Izraela i cijelogËovjeËanstva. Ivanova pojava oznaËila je kraj stare ere i najavila novi Savez(Luka 16,16). Prije toga u Izraelu nije bilo proroka skoro Ëetiri stoljeÊa. Ivanovdolazak bio je ostvarenje proroËanstva iz Izaije 40,3-5. Tekst u Luki 3,5.6 na-javljuje da se vrijeme za plan spasenja pribliæilo “i svako Êe tijelo vidjeti spase-nje Boæje”.

Propovijedanje Ivana Krstitelja (Matej 3,1-10; Marko 1,1-8; Luka3,7-14)

Ivan je poticao svoje suvremenike na radikalnu promjenu koja poËinje po-kajniËkim krπtenjem. To je posebno naglaπeno u sljedeÊim tekstovima:

Poziv na iskreno pokajanje (Matej 3,1-10). Ivan je pozivao ljude na iskrenopokajanje. Nije bilo nikakve koristi od toga πto su sebe nazivali “sinovima Ab-rahamovim” ako nisu donosili plodove iskrenog pokajanja, jer “svako dakle drvokoje ne raa dobra roda, sijeËe se i u oganj se baca” (Matej 3,10).

“Usporedite Izaijinu parabolu o vinogradu (Izaija 5,1-7) s Kristovom uspored-bom o nerodnoj smokvi (Luka 13,6-9). Poruka je Isusove usporedbe da Bog dugotrpi, ali Êe Njegova ponuda milosti, ako se ne cijeni, konaËno biti povuËena.Vrijeme milosti za hebrejski narod praktiËno je isteklo i on Êe uskoro bitiodbaËen.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 5, str. 299)

Poziv na nova mjerila (Luka 3,7-14). Ivan je davao posebne pouke razliËitimskupinama koje su ga sluπale. Na primjer, ubiraËima poreza (carinicima) jerekao da ne traæe viπe od onoga πto im je odreeno, a vojnicima da ne primje-njuju silu ni prema kome. To je odjek teksta iz Levitskog zakonika 19,18, kojiglasi: “Ne osveÊuj se! Ne gaji srdæbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi bliæ-njega svoga kao samoga sebe. Ja sam Jahve!”

Pripremite put Gospodnji (Matej 3,11.12; 14,3.4; Marko 1,7.8;6,17.18; Luka 3,15-17; Ivan 1,24-28)

Vrlo je vaæno da se pripremimo za znaËajne trenutke u æivotu kao πto jeroenje djeteta, vjenËanje, ispit na fakultetu ili razgovor za posao. Isto je takobilo vaæno pripremiti se za prvi dolazak naπega Gospodina Isusa Krista. Zato jeBog izabrao Ivana Krstitelja da objavi Isusov dolazak i Radosnu vijest o izbavlje-nju u Njemu. Ivanova zadaÊa bila je da pripremi srca Boæjeg naroda da primiKrista. Tijekom svoje misije on je upuÊivao svoje sluπatelje na Onoga koji Êe ihkrstiti “Duhom Svetim i ognjem” (Luka 3,16).

17

Ivan Krstitelj je ostao vjeran istini, Ëak i kada ga je Herod bacio u tamnicuzato πto ga je ukoravao zbog svih njegovih grijeha (Luka 3,19.20).

Isusovo krπtenje (Matej 3,13-17; Marko 1,9-11; Luka 3,21-38; Ivan1,29-34)

Osim svih ljudi koje je krstio, Ivan je krstio i Isusa. Kakva je to prednostmorala biti za Ivana! Luka stavlja poseban naglasak na prisutnost Svetoga Duhakoji se u obliku goluba spustio na Isusa istog trenutka kad je On ustao izvodenog groba. Izraz “u tjelesnom obliku” (Luka 3,22) svjedoËi o silasku Duhakoji takoer igra kljuËnu ulogu u procesu obraÊenja. Duh je taj koji nas osuujeza grijeh (Ivan 16,8-11) i taj isti Duh je osposobio Isusa za Njegovu sluæbu. ULuki 3,22 Bog predstavlja Isusa kao svojega voljenog Sina. Dok te rijeËi potvr-uju Isusovo boæanstvo, redak 23 potvruje Njegovu ljudsku narav. Pogledajtei Psalam 2,7; Izaija 42,1.

Kuπnje u pustinji i pobjeda (Psalam 91; Matej 4,1-11; Marko 1,12.13; Luka 4,1-13)

Kuπnje kojima je Sotona izloæio Isusa u pustinji bile su dio Njegove pripre-me za sluæbu. On se suoËio sa Sotonom nakon Ëetrdeset dana posta pa jetjelesno bio vrlo oslabljen, zbog Ëega Mu se bilo joπ teæe suprotstaviti kuπnjama.

Prve dvije kuπnje poËinju istim rijeËima: “Ako si zaista Sin Boæji.” (Luka 4,3;4,9) Na taj je naËin Sotona pokuπao napasti Isusovo boæanstvo i u Njegov umusaditi sumnju u pogledu Njegovog pravog identiteta. On se ponadao da Êe Isusupotrijebiti svoju boæansku moÊ radi svojeg sebiËnog interesa i tako naruπitiOËev autoritet.

Sotonina treÊa kuπnja pokazuje namjere koje je on imao od samog poËetkasvemirskog sukoba — da ljudi slijede njega umjesto svojeg Stvoritelja. U Luki4,9-12 on potpuno pogreπno prikazuje Pismo. “Namjera je Psalma 91 da pokaæeBoæju zaπtitu nad Njegovim narodom, a ne da ga potakne da koristi Boæju siluza senzacionalistiËko i nerazumno razmetanje.” (Life Application Study Bible,New International Version, str. 1800)

ODGOVORITE1. Usporedite svjedoËanstvo koje je Bog dao o Isusu u Luki 3,22 s Ivanom 1,12.

Koje nam ohrabrenje On daje u naπoj borbi protiv Sotone? Kako moæemovjerom Ëuti glas naπega nebeskog Oca koji nam svjedoËi o Njegovoj prisut-nosti?

2. Ivan je krπtavao za oprost grijeha. Zaπto je onda Isus traæio da bude krπten?»itajte Matej 3,14.15.

3. Razmislite o razliËitim vrstama kuπnji koje Sotona iznosi pred vas. Na kojisu naËin one sliËne kuπnjama koja je iznosio pred Isusa? Borite li se protivtih kuπnji vlastitom snagom ili u Kristu rijeËima “ovako govori Gospodin“?

Gabin Gninkoun, Æeneva, ©vicarska

18

Utorak, 7. travnja

Kraljevska obitelj

SVJEDO»ANSTVOIvan 1,12.

“Prigodom Spasiteljeva krπtenja Sotona se nalazio meu svjedocima. On jevidio slavu kojom je Otac osjenio svog Sina. On je Ëuo glas Jahve kako svjedoËio Isusovu boæanstvu. Od Adamova grijeha ljudski je rod izgubio neposrednuzajednicu s Bogom; veza izmeu Neba i Zemlje odræavala se kroz Krista; ali sadakad je Isus doπao ‘u obliËju greπnog tijela’ (Rimljanima 8,3), sam je Otac pro-govorio. On je ranije odræavao vezu s ljudima preko Krista; sada odræava vezu sljudskim rodom u Kristu. Sotona se nadao da Êe Boæje gnuπanje prema zludonijeti vjeËno odvajanje izmeu Neba i Zemlje. Meutim, sada se pokazalo daje veza izmeu Boga i Ëovjeka obnovljena.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.79,80)

“Isus nije primio krπtenje kao priznanje svoje vlastite krivnje. On se pois-tovjetio s greπnicima, uËinivπi korak koji mi trebamo uËiniti i izvrπivπi posaokoji mi moramo izvrπiti. Njegov æivot patnji i strpljive ustrajnosti nakon krπtenjatakoer je uzor nama.” (Isto, str. 74)

“Krπtenje je najsveËanije odricanje od svijeta. Oni koji su krπteni u trostru-ko ime Oca, Sina i Svetoga Duha, javno izjavljuju na samom poËetku svojegakrπÊanskog æivota da su napustili sluæbu Sotoni i postali Ëlanovima kraljevskeobitelji, djeca nebeskog Kralja. Oni su posluπali zapovijed: ‘Zato iziite izmeunjih i odvojte se. ... Ne dotiËite se niËega neËista.’ Nad takvima se ispunjavaobeÊanje: ‘I ja Êu vas primiti! Ja Êu vam biti Otac, a vi Êete mi biti sinovi i kÊeri,veli Gospodin SvemoguÊi.’ (2. KorinÊanima 6,17.18)” (Ellen G. White, Iz riznicesvjedoËanstava II, str. 314)

“Krist je znao da Êe neprijatelj doÊi svakom ljudskom biÊu, da iskoristinasljedne slabosti i svojim laænim nagovjeπtajima uhvati u zamku sve one Ëijepovjerenje ne poËiva u Bogu. Time πto je proπao zemljom kojom Ëovjek moraproÊi, naπ Gospodin nam je pripremio put pobjede. Nije Njegova volja da senaemo u nepovoljnom poloæaju u sukobu sa Sotonom. On nas ne æeli zastraπitii obeshrabriti napadima zmije. ‘Ali, ohrabrite se’, govori On, ‘ja sam pobijediosvijet.’ (Ivan 16,33)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 86)

ODGOVORITE1. Kako to utjeËe na naπ svakidaπnji æivot kad “postanemo Ëlanovi kraljevske

obitelji”?2. »itajte Ivan 16,33. Kako moæemo u ovom svijetu Gospodnje pobjede pretvo-

riti u svoje vlastite?

Sarah Gninkoun, Æeneva, ©vicarska

“Krπtenje je najsveËanije odricanje od svijeta.”

19

Srijeda, 8. travnja

PosveÊen æivot

PRIMJENALuka 3,1-18; GalaÊanima 5,22-26; Efeæanima 6,10-18.

Imati Abrahama za pretka, kao stup svoje vjere, ili biti u potpunosti uvjerenda je Isus naπ Veliki sveÊenik — nije dovoljno da nas spasi. Baπ kao πto sugomile ljudi dolazile k Ivanu i pitale ga πto trebaju raditi, tako i mi trebamopitati Boga πto bismo trebali Ëiniti. U nastavku se nalazi nekoliko odgovora.

Æivimo kao Isus. Uz pomoÊ Svetoga Duha, trebamo biti pravedni u svemuπto Ëinimo. Kada s drugima dijelimo svoju vjeru, trebamo dijeliti i materijalnadobra s onima koji nemaju dovoljno. U skladu s ljudskim potrebama, Bog stavljaljubazne ali mudre rijeËi u usta svojih slugu i pomaæe im da Ëine dobra djela.U skladu s naπim talentima, On osobno priprema one od nas koji æele dijelitiNjegovu ljubav. Meutim, moramo uvijek imati na umu da je On taj koji Ëini unama i preko nas da ispunimo Njegovu volju. Jedino On moæe Ëiniti Ëuda imijenjati srce.

Budimo ispunjeni Svetim Duhom. Lukine rijeËi o tome kako se trebamoodnositi prema drugima trebale bi se urezati u naπe srce, jer one otkrivaju naËinna koji se moæemo pribliæiti Bogu u svakidaπnjem æivotu. Sveti Duh nas navodida donosimo “rodove dostojne pokajanja” (Luka 3,8). Pavao opisuje te rodove uGalaÊanima 5,22-26: “Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost,blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost. Protiv ovih ne postoji zakon.Oni koji pripadaju Kristu Isusu razapeli su svoje tijelo s njegovim strastima ipoæudama. Ako imamo æivot po Duhu, slijedimo Duha! Ne teæimo za taπtomslavom! Ne izazivajmo jedan drugoga! Ne zavidimo jedan drugomu!”

Ispunimo svoj dnevni raspored hvalom i oboæavanjem Boga. Pozna-jem jednu vjernicu koja se, dok pere sue, moli da Bog opere njezino srce odgrijeha. Ona upuÊuje sliËne molitve dok obavlja i ostale svakidaπnje kuÊanskeposlove. Vaæno je imati posebno vrijeme tijekom dana za posveÊeni razgovor sBogom, a pretvaranje obiËnih svakidaπnjih situacija u prilike za molitvu i duhov-no razmiπljanje ojaËat Êe naπ odnos s Kristom i osnaæiti nas da se odupremoSotoninim kuπnjama.

Dopustite Bogu da vam da svoj πtit protiv Sotone. Bog je pripremioIsusa prije nego πto je bio kuπan u pustinji. On zna naπa ograniËenja i opremanas oruæjem koje nam je potrebno da ne bismo bili bespomoÊni pred Sotonom.Krist se bori za nas. Ali mi moramo imati Boæju rijeË u srcu. To znaËi datrebamo biti u neprekidnoj vezi s Njim. Bog mora postati naπ prioritet u svimaspektima æivota. U svim aspektima æivota moramo se pozivati na NjegovaobeÊanja. Tada Êe nam On dati pronicavost, duhovnu inteligenciju, disciplinu,zdrav razum i ustrajnost.

Cynthia Martelly, Versoix, ©vicarska

20


Æivi putokazi

MI©LJENJEMatej 3,13-17; Efeæanima 6,10-18.

Svijetu ne treba joπ viπe politiËkih govora i svjetskih voa koji daju velikaobeÊanja graanima svojih zemalja. Niti ovom svijetu treba viπe vojnih pokretau pokuπaju preuzimanja vlasti. Svijetu su potrebni æivi putokazi — mladi ljudikoji odraæavaju svjetlo svojega Gospodina i Spasitelja, Isusa Krista. To je mo-guÊe jedino ako smo nanovo roeni djelovanjem Boæjeg Svetoga Duha koji bo-ravi u nama.

Isusovo krπtenje nam je u tome primjer. Redoslijed dogaaja — Njegovokrπtenje samo po sebi, Njegova molitva, svjedoËanstvo Oca i Svetoga Duha u vezis tim dogaajem — nude duboke pouke u vezi s Njegovom smrÊu i uskrsnuÊemi naπim umiranjem grijehu i æivljenjem za Boga. (Seventh-day Adventists Be-lieve… , str. 215; 2. izd.; 2005.) Prisutnost Oca, Sina i Svetoga Duha prigodomsvakog krπtenja duhovna je stvarnost. Svijet moæe osjetiti kako ona djelujepreko duhovne obnove koja je rezultat Svetoga Duha u naπem æivotu. Ta obnovapokazuje se u nama u obliku sljedeÊih osobina: “ljubav, radost, mir, strpljivost,blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost” (GalaÊanima 5,22.23). Po timÊe nas plodovima svijet prepoznati (Matej 7,20).

Svaki naπ korak nakon krπtenja treba biti uËinjen s Kristom koji koraËazajedno s nama. Svakidaπnje prouËavanje Njegove RijeËi osvijetlit Êe naπu stazuu Nebo. Naravno, nitko nikad nije rekao da Êe taj novi æivot biti liπen teπkoÊa.Zbog toga je vaæno imati na umu da nas Bog ljubi i da se brine o nama, i daNjegov Sveti Duh æivi u nama kako bi nas osnaæio. Duh nam osigurava duhovniπtit da bismo mogli pobijediti grijeh — to je pobjeda koju nam je Krist osiguraosvojom vlastitom pobjedom nad Sotonom u pustinji. “OpisujuÊi to oruæje, Pavaokaæe da je to pojas istine, oklop pravednosti, obuÊa Evanelja mira, πtit vjere,kaciga spasenja, maË Duha i neiscrpna sile molitve. ... Opremljeni takvim oru-æjem, potpuno ovisni o neiscrpnoj sili Duha, mi rastemo u duhovnom junaπtvui sigurno pobjeujemo u ratu u kojem sudjelujemo.” (Isto, str. 160,161)

Stoga prouËavajmo Sveto pismo i neka naπi koraci budu voeni Svetim Du-hom. Na taj Êe naËin i drugi vidjeti da Krist prebiva u nama.

ODGOVORITESotona je kuπao Krista odmah nakon Njegovog krπtenja (Luka 4,1-13). Kako

se Isus borio s tim kuπnjama i Ëemu nas Njegov odgovor moæe nauËiti o tomekako moæemo iziÊi na kraj s kuπnjama?

Jules Comlan Gninkoun, Cotonou, Benin

21

Petak, 10. travnja

“Izvor pun spasenja”

ISTRAÆIVANJEMatej 28,29.

ZAKLJU»AK“Jednoga dana Isus je napustio drvodjeljsku radionicu u Nazaretu, oprostio

se od svoje obitelji i otiπao na Jordan gdje je Njegov roak propovijedao. Pri-πavπi Ivanu, zamolio ga je da Ga krsti. ZaËuen, Ivan Ga je pokuπao razuvjeritirekavπi: ‘Ti treba da krstiπ mene, a ti dolaziπ k meni!’ ‘Pusti sada’, odgovorio jeIsus, ‘jer tako nam dolikuje da sve ispunimo πto je u skladu s voljom Boæjom.’”(Matej 3,13-15)

“Isusovo je krπtenje zauvijek dalo ovom obredu boæansko odobrenje (Matej3,13-17; usporedi Matej 21,25). Krπtenje je vid opravdanja u kome svatko moæesudjelovati. BuduÊi da je Krist, bezgreπno biÊe, krπten da bi ispunio ‘volju Bo-æju’, mi koji smo greπnici, isto trebamo Ëiniti.” (©to adventisti vjeruju..., str.181,182)

RAZMOTRITEu Pjevajte pjesmu br. 165, “S Golgote teËe sad” u pjesmarici KrπÊanske himne.

Koji redak vam najviπe znaËi i zaπto?u Ilustrirajte svoj omiljeni stih iz te ili neke druge pjesmarice koja govori o

oËiπÊenju.u Personalizirajte jednu od tih pjesama tako πto Êete dodati stihove koji se

izravno odnose na vaπ æivot i odnos s Kristom.u Pjevajte pjesmu “S Golgote teËe sad” uz pomoÊ znakovnog jezika.u Krstite se ako to veÊ niste uËinili. Ili ako ste bili krπteni, ali niste bili vjerni

onako kako je trebalo, razmislite o ponovnom krπtenju.u Razmiπljajte o tome koliko je metamorfoza gusjenice u leptira sliËna naπem

poprimanju Kristovog lika kada Ga prihvatimo kao svojeg Spasitelja.

POVEÆITEMarko 16,16; Ivan 3; Djela 8,26-38; Rimljanima 6,1-4.©to adventisti vjeruju..., “Krπtenje”, str. 181—190.Ekkehardt Mueller, “Why Baptism?”, AdventistBiblicalResearch.org, https://

adventistbiblicalresearch.org/sites/default /files/pdf/Why%20Baptism.pdf.

Linda Vandenburg, New York City, New York, SAD

22


Tko je Isus Krist?

“’A za koga me vi dræite?’ zapita nato njih. ‘Za BoæjegaMesiju, odgovori Petar.’” (Luka 9,20)


23

Subota, 11. travnja

On je moje S-V-E!

UVODLuka 7,22; 12,4.

Zbog posla sam se morala preseliti u Port-au-Prince na Haitiju u svibnju2013. godine. Dok sam se pripremala za selidbu, molila sam Boga da mi se niπtaloπe ne dogodi dok budem tamo. Onog dana kada sam stigla, odræavale su semanje demonstracije na Champ de Mars preko kojeg nas je vozaË vozio. Meu-tim, ja sam duboko u sebi bila potpuno mirna znajuÊi da sam sigurna u rukamasvojeg Spasitelja. Moj odnos s Kristom oËuvao je tada moj mir, a i danas mi dajesigurnost. Kad god bih prolazila kroz neku od mnogih kuπnji koje sam doæiv-jela, kolege su me uvijek pitali je li me strah. I ja bih uvijek odgovarala: “Do-govorila sam se neπto s Bogom prije nego πto sam doπla na Haiti. Stoga senemam Ëega bojati.”

Meutim, bilo je situacija u mojem æivotu kad sam se osjeÊala kao IvanKrstitelj iza zatvorskih reπetaka, iako sam teoretski znala da je Krist sa mnomi da Êe me izbaviti. Ipak, u tim trenutcima, kad je izgledalo da me je æivot doveou bezizlaznu situaciju, morala sam uvijek iznova sebi potvrditi tko je On i je lidoista sa mnom. Pitala bih: “Jesi li ti onaj”? (Luka 7,19) I svaki put Njegovaljubav bi mi dokazala da je to On. Vidjela sam Kristova Ëuda u svojem æivotu iu æivotu ljudi iz mojeg okruæenja. Osobno sam se upoznala s Kristom iz Luki-nog evanelja. I On je moje sve.

Mjesec dana nakon dolaska u Port-au-Prince viπe nisam æivjela iza visokihzidina i naoruæana straæa nije stajala pred mojim vratima. Posao je zahtijevaoda provedem pribliæno jedan sat u gradu u zajednici u kojoj sam sluæila. Tu sumir vode i veliËanstvo planina zaogrnuli svaki dan Kristovom prisutnoπÊu. Prijenego πto bih otiπla na posao, Ëesto bih se uspela na brdo odakle sam promatralaratare koji odlaze na polja i Ëamce koji radnim danima uplovljavaju iz La Go-nave. Ali πto je joπ vaænije, nalazila sam mir u prirodi. U trenutcima uznemire-nosti molila sam se da Krist odræi svoje obeÊanje da Êe me πtititi. Meutim, usrcu sam odluËila da to iskustvo ne bude kao svako drugo — ne samo zaπtitau ovom æivotu, veÊ priprema za æivot koji dolazi. Na pitanje “Tko je Krist Isus?”moæe se odgovoriti jedino prouËavanjem i osobnim odnosom s Njim. Ovog Êemotjedna pokuπati dati osobni odgovor na to pitanje dok budemo dalje prouËavaliEvanelje po Luki.

Camaria Holder, Calgary, Alberta, Kanada

“Tko je Krist Isus?”

24


Tko je Isus za tebe?

LOGOSLuka 1,26-38; 4,16-41; 8,1-3; 9,18-36.

Sin Boæji — Sin »ovjeËji (Luka 1,26-38; 3,21-38)Da bi nam pokazao koliko nas voli, Isus, Sin Previπnjega Boga, uzeo je na

sebe ljudsko obliËje i rodio se u πtali u Betlehemu. Iako je Boæji Sin, On jeistodobno i savrπeni primjer poniznosti. On se nije stidio da Ga smatraju jednimod nas. Nikad se nije πepurio okolo zahtijevajuÊi da Mu se klanjaju, niti jeisticao svoj autoritet. Umjesto toga, On je sebe nazivao Sinom »ovjeËjim. Takoje Isus u svojoj mudrosti uspijevao izbjeÊi puninu gnjeva Æidova sve dok Njegovasluæba ne bude dovrπena.

Veliki iscjelitelj (Luka 4,16-41; 7,2-17; 8,41-56)Velik dio Evanelja po Luki prikazuje Isusa kako lijeËi bolesne, daje vid

slijepima, istjeruje zle duhove i vraÊa najmilije u æivot. To djelo je proreËeno uIzaiji 61,1.2, tekstu koji je On proËitao u sinagogi jedne subote. Njega je SvetiDuh pomazao da propovijeda Radosnu vijest o spasenju svim ljudima Ëije srceje Ëeznulo za bogatstvom Boæje rijeËi i blaæenom nadom. On je lijeËio srca kojasu bila ranjena od posljedica grijeha. Oslobaao je ljude koji su bili pod utjeca-jem Zloga i vraÊao tjelesni i duhovni vid slijepima.

Heroj gubitnika (Luka 8,1-3.41-56)U biblijsko vrijeme æene, djeca, siromaπni i stranci bili su smatrani “niæom

klasom”. Na æene i djecu gledalo se kao na vlasniπtvo muπkarca, i oni su Ëestobili prodavani u ropstvo da bi se namirio neki dug. Isus, svjestan te druπtvenenejednakosti, pokazivao je posebnu naklonost prema njima. On se radovao ma-loj djeci i blagoslivljao ih, pa je Ëak izjavio da kraljevstvo nebesko trebamoprimiti kao dijete (Luka 18,15-17). Pokrenuo je pravu revoluciju u kulturnimnormama postupajuÊi prema æenama kao da su ravnopravne muπkarcima. Slu-æio je æenama i dopuπtao da one sluæe Njemu (Luka 4,38.39; 8,1-3).

Meutim, to nije “prolazilo” kod knjiæevnika, farizeja i saduceja koji su sestrogo dræali obrednih i moralnih zakona. Oni su s velikim prijezirom izbjega-vali obredno neËiste, mrtvace, strance, gubavce i æene za vrijeme mjeseËnogciklusa. Isusova djela prkosila su njihovom legalistiËkom prosuivanju. On nijesmatrao da Êe Ga uprljati iscjeljujuÊi dodir kojim je Jairovu kÊer vratio u æivot,niti to πto Ga se dotaknula æena koja je bolovala od obilnog krvarenja (Luka8,41-56). Za takve ljude On je bio heroj.

Spasitelj svijeta (Luka 4,16-30; 9,18-36; Ivan 3,16-19)ProroËanstva su vjekovima najavljivala dolazak Spasitelja svijeta. Svaka

Izraelka se pitala hoÊe li to biti njezin sin, ali kod Boga je naπla milost mlada

25

djevojka Marija. “Ne boj se, Marijo, jer si naπla milost kod Boga.” (Luka 1,30)Kad je Isus konaËno doπao k svojima, “svoji ga ne primiπe”, a neki su Ga usvojem nevjerovanju Ëak pokuπali gurnuti s litice. Isus se nije uklapao u nji-hovu unaprijed stvorenu predodæbu o Mesijinim namjerama. OËekivali su da seOn pojavi s velikim sjajem, ali umjesto toga doπao je kao obiËno dijete u skrom-noj i poniznoj obitelji. OËekivali su spasitelja od rimskog tlaËenja, a Isus jedoπao kao Spasitelj od grijeha i njegove smrtne kazne. Sama Njegova bit bila jeu suprotnosti s njihovim sustavom vrijednosti. Umjesto da zaæmiri na njihovozlo, On ih je ukorio πto radije borave u tami nego na svjetlu. Na taj su naËinnjihova srca otvrdnula za poruku o spasenju i vjeËnom æivotu.

Ivan Krstitelj, kojeg je Bog izabrao da propovijeda o dolazeÊem Mesiji ugodinama prije nego πto je Krist zapoËeo svoju sluæbu, vjerovao je u Boæju rijeË.On i njegovi sljedbenici s velikim su nestrpljenjem oËekivali Spasitelja. Meu-tim, kad je Isus doπao, iako su vjerovali, æeljeli su se joπ jednom uvjeriti. Ispiti-vali su Isusa traæeÊi potvrdu, i On ih je uvjerio svojim rijeËima i djelima iscjelje-nja (Luka 7,18-22).

I uËenici su bili susretljivi prema Isusu. Iako isprva zaslijepljeni prevladava-juÊom kulturom, njihova æeljna srca bila su otvorena za istine kojima ih je IsusuËio. Pod boæanskim nadahnuÊem, Petar je izjavio da je On uistinu “Boæji Me-sija”. Njegovo preobraæenje bilo je joπ veÊi dokaz za tu tvrdnju.

Isus je prije svega doπao poloæiti svoj æivot kao otkupninu za izgubljene.Meutim, vjeËni æivot zajamËen je samo onima koji vjeruju da je On Spasitelj.Isus je joπ uvijek spreman spasiti svakoga tko vjeruje u Njega. On nas pozivana pokajanje. On æeli biti naπ Spasitelj, Gospodin i Prijatelj. A tko je On za vas?

ODGOVORITE1. Tijekom Isusove sluæbe na Zemlji ljudi su razliËito reagirali na Njega. Da ste

vi æivjeli u to vrijeme, πto mislite kakva bi bila vaπa reakcija?2. Biste li prezreli Isusa zato πto vas Njegovi ukori pogaaju, ili biste Ga zavo-

ljeli zato πto vam govori istinu i pokazuje put spasenja?

Audwin and Laël Josiah, St. John’s, Antigua, Zapadnoindijsko otoËje

Za takve ljude On je bio heroj.

26


“Tko je On za vas?”

SVJEDO»ANSTVOIzaija 53,3-12.

Na stranicama Svetog pisma nalaze se mnogobrojni opisi obeÊanog Spasi-telja, »ovjeka i Njegovog djela.

“On je trebao stati izmeu greπnika i kazne za grijeh, pa ipak Êe Ga malonjih prihvatiti kao Boæjeg Sina. On je trebao napustiti svoj uzviπeni poloæaj kaoVeliËanstvo Neba, siÊi na Zemlju, poniziti se kao Ëovjek i osobno doæivjeti æa-losti i kuπnje koje Ëovjek mora proæivjeti. Sve Êe to biti nuæno da bi On mogaopomoÊi onima koji ‘stoje u kuπnji’ (Hebrejima 2,18).” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 43)

S vremenom, tijekom svojeg æivota i sluæbe, Isus je sve to postigao. Ali tkoje On za vas?

“Naπ je Gospodin Isus Krist doπao na ovaj svijet kao neumorni sluga ljud-skim potrebama. On ‘slabosti naπe uze i ponese naπe bolesti’ kako bi mogaosluæiti svakoj potrebi ËovjeËanstva (Matej 8,17). Doπao je otkloniti teret bolesti,bijede i grijeha i ljudima donijeti cjelokupnu obnovu — to je bilo Njegovo po-slanje. Doπao je dati ljudima zdravlje, mir i savrπenstvo karaktera.” (Ellen G.White, Sluæba lijeËenja, str. 7) Ali tko je On za vas?

“DjeËice moja! ovo vam piπem da ne poËinite grijeha. Ali ako tko i poËinigrijeh, imamo zagovornika kod Oca: Isusa Krista, pravednika.” (1. Ivanova 2,1)Ove utjeπne rijeËi obraÊaju se naπem Ëeænjivom srcu dok nam istodobno stav-ljaju do znanja da “imamo zastupnika pred Boæjim tronom, koji je vezan zavje-tom obeÊanja, i mi smo pozvani da svoje molitve u Kristovo ime iznesemo predOca. Isus kaæe: ‘Traæite πto hoÊete u moje ime, i dobit Êete.’ Kad nosite mojeime, vi svjedoËite da pripadate meni, da ste moji sinovi i kÊeri i Otac Êe vasprihvatiti kao svoje i ljubit Êe vas kao πto ljubi mene.” (Ellen G. White, To BeLike Jesus, str. 14) Preko svih tih obeÊanja koja trebaju umiriti i utjeπiti naπeizmuËeno srce, pokazana nam je prava slika Ëovjeka Isusa Krista. Ali tko je Onza vas?

ODGOVORITE1. Isus je mnogim ljudima znaËio mnogo. Koje iskustvo ili iskustva u vaπem

æivotu odreuju koliko On znaËi vama?2. Od mnogih Isusovih uloga, koja je po vaπem miπljenju najbitnija?

Wayne Duncombe, New Providence, Bahami

Tko je On za vas?

27

Utorak, 14. travnja

Ispunjeno proroËanstvo

DOKAZIzaija 9,6.7; Luka 17,24-30.

Biblija je puna proroËanstava o Kristovom prvom dolasku. Isus je bio toobeÊano sjeme koje Êe stati na glavu zmiji — Sotoni (Postanak 3,15). Grijeh jestvorio potrebu za Spasiteljem. Kako je vrijeme prolazilo i civilizacije se smje-njivale, sukobi su postajali sve sloæeniji. Arheoloπki dokazi govore nam o veli-kim gradovima koji su postojali u biblijsko vrijeme i koje su osvojili i razorilidrugi narodi. A onda su proroËanstva o Kralju i Otkupitelju poËela ispunjavatispise proroka. On Êe biti “Knez mironosni” zarobljenima, a “Savjetnik” skrha-nima (Izaija 9,5).

Lukin izvjeπtaj o Kristovom roenju pruæa dokaze o roenju obeÊanog Spa-sitelja. Tu je Spasiteljevo rodoslovlje koje odgovara starozavjetnom proroËan-stvu. DjeviËansko roenje proreËeno u Izaiji 7,14 podupire detalje iz Lukinogevanelja koji se odnose na razgovor anela s Marijom. A onda se Isus rodio uBetlehemu.

Noviji arheoloπki nalazi takoer podupiru izvjeπtaj o Isusovom roenju kadaje tim Izraelske uprave za starine otkopao peËat na kojem se nalazi naziv “Be-tlehem”. Taj peËat se koristio za oznaËavanje poreznih poπiljki iz Betlehema uJudeju. (http://www.huffingtonpost.com/2012/05/23/ancient-bethlehem-seal_n_1538605.html)

ProreËeni Isus pojavio se u predvieno vrijeme. Meutim, “ne bijaπe na njemljepote ... da bismo se u nj zagledali, ni ljupkosti da bi nam se svidio” (Izaija53,2), i æivot je za mnoge ljude nastavio teÊi uobiËajenim tokom. Tekst u Luki7,24-30 kaæe nam da Êe Ga Njegov naraπtaj odbaciti. Luka iznosi Ëinjenice nadobro organiziran i nepobitan naËin, a kao grËki lijeËnik, on je vjerojatno biou prilici te Ëinjenice na najbolji naËin prikazati i neznaboπcima.

Luka nam prikazuje Krista kao Osobu. A Petar je, kao πto je istaknuto uuvodnom retku za ovaj tjedan, vidjevπi Isusova djela, rekao za Njega da je “BoæjiMesija”. GrËka rijeË “Krist” prevodi se kao “Pomazanik”. (“Christ”, http://en.wi-kipedia.org/wiki/Christ)

U prvi mah moæe nam izgledati da je Petar izvrnuo redoslijed rijeËi. Na krajukrajeva, svi smo navikli na ime Isus Krist. Petar, meutim, opisuje Isusa kaoBoæjeg “pomazanika”, a Luka se slaæe da je On to zaista bio.

ODGOVORITE1. Luka predstavlja Isusa onako kako Ga on vidi. Kako vi vidite Isusa?2. Na koji naËin vaπe osobno vienje Isusa, Boæjeg pomazanika, moæe pomoÊi

drugima da Mu se pribliæe?

Scheri-lyn Makombe, Indianapolis, Indiana, Sjedinjene AmeriËke Dræave

28

Srijeda, 15. travnja

“A za koga me vi dræite da sam ja?”

PRIMJENAMatej 16,13-20; Marko 8,29.

Krist je iskuπao svoje uËenike postavljajuÊi im pitanje: “A za koga me vidræite da sam ja?” (Marko 8,29 — ©ariÊ). Danas On i nas iskuπava istim pita-njem. Isus nam sam kaæe tko je On: “Ja sam put, istina i æivot.” (Ivan 14,6) “Jasam Alfa i Omega. Prvi i Posljednji, PoËetak i Svrπetak.” (Otkrivenje 22,13) Da!Isus toËno zna tko je, a imate li vi odgovor na Njegovo pitanje?

Za izgubljenog sina On je Otac pun ljubavi koji strpljivo Ëeka da se vratitekuÊi (Luka 15,11-32). Za emotivno ranjene On je Æivotodavac (Ivan 10,10;Filipljanima 4,7). Za ovisnike o drogama, seksu ili πopingu, On je Iscjelitelj(Izlazak 15,26). Za financijski iscrpljenog studenta On je Onaj koji Êe se pobri-nuti (Filipljanima 4,19). Za depresivne On je Onaj koji daje mir (Filipljanima 4,7).©to vi kaæete — tko je Isus? Upoznajte Ga kao svojeg najboljeg Prijatelja pri-mjenjujuÊi u praksi sljedeÊu strategiju:

Provodite vrijeme s Njim. Svakog dana odvojite posebno vrijeme da bistebolje upoznali Isusa. Tekst u Jakovu 4,8 kaæe nam da Êe se On pribliæiti namaako se mi pribliæimo Njemu. Razmiπljajte o Njemu, o Njegovim rijeËima, Njego-vom naËinu æivota i Njegovom daru spasenja. “A ovo je vjeËni æivot: spoznatitebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista.” (Ivan 17,3)

Nastojte ugoditi Njemu umjesto da ugaate sebi. Uloæite svjestan na-por da Ëinite ono πto je Njemu po volji. “’Ljubi Gospodina Boga svoga svimsrcem svojim, svom duπom svojom i svom pameti svojom!’ To je najveÊa i prvazapovijed.” (Matej 22,37.38)

Razgovarajte s Njim. Da! Isus joπ uvijek sluπa i odgovara na molitve, i tone samo one koje su upuÊene tijekom bogosluæja i dok smo na koljenima. Onodgovara na molitve izgovorene u naπem umu dok smo na poslu, na satu u πkoliili dok se vozimo automobilom. On je uvijek spreman i odgovara na naπe moli-tve. “Prije nego me zazovu, ja Êu im se odazvat; joπ Êe govoriti, a ja Êu ih veÊusliπiti.” (Izaija 65,24)

Uzdajte se u Njega. Dopustimo Isusu da bude ono πto On tvrdi za sebe.Zaπto sami rjeπavamo svoje probleme ili se sami suoËavamo s izazovima, kadaje Isus obeÊao da Êe nam pomoÊi? “Prepusti Jahvi putove svoje, u njega seuzdaj, i on Êe sve voditi.” (Psalam 37,5)

Nadia Ammitie King, Nassau, New Providence, Bahami

Dopustimo Isusu da bude ono πto On tvrdi za sebe.

29


Poznajete li Ga?

MI©LJENJELuka 4,16.22.

Tog dana u sinagogi je bilo ljudi koji su poznavali Isusa joπ dok je bio dijete.Drugi su samo Ëuli za Njega, a neki su Ga tada prvi put vidjeli. Tu je sigurnobilo Njegovih bliæih i daljih roaka i radoznalih putnika koji su doπli Ëuti πto ÊereÊi Josipov i Marijin sin.

Ali Ëekajte! Tvrdi li On da je o Njemu govorio prorok Izaija? Da! On je toproËitao kao da se svaka rijeË odnosi upravo na Njega. Je li im se to samouËinilo, ili On doista rijeËi tog spisa navodi napamet: “Na meni je Duh Gospodnji”(Luka 4,18)? Napeto su sluπali dok se njihova zbunjenost pretvarala u uzne-mirenost, a zatim u gnjev. Tko je taj Ëovjek?

»uli su oni priËe. Ta Ëuda sigurno nisu bila stvarna. A Ëak i da jesu, kakveto veze ima? On je joπ uvijek samo Josipov i Marijin sin. Mnogi koji su Ga vidjelikako Ëini Ëuda, ili su Ëak i osjetili Njegov dodir, joπ uvijek nisu znali tko je Onzapravo. Bili su zadovoljni onim πto Ëini tako da nisu dublje istraæivali.

I mi smo danas u opasnosti da uËinimo isto. Mnogi od nas su zadovoljnitime πto sluæe Bogu kakvog opisuju naπi roditelji i pastori, umjesto da se s Njimupoznaju osobno. Oswald Chambers je pisao: “Uvijek pravite razliku izmeuonoga tko je Isus za vas i πto je uËinio za vas. Ako samo znate πto je uËinio zavas, nemate dovoljno velikog Boga. Ali ako ste sagledali Isusa onakvog kakavjest, iskustva Êe dolaziti i prolaziti, ali vi Êete se dræati ‘onoga koji se ne vidikao da ga vidjeπe’.” (Oswald Chambers, My Utmost for His Highest, 1992.)

Jeste li vi vidjeli Isusa? Jeste li Mu dopustili da ue u svaki aspekt vaπegæivota? Jeste li, poput æene koja je bolovala od teËenja krvi, imali osobno isku-stvo s Njim (Luka 8,40-48)? Ako imamo takvo iskustvo i ako Ga stalnoupoznajemo, tada Êemo, poput Pavla, moÊi reÊi: “Znam komu sam vjerovao” (2.Timoteju 1,12).

ODGOVORITE1. Zaπto je vaæno praviti razliku izmeu onoga πto Isus Ëini za vas i onoga tko

On jest za vas?2. ©to znaËi imati osobno iskustvo s Isusom? Sjetite se nekoga svojeg iskustva

i budite ga spremni iznijeti svojem razredu u subotu.3. Kako biste odgovorili na pitanje: “Poznajete li Isusa?”

Ogechi Nwankwo, Moreno Valley, Kalifornija, SAD

Jeste li vidjeli Isusa?

30

Petak, 17. travnja

“A za koga me vi dræite?”

ISTRAÆIVANJELuka 9,20.

ZAKLJU»AKZnati tko je Isus zadire u sræ pitanja tko smo mi i πto nas Ëeka u vjeËnosti.

Mi se moæemo diviti Isusovim djelima, cijeniti Njegove rijeËi, veliËati Njegovostrpljenje, zastupati Njegovo nenasilje, odavati priznanje Njegovoj odluËnosti,hvaliti Njegovu nesebiËnost i stajati nijemi pred okrutnoπÊu kojom je okonËanNjegov æivot. Mnogi ljudi mogu Ëak biti spremni prihvatiti Isusa kao dobrogËovjeka koji je nastojao unijeti poπtenje tamo gdje je postojala nepravda, ponu-diti izljeËenje gdje je postojala bolest i pruæiti utjehu tamo gdje je postojaosamo jad i bijeda. Niπta od toga, meutim, ne daje ni pribliæan odgovor napitanje koje je sam Isus postavio: “A vi πto mislite tko sam ja?” (Luka 9,20 —DK) To je pitanje koje zahtijeva odgovor, a o tom odgovoru ovisi sudbina Ëo-vjeËanstva.

RAZMOTRITEu Napiπite πto sve Isus znaËi vama osobno.u Pjevajte pjesmu “He’s Everything to Me”. RijeËi i glazbu moæete naÊi na web-

adresi: http://www.angelfire.com/co2/inspiration/everything.html.u Dodajte toj pjesmi stihove koji govore o tome πto Isus vama znaËi.u Navedite karakterne crte koje opisuju Isusa i ocijenite koliko vi pokazujete

te crte u svojem æivotu. Molite se da vam Sveti Duh pomogne da rastete uonim podruËjima u kojima osjeÊate da ste slabi.

u Pripremite beskvasni kruh i groæani sok za bogosluæje u petak ili subotuposlijepodne. Prije nego πto se sudionici posluæe tim simbolima, zamolitenekog dobrovoljca da kaæe πto Kristova ærtva znaËi njemu osobno.

u Pogledajte neki film ili televizijsku emisiju, ili proËitajte knjigu koja govorio nekom aspektu prirode koji vas posebno zanima. ©to moæete saznati osvojem Stvoritelju na osnovi toga?

u Navedite Kristove osobine koje vas posebno privlaËe Njemu. Razmislite nakoji se naËin te osobine pokazuju u vaπem æivotu. Traæite vodstvo SvetogaDuha da biste ih mogli razvijati.

POVEÆITEPsalam 23; Matej 1,23.Ellen G. White, Isusov æivot, “Sluga slugama”, str. 533.David Marshall, Jesus and You.

Rachel Swart, Ypsilanti, Michigan, SAD

31


Poziv na uËeniπtvo

“Ako tko hoÊe iÊi za mnom, neka se odreËe samog sebe,neka svaki dan uzme kriæ svoj i neka me slijedi!”

(Luka 9,23)


32

Subota, 18. travnja

Oslanjati se na Izvor

UVODLuka 5,1-11; 9,23.

Na bogosluæju u mojoj crkvi, mi prije molitve pjevamo pjesmu koja je menivrlo draga: “»uj naπe molitve, Gospodine, Ëuj naπ ponizni zov, divni, milostivi,dobri Gospodine na koga se oslanjamo. ... Sve πto traæimo jest da Ti Ëujeπ naπemolitve” (Donnie McClurkin, “All We Ask”, Song Lyrics, http://www.songlyrics.com/donnie-mcclurkin/all-we-ask-lyrics/).

Izraz “na koga se oslanjamo” meni posebno znaËi. Bog je Onaj na koga semi oslanjamo za snagu, vodstvo, ljubav i naklonost dok hodimo Zemljom. Osimtoga, mi raËunamo na to da Êe On æivjeti u nama. Oslanjanje na Boga glavna jemisao pouke o uËeniπtvu koju prouËavamo ovaj tjedan.

U dogaaju o pozivanju Petra, Jakova i Ivana (Luka 5,1-11), Isus kaæe Petruda baci mreæu u vodu nakon πto je cijelu noÊ ribario i niπta nije ulovio! SuoËens Isusovim prijedlogom da baci mreæu na drugu stranu, Petar je morao uzeti uobzir dvije Ëinjenice: da je sav njegov trud od prethodne noÊi bio uzaludan i damu je ponestalo snage.

Pa ipak, on je postupio po Kristovoj rijeËi i, zakoraËivπi u vjeri, ulovio tolikoribe da je njegov Ëamac poËeo tonuti. Tek nakon takvog pokazivanja vjere Kristmu kaæe: “Ne boj se! Od sada Êeπ ljude loviti!” (redak 10) Ja vjerujem da je tapouka trebala pokazati Petru i buduÊim Kristovim uËenicima da se mi moramona prvom mjestu oslanjati na Boæju snagu, a ne na svoju.

Mnogo se toga lijepog dogaa kada se oslonimo na Boæju silu. Postajemoviπe usmjereni na Krista i nesebiËni. Preko molitve i prouËavanja Biblije otva-ramo put Bogu da nas ispuni svojom ljubavlju. Jedino kad doæivimo tu ljubavi zajedniπtvo s Bogom, moæemo svjedoËiti drugima. Bog nas prvo ispunjava, aonda dopuπta da se Njegova ljubav preko nas izlije na one koji nas okruæuju. Alida bi se to dogodilo, moramo se prvo osloniti na Krista jer On kaæe: “Jer bezmene ne moæete niπta uËiniti.” (Ivan 15,5) Tijekom cijelog ovog tjedna imajte naumu da se oslanjanje na Boga nalazi u srcu uËeniπtva.

Nyachom Chiek, Calgary, Alberta, Kanada

Mi se moramo na prvom mjestu oslanjati na Boæju snagu, a ne na svoju.

33


Kako moæemo biti sigurni da nas Krist vodi?

DOKAZLuka 6,40.

UËenici su ljudi koji prihvaÊaju i objavljuju poruku svojeg uËitelja. Moæe sereÊi da je uËenicima jedini cilj da steknu znanje koje im uËitelj prenosi kakobi postali sliËni njemu u mislima i ponaπanju. To je zapisano u Evanelju poLuki 6,40: “Nije uËenik nad uËiteljem; svaki koji je potpuno pouËen bit Êe ravansvome uËitelju.” Kao krπÊani, mi priznajemo da smo uËenici Isusa Krista i kaotakvi trebamo biti nalik na Njega. Meutim, pred nama je vaæno pitanje. Moramoli gledati tog UËitelja i Njegova djela da bismo postali Njegovi uËenici?

Mnogi uËenici mogu potvrditi Ëinjenicu da uËenje bilo kojeg predmeta bezprisutnosti uËitelja moæe biti neuspjeπno. Oni se pitaju koji korak moraju po-duzeti kako bi na najbolji naËin svladali predmet koji prouËavaju. Pitaju se jesuli na pravom putu. Pitaju se hoÊe li uspjeti. HoÊe li znati primijeniti u praksiono πto su nauËili na satu?

To su samo neka pitanja koja nam dolaze na um. Prema tome, biti u druπtvuuËitelja sasvim sigurno pruæa dodatnu sigurnost. Mnoga pitanja dobivaju odgo-vor, nauËe se novi naËini i stjeËe bolje razumijevanje. Isusovi uËenici su imalitakvu sigurnost. U Njegovoj prisutnosti bili su svjedoci mnogih Ëuda koja jeËinio. Vidjeli su kako hrani pet tisuÊa ljudi, istjeruje zle duhove, hoda po vodii lijeËi bolesne.

©to mi danas imamo kao dokaz koji Êe nam omoguÊiti da Ga slijedimo?Bog koji je Joπui rekao: “Odvaæi se i budi hrabar! Ne boj se i ne strahuj, jer

kuda god poeπ, s tobom je Jahve, Bog tvoj” (Joπua 1,9), isti je Onaj koji govorii nama danas. Bog je joπ uvijek u velikoj mjeri prisutan u naπe suvremeno dobakao πto je bio i u vrijeme prvih uËenika. On nam je dao svoju RijeË, i moæemose s pouzdanjem osloniti na nju jer ona je joπ uvijek ista. “U poËetku bijaπeRijeË, i RijeË bijaπe kod Boga — i RijeË bijaπe Bog.” (Ivan 1,1) Nema potrebe dasumnjamo. Jedino πto se od nas traæi jest da pokaæemo vjeru. Vjera i uËeniπtvoblisko su povezani.

ODGOVORITE1. Kako moæete biti sigurni da vas Krist vodi?2. Koji je vaπ odgovor kad vam Isus kaæe da napustite sve i da Ga slijedite?

Bevaughn Chablal, Calgary, Alberta, Kanada

Moramo li gledati tog UËitelja i Njegova djela da bismo postali NjegoviuËenici?

34


Hladni su pozvani da postanu vatreni

LOGOSLuka 5,1-11; 6,12-16; 9,23-25.57-62; 10,1-24.

Staza uËeniπtva (Luka 5,1-11)©imun, Jakov i Ivan oslanjali su se na upornost i sreÊu, ne shvaÊajuÊi u

potpunosti da je Bog taj koji se brine o njima i svemu stvorenom (Luka 12,24).Prije nego πto se Isus pojavio, bilo je nuæno da ih upornost i sreÊa iznevjerekako bi prihvatili Njegov alternativni lijek koji glasi: “Uzdaj se u Jahvu svimsrcem, a ne oslanjaj se na vlastiti razbor.” (Izreke 3,5) U Luki 5,4 Isus traæi od©imuna da uËini ono πto je veÊ radio cijelu noÊ bez ikakvih rezultata. Ako sudva eksperimenta ili pokuπaja identiËna, osim u jednom Ëimbeniku, a ipak dajudva razliËita rezultata, onda taj pojedinaËni Ëimbenik mora biti odgovoran za turazliku. Izraz: “»ovjek ne æivi samo od kruha, nego od svake rijeËi Boæje” (Luka4,4 — ©ariÊ), preuzet je iz Ponovljenog zakona 8,3 i Isus ga je upotrijebio da bise odupro Sotoninim kuπnjama. Ta izjava bila je Ëimbenik koji je ©imun trebaoprepoznati kao Boæju nevidljivu ruku koja ostvaruje ono za πto je on mislio daje obiËna sluËajnost. Baπ kao i u sluËaju Zaharije koji je posumnjao u proro-Ëanstvo o roenju Ivana Krstitelja (Luka 1,20), greπna ljudska narav sumnja uBoæje objave. Ali ako æelimo stupiti na stazu uËeniπtva, prvo trebamo povjerovatiu ono πto Bog kaæe u Izaiji 55,11. Boæja rijeË je pouzdana kao i povijest imoæemo se apsolutno osloniti na nju. Povjerenje u Boga ne treba prvo provjera-vati na osnovi vlastitog iskustva, veÊ ga treba bez sumnje primijeniti zbog Boæjenaravi.

Izbor Dvanaestorice (Luka 6,12-16)Prema svjetovnim mjerilima, vrlo lako bi se moglo prigovoriti Isusovom iz-

boru uËenika. Oni nisu bili “najbolji od najboljih”. Primjerice, Isus u Luki 5,29poziva Mateja (ili Levija) koji je bio sakupljaË poreza. Osim toga, Isus je pozvaoi Jakova i Ivana, Zebedejeve sinove, Ëiji nadimak je bio “sinovi groma”. Meuizabranima bio je i Juda Iskariotski koji je izdao Isusa i koji je novac volio viπenego svojeg Spasitelja. I lista se nastavlja. Zaπto je Isus pozvao upravo te poje-dince i osmoricu drugih prava je zagonetka, ali ono πto moæemo saznati izPisma jest da Bog ne gleda tko je tko (2. Ljetopisa 19,7; Djela 10,34; Rimljanima2,11).

Svuda u Bibliji, od Postanka do Otkrivenja, vidi se da je Boæji poziv uvijekbio upuÊivan Ëitavom ËovjeËanstvu, a ne samo nekolicini odabranih. Tek kadasu shvatili koliko je sveta i pouzdana Boæja rijeË, uËenici su uvidjeli koliko subili greπni kada su sumnjali u Boæju nepogreπivu rijeË. Juda je izabrao smrtiako mu je Boæja rijeË bila na raspolaganju. Sveti Duh, koji je prebivao u srcuuËenika, otkrio je RijeË za uspjeπnu i pravovremenu primjenu (Izlazak 4,12;Matej 10,19.20; Marko 13,11; Luka 12,11.12).

35

Cijena uËeniπtva (Luka 9,1-6.23-25.57-62; 10,1-24)U Luki 9,1-6 Isus je pozvao svojih dvanaest uËenika, dao im silu i vlast da

sluæe i poslao ih da propovijedaju o Boæjem kraljevstvu bez opipljivih sredstava.Nisu trebali nositi niπta osim odjeÊe koju su imali na sebi. Cijena uËeniπtvaprenesena je na one koji primaju Evanelje (Matej 10,10; Luka 10,1) i sliËna jehonorarnom radu u kojem primatelji Ëaste radnike odmjeravajuÊi plaÊu pro-porcionalno radu koji su obavili. To ih je nauËilo da se oslanjaju na Boæju skrbdok ih On Svetim Duhom vodi u polja rada. Isus je poslao joπ sedamdesetoricudrugih s istim zadatkom, i od njih se takoer oËekivalo da ne nose niπta sasobom, veÊ da prihvaÊaju smjeπtaj i hranu tamo gdje budu radili.

Prije toga Isus je morao reÊi dvanaestorici uËenika koja se razina posveÊe-nosti od njih oËekuje. U Luki 9,23-25 Isus objaπnjava zahtjeve uËeniπtva usvjetlu “sve ili niπta” — ili potpuna predaja Njegovoj volji, ili oslanjanje navlastite snage. Taj izbor ima jasne posljedice: vjeËni æivot ili vjeËno prokletstvo.

Ozbiljnost odluke da budemo Njegovi uËenici joπ viπe dolazi do izraæaja uLuki 9,57-62 gdje Isus ukazuje na Ëinjenicu da nakon πto netko odluËi bitiNjegov uËenik, viπe nema povratka. Niπta nema prednost nad uËeniπtvom i nepostoji moguÊnost da naknadno preispitamo tu svoju odluku. UËeniπtvo podra-zumijeva odanost Boæjem kraljevstvu i istodobno ulazak u rat sa Sotoninimkraljevstvom bez moguÊnosti ostajanja na neutralnom terenu. Isus je pozvaosvoje uËenike da Ga slijede kamo god bude iπao, pa Ëak i na kriæ. On nijeskrivao Ëinjenicu da Êe sa svojim uËenicima dijeliti i nagrade i nevolje. KadaIsus svoju RijeË usadi u naπe hladno srce, ona Êe nas poËeti zagrijavati sve dokne poËnemo isijavati tu toplinu u ledeni, mraËni svijet. Ali ako je pokuπamozadræati za sebe, ona Êe nas spaliti (Jeremija 20,9). Svjetlo ne svijetli samo zasebe, veÊ osvjetljava svoju okolicu. RijeË koju je Isus stavio u naπe srce trebamodijeliti s onima koji nas okruæuju.

ODGOVORITE1. Koja je razlika izmeu uËenika i apostola?2. »itajte 1. KorinÊanima 11,1. Koje naËelo Pavao tu prenosi KorinÊanima?

Objasnite.

Asher Shiringinyai, Calgary, Alberta, Kanada

UËeniπtvo podrazumijeva odanost Boæjem kraljevstvu.

36

Utorak, 21. travnja

“Dakle, koliko Êe me uËeniπtvo koπtati?”

SVJEDO»ANSTVOLuka 9,23-35.57-62.

Lako se moæe dogoditi da uËeniπtvo definiramo polazeÊi od vlastitih pretpo-stavki tko bi mogao zadovoljiti njegove zahtjeve, a zatim da njegov utjecaj ocje-njujemo na osnovi uspjeha istodobno potpuno zanemarujuÊi Boæje stajaliπte.Bog “ocjenjuje” uËeniπtvo na temelju tri osobine: ljubavi, posluπnosti i jedinstva.

“Ima mnogo onih koji tvrde da sluæe Bogu, iako nemaju nikakvog praktiËnogznanja o Njemu. Njihova æelja da ispunjavaju Njegovu volju zasnovana je nanjihovim vlastitim sklonostima, a ne na dubokom osvjedoËenju Svetoga Duha.”(Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 24)

Bog traæi samoodricanje pokretano ljubavlju. “Ljubav Êe se pokazati ærtvo-vanjem. ... Krist je sve dao za nas i oni koji Ga prihvaÊaju bit Êe spremni da zasvojeg Otkupitelja sve ærtvuju. Prije svega ostaloga oni Êe na umu imati Njegovuslavu i Ëast.” (Isto, str. 25) Dragi Bog nam pomaæe da prihvatimo Njegovu voljuu svojem æivotu. Posluπnost je najpotpuniji izraz samoodricanja. »esto smatra-mo da je uËeniπtvo odvojeno za pastore i misionare. Meutim, Bog æeli da svimi budemo uËenici. “KrπÊanin koji slijedi Krista u svojem svakidaπnjem æivotu,koji se svakog dana predaje Bogu, koji je iskren u svojim namjerama i neporo-Ëan u svojim mislima, koji je krotak kada je izloæen izazovima, Ëvrst u vjeri ipoboænosti, koji je vjeran i u najmanjemu, koji u svojem domu predstavljaKrista svojim karakterom — takav u Boæjim oËima moæe biti cjenjeniji Ëak i odnajpriznatijeg misionara ili muËenika u svijetu.” (Isto, str. 278)

Mi svoj uspjeh kao uËenika povezujemo s tim koliko smo ljudi “zadobili” zaIsusa. Meutim, Bog uspjeh u uËeniπtvu ne ocjenjuje na osnovi kvantitete. Ontraæi kvalitetu i posluπnost koja se zasniva na ljubavi i koja pojedinca kojiprihvati uËeniπtvo potiËe na samoodricanje. “Vojvoda od Wellingtona jednom jebio nazoËan skupu krπÊana koji su raspravljali o moguÊnosti uspjeπnog evan-eoskog rada meu neznaboπcima. Pozvali su vojvodu da kaæe hoÊe li se premanjegovom miπljenju njihovi napori isplatiti. Stari vojnik je odgovorio: ‘Gospodo,koju ste naredbu dobili? Nije na vama da raspravljate o uspjehu. Ako sampravilno razumio, vama je upuÊena naredba: Idite po cijelom svijetu i propovije-dajte Evanelje svakom stvorenju. Gospodo, posluπajte ovu naredbu.’” (Ellen G.White, Vjera kojom æivim, str. 153)

Ljubav, posluπnost i samoodricanje trebaju biti pokretaËka snaga koja Êenam pomoÊi da objavimo Boæju poruku ljubavi, mira i nade. Te tri osobineodlikuju pravo uËeniπtvo.

Abigail Tadigadapa, Calgary, Alberta, Kanada

37

Srijeda, 22. travnja

Cijena

PRIMJENALuka 9,23-25.

PrihvaÊanje Isusa kao Spasitelja najveÊa je i najsudbonosnija odluka kojumoæete donijeti. Vi shvaÊate da postoji sveti, pravedni Bog kojega grijeh vrijea.Isto tako uviate i svoje greπno stanje i nesposobnost da se popravite kako bisteizbjegli smrt (Rimljanima 6,23). Meutim, tada spoznajete da postoji Netko tkovas toliko voli da je umro za vaπe grijehe i omoguÊio vam da imate vjeËni æivot(Ivan 3,16)! Kada prihvatite Isusa, jasno vam je da neπto morate promijeniti usvojem æivotu kako biste ostali u Njemu. Postali ste nova osoba (2. KorinÊanima5,17). Vaπi stari putovi koji su uvredljivi za Boga nisu viπe dovoljno dobri dabiste ostali na njima. To je poziv na uËeniπtvo — putovanje koje Êe vas odvestido novih visina s Isusom. Tekst u Luki 9,23-25 navodi tri jednostavna ali teπkakoraka koja moramo poduzeti u tom procesu. On zahtijeva potpunu promjenunaπeg biÊa (Rimljanima 12,2) i ærtvu koja Êe moæda podrazumijevati i naπu smrt.Ali na kraju Êe sve biti vrijedno toga.

Odrecite se sebe. BuduÊi da su ljudi po naravi zli, u izravnoj suprotnostis Boæjim karakterom, slijediti Krista znaËi odvratiti se od prirodnih, sebiËnihsklonosti tijela. Bog mora biti u æariπtu, a ne mi sami. I premda je naπ ciljsamousavrπavanje, uËeniπtvo obuhvaÊa mnogo viπe od osobnih uspjeha i dosti-gnuÊa. Ono obuhvaÊa promjenu karaktera po ugledu na Boga — imago Dei.

Uzmite svoj kriæ. Kriæ je simbol ærtve i poniæenja. To je sljedeÊi korakprema pravom uËeniπtvu. Na osnovi onoga πto je Isus uËinio za nas na kriæu,i mi moramo biti spremni uËiniti sve πto On traæi od nas. Naravno, nitko ne æelibiti izloæen boli i poniæenju. Meutim, naπa ljubav prema Kristu navest Êe nasda prinesemo ærtvu za Njega, o Ëemu god da je rijeË.

Slijedite Ga. Kada se odreknemo sebe i uzmemo svoj kriæ, moramo iÊi usmjeru koji je On odredio za naπ æivot. Sveti Duh Êe djelovati u nama i prekonas da bi nas vodio pravim putem. Osim toga, On Êe nas voditi prema Velikomnalogu — da idemo i pozivamo nove uËenike (Matej 28,19.20), koji Êe isto takobiti posveÊeni vjeri u Krista.

ODGOVORITE1. ©to Ëinite da biste se odrekli sebe u namjeri da postanete uspjeπan uËenik?2. Navedite praktiËne naËine na koje moæemo iziÊi i stvarati druge uËenike.

Thompson Franklin Robin Jr., Calgary, Alberta, Kanada

Kriæ je simbol ærtve i poniæenja.

38


Koliko uËeniπtvo moæe biti teπko?

MI©LJENJELuka 6,27-38.

Mi Ëesto povezujemo uËeniπtvo s objavljivanjem Evanelja svijetu. Ipak, toje samo dio slike. U Luki 6,27 Isus nas upoznaje s jednim aspektom uËeniπtvakoji nije nimalo lak za nas, pala biÊa: “Ljubite svoje neprijatelje, Ëinite dobroonima koji vas mrze!”

Kada su Adam i Eva sagrijeπili, nestalo je sloge koju je Bog imao u planu zaovaj svijet. Luka prikazuje Isusa, Stvoritelja, kao Onoga tko zauzima Ëvrst stavprotiv nepravdi koje je grijeh izazvao. On govori u prilog potlaËenih. On lijeËibolesne, istjeruje zle duhove i hrani gladne. To pokazuje koliko smo mi Njemuvaæni. Zbog toga ne iznenauje πto On oËekuje da i Njegovi uËenici pokaæu istuvrstu brige bez obzira na reakciju onih o kojima se brinu.

Isus je u svojem æivotu osobno pokazao πto znaËi poπtovati zapovijed oljubavi prema neprijateljima. Prigodom Njegovog uhiÊenja, Petar je slijedio ljud-sku sklonost da svoje osobne interese brani svim raspoloæivim sredstvima. Isusga je istog trenutka ukorio i podsjetio da Bog vlada situacijom. Zatim je uËinioono πto samo Bog moæe uËiniti — vratio je zdravlje istom tom Ëovjeku koji jedoπao da Mu oduzme æivot.

Ono πto zapovijed da ljubimo neprijatelje Ëini tako teπkom jest naπa sebiËnanarav. Mi ne moæemo pokazati istu razinu nesebiËnosti koju je Isus pokazivaoako ne ostvarimo Ëvrstu vezu s Njim preko molitve i prouËavanja Biblije. TadaÊe djelovanjem Duha koji prebiva u nama naπ æivot odraæavati Onoga kogaispovijedamo. Kada se jave teπkoÊe, naπ prvi nagon treba biti da traæimo od Bogada vodi naπe korake. To je jedini naËin na koji moæemo nauËiti ljubiti svojeneprijatelje.

Stoga predlaæem da upotrijebimo zapovijed o ljubavi prema neprijateljimakao lakmus-test za razinu naπe vjere. NaËin na koji reagiramo kad smo izazvani,i naËin na koji se odnosimo prema ljudima koji nas mrze, izravno ovisi o naπemodnosu s Kristom. Ako smo doista Njegovi uËenici, trebamo gledati na svijet idruge ljude na naËin na koji ih On gleda. Trebamo voljeti ljude bez obzira na toπto oni vjeruju i kako se ponaπaju. Mi trebamo pokazati Isusovu ljubav premasvima.

ODGOVORITEIsus nam zapovijeda da ljubimo svoje neprijatelje. Je li onda grijeh naljutiti

se kad nas netko izazove? Objasnite svoj odgovor.

Jidzo Hobona, Calgary, Alberta, Kanada

Mi trebamo pokazati Isusovu ljubav prema svima.

39

Petak, 24. travnja

Koliko Êe me to stajati?

ISTRAÆIVANJELuka 14,25-35.

ZAKLJU»AKKada je hodao Zemljom kao jedan od nas, Isus nije pozivao viene ljude da

Ga slijede — Kaifa nije bio meu dvanaestoricom uËenika. Niti je na neki vidljivnaËin nagradio one koje je pozvao. Njegov krvavi trag obiljeæio je put uËenika,a i svaki od njih ostavio je za sobom vlastiti trag dok je slijedio Isusa do smrti.S obzirom na to, πto vi oËekujete kad odgovorite na Isusov poziv da Ga slijedite?Moæda oËekujete da vam On pokaæe svoju naklonost na opipljiv, ovozemaljskinaËin. Mnoge uspjeπne vjerske organizacije izgraene su na takvom evaneljuprosperiteta. Ali moæda ste ipak poËeli sagledavati pravu cijenu uËeniπtva.

RAZMOTRITEu ProËitajte Luka 9,57-62 i na listu papira u jedan stupac napiπite sve izgovore

koje ljudi navode da ne bi slijedili Isusa. U drugi napiπite razloge koje steËuli da ljudi navode, ili Ëak i one koje vi katkad izgovarate. Ispod tih stupacazapiπite Isusov odgovor onima koji Ga ipak odluËe slijediti (Luka 9,23-25).

u Nacrtajte kriæ na velikom komadu papira koji moæete objesiti u prostoriji ukojoj odræavate osobno bogosluæje. Tijekom Ëitavog ovog tromjeseËja traæiteod Boga da vam otkrije koji vas stavovi, navike, postupci i æivotni izborispreËavaju da slijedite Krista. Zapisujte to πto vam bude otkriveno na malelistiÊe, a zatim ih zalijepite na taj kriæ. Pritom se molite da vam Bog pomogneda Mu se predate i u tim podruËjima svojeg æivota.

u U subotnjoπkolskom razredu ili u crkvi iznesete svoje osobno iskustvo krπ-Êanskog rasta i Boæjeg djelovanja u vaπem æivotu.

u Molite se da vam Sveti Duh otkrije kako moæete slijediti Isusa u samoodri-canju. Trebate li ovisiti o Njemu i u donoπenju vlastitih æivotnih odluka?Trebate li se viπe usredotoËiti na druge odvajajuÊi vrijeme u korist nekogdrugog, ili neke skupine? Traæite Ga da vam pomogne da uvidite na kojinaËin On moæe raditi u vama i preko vas, a zatim da vam da i vjeru, hrabrosti snagu da prihvatite izazov koji On stavlja pred vas.

u Pronaite pjesmu koja govori o tome kako Isus hoda s vama na vaπemuËeniËkom putovanju i o nadi i obeÊanjima koja vam daje dok se oslanjatena Njega. Pjevajte je na svojem osobnom bogosluæju.

POVEÆITEMatej 10,37-39; Ellen G. White, Put Kristu, “Kristovi sljedbenici”.Dietrich Bonhoeffer, The Cost of Discipleship.

Jean Kellner, Fulton, Maryland, SAD

40


Pouka 525. travnja—2. svibnja 2015.

Krist kao Gospodar subote

“Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote.Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.” (Marko 2,27.28)

41

Subota, 25. travnja

Ti si moj, sada i zauvijek!

UVODMarko 2,27.28.

Kako da æivim bez Tebe?Kako da uæivam u æivotu bez Tebe?Kako da otpoËnem sljedeÊi tjedan bez Tebe?Kako da Ti se zahvalim, Ljubavi?

Ti si taj koji Ëini da cijenim æivot, Osloboditelju.Ti si taj koji me sjedinjuje s mojom obitelji nakon dugog tjedna.Ti si taj koji me sjedinjuje s mojom crkvenom obitelji.Ti si taj koji me podsjeÊa na stvaranje.

Pronalazim odmor u Tebi, Ljubavi.OsjeÊam se blaæenije kad se sretnem s Tobom.Zahvaljujem Bogu πto je stvorio ovaj svijet za mene.Radujem se svakom tjednu samo da bih mogla provesti posebno vrijemeS Tobom.

Kada sam s Tobom, osjeÊam da moje brige nestaju.Kada sam s Tobom, bolje razumijem svojeg Stvoritelja.Kada sam s Tobom, zaboravljam na svoj posao.Kada sam s Tobom, osjeÊam okus Neba!

Mogu provesti posebno vrijeme s Onim koji me je stvorio.Mogu znati kakav blagoslov si Ti za ovaj svijet.Mogu provesti posebno vrijeme radeÊi ono πto trebam uËiniti.Mogu dijeliti svoje blagoslove sa svojom crkvenom obitelji.

Ti si moj blagoslov!Ti si moja radost!Ti si moja nada!Ti si moj, sada i zauvijek!

Znam da Êu, kada Krist ponovno doe, biti sa svojom LjubavljuZa sva vremena!Volim Onoga koji je stvorio subotu za mene,Onoga koji me svakodnevno vodi,Onoga koji me uËi kako da uæivam u ovom blagoslovljenom danu, suboti.

Feziwe Ntwana, Daejoen, Juæna Koreja

42


Vratiti suboti mjesto koje joj pripada

LOGOSMarko 2,23-28; Luka 4,16-22.31-41; 6,1-5; 13,10-17; Ivan 5,1-17.

U starozavjetno vrijeme izraelski narod se Ëesto odvraÊao od Boga. Na krajusu zbog idolopoklonstva i nepoπtovanja Boæjeg zakona odvedeni u ropstvo (2. okraljevima 17,7-20; 2. Ljetopisa 36,20). Kada su se vratili u svoju zemlju, Nehe-mijina obnova navela ih je da isprave naËin svetkovanja subote (Nehemija 10,31;13,15-22). Meutim, do trenutka kad je Isus doπao na Zemlju, svetkovanje su-bote se izopaËilo i pretvorilo u pridræavanje niza krutih pravila. Lukino evan-elje biljeæi Isusove napore da suboti vrati mjesto koje joj pripada.

Isus je redovno svetkovao subotu (Izaija 61,1.2; Luka 4,16-22)Iako se Isus protivio naËinu na koji su ljudi svetkovali subotu, On sam ju

je uvijek svetkovao. Svake subote odlazio je na bogosluæja. Subota nije bilaobiËan dan kao i svi drugi. Bilo je to vrijeme za slavljenje Boga na posebannaËin, javno i privatno.

Jedne subote Isus je proËitao tekst iz Izaije 61,1.2. Time je najavio svojeposlanje: “Posla me da radosnu vijest donesem ubogima ... da zarobljenimanavijestim slobodu i osloboenje suænjevima; da navijestim godinu milostiJahvine.” (Luka 4,18.19) BuduÊi da Krist treba biti naπ primjer (1. KorinÊanima11,1; 1. Timoteju 1,16; 1. Petrova 2,21), bilo bi dobro da uz molitvu razmislimona koji Ga naËin moæemo slijediti u tom Njegovom poslanju.

Danas ima ljudi koji u subotu ne odlaze u svoju mjesnu crkvu. Neki su serazoËarali zbog drugih vjernika. Moæda je doπlo i do nekih ozbiljnih sukoba.Neki su moæda preumorni i odluËili su duæe spavati u subotu ujutro. Ali kad godje to moguÊe, mi bismo trebali slijediti Isusov primjer i pridruæiti se drugimvjernicima u subotu. “I pazimo jedan na drugoga da se potiËemo na ljubav idobra djela! Ne ostavljajmo, kako neki obiËavaju, svoga vlastitog sastanka, veÊse sokolimo meusobno, i ovo to viπe πto viπe vidite da se pribliæuje Dan!”(Hebrejima 10,24.25)

Isus je Gospodar subote (Marko 2,23-28; Luka 6,1-5)Nekoliko pravila u vezi sa svetkovanjem subote koja su bila na snazi u

Isusovo vrijeme ticala su se branja usjeva u subotu. Iako Biblija jasno zabra-njuje rad subotom, farizeji su pokuπali postaviti ogradu oko tog dana pa suuspostavili optereÊujuÊa pravila kako bi osigurali da nitko ne prekrπi subotusluËajno. Naravno, takva pravila su podrivala subotu umjesto da je podupru(Ellen G. White, Velika borba, str. 41,42).

U Luki 6,1-5 Isus ukida ljudske zabrane da bi bacio svjetlo na pravi smisaosubote: “Sin je »ovjeËji — nastavi im — gospodar i subote.” (redak 5) Taj redakje kljuË za razumijevanje subote i uËi nas mnogoËemu. Prije svega, subotu

43

moæem

Documents

POUKE IZ BIBLIJE ¥ IZDANJE ZA MLADE · Pouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa- ... upute koje bi me vodile ne samo k tome da prona em konaËni