Pouke iz Biblije SIJEÄNJ VELJAÄ OfiUJAK 2016. Pobuna i … · 2018-12-20 · To je bitka koju nitko od nas ne moæe izbjeÊi. Me utim, nije trebalo tako biti. Sva djela stvaranja

1

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeSIJE»ANJVELJA»AOÆUJAK2016. Pobuna

i otkupljenje

2

Sadræaj

1. Kriza na Nebu

2. Kriza u Edenskom vrtu

3. SveopÊa pobuna i patrijarsi

4. Sukob i kriza: Suci

5. Borba se nastavlja

6. Pobjeda u pustinji

7. Isusov nauk i velika borba

8. Suradnici u sluæbi

9. Velika borba i prva Crkva

10. Pavao i velika borba

11. Apostol Petar i velika borba

12. Borbena crkva

13. Otkupljenje

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2016.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2016David Tasker, Rebellion and Redemption

3

Isus je izvojevaoodluËujuÊu pobjeduna kriæu. Pred namaje izazov kome Êemopokloniti svojuvjernost —pobjedniËkoj straniili strani koja jeizgubila.

UVOD

Pobuna i otkupljenjeGrijeh se na neki naËin, ne znamo toËno kako, pojavio u Boæjem

savrπeno stvorenom svijetu i postao polazna toËka velike borbe. Jednoipak znamo, i to vrlo dobro: da smo se kao ljudska biÊa naπli usred oveborbe. To je bitka koju nitko od nas ne moæe izbjeÊi.

Meutim, nije trebalo tako biti. Sva djela stvaranja bila su veomadobra. Bog je izlio svoj blagoslov na njih. Iako je Gospodin SvemoguÊi,Adamu i Evi dao je odgovornost da se brinu o onome πto je stvorio zanjih. Velika borba zapoËela je na Zemlji kada je Sotona laskanjem ilaæima zaveo Adama i Evu odvraÊajuÊi ih od Boga. Da su ostali vjernionome πto im je Bog rekao, da su posluπali Njegove jednostavne zapo-vijedi, nikada ne bi bilo svijeta kakvog znamo, ispunjenog nesreÊama,kuπnjama i patnjom.

“U sva vremena Sotona se upor-no trudio da pogreπno prikaæe Boæjikarakter kako bi ljudi imali pogre-πno shvaÊanje o Bogu pa Ga proma-trali sa strahom i mrænjom namje-sto s ljubavlju. Trudio se da ukloniboæanski Zakon, navodeÊi ljude dapovjeruju kako su osloboeni nje-govih zahtjeva. A progonio je one ko-ji su se usudili usprotiviti njegovimobmanama. Sve je to prisutno u po-vijesti patrijarha, proroka i aposto-la, muËenika i reformatora.” (EllenG. White, Velika borba, str. 11)

Kao odgovor na ovu veliku ne-sreÊu, Bog, koji je pretkazao da Êese sve ovo dogoditi “prije stvaranjasvijeta” (Efeæanima 1,4), donio je plan spasenja koji je nama poznat kaoplan otkupljenja. Ovo otkupljenje nagovijeπteno je u izvjeπtaju o Abra-hamovom susretu s Bogom u Postanku 15, kada je Bog proπao izmeuæivotinja rasjeËenih na pola. Ovaj drevni obred bio je jamstvo Abrahamu,a samim tim i svima nama, da je Bog osobno ukljuËen u nalaæenjerjeπenja za problem grijeha.

Da, Bog je obeÊao da Êe preuzeti punu odgovornost za ljudskupobunu i ponijeti posljedice za svako zlo koje smo poËinili. Bog je samona ovaj naËin mogao obnoviti odnos s ljudskim rodom, meuljudskeodnose i Ëovjekov odnos s ostalim djelima stvaranja.

Isus je izvojevaoodluËujuÊu pobjeduna kriæu. Pred namaje izazov kome Êemopokloniti svojuvjernost —pobjedniËkoj straniili strani koja jeizgubila.

4

U ovakvim opÊim okolnostima zapaæamo Sotoninu trajnu æelju daizopaËi djela stvaranja i uniπti Boæji narod. Njegov naËin djelovanja ot-kriven je u Bibliji, gdje je prikazano kako se dobro i zlo odigrava meubraÊom, u obiteljima i narodima. UoËavamo ga u vrijeme gladi, tlaËenja,ropstva i izgnanstva, u neuspjelim pokuπajima obnove nakon nesreÊa,u podijeljenoj vjernosti i poticanju idolopokloniËke sluæbe.

Bog u cijelom Svetome pismu neprestano osujeÊuje Sotonine na-mjere. Isus je svojim dolaskom kao Emanuel, “s nama Bog”, povratiovlast koja je bila oduzeta Adamu i Evi. Isus je uspio u onome u ËemuAdam nije. U svojoj sluæbi pokazao je vlast i nad onim πto je stvorio inad silama zla. UoËi povratka na Nebo, ponovio je nalog svojim sljed-benicima i u vrijeme Pedesetnice ispunio ih silom da bi proπirili graniceNjegovog nebeskog kraljevstva.

Isus je izvojevao odluËujuÊu pobjedu na kriæu. Pred nama je izazovkome Êemo pokloniti svoju vjernost — pobjedniËkoj strani ili stranikoja je izgubila. Iako bi izbor trebao biti lagan i jasan, buduÊi da borbai dalje bjesni, bitka za naπa srca i um se nastavlja. Naπa je æelja i molitvada nam pouke za ovo tromjeseËje ukaæu na neke od tih obmana i takona pomogne ne samo da izaberemo Krista, veÊ da ostanemo s Njim zatoπto, kao πto je obeÊao, “tko ustraje do konca, bit Êe spaπen” (Matej24,13).

David Tasker, tajnik Juæne pacifiËke divizije, doktorirao je naodsjeku za Stari zavjet. Radio je kao pastor u svojem rodnom NovomZelandu, zatim kao tajnik Misionskog odjela na Solomonskom otoËjui predavaË na PacifiËkom adventistiËkom sveuËiliπtu (Papua NovaGvineja) i AdventistiËkom meunarodnom institutu naprednih studija(Filipini). Sa suprugom Carol ima dva sina (Nathan i Stefan) i trojeunuËadi.

5

Pouka 1 26. prosinca 2015.—2. sijeËnja 2016.

Kriza na Nebu“Spasenje je djelo naπega Boga, koji sjedi na prijestolju, i

Janjeta!” (Otkrivenje 7,10)

Biblijski tekstovi: Izaija 14,4.12-15; Ezekiel 28,2.12-19; Ivan12,31; Otkrivenje 12,7-16; Luka 10,1-21.

“BuduÊi da je Zakon ljubavi temelj Boæje vladavine, sreÊa svih razu-mnih biÊa ovisi o njihovoj savrπenoj usklaenosti s njegovim naËelimapravednosti. Bog æeli da Mu sva stvorenja sluæe iz ljubavi, sluæbom kojaizvire iz poπtovanja prema Njegovu karakteru. On ne nalazi zadovoljstvou prisilnoj posluπnosti i svima daruje slobodnu volju da Mu ona mogudragovoljno sluæiti.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 16)

Savrπeni sklad vladao je u cijelom svemiru sve dok su sva stvorenabiÊa æivjela u odanosti iz ljubavi. Nakon samo jedne pobune sve sepromijenilo. Lucifer je smatrao da moæe vladati bolje od Boga. Æelio jeBoæji poloæaj i utjecaj koji uz to ide.

Njegova æelja za vlaπÊu dovela je do “rata na nebu” (Otkrivenje12,7). VarajuÊi Adama i Evu pokraj zabranjenog drveta u Edenskom vrtu,Sotona je pokrenuo rat na Zemlji i mi otada æivimo s tim posljedicama.Plan spasenja je Boæji naËin da uguπi pobunu i povrati red i sklad kojije Sotona poremetio.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusove usporedbe, Znaci vremena, 2015., poglavlje 29.

6

NEDJELJA 27. prosinca

PAD NA NEBU

ProËitajte Izaija 14,4.12-15. Koji opisi babilonskog kralja po-kazuju da Izaija govori o nekome tko je uzviπeniji od obiËnog vla-dara?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nijedan ovozemaljski kralj nije pao s Neba, a ta Ëinjenica pokazujeda se redci od 12. do 15. odnose na nekoga tko je veÊi od kralja, Ëaki od babilonskog kralja. Zatim uspon na Nebo, poloæaj viπi od anela ivladanje na “zbornoj gori na krajnjem sjeveru” opisi su boæanstva nastarom Bliskom istoku. Sotonino samoljublje jasno je izraæeno u ovojvrsti “dvostrukog” proroËanstva.

Isus se koristi sliËnim obrascem u opisu uniπtenja Jeruzalema (Ma-tej 24). Iako uËenici postavljaju pitanje o uniπtenju Hrama, Isus u svo-jem odgovoru opisuje i uniπtenje Jeruzalema od strane Rimljana 70.godine i πiru sliku koja se tiËe kraja svijeta. Na isti naËin Izaija opisujeosobine ovozemaljskog kralja, ali sve to primjenjuje na neπto veÊe iopseænije nego πto je obiËan kralj.

ProËitajte Ezekiel 28,2.12-19. Kako je Sotona ovdje opisan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Ezekielu 28,13 opisano je savrπeno biÊe u “vrtu Boæjem”, kerubinzaklanjaË na Boæjem prijestolju ureπen svim vrstama dragog kamenjakoje poslije nalazimo na naprsniku velikog sveÊenika. Meutim, savr-πeno biÊe se uzoholilo zbog svoje “ljepote”.

KoristeÊi se usporedbama s ljudima, pisac nam je ovim kratkimslikama omoguÊio da shvatimo boæansku stvarnost. Proroci su uzimaliono πto nam je blisko i πto lakπe moæemo shvatiti da bi objasnili onoπto je samo po sebi teπko razumljivo. Nama je na Zemlji moæda teπkorazumjeti πto se dogaa na Nebu, ali svi moæemo shvatiti utjecaj oËitihi razornih politiËkih ambicija zemaljskih vladara. Izaija i Ezekiel pruæilisu nam uvid u neobjaπnjivu promjenu koja se dogodila u odreenomtrenutku u povijesti, kada je sve πto je bilo lijepo i savrπeno u Boæjemporetku stvari bilo uniπteno zbog pogubnog slavoljublja.

Ako savrπeno biÊe, koje je stvorio savrπeni Bog u savrπenomokruæenju, moæe propasti zbog oholosti, πto to nama palim biÊimagovori o tome koliko je ovaj osjeÊaj poguban?

7

PONEDJELJAK 28. prosinca

KNEZ OVOGA SVIJETA

ProËitajte Ivan 12,31; 14,30; 16,11. Zaπto Isus naziva Sotonuknezom ovoga svijeta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je Bog postavio Adama i Evu u Edenski vrt, povjerio im jeupravljanje Edenom (Postanak 2,8.15) i brigu o svim stvorenjima u vodi,na nebu i na kopnu (Postanak 1,26.28). DajuÊi imena svim æivotinjama,Adam je potvrdio svoju ulogu njihovog gospodara. ObiËno netko tko imavlast nad neËim moæe to imenovati; tako, dajuÊi imena svim stvorenimbiÊima, Adam je jasno pokazao svoj poloæaj vladara svijeta.

Kada je Adam izgubio vlast, Sotona je vrlo brzo popunio tu prazni-nu. Dio obnavljanja ljudskog roda, koje je Krist omoguÊio svojom ær-tvom na Golgoti, ostvarit Êe se kada otkupljeni dobiju Adamovu i Evinuprednost da vladaju s Bogom u cijeloj vjeËnosti kao “kraljevi i sveÊeni-ci” (Otkrivenje 1,6; 5,10).

Uvodna poglavlja Knjige o Jobu otkrivaju koliko je Adamov gubitakbio πirokih razmjera. Bez obzira na to πto nam je dan letimiËan uvid unebesko prijestolje, moæemo vidjeti kako je ljudski rod postao podreenprirodi nakon pada.

ProËitajte Job 1,6.7 i 2,1.2. Zaπto se Sotona na skupu sinovaBoæjih predstavio kao onaj koji je prohodio zemljom i putovao ponjoj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz prohoditi i obilaziti zemlju ne odnosi se samo na turistiËkaputovanja. U Svetom pismu on je znak vlasniπtva. Kada je Bog daozemlju Abrahamu, rekao mu je da proe zemlju “uzduæ i poprijeko”(Postanak 13,17). SliËne rijeËi upuÊene su i Mojsiju i Joπui (Ponovljenizakon 11,24; Joπua 1,3). Sotona se u nekom smislu razmeÊe kao “bogovoga svijeta” (2. KorinÊanima 4,4).

Predstavljanje Sotone u prva dva poglavlja Knjige o Jobu moæe seusporediti s onim πto se dogaa u Postanku 3. Sotona zapoËinje nevoljena Nebu, a zatim za sobom ostavlja ljudske ærtve koje pate.

Koje Ëinjenice ukazuju na Sotonino djelovanje na ovom svijetu?Kako moæemo crpiti nadu iz obeÊanja da Êe jednog dana cijela ovapometnja zavrπiti?

8

UTORAK 29. prosinca

RAT NA NEBU

Mi nemamo pravu predodæbu o tome πto znaËi rat na Nebu; neznamo kakve su fiziËke bitke voene osim πto je bio protjeran Sotonasa svojim anelima. »injenica je da Biblija niπta ne govori o fiziËkimposljedicama ovog sukoba na Nebu. Ona se bavi duhovnim posljedicamaovdje na Zemlji.

ProËitajte Otkrivenje 12,7-16. ©to on govori o velikoj borbikoja je izvrπila utjecaj na Nebo, a zatim i na Zemlju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da apostol Ivan na pozitivan naËin govori o neprekidnomratu izmeu “tuæitelja braÊe naπe” i onih koji “pobijediπe”. Povezuje gasa spasenjem i dolaskom Boæjega kraljevstva (Otkrivenje 12,10.11). Ovapozitivna tema naglaπena je u ovom poglavlju i vaæan je aspekt velikeborbe.

Vaæno je zapaziti sveopÊi okvir 12. poglavlja. U njemu su opisane trivelike prijetnje, od kojih je svaka praÊena nevjerojatnim izbavljenjem. UdramatiËnom vienju Ivanu je pokazana borba izmeu Krista i Sotonekoja se vodila na razliËite naËine.

Na primjer, velika zmija (Sotona; Otkrivenje 12,9) sprema se daproædre Dijete (Isusa) koje se treba roditi. Koje bi to dijete moglo pre-æivjeti? Meutim, On uspijeva i dolazi na Boæje prijestolje.

Zmaj zatim poËinje progoniti majku (simbol Boæjeg naroda; vidiOtkrivenje 12,13). Koliko se majka koja se upravo porodila moæe branitiod zmaja? Meutim, i ona bjeæi na Ëudesan naËin (14. redak).

U treÊem pokuπaju da uniπti Boæji izabrani narod, Zmaj izazivapoplavu ne bi li utopio æenu (15. redak). Æena protiv poplave? Meutim,Bog ponovno nastupa i izbavlja je (16. redak).

Zmaj sada usmjerava svoju pozornost na ostatak æeninog potom-stva. On je gnjevan i stupa u borbu s njim. Povijest jasno pokazuje kakoje Boæji narod godinama bio progonjen i tlaËen. »esto smo svjedocibezizlaznih prilika u borbi i pitamo se kako Êe vjerni preæivjeti, zabo-ravljajuÊi da izvjeπtaj ovdje ne zavrπava. Nastavlja se u Otkrivenju 14,gdje vidimo da vjerni stoje pred Boæjim prijestoljem. ZnaËi, i oni sutakoer izbavljeni.

Kako moæete primiti hrabrost od Gospodina koji je veÊi odsvega, dok osjeÊate da vas pritiπÊu sile snaænije od vas?

9

SRIJEDA 30. prosinca

SOTONA ZBA»EN

Kao πto smo vidjeli, rat na Nebu nije bio ograniËen samo na Nebo,veÊ se proπirio i na Zemlju. »ini se da je Sotona (“tuæitelj naπe braÊe”,Otkrivenje 12,10) i dalje odreeno vrijeme mogao pristupati Boæjemprijestolju i iznositi optuæbe protiv Boæjeg naroda. Job je biblijska liË-nost koja je doæivjela ovakvo poniæenje.

ProËitajte tekst u Luki 10,1-21. ©to je Krist rekao o Sotoni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prije nego πto je Isus poslao Sedamdesetoricu, naloæio im je da neuzimaju rezervnu odjeÊu ili novac (Luka 10,4) i da zatraæe Boæji blago-slov nad svojim domaÊinima (5. redak). Upozorio ih je da su poputjaganjaca koji idu meu vukove (Luka 10,3) — kao u 12. poglavlju Ot-krivenja, gdje Zmaj pokuπava stupiti u rat s Boæjim narodom.

UËenici su nakon radosnog povratka (Luka 10,17) izvjeπtavali da suim se demoni pokoravali, πto je Isusu sigurno Ëinilo veliku radost (Luka10,21). U ovom okviru Isus daje izjavu da je Sotona kao munja pao sNeba. On upozorava uËenike da se njihova radost ne smije temeljiti nanjihovom uspjehu nad demonskim silama, veÊ na Ëinjenici da su imimena zapisana na Nebu (Luka 10,20). Ova opomena Ëvrsto postavljaljudsko spasenje na pravo mjesto — u ruke Spasitelja. Isus je, a ne mi,porazio neprijatelja.

Isusovim sljedbenicima, meutim, dana je prednost da svjedoËe ospasenju koje je Isus omoguÊio svojom pobjedom. U Luki 10,17-20 djelosvjedoËenja koje je Isus povjerio svojem narodu u velikoj borbi, poveza-no je sa silom nad Sotonom. Djelo svjedoËenja slabi silu koju Sotonaima nad stanovnicima ovoga svijeta i daje ljudskom rodu priliku danastavi prvotno djelo πirenja granica Boæjeg kraljevstva.

Sila nad naπim neprijateljem jedino je moguÊa zahvaljujuÊi pobjedikoju je Isus izvojevao na kriæu. Pavao kaæe da je Isus “svukao poglavar-stva i vlasti” i pobijedio ih (Koloπanima 2,15). U Njemu je Boæji narodpobjednik. Sotonin kraj je siguran. “Sad Êe knez ovoga svijeta biti baËenvan” (Ivan 12,31) i viπe nikada neÊe klevetati Boæji narod. Moæemo seradovati πto je bitka Gospodnja!

“Nego se radujte πto su vaπa imena napisana na nebesima.”Razmiπljajte o ovim rijeËima. ©to one znaËe i zaπto nam daju velikirazlog za radovanje?

10

»ETVRTAK 31. prosinca

NEPREKIDNA BORBA

Kao πto se tek ubijena otrovna zmija moæe refleksivno pomaknutii ubrizgati otrov ako je uzmete u ruke, Sotonin ujed je isto tako smrto-nosan. On je poraæen na Golgoti, ali opasnost joπ uvijek nije proπla.

ProËitajte Ivan 16,33. Kako je Isus upozorio svoje uËenike nastalnu borbu protiv zla?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je jasno rekao da Êe Njegovi sljedbenici imati nevolje, ali umje-sto da se usredotoËi na izazove, On se usredotoËio na pobjedu koju jeizvojevao za njih. RazmiπljajuÊi o ovom obeÊanju, Pavao uvjerava vjer-nike u Rimu da Êe Bog satrti Sotonu pod njihovim nogama (Rimljanima16,20). Apostol Ivan je iste rijeËi uputio Crkvi posljednjih dana — pobje-da je osigurana JaganjËevom krvlju (Otkrivenje 12,11).

ProËitajte Hebrejima 12,1.2. Tko su “svjedoci” i kako nam onipruæaju ohrabrenje? Vidi Hebrejima 11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 11. poglavlju Poslanice Hebrejima iznesen je kratak pregled æivotanekih od najËuvenijih junaka vjere. Abel je prinio savrπenu ærtvu i nikadanije zaboravljen. Henok je odræavao usku zajednicu s Bogom i uzet jena Nebo da bude s Njim. Noa je upozoravao na dogaaje koje joπ nijevidio i nudio spasenje svijetu koji se utapao u grijehu. Abraham jenapustio Ëuvenu civilizaciju i poπao u ObeÊanu Zemlju. Sara je donijelana svijet obeÊanog sina iako je bila prestara da rodi. Mojsije je radijepatio sa svojim narodom nego da æivi u faraonskoj palaËi. I Rahaba jeposvjedoËila o Boæjoj veliËini (Joπua 2,9-11). To su neki od onih kojiËine “toliki oblak svjedoka”, o kojima se govori u Poslanici Hebrejima12,1 (DK). Oni nisu pasivni svjedoci, poput gledatelja na sportskojutakmici; oni aktivno svjedoËe da je Bog vjeran i da im pomaæe u svimborbama s kojima se suoËavaju. Nismo sami u toj velikoj borbi.

Obratite pozornost na neke osobe spomenute u Hebrejima 11.Tko su i kakvi su bili? Kakvo vam ohrabrenje moæe pruæiti Ëinjeni-ca da to nisu bili bezgreπni ljudi, veÊ ljudi sa strahovima i slabo-stima kao i svi mi?

11

PETAK 1. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

Ne znamo zaπto se grijeh zaËeo u Luciferu. Ellen G. White piπe daje “Lucifer malo-pomalo popuπtao æelji za samouzviπenjem” (Patrijarsii proroci, str. 17). »injenica da se ovo dogodilo savrπenom biÊu, nasnaæan naËin otkriva postojanje slobodne volje i slobode izbora u okvi-ru Boæje vladavine. Bog je sva razumna biÊa stvorio kao dobra; bila sumoralna s neiskvarenom moralnom naravi. Niπta u njima nije naginjalok zlu. Kako se onda grijeh pojavio u Luciferu? Odgovor je da ne postojiodgovor. Nema izgovora za grijeh. Ako bismo pronaπli izgovor za grijeh,onda bismo Boga mogli smatrati odgovornim za to. Kao ljudi naviklismo na uzroËno-posljediËne veze. Meutim, grijeh nema uzrok; jedno-stavno ne postoji razlog za njegovo postojanje. On je nelogiËan i bes-mislen. Lucifer ne moæe opravdati svoje postupke, osobito kao onaj kojije bio mio Bogu. Meutim, zloupotrebljavajuÊi slobodnu volju, Luciferse pokvario i od “Svjetlonoπe” postao je Sotona, “neprijatelj”. Iako mnogotoga ne razumijemo, shvaÊamo koliko trebamo biti ozbiljni kada je upitanju sveti dar slobodne volje i slobode izbora.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zavist je odigrala veliku ulogu u Sotoninoj pobuni protivBoga. Kakvu je πtetu zavist izazvala u vaπem iskustvu? Kako semoæemo boriti protiv ovog osjeÊaja?

2. Razmiπljajte o nevjerojatnom daru slobodne volje i slobodeizbora. Kako svakodnevno koristimo ovaj dar? Koje su straπne po-sljedice pogreπne zloupotrebe ovog dara? Kako ga moæemo koristitina pravi naËin?

3. Razmiπljajte o ulozi Zakona u okviru slobodne volje i slobo-de izbora. Sama Ëinjenica da Bog ima Zakon treba biti dokaz opostojanju slobodne volje. Koja bi bila svrha moralnog Zakona kadne bi bilo moralnih biÊa koja ga mogu odluËiti slijediti? Razmiπljaj-te o tome πto Zakon govori o ljudskoj slobodi.

4. Ljudi su vrlo skloni, posebno u odreenim dijelovima svijeta,odbacivanju ideje o doslovnom postojanju avola. Zaπto je takvoglediπte toliko suprotno Ëak i najosnovnijem razumijevanju Biblije?

12

Svjetlonoπa na AmazoniNajduæa rijeka u Juænoj Americi je Amazona. TeËe od planina Anda u

Peruu sve do Atlantskog oceana, duæinom od gotovo 6.400 kilometara.Posao donoπenja Radosne vijesti ljudima u tom podruËju zapoËeli su

misionari Leo i Jessie Halliwell davne 1930. godine. Kretali su se rijekomAmazonom svojim ruËno izraenim drvenim brodom koji je nosio ime “Luzeiro”,πto na portugalskom znaËi “Svjetlonoπa”. Halliwellovi su donijeli nadu iozdravljenje mnogim ljudima u slivu te velike rijeke.

Iz rada Halliwellovih potekla su mnoga æivotna iskustva. Ovog tromjeseËjaËitat Êemo o njihovim iskustvima koja je pribiljeæila Charlotte Ishkanian, ne-kadaπnja urednica Vijesti iz svijeta.

* * *Pastor Halliwell je kormilario brodom “Luzeiro” niz rijeku Amazonu, dok

je njegov petnaestogodiπnji sin Jack motrio obalu koja je promicala pored njih,ne bi li se iz dæungle pojavilo neπto zanimljivo i nadajuÊi se da Êe moæda vidjetileoparda. Iznad njih je preletjela velika prekrasna papiga koja je glasno krijeπtala.

Kad je motor brodiÊa usporio, Jack je primijetio trojicu lijepo odjevenihmuπkaraca kako maπu iz svojeg Ëamca prema njihovom brodu.

“Dobar dan!”, doviknuo je jedan od njih. “Moæete li nas potegnuti uzvodno?”Pastor Halliwell je znao da moæe biti opasno povesti nepoznate ljude, ali

neπto ga je potaknulo da zaustavi brod. “Dobaci im uæe, Jack”, rekao je sinu.Jack je bacio uæe ljudima, a muπkarci su ga prihvatili i vezali svoj Ëamac

za njihov brod.Dvojica muπkaraca su se uspela na palubu i stala pored misionara Halliwella

koji je upravljao brodom. Odjednom je jedan od njih zgrabio kormilo iz rukupastora i naglo skrenuo smjer plovidbe broda.

Brod se zatresao i naglo se usmjerio prema sredini rijeke. Iznenadni trzajbroda zamalo je bacio Jacka u rijeku!

Pastor Halliwell je zurio u povrπinu vode koju su upravo preπli. Nisu biliudaljeni niti pedesetak metara od mjesta odakle se ispod same povrπine vodevidjelo na stotine nazubljenih vrhova stijena. Da je brod udario o te stijene, onebi ga rastrgale.

“Uh!” uzviknuo je pastor Halliwell. “Hvala, prijatelju! Spasio si naπ brod, atime i naπe æivote!”

»ovjek se nasmijeπio, ali nije niπta rekao dok je upravljao brodom krozopasan stjenoviti predio pod vodom. Tada je Ëovjek prepustio kormilo pastoruHalliwellu.

“Hvala vam za voænju, gospodine”, rekao je Ëovjek. “Ako se zaustavite, mibismo sada mogli izaÊi.”

To je Ëudno! Pomislio je pastor Halliwell. Nema naznaka da je u bliziniikoje selo. Ipak, zaustavio je brod i dvojica ljudi su se spustila natrag u njihovËamac i odgurnula prema rijeËnoj struji.

“Pogledaj u kojem smjeru idu!” upozorio je Leo sina Jacka.“Tata, oni su nestali!” javio se Jack.Leo se okrenuo, dræeÊi kotaË kormila. Povrπina rijeke bila je prazna. Na

tom dijelu nije bilo nikakvog zavoja na rijeci niti ikakvih valova. Trojica muπkaracai njihov Ëamac su nestali.

Charlotte Ishkanian

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 1.

Pouka 2 2.—9. sijeËnja 2016.

Kriza u Edenskom vrtu“Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu ro-

da tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ muvrebati petu.” (Postanak 3,15)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,28; Rimljanima 8,17; Matej 6,26;Postanak 2,15-17; 3,1-7.10-19.

Bog je nakon stvaranja svijeta izjavio da je sve “veoma dobro” (Po-stanak 1,31). Meutim, danas je oËito da sve u svijetu nije “veomadobro”. Usprkos razliËitim -izmima i ideologijama kojima su ljudi sto-ljeÊima pokuπavali postaviti sve na svoje mjesto, naπ svijet i dalje srljau meteæ, nesigurnost, nasilje, ratove, zagaenje, tlaËenje i izrabljivanje.Iako je u 20. stoljeÊu vladao optimizam u vezi s buduÊnoπÊu i onim πtoljudi mogu uËiniti da bi je poboljπali, u 21. stoljeÊu nestao je sav opti-mizam — i to s dobrim razlogom.

Kako smo se naπli u takvim okolnostima? Odgovor nalazimo uvelikoj borbi koja se, iako je poËela na Nebu, naæalost spustila na Zemlju,skoro na samom poËetku zemaljske povijesti.

Ovoga tjedna prouËavat Êemo o tome kako je Sotona iskoristioËovjekovu slobodnu volju i zapoËeo uniπtenje koje svi osjetimo Ëak idanas. Izvjeπtaj o padu snaæan je podsjetnik da naπa jedina sigurnostkao ljudskih biÊa ne leæi samo u vjerovanju onome πto Bog kaæe, veÊ,πto je joπ vaænije, u posluπnosti onome πto kaæe.

14

NEDJELJA 3. sijeËnja

TRI BLAGOSLOVA

U okviru stvaranja u Postanku 1, izraz “i vidje Bog da je dobro”javlja se sedam puta: prigodom stvaranja svjetlosti (4. redak); zemlje imora (10. redak); bilja πto se sjemeni i stabala koja rode plodovima (12.redak); sunca, mjeseca i zvijezda (16. redak); riba koje vrve u vodi i pticakoje lete nebom (21. redak); zvijeri, stoke i sitnih æivotinja (25. redak).KonaËno, kada je sve zavrπio, “vidje Bog sve πto je uËinio, i bijaπe veomadobro” (Postanak 1,31).

Nakon πto je izjavio da je sve πto je stvorio “veoma dobro”, otiπaoje korak dalje i “blagoslovio” djela stvaranja u tri posebna podruËja.

Prvo, blagoslovio je morska stvorenja i ptice govoreÊi: “Plodite sei mnoæite i napunite vode morske! I ptice neka se namnoæe na zemlji!”(1,22) Drugo, kada su Adam i Eva bili stvoreni, Bog je i njih blagoslovio,upuÊujuÊi im sliËne rijeËi: “Plodite se i mnoæite i napunite zemlju.”(1,28)

ProËitajte Postanak 1,22.28. Oba blagoslova poËinju istim rije-Ëima, ali πto je joπ reËeno Adamu i Evi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljudi su primili isti boæanski poticaj da se raaju i mnoæe kao ribei ptice, ali je razlika u tome πto je Adamu i Evi dana odgovornost da sebrinu o Zemlji i svim njezinim stvorenjima. Ovdje naziremo πto znaËibiti stvoren na Boæju sliku. Stvoritelj je pozvao naπe praroditelje dasurauju s Njim, da odræavaju stvoreni svijet i brinu se za njega (vidiRimljanima 8,17; Hebrejima 1,2.3).

TreÊi blagoslov u izvjeπtaju o stvaranju poËiva na sedmom danusuboti (Postanak 2,3). Ovo je joπ jedna potvrda da su ljudi uzviπeniji odæivotinja; stvoreni su da uæivaju u zajednici sa Stvoriteljem na naËin nakoji ne moæe nijedno drugo stvorenje. U ovome vidimo nepogreπivi do-kaz da je ljudima dano posebno mjesto prigodom stvaranja. Isus jenaglasio ovu Ëinjenicu: “Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti æanju,niti sabiru u æitnice, i vaπ ih Otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogovredniji od njih?” (Matej 6,26) Ne podcjenjujuÊi druga stvorenja, jasnoje rekao da su ljudi jedinstvena i posebna biÊa na Zemlji.

Na koje naËine biblijski izvjeπtaj o stvaranju daje dostojanstvoljudskom rodu (otuda i svakom pojedincu) koje druga glediπta opodrijetlu, kao πto je evolucija, ne daju? U svjetlu biblijskog izvje-πtaja o Ëovjekovom podrijetlu, zapitajte se: Ophodim li se premasvima kako zasluæuju?

15

PONEDJELJAK 4. sijeËnja

ISPIT KRAJ DRVETA

Bog je sve stvorio nizom razdvajanja s jasno odreenim granicama:svjetlost i tamu, vodu iznad i ispod svoda, kopno i more, noÊ i dan,stvorenja po svojim vrstama, dan poseban u odnosu na druge, æenu dru-gaËiju od muπkarca, drvo razliËito od ostalih.

ProËitajte Postanak 1,4.6.7.14.18.21.24.25. Zaπto je vaænoπto su jasno odreene granice opisane Ëak i prije stvaranje ljudskihbiÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto je Ëovjeka, æivotinje i ptice stvorio iz zemaljskog praha(Postanak 2,7.19), Bog je uËinio da iz zemlje “niknu” divna stabla sukusnim plodovima (redci 8.9). Bog je takoer izabrao posebno mjestona kojem je zasadio vrt. Moæemo samo zamiπljati njegovu ljepotu; pre-krasni vrtovi koje danas moæemo vidjeti sigurno su samo blijeda slikanekadaπnjeg Edena. Usred ovog posebno zasaenog vrta (odvojenog odostatka svijeta) nalazila su se dva jedinstvena stabla — stablo æivota istablo spoznaje dobra i zla. Plod drugog stabla nije bio namijenjen zajelo, jer bi tada doπlo do ozbiljnih posljedica. (Postanak 2,17).

ProËitajte Postanak 2,15-17. Kako je pojam razdvajanja prika-zan u ovoj kuπnji njihove posluπnosti Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Podjela je jasna i stvarna: jedite sa svih ostalih stabala, samo ne sovog odreenog, koje je bilo odvojeno od drugih. U Boæjim rijeËimanema niËeg nejasnog. Adam i Eva bili su stvoreni kao moralna biÊa, amoralnost ne moæe postojati bez slobode. Naπli su se pred ispitom kojiÊe pokazati πto Êe uËiniti sa slobodom. “Drvo je spoznaje dobra i zlastvoreno da ispita njihovu posluπnost i ljubav prema Bogu. Bog je sma-trao prikladnim dati im samo jednu zabranu vezanu uz koriπtenje svegaπto je u vrtu, ali ako oni zanemare Njegovu volju u jednom detalju, oniÊe navuÊi na sebe krivicu prijestupa.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 33)

»ega se u æivotu trebate odreÊi, od Ëega se trebate razdvojiti?

16

UTORAK 5. prosinca

PAD (1)

Opisana kao “lukavija” od drugih æivotinja (Postanak 3,1), zmija jepostala snaæan simbol u biblijskoj povijesti. Mojsije je podigao zmiju odmjedi na stup da bi zaustavio umiranje naroda od ujeda smrtonosnihzmija u vrijeme izlaska (Brojevi 21,5-9). Ista zmija od mjedi postala jepredmet idolopoklonstva i okultne prakse koju je uniπtio kralj Ezekijaoko sedam stotina godina poslije (2. o kraljevima 18,4). U Otkrivenju je“stara Zmija” jasno nazvana “avao — sotona” (Otkrivenje 12,9)

ProËitajte Postanak 3,1-5. »ime se Sotona sluæio u pokuπajuda prevari Evu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prve rijeËi koje je zmija izgovorila bile su zajedljive i ispunjenesumnjom: “Je li istina da je Bog kazao?” (Postanak 3,1) Umjesto da sezapita zaπto joj se zmija obraÊa, Eva je dopustila da bude uvuËena uizazove koji su uniπtili vjeru. Sotonino pitanje: “Zar vam je Bog rekaoda ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?” (Postanak 3,1), pokazujeje da im je Bog zabranio da jedu sa svakog stabla, iako to zapravo nijebilo ono πto im je Bog zabranio.

Ovdje je doveden u pitanje Boæji karakter. Ovo je neposredan napadna Njega. Zmija je sigurno zbunila Evu zato πto njezin odgovor sadræipojedinost koju, prema biblijskom izvjeπtaju, Bog nije objavio: “Plodovesa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla πto je nasred vrtarekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!” (Postanak3,2.3) Dio u kojem kaæe da ga ne treba dirati ona je dodala, moæda zatoπto je bila zbunjena.

Uspjeh koji je postigao do ovog trenutka ohrabrio je Sotonu pa jetada neposredno osporio Boæji autoritet: “Ne, neÊete umrijeti!” (Posta-nak 3,4) »injenica da je zmija na stablu dodirivala plod i ostala æiva,Ëinila je ovu izjavu moguÊom. Tada je izrekla posljednju misao: “Nego,zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit Êe vam se oËi, i viÊete biti kao bogovi, koji razluËuju dobro i zlo.” (5. redak) Prema kuπa-Ëevim rijeËima Ëinilo se da Bog ne samo da je nepoπten, veÊ i da imuskraÊuje neπto dobro.

Sotona je pomijeπao istinu s laæi. U koju mjeπavinu istine i laæivjeruju ljudi? Zaπto je to uvijek pogubna mjeπavina, osobito u teo-logiji?

17

SRIJEDA 6. sijeËnja

PAD (2)

Kada je Bog odluËio stvoriti Adama i Evu, izjavio je da Êe biti stvorenina Boæju sliku (Postanak 1,26). Mamac na kuπaËevoj “udici” bilo jeobeÊanje da Êe ako okuse zabranjen plod, postati “kao bogovi”. Istina jebila da su veÊ bili kao Bog. Bili su stvoreni na Njegovu sliku, ali jeæalosna Ëinjenica πto su u kuπnji izgubili iz vida ovu svetu istinu.

Uz to, Bog ih je opskrbljivao hranom, ali dio pobune obuhvaÊao jeAdamovu i Evinu odluku da pojedu neπto izvan granica koje je Bogpostavio. To je isto kao kada biste bili pozvani u neËiji dom na ruËak,ali umjesto da jedete postavljenu hranu na stolu, vi se sluæite primam-ljivom hranom iz hladnjaka. To ne samo da bi bila uvreda za vaπegdomaÊina, veÊ bi pokazalo i da ne cijenite odnos s njim.

ProËitajte Postanak 3,4-7. KuπaË je uvjerio Evu da Êe joj se oËiotvoriti ako okusi taj plod. ©to su ugledali kada su im se oËiotvorile, i Ëega je to bilo simbol?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Evu su nadvladala osjetila (Postanak 3,6). Stablo je bilo lijepo ikada je okusila plod, zamiπljala je da ulazi u viπu razinu postojanja.Kada je svoje iskustvo podijelila s Adamom, njihove oËi su se doistaotvorile (7. redak), ali su se postidjeli onim πto su vidjeli.

Glavna tema u ovom tekstu je odbacivanje Boga kao Izvora svakogdobra i biranje ljudskog rjeπenja za potrebe (u ovom sluËaju æelje zahranom). Bog je prethodno pokazao Adamu i Evi kakvom Êe se hranomhraniti. Time πto su okusili plod sa zabranjenog stabla, pokazali sunedostatak povjerenja koji nije bio opravdan, osobito ako uzmemo uobzir jedinstvene okolnosti u kojima su se nalazili.

Koje je “zabranjeno voÊe” (koje se Ëesto Ëini privlaËnim, lijepimi obeÊavajuÊim) nama danas dostupno? Kako trebamo postupiti dane uËinimo istu pogreπku kada se naemo pred takvom snaænomprijevarom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

18

»ETVRTAK 7. sijeËnja

POSLJEDICE

Moæda Êemo tek u vjeËnosti u potpunosti shvatiti koliko je πtetenanio taj jedan dogaaj kraj stabla. Sve πto je Bog uËinio u tjednustvaranja poËelo se raspadati. Odnosi koje je Bog uspostavio bili sunaruπeni: izmeu ljudi i Boga (sakrili su se od Njega), meusobni (Adamje okrivio Evu za nevolju u kojoj su se naπli), i izmeu ljudi i prirode(zmija je postala neprijatelj, zemlja je poËela raati trnje i korov i pru-æati hranu samo nakon mnogo prolivenog ljudskog znoja).

ProËitajte Postanak 3,10-19. ©to su Adamovi i Evini izgovoriotkrili o tome koliki su gubitak veÊ doæivjeli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite kako se Bog postavio prema ovim izgovorima. Prije negoπto ih je mogao otkupiti, Adam i Eva morali su priznati odgovornost zaono πto su uËinili; Bog im je paæljivo objasnio posljedice njihovih po-stupaka. Prvo je nad zmijom izreËeno prokletstvo da Êe jesti prah, da Êeje æena prezreti i stati joj na glavu (Postanak 3,14.15).

Tada je Jahve rekao Evi da Êe proæivljavati velike muke prigodomraanja djece (Postanak 3,16). Adam se s druge strane trebao muËiti iznojiti da bi priskrbio hranu umjesto da æivi kao kralj (Postanak 3,17-19).

Adam i Eva sada su se suoËili s izborom hoÊe li nastaviti s pobu-nom ili Êe se vratiti k Bogu. PrihvaÊanje odgovornosti za svoju pogreπkubilo je njihov prvi korak na putu povratka k Bogu, ali Ëak ni to priznanjenije bilo dovoljno da rijeπi problem grijeha.

BuduÊnost ljudskog roda morala je biti osigurana na drugi naËin.Tako se Bog pobrinuo za æivotinjsku ærtvu kojom Êe ukazati na Spasi-telja (Postanak 3,21). Stvorenje, zmija, navela ih je na grijeh i dovela dogubitka i naruπenih odnosa; stvorenje, janje, ukazat Êe na Izbaviteljakoji Êe donijeti obnovu, pomirenje i buduÊnost (vidi Postanak 3,15).Umjesto da budu gospodari koji vladaju Zemljom, Adam i Eva sada suovisili o zemlji i jedno o drugome kao nikada prije. “Meu niæim stvo-renjima Adam je stajao kao kralj, i dok je bio vjeran Bogu, sva je prirodapriznavala njegovu vladavinu, ali kad je sagrijeπio, izgubio je tu vlast.”(Ellen G. White, Odgoj, str. 21,22)

Odmah nakon pada ljudima je dana nada u spasenje. Vidi Po-stanak 3,15. Kako tu nadu moæete prihvatiti? Kako joj se moæeteradovati, znajuÊi da se ona odnosi i na vas bez obzira na odlukeiz proπlosti?

19

PETAK 8. sijeËnja


Iako smo vremenski daleko od Edenskog vrta i stvaranja, djela stva-ranja joπ uvijek svjedoËe o Boæjoj dobroti. Pogledajte oko sebe: nevje-rojatna ljepota i izuzetno stvaralaπtvo svjedoËe o ljubavi naπeg Spasite-lja. Na primjer, pomislite na jabuke, naranËe, mandarine, jagode, borov-nice, avokado, rajËicu, limun, lubenicu, badem, kruπke, πljive, graπak,banane, ananas, nar, brokulu, luk, maline, viπnje, celer, papaju, dinje...Jesu li ti plodovi samo pukim sluËajem tako ukusni i dobri kao hranai jesu li sasvim sluËajno izrasli iz zemlje noseÊi sjeme? Naravno danisu. Meutim, nemaju svi ljudi pristup ovakvom izobilju. Dogaaju sepoplave, glad i poπasti i ljudi gladuju. Ovo je, naravno, svjedoËanstvokoliko je grijeh u velikoj mjeri iskvario naπ svijet. Ali ako samo natrenutak “zanemarimo” πtetu koja je nanesena djelima stvaranja i us-redotoËimo se na samo stvaranje — vidjet Êemo silno svjedoËanstvo oBoæjoj ljubavi! Ne smijemo zaboraviti da nada ne poËiva u djelima stva-ranja, veÊ u Stvoritelju osobno.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Mi kao ljudska biÊa nikada nismo trebali doæivjeti smrt.Smrt je odstupanje od iskonskog plana, ljudi je nikada nisu trebaliupoznati i doæivjeti. Uæasavanje od smrti koje svi osjeÊamo, bezsumnje je trag onoga πto smo ponijeli iz Edena. Razmiπljajte o svimbiblijskim obeÊanjima o vjeËnom æivotu koja su nam dana. Kakonam mogu pomoÊi da se izborimo sa straπnom patnjom koju smrtsada izaziva?

2. ©to u stvorenom svijetu na snaæan naËin svjedoËi o Bogu iNjegovoj ljubavi prema nama?

3. ProËitajte ponovno tekst iz Postanka 3 o tome kako su Adami Eva poËeli opravdavati svoj grijeh. Zaπto je to lako uËiniti? Nakoje naËine mi Ëinimo isto? Koliko Ëesto smatramo da su naslijee,okolina i drugi ljudi uzrok naπih pogreπaka? Kako se moæemoosloboditi ovakvog opasnog glediπta i priznati odgovornost za svojepostupke?

20

San postaje stvarnost (1)Joπ od vremena kad je bila djevojËica, Samantha je voljela sluπati uzbud-

ljive dogaaje s misionarskog broda “Luzeiro”. Oduπevljena, ona je zamiπljalakako bi to bilo kad bi mogla ostvariti svoju æelju da raditi kao misionarka uzrijeku Amazonu, baπ kao Leo i Jessie Halliwell. Nije mogla niti slutiti da Êe senjezin san jednog dana ostvariti.

Nakon mature, Samantha je primljena u sestrinstvo medicinskih sestara.Bio je to program na dræavnom SveuËiliπtu West Paraná u juænom Brazilu.Otkako postoji, ona je stalno bila suoËena s izazovima, jer su neki predmeti uπkoli bili na rasporedu samo subotom. Iako je mogla pohaati nastavu tihpredmeta neki drugi dan osim subote, to bi znaËilo skupi boravak u πkoli dodat-ne godine. Ali na kraju je sve ispalo najbolje moguÊe.

Na kraju svojeg πkolskog iskustva Samanthi su se pruæale mnoge mo-guÊnosti za posao, ali njezino srce je bilo u misiji. Kad je stigao poziv, a ponudilajoj se prilika da bude volonterka misionarka na godinu dana u podruËju Ama-zone u Sjevernom Brazilu, Samantha je ozbiljno razmatrala tu moguÊnost.

“Isuse”, molila se, “ako æeliπ da poem, molim Te, otvoriti mi sva vrata. Neznam πto uËiniti, ali ako Ti æeliπ da idem na Amazonu, otiÊi Êu tamo.” Nakonnjezine molitve vrata su se poËela brzo otvarati.

“Dobila sam novac za putne troπkove i sve πto je potrebno. Æelja mojegasrca rasla je sve jaËe i ja sam znala da Isus ima posao za mene.”

Uskoro se Samantha naπla u srcu Amazone, polazeÊi teËaj u programuSalva vidas, koji potpomaæe AdventistiËka misija, organizacija koja uËi i ospo-sobljava volontere da u radu u dæunglama koriste naËela za odræavanje zdrav-stvenih evangelizacija i prouËavanja iz Biblije.

Nakon tri mjeseca voditelj projekta je priπao Samanthi: “Imam posao zatebe u jednom malom mjestu. Bit Êeπ medicinska sestra na brodu ‘Luzeiro’.”

Samantha je jedva mogla povjerovati svojim uπima. “Bila sam tako sretna!”prisjeÊa se.

“Ovdje sve vrijeme mogu koristiti sve svoje vjeπtine. Ljudi su vrlo jedno-stavni, sa skromnim potrebama, a ja im mogu pomoÊi. To je upravo ono πtoæelim: pouËavati o zdravlju ljude koji nemaju nikakvo znanje. Pomaæem im.Tako sam sretna zbog toga!”

Kao medicinska sestra na brodu “Luzeiro”, Samantha radi s AdventistiËkomhumanitarnom organizacijom ADRA, a smjeπtena je na podruËju gdje djelujemala klinika. Svakog tjedna ide brodom “Luzeiro 26” (novi brod nosi broj 26!)u posjet mnogim selima uz rijeku Amazonu, pruæajuÊi zdravstvenu skrb kojatako postaje dostupna tisuÊama ljudi.

Bilo na brodu “Luzeiro” ili u seoskoj klinici, Samantha se nerijetko suoËa-va s hitnim sluËajevima u kojima zna da samo Bog moæe pomoÊi. Mnogo putaje vidjela Boæje izravno djelovanje u spaπavanju æivota.

Rano jedne veËeri Samantha je ugledala kako se mali Ëamac pribliæavaobali. »im je stigao, iz njega je iskoËio Ëovjek, dræeÊi ruku s okrvavljenimzavojem. Samantha je brzo odmotala zavoj i ugledala unakaæene prste i osaka-Êeni dlan.

(Nastavak slijedi)

21



SveopÊa pobuna i patrijarsi“Dobro znaj: ja sam s tobom; Ëuvat Êu te kamo god poeπ

te Êu te dovesti natrag u ovu zemlju; i neÊu te ostaviti dok neizvrπim πto sam ti obeÊao.” (Postanak 28,15)

Biblijski tekstovi: Postanak 4,1-15; 3,9.10; 4,9; 6,1-13; Psalam51,1; Postanak 22,1-19; Postanak 28,12-15.

Izvjeπtaji koji slijede nakon pada u joπ veÊoj se mjeri bave temamaprijevare i naruπenih odnosa, koji su se prvi put pojavili u Edenskomvrtu. Za to vrijeme sukob se πirio i razvijao πirom planeta.

U izvjeπtaju o Kajinu i Abelu naËin πtovanja Boga postaje povodnesloge i smrti, πto je tema koja se ponavlja kroz povijest.

Izvjeπtaj o potopu otkriva kako su pobuna i grijeh izazvali uniπtenjesvega πto je Bog stvorio. Grijeh ne samo da izobliËava djela stvaranja,veÊ ih uniπtava.

Abrahamovo iskustvo, u kojem Bog pokazuje spremnost da preuzmeposljedice pobune, glavno je ohrabrenje u sukobu. Bog je postao naπaZamjena.

Zatim, u izvjeπtaju o Jakovu, Ezavu i Josipu i njegovoj braÊi vidimostalni meusobni utjecaj naruπenih odnosa kojima se Sotona koristi dauniπti obitelji i ljude.

Ipak, u svim ovim dogaajima i dalje se pokazuje Boæja vjernostdok pomaæe i brine se o svojoj namuËenoj djeci.

22


KAJIN I ABEL

ProËitajte Postanak 4,1-15. ©to ovaj tekst govori o tome kolikoje grijeh duboko ukorijenjen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prigodom Kajinovog roenja Eva je bila vrlo uzbuena. Vjerovala jeda je donijela na svijet Izbavitelja obeÊanog u Postanku 3,15. “Muπkosam Ëedo stekla pomoÊu Jahve!” (Postanak 4,1) Doslovno preveden,tekst bi mogao glasiti: “Donijela sam na svijet Ëovjeka — Gospodina.”U osnovi, ove rijeËi jednostavno otkrivaju da je Eva smatrala da je rodilaonoga koga je Jahve obeÊao (Postanak 3,15).

Niπta nije reËeno o Kajinovim sretnim godinama djetinjstva i oroditeljima koji su s ponosom uæivali u razvoju svojega prvog djeteta.Izvjeπtaj brzo prelazi na roenje drugog djeteta, a zatim na naËin πtova-nja Boga ove dvojice mladiÊa. Meutim, kao πto toliko Ëesto imamopriliku vidjeti, razlike u bogosluæju dovode do tragiËnih dogaaja.

ProËitajte Postanak 3,9.10; 4,9. Usporedite Adamovu reakcijus Kajinovom u trenutku kada im je Bog, nakon πto su sagrijeπili,postavio odreena pitanja. ©to je sliËno a πto razliËito u njihovimodgovorima?

..................................................................................................................................

Zapazite razlike izmeu Adamovih i Kajinovih osjeÊaja. Adam jezbunjen, uplaπen i posramljen (Postanak 3,10), Kajin je ljut (Postanak4,5), ciniËan i buntovan (Postanak 4,9). Za razliku od Adama koji je daoslab izgovor, Kajin je izgovorio oËitu neistinu.

Meutim, iz oËaja se javila nada i optimizam. Kada je rodila ©eta,Eva je ponovno mislila da je donijela na svijet ObeÊanoga (Postanak4,25). Ime “©et” potjeËe od rijeËi koja znaËi “metnuti, staviti”, iste rijeËikoja je upotrijebljena u Postanku 3,15 u vezi s Izbaviteljem, koji Êe sesuprotstaviti zmiji i stati joj na glavu. Nadalje, Eva opisuje svojeg sinakao “rod” koji Êe zamijeniti Abela. Tako su se ljudi, usred toliko mnogooËaja i tragedije, dok se velika borba izmeu dobra i zla i dalje πirila,dræali nade u otkupljenje. Bez toga, kakvu nadu imamo?

Zamislite kakvu su tugu osjetili Adam i Eva zbog smrti svojegasina, a posebno zbog Ëinjenice πto ga je ubio brat. Tako su izgubilioba sina. Kako moæemo nauËiti teπku lekciju da grijeh donosi po-sljedice koje nadilaze trenutaËni grijeh?

23


POTOP

ProËitajte Postanak 6,1-13. Na koji je naËin velika borba izme-u dobra i zla ovdje izraæena, samo sada joπ snaænije nego prije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U vrijeme potopa doπlo je do djelomiËne promjene djela stvaranja;mnogo toga πto je Bog razdvojio sada je ponovno bilo sastavljeno. Vodeiznad svoda i vode ispod svoda, more i kopno, morske æivotinje, pticena nebu i sva æiva biÊa koja se kreÊu po zemlji, sve se spojilo. »inilose da je Zemlja ponovno “pusta i prazna” (Postanak 1,2).

Usprkos ovoj pobjedi sila zla, Boæja stvaralaËka sila i dalje je dje-lovala. Bog je zapoËeo novo stvaranje, ponovno razdvajajuÊi razliËiteelemente. Prvo je razdvojio Nou (pravednog i bezazlenog Ëovjeka) odljudi onoga vremena Ëija je zloÊa bila velika i Ëija je svaka misao bilazla, pokvarena i nasilna (usporedi Postanak 6,8.9 i retke 5.11-13). Naredioje Noi da sagradi veliku korablju. Zatim je izdvojio malu skupinu ljudi,ptica i æivotinja — i smjestio ih u sigurnost korablje kako bi preæivjelipredstojeÊe dogaaje. Utemeljen na Boæjoj milosti, æivot je bio nastav-ljen. Novi svijet nastao je iz ostataka starog. Doπlo je do novog stvara-nja.

Meutim, teπko bismo mogli reÊi da je sve bilo savrπeno. Nekovrijeme nakon potopa, dok su se Noa i njegova obitelj prilagoavalinovim æivotnim uvjetima, dogodilo se neπto πto nas podsjeÊa na krhkostljudske dobrote. Dok se Noa nalazio u pijanom stanju, odigrala se sram-na stvar (Postanak 9,20-27). Tako je Ëak i jedan od junaka vjere (vidiHebrejima 11,7) doæivio trenutke slabosti. Velika borba se nastavila nesamo na opÊoj razini, veÊ i u srcima pojedinaca.

Prema biblijskom tekstu potop je uniπtio cjelokupan æivot (Po-stanak 7,4). SliËni izrazi upotrijebljeni su na joπ nekim mjestimau Bibliji na kojima je opisano πto Otkupitelj Ëini prigodom opraπta-nja grijeha (Izaija 25,8; 43,25; Psalam 51,1). Ili Êe biti uniπten naπæivot, ili naπi grijesi. Kako ova jasna Ëinjenica pokazuje koliko suodreena pitanja doista crno-bijela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

24

UTORAK 12. sijeËnja

ABRAHAM

Iako je Abraham (Ëije je ime prvo bilo Abram) poznat po svojojvjernosti, njegova æivotna iskustva viπe se odnose na Boæju vjernostprema njemu. Bog je dvaput uvjerio Abrahama da Êe dobiti sina. Prvi putmu je dao to obeÊanje u 75. godini æivota (Postanak 12,2.4), a potomdeset godina kasnije (Postanak 13,16).

Na kraju, Ëak i nakon mnogih Abrahamovih pogreπaka, bilo je roe-no dijete obeÊanja — dijete Saveza, i bila je otkrivena Boæja vjernostNjegovom katkada kolebljivom sluzi (vidi Postanak 17,19.21; 21,3-5).

ProËitajte Postanak 22,1-19. Kakva je nada ovdje otkrivena uvezi s velikom borbom u cjelini?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Bog je Abrahamu zapovjedio da prinese svog sina kako bi u njegovum utisnuo stvarnost evanelja, a isto tako da iskuπa njegovu vjeru. Bolkoju je iskusio tijekom mraËnih dana tog straπnog iskustva bila je do-puπtena da bi na temelju vlastita iskustva razumio veliËinu ærtve kojuje Bog prinio za Ëovjekovo otkupljenje. Nijedna druga kuπnja nije moglatoliko izmuËiti Abrahamovu duπu kao ærtvovanje njegovog sina. Bog jesvog Sina predao agoniji i sramoti smrti. Anelima koji su bili svjedociponiæenja i duπevne boli Boæjeg Sina nije bilo dopuπteno da posreduju,kao u sluËaju Izaka. Nije bilo glasa koji je povikao: ‘Dosta je.’ Da bispasio pali ljudski rod, Kralj slave je predao svoj æivot. Moæe li se dativeÊi dokaz o Boæjoj beskonaËnoj ljubavi i saæaljenju? ‘On koji Ëak nijepoπtedio vlastitog Sina, veÊ ga predao za sve nas, kako nam neÊe datisve ostalo s njime?’ (Rimljanima 8,32)

Ærtva koja se od Abrahama zahtijevala nije bila samo za njegovodobro, niti je ona iskljuËivo koristila buduÊim naraπtajima, veÊ je slu-æila kao pouka bezgreπnim biÊima na Nebu i drugim svjetovima. Podru-Ëje borbe izmeu Krista i Sotone — podruËje na kojem je izvrπen planotkupljenja — pouka je svemiru. BuduÊi da je Abraham pokazao nedo-statak vjere u Boæja obeÊanja, Sotona ga je pred anelima i pred Bogomoptuæio da nije uspio ispuniti uvjete Saveza te da nije dostojan Njegovihblagoslova. Bog je pred cijelim Nebom æelio dokazati vjernost svog slu-ge, pokazati da On moæe prihvatiti samo savrπenu posluπnost i potpu-nije im otkriti plan spasenja.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str.121)

25


JAKOV I EZAV

Sukob izmeu Boæjih namjera i pobune pojedinaca dalje se nastav-lja u izvjeπtaju o Jakovu i Ezavu. U stara vremena bio je obiËaj daprvoroeni sin primi oËev blagoslov (pravo steËeno roenjem) prije oËe-ve smrti. On je ukljuËivao i primanje veÊine obiteljskog imanja; na tajje naËin najstariji sin postajao odgovoran za obiteljska dobra.

U Ezavu se javila mrænja prema bratu Jakovu nakon πto je na pri-jevaru izgubio tu veliku Ëast. OdluËio ga je ubiti nakon oËeve smrti(Postanak 27,41). Rebeka je poslala Jakova od kuÊe u æelji da ga zaπtiti,misleÊi da Êe nakon nekoliko dana sve biti u redu (Postanak 27,43.44).Nekoliko dana pretvorilo se u dvadeset godina, i Rebeka nikada viπe nijevidjela Jakova.

ProËitajte Postanak 28,12-15. Koju je veliku nadu Jakov pri-mio u tom snu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PonavljajuÊi obeÊanja dana Abrahamu, Bog je uvjeravao Jakova daÊe se planovi ostvariti. Iako je izgledalo da Jakov svojim postupcimazanemaruje Boæji plan, Bog je i dalje bio uz njega. Meutim, Jakov jedvadeset godina morao podnositi tastove prijevare, prvo u vezi s brakom,a zatim s nadnicom (Postanak 29,20.23.25.27; 31,7). Ipak, sve ove godi-ne u kojima je sluæio za æenu protekle su kao da je proπlo samo nekoli-ko dana, koliko je Rebeka smatrala da Êe Jakov biti odsutan (Postanak29,10).

Kada se Jakov napokon odluËio vratiti kuÊi, prvo je za njim poπaoLaban (Postanak 31,25.26), a zatim mu je u susret poπao Ezav u pratnji400 ljudi. U oba sluËaja æivot mu je bio u opasnosti i Bog ga je moraodvaput izbaviti; prvo se javio Labanu u snu i rekao mu da ne uËini niπtanaæao Jakovu (Postanak 31,24); zatim se osobno hrvao s Jakovom i one-sposobio ga (Postanak 32,24-30). Slika Jakova koji hramlje pomaæuÊi seπtapom odavala je dojam da Jakov nije nikakva prijetnja. Darovi koje jeunaprijed poslao zajedno s biranim rijeËima bili su dovoljni da prekinurazdor izmeu braÊe. Posljednji put ih vidimo zajedno na oËevom pogre-bu (Postanak 35,29); znaËi, svi Ezavovi planovi da ubije Jakova bili sunakon oËeve smrti zaboravljeni.

Obratite pozornost na svu bol i patnju koje su ove nerazumneodluke donijele ovim ljudima, i nevinom i krivcu. ©to moæemo uËini-ti da prvo dobro razmislimo prije nego πto neπto uËinimo?

26


JOSIP I NJEGOVA BRA∆A

Kao πto je Jakov zasluæio mnogo gore ophoenje od strane svojegabrata Ezava s obzirom na naËin na koji je postupio prema njemu, neπtosliËno vidimo u izvjeπtaju o Josipu i njegovoj braÊi.

U ovom primjeru ponovno vidimo da brat njeguje mrænju premabratu zato πto je jednom od njih pokazana veÊa naklonost (Postanak37,3.4). KiÊena haljina nije bila napravljena od obiËne tkanine. IzvornarijeË pokazuje da je u pitanju bila skupa haljina koju su nosili pripad-nici kraljevske obitelji, koja je bila pokrivena bogatim i raznobojnimvezom i za Ëije je tkanje bilo potrebno godinu dana.

Zatim, kada je Josip ispriËao braÊi svoje snove (Postanak 37,5-11),potaknuo je u njima joπ veÊu mrænju i zavist. Zato su prvom prigodomskovali urotu ne bi li ga se otarasili (Postanak 37,19.20). BraÊa su sigur-no meusobno Ëestitala jedan drugome na tome kako su ga lako uklo-nili iz svojeg æivota. Nitko nije znao kako Êe Bog nakon mnogo godinaiskoristiti ove okolnosti da bi ih spasio.

ProËitajte Postanak 45,4-11. Koju je πiru sliku Josip sagledao?Na πto je bio usredotoËen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pomislite kakve su se misli rojile u Josipovoj glavi dok je kaomladiÊ okovan u lancima koraËao iza deve i osvrtao se prema brdimakoja su nestajala u daljini, meu kojima se nalazio dom u kojem jeproveo svoje djeËaËke dane, a zatim dok je stajao na postolju u vrijemeaukcijske prodaje robova, dok su ga znatiæeljni kupci poniæavali pomnoga zagledajuÊi prije nego πto daju neku ponudu za njega. Mnogi su seodrekli svoje vjere iako su doæivjeli mnogo manje poniæenje i patnju odnjega.

Josipa je moglo obuzeti ogorËenje i neprijateljsko raspoloæenje pre-ma Bogu, ali je odluËio saËuvati vjeru usred velike patnje, dok se unjegovom osobnom æivotu na dramatiËan naËin odigravala velika borba.Uskoro se naπao u domu jednog od najvaænijih vojskovoa u zemlji iBoæjim blagoslovom uskoro je pridobio njegovo povjerenje (Postanak39,1-4). Na kraju je rob postao voa u Egiptu.

Usprkos velikom obiteljskom neslaganju otkrivenom u ovomizvjeπtaju, usprkos izdaji i zlu, kraj je bio sretan. Kako Ëuvate svojuvjeru netaknutom i zadræavate ljubazan stav kada neπto krene pozlu, kao u Josipovom sluËaju?

27

PETAK 15. sijeËnja


Nema sumnje da, kako pokazuje ovaj izvjeπtaj, æivot na Zemlji us-red velike borbe nije uvijek onakav kakav bismo æeljeli da bude. Naprimjer, dok su u naruËju dræali svoju djecu, Adam i Eva ne bi ni pomi-slili da Êe jedno ubiti drugo. Kada se Sipora udala za Mojsija, sigurnonije imala buduÊnost kakvu je zamiπljala. Mislite li da je Lein braËniæivot bio onakav o kakvom djevojke sanjaju? A mladi Jeremija — kakvegod nade i teænje da je imao — sigurno nije mislio da Êe biti odbaËen,kaænjen i smatran izdajicom od strane vlastitog naroda. Zar Davidu iBat-©ebi ne bi bilo draæe da je izvjeπtaj o njihovom æivotu drugaËiji negoπto jest (nema sumnje da bi Uriji bilo draæe)? A kada je Isus u pitanju?Naravno, Isus je doπao na Zemlju i umro; to je bit. Ali gledajuÊi sNjegove ljudske strane, strane koja je zavapila u Getsemaniju: “OËe moj!Ako je moguÊe, neka me mimoie ovaj kaleæ” (Matej 26,39) — doæivjetibiËevanje, prijezir, ruganje i raspeÊe u 33. godini æivota, sigurno nijeono πto bi netko æelio. Æivot nam nesumnjivo moæe donijeti zlo. Ali tonas ne treba iznenaditi, zar ne? ©to oËekujete u palom, greπnom svijetu— raj? Edenski vrt odavno ne postoji. Ali Êe ponovno postojati i kadase to dogodi, ponor izmeu naπeg sadaπnjeg æivota i onog buduÊega, bitÊe daleko veÊi nego ponor izmeu onoga Ëemu se nadamo i πto doæivi-mo.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koja znaËajna razlika postoji izmeu braÊe i sestara kojiuspiju odræati vjeru u Boga i onih koji ne uviaju potrebu za tim?

2. Kada suparniπtvo i ljubomora meu braÊom i sestrama poti-snu Boæje namjere koje ima za danaπnje obitelji, kako je moguÊe davide pozitivnu sutraπnjicu? Kako se moæe pomoÊi obiteljima u vaπojcrkvi da uvide Boæji πiri plan?

3. ©to moæe biti uËinjeno za vjernike koji se osjeÊaju usamljenou ovom svijetu i koji smatraju da je njihov æivot besmislen i bezvri-jedan?

4. »ak ako vaπ æivot i nije onakav kakav ste oËekivali, kakovam obeÊanje o vjeËnom æivotu pomaæe da vas ne nadvlada razoËa-ranje?

28

San postaje stvarnost (2)Iz proπlog tjedna: Samantha je bila oduπevljena radom u dæungli Ama-

zone kao medicinska sestra na misijskom brodu “Luzeiro”, pruæajuÊi zdrav-stvenu pomoÊ tisuÊama ljudi u seoskoj klinici uz rijeku. »esto se suoËavala shitnim medicinskim sluËajevima gdje je rjeπenje u potpunosti ovisilo o Bogu.Jednog predveËerja u kliniku je stigao Ëovjek s rukom obavijenom krvavimzavojem.

“©to se dogodilo?”, upitala je Samantha Ëovjeka.“Koristio sam mlinac,” odgovorio je, “kad su moju ruku zahvatili noæevi.”Samantha i njezina pomoÊnica Gloria paæljivo su oËistile ranu, primijenile

antibiotsku mast i omotale ruku u Ëiste zavoje. Dok su se molile s Ëovjekom,znale su da mu je potrebna viπa razina skrbi nego πto su mu je mogle pruæiti,i stoga su zamolile Boga za pomoÊ.

Nekoliko minuta kasnije ispred klinike su se pojavili majka, otac i dese-togodiπnji sin. DjeËaka je za nogu ugrizla otrovnica surucucu, jedna od naj-otrovnijih zmija u podruËju Amazone.

“Prije koliko vremena ga je zmija ugrizla?” upitala je Samantha.“Prije otprilike pet sati,” glasio je odgovor.Samantha je bila iznenaena! Prema svoj medicinskoj literaturi, djeËak je

veÊ davno trebao biti mrtav. Brzo je pruæila djeËaku hitnu medicinsku pomoÊ,radeÊi sve πto je mÉ la da zaustavi πirenje otrova.

Obitelj je pokuπala sama lijeËiti djeËaka, stavljajuÊi kavu na mjesto ugrizai dajuÊi mu da jede zmijin rep, misleÊi da Êe ga to zaπtititi. Kako se djeËakovaslabost poveÊavala, roditelji su odluËili dovesti djeËaka u kliniku. Samantha jeznala da je djeËak æiv samo Ëudom, i da Êe preæivjeti jedino uz Boæju pomoÊ.Znala je i to da ovaj djeËak i muπkarac s ozlijeenom rukom trebaju biti preve-zeni u najbliæu bolnicu, πto znaËi osamsatno putovanje redovitim brodskimprijevozom, ili dva sata ADRA-inim brzim brodom Jessie Halliwell.

Brzi brod jest bio najbolji izbor, ali je i troπio najviπe goriva. A to bi znaËiloi da Êe u potpunosti iscrpsti priËuve poliklinike koje trebaju trajati mjesec dana.Gorivo su Ëuvali i za hitne sluËajeve do kojih bi moglo doÊi zbog gostujuÊeskupine iz ureda JuænoameriËke divizije, koja dolazi prouËiti na licu mjestakako poboljπati rad klinike u selima.

ZnajuÊi da su dva æivota u opasnosti, direktor ADRA-e Brazil za podruËjeAmazone, Herber Kalbermatter, nazvao je upravu objaπnjavajuÊi nevolju. Odmahsu mu rekli neka koriste gorivo i kako oni vjeruju u Boæju zaπtitu.

Bilo je mraËno i kiπovito vrijeme kad su se Samantha, dvojica bolesnika idjeËakova majka ukrcali u brzi ADRA-in brod Jessie Halliwell, koji ih je voziodva sata do najbliæe bolnice. Uz kiπu pomijeπanu s prskanjem vode koja sepodizala dok je pramac sjekao povrπinu rijeke, mali brod je sa svojim dragocje-nim teretom jurio niz rijeku. Samantha je dala sve od sebe, brinuÊi se za svojepacijente odgovorno i nastavljajuÊi se moliti da Bog djeluje.

(Nastavak slijedi)

29

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlja 3 i 4.


Sukob i kriza: Suci“Nato se Ana pomoli ovako: ‘KliËe srce moje u Jahvi, raste

snaga moja po Bogu mom. ©ire mi se usta na duπmane moje, jerse radujem pomoÊi tvojoj.’” (1. Samuelova 2,1)

Biblijski tekstovi: Suci 4; 6; 14; Hebrejima 11,32; 1. Samuelova2,12-25; 8,1-7.

Vrijeme sudaca bilo je kaotiËno razdoblje u svetoj povijesti. Boæjinarod Ëinio je zlo pred Gospodinom, a On ih je “davao” u ruke neprija-teljima. Onda je narod vapio Gospodinu, a On je podizao izbavitelja kojije donosio mir zemlji. Mir je trajao sve dok se ovi æalosni dogaaji nebi ponovili.

Debora, jedna od izraelskih sudaca, bila je izuzetna po tome πto jeulijevala povjerenje ljudima oko sebe. Ona i Jaela pokazale su se kaohrabre æene, dok je muπkarcima bilo potrebno ohrabrenje zbog strahai nedostatka vjere. Temu velike borbe moæemo uoËiti i u izvjeπtaju oGideonu u vrijeme kada se narod suoËavao s teπkim okolnostima.

Samson je bio jedan od posljednjih sudaca. Nakon njega narod jepao u beznae i bezakonje. On je bio nesretni junak kojeg su viπezanimale æene nego sluæba Bogu, sliËno njegovim sunarodnjacima kojisu radije sluæili idolima nego Bogu.

Samuel je donio nadu narodu. U njegovo vrijeme uspostavljena jenova struktura vlasti s kraljem na Ëelu, a jedno od njegovih posljednjihdjela bilo je pomazanje buduÊeg kralja Davida.

30


DEBORA

Izvjeπtaj o Debori sadræi zanimljive pojedinosti u vezi s velikomborbom. U njemu vidimo Boæji narod koji podnosi tlaËenje i suoËava ses nemoguÊim prilikama. Ovo se podudara s tekstom iz Otkrivenja 12,gdje je opisano izuzetno nepoπteno nadmetanje izmeu sedmoglavogzmaja i novoroenËeta (vidi Pouka 1, odsjek od utorka).

U ovom izvjeπtaju pojavljuju se Jabin, kanaanski kralj; Sisera, nje-gov vojskovoa; Debora, proroËica i sudac (rjeπavala je graanske spo-rove meu zavaenim stranama), koja je posjedovala neuobiËajen stu-panj autoriteta i utjecaja za æenu tadaπnjeg vremena.

ProËitajte Suci 4. Na koji je naËin ovdje izraæena tema o velikojborbi? Tko je na kraju donio pobjedu Izraelu, usprkos njegovojnedostojnosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Junakinja ovog izvjeπtaja je Jaela, Heberova æena, koja se nije bo-jala poistovjetiti s Boæjim narodom i koja je odigrala kljuËnu ulogu uporazu Boæjih neprijatelja. Suditi njezinim djelima s naπeg glediπta da-nas nije lako. Njezinim djelima nipoπto ne bismo smjeli opravdavati laæi nasilje da bismo neπto postigli, koliko god taj cilj bio ispravan.

U razgovoru koji je prethodio sukobu, Debora uvjerava Baraka da ÊeBog izvojevati pobjedu (odjek velike borbe). KoristeÊi se dvama glago-lima, opisala je kako Êe to Bog uËiniti (Suci 4,7). Bog Êe “privuÊi” Siseru(rijeË koja ukazuje na hvatanje ribe mreæom) na Kiπonski potok, gdje Êega “predati” u Barakove ruke. Deborina pjesma zahvalnosti (Suci 5)otkriva neke pojedinosti. Siserina bojna kola zaglavila su se u uskomprolazu u blizini Kiπonskog potoka zbog obilne kiπe. Nebesa i oblaci“curkom daædjeli” vodom i brda se “tresla” (5,4.5) stvarajuÊi bujicu kojaje odnijela mnoge neprijateljske vojnike (5,21) i Izrael je bio osloboen.

Razmislite o povjerenju koje su ovi ratnici imali u Deboru. Iakoje to do odreene mjere dobro, zaπto uvijek moramo paziti kolikopovjerenja imamo u nekoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

31


GIDEON

ProËitajte Suci 6,1. ©to se ovdje dogaa? Vidi Suci 6,10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelci su nakon Deborine sluæbe uæivali u miru Ëetrdeset godina,nakon Ëega su ponovno pali u ruke tlaËiteljima. Ovoga puta bili su toMidjanci, koji su zajedno sa svojim saveznicima upadali u Izrael i uni-πtavali sve zasaene usjeve i krali stoku (Suci 6,3-5). Izrael je tada, uvelikoj mjeri osiromaπen, zavapio Gospodinu (Suci 6,6.7). Ljudi su shva-tili da njihovi pomodni bogovi nisu ni od kakve koristi.

ProËitajte Suci 6,12-16. ©to je Gospodnji aneo rekao Gideonui kako je on reagirao? Zar nije trebao znati zaπto se suoËavaju stim? Vidi Suci 6,7-10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos Gideonovim æalbama koje su bile neopravdane (bili suneposluπni; zato su pali tlaËiteljima u ruke), Bog ih je ponovno biospreman izbaviti, ali ovoga puta preko Gideona. Zanimljivo je πto je Bogoslovio Gideona rijeËima “hrabri junaËe”, iako Gideon sebe nije smatraojunakom: “Ali, gospodaru — odgovori mu Gideon — kako Êu izbavitiIzraela? Moj je rod najmanji u Manaπeovu plemenu, a ja sam posljednjiu kuÊi svoga oca.” (Suci 6,15) Nema sumnje da je kljuËni element Gi-deonove snage bio njegov osjeÊaj nedostojnosti i slabosti.

Zapazite, takoer, πto je Gideon zatraæio od Gospodina u Sucima6,36-40. Svjestan nepovoljnih okolnosti i svoje slabosti, traæio je da sena poseban naËin uvjeri u Boæju prisutnost. On je u potpunosti shvatiosvoju ovisnost o Gospodinu. U Sucima 7 Ëitamo o Gideonovom zadiv-ljujuÊem uspjehu u borbi protiv tlaËitelja njegovog naroda i o Boæjemizbavljenju Izraela.

Zaπto je Bog upotrijebio pala ljudska biÊa u ovom izbavljenju?Zar nije mogao pozvati “viπe od dvanaest legija anela” (Matej 26,53)koji Êe uËiniti za Izrael ono πto je bilo potrebno u tom trenutku?Kakvu ulogu mi kao ljudska biÊa imamo u velikoj borbi i πirenjuEvanelja?

32


SAMSON

Granica borbe izmeu dobra i zla pomuÊena je u izvjeπtaju o Sam-sonu. Njegov æivot zapoËinje na dojmljiv naËin izjavom Gospodnjeg an-ela da Êe od roenja biti nazirej. Aneo je pouËio Samsonove roditeljekako da se pripreme za roenje svojega posebnog djeteta. Majci je re-Ëeno da ne pije alkoholna piÊa i da ne jede neËistu hranu (Suci 13,4.13.14;vidi Levitski zakonik 11). Bog je imao posebne planove za Samsona;naæalost, prilike se nisu odvijale baπ najbolje.

“Upravo kad je ulazio u doba muæevnosti, u vrijeme kad je trebaoizvrπiti boæansku zadaÊu i kad je prije svega trebao biti vjeran Bogu,Samson se povezao s izraelskim neprijateljima. Nije se pitao hoÊe limoÊi bolje slaviti Boga ako se udruæi s osobom koju je izabrao ili sestavio u poloæaj u kojemu neÊe moÊi ispuniti cilj πto ga je trebao ostva-riti u svom æivotu. Svima onima koji prvo nastoje odati Ëast Bogu On jeobeÊao mudrost, ali nema obeÊanja za one koji su skloni samozado-voljstvu.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 471,472)

ProËitajte Suci 14,1-4. Kako je moguÊe da je Bog upotrijebioSamsonovu slabost prema æenama kao priliku za “zadjevicu s Fi-listejcima” (4. redak)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samson je “krenuo” na Filistejce na brojne naËine, svaki put gnjev-no odgovarajuÊi na osobne uvrede. Prvo je ubio trideset ljudi i ponionjihovu odjeÊu na svadbenu sveËanost da bi platio dug (Suci 14,19).Zatim je uniπtio njihove usjeve kada je njegova æena dana njegovomprijatelju (Suci 14,20; 15,1-5). Samson je ubio mnogo ljudi iz osvete πtosu Filistejci ubili njegovu æenu i njezinog oca (Suci 15,6-8). Kada su seFilistejci pokuπali osvetiti (Suci 15,9.10), ubio je tisuÊu ljudi magareÊomËeljusti (Suci 15,14.15). Na kraju je sruπio njihov hram i ubio tri tisuÊeljudi jer su ga oslijepili (Suci 16,21.28.30).

Razgovarajte o junaku koji je Ëinio pogreπke. Ne moæemo seugledati na mnogo toga iz Samsonovog æivota, iako je u Hebrejima11,32 naveden uz neke vrlo istaknute osobe. U ovom izvjeπtajuoËito ima mnogo viπe pojedinosti nego πto se vidi na prvi pogled.Razmislite πto je Bog mogao uËiniti sa Samsonom. ©to je s nama?Koliko bismo viπe uËinili da æivimo prema svojim moguÊnostima?

33


RUTA

Knjiga o Ruti ne govori o velikim neprijateljskim vojskama kojeprijete Boæjem narodu, veÊ o uæoj temi: o obitelji koja je bila na korakod nestajanja, ali se uspjela odræati. Osim dvije πire teme — uniπtenjaBoæjeg stvaranja i prijetnje Njegovom narodu — Knjiga o Ruti takoergovori o velikoj borbi na osobnoj razini, na kojoj se u stvarnosti onauvijek i vodi.

Ne treba nas iznenaditi πto je u Judi u vrijeme sudaca vladala glad(Ruta 1,1; Ponovljeni zakon 28,48; 32,24; vidi Suci 17,6; 21,25). To je bioznak da je narod Saveza napustio Boga. Grijeh i pobuna pretvorili suzemlju u kojoj teku mlijeko i med u pustoπ. U Knjizi o Ruti Bog je“pohodio” zemlju, vratio u nju æivot “i dao joj kruha” (Ruta 1,6).

Elimelek, njegova æena Noemi i njihova dva sina otiπli su u Moabjer su æeljeli bolju buduÊnost. Neprijateljska zemlja pruæila im je trenu-taËno olakπanje, ali nakon smrti muæa i dva sina, Noemi se konaËnoodluËila vratiti u svoj dom.

ProËitajte Ruta 1,8.16.17. U Ëemu je znaËenje Rutine æelje dapoe s Noemi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ruta je potjecala iz neprijateljskog naroda koji je u mnogo navratapokuπao uniπtiti Izrael, ali se ona odluËila poistovjetiti s Boæjim naro-dom i sluæiti njegovom Bogu. Stekla je naklonost u novoj zemlji nesamo od strane Boaza (Ruta 2,10), veÊ i od ljudi koje je upoznala (Ruta2,11). Boaz je bio uvjeren da je stekla naklonost i u Boæjim oËima (Ruta2,12) i naËinivπi korak dalje od divljenja prema njoj, pristao je oæenitise njome (Ruta 3,10.11).

Joπ jedan roak, koji je bio u bliæem srodstvu s Elimelekom odBoaza, takoer je imao pravo na zemlju preminulog Elimeleka ako seoæeni Rutom. Meutim, on nije æelio stupiti u joπ jedan brak zato πto bito poremetilo njegove novËane prilike (Ruta 4,6). U ovom trenutku skupprisutnih svjedoka blagoslovio je Rutu, usporeujuÊi je s velikim æena-ma iz izraelske povijesti (Ruta 4,11.12), πto se ispunilo kada je postalapreteËa Mesije (Ruta 4,13.17; Matej 1,5.6).

Za ovaj izvjeπtaj mogli bismo reÊi da zavrπava rijeËima: “I æivjeli susretno do kraja æivota.” Naæalost, nema ih mnogo u Bibliji. Naravno,nema ih mnogo ni izvan Biblije. Ovdje moæemo vidjeti kako Êe usprkosæivotnim usponima i padovima, Boæja volja na kraju pobijediti; a to jeradosna vijest za sve koji ljube Boga i vjeruju u Njega.

34


SAMUEL

Kako je poËetak knjige Samuela povezan s velikom borbom? Nemajasne prijetnje stvorenom poretku i nema brojnih vojski na granici.Napad zla je profinjeniji, ali niπta manje stvaran.

ProËitajte 1. Samuelova 2,12-25. Kako je u ovim æalosnim red-cima otkrivena borba izmeu dobra i zla?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Ali premda je bio imenovan da upravlja narodom, on nije vladaosvojim vlastitim domom. Eli je bio popustljiv otac. LjubeÊi mir i lagod-nost, on nije primjenjivao svoj autoritet da ispravi zle navike i strastisvoje djece. On se pokoravao njihovoj volji i dopuπtao da idu svojimputem umjesto da im se suprotstavi i kazni ih.” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 483)

U usporedbi s njima vidimo malog djeËaka obuËenog poput sveÊeni-ka (1. Samuelova 2,18.19), koji je, kao i Isus, “sve viπe rastao u dobi imudrosti i pred Jahvom i pred ljudima” (1. Samuelova 2,26; Luka 2,52).Samuel je postao moÊan i vjeran voa u Izraelu. “Sav Izrael, od Dana doBeer ©ebe, spozna da je Samuel postavljen za proroka Jahvina.” (1.Samuelova 3,20)

Meutim, ovo ne znaËi da je sve bilo u redu. Narod se suoËio s ratomprotiv Filistejaca u kojem su bila ubijena dva Elijeva sina; Filistejci suoteli Boæji kovËeg, a devedesetosmogodiπnji Eli umro je kada je Ëuo ovuvijest (1. Samuelova 4,14-18). Naæalost, Samuel se suoËio s istim pro-blemom kao i Eli: njegovi sinovi nisu poπli oËevim stopama vjernosti iodanosti (1. Samuelova 8,1-7).

Samuel je obiljeæio trenutak promjene u povijesti Boæjeg naroda.Bio je posljednji sudac i kljuËna liËnost u velikoj borbi koja se razvijala.Njegov postojan utjecaj vodio je narod u kritiËnim trenucima. Æalosnoje πto njegovi sinovi nisu poπli njegovim stopama, ali Bog ne ovisi oovozemaljskim obiteljima. Starjeπine su zbog njihove neposluπnostizahtijevali kralja. Ovo nije bila najbolja odluka, πto se u kasnijim sto-ljeÊima potvrdilo.

Bez obzira na naπ æivot u domu, bio dobar ili loπ, odgovornismo kome sluæimo u velikoj borbi. Bez obzira na pogreπke koje steuËinili, zaπto nikada ne trebate zaboraviti da danas, u ovom trenu-tku, nije prekasno da se pomirite s Gospodinom? Sutra Êe moædabiti prekasno, ali danas nije.

35

PETAK 22. sijeËnja


Biblija je poznata po tome πto ne prikriva ljudski grijeh, ljudskozlo. Posebno jasan opis ljudskog zla nalazimo u 1. Samuelovoj 2,12-25,gdje su Elijevi sinovi usporeeni s mladim Samuelom. U 1. Samuelovoj2,12 Ëitamo: “A Elijevi sinovi bijahu nevaljali ljudi, jer nisu marili zaJahvu.” Zapazite prvo kontrast: rodoslovlje je imalo vaænu ulogu u bib-lijskom æivotu, a u ovom retku “Elijevi sinovi” sada su “sinovi nevaljal-stva” ili Belialovi sinovi. RijeË Belial koristi se u razliËitim oblicima iokvirima, skoro uvijek u negativnom smislu. Povezana je s hebrejskomrijeËju bl ili bli, πto znaËi “ne” ili “bez”. Belial znaËi “bezvrijedan”,“beskoristan”, a na drugim se mjestima koristi na isti naËin kao usluËaju Elijevih sinova; i drugi ljudi su nazvani “nevaljalima”, “sinovimanevaljalstva” (2. Ljetopisa 13,7; 1. o kraljevima 21,13). U Izrekama 6,12izjednaËen je s nitkovima (u drugoj staroj bliskoistoËnoj knjiæevnostiBelial je drugo ime za Sotonu). U Bibliji uvijek ima negativno znaËenje.Ljudska biÊa, stvorena na Boæju sliku, stvorena su sa svrhom i smi-slom; a ipak, prema Bibliji, ovi ljudi su nevaljali. Kakvo tragiËno rasipa-nje æivota! Ili smo na Gospodnjoj strani ËineÊi neπto za Njega πto imasvrhu i smisao, ili smo zli. To je logiËno ako uzmemo u obzir da naπeËitavo postojanje i smisao æivota potjeËe samo od Njega.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Biblija je jasna. U velikoj borbi nema kompromisa: ili smona jednoj ili na drugoj strani, Kristovoj ili Sotoninoj. Ipak, u æivotukakav poznajemo nije uvijek lako uoËiti jasne i oπtre razlike, zarne? Katkada nismo sigurni koja je odluka ispravna, a koja pogreπnaËak i kad su moralne dileme u pitanju. Nije uvijek lako odluËiti πtotreba uËiniti. Kako moæemo traæiti vodstvo i pomoÊ da bismo doni-jeli ispravne odluke u trenucima kada je teπko znati koja je odlukaispravna?

2. Kako su vas ljudi kojima ste se divili razoËarali? Kako stevi moæda razoËarali one koji su se vama nekada divili? ©to ste izovih dogaaja nauËili o vjeri, povjerenju, milosti i ljudskoj slabosti?

36

San postaje stvarnost (3)Iz proπlog tjedna: Samantha je medicinska sestra na radu u dæungli uz

rijeku Amazonu. »esto se suoËava s hitnim sluËajevima i Ëesto je u potpunojovisnosti o Bogu. Jednog predveËerja u kliniku je doπao Ëovjek Ëija je ruka bilaozlijeena noæevima mlinca. Doπao je i djeËak kojega je ugrizla jedna odnajotrovnijih zmija u podruËju Amazone. Jedini naËin da se spase æivoti biloje uzimanje brzog broda za prijevoz do najbliæe bolnice, πto je bilo oko dvasata voænje.

Napokon je mala skupina stigla do Manacapurua, najbliæeg grada s bolni-com. DjeËak je primljen u mjesnu bolnicu, ali odrasli muπkarac je odveden uveliki grad Manaus, gdje je mogao dobiti pomoÊ specijalista, πto je bilo putovanjeod dodatnih dva i viπe sati.

Samantha nije viπe vidjela tog Ëovjeka, ali je nakon tjedan dana posjetiladjeËaka u bolnici.

“On je bio u tako dobrom stanju. Shvatila sam da je naπe hitno djelovanjebilo presudno za njegov æivot. Da mu nismo odmah pomogli, on bi umro. Kadgledam djeËaka sada, mislim kako je Isus divan! Svojom rukom umijeπao se usluËaj i spasio dva æivota. Ne znam kako to drukËije izraziti; kako je to divno!Vidjeli smo stvarnu Isusovu prisutnost. DjeËak je sada dobro. Uæiva igratinogomet. Sretni smo πto smo mu mogli pomoÊi.”

Æivot u amazonskom selu nije lak. KoliËine vode i struje su vrlo ograniËene— samo tri sata dnevno — bez telefona ili interneta, s vrlo malo dodira s vanj-skim svijetom. Samantha je Ëesto tjednima bez moguÊnosti kontakta sa svojomobitelji. Ali ona to strpljivo podnosi.

“Za ovo vrijeme dok sam tu osjeÊam kako se promijenio moj æivot, mojerazumijevanje i sve drugo. Sada shvaÊam πto je stvarno najvaænije u æivotu.Daleko bolje razumijem sve o Isusu i vjerujem da me je doveo ovamo. Pomaæemljudima i upuÊujem ih na put spasenja. Isus mi pomaæe da sluæim drugima, aonda me blagoslivlja i viπe nego πto mogu dati!”

Samantha je trenutno na sluæbi u podruËju rijeke Amazone na godinudana. Nakon toga namjerava se vratiti kuÊi, ako joj Bog ne pokaæe neπto drugo.

“Joπ ne znam Njegove namjere”, kaæe ona. “Samo æelim Ëuti Isusov glas:‘Ti trebaπ ostati’, ili ‘Trebaπ iÊi.’ Znam da je moj æivot promijenjen i da Êu, kadse vratim iz misije, biti potpuno druga osoba. »ula sam Isusa, i samo æelimiskoristiti svoje darove i donijeti spasenje drugima.”

Za one koji razmatraju moguÊnost odlaska u misiju, Samantha ima nekesavjete:

“Kad sam prvi put razmiπljala o sluæenju u misiji, rekla sam: Moæda samojedan tjedan ili mjesec. Ali ovdje sam saznala da sluæba u misiji mijenja tvojcijeli æivot i da Isus ima namjeru za tvoj æivot! Mislila sam doÊi do dobroplaÊenog posla, automobila, stana i svega πto mi se Ëinilo vaænim, ali sada vidimda je to zapravo vrlo malo u odnosu na ono πto Isus ima za nas. Sluπaj Isusai On Êe promijeniti cijeli tvoj æivot.”

Gina Wahlen, urednica Vijesti iz svijeta

37



Borba se nastavlja“I objasnih im kako je dobrostiva ruka Boga moga bila

nada mnom, a saopÊih im i rijeËi koje mi kralj bijaπe rekao.‘Ustanimo — povikaπe oni — i gradimo!’ I ukrijepiπe im se rukena dobro djelo.” (Nehemija 2,18)

Biblijski tekstovi: 1. Samuelova 17,43-51; 2. Samuelova 11,1-17; 1. o kraljevima 18,21-39; 2. o kraljevima 19,21-34; Estera3,8-11; Nehemija 1.

Kada usporedimo izvjeπtaje o æivotu Davida, Ilije, Ezekije, Estere iNehemije, zapaæamo sliËne teme: Bog se koristi “beznaËajnim” ljudimada odvrati plimu zla. U nekim od ovih izvjeπtaja vidimo da se usprkosvelikim poteπkoÊama ne moramo povijati pod utjecajem razornog zla.Umjesto toga, moæemo stajati Ëvrsto, ali samo u sili Boga koji je vjeransvojim zavjetnim obeÊanjima, obeÊanjima koja su ispunjena u Isusu.Kada Boæji narod ustraje u Njegovoj sili, uvidjet Êe da sile zla nisudovoljno moÊne da ostvare konaËnu pobjedu.

Mi se trebamo radovati izbavljenju koje nam je On donio. Ovo nemauvijek smisla kada uzmemo u obzir velike izazove s kojima se katkadasuoËavamo, izazove koji su mnogo snaæniji od nas. Radovati se Boæjemizbavljenju prije nego πto doe Ëin je vjere i sluæenja Bogu, a ne neka-kva logiËna posljedica onoga πto se dogaa oko nas. S druge strane,zahvaljujuÊi onome πto je Krist uËinio za nas, njegovati povjerenje uBoæju vjernost jedino je razumno πto moæemo uËiniti.

38


DAVID, GOLIJAT I BAT-©EBA

Æivot je sloæen i to zato πto smo mi kao ljudi sloæeni. Zamislitestvorenja koja su stvorena na Boæju sliku, na sliku Stvoritelja svemira,koja su se potom iskvarila. Nije Ëudno πto naπ potencijal i za dobro i zazlo moæe dostiÊi izuzetnu razinu. Meutim, ne moæemo reÊi da nekiljudi dostiæu samo visoke razine “dobrote”, dok se drugi, naæalost, spu-πtaju do krajnjih granica pokvarenosti. Obje krajnosti mogu se pokazatiu istoj osobi! Dobra vijest je da netko tko je u jednom trenutku bio nasamom dnu, Boæjom miloπÊu moæe uËiniti velika djela za Njega i Ëo-vjeËanstvo. Naravno, nasuprot tome, oni koji su visoko, mogu pasti jakonisko. Sotona je stvaran, velika borba je stvarna i ako nismo u zajednicis Gospodinom, Ëak i najvjerniji od nas mogu postati plijen neprijatelja(1. Petrova 5,8).

ProËitajte 1. Samuelova 17,43-51. ©to je David rekao πto jevrlo vaæno da bismo shvatili njegovu pobjedu? Ovaj tekst uspore-dite s 2. Samuelovom 11,1-17. Koju oπtru suprotnost u ovim teksto-vima moæemo zapaziti u istom Ëovjeku? ©to je dovelo do promjene?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isti David koji je pobijedio diva Golijata, bio je poraæen od stranevlastite poæude i oholosti. Koliko je æena veÊ imao? Onda je vidio joπjednu, udanu æenu, i kamo su odjednom nestale sve rijeËi o tome da je“rat Gospodnji” (1. Samuelova 17,47) ili da je “Bog u Izraelu” (1. Sa-muelova 17,46)? David je trebao znati da se “rat Gospodnji”, u kojem setrebao boriti s Boæjim oruæjem, nije vodio samo u ratnom podruËju udolini Ili, veÊ u dubini srca, gdje u svakome od nas bjesni velika borba.

Kada je postao svjestan svojega straπnog pada koji je doæivio zbogBat-©ebe, David je osjetio veliku æalost i krivnju. Tuga ga je navela danapiπe Psalam 51, u kojemu moli za Ëisto srce (12. redak) i obnovuzajednice s Bogom (redci 13.14). U velikoj svemirskoj borbi moÊni ljudisu ranjivi kao i osobe na najniæem poloæaju, ali Bog je spreman priteÊiu pomoÊ svakome tko se iskreno kaje.

Razmislite o sebi, o svojim pobjedama, razoËaranjima, uspjesi-ma i neuspjesima. Kako moæete primijeniti pouke iz ovih izvjeπtajau prilikama s kojima se upravo sada suoËavate?

39


“KAD OPET OBRATI© SRCA NJIHOVA”

Ilija TezbiÊanin vrlo je zanimljiva osoba. Prvi put ga susreÊemo utrenutku kada stoji pred zapanjenim kraljem i govori mu da kiπa neÊepadati sljedeÊe tri godine (1. o kraljevima 17,1). Pristupiti kralju iliudaljiti se od njega nije bilo lako, ali ovaj muπkarac u koæuhu s koænimpojasom (2. o kraljevima 1,8) proπao je pokraj straæe, objavio Boæjuvijest i zatim otiπao u planinu udaljenu dvanaestak kilometara.

To je bilo æalosno vrijeme za sjeverno izraelsko kraljevstvo. Mnogisu ostavili Boga (1. o kraljevima 19,10) i oboæavali bogove plodnosti.ReÊi da kiπa neÊe padati bio je neposredan izazov upuÊen Baalu, zakojega se vjerovalo da donosi kiπu i time omoguÊuje rodne usjeve izdravu stoku, πto je Izraelce Ëinilo bogatima. Glavni vjerski obredi bilisu usredotoËeni na plodnost i prihod.

SljedeÊe tri godine bogovi plodnosti bili su nemoÊni. Ilija se ponov-no suprotstavio kralju i zatraæio suoËavanje s Baalovim prorocima iboæicom Aπtartom (boæicom plodnosti) — jedan Ëovjek protiv 850 ljudi(1. o kraljevima 18,17-20).

Kada je osvanuo taj dan i mnoπtvo se okupilo na vrhu gore Karme-la, Ilija se obratio narodu: “Dokle Êete hramati na obje strane?” (1. okraljevima 18,21) Bili su izabrani junci i pripremljeni za ærtvu, a narodje promatrao koji Êe bog odgovoriti ognjem s neba i time pokazati da jemoÊniji. BuduÊi da je ova æivotinja bila najmoÊniji simbol plodnosti udrevnim religijama, narod je smatrao da Êe bogovi plodnosti sigurnopokazati svoju silu.

ProËitajte 1. o kraljevima 18,21-39. Usprkos oËitoj Ëinjenici daje ovdje rijeË o velikoj borbi, πto je Ilija æelio da se dogodi u Izraelui zaπto je to toliko vaæno za nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odgovor pronalazimo u 1. o kraljevima 18,37. »udo, dojmljivo samopo sebi, nije bilo pravi cilj: cilj je bio vjernost izraelskog naroda Savezu.Zapazite takoer tko je obratio njihova srca. Bio je to Jahve osobno, Ëaki prije nego πto se Ëudo dogodilo. Meutim, Bog ne prisiljava ljude daMu se vrate. On πalje svojega Svetoga Duha, a narod, odgovarajuÊi nanjegov utjecaj, mora prvo donijeti odluku da se vrati Bogu; samo tada uNjegovoj snazi mogu postupati u skladu s tom odlukom. I danas je tako.Samo Boæja sila odræava otkucaje svakog srca, ali On ne prisiljava nijednog Ëovjeka da Ga slijedi.

40


RIJE»I PORUKE

Kralj Ezekija vladao je Judom kada je nova moÊna sila, Asirija,osvojila sjeverno izraelsko kraljevstvo i rasijala njegove stanovnike πi-rom Mezopotamije (2. o kraljevima 18,9-12). “Ono πto viπe nije mogaopostiÊi preko njih u zemlji njihovih otaca, Bog je pokuπao postiÊi rase-livπi ih meu neznaboπce. Njegov plan spasenja svih onih koji buduhtjeli oprost preko Spasitelja ljudskoga roda, tek se trebao ostvariti; inevoljama koje su zadesile Izrael, On je pripravljao put da se Njegovaslava otkrije svim narodima.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi,str. 185)

Nekoliko godina poslije, asirski kralj Sanherib krenuo je na Judu,osvojio sve njegove utvrene gradove i nametnuo velike poreze (2. okraljevima 18,13-15). Iako je Ezekija ispraznio sve riznice iz Hrama idvora, asirski kralj nije bio zadovoljan pa je poslao izaslanike da pre-govaraju o predaji Jeruzalema. Asirci su se tada podrugivali IzraelcimapitajuÊi ih zaπto misle da Êe ih njihov Bog saËuvati kada to nisu mogliuËiniti bogovi okolnih naroda (vidi 2. o kraljevima 18,28-30.33-35).

Ezekija je tada uËinio jedino πto je bilo moguÊe u tom trenutku —molio se (2. o kraljevima 19,15-19). Bog je veÊ upuÊivao rijeËi ohrabre-nja Ezekiji preko proroka Izaije (2. o kraljevima 19,6), i sada mu jeponovno poslao proroka.

ProËitajte 2. o kraljevima 19,21-34 i posebno obratite pozor-nost na retke 21.22. Koju je poruku Bog uputio narodu usred ovestraπne nevolje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ishod svega ovoga mogao se vidjeti kada je velika asirska vojskaopkolila jeruzalemske zidine. Jednog jutra uplaπeni stanovnici opkolje-nog grada nisu vidjeli konaËni napad osvajaËke vojske koja ruπi obranuopkoljenoga grada, veÊ koliko im je oko sezalo mogli su vidjeti vojnikekako leæe na zemlji u smrtnoj tiπini (2. o kraljevima 19,35). Posramljeniasirski kralj vratio se u svoju zemlju i izgubio æivot od ruku svoja dvasina (2. o kraljevima 19,36.37).

Kako se usred obeshrabrujuÊih i naizgled bezizlaznih prilikamoæemo osloniti na Gospodina? Zaπto uvijek na umu moramo imatiπiru sliku, osobito kada se sve ne zavrπi, bar ne odmah, na poziti-van naËin?

41


SMRTNA PRESUDA

Nama je danas teπko (kao πto je bilo teπko ljudima iz razliËitihkultura tijekom stoljeÊa) shvatiti obiËaje i predaje starog perzijskogkraljevstva, u okviru kojeg je nastao izvjeπtaj o Esteri. Ali jedno jesigurno: Gospodin je upotrijebio to kraljevstvo u procesu ispunjavanjaobeÊanja Saveza izraelskom narodu, obeÊanja koja potjeËu joπ od Ab-rahama (vidi Postanak 12,1-3; Izaija 45,1; 2. Ljetopisa 36,23).

Mlada Hebrejka Estera postala je kraljica. Iako je njezin uspon biodrugaËiji od, na primjer, Josipovog u Egiptu ili Danielovog u Babilonu,ona je bila (kao i Josip i Daniel) upravo na mjestu na kojem je Gospodinæelio da bude, i Bog ju je upotrijebio na silan naËin koji pokazuje kakose velika borba odigrava u povijesti.

ProËitajte Estera 3,8-11. ImajuÊi na umu Boæje planove zahebrejski narod, osobito u pogledu dolaska Mesije, kakve bi bileposljedice uspjeha ovakvog proglasa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Kralj nije imao ni pojma o dalekoseænim posljedicama koje biizazvalo potpuno ostvarenje ovoga proglasa. Sam Sotona, prikriveni za-Ëetnik cijeloga plana, pokuπavao je oËistiti Zemlju od onih koji su Ëuvalispoznaju o pravome Bogu.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi,str. 382,383) Iz ovog istog naroda trebao je doÊi Spasitelj svijeta.

Zanimljivo je da je problem nastao zbog naËina bogoπtovlja (vidiEstera 3,5.8) i odbijanja jedne skupine ljudi da slijede zakone i obiËajenaroda na vlasti. Mada Êe prilike na kraju vremena biti drugaËije, bît,odnosno velika borba izmeu Krista i Sotone i dalje Êe biti ista, i onikoji budu vjerni Bogu, suoËit Êe se sa sliËnim prilikama kao i Hebrejiu ovom sluËaju. Upozoreni smo da Êe u zavrπnim dogaajima ovozemalj-ske povijesti biti izdan proglas da se “poubijaju svi koji se god neklanjaju kipu Zvijeri” (Otkrivenje 13,15). Iz povijesti moæemo nauËiti daiz povijesti niπta ne moæemo nauËiti.

Zaπto se Ëesto dogaa da smo nepovjerljivi prema onima koji sudrugaËiji od nas? Zaπto snaæne istine o stvaranju i otkupljenju,istine koje otkrivaju vrijednost svakog ljudskog biÊa, pokazuju koli-ko je ovaj stav pogreπan? Kako moæemo oËistiti svoje srce od ovak-vih pogreπnih misli?

42

»etvrtak 28. sijeËnja

NEHEMIJA

Izvjeπtaj o Nehemiji potjeËe iz vremena kada izraelski narod viπenije postojao kao politiËka sila, veÊ kao ostatak raseljen πirom stranihzemalja. Bog je, meutim, kao i uvijek, bio vjeran svojim obeÊanjimaSaveza, Ëak i kada narod nije ispunjavao svoj dio.

ProËitajte Nehemija 1. ©to se nalazi u pozadini Nehemijinemolitve? Na koji naËin podsjeÊa na Danielovu molitvu zabiljeæenuu Danielu 9,4-19? Koje je kljuËno pitanje u oba sluËaja i kako jepovezano s velikom borbom u cjelini?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ZahvaljujuÊi kraljevoj naklonosti, Nehemija je dobio dopuπtenje dase vrati u Jeruzalem i obnovi ga. Prvih nekoliko dana nakon povratkasamo je razgledao grad. NoÊu je pokuπao sagledati prilike u gradu, alizbog ostataka ruπevina nije doπao daleko (Nehemija 2,14); zato je otiπaoizvan gradskih zidina da sve pomno promotri s te strane (Nehemija2,15).

Iako Nehemija nije odmah rekao voama zaπto je doπao, bilo jeljudi koji se nisu radovali njegovom dolasku i koji su uËinili sve πto sumogli ne bi li sprijeËili radove na obnovi Jeruzalema (Nehemija 2,10.19.20). Kada su radovi na popravljanju zidina zapoËeli (Nehemija 3), ovistrani glavari “razgnjeviπe se i rasrdiπe se vrlo” (Nehemija 4,1), rugajuÊise njihovim naporima (redci 2.3). Kada su uvidjeli da Boæji narod imaozbiljne namjere u vezi s radovima (6. redak), razgnjevili su se i isplani-rali napad (redci 7.8).

Bilo je lako odustati; ipak, usprkos razliËitim spletkama uperenimprotiv njihovog rada, ustrajali su. OslanjajuÊi se na Boga, Nehemija jedoæivio da vidi obnovljeni zid. Neprijateljske prijetnje prepustio je Bo-æjim rukama (Nehemija 6,14.15).

Svi se suoËavamo s poteπkoÊama. Kako moæemo znati kada setrebamo povuÊi, a kada nastaviti dalje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

43

PETAK 29. sijeËnja


Kao πto smo prouËavali ovog tjedna, Boæja rijeË stalno iznova uka-zuje na Boæju vjernost prema svojem narodu. Naravno, u mnogim slu-Ëajevima, u vrijeme odvijanja odreenih dogaaja, Njegova vjernost nijejasno izraæena. U izvjeπtajima koje smo prouËavali sve smo mogli sagle-dati od poËetka do kraja; neke osobe, kao πto je Urija Hetit, nije imaotu moguÊnost. Mi smo danas ukljuËeni u veliku borbu kao i narod okojem smo prouËavali. I ne samo oni, bilo je mnogo drugih koji nisuuvijek doæivjeli priliku da vide kako je sve na kraju ispalo dobro. Zatoje vaæno da se mi kao krπÊani sjetimo, osobito u teπkim trenucima,Pavlovih divnih rijeËi: “Zato ne malaksavamo. Naprotiv, ako se i raspadanaπ vanjski Ëovjek, ipak se naπ nutarnji Ëovjek obnavlja iz dana u dan.Uistinu, naπa nam sadaπnja ali kratkotrajna i mala nevolja donosi iz-vanredno veliku i vjeËnu slavu, nama koji ne smjeramo na vidljivo, negona nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeËno.” (2. Korin-Êanima 4,16-18). Ovdje nam Pavao æeli ukazati na neπto πto nadilazisvakidaπnje brige, patnje i slabosti ljudskog roda, na jedinu nadu kojaovaj æivot Ëini drugaËijim od okrutne farse.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koja joπ biblijska obeÊanja ukazuju na konaËnu nadu? Ka-kvu nam sliku ona daju?

2. Ono πto Davidov pad Ëini toliko tragiËnim jest πto ga je Bogna tako poseban naËin blagoslovio. Usprkos svemu πto mu je bilodano, pogrijeπio je na naËin na koji je pogrijeπio. Ipak, umjesto dase usredotoËimo samo na ono πto je negativno, razmislite o pozi-tivnom aspektu njegove straπne æivotne priËe: Boæja milost izlivenaje na nekoga tko je pao vrlo nisko. ©to iz toga moæemo zakljuËitio tome koliko je potpuno otkupljenje koje imamo u Isusu? Kakomoæemo biti sigurni da Êemo primiti oprost ako se pokajemo kaoDavid, bez obzira na to πto smo uËinili ili koliko smo duboko pali?

44

Pronalaæenje pravog zlata (1)Amair je roen u Manausu, glavnom gradu brazilske pokrajine uz Amazo-

nu. Ubrzo nakon πto je roen roditelji su mu se rastali, a majka ga je odvela uManacapuru, grad na obalama rijeke Amazone. BuduÊi da je obiteljski posaobilo poljodjelstvo, Amairova majka se naposljetku preselila uzvodno u malo selogdje je kupila puno zemlje.

U meuvremenu je Amair rastao te je na kraju stasao za vojnu sluæbu.Nakon πto je odsluæio svoj petnaestomjeseËni vojni rok, bio je spreman za drugevrste pustolovina u potrazi za zlatom. Naime, tijekom 1980-ih Brazil je pogodilazlatna groznica, a kopaËi su pohrlili u podruËja u kojima je dotad pronaenozlato.

Amairov brat je æivio u jednom od tih zlatnih podruËja, pa je pozvao Amairada mu se pridruæi u potrazi za zlatom. Iako Amairu nije niπta o tom rekao,njegov brat je postao adventist sedmog dana. Dok su kopali zajedno, brat jeAmairu poËeo govoriti o svojoj vjeri. Meutim, samo tjedan dana nakon πto jestigao, vlasti su zatvorile sve rudnike u kojima su radili tragaËi za zlatom. Takoje i Amair izgubio posao.

Iako je bio vrlo razoËaran, Amair je ostao s bratom neko vrijeme i nastaviouËiti. “Moj brat mi je govorio o Isusu, i to me je usreÊilo. Izgubio sam zlato zakojim sam teæio, ali sam pronaπao istinsko zlato!” Amairu je brat odræao nizbiblijskih pouka, i nedugo nakon prouËenih tema Amair je krπten u AdventistiË-koj crkvi.

Ali onda ga je poËela kopkati savjest. ©to je s ostatkom njegove obitelji?Tko Êe ovo nebesko blago podijeliti s njima?

Otiπao je posjetiti svoju sestru koja je æivjela u Manausu. Na njegovo iz-nenaenje i oduπevljenje, ona je takoer postala adventistica. Ostao je kod njegodinu dana, a za to vrijeme njegova sestra je dodatno utvrdila svoju vjeru.

U to vrijeme Amair je upoznao djevojku po imenu Francinette koja nije bilaadventistica. Ne znajuÊi kamo bi ga to moglo odvesti, Amair se sprijateljio sFrancinette i odluËio: “Zadobit Êu je za Boga i za sebe!” Njih dvoje su postaliprijatelji na duæe vrijeme i Amair je mogao prouËavati Bibliju s Francinette.“Isprva je prigrlila istinu, a onda je poËela grliti i mene!” objaπnjava Amair sosmijehom. Na kraju je Francinette pristupila krπtenju, a neπto kasnije su sevjenËali. Par se odselio u selo u gornjem toku Amazone, a kasnije se na pozivAmairove majke preselio u malo selo u kojem je ona æivjela.

Selu je bio hitno potreban uËitelj, a u to vrijeme su vlasti za podruËje uzAmazonu objavile da se svatko tko zavrπi Ëetiri godine osnovnog obrazovanjamoæe kvalificirati za uËitelja u osnovnoj πkoli. Amair je tako izabran da budeuËitelj zajednice u selu.

Amair je po prirodi uËitelj, ali je sa zajednicom æelio podijeliti viπe negosamo Ëitanje, pisanje i aritmetiku. Æelio je podijeliti Boæje zlato koje je prona-πao!

(Nastavak slijedi)

45


Pouka 6 30. sijeËnja—6. veljaËe 2016.

Pobjeda u pustinji“Da, Sin »ovjeËji doπao je da traæi i spasi πto je izgublje-

no.” (Luka 19,10)

Biblijski tekstovi: Matej 1,20-23; Ivan 9,39; Matej 3,7-12;4,1-10; Ponovljeni zakon 34,1-4; Otkrivenje 21,10.

“Kad je Sotona Ëuo za neprijateljstvo izmeu njega i æene, izmeunjegova sjemena i njenog sjemena, on je znao da Êe njegovo djelo izo-paËivanja ljudske naravi biti prekinuto, da Êe na neki naËin Ëovjek bitiosposobljen da se suprotstavi toj sili. Ipak, kako se plan spasenja svejasnije otkrivao, Sotona i njegovi aneli su se radovali πto, uzrokujuÊiljudski pad, mogu prisiliti Boæjeg Sina da napusti svoj uzviπeni poloæaj.On je tvrdio da su time ispunjeni njegovi planovi na Zemlji i da ÊeKrista, kad na sebe uzme ljudsku narav, moÊi pobijediti i tako sprijeËitiotkupljenje ËovjeËanstva.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 45)

Dok ovoga tjedna budemo prouËavali o Isusovim kuπnjama u pusti-nji, dobit Êemo sliku o velikoj borbi koja se otvoreno vodila izmeuKrista i Sotone, i koja moæda nikada prije nije tako jasno otkrivena uBibliji. Sotona je tvrdio da je svijet njegov, a Krist ga je doπao povratiti.U srediπtu Njegovih napora da povrati svijet nalazio se plan spasenja.Poπto nije uspio u nakani da ubije Isusa odmah nakon roenja, Sotonaje pokuπao osujetiti otkupljenje ljudskog roda na drugaËiji naËin, πtomoæemo vidjeti u pustinji kuπnji.

46


EMANUEL PRUÆA SPASENJE

ProËitajte Matej 1,20-23. ©to znaËi ime “Emanuel” koje je danoIsusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zaπto je Isus doπao na Zemlju da bude “s nama”?Prvo, doπao je da ponovno uspostavi vlast koju je Adam izgubio

(Rimljanima 5,12.15). Isusovu kraljevsku stranu (kao onoga koji imavlast) nakratko moæemo vidjeti u trenutku kada je izazvao oduπevljenjemnoπtva (5000 ljudi æeljelo Ga je okruniti za kralja) i kada su djecapjevala: “Hosana” (oblik hvale koji se upuÊivao spasitelju naroda odneprijatelja). Isusovu vlast takoer zapaæamo u Njegovom odnosu premadjelima stvaranja, u Njegovoj sposobnosti da slomljena ljudska biÊaponovno obnovi u cjelovita biÊa (na primjer u sluËaju Ëovjeka koji jeroen slijep i æene koja je dvanaest godina bolovala od krvarenja) iNjegovoj sili nad prirodom, kada je utiπao oluju i naredio vjetrovima ivalovima da se umire.

Drugo, donio je sud i doπao je uniπtiti avolja djela (Ivan 9,39; 1.Ivanova 3,8). Koliko se Ëesto pitamo zaπto zlo napreduje? Isus se bavipitanjem nepravde i uvjerava nas da je kraj blizu. Demoni su priznali daIsus ima vlast nad njima. »esto su naglas otkrivali Njegovu narav, kat-kad i prije nego πto ju je Isus bio spreman otkriti. On je pruæao mirosobama opsjednutim demonima i vraÊao im razum u trenucima kadasu drugi bjeæali od straha.

TreÊe, Isus je doπao na ovaj svijet da nae i spasi πto je izgubljeno(Luka 19,10) i da uzme Ëovjekove grijehe (Ivan 1,29). Postao je u svemusliËan nama da bi mogao biti vjeran Veliki sveÊenik i vratiti nas Bogu(Hebrejima 2,17). “Rjeπavanje pitanja grijeha, spaπavanje ljudskog roda,izlijevanje milosti na Ëovjeka, pruæanje oprosta, opravdanja i slave —sve ovo je bio cilj Saveza od poËetka, sada ispunjenog u Isusu Kristu.”(N. T. Wright, Justification: God’s Plan and Paul’s Vision)

KonaËno, Isus nam je doπao pokazati kakav je Bog, nama i Ëitavomsvemiru otkriti kakav je Njegov pravi karakter (Ivan 14,9).

Kako ovi razlozi Kristovog dolaska mogu poboljπati vaπ æivoti zajednicu s Gospodinom?

47

PONEDJELJAK 1. veljaËe

ISUSOVO KR©TENJE

Pojavljivanje Ivana Krstitelja izazvalo je val uzbuenja u tom podru-Ëju. Meu ljudima se naπao prorok koji je izgledao poput proroka Ilije(Matej 3,4; 2. o kraljevima 1,8). To je bio prvi proroËki glas koji je narodËuo u posljednjih 400 godina. Bog nikada prije nije toliko dugo πutio.Sada se ponovno obratio narodu. Trebalo se dogoditi neπto znaËajno.

ProËitajte Matej 3,7-12. Zaπto je Ivan Krstitelj povezao temesuda — gnjev koji dolazi (7. redak), sjekiru koja stoji kod korijenadrvetu (10. redak), ËiπÊenje gumna (12. redak) i paljenje pljevevjeËnim ognjem (12. redak) — prigodom najavljivanja Mesije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Narod je vjerovao da æivi u posljednjem vremenu. Vidjeli su da jeIvan, koji ih je pozivao da uu u rijeku Jordan prigodom krπtenja, doπaoiz pustinje. To je pomalo podsjeÊalo na novi izlazak, a uroniti u vodu (ane hodati preko suhog dna rijeke) bilo je nuæno za oËiπÊenje i pripremuza novu ObeÊanu Zemlju, s Mesijom osobno, koji Êe ih povesti od pobje-de nad Rimljanima do uspostavljanja Boæjeg vjeËnog kraljevstva o kojemsu proroci govorili. To je bar ono πto su mnogi ljudi mislili da Êe sedogoditi.

Meutim, ni Ivan ni Isus nisu predvodili politiËki pokret; oni su biliusredotoËeni na spasenje. Luka je citatima iz Knjige proroka Izaije obja-snio Ivanovu zadaÊu opisujuÊi naËin na koji Êe Bog pripremiti put zapovratak izgnanika u ObeÊanu Zemlju (Luka 3,3-6). Jeremija objaπnjavarazlog postojanja tog posebnog puta: da se omoguÊi najranjivijem dijeludruπtva — slijepima, hromima, trudnicama, majkama male djece — isvim ostalima koji æele povratak u ObeÊanu Zemlju (Jeremija 31,7-9).Nije Ëudo πto se narod okupio oko Ivana; njihove su se nade razbuktaleda i oni mogu biti spremni za veliki dan Gospodnji koji Êe uskoro doÊi.

Meutim, doπao je na naËin koji mnogi nisu oËekivali — ne zato πtoim nije reËeno, veÊ zato πto nisu razumjeli Sveto pismo (Luka 24,25-27).

Vjerni ljudi imali su pogreπno razumijevanje naravi Gospodnjegprvog dolaska. Kako vjerni ljudi posljednjeg vremena mogu izbjeÊipogreπna shvaÊanja u vezi s naravi Njegovog drugog dolaska?

48

UTORAK 2. veljaËe

“DA OVO KAMENJE POSTANE KRUH”

ProËitajte Matej 4,1-3. ©to se ovdje dogaa i zaπto? Na osnoviËega zakljuËujemo da se ovdje odigrava velika borba?

..................................................................................................................................

“Kad je Isus odveden u pustinju da bude kuπan, Njega je tamoodveo Boæji Duh. On nije traæio kuπnju. Otiπao je u pustinju da budesâm, da razmiπlja o svojoj misiji i radu. Postom i molitvom trebao jeojaËati sebe za stazu poprskanu krvlju kojom je morao proÊi. Meutim,Sotona je znao da je Spasitelj otiπao u pustinju i smatrao je da je tonajbolje vrijeme da Mu se pribliæi.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 78)

Postoje velike sliËnosti izmeu izvjeπtaja o Isusovim kuπnjama iiskustvima Izraelaca u vrijeme lutanja pustinjom nakon izlaska. Nakonπto je iziπao iz vode, Isus je otiπao u pustinju, gdje Ëetrdeset dana nijeokusio hranu. SliËno tome, Izraelci su preπli preko vode (Crveno more),uπli u pustinju u kojoj nisu imali hrane i ostali tamo Ëetrdeset godina.Zapazite kako je ovo opisano u Ponovljenom zakonu 8,2.3: “SjeÊaj sesvega puta kojim te Jahve, Bog tvoj, vodio po pustinji ovih Ëetrdesetgodina da te ponizi, iskuπa i dozna πto ti je u srcu: hoÊeπ li dræatizapovijedi njegove ili neÊeπ. Ponizivao te i glau morio.”

Prema izvjeπtaju iz evanelja Isus je nakon Ëetrdeset dana bio gla-dan (Matej 4,2). Tada se pojavio netko s “korisnim” savjetima, netko tkopodsjeÊa na Jobove tjeπitelje. Ovo nije prvi put da je Sotona prikazankako priskaËe “u pomoÊ” nekome tko je u nevolji. U Zahariji 3 zabilje-æen je izvjeπtaj o velikom sveÊeniku u vrijeme ponovne izgradnje Jeru-zalema nakon babilonskog suæanjstva. Dok je stajao pred Bogom u vi-enju, pojavio se netko s njegove desne strane. Onaj tko bi stajao sdesne strane, uvijek je bio prijatelj od velikog povjerenja, koji πtiti iËuva od svakog moguÊeg neprijatelja. Meutim, osoba od povjerenjakoja je u Zahariji 3 stajala s desne strane nije bila nitko drugi do“tuæitelj”, koji se pretvarao da je prijatelj od povjerenja.

Isto iskustvo doæivio je Isus u pustinji. Osoba koja Mu je doπla“pomoÊi” otkrila je tko je kada je rekla: “Ako si zaista Sin Boæji, naredida ovo kamenje postane kruh.” (Matej 4,3) Boæji aneo ne bi sumnjaou Isusovu boæansku narav.

Zapazite da Isus u odgovoru (Matej 4,4) ponovno navodi citat pove-zan s izlaskom. “A onda te hranio manom, za koju nisi znao ni ti ni tvojioci, da ti pokaæe kako Ëovjek ne æivi samo o kruhu, nego da Ëovjek æivio svemu πto izlazi iz usta Jahvinih.” (Ponovljeni zakon 8,3)

Koliko god je vaæno da ne popustimo kuπnji, koliko je vaænijeda budemo sigurni da Ëak ni nesvjesno ne navodimo druge nakuπnje?

49

SRIJEDA 3. veljaËe

JO© JEDNA KU©NJA

Prva kuπnja ima sliËnosti s izlaskom, ali njezini korijeni potjeËujoπ od pada. StavljajuÊi vjernost Bogu na prvo mjesto, umjesto da popustiæelji za hranom, Isus je povratio ono πto je Adam izgubio kraj stablaspoznaje. Meutim, da bi potpuno premostio jaz koji je nastao u Adamo-vo vrijeme kada je ljudski rod doæivio pad, Isus je morao biti izloæen joπnekim kuπnjama.

Prema Evanelju po Mateju, u drugoj kuπnji Sotona je odveo Isusana najviπi dio Hrama, najvjerojatnije na jugoistoËnoj strani, odakle seprostirao pogled na strmi klanac. Ponovno je Isusu bila upuÊen podrug-ljivi izazov: “Ako si zaista Sin Boæji”, πto je pokazalo da kuπaË nije bioIsusov prijatelj.

©to Sotona ovdje æeli postiÊi? Bi li Isus iπta dokazao da jeskoËio? (Matej 4,5-7)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusa nije zanimala jeftina teatralnost. Njegovo povjerenje u Bogabilo je iskreno, nije potjecalo od æelje da ostavi dojam na druge. Isusovopotpuno povjerenje u Oca odraæavalo se u tome πto je napustio Nebo ipostao ljudsko biÊe, πto je podnio laæna svjedoËenja, javno poniæenje inepravednu smrt (vidi Filipljanima 2,5-8). To je bila Njegova sudbina i Onje bio u potpunosti spreman za nju. Njegova je misija bila da povratisvijet koji su Adam i njegovi potomci izgubili. Sva obeÊanja Savezaispunila su se u Isusu, a svijet je dobio prigodu da primi spasenje.

Isus ponovno odgovara rijeËima: “Pisano je”, navodeÊi tekst iz Po-novljenog zakona i povezujuÊi svoje iskustvo s izlaskom: “Ne iskuπavaj-te Jahvu, Boga svoga, kao πto ste ga iskuπavali kod Mase.” (Ponovljenizakon 6,16) Masa je bila mjesto gdje su se Izraelci gorko æalili πtonemaju vode. Mojsije je tada udario o stijenu i dao im vodu. Razmiπlja-juÊi o ovom iskustvu, Mojsije je izjavio da su Izraelci “kuπali JahvugovoreÊi: ‘Je li Jahve meu nama ili nije?’” (Izlazak17,7) Isus, naravno,u svojoj mudrosti nije dopustio da bude prevaren iako Mu je Sotonaovog puta uzvratio istim izrazom: “Pisano je.” (Matej 4,4.6)

Nije uvijek lako uvidjeti granicu izmeu povjerenja u Boga kadasu u pitanju Ëuda i drskosti u vezi s onim πto oËekujemo od Gospo-dina kada se molimo. Kako razlikujete jedno od drugog? Obrazlo-æite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

50

»ETVRTAK 4. veljaËe

SLUÆENJE SOTONI

U Mateju je prva kuπnja bila usmjerena na æelju za hranom, drugana izazivanje Boga, a treÊa je bila neposredan izazov upuÊen Kristu,Njegovoj vlasti i konaËnoj misiji na Zemlji.

ProËitajte Matej 4,8-10; Ponovljeni zakon 34,1-4; Otkrivenje21,10. ©to prikazuje vrlo visoka gora na koju je Sotona odveoIsusa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SudeÊi po tome kako Biblija opisuje odlazak na vrh vrlo visoke goreodakle se mogu vidjeti kraljevstva ovoga svijeta, moæemo vidjeti da Isu-sov put nije bio turistiËkog karaktera. S ovom slikom povezano je jednoproroËko vienje. S vrha planine Mojsije vidi ObeÊanu Zemlju, a IvanbuduÊi Novi Jeruzalem. SliËno tome, Isus vidi viπe nego samo zemljestarog rimskog svijeta. Zapazite da Sotona sve prikazuje u najboljemsvjetlu. On pokazuje bogatstva i raskoπ, a ne zloËine, patnju i nepravdu.

Sotona tada kaæe: “Sve Êu ti ovo dati ako padneπ niËice te mi sepokloniπ.” (Matej 4,9) Na isti naËin na koji je Sotona prevario Adama iEvu pokreÊuÊi u njima æelju da postanu kao Bog (a veÊ su bili stvorenina Njegovu sliku), Sotona se pretvara da je Bog, da su svi narodi nasvijetu iskljuËivo njegovo vlasniπtvo i da, ako mu se ukaæe poπtovanje,on sve to lako moæe dati Isusu (vidi Luka 4,6; usporedi Psalam 2,7.8).

Ova kuπnja ticala se odanosti. Kome ljudski rod treba pokazatisvoju vjernost i odanost? U Edenskom vrtu, kada su Adam i Eva popu-stili zmiji, oni su svoju odanost iskazali Sotoni i ta slabost se brzoproπirila u svim buduÊim naraπtajima. Bez neposrednog boæanskog dje-lovanja, velika borba bila bi zavrπena Sotoninom pobjedom. Ljudski rod,moæda Ëak i æivot na Zemlji, ne bi se mogao nastaviti. Ulog je bio tolikovelik.

Zapazite da Isus, poput Josipa u odnosu s Potifarovom æenom, nijedopustio da zlo bude u Njegovoj blizini. Isus je naredio Sotoni da ode.Josip to nije mogao uËiniti pa se povukao od moguÊeg zla (Postanak39,11.12). Ovo je jasna pouka i za nas.

U sve tri kuπnje Isus je upotrijebio Pismo kao svoju obranu.©to to u praktiËnom smislu znaËi za nas? Kako mi moæemo, kadase suoËimo s kuπnjom, upotrijebiti Pismo da bismo izvojevali sliËnupobjedu?

51

PETAK 5. veljaËe


Iako se pisci stoljeÊima bave velikom borbom, iako je Ëak i danasneki pomno prouËavaju — nitko nije izgradio temeljitije glediπte o veli-koj borbi od AdventistiËke crkve. Doslovni, fiziËki, moralni i duhovnisukob izmeu Krista i Sotone kljuËno je obiljeæje adventistiËke misli.Nije ni Ëudo. Cijela Biblija je proæeta, kako je to nazvao jedan evaneo-ski pisac, “temom o sukobu u svemiru”, i katkad — kao u pouci za ovajtjedan o kuπanju u pustinji, tema se javlja vrlo jasno i otvoreno. Idejaborbe izmeu dobra i zla moæe se vidjeti Ëak i izvan vjerskog okvira.

Pjesnik T. S. Eliot je napisao: “Svijet se okreÊe i mijenja se, alijedno se ne mijenja. Za sve godine svoga æivota, jedno se nije promije-nilo. ... Neprestana borba dobra i zla.” (The Complete Poems and Plays,1909.—1950., str. 98) NjemaËki ateist Friedrich Nietzsche piπe: “DazakljuËimo. Dvije suprotne vrijednosti, ‘dobro i zlo’, tisuÊama su godinaukljuËene u straπnu borbu na Zemlji.” (On the Genealogy of Morals andEcce Homo, str. 52) Sveto pismo, zajedno s Duhom proroπtva, u najveÊojmjeri otkriva pravu narav ovog sukoba i vjeËne teme koje su u njuukljuËene.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o odgovorima koja ste dali na po-sljednje pitanje iz odsjeka od srijede o crti, granici izmeu povjere-nja u Boæja Ëudesna obeÊanja i naπe oholosti. Kako prepoznajemorazliku?

2. Kuπnje se javljaju u razliËitim oblicima, veliËinama, bojamai formama i pomno su osmiπljene kako bi na nas mogle utjecati namjestu na kojem se nalazimo. Naravno, ono πto je za jednu osobukuπnja, za drugu nije. Osim oËitih grijeha, na koje profinjenijenaËine moæemo biti kuπani?

3. »itajte o Isusovim kuπnjama u pustinji i poniæenju kojem jebio izloæen. Dok to Ëinite, razmiπljajte o Ëinjenici da je ovaj istiIsus bio “s nama Bog”. Po Njemu je sve bilo stvoreno (Ivan 1,3).Kako moæemo shvatiti nevjerojatnu misao da je Bog — Bog! —podnio straπnu borbu zbog nas? ImajuÊi ovu istinu na umu, moæeli iπta biti vaænije?

52

Pronalaæenje pravog zlata (2)Iz proπlog tjedna: Amairovi roditelji su se rastali, a on i njegova majka su

se preselili na selo uz rijeku Amazonu. Kad je odsluæio vojsku, Amair je otiπaok svojem bratu u potrazi za zlatom; ali umjesto toga pronaπao je nebeskozlato. ÆeleÊi podijeliti ovo blago, posjetio je svoju sestru. Nakon toga se oæenioi vratio u svoje rodno selo gdje je postao uËitelj u seoskoj zajednici.

Jedan adventistiËki prijatelj Ëuo je da su se Amair i Francinette doselili unjegovo selo. Æelio im je pomoÊi u osnivanju crkve te im se pridruæio. PoËeli suse sastajati svake subote pod drveÊem uz rijeku. Uskoro su ih seljani poËeliprimjeÊivati i pridruæili su im se u oboæavanju Boga. Amair je poËeo odræavatiprouËavanja Biblije i skupina je nastavila rasti.

Nije trebalo dugo da vijest o bogosluæjima uz rijeku dou do Amairovemajke. Kad je saznala da je njezin sin adventist sedmog dana, bilo ju je tolikosram da ga je psovala i Ëak proklela.

Amair i Francinette su se poËeli moliti za majku, ali sve se naizgled samopogorπavalo. »im bi s nekim poËeli prouËavati Bibliju, sutradan bi Amairovamajka otiπla k toj osobi i rekla joj da je ono πto Amair pouËava laæ.

“Ali mi smo vjerovali da Êe u pravom trenutku Bog uËiniti neπto”, kaæeAmair. “Ljudi su iskreni i prihvatili su Boæju poruku.”

Seljani su sve viπe i viπe jedni drugima prenosili spoznaju o istini koju sunaπli u biblijskim prouËavanjima s Amairom. Skupina koja se okupljala podstablima pokraj rijeke je toliko narasla da su odluËili izgraditi crkvu adventistasedmog dana.

Pastor iz njihove konferencije doπao je krstiti nove vjernike i organiziratimjesnu crkvu. Danas ta crkva, koja je poËela sa samo jednom obitelji, broji 113vjernika.

Kad je Amairova majka vidjela kako adventistiËka crkva brzo raste, otiπlaje k svojem æupniku i zatraæila da i on osnuje crkvu u selu. Meutim, njezinosobni æivot bio je rastresen i uskoro se ponovno rastala. Sva tuæna, Amairovamajka se odluËila maknuti iz tog mjesta. Nevjerojatno je bilo to πto je biblijskinauk, koji je u meuvremenu Ëula, utjecao na nju. Doπla je do spoznaje istineo sedmom danu, suboti, ali ju je bilo sram svetkovati taj dan. Kad se preselila,poËela je u tajnosti svetkovati subotu, kako je rekla, “za Boga Oca”, i iÊi u crkvuu nedjelju “za Sina, Isusa”.

Bog je nastavio raditi na njezinom srcu. Nakon jednog niza biblijskih pre-davanja bila je spremna prihvatiti cijelu adventistiËku poruku i krπtena je bib-lijskim krπtenjem. Tada se vratila u svoje selo potaknuti svoju braÊu da prihvateblago koje su ona i Amair pronaπli.

Jedan od projekata koje provodimo u svim mjesnim crkvama trinaestesubote jest dar za izgradnju “ploveÊe crkve” koja Êe sluæiti kako bi se doprlo doπto viπe ljudi u udaljenim selima uz rijeku Amazonu.

Za viπe æivotnih priËa i informacija posjetite https://am.adventistmission.org/mq-adult.

Gina Wahlen, urednica Vijesti iz svijeta

53


Pouka 7 6.—13. veljaËe 2016.

Isusov nauk i velika borba“Doite k meni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas

okrijepiti.” (Matej 11,28)

Biblijski tekstovi: Matej 11,29; Rimljanima 4,1-6; Matej 13,3-8.18-23; Matej 7,21-27; Jakov 2,17; Matej 7,1-5.

O velikoj borbi obiËno razmiπljamo u πirokom, sveobuhvatnom ok-viru. Moæemo je nazvati metanarativom, izvjeπtajem koji obuhvaÊa i ob-jaπnjava velik dio stvarnosti, nasuprot lokalnom narativu ili izvjeπtajukoji objaπnjava mnogo ograniËeniju temu po opsegu.

Pa ipak, koliko god tema velike borbe bila πiroka i sveobuhvatna ikoliko god da je sukob velik, on se svakodnevno odigrava ovdje naZemlji, u naπem æivotu, u naπem odnosu prema Bogu, prema kuπnjamai drugim ljudima. Kao πto znaËajni politiËki i ekonomski dogaaji utjeËuna svakidaπnji æivot ljudi, katkad u velikoj mjeri, tako se svatko od nasna isti naËin suoËava s velikom borbom.

U pouci za ovaj tjedan prouËavat Êemo odreena Isusova uËenja osvakidaπnjim i praktiËnim pitanjima s kojima se susreÊemo dok poku-πavamo spoznati i Ëiniti Boæju volju usred velike borbe.

54

NEDJELJA 7. veljaËe

RAZLI»ITI OBLICI ODMORA

“Uzmite jaram moj na se i uËite od mene, jer sam krotka iponizna srca.” (Matej 11,29) Kako uzimanje Njegovog “jarma” do-nosi mir naπoj duπi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj poziv ukazuje na osobnu dimenziju usred mnogo veÊeg Isuso-vog poslanja oslobaanja ljudskog roda od neprijatelja. Ovo su zapravoprilagoene rijeËi iz Knjige proroka Jeremije, koji obeÊava narodu da ÊenaÊi mir duπi ako se vrati vjeri svojih otaca i ostavi neznaboæaËke obi-Ëaje okolnih naroda (Jeremija 6,16).

Odmor je Ëesta tema u Svetom pismu. U prvom biblijskom tekstuodnosi se na Boga osobno. On se odmorio kada je zavrπio djelo stvara-nja (Postanak 2,2). Svojim odmorom uveo je subotnji poËinak koji sesvetkuje svaki tjedan. Odmoru je takoer pridavano znaËenje tijekomgodine u vrijeme godiπnjih blagdana (na primjer Levitski zakonik 16,31),zatim svake sedme godine, kad je zemlja “poËivala” neobraena (Izlazak23,11), i svake pedesete godine, kada su oslobaani robovi i opraπtanidugovi (Levitski zakonik 25,10).

Odmor je bio cijenjen kada je Bog bio sa svojim narodom (Izlazak33,14), kada nije bilo “nijednoga neprijatelja ni zle smetnje” (1. o kra-ljevima 5,4; vidi Ponovljeni zakon 25,19). U odmoru je mogao uæivatinarod u zemlji koju mu je dao Bog (Joπua 1,13), posebno u vrijeme kadase vratio iz ropstva i izgnanstva (Jeremija 30,10). Odmor je nuen istrancima kad su bili gostoljubivo prihvaÊani (Postanak 18,4), a u njemuse moglo uæivati u obiteljskom æivotu (Ruta 1,9; Izreke 29,17).

Meutim, Boæji narod u zarobljeniπtvu nije imao odmora (Izlazak5,4.5; Tuæaljke 1,3). Odmor zaobilazi zle koji se poput uzburkanog morane mogu smiriti (Izaija 57,20). Jedini odmor koji ovakvi ljudi moguoËekivati je smrt i grob (Job 3,11.13.16.17.18). U Otkrivenju 14,11 upu-Êeno je snaæno upozorenje u vezi s odmorom za one koji se nalaze napogreπnoj strani velike borbe u posljednjim danima.

Odmor koji Isus nudi velikoduπni je dar. ObuhvaÊa dar subote kadamoæemo provoditi vrijeme sa svojim Stvoriteljem. Krist nam nudi odmorjer prepoznaje naπe palo stanje i obnavlja nas na svaki moguÊi naËin. Ikada padnemo, sigurni smo da u Spasitelju moæemo naÊi odmor.

Osim subote, na koje joπ naËine moæemo uæivati u odmoru kojinam Bog nudi? Kako u Isusu nalazimo mir svojoj duπi? Vidi Rim-ljanima 4,1-6.

55


SJETVA I ÆETVA

Tema o velikoj borbi sadræana je u Isusovoj usporedbi o sijaËu.»etiri razliËita odgovora na evaneosku poruku pokazuju da u svijetune postoje samo “dobri” i “zli” ljudi. Æivot je sloæeniji od toga, i zatomoramo paziti kako pristupamo onima koji ne odgovore na Evaneljeonako kako mi mislimo da bi trebali.

ProËitajte Matej 13,3-8.18-23. Kako je realnost velike borbejasno otkrivena u ovom izvjeπtaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Borba za duπe je stvarna i neprijatelj se koristi svim moguÊim sred-stvima da odvrati ljude od spasenja. Na primjer, u okviru izvjeπtaja osjemenu koje je palo pokraj puta, Ellen G. White piπe: “Sotona i njegovianeli dolaze na skupove na kojima se propovijeda Evanelje. Dok senebeski aneli trude da Boæjom rijeËju utjeËu na srca, neprijatelj na-stoji poniπtiti njezin utjecaj. S upornoπÊu koja se moæe usporediti jedi-no s njegovom zlobom, pokuπava onemoguÊiti djelovanje Boæjega Duha.Dok Krist privlaËi duπu svojom ljubavlju, Sotona pokuπava pozornostonih koji su pokrenuti da traæe Spasitelja odvratiti od Njega.” (Isusoveusporedbe, str. 21,22)

Netko bi mogao postaviti sljedeÊa pitanja: “Zaπto sijaË nije bio pa-æljiviji, zaπto je sjeme bacao pokraj puta? Zaπto nije bio iskopao svekamenje? Zaπto nije iπËupao viπe korova?”

Kada Ëovjek sije sjeme Evanelja, njegovi napori su ograniËeni. Mimoramo sijati svuda. Ne moæemo suditi koja je dobra, a koja loπa zemlja.Pojava korova jednostavno pokazuje da mi ne moæemo sprijeËiti πirenjezla na mjestima na kojima to najmanje oËekujemo. Gospodar æetve kojiradi u pozadini jamËi da Êe svi koji mogu biti spaπeni. Mi radimo svojposao i moramo imati povjerenje da On radi svoj.

Na koji naËin ova usporedba ukazuje na svakidaπnji æivot?Zaπto katkada tek krπteni vjernici napuπtaju crkvu? Ili zaπto nekine pokazuju nimalo zanimanja? Zaπto se neki Ëvrsto utvruju usvojoj vjeri?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

56

UTORAK 9. veljaËe

GRADITI NA STIJENI

U usporedbi o Ëovjeku koji gradi kuÊu na stijeni, postavljeno jesasvim osobno pitanje o tome gdje se nalazimo u velikoj borbi koja seodvija oko nas.

ProËitajte Matej 7,21-27. ©to je zastraπujuÊe u ovoj usporedbi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to vam dolazi na um kada razmiπljate o ovoj usporedbi? Gdje senalazi stijena, a gdje pijesak? Prema miπljenju nekih ljudi, pijesak na-lazimo samo na morskoj obali, ali ova usporedba vjerojatno ne govori onekom odmaraliπtu na moru. Najvjerojatnije je u pitanju mjesto meublagim brdima na kojima je smjeπtena veÊina sela, negdje na rubu doli-ne.

Isus opisuje dvije kuÊe: jednu sagraenu na samoj povrπini, i druguËiji su temelji postavljeni na kamenu (Luka 6,48). Razliku izmeu ovihdviju zavrπenih kuÊa ne moæemo uoËiti dok u brdima ne poËnu padatikiπe i dolinom ne zatutnje brzaci. Za jednog graditelja kuÊe ovakvevremenske prilike nisu nikakav problem jer kuÊa stoji na Ëvrstom teme-lju; ali za drugog jesu. Bez sigurnog temelja, kuÊa sagraena na povrπinipostaje lak plijen vodene bujice.

Isus je ispriËao ovu usporedbu zato πto je znao koliko se zavarava-mo. Vodi se ozbiljna bitka i ako ne primimo pomoÊ, neÊemo preæivjeti.Isus je pobijedio zlo i zato se naziva Stijenom.

U ovoj osobnoj borbi protiv zla moæemo pobijediti, ali samo akosvoj æivot Ëvrsto gradimo na Kristu, a na Njemu moæemo graditi samoako smo posluπni. “Svatko tko sluπa ove moje rijeËi i izvrπava ih moæese usporediti s mudrim Ëovjekom koji svoju kuÊu sagradi na litici.”(Matej 7,24) Tako je jednostavno. Koliko god vjera bila kljuËni Ëimbenik,vjera bez djela, kaæe Biblija, “mrtva” je (vidi Jakov 2,17.20.26), a u ovojusporedbi doista vidimo da je tako.

ProËitajte Matej 7,22.23. Istjerivanje demona u Isusovo ime iprorokovanje u Njegovo ime otkrivaju neku vrstu “vjere” u ovimljudima. Pa ipak, kakva je bila njihova sudbina? Zapitajte se nakakvom je temelju izgraena vaπa kuÊa, i na osnovi Ëega znateodgovor?

57

SRIJEDA 10. veljaËe

NE SUDITE

Isus je odræao Govor na gori na poËetku svoje sluæbe. To je bio novii drugaËiji govor. PoruËio je obiËnim ljudima da su dragocjeni i blago-slovljeni u Boæjim oËima (Matej 5,3-12), da su sol (Matej 5,13) i svjetlo(Matej 5,14-16), πto je bilo vrlo cijenjeno. Govorio je o vaænosti Boæjegzakona (Matej 5,17-19) i upozorio na pokuπaje da na druge ostavimodojam svojim dobrim ponaπanjem (Matej 5,20). Isus je pokazao da jemoralnost utvrena onim πto netko misli, a ne samo onim πto Ëini(Matej 5,21-28), mada se mora voditi raËuna i o djelima (Matej 5,29.30).Kada proËitamo cijeli govor, zapaæamo da je obuhvatio Ëitavu ljestviculjudskog postojanja i odnosa (vidi Matej 5-7,27).

ProËitajte Matej 7,1-5. Kako je stvarnost velike borbe otkrivenau ovim tekstovima? Kako je meusobni odnos izmeu dobra i zlaovdje prikazan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“‘Nemojte suditi, da ne budete sueni!’ Nemojte smatrati sebe bo-ljim od ostalih ljudi i nemojte postavljati sebe za njihova suca. BuduÊida ne moæete razabrati pobude, ne moæete suditi drugome. KritizirajuÊiga, navlaËite osudu na sebe jer pokazujete da sudjelujete sa Sotonom,klevetnikom braÊe. Gospodin kaæe: ‘Sami sebe ispitajte da li ste u vjeri!Sami sebe istraæite!’ To je naπ zadatak.” (Ellen G. White, Isusov æivot,248,249)

Kada je Isus rekao svojim sluπateljima da ne sude, istaknuo je dvijevaæne pojedinosti. Prvi je razlog πto sudimo drugima taj πto Ëinimo istigrijeh koji osuujemo (Matej 7,1.2). Mi skreÊemo pozornost sa sebe ibrinemo se da svi u naπem okruæenju gledaju u osobu koju osuujemo,a ne u nas.

Druga pojedinost o kojoj Isus govori jest da je problem koji zapaæa-mo u bratu ili sestri Ëesto samo dio naπeg osobnog problema — proble-ma kojega moæda nismo ni svjesni. Mi lako vidimo trun u oku drugihljudi, ali ne vidimo veliko brvno u svojem oku.

Koja je razlika izmeu Ëinjenice da sudimo osobi i Ëinjenice dasudimo njezinim ispravnim ili pogreπnim postupcima, i zaπto jevaæno da pravimo tu razliku?

58


“JA SAM S VAMA U SVE VRIJEME”

Matej zavrπava svoje evanelje jednim od najuvjerljivijih rijeËikoje je Isus izgovorio: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetkasvijeta.” (Matej 28,20) ©to ove rijeËi znaËe za nas u praktiËnomsmislu u naπem æivotu, naπim borbama, neuspjesima, razoËaranji-ma, Ëak i kada nam se Ëini da nas je Bog iznevjerio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da Matej zapoËinje svoje evanelje sliËnim rijeËima.Nakon πto je naveo sve preteËe i zabiljeæio izvjeπtaj o anelu koji je prvoposjetio Mariju, pa Josipa, Matej objaπnjava da Êe se dijete koje Êe seroditi zvati Emanuel, “s nama Bog” (Matej 1,23).

Bog je Ëesto u Svetome pismu davao obeÊanje: “Ja sam s vama.”ObeÊao je da Êe biti s Izakom (Postanak 26,24), Jakovom (Postanak28,15), Jeremijom (Jeremija 1,8.19) i djecom Izraelovom (Izaija 41,10;43,5). Mnoga od ovih obeÊanja dao je u vrijeme nevolja i opasnosti, kadasu Boæje rijeËi najznaËajnije.

U usporednom retku upotrijebljene su sliËne rijeËi: “Sigurno teneÊu ostaviti; nipoπto te neÊu zapustiti!” (Hebrejima 13,5) Samo nekolikoredaka dalje pisac dodaje: “Isus Krist isti je juËer i danas i zauvijek Êebiti isti.” (Hebrejima 13,8) Ovo je obeÊanje ponovljeno mnogo puta. Onozapravo potjeËe iz vremena kada je Mojsije predao vodstvo Joπui (Po-novljeni zakon 31,6.8). Bog je ponovio ove rijeËi Joπui nakon Mojsijevesmrti: “Nikada te neÊu napustiti niti Êu te ostaviti.” (Joπua 1,5) Kada jeDavid predavao prijestolje Salomonu, rekao mu je da Bog neÊe odstupitiod njega i ostaviti ga (1. Ljetopisa 28,20).

Isus koji se nikad ne mijenja, koji je uvijek s nama, pruæio je Ëvrstedokaze naπim precima za vjeru. SuoËavali su se s nevoljama i kuπnjama,ili s najveÊim izazovima u æivotu, pa ipak su bili sigurni da je Bog stalnos njima.

Kristovoj crkvi posljednjeg vremena ova obeÊanja su znaËajna.Isusovo obeÊanje da Êe biti s nama do samoga kraja dano je u okvirunaloga upuÊenom uËenicima da pou u svijet, krπtavaju i stvaraju noveuËenike. Mi trebamo biti usmjereni na radost spaπavanja ljudi da ne bizavrπili na gubitniËkoj strani u velikoj borbi.

59

PETAK 12. veljaËe


Pisac Leon Wieseltier napisao je, kako on kaæe, “jednu od najtuæni-jih priËa na svijetu”. PriËao je o æivotu Ëovjeka iz Engleske Ëiji suinicijali imena S. B., koji je bio slijep od roenja. Meutim, dobra jevijest bila da je u 52. godini æivota operacijom vraÊen vid. Prvi put uæivotu mogao je vidjeti. Sigurno je bilo nevjerojatno uzbudljivo kad jekonaËno vidio svijet koji se odvijao oko njega Ëitavog njegovog æivota,ali koji u doslovnom smislu nije mogao vidjeti. Wieseltier je naveo tekstiz knjige u kojoj je prvi put Ëitao o æivotu ovog Ëovjeka. “S. B.”, kaæepisac, “otkrio je da je svijet sumoran, uznemiravali su ga nedostaci iboje koje blijede. ... Sve viπe je zapaæao nesavrπenosti na predmetima ipomno je ispitivao i najmanje nepravilnosti i manjkavosti prigodombojenja ili radova na drvetu, πto ga je uznemiravalo; oËito je oËekivaosavrπeniji svijet. Volio je jarke boje pa ga je obuzimala depresija kada bisvjetlost poËela blijedjeti. Postajao je sve depresivniji. Postupno je pre-stao voditi aktivan æivot i tri godine kasnije je umro.” (www.newrepublic.com/article/113312) Iako nam je s jedne strane ovo teπko shvatiti, sdruge strane nije. Naπ svijet nije savrπeno mjesto. Velika borba bjesnioko πesti tisuÊa godina. Rat koji traje toliko dugo ostavlja za sobomvelika razaranja. Usprkos svim naπim naporima da svijet uËinimo boljimmjestom, Ëini se da ne idemo u dobrom smjeru. Naprotiv, sve postaje joπgore. Zato nam je potrebno obeÊanje o otkupljenju, koje nam je omo-guÊeno Kristovom pobjedom u velikoj borbi, pobjedom izvojevanom nakriæu i ponuenom besplatno svima.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koje pouke moæete izvuÊi iz æivotne priËe S. B.?2. Kao πto smo vidjeli u odsjeku od utorka, oni koji su rekli:

“Gospodine, Gospodine, zar nismo” uËinili ovo ili ono u Tvoje ime,vjerovali su u Isusa. Zapazite πto su naglasili u svojem odgovoru.Na koga su se usredotoËili? Na πto su se usredotoËili? ©to odgovorotkriva o tome kako su sami sebe zavaravali?

3. Ako vaπ prijatelj ili Ëlan obitelji Ëini neπto pogreπno, kakoizlazite na kraj s ovim problemom ne zauzimajuÊi stav osude?

60

Knjiga Velika borba kod prodavaËa drogeLuis je pripadao rock sastavu u brazilskom gradu Jequié. On i njegovi

prijatelji Ëesto su u potrazi za uæitkom upotrebljavali πtetne droge.Jednog dana, dok je bio u kuÊi prodavaËa droge, Luis je pronaπao primje-

rak knjige Velika borba spisateljice Ellen G. White. Nakon πto je na brzinuprelistao knjigu, zatraæio je dopuπtenje da je posudi. Luis je pronaπao neπto vrlozanimljivo. Dok su on i njegovi prijatelji puπili marihuanu, naizmjence su Ëitaliknjigu naglas jedni drugima. Nekima od njih se svidjelo ono πto su proËitali, anekima nije. Spiritist Florisvaldo posebno je uæivao u knjizi.

Jednoga dana su se trojica prijatelja popela na brdo gdje su sjeli, puπilimarihuanu i Ëitali Bibliju zajedno s Velikom borbom. Odjednom je FlorisvaldopoËeo vikati: “Ne æelim Bibliju!” Prepoznavπi da je Florisvaldo opsjednut zlimduhom, drugi prijatelj je u strahu pobjegao. No Luis je ostao i dalje Ëitao. Zastaoje samo kako bi pozvao svojega prijatelja da razmiπlja o Isusovom imenu. Ubrzoga je zao duh napustio.

Shvativπi da je njegovom prijatelju potrebna pomoÊ, Luis je uvjerio Flo-risvalda da poe s njim u crkvu adventista sedmog dana. MladiÊi su uæivali upropovijedi, iako je te subote propovijedao obiËan vjernik. Kasnije su prisustvo-vali adventistiËkom kampiranju za mlade, gdje su prouËavali Bibliju s drugimmladim ljudima. Tamo se Luis u potpunosti predao Isusu.

Novu radost nije bilo moguÊe zadræati u sebi. Luis je poslao primjerakVelike borbe svojem bratiÊu Thomasu. On je studirao novinarstvo u jednomobalnom gradu Salvadora. Kao strastveni Ëitatelj, Thomas je projurio kroz knji-gu s velikim zanimanjem. Na polovini knjige osjetio je kajanje zbog svojeggreπnog æivota. Ali nije mogao spustiti knjigu dok nije saznao kako Êe se svezavrπiti. Dok je Ëitao posljednja poglavlja, njegovo uvjerenje se samo pojaËalo.

Kad su doπli praznici, Thomas je otiπao u grad Jequié posjetiti svojegbratiÊa. Luis je Thomasu mnogo govorio o svojoj novoj vjeri i odveo ga u crkvu.Thomas je s radoπÊu prihvatio Isusa i Njegovo obeÊanje oprosta. Ali on je sadabio suoËen s drugim izazovom. Njegova djevojka uopÊe nije bila zainteresiranaza vjeru.

Jedne noÊi, dok je boravio u kuÊi kod tetke, Thomas je sanjao Isusaobavijenog sjajnom svjetloπÊu. SljedeÊeg jutra je u potpunosti predao svoj æivotKristu. Promijenio je svoje navike. Prekinuo je s djevojkom i poËeo pripreme zakrπtenje. Luis je cvao od radosti πto Êe vidjeti svojeg bratiÊa i nekoliko Ëlanovanjegove rock skupine kako Êe biti krπteni. Kao rezultat djelovanja Svetog Duhakrπteno je deset osoba — a sve zbog primjerka Velike borbe pronaene u kuÊitrgovca drogom.

Danas bivπi spiritist Florisvaldo sluæi Bogu kao literarni evanelist, a Tho-mas je u meuvremenu postao pastor u crkvi adventista sedmog dana.

Nevil Gorski, nekadaπnji voa odjelaobrazovanja JuænoameriËke divizije

61



Suradnici u sluæbi“Oni jedan drugomu rekoπe: ‘Zar nije srce gorjelo u nama

dok nam je putem govorio i tumaËio Pisma!’” (Luka 24,32)

Biblijski tekstovi: Luka 5,6-8.11; Marko 3,14; Matej 8,23-27; Marko4,35-41; 9,33-37; Matej 20,20-28.

Od samog poËetka svoje sluæbe, Isus nije radio sam. Njegova jevolja bila da i ljudi sudjeluju u propovijedanju, pouËavanju i sluæbi. Iakose Ëetiri evanelja prvenstveno bave Njegovim æivotom, smrÊu i us-krsnuÊem, ona obuhvaÊaju i æivot Njegovih najbliæih uËenika.

Velika borba nije bjesnjela samo oko Isusa, veÊ i oko uËenika, svedo straπnog kraja kada je Isus izgovorio: “Svrπeno je!” Sotona nije nika-ko mogao navesti Isusa da pogrijeπi i padne. Kristovi sljedbenici, me-utim, bili su mnogo lakπi plijen. Mane njihovog karaktera omoguÊilesu neprijatelju da djeluje na njih, πto je on spremno iskoristio.

Ponositost, sumnja, tvrdoglavost, oholost, uskogrudnost — kakvigod nedostaci bili u pitanju, otvorili su put Sotoni. Problem je dijelombio u tome πto oni, imajuÊi svoja osobna glediπta o buduÊim dogaaji-ma, nisu sluπali πto im je Isus govorio da Êe se dogoditi.

Trebali su nauËiti mnoge teπke pouke. Tako, bez sumnje, trebamoi mi uËiti.

62


POZIV UPU∆EN PETRU

Kada uzmemo u obzir nevjerojatna pitanja oko kojih se vodi velikaborba, zadivljujuÊe je πto se Isus u sluæbi oslanjao na pomoÊ ljudskihbiÊa, osobito zato πto oni koje je izabrao nisu bili bez mane. Naravno,ako uzmemo u obzir stanje pale ljudske naravi, nijedna osoba koju biOn izabrao u svakom sluËaju ne bi bila bez moralnih nedostataka.

HodajuÊi sjevernom obalom Galilejskog jezera, praÊen mnoπtvomljudi, Isus je zapazio dvije ribarske lae na kojima su ribari spremalimreæe nakon neuspjeπne noÊi. Ovi su ribari veÊ poznavali Isusa. Pou-Ëavao je u njihovoj sinagogi i svi su se Ëudili Njegovim rijeËima (Luka4,31.32). Istjerao je i neËistog duha iz Ëovjeka u sinagogi, i svi su bilizadivljeni (Luka 4,33-36). Promatrali su Isusa kada je u Petrovoj kuÊiizlijeËio njegovu punicu (Luka 4,38.39) i kada je kasnije te noÊi izlijeËioi mnoge druge ljude (Luka 4,40.41).

Nije Ëudo πto je mnoπtvo ljudi slijedilo Isusa na obali. Isus jezakoraËio u Petrovu lau, malo se otisnuo od obale da bi Ga svi prisutnimogli vidjeti, a zatim se obratio narodu (Luka 5,3). Kada je zavrπiopouËavanje, rekao je Petru da baci u vodu svoje tek oprane mreæe. Petarje sigurno pomislio da time neÊe niπta postiÊi, ali iz poπtovanja premaIsusu uËinio je kako mu je rekao.

ProËitajte Luka 5,6-8. ©to nam u Petrovoj reakciji moæe pomo-Êi da shvatimo zaπto ga je Isus izabrao usprkos jasno izraæenimmanama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petrova reakcija je izuzetna. SliËna je Jakovljevom hrvanju s ane-lom po istoj spoznaji boæanske prisutnosti i snaænom osjeÊaju nedo-stojnosti (Postanak 32,24-30). Jedno je jasno: Petar je postao svjestansvoje greπnosti zato πto je znao da je tu Gospodin. Njegovo otvorenopriznanje greπnosti stoji u oπtroj suprotnosti, na primjer, s reakcijomnekih vjerskih voa koji su Isusa smatrali greπnikom (vidi Ivan 9,24),umjesto da priznaju svoju greπnost.

U Luki 5,11 zapisano je da “ostaviπe sve i pooπe za njim”, πtoznaËi da su u trenutku kada su se njihove mreæe poËele parati odteæine, napustili sve da bi slijedili Isusa. Koju poruku za nas vidi-mo u ovome?

63


“S NJIM”

Kada je Isus pozvao prve uËenike na obali Galilejskog jezera, oni suveÊ bili svjedoci Njegove sile nad zlom. Vidjeli su kako se suoËava sdemonima (Luka 4,33-36), kako lijeËi bolesne (Luka 4,38-41), vlada pri-rodom (Luka 5,4-6), otkriva grijehe i uvjerava Petra da se nema Ëegaplaπiti (Luka 5,10).

Neπto poslije, nakon πto se molio cijelu noÊ (Luka 6,12), okupio jesvoje sljedbenike, i iz te veÊe skupine izabrao Dvanaestoricu i nazvao ihapostolima (Luka 6,13; grËka rijeË apostolos znaËi “poslati”, “razasla-ti”). Prije nego πto ih je Isus poslao, proveo je neko vrijeme s njimadajuÊi im upute (Luka 9,1-5) koje su bile sliËne onima koje je poslijedao veÊoj skupini koju je Ëinilo sedamdeset ljudi (Luka 10,1-16).

ProËitajte Marko 3,14. ©to je Isus æelio da uËine prije nego πtoÊe ih poslati da sami propovijedaju? Koju vaænu poruku nalazimou ovom tekstu za sve nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U kojoj su mjeri danaπnji uËenici spremniji poÊi u rad za Isusaumjesto da provode vrijeme s Njim? Kada krenemo ispunjavati evaneo-ski nalog radeÊi prema vlastitom planu, zaobilazimo Spasitelja svijeta ipokuπavamo Ga zamijeniti vlastitim naporima. Lako je dobiti “mesijan-ski kompleks” i misliti da mi spaπavamo svijet, zaboravljajuÊi da je Isusjedini Spasitelj.

Ne bi bilo teπko reÊi da je velik dio krπÊanske povijesti ukaljanonima koji su nosili Isusovo ime, a nisu provodili vrijeme s Njim, nisuGa poznavali niti su dopustili da ih promijeni. Posljednje πto je naπemsvijetu i Crkvi potrebno jesu oni koji rade u Kristovo ime, a nisu bili “sNjim”. U jednom od svojih najveÊih lukavih planova u velikoj borbi,Sotona se koristi onima koji se pozivaju na Kristovo ime da to imeosramoti. Zato je prije nego πto ih je poslao, Isus æelio da uËenici budus Njim i uËe od Njega.

©to za nas danas znaËi biti “s Njim” bez Njegove fiziËke, tjele-sne prisutnosti? Na koje praktiËne, stvarne naËine danas moæemobiti s Njim?

64

UTORAK 16. veljaËe

ISUSOVA VLAST NAD PRIRODOM

ProËitajte Matej 8,23-27; Marko 4,35-41; Luka 8,22-25. Kakoje velika borba otkrivena u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako ne razumijemo u potpunosti u kojoj mjeri Sotona utjeËe naprirodu, Pismo otkriva da je njegov utjecaj prisutan, kao πto vidimo uizvjeπtaju o Jobu (vidi Job 1,18.19). Ellen G. White kaæe: “Sotona Ëak isada nesreÊama na moru i kopnu nastoji zapeËatiti sudbinu πto je mo-guÊe veÊeg broja ljudi” (In Heavenly Places, str. 348), πto ukazuje nanjegovu silu u ovome podruËju. Sigurno je da u neprekidnim elemen-tarnim katastrofama koje pogaaju svijet uoËavamo veliku borbu koja seodvija na Zemlji.

U ovom izvjeπtaju Isus je nakon dugog dana provedenog u pou-Ëavanju, kada se pribliæila veËer, pozvao uËenike da prijeu na manjenastanjenu suprotnu obalu. Tijekom plovidbe iznenada ih je zahvatiosnaæan vjetar dok su valovi svom silinom udarali u lau (Marko 4,37).Vidno iscrpljen Isus je spavao na krmi lae, oËito nesvjestan πto sedogaa. UËenici su bili toliko zaokupljeni borbom s olujom da su teknakon odreenog vremena shvatili da Isus spava.

Isus nije niπta rekao kada je prvi put Ëuo da Ga pozivaju. Nijeodræao nikakvu propovijed da objasni u kakvoj su se nevolji naπli nitije rekao πto uËenici trebaju uËiniti da bi iz ovih okolnosti iziπli kaopobjednici. Samo je ustao, podigao ruke i rekao vjetru i valovima da seumire i utihnu, kao da su u pitanju bila samo buËna djeca.

UËenici su bili ispunjeni divljenjem. “Njih spopade velik strah, tesu jedan drugomu govorili: ‘Tko je, dakle, ovaj, da mu se i vjetar i morepokoravaju!’” (Marko 4,41)

Iako su pouke iz ovog teksta brojne, u izvjeπtaju moæemo vidjetikoliko je velika Isusova sila i samim tim naπa potreba da Mu vjerujemo,bez obzira na sve.

Iako smo svjedoci Gospodnje vlasti, Ëak i nad prirodom, BogneÊe primijeniti tu silu na podruËju naπe volje. ©to to govori o tomekoliko trebamo paziti na sveti dar slobodne volje i upotrebu ovogadara?

65


TKO JE NAJVE∆I?

ProËitajte Marko 9,33-37. Koje je pouke Isus ovdje uputio uËe-nicima i koja je poruka upuÊena svima koji tvrde da slijede Isusa?Vidi Matej 18,3-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ova rasprava meu uËenicima bila je bez sumnje povezana s njiho-vim sagledavanjem buduÊnosti. Smatrali su da Êe Isus osloboditi Izraelod Rimljana, obnoviti Davidovo kraljevstvo i vladati u njemu kao novikralj u svoj slavi koju je narod doæivio u vrijeme kralja Salomona. Kadase to dogodi, oni Êe bez sumnje, mislili su, kao Kristovi najuæi suradnicidobiti istaknute i vaæne poloæaje u novouspostavljenom kraljevstvu.Meutim, Ëak ni to nije bilo dovoljno: æeljeli su znati tko Êe meu njimabiti “najveÊi” u kraljevstvu. Ne podsjeÊa li ovo na Luciferove teænje?(Vidi Izaija 14,14.)

ProËitajte Matej 20,20-28. Kako je Isus odgovorio na posljed-nje pitanje? Koji je bio Njegov glavni cilj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda je najveÊe razoËaranje u ovom æalosnom dogaaju okvir ukojem se odigrava. Bili su na putu za Jeruzalem, gdje je Isus trebao bitirazapet. Upravo im je objasnio da Êe Ga izdati, da Êe biti osuen nasmrt, ismijan, iπiban i razapet i da Êe ustati treÊi dan (Matej 20,18.19).»im je zavrπio govor o tome, pitanje tko je najveÊi ponovno je zaokupilonjihovu pozornost. Oni nisu Ëak ni Ëuli o Ëemu je Isus govorio. Bilo jeoËito da nisu sluπali. Obuzeti svojim sebiËnim samoljubljem, zanemarilisu uzviπena pitanja usmjeravajuÊi se na laæne predodæbe o ovozemalj-skom kraljevstvu koje nikada neÊe biti uspostavljeno i propuπtajuÊiIsusove rijeËi o vjeËnom kraljevstvu koje im je nudio preko svoje smrtikoja se bliæila.

Lako je zamjeriti uËenicima i reÊi da su bili nepromiπljeni iuskogrudni. Pogledajte sebe i zapitajte se: “Koju nepromiπljenost iuskogrudnost trebam oËistiti iz svoje duπe?”

66


BOÆANSKI SUSRET S RIJE»JU

Osvanuo je treÊi dan nakon Isusove smrti. Njegovi sljedbenici idalje su bili nijemi i zaprepaπteni. Mislili su da Êe Isus poraziti Rimlja-ne, ali se Ëinilo da su Rimljani porazili Njega.

Mnogi uËenici okupili su se s apostolima nakon raspeÊa. Skupinaæena iz njihove zajednice otiπla je na grob u nedjelju rano ujutro. Lukaimenuje tri æene, ali je bilo i drugih koje su s Isusom doπle iz Galileje(Luka 23,55; 24,1.10). Vratile su se nakon πto su zatekle praznu grob-nicu i ispriËale “Jedanaestorici i svima ostalima” o dva Ëovjeka u sjaj-nim haljinama koja su srele (Luka 24,9).

Luka biljeæi da su tog nedjeljnog poslijepodneva dva Isusovasljedbenika poπla na put dug dva do tri sata hoda, iz Jeruzalema kuÊiu Emaus (Luka 24,13). Oni su bili toliko zaokupljeni razgovorom oproteklim dogaajima da nisu zapazili Stranca koji im se pridruæio.Moæda Ga ne bi ni primijetili da nije upao u njihov razgovor pitajuÊi ihzaπto su toliko tuæni (Luka 24,17).

Ovo je pitanje pogodilo jednog od putnika po imenu Kleofa. Pitaose kako je moguÊe da ovaj Stranac ne zna πto se dogodilo. “©to?” upitaoje Stranac (Luka 24,19).

ProËitajte Luka 24,19-35. Na osnovi kojih njihovih rijeËi moæe-mo zakljuËiti da nisu razumjeli odreene pojedinosti, i kako im jeIsus objasnio istinu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite da je Isus usmjerio njihovu pozornost na Sveto pismo.Kao πto je pribjegao Svetome pismu u borbi sa Sotonom u pustinji, iovdje se oslonio na njega da bi odagnao tamu u kojoj su ova dva uËenikabila. Tek kada ih je utemeljio u biblijskom nauku o sebi i svojem posla-nju, Isus im je dao snaæne dokaze da bi podupro ovaj biblijski nauk:prvo, otkrio im se pokazujuÊi da je doista ustao iz mrtvih; drugo, “njeganestade” (31. redak). Nakon πto im je otkriven savrπeno jasan biblijskinauk o Isusovoj pomiriteljskoj smrti, nakon Ëega su uslijedili snaænidokazi, ova dva muπkarca imala su mnogo razloga za svoju vjeru.

I ovdje, kao i u evaneljima, Isus postavlja Bibliju u srediπte.Kako se i mi moæemo saËuvati od razliËitih glediπta koja dovode upitanje autoritet Svetoga pisma?

67

PETAK 19. veljaËe


Kada je bio na Zemlji u ljudskom tijelu, Isus je izgonio demone(Luka 6,18), pruæao nadu onima koji su je izgubili (Luka 6,20-23), poka-zivao ljudima kako u svojem æivotu mogu pokazivati Boæju agape ljubav(Luka 6,27-49), izlijeËio je stotnikovog slugu (Luka 7,2-10), uskrisio jeudoviËinog sina (Luka 7,12-16), utiπao je oluju (Luka 8,22-25), oslobo-dio je opsjednutog Ëovjeka u gadarskom kraju (Luka 8,26-39), izlijeËioje æenu koja je dvanaest godina bolovala od krvarenja (Luka 8,43-48),uskrisio je Jairovu kÊer (Luka 8,41.42.49-56), Ëak je i Lazara uskrisioiz mrtvih Ëetiri dana nakon smrti (Ivan 11,39-44). Bez obzira na sve ovoπto je uËinio, i viπe od toga, ljudi i dalje ne vjeruju u Njega. “»ak su iKristovi uËenici sporo uËili i shvaÊali odreene istine. Bez obzira nanjihovu ljubav prema Njemu i poπtovanje Njegovog karaktera, njihovavjera da je On Boæji Sin kolebala se. Njihovo Ëesto ukazivanje na predajeotaca i stalno nerazumijevanje Njegovih pouka, pokazuje koliko im sebilo teπko osloboditi praznovjerja.” (Ellen G. White, Manuscript Releases,sv. 18, str. 116) Vjera je dar od Boga, ali taj dar ljudi mogu odbaciti.Razlog tome je, kao πto smo upozoreni, πto je Sotona stvaran, πto jevelika borba stvarna i πto neprijatelj naporno radi ne bi li u nama pobu-dio sumnju i nevjerovanje. Spasenje primamo vjerom u ono πto je KristuËinio za nas; Sotona to zna i stoga Êe uËiniti sve πto moæe kako bi nasodvratio od vjere. Na sreÊu — ovoga se uvijek moramo sjetiti — Isus jenemjerljivo moÊniji od Sotone i ako se dræimo Njega, Sotona nas nemoæe poraziti.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to biste odgovorili nekome tko pita: “Ako Isus ima tolikusilu nad prirodom, zaπto toliko mnogo ljudi, Ëak i krπÊana, stradau elementarnim katastrofama?” Kako se postojanje velike borbeuklapa u ovaj odgovor?

2. Koji razlozi idu u prilog vjeri u Isusa i πto Biblija kaæe oNjemu? Zaπto je vaæno da ove razloge uvijek imamo na umu? Usprkosmnogim dobrim razlozima koje imamo, zaπto tako mnogo ljudi nevjeruje? ©to potiËe naπu sumnju i koji je najbolji naËin da je pobi-jedimo?

3. Kao πto smo vidjeli ovaj tjedan, Isus je izabrao greπne ljudeda rade s Njim. Kakvu vam to pruæa nadu da vas Isus moæe upo-trijebiti usprkos vaπim slabostima?

68

“Ovo je tvoja posljednja prilika” (1)Zovem se Dorandina. Nekih Ëetrdeset i pet godina radila sam za Sotonu

kao njegova sveÊenica. Bila sam medij avolskim duhovima. Ljudi su me dobroplaÊali da im kaæem buduÊnost ili ih vodim u donoπenju odluka. Ili Ëak kako bise njihov neprijatelj razbolio. Pala bih u trans i pozvala duha koji bi govoriokroz mene. Tada bi duh dao odgovor na pitanje osobe.

Bila sam velika sveÊenica i nazivali su me “Majkom svetaca”. Medijiuglavnom imaju samo jednog duha, a meni su se javljali mnogi razliËiti duhovi.Ponekad je to bila Ëak legija, tisuÊu zlih anela! »esto sam izvodila obrede naposebnim mjestima — na plaæi uz rijeku ili na groblju, ali uvijek noÊu.

Jedne noÊi otiπla sam na groblje izvrπiti obred za jednog Ëovjeka. Nakonobreda bila sam vrlo iscrpljena i brzo sam zaspala. Te noÊi sam u snu vidjelaËovjeka s dugom smeom kosom, odjevenog u bljeπtavu bijelu odjeÊu. Imao jeknjigu u jednoj ruci i prsten s mnogim kljuËevima u drugoj. Rekao mi je: “Tosu kljuËevi ponora [pakla]. Doπao sam u ime tvojega Boga. Slijedi Ga. On imaplan za tebe.”

Taj san je bio toliko razliËit od svega πto sam sanjala prije toga, da me jeto muËilo. PoËela sam razmiπljati kako je takav san moæda doπao zbog mojepremorenosti. Ubrzo sam zaboravila na taj san.

»etiri godine kasnije, nakon velikog sotonskog slavlja, opet sam sanjalaËovjeka koji je bio odjeven u bijelo. Opet mi je rekao: “Ja sam doπao u imetvojega Boga. Doπao sam ti dati joπ jednu priliku.” Vidjela sam da u ruci dræiDeset zapovijedi na kamenim ploËama. Probudila sam se i pokuπala shvatiti πtotaj san znaËi. Ali nisam razumjela i s vremenom sam opet zaboravila san.

Oko dvije godine kasnije jako sam se razboljela. Otiπla sam na operacijuu adventistiËku bolnicu. Rekla sam lijeËniku o mojim snovima, pitala ga πtomisli o tome i πto bi to moglo znaËiti. LijeËnik je sa mnom razgovarao o Bogui ponudio mi neke Ëasopise i knjige; neπto o Bogu i molitvi. Ali ja sam ih svebacila u smeÊe, niπta od toga nisam proËitala. Vratila sam se svojem radu zaSotonu i zaboravila na Boga i anela u mojim snovima.

Dan 1. sijeËnja je poseban dan klanjanja duhovima. Prije nekoliko godinana taj dan sam otiπla na groblje obaviti obrede za koje su me ljudi plaÊali. Jednaosoba je, primjerice, htjela da se njezin neprijatelj razboli; druga osoba se htjelazaljubiti i sliËno. Imala sam popis obreda koje sam te velike noÊi trebala obaviti,ali ja se nisam osjeÊala dobro i bila sam u groznici. Kad sam napokon zavrπilas obredima, otiπla sam u bolnicu.

U bolnici sam izgubila svijest i bila u takvom stanju tri dana.

(Nastavak slijedi)

69



Velika borba i prva Crkva“Kad vide Petrovu i Ivanovu neustraπivost i saznadu da su

neuki i priprosti ljudi, poËnu se diviti. Prepoznali su u njimaIsusove pratioce.” (Djela 4,13)

Biblijski tekstovi: Djela 1,6-8; 2,5-12; Postanak 11,1-9; Djela4,1-30; 7,54; 10,12-29.

NajveÊa smetnja s kojom se Isus suoËio u odnosu prema svojimsljedbenicima bila su njihova preduvjerenja. UËenici nisu obraÊali po-zornost na ono πto je Isus govorio o sebi ako se to nije podudaralo snjihovim predodæbama. Ispitivali su Isusa o oslobaanju Izraela od Rim-ljana sve do trenutka Njegovog uzaπaπÊa.

Tek nakon deset dana molitve i bliske zajednice u Boæjoj prisutno-sti, njihova preduvjerenja konaËno su poËela ustupati mjesto istini iuËenici su bili spremni posluπati πto im Bog æeli reÊi. Ovo je poploËaloput nevjerojatnim dogaajima na blagdan prve Pedesetnice nakon Isuso-ve smrti. Naravno, Crkva se suoËavala i dalje s mnogim izazovima, pose-bno u odnosu prema tamoπnjim vjerskim voama, koji su odluËili zaus-taviti rad Crkve, kao πto su bili spremni sprijeËiti Isusov rad.

U pouci za ovaj tjedan velika borba bit Êe prikazana na razliËitenaËine. Vidjet Êemo kako se pokazuje otvoreno, kada ljudi na vlastinadahnuti Sotoninom silom guπe istinu, ili u tananijem, ali mnogo va-ænijem podruËju: ljudskom srcu.

70


PO»ETAK NOVOG PO»ETKA

Isus se nakon uskrsnuÊa Ëetrdeset dana javljao uËenicima kako biim potvrdio da je doista uskrsnuo i pomogao im da bolje shvate Boæjekraljevstvo (Djela 1,3; 1. KorinÊanima 15,4-7). Meutim, prigodom jed-nog susreta, upravo prije nego πto je Isus uzaπao na Nebo, najvaænijamisao u njihovom umu bila je da li je doπao trenutak da Isus konaËnopokori Rimljane (Djela 1,6).

Njihova predodæba o buduÊim dogaajima bila je toliko snaæna danisu sluπali πto im Isus govori. »ak i nakon tri i pol godine bliskezajednice i pouËavanja (jednakog visokom obrazovanju) od strane naj-boljeg UËitelja kojega je svijet ikada upoznao, uËenici su bili optereÊenimnogim pogreπnim idejama.

ProËitajte Djela 1,6-8. Kako je Isus odgovorio kada se suoËios neupuÊenoπÊu svojih uËenika?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se usredotoËio na pravo pitanje. Nije gubio vrijeme pokuπava-juÊi ispraviti svako njihovo pogreπno miπljenje. Primanje sile Duha Sve-toga bilo je mnogo vaænije od politiËkih rasprava.

Kada su uËenici ispratili pogledom Isusa koji se podigao na obla-cima i nestao, primijetili su dva muπkarca koja su stala pred njih. Onisu im rekli da Êe se Isus vratiti. Kao πto je na Nebu bio prihvaÊen kaoKralj i Pobjednik, tako Êe ponovno doÊi kao Kralj i OsvajaË o kojem susanjali kada su Ga pitali o obnavljanju izraelskog kraljevstva. Meutim,taj dan Êe nadiÊi njihove najsmjelije snove — jer Êe On doÊi kao Kraljsvega stvorenog, ne samo Bliskog istoka.

Kad su se jedanaestorica uËenika vratila u Jeruzalem s Maslinskegore, u glavi su im se rojila sjeÊanja, a u srcu nicale istine koje im jeIsus otkrio (makar one koje su shvatili). Meutim, bilo im je potrebnoneπto viπe. Isus im je rekao da Ëekaju nekoliko dana dok ne primekrπtenje Duhom Svetim (Djela 1,4.5). Iako je neprijatelj bio poraæen, joπuvijek nije zavrπio bitku, i bila im je potrebna sila s visine da bi uËiniliono πto im je Isus naloæio.

ProËitajte Djela 1,14. Kako su se uËenici sada ophodili jedniprema drugima u usporedbi s prethodnim izvjeπtajima, kao na pri-mjer u Mateju 20,20-24, i kakvu poruku nalazimo za nas u ovojpromjeni stava? Kako se moæete odreÊi sebe da biste se pripremiliza izlijevanje Duha Svetoga?

71


PEDESETNICA

Isusovi su sljedbenici deset dana proveli u molitvi, razmiπljali su osvojim iskustvima s Isusom u svjetlu Svetoga pisma, ponizili su se iprihvatili jedni druge i na kraju dopustili Duhu Svetome da utisne istinuu njihovo srce. Kao πto se Duh dizao nad bezdanom na poËetku stvara-nja, tako se Boæji Duh dizao nad svim uËenicima na koje su se spustilirazdijeljeni ognjeni jezici (Djela 2,2.3). Bio je to nov poËetak, novo stva-ranje.

ProËitajte Djela 2,5-12. Kakvo znaËenje ima dogaaj prikazanu ovom tekstu? Usporedite Postanak 11,1-9.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odreeno vrijeme nakon potopa, stanovnici Zemlje odluËili su sa-graditi kulu koja Êe dopirati do Neba (Postanak 11,1-9). Da bi ih sprijeËiou ovom oholom i bezumnom pothvatu (kao i u Ëinjenju novih zala kojasu smiπljali, Postanak 11,5.6), Bog je pobrkao njihov zajedniËki jezik irasuo ih “po svoj Zemlji” (Postanak 11,7-9).

Na blagdan Pedesetnice Bog je uËinio suprotno. Pred Njim je bilaskupina ljudi koja nije æeljela sagraditi Babilonsku kulu, veÊ koja je bilaspremna objaviti Radosnu vijest da Êe zlo jednoga dana biti zauvijekuniπteno.

Toga su dana u Jeruzalemu bili ljudi “iz svakoga naroda koji je podnebom” (Djela 2,5; usporedite s raseljavanjem prigodom gradnje Babi-lonske kule). Okupljeni su bili zaËueni πto svatko od njih Ëuje kakouËenici govore njihovim jezikom (Djela 2,6-11).

Petar se koristi ovom prigodom da im se obrati. Govori o izlijevanjuDuha Svetoga koji priprema ljude da se sretnu s Bogom (Djela 2,17-21).On istiËe pravo Mesijino poslanje i ukorava ih πto su Ga razapeli (Djela2,23). “Raæali im se u srcu” (Djela 2,37) nakon Ëega se krstilo tri tisuÊeljudi i pridruæilo uËenicima (Djela 2,41).

Oni koji su pod Sotoninim utjecajem pristali na Isusovu smrt,sada su se pod utjecajem Duha Svetoga obratili Isusu. ©to ovajdogaaj govori o Boæjoj sili ne samo da oprosti najgore grijehe, veÊi da promijeni najtvrdokornija srca?

72

UTORAK 23. veljaËe

SUO»AVANJE SA SADUCEJIMA

ProËitajte Djela 4,1-30. Kako se velika borba ovdje oËitovala?Zaπto ovaj dogaaj joπ jednom pokazuje kako se ona odigrava tije-kom povijesti? Kako ovdje djeluje Sotona, a kako Gospodin?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“SveÊenici i knezovi vidjeli su da se Krista uzdiæe iznad njih. Kadsu saduceji, koji nisu vjerovali u uskrsnuÊe, Ëuli da apostoli objavljujukako je Krist uskrsnuo od mrtvih, rasrdili su se, svjesni da Êe, ako seapostolima dopusti da propovijedaju uskrslog Spasitelja i Ëine Ëuda uNjegovo ime, svi odbaciti nauËavanje da nema uskrsnuÊa pa Êe sljedbasaduceja uskoro nestati.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 49,50)

Ove voe posebno je uznemirilo izljeËenje koje je Gospodin uËiniopreko Petra (vidi Djela 3,1-10). Meutim, uËenici se nisu pokolebali predovim voama, πto sveÊenici nisu oËekivali od “nepismenih i neukih”ljudi (Djela 4,13). Kada su im zapovjedili da iziu iz prostorije da bi semeusobno dogovorili πto Êe Ëiniti, mislili su da Êe se oni poniznopokoriti njihovoj zapovijedi da ne propovijedaju u Isusovo ime (Djela4,18). Koliko su samo pogrijeπili!

Umjesto da posluπaju, uËenici su se pridruæili ostalima u slavljenjuBoga (Djela 4,24). Molili su se da im Bog dâ viπe hrabrosti i da ispruæisvoju ruku na iscjeljivanje (Djela 4,29.30). Nisu trebali dugo Ëekati.Zbog sve veÊe naklonosti prema uËenicima, narod je izvodio svoje bole-sne na ulicu kako bi makar Petrova sjena pala na njih (Djela 5,15).Mnoπtvo je dolazilo iz okolnih mjesta i svi njihovi bolesni bili su iscje-ljivani (Djela 5,16).

U svim ovim izvjeπtajima moæemo vidjeti kako se odvija velika bor-ba: bezobzirni voe æele potisnuti istinu; vjerni ljudi Ëitaju Bibliju imole se za boæansku silu, bolesni ozdravljaju, duπe se pridobivaju zaKrista. Mada sve ne zavrπava tako dobro kao u ovim primjerima, nikadane smijemo zaboraviti kako Êe se razvijati velika borba i da Êe konaËnapobjeda biti naπa zato πto je ono πto je Isus postigao za ljudski rodkonaËno i neupitno.

73


KAMENOVANJE STJEPANA

UËenici nisu bili jedini koji su se suoËili s vjerskim voama u prvojCrkvi. Pred njih je bio doveden Stjepan, “pun milosti i snage, koji je“Ëinio velike Ëudesne znakove u narodu” (Djela 6,8). Njegovo svjedoËenjebilo je toliko uvjerljivo da su njegovi protivnici izmislili laæne izvjeπtajeda bi ga optuæili i izveli pred VijeÊe (Djela 6,9-14).

U Djelima 7,2-53 Stjepan je dao silan odgovor onima koji su gaoptuæili. ProËitajte Djela 7,54 gdje stoji: “Uskipje im bijes u srcimate poËeπe πkripati zubima na njega”; njegove rijeËi su ih osvjedo-Ëile. Kada su mnoπtvu u Djelima 2,37 bile upuÊene sliËne rijeËi, onisu takoer bili osvjedoËeni. U Ëemu se razlikuje naËin na koji sureagirali? ©to to govori o vaænosti predaje srca Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostoli su dotada uspijevali izbjeÊi posljedice zbog neslaganja svoama, ali Stjepana je kamenovalo gnjevno mnoπtvo. Stjepanova smrtobiljeæila je poËetak Sotoninih snaænih napora da uniπti mladi pokret.Do tog trenutka Isusovi sljedbenici su bili izloæeni zastraπivanju i pri-jetnjama, ali Stjepan je bio prvi muËenik.

Meutim, jesu li mogli oËekivati neπto drugo? Ako je Sotona na-dahnuo odreene voe da ubiju Isusa, Njegovi sljedbenici sigurno nisumogli oËekivati niπta manje.

Naravno, Gospodin je tijekom velike borbe stalno iznova donosiopobjedu u okolnostima koje su prema svim izgledima trebale zavrπitiporazom. Ni u ovom sluËaju nije bilo drugaËije.

“Nakon Stjepanove smrti, s obzirom na ulogu u tom dogaaju, Savaoje bio izabran u Veliko vijeÊe. Neko je vrijeme bio snaæno sredstvo uSotoninim rukama da provede pobunu protiv Boæjeg Sina. Ali uskoro Êeovaj bezobzirni progonitelj biti zaposlen u izgradnji Crkve koju je sadaruπio. Netko moÊniji od Sotone izabrao je Savla da zauzme mjesto mu-Ëenika Stjepana, da propovijeda i strada u Njegovo ime i da nadalekoobjavljuje vijest spasenja po Njegovoj krvi.” (Ellen G. White, Djela apo-stolska, str. 64)

Katkada smo svjedoci da dobro proizie iz neËega πto je samopo sebi zlo. To je divno. ©to trebamo Ëiniti kada vidimo da iz zlane proizlazi nikakvo dobro, osim joπ veÊeg zla?

74


PROMJENA STAVOVA

UËenici se nisu borili samo s preduvjerenjima koja su ih spreËavalada shvate Isusove pouke; njegovali su i nacionalne predrasude. Jedantakav primjer nalazimo u izvjeπtaju o Samarijanki od koje je Isus zatraæiovodu za piÊe. Ona je bila iznenaena jer “Æidovi se ne druæe sa Sama-rijancima” (Ivan 4,9).

Nacionalne predrasude pojavljuju se i u izvjeπtaju o Korneliju, rim-skom stotniku, koji je æivio u Cezareji. Kornelije je bio “poboæni pri-znavalac pravoga Boga” (Djela 10,2), koji je uæivao poπtovanje tamoπnjihstanovnika (22. redak). Aneo mu je dao uputu da poπalje po Petra uJopu (22. redak; vidi 3-8).

U meuvremenu, u Jopi se Petar popeo na ravni krov da se moli (9.redak). Zaklonjen od sunca i hladnog morskog povjetarca, opustio se iosjetio glad, i dok je Ëekao da domaÊini pripreme ruËak, imao je neobiË-no vienje. Otvorilo se Nebo iz kojeg se spustilo veliko platno privezanona Ëetiri kraja. U platnu su se nalazila mnoga stvorenja koja je smatrao“neËistim” i za koja mu je reËeno da ih zakolje i pojede (redci 11-14).

Kako je Petar reagirao kada mu je bilo reËeno da pojede “neËi-stu” hranu, i πto je ovo vienje znaËilo? Djela 10,12-29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je u ovom vienju nauËio Petra vaænu lekciju. Neki ljudi danassmatraju da je to bio trenutak kada je Bog promijenio pravila o hrani idopustio nam da se hranimo Ëime god æelimo. To nije bila pouka kojuje Petar primio iz ovog vienja. Prvo se pitao πto ovo vienje znaËi, jermu nije bilo odmah jasno (Djela 10,17). Kada su doπli Kornelijevi slugei objasnili mu razlog svojega dolaska, Petar je poπao s njima (Djela10,22.23). Prigodom susreta s Kornelijem, objasnio mu je znaËenje vi-enja. Krist je Spasitelj cijeloga svijeta. Pogani su takoer dragocjeneduπe za koje je Krist umro (Djela 10,34-48).

Petar je nauËio pouke koje mi joπ uvijek trebamo uËiti. U Kristu susve granice poruπene, razlike izmeu Æidova i pogana, i izmeu svihljudi, viπe ne postoje: “Naprotiv, njemu je mio u svakom narodu onajkoji ga priznaje i Ëini πto je pravedno.” (Djela 10,35)

Lijepo je znati da smo svi jedno u Kristu; to nauËava Biblija.Naæalost, ne osjeÊamo uvijek tako u svojem srcu, Ëak i kada smou crkvi, zar ne? Prvo, kako moæemo prepoznati predrasude kojenjegujemo i, drugo, kako se Boæjom silom moæemo osloboditi ovihpredrasuda?

75

PETAK 26. veljaËe


Ruski pisac F. M. Dostojevski pisao je o Isusovom povratku naZemlju, ali ne na naËin kako je proreËeno u Bibliji. U ovoj izmiπljenojpriËi, Isus se vratio u vrijeme Inkvizicije, kada su se vjerski voe koris-tili svojom moÊi da Ëine zlo. Veliki inkvizitor uhapsio je Isusa i bacioGa u tamnicu. Te noÊi posjetio je Isusa u tamnici i zamjerao Mu πto jeljudima dao slobodu. “Umjesto da ovladaπ slobodom ljudskom, ti si imje joπ poveÊao! Ili si zaboravio da je spokojstvo, Ëak i smrt Ëovjekumilija nego slobodan izbor u spoznaji dobra i zla? Nema niËega pri-mamljivijeg za Ëovjeka od slobode njegove savjesti, ali nema ni niËegamuËnijeg.” Usprkos drskosti i cinizmu, sveÊenik je donekle imao pravo.Pogledajte πto su ljudi uËinili sa svojom slobodom. Bol, zlo, grijeh,patnja, smrt — sve je proisteklo iz slobode, ili iz zloupotrebe slobode.Ali Bog nas je stvorio kao biÊa koja imaju sposobnost da vole, a jedininaËin na koji moæemo pokazati ljubav jest da imamo slobodu izbora.NaËin na koji se velika borba odvija umnogome je pod utjecajem onogaπto su ljudi uËinili i joπ uvijek Ëine sa svetim, ali vrlo skupocjenimdarom (kriæ otkriva njegovu cijenu) slobode. Neki ljudi, kao πto smovidjeli ovaj tjedan, kada se suoËe s Evaneljem, pokaju se i predaju srceIsusu; drugi ubiju glasnika. Sloboda je dragocjeni dar i s njim trebamoozbiljno postupati.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Nema sumnje da Novi zavjet naglaπava jedinstvo koje imamou Kristu. Ovo je snaæna ideja koja je bila posebna u svoje vrijeme.Naæalost, Ëak i sada u 21. stoljeÊu, jedno od najveÊih zala koja joπuvijek postoje jesu etniËke, rasne i nacionalne predrasude. SamoBog zna punu mjeru onoga πto je ovo zlo donijelo. Iako oËekujemoda se sve ovo dogaa u svijetu, πto je s Crkvom, Ëak i naπomcrkvom? Kako se ono oËituje? Zaπto je ovakav stav u suprotnostis najosnovnijim i najvaænijim uËenjima Evanelja?

2. Svi smo u nekom trenutku osvjedoËeni pod utjecajem DuhaSvetoga. Kako odgovarate na to osvjedoËenje? Upravo u srcu bjesnivelika borba. Kako odluke, koje donosite u trenutku kada vas DuhosvjedoËuje, otkrivaju na Ëijoj ste strani?

76

“Ovo je tvoja posljednja prilika” (2)Iz proπlog tjedna: Dorandina je bila Sotonina velika sveÊenica. Nastupala

je noÊu na posebnim obredima i za to bila dobro plaÊena. Prizivala je duhovei bacala uroke na ljude. Dvaput je imala snove o Ëovjeku odjevenom u bijelo,u kojima je dobila poruku da Bog ima plan za nju. Ali ona je odbacila oba sna.Nakon πto se jako razboljela, zavrπila je u bolnici gdje je pala u duboku ne-svjesticu.

Kad sam se probudila iz nesvjestice, bila sam sigurna da sam opet sanjalao Ëovjeku odjevenom u bijelo. Bio je lijep. S lica mu je sjala svjetlost. Rekao mije: “Ovo je posljednja prilika koja Êe ti biti pruæena. Bog ima plan za tvoj æivot.”Bio je to aneo. Posegnuo je i uzeo moju ruku. Pozvao me je da ga slijedim.Slijedila sam ga nekoliko koraka.

Pitala sam tog Ëovjeka: “©to trebam uËiniti?”»ovjek mi je rekao da idem u grad Marcos k adventistima sedmog dana. “To

je Boæja crkva,” rekao je, “i tamo ljudi slijede Boga.” Glas mu je bio blag i punljubavi. Poljubila sam njegovu ruku, a onda je nestao.

Tijekom dva tjedna dok sam bila u bolnici mnogo sam razmiπljala o tomeπto sam vidjela u snu. OdluËila sam: Ëim se budem osjeÊala zdravstveno dovolj-no dobro, potraæit Êu adventistiËku crkvu u gradu Marcosu. Nisam znala niπtao toj crkvi, osim da se sastaju subotom.

Rekla sam muæu o svojim snovima i o zapovijedi Ëovjeka da posjetim ovucrkvu. On me upozorio da ostanem podalje od te crkve. Ali Ëim sam mogla, usubotu ujutro vrlo rano otiπla sam u tu crkvu. Vrata crkve su bila zakljuËana.»ekala sam dva sata ispred vrata crkve. U osam sati je jedan Ëovjek otvorio vratacrkve. Pozvao me je da uem i da se pridruæim uËiteljskom satu koji se odræavaoprije same subotnje πkole.

U crkvi me je upoznao sa æenom koja mi je izrazila srdaËnu dobrodoπlicu.Nakon πto je zavrπio uËiteljski sat, ona me odvela u crkvenu dvoranu gdje seodræavala subotnja πkola i upoznala me s biblijskom uËiteljicom. UËiteljica meje doËekala vrlo srdaËno i ponudila mi da doe u moj dom i pomogne mi danauËim viπe o Bogu. Bila sam oduπevljena da doe u moj dom, dom koji samkupila avoljim novcem.

(Nastavak slijedi)

77


Pouka 10 27. veljaËe—5. oæujka 2016.

Pavao i velika borba“A kad se ovo raspadljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊu i

ovo se smrtno tijelo obuËe besmrtnoπÊu, tada Êe se ispunitipisana rijeË: Pobjeda proguta smrt.” (1. KorinÊanima 15,54)

Biblijski tekstovi: Rimljanima 5,12-21; 1. KorinÊanima 3,12-17; 1.KorinÊanima 12,14-26; Efeæanima 6,11-17; 1. KorinÊanima 15,12-18.

Pavlovi spisi obiluju temom o velikoj borbi. Nema sumnje da jePavao vjerovao ne samo u postojanje Sotone, veÊ i u stvarnost njegovihobmana i smrti. Pavao je na brojnim mjestima upozoravao na Sotonina“lukavstva” (Efeæanima 6,11), na njegove moÊne prijevare (2. KorinÊani-ma 11,14), Ëak i njegovu nadnaravnu silu (2. Solunjanima 2,9).

Meutim, kao πto svi koji su Ëitali Pavlove spise znaju, apostol jeuvijek naglaπavao Krista i konaËnu pobjedu koju je izvojevao za nas.Koliko god je Sotona stoljeÊima uspijevao nadvladati Boæji narod Save-za, avao je u potpunosti doæivio neuspjeh u borbi protiv Isusa. BuduÊida su u Njemu ispunjena sva obeÊanja Saveza, spasenje je omoguÊenosvima koji ga traæe u vjeri i posluπnosti, bilo da je u pitanju Æidov ilipoganin. Kristova vjernost osigurava konaËnu smrt Sotone (Hebrejima2,14) na kraju velike borbe.

Ovaj Êemo tjedan obratiti pozornost na neke slike i metafore kojimase Pavao koristio u namjeri da objasni stvarnost borbe i kako trebamoæivjeti, radeÊi zajedno za opÊe dobro kao crkva i zajednica vjernikaukljuËenih u svemirsku borbu.

78


ADAM I ISUS

Iako je Pavao najpoznatiji po jasnom tumaËenju Evanelja, njegovoobjaπnjenje velike borbe takoer je kljuËno. U pouËavanju o Radosnojvijesti on ukratko iznosi glavne toËke: opravdani smo vjerom po Isusu(Rimljanima 5,1); imamo neposredan pristup Bogu “oslonjeni na nadu”(2. redak); i nevolje nas viπe ne brinu (redci 3-5). On nam takoer kaæeda je “Krist, dok smo joπ bili greπnici, umro za nas” (8. redak) i da smosada spaπeni zahvaljujuÊi Kristovom æivotu i smrti. Poπteeni smo Bo-æjega konaËnog suda protiv grijeha (redci 9.10) i radujemo se πto smose pomirili s Njim (11. redak).

ProËitajte Rimljanima 5,12-21. Kako je velika borba prikazanau ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon πto je iznio πto je sve Krist uËinio za nas, Pavao objaπnjavakako je Isus to uËinio. Da πteta koju je Adam nanio kraj stabla u vrtunije popravljena, ne bi bilo nade u vjeËnu buduÊnost i Sotona bi uvelikoj borbi iziπao kao pobjednik. Adam je donio smrt svima onim πtoje uËinio (Rimljanima 5,12). »ak i davanje Deset zapovijedi na gori Sina-ju nije moglo zaustaviti smrt i problem grijeha. Zakon samo razjaπnjavaπto je grijeh. On nije odgovor na grijeh. Problem grijeha i smrti mogaoje biti jedino rijeπen Isusovom ærtvom. Isus je platio dug “dragocjenimdarom”, svojim æivotom (Rimljanima 5,15.16).

Sada je ljudski rod mogao biti obnovljen. Kao πto je smrt “kraljevala”zbog Adamovog grijeha, sada je zahvaljujuÊi Isusovoj vjernosti moglokraljevati “izobilje milosti i dara pravednosti” (Rimljanima 5,17). Nijepoπteno da izgubimo Nebo zbog Adama. Nismo sudjelovali u njegovojpogreπnoj odluci, pa ipak trpimo posljedice njegovog postupka. Meu-tim, nije poπteno ni da povratimo Nebo. Mi nemamo udjela u onome πtoje Isus uËinio prije dvije tisuÊe godina. Pavao ukratko obrazlaæe ovopitanje u Rimljanima 5,18-21. Prvi Adam je donio osudu i smrt; drugi jedonio pomirenje i æivot.

“Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time πto je Krist, doksmo joπ bili greπnici, umro za nas.” (Rimljanima 5,8) Umetnitesvoje ime u ovaj redak i traæite to obeÊanje za sebe. Kakvu vamnadu ono pruæa?

79


“ZIDANJE” CRKVE

“Kristova crkva, iako slaba i nesavrπena, jedini je predmet na Zem-lji koji privlaËi Njegovu najveÊu pozornost.” (Ellen G. White, In Heaven-ly Places, str. 284)

Ova izjava Ellen G. White nigdje nije bolje prikazana nego u 1.KorinÊanima. U treÊem poglavlju Pavao usporeuje Crkvu s biljkom ko-ju uzgajaju razliËiti ljudi: jedna osoba sadi sjeme, druga zalijeva, ali jeBog osobno odgovoran za njezin rast i zrelost (1. KorinÊanima 3,4-9).

Pavao dalje razvija ovu misao opisujuÊi crkvu kao graevinu. Netkopostavlja temelj, a drugi zidaju (1. KorinÊanima 3,10). BuduÊi da temeljnije nitko drugi do Krist (1. KorinÊanima 3,11), oni koji nastavljajuradove moraju pozorno birati materijal koji koriste. Na sudu koji se bliæipravit Êe se razlika izmeu neprikladnih i odgovarajuÊih “materijala zagradnju” (1. KorinÊanima 3,12-15).

ProËitajte 1. KorinÊanima 3,12-15. Usporedite Matej 7,24-27.Koje dvije pojedinosti otkrivaju na Ëijoj smo strani u velikoj bor-bi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sada obratite pozornost na retke koji slijede: “Ne znate li da stehram Boæji i da Duh Boæji prebiva u vama? Ako tko razara hram Boæji,njega Êe Bog razoriti, jer je svet hram Boæji, a taj ste vi.” (1. KorinÊanima3,16.17)

Ovdje trebamo zapaziti dvije pojedinosti. Prvo, πira cjelina govori oCrkvi i naËinu na koji je sazidana. Ne govori prvenstveno o zdravlju. Bogne uniπtava ljude koji Ëine πtetu svojem tijelu loπim naËinom æivota; onisebe sami uniπtavaju. (Poslije, kada govori o moralnim odlukama u 1.KorinÊanima 6,15-20, Pavao kaæe da je naπe tijelo hram Duha Svetoga.)

Drugo, osobna zamjenica u ova dva retka pojavljuje se u drugomlicu mnoæine. Pavao se ne obraÊa pojedincima, veÊ skupini. Ako nekouniπtava Crkvu, u ozbiljnoj je nevolji. Bog opominje da Êe uniπtiti onogatko pokuπava uniπtiti Crkvu.

Kako moæemo biti sigurni da svime πto kaæemo i Ëinimo, gra-dimo, a ne ruπimo Crkvu?

80

UTORAK 1. oæujka

CRKVA KAO TIJELO

Uloga i djelovanje Crkve jasno su prikazani u 1. KorinÊanima 12. Uovom tekstu Crkva je usporeena s tijelom. Uloga svih Ëlanova kojidjeluju zajedno kao skladna cjelina, jasno je odreena (1. KorinÊanima12,12).

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,14-26. Koja je osnovna porukaovog teksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao govori na naizgled πaljiv naËin, pitajuÊi se πto bi se dogodilokad bi noga ili uho rekli da oni nisu dio tijela. Pavao nastavlja daljepitajuÊi se πto bi se dogodilo kada bi oko ili uho bili cijelo tijelo (1.KorinÊanima 12,17). Zamislite veliko uho koje se kreÊe prostorijom ikaæe nam: “Zdravo!” Koliko god smijeπno zvuËalo, to se zapravo dogaakada ljudi pokuπavaju upravljati Crkvom kao da su njezini jedini vlas-nici.

Pavao prethodno istiËe razliËite aktivnosti u Crkvi, opisujuÊi ih kaodarove Svetoga Duha. Nekima se daje rijeË mudrosti, drugima rijeË razu-ma (1. KorinÊanima 12,8). NeËija vjera svima je nadahnuÊe, neki imajudar iscjeljivanja (1. KorinÊanima 12,9). Neki ljudi Ëine Ëuda, nekima jedan dar proroπtva, neki jasno razlikuju dobro i zlo, neki mogu lakonadvladati jeziËne prepreke (1. KorinÊanima 12,10). Zapazite da spome-nuti pojedinci ne odluËuju o svojim sposobnostima. Duh Sveti ih jeizabrao iz razliËitih sredina da sazida tijelo, Crkvu, i donese jedinstvo(1. KorinÊanima 12,11-13). Da bi naglasio ovu vaænu Ëinjenicu, Pavaoponavlja: Bog je taj koji odluËuje za koju je duænost svaki vjernik pri-kladan (1. KorinÊanima 12,18).

©to je najvaænije, usprkos velikom broju Ëlanova, postoji samo jednotijelo; svaki Ëlan je vitalno povezan sa svima ostalima, Ëak i oni kojisebe ne smatraju jako vrijednima (1. KorinÊanima 12,20-24). Ova uza-jamna ovisnost izgradila je odreenu zaπtitu i osigurala sigurnost i do-bro svih. Uzajamna ovisnost dolazi do izraæaja kada se dijele boli iradosti (1. KorinÊanima 12,26).

Neki ljudi pate od autoimunih bolesti: jedan dio tijela napadadrugi. Ove bolesti mogu biti iscrpljujuÊe, katkad i kobne. UzimajuÊiu obzir tekstove koje smo danas prouËavali, kako neprijatelj oslab-ljuje tijelo, i kako nas Gospodin moæe upotrijebiti da zaustavi ovajnapad?

81

SRIJEDA 2. oæujka

BOÆJE ORUÆJE

Stvarnost velike borbe i Ëinjenicu da smo u doslovnoj borbi sastvarnim neprijateljem (Efeæanima 6,11), Pavao pokazuje slikom rata uEfeæanima 6.

ProËitajte Efeæanima 6,11-17. ©to ovi redci govore o tomekoliko je ova borba stvarna i osobna?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vaæno je zapaziti πto ovo razliËito oruæje prikazuje. Zapazite daPavao naglaπava kako trebamo uzeti sve oruæje, a ne samo neko. Akotako budemo Ëinili, odræat Êemo se (Efeæanima 6,13). Istom metaforomu Bibliji opisuju se nevini na sudu (usporedi Psalam 1,5). Drugim rijeËi-ma, u tom Êemo sluËaju moÊi izvojevati pobjedu.

Ono πto dræi sve oruæje na mjestu jest pojas, metafora za istinu(Efeæanima 6,14). ZnaËi, istina dræi svu naπu duhovnu obranu na mje-stu. Isus je Ëesto govorio o istini (Ivan 1,14.17; 4,24; 8,32; 14,6). Udaljnjem tekstu spominje se oklop pravednosti (Efeæanima 6,14); “pra-vednost” je kljuËna rijeË i u Isusovim pouËavanjima (na primjer Matej5,6.10; 6,33). Pravednost je u Starom zavjetu bila shvaÊena kao poπtenopostupanje prema svim ljudima.

Vojna obuÊa (Efeæanima 6,15) prikazuje Evanelje mira koje sespominje u Izaiji 52,7, gdje se govori o ljudima koji su preπli velikerazdaljine da bi obavijestili narod u zarobljeniπtvu da je Jeruzalem po-novno sazidan i da je Bog vratio slobodu svojem narodu. Drugim rijeËi-ma, sastavni je dio borbe protiv zla reÊi ljudima da je Bog veÊ pobijediou bitci i da mogu æivjeti u miru sa sobom, drugima i Bogom.

©tit vjere (Efeæanima 6,16) spreËava da “goruÊe strijele” pogodemetu i izazovu potpuno uniπtenje. Kaciga spasenja (Efeæanima 6,17)sliËna je kruni koju Isus dijeli s nama (Otkrivenje 1,6; 2,10), a maËDuha (Boæja rijeË) je naπe jedino oruæje u samoobrani, kojim se Isuskoristio kada Ga je avao kuπao (Matej 4,4.7.10).

©to raznolikost i kompletnost oruæja govori o naπoj potpunojovisnosti o Bogu u velikoj borbi? Kako se moæemo osigurati danijedan dio nas ne ostane nezaπtiÊen?

82

»ETVRTAK 3. oæujka

POSLJEDNJI NEPRIJATELJ

OËito je da su neki vjernici u korintskoj crkvi bili zbunjeni u vezis uskrsnuÊem. Pavao paæljivo objaπnjava njegovu vaænost kao kljuËnogelementa Evanelja (1. KorinÊanima 15,1-4). »ini se da je postojalo od-reeno sporno pitanje u vezi s vjernicima koji su umrli (1. KorinÊanima15,6). Neki su tvrdili da umrli neÊe biti uskriπeni prigodom Isusovogpovratka (1. KorinÊanima 15,12). SliËno miπljenje vladalo je i u Solunu(1. Solunjanima 4,13-17).

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,12-18. ©to za sobom povlaËi po-ricanje uskrsnuÊa mrtvih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao zakljuËuje svoju tvrdnju sljedeÊim rijeËima: “Ako se samo uovome æivotu uzdamo u Krista, najbjedniji smo od svih ljudi.” (1. Korin-Êanima 15,19) Naprotiv, Krist je uskrsnuo i postao “prvenac umrlih” (1.KorinÊanima 15,20).

Pavao zatim usporeuje Krista i Adama — “Jer kao πto u Adamu sviumiru, tako Êe u Kristu svi oæivjeti” (1. KorinÊanima 15,22) — i navodikada Êe biti opÊe uskrsnuÊe: “u vrijeme Njegova dolaska” (1. KorinÊani-ma 15,23). On dalje u tekstu nastavlja usporeivati dva “Adama” (1.KorinÊanima 15,45-49). Prvi Ëovjek je stvoren od zemlje, drugi »ovjek jes Neba, a mi Êemo jednoga dana biti kao On (1. KorinÊanima 15,47-49).ZnaËenje ovih rijeËi objaπnjeno je u opisu dogaaja prigodom drugogdolaska: “Zatrubit Êe truba i mrtvi Êe ustati neraspadljivi, i mi Êemo sepreobraziti, jer treba da se ovo raspadljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊui da se ovo smrtno tijelo obuËe besmrtnoπÊu.” (1. KorinÊanima 15,52.53)

Iako je Adam u poËetku stvoren da æivi vjeËno, ljudski rod je uskorooslabio do te mjere da je Ëovjekov æivotni vijek postao priliËno kratak.Ako naslijedimo vjeËni æivot, bit Êemo stvoreni da vjeËno æivimo, i to jedar koji Êemo primiti.

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,23-26. Iako smo sada ukljuËeniu veliku borbu i iako se Ëini da smrt, zlo i nesvete sile vladajusvijetom, πto ovi redci govore o svrπetku velike borbe? Kako moæemogledati preko onoga πto vidimo i shvatiti πto ova obeÊanja znaËeosobno za svakoga od nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

83

PETAK 4. oæujka


“Nije samo Ëovjek zbog grijeha pao pod utjecaj zla, veÊ i Zemlja, pai ona treba biti obnovljena planom otkupljenja. Adamu je prigodom stva-ranja dana vlast nad Zemljom. Ali popuπtajuÊi kuπnji, pao je pod Sotoni-nu vlast, a svoju vladavinu predao je svojem porobljivaËu. Tako je Soto-na postao ‘bog ovoga svijeta’. Preuzeo je vlast nad Zemljom koja je upoËetku bila dana Adamu. Meutim, Krist, koji je svojom ærtvom platiokaznu za grijeh, nije samo otkupio Ëovjeka, veÊ je povratio vlast koju jeËovjek izgubio. Sve πto je prvi Adam izgubio, povratio je drugi.” (EllenG. White, The Signs of the Times, 4. studenoga 1908.)

Meutim, kada pogledamo oko sebe, vrlo lako zaboravimo kljuËnuistinu da je Sotona poraæen i da “ima samo joπ malo vremena” (Otkrive-nje 12,12). Zlo, smrt i patnja proæimaju ovaj svijet, mada nam je danoobeÊanje da Êe biti uniπteni zahvaljujuÊi onome πto je uËinio Krist.Ponovimo joπ jednom: neÊe biti uniπteni niËim πto mi ljudi Ëinimo, osimako potpuno ne uniπtimo Zemlju i æivot na njoj, πto bismo vjerojatno iuËinili kad bismo imali dovoljno vremena, i kada nas Bog ne bi u tomesprijeËio. Samo Êe Boæje djelovanje donijeti obeÊane promjene. Mi samisigurno ne moæemo rijeπiti ove probleme.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. “Slaba i nesavrπena Crkva, kojoj su neprestano potrebnisavjeti i opomene, ipak je predmet najveÊe Kristove brige. On izlijevamilost na ljudska srca i postiæe takve promjene karaktera da suaneli zadivljeni i izraæavaju radost pjesmama hvale. Raduju se pripomisli da greπna ljudska biÊa mogu biti promijenjena.” (Ellen G.White, “The Signal of Advance”, The Advent Review and SabbathHerald, 20. sijeËnja 1903.) Na koje nas naËine Isus mijenja onimπto Ëini za nas i u nama?

2. Kako se velika borba oËituje u Crkvi, bilo na razini mjesnecrkve ili u Crkvi kao cjelini? ©to nas dijeli, slabi, udaljava od onogana πto smo pozvani da uËinimo? Kako moæemo donijeti izljeËenjei jedinstvo ljudima koji se ne slaæu s onim u πto mi vjerujemo?

84

“Ovo je tvoja posljednja prilika” (3)Iz proπlog tjedna: Dorandina, sotonistiËka velika sveÊenica, dobila je sno-

ve o Ëovjeku odjevenom u bijelo, ali ih je odbacila. Nakon πto se teπko razbo-ljela, zavrπila je u bolnici i pala u duboku nesvjesticu. Vidjela je isti san potreÊi puta. »ovjek je rekao Dorandini da ode u grad Marcos, u crkvu adventistasedmog dana. Tako je poËela prouËavati Bibliju i odluËila postati krπÊankom.

Htjela sam uËiti o Bogu. ©to sam viπe prouËavala, sve viπe sam shvaÊala daje moj savez s vragom bio krivi potez i da Êe, ako nastavim tim putem, zavrπitimojom vjeËnom osudom.

Mnogi ljudi su dolazili k meni traæiti da obavim obred za njih. Govorila samim da to viπe ne radim jer sam postala krπÊanka. “Ali ja mogu platiti dvostruko,”ponudili bi mi neki. Sve sam ih odbila.

Moj suprug je postao bijesan. “Kako Êemo plaÊati raËune ako ne radiπ?!”vikao je.

Moja odrasla djeca prestala su razgovarati sa mnom i prestala se brinuti zamene. Sad kad viπe nisam imala novca za njih, nisu imali vremena za mene. Mojsuprug je zaprijetio da Êe me ostaviti ako se ne vratim svojem poslu kao medijza prizivanje duhova. Ali ja sam nastavila prouËavati Bibliju.

–avao me nije htio pustiti bez borbe. Uniπtila sam kipove i sve vraæjepredmete, i rekla sam æenama koje su mi pomagale u tom poslu kako sampostala krπÊankom i da viπe ne æelim sluæiti vragu. Te æene su otiπle na groblje,tamo gdje sam nekad obavljala obrede s njima. Zaklale su pile i ponudile nje-govu krv avlu u zamjenu za moju smrt. Ali Bog me je zaπtitio i nisam serazboljela. Nakon prouËavanja Biblije krπtena sam u crkvi adventista sedmogdana u gradu Marcosu.

Ja sam sada stara æena, i moj lijeËnik kaæe da nemam joπ puno vremena.Ali æelim reÊi da ako je Isus mogao preobraziti moj æivot, On moæe promijenitii joπ neËiji æivot. Ja sam neizmjerno zahvalna Bogu πto mi je dao poruku ospasenju. Znam da Êu uskoro umrijeti, ali bit Êu spaπena zauvijek. Bog me jetoliko volio da je poslao svojega anela da me pozove iz sluæenja vragu u svojudivnu vjeru.

Dorandina Sousa Melo, Beléma, Brazil

85


Pouka 11 5.—12. oæujka 2016.

Apostol Petar i velika borba“Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti

puk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavna dje-la onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1.Petrova 2,9)

Biblijski tekstovi: 1. Petrova 2,9.10; Postanak 14,2; 1. Petrova 4,1-7; 2. Petrova 1,16-21; 3,3-14; Daniel 2,34.35.

Petrovi spisi, kao i Pavlovi, obiluju temom o velikoj borbi. Moædazato πto on bolje od svih zna kako je lako podleÊi Sotoninim obmanama.On je bio vrlo svjestan koliko je ta borba stvarna. Uostalom, upravo jePetar napisao: “Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik, avao, obilazi kaoriËuÊi lav, traæeÊi koga da proædere!” (1. Petrova 5,8)

Petar uvia da se borba odvija na razliËite naËine. On zapaæa borbuu Crkvi, koja ukljuËuje one koji su nekada bili u zajednici vjernih, asada su ciniËni i preziru Boga i svaku misao o Kristovom povratku.Silno i snaæno govori protiv podrugljivaca, jer ako izgubimo vjeru uobeÊanje o Kristovom povratku, kakvu nadu uopÊe imamo?

Da ponovimo, moæda Petar toliko uzdiæe vjeru zbog svojih vlastitihpadova. On zna πto znaËi podrugivati se, izdati i utopiti se u mnoπtvuda ne bi bio osuen zato πto je Isusov sljedbenik. Zato naglaπava kolikoje vaæno da vjernici æive æivotom vrijednim uzviπenog poziva koji im jeGospodin uputio.

86

NEDJELJA 6. oæujka

IZ TAME U SVJETLO

ProËitajte 1. Petrova 2,9.10. Kako je velika borba prikazana uovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim redcima citiraju se rijeËi iz Izlaska 19,6: “kraljevstvo sve-Êenikâ, narod svet”, i Ponovljenog zakona 7,6 (ponovljeno u 14,2): “pre-dragi vlastiti narod”, “Jahve je odabrao tebe izmeu svih naroda nazemlji da mu budeπ njegova predraga svojina”. Ova obeÊanja dana su uvrijeme izlaska, kada je Boæji narod bio izbavljen iz ropstva i kada senalazio na putu u ObeÊanu Zemlju. Petar zapaæa sliËnosti izmeu Bo-æjeg naroda u vrijeme izlaska i Crkve njegovog vremena.

Dakle, Petrove rijeËi ne opisuju krajnji ishod, veÊ ono πto joπ uvijektraje. Da, Bog nas je izabrao i mi Ga trebamo slaviti πto nas je izveo iztame kojom je Sotona obavio ovaj svijet. Meutim, to nas ne Ëini savr-πenima niti znaËi da smo dostigli sve πto moæemo (Filipljanima 3,12).Naprotiv, svijest o greπnosti i nedostacima kljuËna je na putu na kojemslijedimo Isusa i osjeÊamo potrebu za Njegovom pravednoπÊu u æivotu.

“Na taj naËin svaki greπnik moæe doÊi Kristu. ‘Tada nas — ne zbogpravednih djela koja smo mi uËinili, veÊ po svom milosru — spasi.’(Titu 3,5) Kada ti Sotona govori da si greπnik i da se ne smijeπ nadatiBoæjem blagoslovu, reci mu da je Krist doπao na svijet da spasi greπni-ke. Mi nemamo niπta πto bi nas preporuËilo Bogu; ali razlog koji moæe-mo uvijek iznositi jest naπe krajnje bespomoÊno stanje, koje NjegovuotkupljujuÊu silu Ëini nuænom. OdriËuÊi se svakog oslanjanja na sebe,moæemo gledati na golgotski kriæ i kazati: ‘Moje su ruke prazne, u Tvojkriæ samo uzdam se.’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 251,252)

Ono po Ëemu sigurno znamo da smo pozvani “iz tame u divnosvjetlo” (1. Petrova 2,9), naπa je svijest o tome koliko ovisimo o Kristu,“koji nam postade mudrost od Boga, pravednost, posveÊenje i otkuplje-nje” (1. KorinÊanima 1,30).

©to prolazi kroz vaπ um kada ste obeshrabreni zbog svojihdjela i karaktera? Kako izlazite na kraj s takvim mislima? Kakoovakve trenutke moæete pretvoriti u duhovne pobjede?

87

PONEDJELJAK 7. oæujka

VR©NJA»KI PRITISAK

ProËitajte 1. Petrova 4,1-7. Zaπto je vaæno kako æivimo, i kakonaπ æivot utjeËe na naπu spremnost za Kristov povratak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petar napominje da su vjernici veÊ proveli dobar dio æivota ËineÊiono πto su im drugi nametali (1. Petrova 4,3). Meutim, prilike su sesada promijenile i vjernicima se “Ëude” πto se ne pridruæuju mnoπtvu,zbog Ëega Êe se o njima πiriti zlobna ogovaranja (1. Petrova 4,4). Dakle,Sotona Êe upotrijebiti Ëak i prijaπnje prijatelje u pokuπaju da nas obes-hrabri u naπoj zajednici s Bogom.

Petar poziva vjernike da ih ovakvi napadi ne zastraπe. “Pogani” Êemorati “polagati raËun” Bogu, jedinome Sucu, tako da se ne morajubrinuti o tome πto oni misle (1. Petrova 4,5).

Ovo je kljuËna Petrova misao. Koliko ljudi poznajete koji su seslomili pod pritiskom oËekivanja drugih, umjesto da se zauzmu za onou πto vjeruju? Posebno je teπko mladima koji se bore s takozvanim“vrπnjaËkim pritiskom”.

Petar savjetuje vjernicima da budu ljubazni i da pokazuju ljubavprema onima s kojima dolaze u dodir (1. Petrova 4,8.9), umjesto da sebrinu o tome hoÊe li biti prihvaÊeni od strane drugih ljudi i prilagoava-ju se njihovom miπljenju, zahtjevima i oËekivanjima. Ovo nije samoneka dodatna duænost koju moramo uvrstiti u svoj krπÊanski æivot, veÊnajvaæniji naËin ophoenja prema ljudima oko nas. Moæda zato Petargovori da trebamo biti revni u molitvama (1. Petrova 4,7), jer Bog zna dakatkad viπe ugaamo “poganima” nego πto se ljubazno i s ljubavljuodnosimo prema bliænjima. Trebamo se moliti ne samo za njih, veÊ i danas Bog uËini osjetljivijima za njihove potrebe. Kao “izabrani rod, kra-ljevsko sveÊenstvo” pozvani smo da na njih vrπimo utjecaj na dobro i nedopustimo da loπe utjeËu na nas. U æalosnoj povijesti izraelskog narodadogodilo se upravo to: umjesto da Izraelci na pogane izvrπe utjecaj nadobro, dogodilo se suprotno.

S kakvim se vrπnjaËkim pritiskom vi suoËavate? Kako se moæeteoduprijeti tom utjecaju? Kako su u ovakvim prigodama prikladnerijeËi “nadvladaj zlo dobrom” (Rimljanima 12,21)?

88

UTORAK 8. oæujka

NAJPOUZDANIJA PRORO»KA RIJE»

ProËitajte 2. Petrova 1,16-21. ©to Petar toliko vaæno govori oproroπtvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petar je stekao brojna iskustva u æivotu i neka od njih navodi uovom tekstu: Isusovo preobraæenje na gori (2. Petrova 1,18) i potvriva-nje proroËanstava koja se odnose na Isusa (2. Petrova 1,19). Oba susnaæno utjecala na Petra; pa ipak viπe vremena posveÊuje drugoj temi —proroπtvu. Razlog za to moæda su pogreπke koje je uËinio kao uËenik.Koliko puta se dogodilo da Petar ne sluπa ono πto Isus govori zato πtoje mislio da veÊ zna o Ëemu je rijeË! Koliko puta je Isus prorekao kakoÊe se prema Njemu uskoro ophoditi sveÊenici u Jeruzalemu; pa ipak,kada se u brojnim prigodama sve dogodilo upravo onako kako je Isusrekao, Petar je bio nespreman. Moæda je najbolnija od svih pogreπakabila kada je Isus prorekao da Êe Ga se Petar odreÊi. Petar je bio siguranda se to nikada neÊe dogoditi, ali kad se dogodilo, pao je na najniæutoËku u svojem æivotu.

Moæda je to razlog πto Petar nastoji objasniti kako biti vjeran Isu-sov sljedbenik. On podsjeÊa vjernike da zahvaljujuÊi “skupocjenim inajveÊim obeÊanim dobrima” mogu postati “dionici boæanske naravi”, zarazliku od onih koji su zarobljeni “zbog opake poæude u svijetu” (2.Petrova 1,4). Da bi bio siguran da su vjernici doista utekli od opakihpoæuda u svijetu, nabraja nekoliko meusobno povezanih osobina kojeodreuju krπÊanski naËin æivota: vjeru, poπtenje, znanje, suzdræljivost,postojanost, poboænost, bratoljublje i ljubav (2. Petrova 1,5-8). Svaka senadograuje na prethodnu i zajedno Ëine jedinstvenu cjelinu — poputsastojaka od kojih se pravi torta. Pavao ove osobine naziva “plod”, a ne“plodovi” (GalaÊanima 5,22.23), zato πto Ëine cjelinu koja se ne moæerazdvojiti.

Petar nastavlja dalje i kaæe da vjernici neÊe pogrijeπiti ako ovevrijednosti uËine sastavnim dijelom svojeg æivota i moli ih da joπ viπe“svoju sluæbu i izbor utvrde” (2. Petrova 1,10).

Ne zaboravite da Petar upuÊuje poslanicu krπÊanskim vjernicimautvrenima u vjeri. On ni na koji naËin ne ukazuje da Êe im prilagoava-nje odreenim zahtjevima osigurati kartu za Nebu. On jednostavno uspo-reuje opÊeprihvaÊena glediπta i ponaπanje onoga vremena i stavlja predkrπÊane izazov da uloæe svu svoju snagu u ono πto je pozitivno, a nenegativno.

89

SRIJEDA 9. oæujka

IZRUGIVA»I

ProËitajte 2. Petrova 3,3-7. ©to Petar ovdje govori o dogaajimaiz proπlosti koji nam mogu pomoÊi u rjeπavanju sadaπnjih i buduÊihpitanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ini se da borba izmeu svjetla i tame, i Isusovih sljedbenika ipokretaËa zla dostiæe svoj vrhunac. –avolu, koji kao gladni lav riËe itraæi svoj sljedeÊi plijen (1. Petrova 5,8), pomaæe mnoπtvo izrugivaËa.Svojim “racionalnim” i “znanstvenim” tvrdnjama (2. Petrova 3,3.4) oviizrugivaËi pokuπavaju uniπtiti vjeru vjernika. Petar kaæe da njih pokreÊunjihove poæude (2. Petrova 3,3; vidi Juda 18). Oni smatraju da Isus neÊedoÊi zato πto je sve onako kako je oduvijek bilo.

U njihovom ismijavanju krije se uznemiravajuÊa Ëinjenica. Isus jerekao: “Vratit Êu se” (Ivan 14,1-3), ali ovi izrugivaËi kaæu: “On neÊeponovno doÊi.” (2. Petrova 3,4) Ovo je odjek iz Edenskog vrta, gdje jeBog rekao: “Ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan ukoji s njega okusiπ, zacijelo Êeπ umrijeti!” (Postanak 2,17) Meutim,Sotona je preko zmije rekao: “Ne, neÊete umrijeti!” (Postanak 3,4) Petargovori o neposrednom proturjeËenju Boæjoj rijeËi, samo πto sada to neizgovara jedan glas kao u Edenskom vrtu, veÊ mnoπtvo glasova πiromsvijeta. OlakπavajuÊa okolnost kada su ove laæi u pitanju jest πto ih jePetar pretkazao. Kad god Ëujemo da se netko ruga tvrdnji da Êe Isusponovno doÊi, sudjeluje u ispunjavanju tog proroËanstva.

Iako povijest svjedoËi o uniπtenju Zemlje straπnim potopom, izru-givaËi to ne æele sluπati. Ne æele priznati da Bog ima ikakve veze snjihovim osobnim odlukama. Oni odbacuju Ëinjenicu da Êe isti Bog kojije na Zemlju poslao potop, poslati oganj koji Êe je uniπtiti u velikisudnji dan (2. Petrova 3,5-7). Njihova laæna nada zasniva se na pretpo-stavci da Êe priroda uvijek biti onakva kakva je oduvijek bila.

Kako se mi, kako godine prolaze, dræimo obeÊanja o Isusovomdrugom dolasku? Zaπto je vaæno da to Ëinimo?

..................................................................................................................................

90


UBRZAVANJE DANA KRISTOVOG DOLASKA

Iako nam se Ëini da Ëekanju Kristovog drugog dolaska nema kraja,vrijeme za Boga nije problem. “Jedno vam, ljubljeni, ne smije biti nepo-znato: da je u oËima Gospodnjim jedan dan kao tisuÊu godina, a tisuÊugodina kao jedan dan.” (2. Petrova 3,8) U cijelom Svetome pismu kraj jeuvijek blizu, bilo kao dan Gospodnji u Starom zavjetu ili Kristov povra-tak u Novom.

ProËitajte 2. Petrova 3,8-14. Kakva nam je dugoroËna nadaovdje dana? Vidi Daniel 2,34.35.44.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U proroËanstvima je jasno reËeno da postoji granica do koje zlomoæe napredovati i koliko Êe Bog Ëekati. Bog u proroËanstvima istiËesvoj plan da okonËa grijeh i patnju, i obnovi Zemlju u iskonsko savrπen-stvo.

NaËin na koji promatramo kraj, onakav kakav znamo da Êe se do-goditi, utjecat Êe na naπ sadaπnji naËin æivota (2. Petrova 3,12). Ako sepobunimo pri pomisli da Êe Bog uznemiriti naπ mali svijet, onda Êemovrlo lako postati ciniËni i pridruæiti se rugaËima. Ako, s druge strane,ovo vidimo kao djelo milostivog Boga koji konaËno dolazi da uniπtiuæasnu pokvarenost i zaustavi zloupotrebu ljudskih prava toliko raπi-renu oko nas, onda s povjerenjem “oËekujemo, prema njegovu obeÊa-nju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost” (13. redak).

Petar ponovno iznosi svoju zabrinutost u vezi s naπim stavovima iponaπanjem. Poziva nas da “revno nastojimo” i da budemo bez “ljage imane” (2. Petrova 3,14). Da nema sljedeÊeg retka, mogli bismo pomislitida Petar uzdiæe religiju “djela”, ali on ispravlja ovaj moguÊi nesporazumizrazom “strpljivost naπega Gospodina smatrajte prilikom za spasenje”,potvrujuÊi Pavlove rijeËi upuÊene istim vjernicima (15. redak).

Naπ cilj je da budemo pravi pred Bogom. Tako je opisan Job; bio jepravedan zato πto se “bojao Boga i klonio zla” (Job 1,1). Tako Êe nasKrist predstaviti Ocu (1. KorinÊanima 1,8; Koloπanima 1,22; 1. Solunja-nima 3,13; 5,23). Biti bez mane? Takvo je trebalo biti ærtveno janje (naprimjer Izlazak 12,5; Levitski zakonik 1,3), takav je bio Isus (Hebrejima9,14; 1. Petrova 1,19), tako On predstavlja Crkvu Ocu (Efeæanima 5,27).

Zaπto se u nastojanju da pobijedimo grijeh, da rastemo u vjeri,odbacimo zlo i æivimo svetim æivotom “bez mane”, uvijek moramooslanjati na Isusovu pravednost koja nam se pripisuje vjerom? ©tose dogaa kada skrenemo pogled s tog obeÊanja?

91

PETAK 11. oæujka


Petar je upozorio da Êe izrugivaËi reÊi: “I dalje sve ostaje kako jebilo od poËetka stvorenja.” (2. Petrova 3,4) Ovo nije bilo niπta novo; istomiπljenje vladalo je prije potopa. “Kako je vrijeme prolazilo bez oËitepromjene u prirodi, ljudi Ëija su srca ponekad drhtala od straha postalisu samouvjereni. Oni su razmiπljali, kao πto i danas mnogi razmiπljaju,da je priroda iznad Boga prirode, da su njeni zakoni tako postojani daih ni sam Bog ne moæe promijeniti. ShvaÊajuÊi da bi priroda, ako jeNoina poruka toËna, promijenila svoj tijek, oni su ovu poruku, u umovimaljudi u svijetu, prikazali kao obmanu — veliku prijevaru. Oni su pokazalisvoj prijezir prema Boæjim upozorenjima æiveÊi kao πto su æivjeli prijeiznoπenja upozorenja. ... Tvrdili su da ako ima istine u onome πto je Noagovorio, poznati bi, mudri, razboriti, veliki ljudi shvatili problem.” (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 70,71)

Danas “veliki ljudi” govore neπto sliËno: da su prirodni zakoni utvr-eni i stalni i da se sve odvija kao i prije. Na neki naËin, to je ono πtonauËava teorija evolucije: da se æivot pojavio zahvaljujuÊi prirodnimprocesima koji se mogu objasniti, djelovanjem prirodnih zakona koje Êeznanost jednoga dana u potpunosti objasniti, i sve to bez ikakve potrebeza Bogom. “Veliki ljudi” nisu bili u pravu tada, nisu u pravu ni sada. NeËudi πto Pavao piπe: “Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom!”(1. KorinÊanima 3,19) Tako je bilo u dane potopa i u Petrovo vrijeme, atako je i danas.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pokraj svih razloga u prilog vjeri u Isusa, Petar je ipaknaglasio da “dræimo vrlo sigurnim sve proroπtvo”. Zaπto je proro-πtvo toliko vaæno za nas? Kako nam proroπtvo pomaæe da dokaæe-mo da je Isus bio Mesija prigodom prvog dolaska? Kakvu nam nadupruæa za drugi dolazak? Kako bismo bez proroËanstava znali zanadu i obeÊanje o drugom dolasku?

2. ObiËno razmiπljamo o vrπnjaËkom pritisku samo kada go-vorimo o mladima. Ali to nije toËno, zar ne? Svi mi æelimo bitiprihvaÊeni od strane svojih vrπnjaka. Uostalom, ne moæemo li impuno bolje svjedoËiti ako nas vole? U æelji da udovoljimo drugima,kako se moæemo saËuvati opasnosti da vrπimo kompromis sa svo-jim vjerovanjima? Zaπto je takve kompromise lakπe uËiniti nego πtomislimo?

92

Od prekrπenih obeÊanja u novi æivot (1)Kad je Francisco bio dijete, otac ga je vodio po barovima i na mjesta na

koja dijete nikad ne bi trebalo kroËiti svojom nogom. Jednom kad Francisconije htio iÊi s ocem, ovaj mu je zaprijetio piπtoljem uperivπi ga u djetetovo Ëelo.

Kad je Francisco imao Ëetrnaest godina, otac mu je umro. Ali zlostavljanjeje na djeËaku ostavilo duboke oæiljke. PoËeo je piti i drogirati se kako bi zabo-ravio bol. Njegova majka i sestre poËele su pohaati crkvu adventista sedmogdana, ali Francisco je bio previπe pijan da bi to razumio. U vrijeme kad je imaoosamnaest godina æivio je sa svojom djevojkom Neidom i njezinom majkom. Kadje bio trijezan, radio je na naftnim platformama.

Kad je Francisco saznao da je Neida zatrudnjela, bio je sretan. Ali njegovanova uloga imala je malo utjecaja na njegov æivot. Ponekad bi premlatio Neidu,kao πto je vidio da njegov otac mlati majku. Jednog dana ju je toliko tukao daje prouzroËio da izgubi dijete. Kad je shvatio πto je uËinio, poæurio je u bolnicuda je vidi. Na putu je molio Boga da mu pomogne prestati troπiti drogu i alkohol.ObeÊao je Neidi da Êe se promijeniti i brinuti se za nju. Neida mu je povjerovala.

Ali niπta se nije promijenilo. Uskoro ju je opet tukao. Rekla mu je da ode,da ga viπe ne æeli vidjeti. Francisco je svaki dan dolazio kako bi je vidio i obeÊaojoj je da Êe se sve promijeniti. Na kraju ga je ona opet primila natrag.

Stvari se opet nisu mijenjale nabolje. Francisco je potonuo joπ dublje udroge. Jednog dana je skoro umro od predoziranja. Probudio se u bolnici. Neidamu je rekla neka se viπe nikada ne vrati kuÊi. Francisco je znao da ona misliozbiljno. Potonuo je joπ dublje u potiπtenost i razoËaranje.

Jedna od njegovih sestara donijela mu je vjerske knjige za Ëitanje. JednenoÊi kad nije mogao spavati, uzeo je jednu knjigu i poËeo je Ëitati. Joπ jednomje molio Boga da ga oslobodi ropstva droge.

Kad je otvorio oËi, Francisco je ugledao visokog Ëovjeka odjevenog u sjajnubijelu odjeÊu kako stoji pokraj njegovog kreveta. »ovjek je dotaknuo FranciscovoËelo. »inilo se da je dodir prodro do dubine njegovog uma. To je trajalo nekolikotrenutaka, a onda je Francisco shvatio da je biÊe nestalo. Sjedio je u krevetu,joπ uvijek pod dojmom da osjeÊa pritisak na svojem Ëelu. Po prvi puta u æivotuosjetio je mir i nadu.

Nekoliko trenutaka kasnije u sobu je uπla njegova majka. On joj je rekaoda ga je Bog dotaknuo i uklonio æelju za drogom i alkoholom.

“Ja sam novi Ëovjek”, rekao joj je. “Ja sam Boæje dijete. Æelim iÊi u crkvu.”No, njegova majka je znala da mu ne moæe vjerovati jer je veÊ viπe puta

pogazio dana obeÊanja. “Ti dajeπ obeÊanja, ali se ne mijenjaπ”, rekla mu je.Francisco je znao da je majka u pravu. Mislio je o tome koliko duboko ju jepovrijedio, ali je bio siguran da Êe ovaj put biti drukËije. Bio je uvjeren da Êe seona sutradan vratiti i odvesti ga u crkvu.

(Nastavak slijedi)

93


Pouka 12 12.—19. oæujka 2016.

Borbena crkva“Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i

otvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa mnom.”(Otkrivenje 3,19.20)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 2,1-7; Hoπea 2,13; Otkrivenje 2,8—3,6; Izaija 60,14; Otkrivenje 3,14-22.

Od dvanaestorice apostola, Ivan je umro posljednji. Osim evaneljai poslanica koje nose njegovo ime, napisao je i Otkrivenje, koje umnogo-me doprinosi naπem razumijevanju velike borbe. Zasad Êemo se usredo-toËiti samo na njegov opis sedam crkava. ProuËavat Êemo o njima izkuta prvih sluπatelja da bismo izvukli πto viπe pouka.

Ovdje se istiËe pojedinost da Isus prilagoava svoj pristup svakojcrkvi. On odgovara na njihove razliËite potrebe.

Jedan od izazova jest njihova borba sa svojim identitetom, borbakakvu i mi danas vodimo. Odazivaju li se njihovi vjernici Isusu i Njego-vom pozivu da svjedoËe svijetu koji umire, ili sjede na dvije stolicepokuπavajuÊi izgledati kao krπÊani, dok se nasamo osjeÊaju ugodnije uzajednici sa silama tame? Iako sebe prepoznajemo u posljednjoj odnavedenih crkava, jasno je da se mi, koliko god okolnosti bile drugaËije,na mnogo naËina suoËavamo s nekim od izazova s kojima su se crkvestoljeÊima suoËavale.

94

NEDJELJA 13. oæujka

CRKVA U EFEZU

Isus je u Otkrivenju 2,1 prikazan kako dræi sedam zvijezda i hodameu svijeÊnjacima dok se obraÊa crkvi u Efezu. Ovi simboli ukazujuna znaËajne Ëinjenice. SvijeÊnjaci su crkve, a sedam zvijezda su aneliËiji je zadatak da se brinu o crkvama (Otkrivenje 1,20). Drugim rijeËima,postoji uska povezanost izmeu crkava i Boæjeg prijestolja na Nebu.Crkve trebaju odigrati kljuËnu ulogu u velikoj borbi.

ProËitajte Otkrivenje 2,1-7. Na koje se naËine velika borbaodvija u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Poruka upuÊena efeπkoj crkvi poËinje opisom njezinih osobina.Isus je potpuno svjestan njezine snage i slabosti. Pohvaljuje je zbognjezinih djela, strpljenja i nesnoπljivosti prema laænim uËiteljima (Ot-krivenje 2,2.3.6), πto je jasna opomena da u crkvi ne treba dopustitilaæni nauk. »ini se da je efeπka crkva, koju je Bog odredio da se boriprotiv sila tame, doæivjela napad od strane Sotone. Napad je doπao uobliku laænih apostola koji su slijedili Nikolu — moæda jednog od prvihsedam akona (Djela 6,5), koji je osnovao novi pokret. Bez obzira nakrivovjerje koje su πirili, Isus je iskazao svoju mrænju prema njoj (Ot-krivenje 2,6).

Problem efeπke crkve ogledao se u tome πto je ostavila svoju “prvuljubav” (Otkrivenje 2,4). Ovaj izraz vrlo je sliËan jeziku starozavjetnihproroka koji su usporeivali otpadniπtvo Izraela s osobom koja ide zasvojim “milosnicima” (Hoπea 2,13).

Prilike moæda izgledaju beznadno, ali Isus posebno djeluje upravou takvim prilikama. Kao prvo, On potiËe svoj narod da se sjeti odakleje spao i da se vrati djelima koja je Ëinio u poËetku (Otkrivenje 2,5). Ovonije poziv da sat vrate na “stara dobra vremena”, veÊ da ih iskustva izproπlosti vode u buduÊnosti.

“©to si svoju prvu ljubav ostavio.” (Otkrivenje 2,4) Zaπto je ovolako uËiniti? ©to nam se dogaa, bilo na osobnom planu ili kaocrkvi, πto utjeËe da naπa ljubav prema Bogu oslabi? Kako iz godineu godinu odræavamo ljubav prema Bogu i Njegovoj istini?

95


SMIRNA I PERGAM

Crkvi u Smirni Isus se predstavlja kao “Prvi i Posljednji, onajkoji umrije i oæivje” (Otkrivenje 2,8; vidi Otkrivenje 1,18). Za crkvuu Pergamu Isus je Onaj koji ima maË oπtar s obje strane (Otkrivenje1,16; 2,12). Zaπto je Isus na ovaj naËin opisan svakoj od ovihcrkava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Otkrivenje 2,8-17. Vjernici crkve u Smirni poznati su posvojem gorljivom radu; meutim, oni ne vide rezultate svojega rada,moæda zato πto je u njihovoj sredini “sotonina sinagoga” (Otkrivenje2,9). SliËno tome, Ëini se da se vjernici pergamske crkve dræe svojevjere, iako je meu njima “sotonino prijestolje” (Otkrivenje 2,13). Dakle,i ovdje moæemo vidjeti postojanje velike borbe.

Crkva u Smirni upozorena je da joj predstoje teπka vremena,ukljuËujuÊi tamnicu, moæda Ëak i smrt (Otkrivenje 2,10). U Pergamu jenetko veÊ bio ubijen zbog svoje vjere (Otkrivenje 2,13). Vaæno je zapazitida teπka vremena imaju svoj kraj; odnosno, zlu nije dopuπteno da dje-luje preko odreene granice (Otkrivenje 2,10).

ZabrinjavajuÊe je πto Bog ima “πtoπta” protiv crkve u Pergamu (Ot-krivenje 2,14-16). Vjernici u svojoj sredini oËito trpe pristaπe “naukaBileama” i pristaπe “nauka nikolaitâ” (Otkrivenje 2,14.15).

“»ini se da izrazi nikolaiti i Bileam imaju sliËno znaËenje. GrËkarijeË ‘nikolaiti’ je sloæenica (nikao i laos) i znaËi ‘onaj koji pokoravanarod’. RijeË ‘Bileam’ moæe biti izvedena iz dvije hebrejske rijeËi — am(‘narod’) i baal (od rijeËi bela, ‘uniπtiti’ ili ‘progutati’), πto znaËi ‘uniπte-nje naroda’” (Ranko StefanoviÊ, Revelation of Jesus Christ: Commen-tary on the Book of Revelation, Andrews University Press, 2002., str.111) Isus upozorava cijelu crkvu da Êe, ako ustraje u laænom nauku,osobno doÊi i boriti se protiv nje maËem u svojim ustima (Otkrivenje2,16).

Ipak, i pokraj ovih opomena Isus objema crkvama pruæa ohrabrenje(Otkrivenje 2,11.17).

ProËitajte Otkrivenje 2,14.15. ©to ovi redci govore o tvrdnji danauk nije vaæan? Zaπto je vaæan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

96

UTORAK 15. oæujka

TIJATIRA I SARD

ProËitajte Otkrivenje 2,18—3,6. Koja se sporna pitanja javljajuu ovim crkvama i na koje se naËine kao crkva i kao pojedinciborimo s istim problemima? Kako je velika borba otkrivena u ovimredcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

NaËin na koji je Isus predstavljen tijatirskoj crkvi (Otkrivenje 2,18)otkriva teπko i sloæeno vrijeme u kojem se naπao Boæji narod. Metafore“oËi kao ognjeni plamen” i “noge sliËne uæarenoj mjedi” ne samo da sejavljaju u Otkrivenju 1,14.15, veÊ ih nalazimo i u Knjizi proroka Daniela10, gdje Daniel susreÊe Onoga Ëije su oËi “kao baklje ognjene”, a noge“poput mjedi uglaene” (Daniel 10,6). Ova Osoba govori Danielu da seborila s Knezom perzijskim (Daniel 10,13.20). Drugim rijeËima, kada seBoæji narod nae u mraËnim prilikama, Bog Êe osobno i neposrednoutjecati na njih time πto Êe proÊi izmeu crkava (Otkrivenje 1) i πto Êeizazvati narodne voe (Daniel 10).

Isus se na sliËan naËin predstavio crkvi u Sardu, kao Onaj koji imasedam Duhova Boæjih i sedam zvijezda (Otkrivenje 3,1; 5,6). Ovdje jeponovno prikazan Spasitelj koji je aktivno ukljuËen iza popriπta doga-aja i koji upoπljava nebeske sile kako bi obranio svoju Crkvu.

Opis ovih dviju crkava izaziva veliku brigu. U tijatirskoj crkvi, iakose prilike poboljπavaju (Otkrivenje 2,19), vjernici su kao Izrael u vrijemekraljice Izebele. SliËno tome, u sardskoj crkvi narod je duhovno mrtav(Otkrivenje 3,1).

Usprkos svim ovim spornim pitanjima, Isus ohrabruje crkve. Onprepoznaje mnoge u Tijatiri “koji nisu upoznali sotonine duboke tajne”i ohrabruje ih rijeËima: “Dræite Ëvrsto dok ne doem!” (Otkrivenje 2,24.25)Takoer ima “nekoliko osoba” u Sardu “koje nisu oneËistile svojih ha-ljina” (Otkrivenje 3,4).

Ovim vjernim ljudima Isus obeÊava posebne blagoslove. Tijatirskojcrkvi obeÊava da Êe dati “zvijezdu danicu” (Otkrivenje 2,28), koju poslijepoistovjeÊuje sa sobom (Otkrivenje 22,16), a sardskoj crkvi obeÊava si-gurno mjesto na Nebu i da Êe priznati njihova imena “pred svojim Ocemi njegovim anelima” (Otkrivenje 3,5).

“Dræi i pokaj se.” »ega se trebate dræati i zbog Ëega se trebatepokajati? Kako su ove dvije misli meusobno snaæno povezane?

97

SRIJEDA 16. oæujka

CRKVA U FILADELFIJI

ProËitajte Otkrivenje 3,7. Kako se Isus predstavlja ovoj crkvi?©to ovi opisi govore o Njemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Crkva je pohvaljena πto dræi Kristovu rijeË i πto se nije odreklaNjegovog imena, iako se Ëini da nema sile (Otkrivenje 3,8). Isus dajezanimljivo obeÊanje da Êe Ëlanovi “sotonine sinagoge” uskoro doÊi ipokloniti se vjernicima filadelfijske crkve (Otkrivenje 3,9). Ova slikauzeta je iz Knjige proroka Izaije 60,14. Opisuje tlaËitelja Boæjeg narodakoji se pokorno klanja, πto je u otvorenoj suprotnosti s prethodnimokrutnim ophoenjem prema Boæjem narodu. Iz ovoga moæemo zaklju-Ëiti da je “sotonina sinagoga” oteæavala æivot prvim krπÊanima. Kao πtosmo vidjeli, neke od prethodno spomenutih crkava borile su se s onimakoji su πirili laæni nauk i stvarali probleme kao naËin na koji Sotonaradi protiv crkava. »ini se da se filadelfijska crkva konaËno oslobodilaizvora zla.

ProËitajte Otkrivenje 3,10. Kako razumijete postojanost fila-delfijske crkve? Kako je Isus obeÊao da Êe ograniËiti njihove kuπ-nje? ©to to znaËi za nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Filadelfijska je crkva oËito doæivjela teπka vremena kao i prethodnecrkve, ali se Ëini da je zauzela drugaËiji stav. Ovo je prva crkva kojojIsus nije ukazao na slabosti koje treba pobijediti. Spasitelj je zapazionjihovu vjeru i suradnju s Bogom i odao im priznanje usprkos njihovoj“maloj snazi” (8. redak).

Vjernicima ove crkve koji pobijede dano je obeÊanje da Êe postatistup u Boæjoj crkvi i da odande viπe neÊe iziÊi (Otkrivenje 3,12). S novimimenima koja su im dana, u potpunosti pripadaju Bogu, moæda zato πtosu se prethodno veÊ poistovjetili s Bogom u svim aspektima æivota.

Da se sada iznenada naete na Nebu, u kojoj biste se mjeriuklopili?

98


CRKVA U LAODICEJI

Isus se predstavlja i laodicejskoj crkvi: “Ovo govori Amen, Vjerni iIstiniti Svjedok, PoËetak Boæjega stvorenja.” (Otkrivenje 3,14) Ovi opisikljuËni su atributi Kristove boæanske naravi. “Amen” potjeËe iz Knjigeproroka Izaije 65,16, gdje je rijeË “amen” prevedena kao “Bog vjerni”, ipovezana je sa Savezom. Isus je veliki Bog koji se dræi Saveza, koji dræisvoja obeÊanja o spasenju i obnovljenju. Isus je Vjerni Svjedok kojisvjedoËi svojem narodu o tome kakav je Bog (Otkrivenje 1,5; 22,16; Ivan1,18; 14,8-10). On je i Stvoritelj (Koloπanima 1,16.17).

ProËitajte Otkrivenje 3,14-22. ©to Isus savjetuje ovoj crkvi?©to ove rijeËi znaËe danas za nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon prvih redaka koji opisuju Isusa, moramo pojasniti o kakvojje crkvi ovdje zapravo rijeË. Sebe moæemo poznavati jedino ako prvospoznamo Boga. Vjernici ove crkve zavaravali su sebe do te mjere da jenjihovo miπljenje o sebi bilo suprotno stvarnim Ëinjenicama (Otkrivenje3,17). Isus im savjetuje da poduzmu nuæne korake kako bi im vid, po-treban da vide sve onako kako jest, postao jasan i kako bi doæivjelipromjenu, jer im je promjena potrebna (Otkrivenje 3,18).

Druga je moguÊnost da doæive boæanski sud na dva naËina. Prvi jenaËin da prime malo roditeljskog pouËavanja (Otkrivenje 3,19); druga jemoguÊnost da ih Bog “izbaci” iz svojih usta kao ustajalu vodu (Otkrive-nje 3,16).

Ovoj crkvi koja samo πto nije izbaËena iz Boæje prisutnosti, dana sunajveÊa obeÊanja. Isus æeli veËerati s njom (Otkrivenje 3,20) na naËin nakoji to Ëine bliski prijatelji. Zatim joj obeÊava da Êe sjesti Njim naNjegovom prijestolju (Otkrivenje 3,21).

U izvjeπtaju o sedam crkava zanimljivo je zapaziti da Boæji narodpostaje sve ravnoduπniji i da se sve viπe udaljava od Boga. Zaπto se ovodogaa? »ini se da se neki ljudi, iako je bitka izvojevana, i dalje upornodræe zla i sila tame. Kada pogledamo povijest ovih crkava, vidimo velikuborbu koja se u njoj odvija. Tako Êe biti sve do Kristovog drugog dolaska.

99

PETAK 18. oæujka


Odsjek od Ëetvrtka dotaknuo se Kristove boæanske naravi. Ellen G.White piπe: “BuduÊi da je boæanski Zakon svet kao i sam Bog, pomirenjeje za njegov prekrπaj mogao izvrπiti samo onaj koji je jednak s Bogom.Nitko osim Krista nije mogao otkupiti palog Ëovjeka od prokletstva Za-kona i vratiti ga u sklad s Nebom. Krist je na sebe odluËio uzeti krivnjui sramotu grijeha, grijeha koji je tako mrzak svetom Bogu da je rastavioOca i Njegova Sina. Krist se trebao spustiti do najveÊih dubina ljudskebijede da bi spasio pali ljudski rod.” (Patrijarsi i proroci, str. 42)

Zakon je svet kao πto je i Bog svet; zato samo BiÊe sveto poputBoga moæe donijeti pomirenje zbog prijestupa Zakona. Aneli, iako bez-greπni, nisu sveti kao njihov Stvoritelj, jer kako ono πto je stvorenomoæe biti sveto kao onaj koji stvara? Stoga nas ne Ëudi πto Sveto pismostalno iznova nauËava da je Krist Bog. Kristova je ærtva na neki naËinpovezana sa svetoπÊu Boæjeg zakona. Zbog Zakona ili, toËnije, zbogprijestupa Zakona, Isus je, da bismo bili spaπeni, morao umrijeti za nas.Strahota grijeha najbolje se ogleda u beskrajnoj ærtvi koja je morala bitiprinesena radi pomirenja; ta strahota govori o svetosti Zakona. Ako jeZakon toliko svet da jedino Boæja ærtva moæe odgovoriti na njegovezahtjeve, onda imamo sve potrebne dokaze koliko je Zakon uzviπen.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o pitanjima postavljenim u odsjekuod srijede. Koji su vaπi zakljuËci?

2. “Kada sam se nedavno osvrnula oko sebe da vidim poniznesljedbenike krotkoga i skromnoga Isusa, jako sam se uznemirila.Mnogi koji tvrde da Ëekaju skori Kristov dolazak prilagoavaju seovome svijetu i viπe im je stalo do odobravanja onih oko sebe negodo Boæjeg odobravanja. Hladni su i formalisti, kao nominalne crkveod kojih su se nedavno odvojili. Njihovo sadaπnje stanje savrπeno jeopisano rijeËima koje su upuÊene crkvi u Laodiceji.” (Ellen G. White,The Review and Herald, 10. lipnja 1852.) Iako su ove rijeËi zapi-sane prije viπe od 150 godina, zaπto se tako dobro odnose na nas,Ëak i danas? ©to to govori o mitu da je prva Crkva æivjela u “dobrastara vremena”?

100

Od prekrπenih obeÊanja u novi æivot (2)Francisco je znao kako mnogi ljudi u majËinoj crkvi znaju kakav je bio

njegov proπli æivot. Bilo mu je neugodno da ga vide. Te subote pastor je upropovijedi govorio o izgubljenom sinu. Nakon propovijedi Francisco se odazvaopozivu da svoj æivot preda Bogu. Znao je da je jedini naËin da dobije pobjedu nadSotonom — dopustiti Isusu da vodi bitke za njega.

Francisco nije mogao spavati. Njegovo tijelo je traæilo drogu, ali on je nijehtio uzeti. Kad je æudnja prijetila da Êe ga nadvladati, on bi se zakljuËao umajËinu kuÊu, pjevao pjesme Bogu i Ëitao Bibliju dok kriza nije proπla.

Francisco je dobio veliku snagu iz zajedniπtva sa svojim novim krπÊanskimprijateljima, a pohaao je svaku crkvenu sluæbu koju je mogao. Njegovi bivπiprijatelji s kojima je nekada pio su ga zadirkivali, vidjevπi kako nosi Bibliju i ideu crkvu. Francisco je poËeo odlaziti u crkvu nekoliko ulica zaobilazno kako biih izbjegao. A onda je rekao Bogu: “Godinama sam nosio bocu s piÊem bezsrama. Zaπto bih se sad sramio kad me vide kako nosim Bibliju?”

Nakon toga je otiπao svojim prijateljima noseÊi svoju Bibliju. Kad su gazadirkivali, on je rekao: “ShvaÊam svoju potrebu za Bogom. Jednog dana Êetei vi to shvatiti.”

Francisco je prouËavao Bibliju s jednim vjernikom mjesne crkve. Kako sumu biblijske istine postajale sve dragocjenije, poæelio je da se s tom njegovomnovom ljubavlju prema Bogu upozna i Neida. Poslao joj je poruku u kojoj jerekao da je postao krπÊanin i pitao je bi li voljela prouËavati Bibliju. Neida jeodbila povjerovati u njegove rijeËi. Ali kad ga je kasnije vidjela, shvatila je da sepotpuno promijenio, pa je pristala prouËavati Bibliju.

Francisco je uvijek volio Neidu, i tako ju je zaprosio da se uda za njega.Pristala je, i ubrzo nakon krπtenja bili su vjenËani. Francisco je naporno radio.Kupili su mali komad zemlje i na njemu izgradili malu jednosobnu kuÊu.

On je poËeo tragati za ljudima u svojem susjedstvu s kojima bi mogaoprouËavati Bibliju. Mnogi od njegovih susjeda su zapazili promjenu u njegovomæivotu i æeljeli su saznati viπe. Dva mjeseca kasnije krπten je prvi obraÊenikradom Francisca.

Okruæni pastor je prepoznao Franciscovu predanost i pozvao ga da radipuno radno vrijeme kao biblijski uËitelj laik. Od tog prvog krπtenja prije nekolikogodina Franciscova revnost za Krista i njegovo snaæno svjedoËenje doveli suKristu tisuÊu ljudi! On je pomogao da se osnuje πest novih adventistiËkih mjesnihcrkava. Ponekad prouËavanju Biblije u pojedinim malim skupinama prisustvujei do πezdeset osoba u jednom danu.

Jednom je pozvao svoje prijatelje da se mole za vlasnika plesne dvorane.Tjedan dana kasnije Francisco je pozvao vlasnika te dvorane na prouËavanjeBiblije. Vlasnik je pristao i na kraju pristupio krπtenju. Sada je plesni klubpretvoren u crkvu.

U susjedstvu u kojem æive Francisco i Neida ima puno droge i raznihopasnosti. No Francisco vjeruje kako ga je Bog pozvao da doe do tih ljudi nanaËin na koji veÊina ljudi ne moæe. A izgleda da on to moæe.

Francisco Helder Benicio,laik biblijski uËitelj, Fortaleza, Brazil

101


Pouka 13 19.—26. oæujka 2016.

Otkupljenje“On [Bog] Êe otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe

neÊe biti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijetproe.” (Otkrivenje 21,4)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje 20,1-3; Jeremija 4,23-26; 1. KorinÊa-nima 4,5; Otkrivenje 20,7-15; Filipljanima 2,9-11; 2. Petrova 3,10.

Ljudi Ëesto postavljaju pitanje zaπto je zlo uopÊe nastalo. Odgovorje: zbog slobode. Prava sloboda, prava moralna sloboda ukljuËuje rizik,jer ako su ljudi (ili biÊa) istinski slobodni, onda moraju imati sloboduizbora i moguÊnost da pogrijeπe. To je poπteno, ali postavlja se sljedeÊepitanje: “Zaπto Bog onda jednostavno nije uniπtio prve ljude kada susagrijeπili i poπtedio svih nas straπnih posljedica pobune?”

Odgovor zadire u bit velike borbe. Kao πto Êemo vidjeti ovaj tjedan,Gospodnja vladavina je “otvorena”, i mada je mnogo toga u vezi s Njimi Njegovim naËinom djelovanja tajanstveno, On Êe rijeπiti veliku borbuna naËin na koji Êe zauvijek okonËati sva pitanja o Njegovom samood-ricanju, dobroti, pravdi, ljubavi i Zakonu.

Bit Êe nam dano tisuÊu godina da dobijemo æeljene odgovore, ilimakar odgovore u vezi sa sudbinom onih koji Êe biti izgubljeni (zaostala pitanja imat Êemo vjeËnost). Nakon drugoga Kristovog dolaska,otkupljeni Êe æivjeti i vladati s Kristom tisuÊu godina. ©to je joπ ne-vjerojatnije, aktivno Êe sudjelovati u sudu. Osvrnimo se na posljednjedogaaje u ovoj dugoj velikoj borbi.

102

NEDJELJA 20. oæujka

SOTONA SVEZAN

ProËitajte Otkrivenje 20,1-3. ©to je opisano u ovim redcima ikakvu nam nadu pruæaju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pojam vezanja lancima koristi se na brojne naËine u Bibliji. Najjed-nostavniji primjer odnosi se na vezanje zatoËenika. Isus je oslobodiomnoge koje je Sotona svezao. Zatim, Ëin vezanja koristi se u opisivanjusile koju Bog daje Crkvi nad zlom, ËineÊi ga simbolom suda.

Kad se uhiti opasni zloËinac, nuæno ga je vezati. Meutim, biblijskeosobe koje su bile vezane Ëesto nisu bile zloËinci. Ivan Krstitelj bio jesvezan zato πto je osudio moralna zla koja je Ëinio kralj (Matej 14,3.4).Isus je bio svezan u vrtu (Ivan 18,12), na suenju (Ivan 18,24) i prigodomsmrti (Ivan 19,40). I Pavao (Djela 21,33) i Petar (Djela 12,6) bili su vezani.

Isus je proveo mnogo vremena u osobnom dodiru s ljudima koje jeSotona svezao. Jedan Ëovjek bio je svezan demonskim silama, dok sumu se na rukama i nogama nalazili pokidani lanci (Marko 5,3.4). Prijenego πto ga je Isus oslobodio od demona, nitko nije mogao obuzdati zlou njemu. Sreo je æenu Ëija su lea bila zgrËena osamnaest godina, i njuje oslobodio (Luka 13,11.12.16). Oslobodio je Lazara iz grobnice i odplatna kojim je bio obavijen (Ivan 11,43.44). Zatim imamo primjer Bara-be kojega je, iako je bio vezan, oslobodilo mnoπtvo da bi Isus umjestonjega bio razapet (Marko 15,7-15). U svim ovim primjerima vidimo daSotona pokuπava ljude dræati zatoËene i u mukama, ili vezati nevinekako bi dopustio zlu da napreduje. Meutim, takoer vidimo da Isusslama lance smrti kako bi donio olakπanje i slobodu svijetu koji jebeznadno zatoËen u Sotoninim rukama. Na kraju Êe biti vezan Sotonai baËen u tamu bezdana (Otkrivenje 20,1-3).

Isusova zadaÊa oslobaanja onih koje je Sotona svezao, jednimdijelom sastojala se od osposobljavanja svojih sljedbenika. Uvjerio ih jeda Sotona („koji je jak“) moæe biti svezan i njegov dom opustoπen (Matej12,26-29). Drugim rijeËima, Sotona nema silu nad Kristom i Kristovimsljedbenicima zato πto je oslobodio svoj narod iz Sotoninih okova.

Apostol Pavao zapaæa: “Ali rijeË Boæja nije okovana.” (2. Timoteju2,9) To je sredstvo kojim je Isus uπutkao Sotonu (Matej 4,4.7.10), a i mimoæemo upotrijebiti istu silu da mu se odupremo.

Na koja se obeÊanja moæete pozvati koja Êe vas osloboditi izlanaca kojima vas Sotona æeli svezati?

103


“ZA©TO?”

Uvodni redci Postanka opisuju Zemlju koja je bila “pusta i prazna”(Postanak 1,2). Jeremija ponavlja isti izraz kada opisuje uniπtenje Zem-lje nakon sedam posljednjih zala i Kristovog drugog dolaska, kada svegradove na Zemlji “razori Jahve” (Jeremija 4,26). U Jeremijinom prikazunema nijednog Ëovjeka (Jeremija 4,25); u Ivanovom izvjeπtaju Sotona nemoæe nikoga varati (Otkrivenje 20,3).

Snaæne i sveopÊe posljedice drugog dolaska prikazane u ovom tek-stu mogu objasniti πto se dogaa u Otkrivenju. Prvo, Isus obeÊava svo-jim sljedbenicima da Êe ih povesti na mjesto koje je otiπao pripremitikada je napustio Zemlju (Ivan 14,1-3). Pavao dodaje pojedinost da Êemeu ovim sljedbenicima biti æivih, i onih koji su uskrsnuli iz grobova(1. Solunjanima 4,16.17). Ivan dodaje sljedeÊu pojedinost: nakon prvoguskrsnuÊa o drugom dolasku, ostali mrtvi ostat Êe u tom stanju dok sene navrπi tisuÊu godina (Otkrivenje 20,5).

ProËitajte Otkrivenje 20,4. ©to je opisano u ovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“I onima ... bi dana vlast da sude.” Kako mogu suditi ako ne poznajuprilike bolje nego sada? Prije konaËnog uniπtenja zlih, spaπenima Êebiti dana prilika da dobiju odgovore na mnoga pitanja. ©to je joπ nevjero-jatnije, otkupljeni Êe Ëak imati odreenu ulogu u suenju izgubljenima.

“Zajedno s Kristom sude zle, usporeujuÊi njihova djela s knjigomzakona, Biblijom, i presuujuÊi svaki sluËaj prema djelima poËinjenimu tijelu. Zatim se odmjerava kazna koju zli moraju podnijeti premasvojim djelima; ona se upisuje pored njihovog imena u knjizi smrti.”(Ellen G. White, Velika borba, str. 520)

Tijekom otvaranja izvjeπtaja, vidjet Êemo da je Bog nebrojeno putatihim glasom pozivao izgubljene rijeËima ljubavi i dobrote. Koliko je biostrpljiv i uporan, ali je Njegov glas bio priguπen vrevom svega onoga πtoovaj svijet istiËe kao poæeljno. On je tiho Ëekao ËeznuÊi za prilikom daGa prepoznaju kao Onoga koji je platio beskrajnu cijenu da bi oni mogliæivjeti, ali umjesto Njega, izabrali su smrt. SpreËava li vas neπto u vaπemæivotu da Ëujete Njegov glas? On joπ uvijek strpljivo Ëeka na vas. Izabe-rite æivot.

ProËitajte 1. KorinÊanima 4,5. Koje nam je obeÊanje ovdje danou vezi s Kristovim drugim dolaskom? Kako se moæete osloniti naovo obeÊanje sada, kada, bez sumnje, na mnoga pitanja joπ nistedobili odgovor?

104

UTORAK 22. oæujka

KONA»NI SUD

U biblijsko vrijeme suenje se vrπilo na dva mjesta: na gradskimvratima i pred kraljevim prijestoljem. Starjeπine su na vratima odluËivalio sitnim sluËajevima, dok je kralj odluËivao o svim krupnim pitanjima.Njegova rijeË bila je posljednja u dijeljenju pravde. SliËno tome, Biblijaprikazuje Boga kao Kralja svemira, koji jamËi da je pravda konaËnoizvrπena (Otkrivenje 20,11-15).

ProËitajte Otkrivenje 20,7-15. Kako razumijemo ove vaæne do-gaaje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dvadeseto poglavlje Otkrivenja bavi se milenijem; stoga se ovaj sudodræava u tom vremenskom okviru. Ovo nije isti dogaaj koji je opisanu 4. retku, gdje su prikazana mnoga prijestolja, zato πto se u 11. retkuspominje samo jedan. Ovdje se ne radi o poËetku milenija, veÊ o krajutog vremenskog razdoblja, nakon drugog uskrsnuÊa (Otkrivenje 20,5),nakon πto Sotona nagovori one koji nisu spaπeni da opkole Sveti Grad(Otkrivenje 20,7-9). U tom Êe se trenutku iznad grada vidjeti Boæje velikobijelo prijestolje. Prisutna Êe biti svaka osoba koja je ikada roena; nekiÊe se nalaziti u gradu, a neki izvan njega. O ovom je trenutku Isusgovorio kada je rekao da Êe biti ljudi koji Êe pitati Boga zaπto nisu uπliu Boæje kraljevstvo (Matej 7,22.23). To je trenutak o kojem je Pavaogovorio kada je rekao da Êe se jednoga dana svako koljeno poklonitipred Isusom, “i da svaki jezik prizna — na slavu Boga Oca: Gospodar jeIsus Krist” (Filipljanima 2,9-11).

Svrha suda nije da Bog neπto nauËi πto dotad nije znao, jer On veÊsve zna. Cilj je da svi shvate zaπto je Bog donio upravo takav sud. Svakaosoba, svaki aneo moÊi Êe reÊi: “Pravedan si, o koji jesi, i koji bijaπe,o SveËe, πto si ih udario tim kaznama.” (Otkrivenje 16,5) Spaπeni iizgubljeni, i meu ljudima i meu anelima, uvidjet Êe Boæju pravdu ipravednost.

Posljednji Ëin u ovoj borbi je uniπtenje “Smrti i Podzemnog svije-ta”, kao i svakoga “tko se ne nae upisan u knjizi æivota” (Otkrivenje20,14.15). Isus ima kljuËeve od smrti i pakla (Otkrivenje 1,18). Nemaviπe razloga da oni i dalje postoje. Izgubljeni se neÊe suoËiti s vjeËnimmukama, kako se obiËno misli, veÊ Êe zauvijek biti uniπteni. NeÊe viπepostojati, πto je suprotno od vjeËnog æivota.

105

SRIJEDA 23. oæujka

NOVO NEBO I NOVA ZEMLJA

Grijeh i pobuna su nepoæeljni uljezi. Nikada nisu ni trebali postoja-ti. Nanijeli su veliku πtetu, ali sada kada uzrok te πtete viπe ne postoji,vrijeme je da sve bude obnovljeno do savrπenstva. Velika borba neÊe bitizavrπena sve dok se to ne dogodi.

ProËitajte Otkrivenje 21,1.2.9.10; 22,1-3. Koja su glavna obilje-æja Ivanovog opisa? ©to ona znaËe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada Ivan opisuje novo nebo i novu Zemlju, ponavlja Petrove rijeËi:“U taj Êe dan nebesa iπËeznuti s velikom lomljavom, poËéla Êe se uognju rastopiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπe naÊi.” (2.Petrova 3,10) Kao πto svi dobro znamo, Zemlji je prijeko potrebno neπtoviπe od obnavljanja. Sve Êe biti potpuno uniπteno da bi se omoguÊilopotpuno novo stvaranje.

Ivan spominje da viπe neÊe biti mora (Otkrivenje 21,1). Ove rijeËizapisao je u vrijeme kada je bio zatoËen na otoku Patmosu s kojega nijemogao pobjeÊi jer ga je u tome spreËavalo more. »ak i suvremenimbrodom potrebno je satima putovati do otoka na kojem je Ivan zabiljeæioove rijeËi. Na novoj Zemlji viπe neÊe biti prepreka koje Êe spreËavatiotkupljene da se slobodno kreÊu ili vide svoje voljene.

Novi Jeruzalem izgleda veliËanstveno. Opisan je kao grad iz biblij-skog vremena zato πto je Ivan poznavao jedino takve gradove. Meutim,umjetniËka djela koja ga prikazuju u duhu rimske arhitekture iz prvogstoljeÊa ne Ëine mu uslugu, zato πto je ovo grad “kojemu je Bog graditelji tvorac” (Hebrejima 11,10).

Naπ um teπko moæe shvatiti ove opise. Uzbudljivo je u maπti gledationo πto Êe se uskoro dogoditi. Velike dimenzije grada pokazuju da nemamanjka prostora. Mjesta ima za sve.

Pogledajte oko sebe ljepotu prirode i razmiπljajte o tome πtoona govori o Boæjem karakteru, Ëak i usprkos grijehu koji vlada.Kako nam ono πto sada vidimo pomaæe da se nadamo onome πto joπnismo vidjeli?

..................................................................................................................................

106


NEMA VI©E SUZA

ProËitajte Otkrivenje 21,3-5. ©to suze ovdje prikazuju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svi znamo πto znaËi plakati. Poznato nam je i kako izgleda brisatineËije suze: kada majka njeæno tjeπi svoje dijete, kada bliski prijateljtjeπi dragu osobu ili kada jedan roditelj tjeπi drugog u tuzi ili nesreÊi.Mi obiËno ne dopuπtamo velikom broju ljudi da dotakne naπe lice. NeznaËi li ova slika da Êemo uspostaviti blisku zajednicu s Bogom?

Teπko je zamisliti svijet bez smrti, tuge ili plaËa. Bol, znoj, suze ismrt postali su uobiËajena pojava za ljudski rod joπ od pada u grijeh(Postanak 3,16-19). Ipak, od tog trenutka Bog uvjerava ljudski rod daneuspjeh i gubitak nisu sve πto mogu oËekivati. Bog je na putu ostaviomale pokazatelje da Êe nas On jednoga dana otkupiti i blagosloviti svo-jom prisutnoπÊu.

Prvi pokazatelj je obeÊanje o Otkupitelju (Postanak 3,15); zatim jetu Njegova prisutnost u Svetiπtu (Izlazak 25,8), pa Ëinjenica da je RijeËpostala tijelo i da se uselila meu nas (Ivan 1,14) i konaËno postavljanjeprijestolja Ëitavog svemira meu ljude (Otkrivenje 21,3).

Mnogi biblijski redci iznose kratak pregled ovog obeÊanja SavezakoristeÊi se rijeËima kao πto su: “bit Êu njihov Bog”, “oni Êe biti mojnarod”, “prebivat Êu meu njima”. Joπ jedan primjer glasi: “Stanovat Êumeu njima i meu njima hodati. Ja Êu biti njihov Bog, a oni Êe biti mojnarod.” (2. KorinÊanima 6,16)

Isus je prvi put doπao na Zemlju otkloniti posljedice prekrπenogSaveza. Jeremija je opisao posljedice prekrπenog Saveza na sljedeÊinaËin: “Zaπto kukaπ zbog rane svoje? Zar je neizljeËiva tvoja bol? Zbogmnoπtva bezakonja i grijeha silnih tvojih to ti uËinih.” (Jeremija 30,15)ZahvaljujuÊi Isusu, ove rijeËi su proπlost. RijeËi iz Otkrivenja 21,3 vrhu-nac su Biblije. Suze su moæda potekle zbog konaËnog uniπtenja izgub-ljenih, ali sam Bog ih je obrisao, i tuge i patnje viπe neÊe biti.

Ovi tekstovi ukazuju na blisku zajednicu s Bogom kada sejednom naemo na Nebu. Meutim, ne moramo Ëekati do tada dabismo ostvarili takvu zajednicu s Njim. Kako Ëak i sada moæetehodati blizu Gospodina?

107

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 17.

PETAK 25. oæujka


Razmiπljajte o mileniju i o tome koliko smo shvatili ovu temu. Iakonam nije mnogo reËeno, reËeno nam je dovoljno da shvatimo nekolikopojedinosti. Prvo, milenij zapoËinje prije konaËnog uniπtenja izgublje-nih. Drugo, prije konaËnog uniπtenja spaπeni provode ovo vrijeme udobivanju odgovora na mnoga pitanja. To Êe im omoguÊiti da i samisudjeluju u sudu. Odnosno, oni sami Êe suditi. “Zar ne znate da Êe svetisuditi svijetu?” (1. KorinÊanima 6,2) I: “Ne znate li da Êemo suditi an-elima?” (1. KorinÊanima 6,3) Kao πto smo prouËavali ovoga tjedna,tijekom ovih tisuÊu godina, svetima “bi dana vlast da sude” (Otkrivenje20,4). Ove dvije Ëinjenice otkrivaju vaænu istinu da se nitko od izgublje-nih neÊe suoËiti s konaËnim sudom prije zavrπetka tisuÊu godina, dokspaπeni ne shvate zaπto su zli izgubljeni i dok se ne ukljuËe u donoπenjesuda. Razmislite πto ovo govori o Boæjem karakteru i Njegovoj otvorenojvladavini: prije nego πto se ijedna osoba suoËi s konaËnom sudbinomizgubljenih, Boæji narod moÊi Êe vrlo jasno vidjeti pravednost i poπtenjeBoæjega konaËnog suda nad njima. Bit Êe bolno, to je sigurno; ali kadase zavrπi, kao πto smo veÊ vidjeli, uskliknut Êemo: “Pravedan si, o kojijesi i koji bijaπe, o SveËe, πto si ih udario tim kaznama.” (Otkrivenje16,5)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako nam postojanje velike borbe pomaæe da bolje shvatimozaπto patnja i smrt sada postoje, iako na mnoga teπka pitanja joπnemamo odgovor?

2. Ako vas netko pita: “Kako mogu imati tijesnu i blisku zajed-nicu s Bogom?”, πto Êete mu odgovoriti?

3. Razmiπljajte o pripremanju za Nebo. ©to to znaËi? Kakorazumijemo ovu misao u svjetlu Evanelja?

4. Na koja biste pitanja æeljeli dobiti odgovor? Dok ga nedobijete, kako moæete imati povjerenje u Boæju dobrotu i pravednostusred toliko mnogo nesreÊe?

108

“Jesi li ti aneo?”U svojem novom domu Florie je provodila usamljene dane. OdluËila je

posjetiti svoje susjede i pozvati ih da s njom prouËavaju Bibliju. »etiri osobe suprihvatile da prouËavaju. Jedan od njih bio je Ëovjek po imenu Nildo. Kad seNildo nije pojavio, Florie ga je otiπla posjetiti. Pokucala je na vrata, ali odgovoranije bilo. Kad je otiπla do straænjih vrata na kuÊi, uËinilo joj se da je Ëula kakonetko nekog oplakuje. Vrata su bila otkljuËana i otvorila ih je.

Naπla je starca kako leæi na krevetu u maloj sobi. Kao medicinska sestra,Florie je odmah zapazila da je krevet na kojem je Ëovjek leæao prljav i da mu jeodjeÊa mokra. Bio je gladan i æedan. Florie ga je okupala i odjenula u ËistuodjeÊu. Promijenila mu je posteljinu i skuhala kaπu. Dok je tako stajala krajnjega, Ëovjek ju je upitao: “Jesi li ti aneo?”

“Nisam”, odgovorila je. “Ja sam Florie iz adventistiËke crkve. U potrazi samza Nildom koji je obeÊao da Êe doÊi na prouËavanje Biblije, ali danas nije doπao.”

“I ja æelim prouËavati Bibliju”, rekao je starac.Florie je pogledala Ëovjeka i njeæno rekla: “Doπla sam vam donijeti posebnu

poruku.” Zatim mu je pjevala pjesmu. Kad je zavrπila s pjevanjem, Ëovjek jeuzviknuo: “Znam da te je Bog poslao ovamo!” Zatim je dodao: “Nitko me ne voli.No, danas sam saznao da se Bog brine za mene. UËinio sam mnogo toga loπeg.Mislio sam da mi Bog ne moæe oprostiti, ali sada imam nadu.”

Florie je provela ostatak poslijepodneva u razgovoru sa starcem koji sezvao Benedicto. Ostala je nekoliko sati. Kad se veÊ pripremala otiÊi, na vratimase pojavila Benedictova kÊi. Bila je iznenaena πto je u njihovoj kuÊi vidjelaFlorie i pitala ju je πto tu radi.

“Ja sam biblijska uËiteljica. Traæim Nilda jer nije doπao na prouËavanje.Doπla sam vidjeti zaπto nije doπao. Tako sam pronaπla tvojega oca. Vidjela samda mu je potrebna pomoÊ, pa sam mu pomogla.”

Ali kÊi ovog Ëovjeka nije bila zadovoljna. “Kad biste znali kakav je onËovjek, ne biste mu pomogli.”, rekla je. “Nije vrijedan pomoÊi! Ubio je mojumajku. Samo ga pustite da na miru umre!”

Florie je tiho odgovorila: “Ako dopuπtaπ, spremna sam dolaziti svakog danai brinuti se za tvojega oca.”

“Vi Êete to uËiniti sami?” pitala je kÊi. Zatim je nastavila slikati crnu slikuo starcu, dok je Benedicto sjedio na svojem krevetu i sluπao. Glava mu je bilapognuta, ali su se mogle vidjeti suze na njegovim obrazima.

Florie je dolazila svakog dana kako bi se pobrinula za Benedicta. PoËela jeprouËavati Bibliju s njim. Pozvala je Nilda, njegovu sestru i druge Ëlanove obiteljida im se pridruæe. Nakon prouËavanja Biblije skrbila se o Benedictovimpotrebama.

Tijekom sljedeÊih nekoliko mjeseci Nildo je nauËio oprostiti svojem ocu,a starac je naπao milost i oprost u Kristu. Benedicto, Nildo i jedna od njegovihsestara su se krstili. ©est mjeseci kasnije Benedicto je zaspao u Gospodinu.

Florieunice Oliveira dos Santos nastavljasvoju sluæbu u mjestu Salvador u Brazilu

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 P 1. Ivanova 4,16 Bog je ljubav02 S Postanak 1,31 Novo stvaranje

03 N Ezekiel 28,15 Savrπen na svojim putovima04 P Ivan 8,44 TragiËna promjena05 U Ezekiel 28,17 Nema izgovora za grijeh06 S Izaija 14,12 Razotkrivanje Sotonine taktike07 » Izreke 16,25 Naπe odluke odreuju naπu sudbinu08 P Matej 7,20 Po njihovim rodovima09 S Matej 4,10 Poklonite se Stvoritelju i Otkupitelju

10 N Ezekiel 28,18 Odbacivanje boæanskog autoriteta11 P Ezekiel 28,16 Osvrt na Veliku borbu12 U Postanak 2,1.2 ZnaËenje subote13 S Izaija 45,12 Prvi grijeh je neoprostiv14 » Postanak 2,17 Rad je bio potreban Ëak i u Edenu15 P Postanak 3,1 Zadovoljstvo je katkad preruπena kuπnja16 S Postanak 3,5 Sotona nas potiËe da se oslanjamo na sebe

17 N Postanak 3,6 Opomena protiv laænog znanja18 P Rimljanima 5,19 Vaæno je usporediti Eden i Getsmani19 U Postanak 3,13 Posljedice protivljenja Boæjim planovima20 S Sefanija 3,17 Bog je u tvojoj sredini21 » Postanak 3,16.17 Grijeh je nametnuo promjenu...22 P Postanak 3,15 Bog je Sotonu izvijestio o svemu23 S Postanak 3,15 Neprijateljstvo izmeu Krista i Sotone

24 N 1. Petrova 1,18.19 Jedino je Krist mogao okajati grijeh25 P Hebrejima 1,14 Aneli se Ëude Boæjem planu spasenja26 U 2. KorinÊanima 5,17 Pali ljudi mogu postati jedno s Bogom27 S Postanak 3,22 Ne traæite znanje bezumnih28 » GalaÊanima 4,4.5 Nada je odgoena, ali ne i ukinuta29 P Postanak 4,4.5 Vjernost Bogu izaziva gnjev zlih30 S Postanak 4,6.7 Abelov prinos je prikazivao Kristovu ærtvu

31 N Postanak 4,5 GorËina vodi u nevjerovanje

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2016.

Sukob na Nebu i u prvoj obitelji

111

01 P Postanak 4,25—5,3 Bog je poËeo iznova sa ©etom02 U Postanak 4,26 ©etovi potomci ...03 S Rimljanima 1,21 Vrijeme duhovnih moguÊnosti04 » Amos 3,3 S kim se druæite?05 P Hebrejima 2,11 Moæemo imati iskustvo kao i Henok06 S Psalam 119,18 Kako je Henok æivio

07 N 2. Petrova 1,4 Henokov primjer je izazov08 P 2. Petrova 1,4 ProtoËnici Boæje milosti09 U Juda 21 Osobna poboænost i sluæba drugima10 S Otkrivenje 3,4 Svuda treba iÊi s Bogom11 » Juda 14 Henokova vjera uvijek je bila vidljiva11 P 1. Solunjanima 1,3 Uvijek nastojte biti u dobrom okruæenju12 S Ivan 17,22.23 Isus u srcu

14 N Postanak 6,5 Henok je vrπio Boæji zakon15 P Efeæanima 5,8 Stupiti u Kristovu prisutnost16 U Filipljanima 2,12.13 Potrebna nam je vjera koja stalno raste17 S Luka 11,13 Vrijednost æive vjere18 » Postanak 7,1 Noa je imao istinsku vjeru19 P Postanak 6,13 Dvije vrste ljudi i jedna sigurna korablja20 S Postanak 7,5 HoÊe li se naπa vjera odræati u kuπnji?

21 N Izaija 51,4 Posljedice prestupanja Boæjeg zakona22 P Jakov 1,25 Branitelji Boæjeg zakona23 U Jakov 2,19 Potrebno je viπe od vjerovanja24 S Postanak 7,11 HoÊemo li sigurnost potraæiti prekasno?25 » 2. KorinÊanima 6,17 U svijetu, ali ne od svijeta26 P Hebrejima 13,8 Isus, nepromjenjiv kroz Ëitavu vjeËnost27 S Matej 6,22 »iste namjere

28 N Otkrivenje 7,14 Pripadati viπe Nebu, a manje sebi29 P Izaija 55,1 KrπÊani su Boæji predstavnici

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2016.

Sukob prije potopa

112

01 U Psalam 37,18-22 Karakter pravi razliku u æivotu02 S Postanak 9,25 Loπ karakter vodi u otpad03 » Postanak 11,4 Neki ulaæu napore da bi pobjegli od Boga04 P Psalam 33,10.11 Graditelji Babilona joπ uvijek postoje05 S Postanak 12,2 Abrahamova vjera je stavljena na ispit

06 N Postanak 13,9 Rezultat osobnog izbora07 P Postanak 13,11 Lotovo iskustvo sluæi kao opomena08 U Postanak 13,10 Kako biramo mjesto stanovanja?09 S Postanak 18,23 Bog Ëuje naπe posredniËke molitve10 » Postanak 19,1 Aneli su ograniËeni u onom πto mogu Ëiniti11 P 1. Ivanova 2,4 Posluπnost iz ljubavi12 S 1. Ivanova 5,3 Traæiti biblijsku istinu po svaku cijenu

13 N Hebrejima 3,15 Ne odupirite se pozivu za spasenje14 P Matej 11,23 Teæite za nebeskom baπtinom15 U Postanak 18,19 Pazimo da ne izgubimo vezu s Bogom16 S Postanak 21,14 Abrahamov nedostatak vjere kao opomena17 » Postanak 22,2 NajveÊi ispit Abrahamove vjere18 P Postanak 25,23 Jakovljev i Ezavov karakter19 S Postanak 25,30-34 Nikad ne ærtvujte svoje poπtenje

20 N Postanak 28,16 U beznau potraæite nebeske ljestve21 P Ivan 10,9 Istina nas pribliæava Nebu22 U Postanak 28,12.13 Naπe jedine ljestve do Neba23 S Postanak 32,26 Vrijedne pouke iz Jakovljevog iskustva24 » Psalam 27,3 Ljubav prema Bogu donosi nam sigurnost25 P Postanak 37,3 Naπ se karakter Ëesto otkriva u naπoj djeci26 S Postanak 37,26.27 Reakcija na okolnosti otkriva pravi karakter

27 N Postanak 49,10 Istina Êe konaËno pobijediti28 P Postanak 39,3.4 Prava veliËina je u dobroti29 U Postanak 39,5.6 Nama ne smiju upravljati okolnosti30 S Postanak 39,7-9 Karakter se otkriva u djelima31 » Postanak 39,20.21 Porok neÊe trijumfirati nad vrlinom

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2016.

Sukob nakon potopa

113

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.

03. Psalam 3.04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.

10. Psalam 10.11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.

17. Psalam 17.18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.

24. Psalam 23,17-31.25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.

31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-28

07. Psalam 36.08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.

14. Psalam 42.15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.

21. Psalam 48.22. Psalam 49.23. Psalam 50.24. Psalam 51.25. Psalam 52.26. Psalam 53.27. Psalam 54.

28. Psalam 55,1-1529. Psalam 55,16-24

OÆUJAK

01. Psalam 56.

02. Psalam 57.03. Psalam 58.04. Psalam 59.05. Psalam 60.06. Psalam 61.07. Psalam 62.08. Psalam 63.

09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-13

16. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-28

23. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-55

30. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-7

03. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-30

10. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-4

17. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-27

24. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-10

31. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 10-1202. Joπua 13-1503. Joπua 16-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-24

06. Suci 1-407. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-4

13. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-1317. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-25

20. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-624. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-18

27. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-7

07. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-30

14. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-317. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-16

21. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-3

28. Joπua 4-629. Joπua 7-9

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SIJE»ANJ

01. Ponov. zakon 2102. Ponov. zakon 22

03. Ponov. zakon 2304. Ponov. zakon 2405. Ponov. zakon 2506. Ponov. zakon 2607. Ponov. zakon 2708. Ponov. zakon 2809. Ponov. zakon 29

10. Ponov. zakon 3011. Ponov. zakon 3112. Ponov. zakon 3213. Ponov. zakon 3314. Ponov. zakon 3415. Joπua 116. Joπua 2

17. Joπua 318. Joπua 419. Joπua 520. Joπua 621. Joπua 722. Joπua 823. Joπua 9

24. Joπua 1025. Joπua 1126. Joπua 1227. Joπua 1328. Joπua 1429. Joπua 1530. Joπua 16

31. Joπua 17

OÆUJAK

01. Ruta 202. Ruta 303. Ruta 404. 1. Samuelova 105. 1. Samuelova 2

06. 1. Samuelova 307. 1. Samuelova 408. 1. Samuelova 509. 1. Samuelova 610. 1. Samuelova 711. 1. Samuelova 812. 1. Samuelova 9



27. 1. Samuelova 2428. 1. Samuelova 2529. 1. Samuelova 2630. 1. Samuelova 2731. 1. Samuelova 28

VELJA»A

01. Joπua 1802. Joπua 1903. Joπua 2004. Joπua 2105. Joπua 2206. Joπua 23

07. Joπua 2408. Suci 109. Suci 210. Suci 311. Suci 412. Suci 513. Suci 6

14. Suci 715. Suci 816. Suci 917. Suci 1018. Suci 1119. Suci 1220. Suci 13

21. Suci 1422. Suci 1523. Suci 1624. Suci 1725. Suci 1826. Suci 1927. Suci 20

28. Suci 2129. Ruta 1

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

118

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 1.1. 8.1. 15.1. 22.1. 29.1. 5.2. 12.2. 19.2. 26.2. 4.3. 11.3. 18.3. 25.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2016.

119

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 1.1. 8.1. 15.1. 22.1. 29.1. 5.2. 12.2. 19.2. 26.2. 4.3. 11.3. 18.3. 25.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2016.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

120

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

121

KOLUMBIJA

JuænoameriËka divizija

Tihi ocean

ARGENTINA

Brasilija

Atlantski ocean

»ILE

BRAZILPERU

EKVADOR

VENEZUELA

BOLIVIJA

PARAGVAJ

URUGVAJ Unije Crkve Skupine Vjernika StanovnikaArgentinska 567 434 106.192 41.267.000Bolivijska 347 707 98.403 11.020.000Srediπnja brazilska 1.069 738 229.359 41.569.040»ileanska 670 375 109.062 17.560.000IstoËna brazilska 905 1.341 185.105 15.348.870Ekvadorska 235 416 59.031 15.789.000Sjeverna brazilska 1.426 1.263 233.206 14.293.024Sjeverna peruanska 1.169 1.674 205.601 13.637.563SI brazilska 823 1.303 198.893 36.113.837SZ brazilska 838 680 140.374 6.315.522Paragvajska 61 70 12.823 6.798.000Juæna brazilska 1.001 1.058 183.575 27.608.412Juæna peruanska 1.055 1.486 214.286 16.837.437JI brazilska 1.160 1.082 180.115 38.616.582Urugvajska 54 34 7.986 3.392.000Z. srediπnja brazilska 606 702 107.578 15.661.713Ukupno 11.986 13.363 2.271.589 321.828.000

Misijski projekti1. Dvije ploveÊe crkve/klinike na Amazoni i Solimoisu2. Crkva Trasamazonske akademije, Altamira-Itaituba3. Osnivanje crkve u Asuncionu, Paragvaj4. Srediπte utjecaja u Sajoniji, Asuncion, Paragvaj5. Srediπte utjecaja u La Teji, Montevideo, Urugvaj6. Osnivanje crkve u Goesu, Montevideo, Urugvaj

Viπe: www.AdventistMission.org

Asuncion

MontevideoBuenos Aires

Santiago

Quito

Lima

La Paz

Sucre

Documents

Pouke iz Biblije SIJEÄNJ VELJAÄ OfiUJAK 2016. Pobuna i … · 2018-12-20 · To je bitka koju nitko od nas ne moæe izbjeÊi. Me utim, nije trebalo tako biti. Sva djela stvaranja