IHS6. II. 2002.

BROJ

322

2

SADRÆAJUVODNIK UREDNIKA

Djelotvornost novihposlovniËkih pravila

IIaakkoo jjeeddnnoo ””AAkkttuuaallnnoo pprriijjeeppooddnnee”” nnee mmooææee bbiittii ppooddllooggaa zzaa oozzbbiilljjnnee iiddaalleekkoosseeæænniijjee zzaakklljjuuËËkkee,, ssuuddeeÊÊii ppoo pprrvvoojj oovvooggooddiiππnnjjoojj ssjjeeddnniiccii vvooeennoojj ppoopprraavviilliimmaa nnoovveelliirraannoogg PPoosslloovvnniikkaa,, uubbuudduuÊÊee uu HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu nneeÊÊee bbiittiizzaassttuuppnniikkaa rraannoorraanniillaaccaa..

PPrreemmddaa ssuu ssee ttiijjeekkoomm pprriipprreemmee zzaa nnoovveelliirraannjjee PPoosslloovvnniikkaa ii rraasspprraavvee ooppoonnuueenniimm rrjjeeππeennjjiimmaa ËËuullii vvrrlloo rraazzlliiËËiittii pprriijjeeddlloozzii uu nnaassttoojjaannjjuu ddaa ssee iizzbbjjeeggnneemmuuËËnnaa ssiittuuaacciijjaa nnooÊÊnniihh ddoollaazzaakkaa zzaassttuuppnniikkaa uu ssaabboorrsskkuu zzggrraadduu ddaa bbii sseeuuppiissaallii uu kknnjjiigguu pprriissuuttnniihh,, pprreemmaa kkoojjoojj ssee ooddrreeuujjee ii rreeddoosslliijjeedd ppoossttaavvlljjaannjjaappiittaannjjaa -- oonnii nnaajjoorriiggiinnaallnniijjii nniissuu mmeeuu ddoonneesseenniimm pprraavviilliimmaa.. AA bbiilloo iihh jjee -- ooddssuuggeessttiijjee ddaa ssee kklluubboovviimmaa zzaassttuuppnniikkaa,, oovviissnnoo oo bbrroojjuu ËËllaannoovvaa,, ddooddiijjeellii ddiioovvrreemmeennaa pprreeddvviieennoogg zzaa ””AAkkttuuaallnnoo pprriijjeeppooddnnee””,, ddoo iiddeejjee ddaa zzaassttuuppnniicciizzaaiinntteerreessiirraannii zzaa ppoossttaavvlljjaannjjee uussmmeennoogg zzaassttuuppnniiËËkkoogg ppiittaannjjaa iizzvvllaaËËee rreeddnneebbrroojjeevvee ii mmoogguuÊÊnnoosstt ppoossttaavvlljjaannjjaa ppiittaannjjaa pprreeppuussttee ssrreeÊÊii.. NNoo,, pprriihhvvaaÊÊeennaappoosslloovvnniiËËkkaa pprraavviillaa mmaannjjee ssuu oorriiggiinnaallnnaa,, aallii ssuu,, ËËiinnii ssee,, ddoovvoolljjnnoo ddjjeelloottvvoorrnnaa..

OOddrreeeennoo jjee,, nnaaiimmee,, ddaa ssee zzaassttuuppnniikk oo ddoobbiivveennoomm ooddggoovvoorruu iizzjjaaππnnjjaavvaa ssaammoojjee llii nnjjiimmee zzaaddoovvoolljjaann iillii nniijjee,, aa aakkoo nniijjee zzaaddoovvoolljjaann mmooææee zzaattrraaææiittii ddaa mmuummiinniissttaarr iillii VVllaaddaa ddoossttaavvii ddooddaattnnii ppiissaannii ooddggoovvoorr.. NNeennaavviikkllii nnaa oovvaajjppoossttrrooææeennii rreeææiimm,, zzaassttuuppnniiccii ssuu ii nnaaddaalljjee ppookkuuππaavvaallii kkoommeennttiirraattii ddoobbiivveenniiooddggoovvoorr,, aallii iihh jjee pprreeddssjjeeddaatteelljj pprreekkiiddaaoo,, ppooddssjjeeÊÊaajjuuÊÊii nnaa ppoosslloovvnniiËËkkuuooddrreeddbbuu..

KKnnjjiiggaa nnaazzooËËnnoossttii ssjjeeddnniiccii,, pprreemmaa kkoojjoojj ssee ooddrreeuujjee rreeddoosslliijjeedd ppoossttaavvlljjaannjjaappiittaannjjaa,, iizznnoossii ssee ddvvaa ssaattaa pprriijjee ppooËËeettkkaa ssjjeeddnniiccee ppaa ddoollaazzaakk pprriijjee ttooggaa nnee bbiippoolluuËËiioo nniikkaakkvvee rreezzuullttaattee..

UUËËiinnaakk oovviihh mmaalliihh iinnoovvaacciijjaa bbiioo jjee ddaa nnaa pprrvvoomm ””AAkkttuuaallnnoomm pprriijjeeppooddnneevvuu””nniijjee nnii ””ppoottrrooππeennoo”” pprreeddvviieennoo vvrriijjeemmee..

MM..KK..

- Uvodnik urednika- SveËana sjednica

Hrvatskoga sabora upovodu desete obljetnicemeunarodnog priznanjaRepublike Hrvatske,odræana 15. sijeËnja 2002.godine

- Utvrivanje dnevnog reda- Aktualno prijepodne- KonaËni prijedlog zakona o

osobnoj iskaznici- KonaËni prijedlog zakona o

elektroniËkom potpisu- KonaËni prijedlog zakona o

izmjenama Zakona oosiguranju

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju Ugovora ozajmu za strukturnuprilagodbu izmeuRepublike Hrvatske iMeunarodne banke zaobnovu i razvoj

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju Ugovora osuradnji izmeu VladeRepublike Hrvatske i VladeRepublike Indije u borbiprotiv meunarodnenedopuπtene trgovineopojnim drogama ipsihotropnim tvarima,meunarodnog terorizma iorganiziranog kriminala

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju Sporazumaizmeu Vlade RepublikeHrvatske i VijeÊa ministaraBosne i Hercegovine osuradnji u zaπtiti odprirodnih i civilizacijskihkatastrofa

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona o brdsko-planinskim podruËjima(naknadno glasovanje)

- Prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o podruËjimaposebne dræavne skrbi

- Prijedlog zakona oizmjenama Zakona onovËanim poticajima inaknadama u poljoprivredi iribarstvu

- IzvjeπÊe o kretanjima cijenai analiza vanjskotrgovinskerazmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnog povjerenstva

strana

2

3

8

9

17

24

26

27

28

29

31

33

50

57

60

IHS6. II. 2002.

SVE»ANA SJEDNICA

BROJ

322

3

PRIKAZ RADA:

- SVE»ANE SJEDNICE HRVATSKOG SABORA U POVODU DESETE OBLJETNICE

ME–UNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE ODRÆANE 15. SIJE»NJA 2002.

- 19. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 16, 17, 18, 22, 23, 24, 25, 29, 30. I 31.

SIJE»NJA 2002. GODINE

”Gospodine PredsjedniËe RepublikeHrvatske, poπtovani gospodinepredsjedniËe Vlade RepublikeHrvatske i Ëlanovi Vlade, ekselencije,uvaæeni vjerski velikodostojnici, dragikolege zastupnici, ugledni gostiDoma, dragi graani RepublikeHrvatske.

Danas, okupljeni ovdje, u ovomVisokom domu, na desetogodiπnjicumeunarodnog priznanja RepublikeHrvatske, za Ëiju su dræavnost izga-rale mnoge generacije Hrvata, sukla-dno svom vremenu i prilikama,sveËano obiljeæavamo i slavimo vaænuobljetnicu.

Iako dræave po sebi mogu postojatii neovisno o meunarodnom prizna-nju, tek u tom Ëinu meusobnogpriznanja i uspostave prijateljskihodnosa meu njima, svi nalazimosvoju potvrdu i mjesto koje nampripada.

Osvrt na proπlost i kroËenje u buduÊnost

SVE»ANA SJEDNICA HRVATSKOGA SABORA U POVODU DESETE OBLJETNICE

ME–UNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE, ODRÆANA 15. SIJE»NJA 2002. GODINE

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee 1155.. ssiijjeeËËnnjjaassvveeËËaannoomm ssjjeeddnniiccoomm oobbiilljjeeææiioo ddeesseettuuggooddiiππnnjjiiccuu mmeeuunnaarrooddnnoogg pprriizznnaannjjaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee.. TToomm pprriiggooddoomm,,zzaassttuuppnniicciimmaa HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa iiuuzzvvaanniicciimmaa oo zznnaaËËeennjjuu ËËiinnaa mmeeuu--nnaarrooddnnoogg pprriizznnaannjjaa ttee oo vviieennjjuubbuudduuÊÊnnoossttii ggoovvoorriillii ssuu:: pprreeddssjjeeddnniikkHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ,,pprreeddssjjeeddnniikk VVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee IIvviiccaa RRaaËËaann ttee pprreeddssjjeeddnniikk RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee SSttjjeeppaann MMeessiiÊÊ..

OtvarajuÊi sjednicu, potpredsjednikHrvatskog sabora mmrr.. sscc.. MMaattoo AArrlloo--vviiÊÊ napomenuo je, da su priznanjemRepublike Hrvatske, ”dræave svijetapriznale hrvatskom narodu pravo nauspostavu vlastite dræave, a RepublikaHrvatska postala ravnopravnom Ëla-nicom meunarodne zajednice suve-renih i slobodnih dræava.

Hrvatski narod je izabrao putdemokracije usvajanjem temeljnihvrijednosti zapadne civilizacije iomoguÊio da hrvatska dræava postaneokvir za ostvarivanje ljudskih ipolitiËkih sloboda, socijalne pravde teukupnih materijalnih napredakahrvatskog naroda i svih graanaRepublike Hrvatske.”

Nakon izvoenja himne ”Lijepanaπa domovino” i odavanja poËasti

”svim znanim i neznanim Hrvatima idrugim dræavljanima i graanimaHrvatske koji su dali æivote uviπestoljetnoj borbi za opstojnostHrvata na ovim podruËjima iostvarenje hrvatske dræave, posebnoonima koji su dali æivot u Domo-vinskom ratu te prvom predsjednikuRepublike Hrvatske dr. Franji Tu-manu”, predsjedatelj mr. ArloviÊsrdaËno je pozdravio sve zastupnike iuzvanike te posebno: predsjednikaRepublike Hrvatske Stjepana MesiÊa;predsjednika Vlade Republike Hrvat-ske Ivicu RaËana i nazoËne ËlanoveVlade Republike Hrvatske; pred-sjednika Ustavnog suda RepublikeHrvatske dr. Smiljka Sokola; pred-sjednika Vrhovnog suda RepublikeHrvatske dr. Ivicu CrniÊa i nazoËnepredstavnike sudbene vlasti; dosa-daπnje predsjednike i tajnikeHrvatskog sabora; dosadaπnje pred-sjednike vlada Republike Hrvatske;dosadaπnje predsjednike Ustavnog iVrhovnog suda Republike Hrvatske;preuzviπenog monsinjora JosipaBozaniÊa, nadbiskupa zagrebaËkog ipredsjednika Hrvatske biskupskekonferencije; uzoritog kardinala dr.Franju KuhariÊa, nadbiskupa zagre-baËkog u miru; njegovu visoku

preuzviπenost Jovana PavloviÊa,mitropolita zagrebaËko-ljubljanskog;Muftiju, hadæi ©efka efendiju Omer-baπiÊa, predsjednika Meπihata Islam-ske zajednice Hrvatske; AndreasaLukπu, v.d. biskupa EvangelistiËkecrkve u Republici Hrvatskoj; dr.Ognjena Krausa, predsjednka Æidov-ske opÊine; glavnog rabina u Hrvat-skoj Kotela Dadona; zatim guverneraHrvatske narodne banke dr. ÆeljkaRohatinskog; puËkog pravobraniteljagospodina Antu KlariÊa; glavnudræavnu revizoricu ©imu KrasiÊ;glavnog dræavnog odvjetnika Rado-vana Ortynskog; predsjednika Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti,akademika Ivu Padovana; rektoreHrvatskih sveuËiliπta; naËelnikaglavnog stoæera Oruæanih snagaRepublike Hrvatske generala zboraPetra StipetiÊa; diplomatski zbor naËelu s doajenom zbora, njegovomekselencijom Giuliom Einaudijem;gradonaËelnika Grada Zagreba igospodu æupane hrvatskih æupanija,sve nazoËne predstavnike gospo-darskih, kulturnih, πportskih i javnihustanova te druge nazoËne uzvanikena sjednici.

Zatim su se nazoËnima obratiliredom:

PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA ZLATKO TOM»I∆: Istodobno nadoknaujemopropuπteno i gradimo novo

”Poπtovani PredsjedniËe, poπtovanipredsjedniËe Sabora, dame i gospodozastupnici, dragi gosti,

15. sijeËnja 1992. Hrvatska jepostala meunarodno priznata dræa-va. Danas, deset godina poslije,Hrvatska je Ëlanica Partnerstva zamir, grupe zemalja kandidata zaNATO - Vilnius grupe, Svjetsketrgovinske organizacije, a na najbo-ljem je putu da postane punopravniËlan CEFTA-e. Ono na πto smoposebno ponosni je da je Hrvatskadesetu obljetnicu svojeg meu-narodnog priznanja obiljeæila kaozemlja koja je prvi put u izvjeπÊuudruge Freedom House oznaËenaindeksom posve slobodne zemlje.

Sve πto smo postigli i πto kanimopostiÊi Ëvrsto leæi na temeljimameunarodnog priznanja Hrvatske.Ono je bilo i ostalo kljuËnom odre-

dnicom hrvatske dræave u meu-narodnim okvirima.

Dan meunarodnog priznanjaRepublike Hrvatske, 15. sijeËnja1992, Ëini simboliËku razdjelnicuizmeu proπlosti - kada se o priznatoji samostalnoj dræavi sanjalo - isadaπnjosti - kada u samostalnoj i

priznatoj dræavi æivimo. Cijenaslobode bila je ogromna. Stoga nika-da, a naroËito danas kadaobiljeæavamo 10-godiπnjicu meu-narodnog priznanja, ne smijemozaboraviti one koji su dali najveÊuærtvu, one koji su poloæili svoj æivot zaDomovinu.

Nakon zapoËinjanja demokratskihpromjena u istoËnoj Europi krajemosamdesetih i raspada SFR Jugo-slavije, u trenutku kad smo odluËilikrenuti putem demokracije inapretka, uslijedila je nezapamÊenavelikosrpska agresija. Gorjela su selai gradovi, ubijani su civili, ruπenecrkve, devastirana groblja. U ruπe-vinama i plamenu nestajali suspomenici, πkole, vrtiÊi i bolnice. Uvukovarskoj tragediji - nestao je cijeligrad.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Postoji izreka po kojoj je veliËinazadovoljstva prigodom ostvarenjapostavljenog cilja razmjerna uloæenimnaporima i njegovom dosizanju. Neznam da li je tome tako ili je to tekutjeha onima kojima je dano da donjega dou teπko i mukotrpno. Nojedno ne dvojim, a to je da teπkoostvareni cilj joπ viπe obvezuje one kojisu ga ostvarili, u ime onih koji su gaostvarivali, a nisu doæivjeli njegovopostizanje. Stoga je naπa odgovornostprema kvalitetnom ureenju hrvat-skoga doma uistinu velika i posebna.

Moramo imati na umu da jeRepublika Hrvatska i nakon meu-narodnog priznanja bila izloæenanametnutom ratu, istodobno s kojimje krenula u izgradnju novog, demo-kratskog sustava za koji je tako dugobila zakinuta.

Ne æeleÊi kukati nad svojom sud-binom, ali crpeÊi pouËke iz njezinaslijeda, stavljajuÊi Ëinjenice na svojemjesto, Hrvatska se otvoreno iodluËno okreÊe prema buduÊnosti.

U danaπnjem svijetu kojeg karak-terizira meusobna umreæenost, kojaodreuje globalizaciju, naπe druπtvomora ulagati velike napore prila-godbe.

Vrijeme je takvo da odreuje brziritam promjena i malo ga je zazasluæeni ”odmor ratnika” i uæivanjeu samosvojnosti mlade demokratskeHrvatske.

Naæalost, oni koji danas zastanu, pamakar i opravdano, neminovno zao-staju.

Joπ je teæe onima koji su, spletomobjektivnih, pa i odreenih subje-ktivnih okolnosti, bili zaustavljeni urazvitku, te moraju nadoknaditi i

propuπteno i graditi novo, u istojjedinici vremena.

Standardizacija, bez sumnje, jedanod najveÊih dosega proπlog stoljeÊa, ikako je ona odredila, posredno, i πiredruπtvene procese u svijetu, teπko juje, u odreenim podruËjima, zaobiÊi.

Mnogi Êe upravo standardizaciju”kriviti” za globalizaciju kojom,navodno, upravljaju moÊnici, i koja,po njihovu, negira svaku indivi-dualnu vrijednost i posebnosti koje sutijekom povijesti obiljeæavale, kakopojedince tako i nacije, no ipak semora priznati da je ona u osnovistvorila pretpostavke da 6 milijardiljudi na naπem planetu æivi bolje ilibarem ima nadu u boljitak.

Tako i Hrvatska, u svojoj nakani daostvari svoju punu i prirodnupripadnost Europi, pridruæujuÊi sepotencijalno Europskoj uniji, trebaizvrπiti odreenu prilagodbu svogapravnog, gospodarskog i demo-kratskog sustava prema europskimstandardima.

Nije to puko imitiranje vienog, veÊpotreba da se, selektivno koristeÊiprihvaÊena i provjerena iskustva,postigne bolja organizacija i trans-parentnost vlastitoga sustava, kako bise, prije svega, omoguÊio intenzivnigospodarski razvoj.

On je, za nas u Hrvatskoj, temeljnaodrednica za ostvarenje primarneæelje graana Republike Hrvatske, ata je, da imaju bolju materijalnupodlogu za æivot.

Ta podloga sigurno nije ostvarenjesreÊe, same po sebi, ali je bez daljnjeg,za veliku veÊinu, njezin najvaænijipreduvjet” - zakljuËio je svoje izla-ganje predsjednik Hrvatskog sabora.

BROJ

322

4

Mnogi Êe upravostandardizaciju ”kriviti” zaglobalizaciju kojom, navodno,upravljaju moÊnici, i koja, ponjihovu, negira svakuindividualnu vrijednost iposebnosti koje su tijekompovijesti obiljeæavale, kakopojedince tako i nacije, noipak se mora priznati da jeona u osnovi stvorilapretpostavke da 6 milijardiljudi na naπem planetu æivibolje ili barem ima nadu uboljitak.

PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE IVICA RA»AN: Sve πto smo postigli i πtokanimo postiÊi Ëvrsto leæi na temeljima meunarodnog priznanja Hrvatske

Dan meunarodnog priznanjaRepublike Hrvatske, 15.sijeËnja 1992, Ëini simboliËkurazdjelnicu izmeu proπlosti -kada se o priznatoj isamostalnoj dræavi sanjalo - isadaπnjosti - kada usamostalnoj i priznatoj dræaviæivimo.

IHS6. II. 2002.

SVE»ANA SJEDNICA

Ljudi su preko noÊi ostajali bezsvega i πto je najtragiËnije - bez svojihnajmilijih. Vihor rata pomeo je cijeleobitelji. Kolone prognanika postale sunaπa tuæna svakodnevica. Hrvati supostali izbjeglice u vlastitoj zemlji.Svijet je bio nijem, zaprepaπtenrazaranjima i zloËinima, koji nisuvieni od Drugog svjetskog rata.

Naπi branitelji dali su neprocjenjivdoprinos slobodi i nezavisnostiHrvatske. Zbog njihove hrabrosti midanas sami odluËujemo o svojojbuduÊnosti. Zato braniteljima izblatnjavih rovova Domovinskog rata,ali i velikom broju nesebiËnih graanakoji su na razliËite naËine dali svojdoprinos, pripadaju zasluge zasamostalnost Hrvatske i naπazahvalnost. ZahvaljujuÊi jedinstvuhrvatskog naroda u teπkoj borbiizvojevana je nezavisnost Hrvatske injezino meunarodno priznanje, zaπto zasluge pripadaju i tadaπnjemdræavnom vodstvu.

U tim ratnim danima i stradanjimameunarodna zajednica prepoznala jeborbu hrvatskog naroda pa su SvetaStolica i Republika NjemaËka meuprvima inicirale priznavanje hrvatskesamostalnosti. Vatikan je 3. listopada1991. izjavio da radi na priznanjuHrvatske dok je NjemaËka priznanjeizjavila veÊ u prosincu 1991. NakonreciproËnog priznanja izmeu Hrvat-ske i Slovenije u lipnju 1991., istegodine priznanje izjavljuju Litva,Ukrajina, Latvija, Island i Estonija.

Sveta Stolica priznala je RepublikuHrvatsku 13. sijeËnja 1992. Zatim suse nizala jedno za drugim priznanjadræava Ëlanica Europske unije. Ubrzosu stigla i priznanja izvan Europe:Sjedinjene AmeriËke Dræave priznalesu nas 7. travnja, a 22. svibnja prim-ljeni smo u Ujedinjene narode.Meunarodno priznanje nije znaËiloslobodu i mir za cijelu Hrvatsku jer je

gotovo jedna treÊina hrvatskogteritorija bila okupirana. Diplo-matskom aktivnoπÊu se nije moglo svepostiÊi, pa je hrvatska vojska 1995. uoperacijama ”Bljesak” i ”Oluja”oslobodila zaposjednuta podruËja.

Zavrπetkom mirne reintegracijehrvatskog Podunavlja, 1998, Hrvat-ska je uspostavila vlast na cijelomsvojem teritoriju.

Naæalost, previπe je vremenaproteklo od meunarodnog priznanjado trenutka kada je Hrvatska postalarado vien partner Europe i svijeta.PoËetkom 2000. godine, nakontreÊesijeËanjskih izbora, zapoËinjeintenzivna preobrazba Hrvatske umodernu, europsku dræavu. To jeomoguÊilo potpisivanje Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju s Europ-skom unijom, a zapoËet je i opseæanposao na njegovoj primjeni.

Stoga je pred nama realan cilj:uËiniti sve potrebno kako bi Vlada do15. sijeËnja 2003, slijedeÊe godiπnjicemeunarodnog priznanja, predalazahtjev za punopravno Ëlanstvo uEuropskoj uniji. Za nas nema dvojbe:ne vidimo drugi put za Hrvatsku osimonoga kojim ona veÊ koraËa - puta uEuropu.

Osvrt na povijesno razdobljestvaranja Hrvatske nije samo pukipogled unazad veÊ i jasnije ocrtavanjenaπe danaπnjice. Dvije godine koje suiza nas upotrijebili smo najbolje πtosmo mogli. Sanirali smo veÊinunegativnih nasljea i stvorili pret-postavke za gospodarski prosperitetu godinama koje dolaze. Hrvatska jepoboljπala svoj financijski i kreditnipoloæaj u svijetu, smanjila unutarnjidug i stabilizirala financijsko træiπte.

Danas s pravom moæemo reÊi:najteæi dio puta je iza nas. Pokrenulismo niz reformskih zahvata odgospodarstva do mirovinske reforme.

Sporazum ”Partnerstvo za razvoj”svjedoËi da smo napravili kljuËnekorake prema postizanju konsenzusaoko strateπkih interesa ove zemlje.Pokrenuli smo i nekoliko strateπkihprojekata vaænih za razvoj Hrvatskeod kojih Êu ovdje spomenuti samodva. ZapoËeli smo ubrzanu realizacijuprojekta ”Za tri sata od Zagreba doSplita”, dugo æeljene i Ëekaneautoceste koja Êe Dalmaciju povezatisa sjevernom Hrvatskom. IzgraditÊemo ju za tri godine.

Pred nama je poËetak provoenjaviπe razliËitih oblika poticaja zapo-πljavanja. U okviru toga posebnoistiËem program ”S faksa na posao”,program zapoπljavanja 18 000mladih, visokoobrazovanih struË-njaka. Mladi su perspektiva Hrvatskei ovakvim programima Hrvatskapruæa perspektivu mladima, pruæa immoguÊnost da od Lijepe naπe stvorezemlju po svojoj æelji i po svojoj mjeri.

Pred svima nama, pred hrvatskomVladom i pred hrvatskim graanima,je bitka za razvoj. I u toj bitci moramouspjeti. Æelimo da Hrvatska budespremna za izazove i moguÊnosti kojedonose globalizacijski procesi, dabude zemlja koja Êe biti prepoznata ponapretku i kvaliteti æivota, zemljakoja se ne plaπi integracijskih procesajer u njima zna oËuvati svoj identitet.Naπ je zajedniËki cilj uËiniti Hrvatskuzemljom sretnih i zadovoljnih ljudi.

Danas smo u punom smislu svjesnida jedino jaËanjem demokracije,poπtivanjem pravne dræave i ljudskihprava i sloboda, gospodarskim pros-peritetom te meusobnim dijalogom itolerancijom branimo i uËvrπÊujemoono za πto smo se izborili u Domo-vinskom ratu, a svijet nam je 15.sijeËnja priznao - samostalnu,neovisnu i suverenu Hrvatsku.

BROJ

322

5

”Gospodine predsjedavajuÊi, gospo-e i gospodo, dan meunarodnogpriznanja novostvorene dræave jedanje od onih datuma koji se u povijestite dræave uvijek pamte i na dostojannaËin obiljeæavaju. Kada je rijeË odesetoj obljetnici stupanja zemlje nameunarodnu scenu, onda je to doistaprava prilika za predsjednika Repu-blike da se obrati vama - gospoe igospodo zastupnici Hrvatskog sabora,

vama - uvaæeni Ëlanovi vlade ipredstavnici sudbene vlasti, vama -poπtovani predstavnici vjerskih zaje-dnica, vama - gospoe i gospodo izdiplomatskog kora i - napokon, alizapravo prije svih - cjelokupnojhrvatskoj javnosti.

Deset je godina u povijesti nekezemlje jedva malo viπe od tisuÊinkejedne sekunde. No, kao πto i u sportunerijetko tisuÊinke sekunde imaju

odluËujuÊu ulogu, tako je i u povijestinaπe zemlje, Hrvatske, ovih prvihdeset godina otkako smo kao priznatimeunarodni subjekt zakoraËili usvjetsku arenu, imalo upravo nemjer-ljivu teæinu.

Danas, deset godina kasnije, vrijedipodsjetiti na dane borbe za meu-narodno priznanje, vrijedi sjetiti seπto je bilo i πto je moglo biti, πto jeuËinjeno, a πto propuπteno, gdje smo

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE STJEPAN MESI∆: Pogledati istini u oËi, ma kakoneugodno to bilo

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

bili onda, a gdje smo sada, i - πto jenajvaænije - kamo idemo i kakva jenaπa buduÊnost.

U svemu tome, valja definitivnoraskinuti s nekim iluzijama, valja seoteti zagrljaju izmanipulirane proπlo-sti, koja ne uËi, nego samo vuËeunatrag, valja pogledati istini u oËi,ma kako neugodno to ponekad moglobiti. Samo ako budemo imali jasnusliku o vlastitoj proπlosti, ako uspije-mo skinuti s pleÊa breme te proπlosti,koje nas i danas nerijetko pritiπÊe,samo tako Êemo moÊi graditi budu-Ênost koja Êe biti dio buduÊnostiujedinjene Europe. Samo tada Êemostvoriti realne uvjere da idemonaprijed - ne protiv drugih, ne dru-gima usprkos, nego zajedno sdrugima, svjesni Ëinjenice da udanaπnjem svijetu ni jedna dræava nemoæe biti usamljeni otok i da biopiranje integracijskim procesimanuæno vodilo u pogubnu i samo-razarajuÊu izolaciju.

Hrvatska nije od juËer. O moÊnomhrvatskom kraljevstvu postoje vjero-dostojni dokumenti joπ iz desetogstoljeÊa, s kraja prvog milenija, dakle.I u cijeloj toj dugoj, sloæenoj, Ëestokrvavoj povijesti, Hrvatska jepostojala i Hrvatska se odræala - ionda kada je izgubila samostalnost,ali je zadræala odreene atributedræavnosti, i onda kada se svela na”tuæne ostatke ostataka”, ali nijepristala da je zbriπu s politiËke karte.

Nitko nam Hrvatsku nikada nijeuspio oduzeti, baπ kao πto nam jenitko nikada nije ni darovao.Hrvatska naprosto postoji, ona jepovijesna Ëinjenica.

Od prije jednog desetljeÊa ta jeËinjenica dobila novi kvalitet, Hrvat-ska je ponovo postala samostalnadræava. »in njenog osamostaljenja, ato neki u svijetu tada nisu shvaÊali ilinisu æeljeli shvatiti, nije bila secesija,nije bilo jednostrano odcjepljenje odjugoslavenske federacije.

To je naprosto bilo koriπtenje iostvarivanje prava πto ga je Hrvatska,kao federalna jedinica, imala u skladus jugoslavenskim ustavom iz godine1974. Dræim da je to potrebno i danasjoπ jednom krajnje jasno reÊi.

Osamostaljenju Hrvatske pogodo-vali su i promijenjeni uvjeti u svijetu,mislim tu na globalni slom komu-nistiËkog, odnosno socijalistiËkogsustava kojemu je pripadala i bivπaJugoslavija, mada u mnogim elemen-tima bitno drugaËija od zemalja tzv.istoËnog bloka. Mislim tu i naËinjenicu da je u to vrijeme

Jugoslavija veÊ bila definitivnoizgubila svoje kljuËne integracijskefaktore, da je njen vijek trajanjanaprosto bio istekao.

Tadaπnjem vrhu dræave valjapriznati da je prepoznao Ëimbenikekoji su omoguÊavali izvoenjeHrvatske na put samostalnosti.Povijest to pamti i pamtit Êe. No,povijest pamti i to, da su se tada vuklii potezi koji su, objektivno, iπli naruku velikosrpskim ambicijamaSlobodana MiloπeviÊa. Svjesno se,naime, antagoniziralo pripadnikesrpske manjine u Hrvatskoj koju jeMiloπeviÊ u isto vrijeme nastojaoupregnuti u kola svoje prividnoprojugoslavenske, a zapravo samo ijedino velikosrpske politike.

Netko Êe moæda reÊi: dan velikeproslave nije dan kada treba iznositi iovakva razmiπljanja. Ja meutimkaæem: svaki je dan, pa i dan proslave- pravi dan da se kaæe istina.

Netko Êe moæda reÊi: zaπto da samigovorimo o vlastitim propustima ipogreπkama, kada nas svijet ionakogotovo svakodnevno suoËava s njima?Ja, meutim, kaæem: πto bude veÊanaπa vlastita spremnost da se suoËimoi s onime πto je uraeno, a πto se nijesmjelo raditi, ni dogoditi, to Êe nassvijet manje i rjee s timekonfrontirati.

Prije deset godina Hrvatska jevodila bitku na dva plana: vojnom ipolitiËkom. U onoj mjeri u kojojdogaanja na bojnom polju nisu bilakonzistentna s otporom unutraπnjojpobuni koja je, praktiËno u viduagresije, bila izvana poticana ipodupirana, u toj se mjerikomplicirala i borba za meunarodnopriznanje naπe zemlje. Nije rijeË otome da nas svijet nije volio, ili kakobi nas neki htjeli uvjeriti, da i danasne voli Hrvatsku. Ne, rijeË je o tomeda svijet zbog politike koju je tadaπnjaHrvatska vodila, nije bio na Ëistu stime, kakva je ta Hrvatska, jesu li

ekscesi - da upotrijebim najblaæu rijeË- o kojima je svijet veÊ tada znao, a skojima se mi tek sada bolno suo-Ëavamo - samo ekscesni, ili pokaza-telji jedne sustavne politike.

Ipak, one snage koje su u prvi planstavile potrebu respektiranja pravasvakog naroda na samoopredjeljenje,kao i Ëinjenica da je Hrvatska bilaizloæena brutalnom ratu i razaranju,kako bi joj realiziranje tog prava biloonemoguÊeno, pomogle su sazrije-vanju odluke Europske unije daprizna samostalnu hrvatsku dræavu.Ta je odluka nepovratno izvelaRepubliku Hrvatsku na meuna-rodnu scenu. Prije deset godinaHrvatsku su priznali, ali je nisu iprihvatili. Od priznavanja pa doprihvaÊanja Ëekao nas je joπ dug put.

ZahvaljujuÊi politici koja nije udovoljnoj mjeri vodila raËuna oljudskim pravima, koja je demo-kraciju interpretirala na vrlo origi-nalan, zapravo neprihvatljiv naËin,koja je pokazivala otvorene aspiracijeprema dijelovima podruËja susjedne,takoer meunarodno priznatezemlje, Hrvatska je uvijek iznovadolazila ne samo pod sumnju, nego ipod udar meunarodne zajednice,njezini nastupi na svjetskoj scenisvodili su se gotovo iskljuËivo na oneu kontekstu traæenja rjeπenja zastanje u regiji, a naπli smo se i predopasnoπÊu uvoenja meunarodnihsankcija.

Netko Êe moæda reÊi da ne priliËisveËanom trenutku poput ovoga da sepred oËi javnosti iznosi vlastitoprljavo rublje. Ali ja kaæem: sprem-nost i sposobnost priznavanja poËi-njenih promaπaja i greπaka, svjedoËio naπoj demokratskoj zrelosti iodluËnosti da takve promaπaje ipogreπke viπe nikada ne ponovimo.

Netko Êe moæda reÊi da u situacijipoput ove u kojoj smo danas, podsje-Êanje na korijene i na ono πto u njimanije bilo kako je trebalo biti, smanjujeentuzijazam onih koji su pozvani dakola izvuku iz blata. Ali ja kaæem:samo ako znamo πto juËer nije bilodobro, moÊi Êemo ispravno ocijeniti iodluËiti πto Êe sutra biti dobro.

Prije dvije godine odlukom veÊinebiraËkog tijela Hrvatska je dobilanovu vlast. Ta se vlast suoËila sgolemim problemima. Mislim, da naπajavnost ni danas ne shvaÊa do kraja ukakvom je stanju nova vlast preuzeladræavu. Pogreπan model privatizacije,uniπtavanje poduzeÊa koja su imalarealne moguÊnosti opstanka, kadrov-ska selekcija na osnovi politiËke

BROJ

322

6

U cijeloj dugoj, sloæenoj, Ëestokrvavoj povijesti, Hrvatska jepostojala i Hrvatska se odræala- i onda kada je izgubilasamostalnost, ali je zadræalaodreene atribute dræavnosti, ionda kada se svela na ”tuæneostatke ostataka”, ali nijepristala da je zbriπu s politiËkekarte.

IHS6. II. 2002.

SVE»ANA SJEDNICA

podobnosti, a ne sposobnosti, ne-spremnost na borbu s kriminalom, pai paktiranje s njime, toleriranje, ali ipoticanje korupcije, sve je to stvorilodruπtvenu klimu u kojoj se novo,pogotovo ako se ne ”gura” dovoljnohrabro i energiËno, vrlo teπko probija.

Stoga smo i najveÊe uspjehe moglinajprije postiÊi na polju vanjskepolitike. S jedne strane, Hrvatsku suneke stvari naprosto Ëekale, bile su”zrele”, i Ëim je doπlo do promjenevlasti, Ëim su otpale sumnje oiskrenosti opredjeljenja Hrvatske zademokraciju, vrata su se poËelagotovo sama od sebe otvarati. Ukratkom vremenu uπli smo u Part-nerstvu za mir, u Svjetsku trgovinskuorganizaciju, potpisali smo Sporazumo stabilizaciji i pridruæivanju…

S druge strane, u meunarodnimbilateralnim i multilateralnim kontak-tima koji su danas postali dio naπepolitiËke svakodnevice, uspjeπnoruπimo barijere nedavne proπlosti,razbijamo iluzije o navodnovjekovnim neprijateljima, potvru-jemo stara i gradimo nova prija-teljstva i savezniπtva. Ne poziva nas seviπe da bi nam se dræale lekcije, negoda bi se Ëula naπa stanoviπta, da bi setraæilo naπe miπljenje. Danas, desetgodina poslije, zaista moæemo reÊi daje Republika Hrvatska ne samopriznata, nego i prihvaÊena πiromsvijeta.

©to se vanjske politike tiËe, prednama su veliki zadaci: prilagoditi seeuropskim standardima, kako bismose osposobili za Ëlanstvo u Europskojuniji, preustrojili oruæane snage, πtonaravno podrazumijeva i njihovupotpunu depolitizaciju, kako bismo sekvalificirali za Ëlanstvo u Atlantskompaktu, potpuno normizirati odnose sasvim susjedima, kako bismo mogli usklopu tih odnosa zadovoljiti uteme-ljene ambicije naπeg gospodarstva, alii kako bismo preuzeli svoj dioodgovornosti za konaËno stabili-ziranje regije.

©to se pak unutarnje politike igospodarstva tiËe, nema alternativedaljem uËvrπÊivanju demokracije ijaËanju temelja civilnog druπtva,nema alternative traæenju najboljihnaËina da se potakne proizvodnja ipoËnu otvarati nova radna mjesta. Tosu sve stvari koje vidim u kontekstuneËega o Ëemu sam u posljednjevrijeme viπe puta govorio, naime,nacionalnog konsenzusa o bitnimodrednicama hrvatskog puta. Ja ovdjene mislim ni na kakvo jednoumlje.Razlike u miπljenjima imanentne sudemokraciji i bilo bi krajnje opasnodovoditi u pitanje njihovu legitim-nost.

Ja naprosto imam na umu Ëinjenicuda svi oni kojima je stalo dodemokratske, civilizirane, europske,pravne dræave Hrvatske moraju bitisloæni u pogledu nekih kljuËnihvrijednosti, nekih temeljnih odrednicadræavne politike, nekih naËelnihopredjeljenja. Oko toga, ako smoprihvatili da æelimo Hrvatsku koja Êebiti, ponovit Êu joπ jednom, demo-kratska, civilizirana, europska ipravna dræava, nikakvih dvojbi nemoæe i ne smije biti.

Podjele na tim pitanjima mogu bitisamo stvar proπlosti, nikako sada-

πnjosti, a kamoli buduÊnosti. Tomoraju shvatiti oni koji te podjele idanas potiËu, pokuπavajuÊi na njimazaraditi jeftine i kratkoroËne politiËkepoene. Takvima koji nas æele dijelitina pitanju: Europa ili izolacija,demokracija ili pseudodemokracija,graansko druπtvo ili zapjenjeniπovinizam koji se ponekad pretvara iu otvoreno koketiranje s faπizmom,takvima moram zakljuËno jasno iglasno reÊi da bi njihova pobjedaznaËila pretvaranje hrvatske proπlostiu njenu buduÊnost.

Netko Êe moæda reÊi: na sveËanojsjednici Hrvatskog sabora valja dræatiprigodni govor, pun lijepih rijeËi iprigodniËarskog optimizma. Jameutim kaæem: nama ne trebafrazersko uljepπavanje sadaπnjosti,nego mobiliziranje svih potencijalanaπeg druπtva na stvaranju realnihuvjeta za izgraivanje buduÊnostikoja Êe svakom naπem graaninujamËiti æivot dostojan Ëovjeka.

Netko Êe moæda reÊi: komemo-rirajuÊi desetu obljetnicu meuna-rodnog priznanja Hrvatske trebalo jegovoriti o tome πto je svijet zbogsvojih nedvojbenih propusta uproπlosti, duæan Hrvatskoj u budu-Ênosti. Ja meutim kaæem: upravo nadanaπnji dan trebalo je i svijetu Ëijismo dio, na Ëiju suradnju i pomoÊ spravom raËunamo, ali i cjelokupnojnaπoj javnosti koja to od nas srazlogom, mada ponekad i s podije-ljenim osjeÊajima oËekuje, trebalo imje - dakle - svima jasno reÊi da smosvjesni puta kojim smo proπli i daznamo kojim putem moramo iÊi.Mislim da sam to ovim govoromupravo i uËinio” - rekao je na krajusvog izlaganja Predsjednik Republike.

BROJ

322

7

Spremnost i sposobnostpriznavanja poËinjenihpromaπaja i greπaka, svjedoËio naπoj demokratskoj zrelosti iodluËnosti da takve promaπajei pogreπke viπe nikada neponovimo.

Prijedlog dnevnog reda

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovora osuradnji izmeu Vlade RepublikeHrvatske i Vlade Republike Indije uborbi protiv meunarodne nedo-puπtene trgovine opojnim drogama ipsihotropnim tvarima, meunarod-nog terorizma i organiziranogkriminala;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Ugovora ofinanciranju izmeu Europske inve-sticijske banke i Republike Hrvatske iHÆ - Hrvatskih æeljeznica d.o.o. zaobnovu æeljezniËke pruge na v.c.koridoru

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Sporazumaizmeu Vlade Republike Hrvatske iVijeÊa ministara Bosne i Hercegovineo suradnji u zaπtiti od prirodnih icivilizacijskih katastrofa

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanju Sporazumaizmeu Vlade Republike Hrvatske iVlade Ruske Federacije o vojno-tehniËkoj suradnji

- KonaËni prijedlog zakona oelektroniËkom potpisu

- KonaËni prijedlog zakona oosobnoj iskaznici

- Prijedlog Nacionalne strategijezaπtite okoliπa, s Prijedlogom nacio-nalnog plana djelovanja

- Prijedlog strategije ”Informacijskai komunikacijska tehnologija -Hrvatska u 21. stoljeÊu”

- Prijedlog strategije ”Kulturnirazvitak - Hrvatska u 21. stoljeÊu

- IzvjeπÊe o obavljenoj reviziji Kon-vencije o suradnji i zaπtiti i odræivojuporabi rijeke Dunav

- IzvjeπÊe o kretanjima cijena ianaliza vanjskotrgovinske razmjenepoljoprivredno-prehrambenihproizvoda

- KonaËni prijedlog zakona opoticanju razvoja malog gospodarstva

- KonaËni prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o otocima

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona ozadrugama

- Prijedlog zakona o zaπtiti ispaπavanju

- Prijedlog zakona o bankama- Prijedlog zakona o træiπtu vrije-

dnosnih papira- Prijedlog zakona o preuzimanju

dioniËkih druπtava- KonaËni prijedlog zakona o

izmjenama Zakona o osiguranju- Prijedlog zakona o prireivanju

igara na sreÊu i nagradnih igara- Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o podruËjimaposebne dræavne skrbi

- KonaËni prijedlog zakona o pres-tanku vaæenje Zakona o utvrivanjuratnih i poratnih ærtava II. svjetskograta (predlagatelj zastupnik NenadStaziÊ)

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona onaknadi za imovinu oduzetu zavrijeme jugoslavenske komunistiËkevladavine

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona oautorskom pravu - (predlagatelj Klubzastupnika HSP-HKDU-a)

- Prijedlog zakona o prostornomureenju

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Za-kona o Uredu za suzbijanje korupcijei organiziranog kriminaliteta

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona osudovima za mladeæ

- Prijedlog za osnivanje istraænogpovjerenstva za ispitivanje sumnjivihzakonitosti rada dræavnih tijela,javnih sluæbi i pravnih osoba javnogprava te uvjeta i okolnosti priku-pljanja podataka o osobama iz javnogæivota Republike Hrvatske

- IzvjeπÊe o provedbi Zakona opravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i Ëlanova njihovihobitelji, za razdoblje od 1. sijeËnja do30. lipnja 2001. godine

- Prijedlog za razrjeπenje glavnogdræavnog odvjetnika g. RadovanaOrtynskog (predlagatelj Klub zastu-pnika HDZ-a)

- IzvjeπÊe o radu Komisije zavrijednosne papire Republike Hrvat-ske za 2000. godinu i prvih πestmjeseci 2001. godine

- KonaËni prijedlog zakona opotvrivanju Sporazuma o slobodnomtranzitu kroz teritorij RepublikeHrvatske u i iz Luke PloËe i krozteritorij Bosne i Hercegovine uNeumu

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Pozdravom zastupnicima iËlanovima Vlade predsjednik ZZllaattkkooTToommËËiiÊÊ otvorio je 19. sjednicuHrvatskog sabora. Zastupnici supotom, nakon uobiËajenog odavanjapoËasti domovini izvoenjem himnepreπli na utvrivanje dnevnog reda.Kao prvo predsjednik TomËiÊ je iznionove toËke kojima je nadopunio ovajdnevni red nakon Ëega su prihvaÊenisvi prijedlozi temeljem kojih Êe nekizakoni biti razmatrani i donesenihitnim postupkom.

Prije nego πto je dnevni red utvrenTToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) je u ime Klubazastupnika HSP-HKDU-a prigovorioπto se na dnevnom redu ne nalaze dva

zakona za Ëiju izradu je Sabor obvezaoVladu. Rekao je da su to izmjeneZakona o carinskoj tarifi i KonaËniprijedlog zakona o sprjeËavanjusukoba interesa.

Predsjednik Sabora ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊzamolio je da se prigovori stavljaju napredloæene toËke dnevnog reda kakoto propisuje Poslovnik. Objasnio je danavedene zakonske prijedloge Vladanije dostavila te zato nisu uvrπteni udnevni red ove sjednice, dodavπi kakovjeruje da Êe se oni uskoro naÊi usaborskoj proceduri. Potom jekonstatirao da je dnevni red utvren.

MM..SS..

BROJ

322

8

Utvrivanje dnevnog reda 19. sjednice

Deseta godiπnjicameunarodnog priznanjaRepublike Hrvatske

Na poËetku 19. sjednice Hrvatskogsabora predsjednik ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊpodsjetio je na desetu godiπnjicumeunarodnog priznanja RepublikeHrvatske. Osvrnuo se i na sve koji supatili, stradali i dali æivot za svojudomovinu, pozvavπi zastupnike dasabrani i u miru u nekoliko trenu-taka minutom πutnje budu s palimhrvatskim braniteljima i svimcivilnim ærtvama, ljudima koji sustvarali neovisnu Hrvatsku.

IHS6. II. 2002.

AKTUALNO PRIJEPODNE

- Informacija o odnosima RepublikeHrvatske i Republike Slovenije

- Izbori, imenovanja i razrjeπenja

Dopuna dnevnog reda

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnogpovjerenstva

- Prijedlog odluke o donoπenjufinancijskog plana Fonda za regio-

nalni razvoj Republike Hrvatske za2002. godinu

- Prijedlog odluke o donoπenjufinancijskog plana Fonda za razvoj izapoπljavanje za 2002. godinu

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o blagdanima, spomen-danu ineradnim danima u Republici

Hrvatskoj (predlagatelj Klub zastu-pnika HSS-a)

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnogpovjerenstva o zahtjevu za odobrenjepokretanja kaznenog postupka protivgospodina Zlatka KramariÊa, zastu-pnika u Hrvatskom saboru

- KonaËni prijedlog zakona onovËanim poticajima u poljoprivredi

BROJ

322

9

BBuudduuÊÊii ddaa jjee oovvoo pprrvvoo AAkkttuuaallnnoopprriijjeeppooddnnee uu kkoojjeemm ÊÊee ssee pprriimmjjeennjjiivvaattiinnoovvee ppoosslloovvnniiËËkkee ooddrreeddbbee,, pprreedd--ssjjeeddnniikk HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ZZllaattkkooTToommËËiiÊÊ nnaa ppooËËeettkkuu jjee ppooddssjjeettiioozzaassttuuppnniikkee nnaa nnoovvaa pprraavviillaa:: zzaassttuuppnniikkmmooææee ppoossttaavviittii ssaammoo jjeeddnnoo ppiittaannjjee,,kkoojjee bbii ttrreebbaalloo bbiittii ssaaææeettoo ii jjaassnnooffoorrmmuulliirraannoo.. UU ddoobbiivveennoomm ooddggoovvoorruuzzaassttuuppnniikk ssee kkrraattkkoo ooËËiittuujjee jjee lliizzaaddoovvoolljjaann ooddggoovvoorroomm.. UUkkoolliikkoo jjeenneezzaaddoovvoolljjaann,, mmooææee oodd VVllaaddee,, ooddnnoossnnoommiinniissttrraa zzaattrraaææiittii ii ddooddaattnnii ppiissaanniiooddggoovvoorr..

Porijeklo novca?

Nakon ovih pojaπnjenja prvi se javiozastupnik dr. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU))koji je uvodno komentirao nedavnebankarske poslove oko uvoenja eura.Upozorio je da su Svjetska banka iMeunarodni monetarni fond pokre-nuli istragu o tokovima novca uzemljama jugoistoka Europe. Ocijenioje da je posebnu pozornost privuklaHrvatska, Ëiji su graani u posljednjevrijeme u bankovne trezore poloæili2,5 milijardi DEM, a pri tome nije

utvreno porijeklo novca. Pojedinenovine u Hrvatskoj, poput ”Hrvatskogslova”, komentirale su ovaj potez kaonacionalno pranje novca. Zatraæio jeod Vlade da se oËituje i o pretpo-stavkama da se tim potezom æeljeloHrvatsku spasiti od gospodarskogkolapsa, koji bi bio sliËan nedavnomargentinskom financijskom slomu.

Na postavljeno pitanje i pretpo-stavke, premijer IIvviiccaa RRaaËËaann kratko jeodgovorio demantom, a zastupnikKovaËeviÊ joπ kraÊe iznio neza-dovoljstvo odgovorom.

Proizvodnja umjetnih gnojiva

Zastupnik IIvvaann KKoollaarr ((HHSSSS)) zatraæioje od ministra gospodarstva GGoorraannkkaaFFiiææuulliiÊÊaa hoÊe li, i kada rijeπitinastavak normalnog rada Petro-kemije u Kutini. Tvornica je obusta-vila proizvodnju umjetnih gnojivazbog nedostatka plina, iako struËnjaciocjenjuju da se problem mogao rijeπitinabavkom ili posudbom elektriËneenergije na europskom træiπtu.Upozorio je ujedno da ovakvo stanje

traje veÊ mjesec dana a da se ne vidinikakvo poboljπanje.

Ministar FiæuliÊ iznio je podatke ukojima je opisao kronologiju nasta-nka problema. Ostvaren je i kontakt sHEP-om kako bi se novi korisniciusmjerilli na druge energente iliprestali raditi, ali najveÊi problempredstavlja prenapregnuta elektro -energetska bilanca Hrvatske. Upozo-rio je da najveÊi dio potroπaËa plinaotpada na kategoriju malih potroπaËa,a njegova redukcija dovela bi doprestanka grijanja u domaÊinstvima.Smatra da su ovo temeljni razlozinastalog problema, ne prihvaÊajuÊiocjenu da bi Vlada imala neπto protivtvornice umjetnih gnojiva u Kutini.

Podsjetio je da su cijene umjetnihgnojiva liberalizirane, da je reËenojtvornici otpisan dug u iznosu od 360milijuna kuna, te da je istovremenonjihov proizvod zaπtiÊen od konku-rencije. PostojeÊa carinska zaπtitamogla bi se u krajnjoj potrebi ukinuti,kako bi træiπte bilo opskrbljeno s ovimvaænim proizvodom. Ponudio jezastupniku i cjeloviti elaborat o ovomproblemu koji Êe uskoro biti

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

prezentiran na sjednici Vlade Repu-blike Hrvatske.

Zastupnik Ivan Kolar izrazio jenezadovoljstvo odgovorom, ocje-njujuÊi da su se pritom koristili inetoËni podaci. Konstatirao je da uovom trenutku u Zagrebu postoji 100megavata viπka, a daljnju polemikuonemoguÊio je predsjedavajuÊi. Ista-knuo je da prvo treba analiziratipisano obrazloæenje kojega je spome-nuo resorni ministar, te rijeË daozastupniku DDaammiirruu KKaajjiinnuu ((IIDDSS))..

Sporenja oko prijevoza naftnih

derivata

On je svoje pitanje postavio mini-stru vanjskih poslova TToonniinnuu PPiiccuullii,pitajuÊi ga zaπto je Vlada donijelauredbu o zabrani prijevoza nafteHrvatskim cestama. Zbog ove odlukeslovenski dræavni predstavnici uputilisu protestnu notu Zagrebu, ocje-njujuÊi navedene poteze protekci-onizmom. Izrazio je bojazan da binajveÊe represalije druge stranemogli osjetiti hrvatski graani kojiprometuju kroz Sloveniju vozilima bezkatalizatora, a hrvatska vanjskapolitika izgubit Êe na vjerodostojnosti.Bez obzira na dosadaπnja tumaËenja,zastupnik Kajin smatra da jedinukorist mogu izvuÊi samo poslovnikrugovi u INI, dok su gubitnici sviostali sudionici i brojni ljudi koji bimogli ostati bez posla.

Ministar TToonniinnoo PPiiccuullaa podsjetio jena odredbe Pravilnika o naËinuprijevoza opasnih tvari u cestovnomprometu. Zbog uËestalih ekoloπkihincidenata bile su potrebne odreenezaπtitne mjere, a u ovom trenutku joπuvijek traje komunikacija izmeudiplomatskih predstavnika Hrvatske izemalja koje se osjeÊaju pogoeneovom odlukom.

Ocijenio je da Ministarstvo vanjskihposlova Republike Hrvatske ostajeotvoreno za dodatna rjeπenja koja Êeuslijediti nakon πto nadleænaministarstva i agencije upute dodatnaobjaπnjenja. Zastupnik Kajin nije biozadovoljan odgovorom ocjenjujuÊi daÊe se moguÊe posljedice prvo odrazitina pograniËno podruËje i tamoπnjestanovniπtvo.

Strana ulaganja

Zastupnik BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) ukratkim je potezima komentiraodosadaπnje poteze gospodarstvenikaoko ulaganja na hrvatsko træiπte.Predloæio je nadleænom ministarstvu

da prouËi dosadaπnja iskustva Irskekoja je oËito prepoznala i ulagaËimaponudila prihvatljiv gospodarskikoncept. Irska je utemeljila Agencijuza poticanje izravnih ulaganja, teotvorila predstavniπtva u najra-zvijenijim dræavama, a rezultati suubrzo potvrdili ispravnost ovogakoncepta. Od zemlje koja je imalabruto domaÊi proizvod po glavi oko8.000, za deset godina je dosegnulaiznos od Ëak 22.000 ameriËkih dolara.

Zapitao je ministra FiæuliÊa,razmiπlja li o koriπtenju iznijetihirskih iskustava. Postavio je ipotpitanje, zanimajuÊi se namjerava lipomoÊi u promociji gospodarskih, aosobito prehrambenih i drvno -preraivaËkih potencijala Slavonije iBaranje.

Ministar gospodarstva GGoorraannkkooFFiiææuulliiÊÊ sloæio se da je Irska imaladobar gospodarski model, ali jeupotpunio i razjasnio dodatne razlogenjezinog uspjeha. Koncem sijeËnja,najavio je ministar, bit Êe prezen-tirane sve pojedinosti i potrebneinformacije potrebne za startanjeinvesticijskih projekata. Upozorio je,meutim, da globalna gibanjaukazuju na usporavanja u inve-sticijama. Smatra da gradovi, opÊine iæupanije, mogu dodatno privuÊistrane investitore, spominjuÊi pritome zalaganje Varaædina i NoveGradiπke da privuku strana ulaganja.U projektu gdje su obje strane bilezainteresirane za odreeno ulaganje,”pobijedila” je Nova Gradiπka jer jeinvestitoru ponudila kvalitetnijeuvjete. Od lokalne uprave oËekuje seda stranom ulagaËu ponudi povoljnozemljiπte, energente i infrastrukturu,a dræavna uprava uvijek Êe ponuditi ipruæiti potrebnu pomoÊ, zakljuËio jeministar gospodarstva.

Poskupljenje cestarina

Zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC))citirala je nedavnu Vladinu odlukukojom Êe poskupiti sve cestarine za18,9%, a na dionici autoceste odÆupanje do Zagreba, oËekuje se posku-pljenje i veÊe od 35%. Smatra da jeovakva odluka dovela do velikognezadovoljstva i negodovanja cijeleSlavonsko - baranjske i Srijemskeregije, a konaËna πteta bit Êe veÊa odmoguÊe koristi. Predloæeno posku-pljenje predstavljat Êe joπ jedandodatni uteg gospodarstvu u nave-denoj regiji, koje je ionako uniπtenoteπkim ratnim razaranjima.

Zapitala je predlagatelja hoÊe li uslijedeÊih 50 dana koliko preostaje doprimjene odluke, Vlada RepublikeHrvatske korigirati reËenu odluku.

Na ovo pitanje odgovorio jeministar za javne radove, obnovu igraditeljstvo, RRaaddiimmiirr »»aaËËiiÊÊ. On jeupozorio da se ovim potezom ispravljaranija pogreπna odluka kojom sucestarine pojeftinile, iako za takavpotez nije bilo opravdanja ni razloga.Podsjetio je da su donijete i noveodluke oko izgradnje cestovnihprometnica, a skora provedba moraimati trajan i stabilan izvor finan-ciranja. Uz izdvajanja kroz naftnederivate, i prihodi od cestarina bit Êeupotrijebljeni za izgradnju novihautocesta u Republici Hrvatskoj.Ministar »aËiÊ procijenio je da se uslijedeÊe tri godine namjerava izgra-diti i investirati svota koja je jednakaukupnim investicijama na ovompodruËju u posljednjih tridesetakgodina. Vlada je preuzela programkojim bi se okonËala izgradnja odÆupanje do Lipovca, a predvienitroπkovi viπestruko su veÊi od izda-vanja zbog viπe cestarine. Istovremenose oËekuje i zapoπljavanje velikogbroja domaÊih poduzetnika i radnika,odgovorio je ministar.

Zastupnica Vesna ©kare-Oæboltodgovorila je da nije zadovoljnaponuenim odgovorom, a rijeË jezatim dobila zastupnica MMaarriijjaa BBaajjtt((HHDDZZ))..

Kreditiranje poljoprivrede

Ona je upozorila da je Slavonija iBaranja imala nepovoljan tretmanprilikom dodjele kredita od Mini-starstva poljoprivrede i πumarstva jerje dobila samo 15% raspoloæivihsredstava. PodsjeÊajuÊi da upravo ovajkraj ima najsnaænije potencijale upoljoprivredi, zapitala je za razlogeovakvog kriterija i provedene raspo-djele kredita.

Ministar poljoprivrede i πumarstvamr. BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ podsjetio je dasu uvjeti kreditiranja bili vrlo jasni, aprvi put ovaj je posao decentralizirani prepuπten æupanijama. Svaka jeæupanija ujedno morala pripremiti iizdvojiti vlastita sredstva, te je primje-rice OsjeËko - baranjska æupanijaizdvojila svega 500 tisuÊa kuna.Ukoliko same æupanije nisu prepo-znale istinsku potrebu za ovimkreditima, postojeÊi kriteriji bili sutakvi da se veÊa sredstva nisu moglaizdvojiti za ”πtedljive” æupanije. Zastu-pnica nije bila zadovoljna usmenim

BROJ

322

10

IHS6. II. 2002.

AKTUALNO PRIJEPODNE

odgovorom, te je zatraæila i dodatnipisani odgovor.

ObraËun elektriËne energije

Prije nego πto je postavio pitanje,zastupnik mr. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)),,iznio je poslovniËku primjedbu,ocjenjujuÊi da se previπe strogoograniËava moguÊnost zastupnika daiskaæe i elaborira nezadovoljstvoponuenim odgovorom.

Podsjetio je zatim da je i prijegodinu dana ukazao na zamrπenuformulu koja se nalazi pred platiπamaelektriËne energije. PotroπaËi seosjeÊaju prevarenima i zakinutima jerse i danas koristi opisani kompliciranitarifni obraËun. Zatraæio je odgovor otome namjerava li se uskoropromijeniti opisani obraËun elek-triËne energije.

Na ovo je pitanje odgovoriopremijer IIvviiccaa RRaaËËaann podsjeÊajuÊizastupnika da je uskoro najavljennovi sustav obraËuna potroπeneelektriËne energije. Zastupnik nije biozadovoljan ovim odgovorom.

Izgradnja prometnica

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ --©©kkrrlljj ((HHSSLLSS)) ocijenila je da cestovnamreæa u Republici Hrvatskoj nije bilaprimjereno odræavana. Podsjetila jezatim na pojedine aspekte iz knjiæicepod nazivom - ”Program graenja iodræavanja javnih cesta za razdoblje2001/2004. godine. Podaci iz togizvora, razlikuju se od godiπnjegplana Hrvatskih cesta, upozorila jezastupnica citirajuÊi pojedine tekstoveu kojima se govori o gradnji irekonstrukciji ceste Buzet -Porteportone - Novigrad. Zapitala jezbog kojih je razloga doπlo dorazliËitih interpretacija cestovnogprograma Vlade Republike Hrvatske iHrvatskih cesta.

Ministar pomorstva, prometa i veza.mr. AAlloojjzz TTuuππeekk konstatirao je da jedio iznijetih navoda toËan, jer je doπlodo odreenih razlika izmeu planakoji je prezentiran od Hrvatskih cestai Vladinog programa. Ovih dana spredstavnicima Hrvatskih cesta vodese razgovori kako bi usvojili i proveliodreene izmjene, sukladno Vladinomprogramu. Za konkretnu cestu bit Êeizdvojeno i potroπeno gotovo 34milijuna kuna tijekom uplata u slije-deÊe tri godine.

Zastupnica je bila zadovoljnaodgovorom, ali je zatraæila i dodatnopisano obrazloæenje.

Zaπtita Hrvata u Bosni i

Hercegovini

Zastupnica mr. sc. ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ((HHDDZZ)) pozvala se na dokumente kojisu nedavno objavljeni u tjedniku”Nacional”, a odnose se na izjavegospodina Petricha. Umjesto uvoenjaDoma naroda u Skupπtinu BiH,Petrich je najavio osnivanje nekakvekomisije za zaπtitu temeljnihnacionalnih interesa koja ima znatnouæe ovlasti od Doma naroda. BuduÊida takvo rjeπenje znaËajno naruπavautvrenu ustavnu poziciju tamoπnjihHrvata, zatraæila je od Vlade πtonamjerava poduzeti sukladno jasnimobvezama koje su uostalom navedenei u Ustavu. Citirala je zatim i izjavunavedenog politiËara koji je zatraæioistovjetna prava i tijela i za Srbe uRepublici Hrvatskoj.

Ministar vanjskih poslova TToonniinnooPPiiccuullaa podsjetio je na pojedinenaglaske iz razgovora s gospodinomPetrichem kojega je vodio tijekomovoga dana. Objaπnjenja oko sporneizjave bit Êe precizirana prilikompredstojeÊeg posjeta Zagrebu, aHrvatska je s tim u vezi, izrazilazanimanje i zabrinutost. Citirao jePetriÊeve izjave koji ga je uvjeravaoda nema razloga za zabrinutoststatusom hrvatskog naroda u BiH.Ujedno je izrazio oËekivanja, da se upostojeÊim entitetima uspostavi iodreena institucionalna simetri-Ënost. Smatra da te institucije trebajubiti bliske i prepoznatljive, a sprijeËititreba povremeno udaljavanje i produ-bljivanje razlika. Izrazio je oËekivanjeda bi pojedini dijelovi Sporazuma izDaytona, nakon 7 godina moglidoæivjeti odreeni napredak.

Zastupnica BuπiÊ nije bila zado-voljna odgovorom.

»uvanje arhivske grae

Zastupnik AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ))podsjetio je na Vladinu odluku izsijeËnja 2001. godine, prema kojoj bise dokumentacija pokojnog pred-sjednika Tumana trebala proslijeditiHrvatskom dræavnom arhivu. Zbogizbjegavanja raznih manipulacija, ovabi graa sukladno zakonskim propi-sima trebala biti zaπtiÊena 30 godinaprije upotrebe i znanstvene inter-pretacije. Podsjetio je zatim naosnivanje i rad Povjerenstva koje jetrebalo provesti ovu odluku ikonstatirao da ona do danas nijeprovedena. Zatraæio je da se odredi

datum kako bi se ova graa pohranilau arhivu i zaπtitila od neprimjerenezloupotrebe.

Zamjenik premijera i potpred-sjednik Vlade Republike Hrvatske dr.GGoorraann GGrraanniiÊÊ, ocijenio je da Vlada nijeutvrdila vremenske rokove, a zbograzloga tehniËke naravi opseæanzapoËeti posao joπ nije dovrπen. OËe-kuje ipak, da Êe reËena dokumentacijatijekom ove godine biti pohranjena uarhivu.

Povrat dugova dræavi

Zastupnik ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS))svoje je pitanje postavio ministrufinancija dr. MMaattii CCrrkkvveennccuu. Uvodnoje podsjetio na sve vaænije detaljekojima je Vlada dala priliku poreznimduænicima da namire dugovanje.Zapitao je predstavnika Vlade namje-rava li produljiti utvrene vremenskelimite, kojima bi ukupno 19 tisuÊaduænika trebalo podmiriti znaËajnadugovanja. Upozorio je da se do sadaprijavilo samo 123 duænika, paocjenjuje da treba produæiti rokove zaprijavu.

U svom odgovoru dr. Crkvenac jepodsjetio je da duænici na najje-dnostavniji naËin evidentiraju sprem-nost nadleænoj poreznoj upravi oplaÊanju zakonskih obveza. Teknakon ove faze, moæe se krenutiprema daljnjem dijelu procesa kojegaodreuju zakonski propisi. Pozvao jesve duænike da se pridræavajunavedenih vremenskih rokova jerneÊe doÊi do produljenja vremenskogroka za prijavu. Ukoliko bi ipaknastupile posebne okolnosti koje sunaznaËene u pitanju, ministarstvo biznalo odgovarajuÊe reagirati, ali zasada inzistira na poπtovanju iprovedbi utvrenih zakonskih propi-sa. Zastupnik je istaknuo da jezadovoljan odgovorom.

Prosvjetna zvanja

Zastupnik dr. sc. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ((SSDDPP)) zatraæio je da se precizirajuuvjeti koji su vezani uz napredovanjenastavnika i profesora u zvanjementora, odnosno savjetnika. Te dvijekategorije predstavljaju bitan Ëimbe-nik motivacije, a promocija donosi iodreenu materijalnu satisfakciju.Upozorio je da je cijeli proces provedbenedopustivo spor i neuËinkovit, teoptereÊen nepotrebnim birokratskimpostupcima. U traæenju odgovora odnadleænih sluæbi, razabire se da joπ

BROJ

322

11

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

uvijek rjeπavaju predmete koji suprispjeli na potvrdu 1998. godine.

Zapitao je resorno ministarstvo, πtonamjerava uËiniti da se ovakvasituacija πto prije prevlada, te ubrzaizbor prosvjetnih djelatnika unavedena zvanja.

Zamjenik ministra prosvjete iπporta IIvvaann VVaavvrraa obeÊao je da Êeosobno istraæiti razloge zbog kojih jedoπlo do kaπnjenja u zakonskojproceduri prema prosvjetnim djelat-nicima koji su zasluæili profesionalnonapredovanje. Radi odreenih propu-sta koje su uoËili i u nadleænomministarstvu, u pripremi je prijedlognovog programa Pravilnika o napre-dovanju uËitelja i nastavnika. Ovim Êese prijedlogom skratiti zakonskaprocedura, a kriteriji imenovanja bitÊe precizniji i jasniji. Ocijenio je da Êenovi pravilnik biti dovrπen zaotprilike mjesec dana, a s ovakvim jeodgovorom bio zadovoljan i podno-sitelj pitanja.

PlaÊanje slivne vodne naknade

BBooææiiddaarr KKaallmmeettaa ((HHDDZZ)) pitao jeministra za javne radove, obnovu igraditeljstvo, gospodina »aËiÊa hoÊeli Vlada predloæiti izmjenu zakonakojim bi se otoËani oslobodili plaÊanjaslivne vodne naknade, a u ciljudodatne pomoÊi i stimulacije æivota naotocima. Zastupnik se osvrnuo na sveuËestalije, a po njemu opravdaneprosvjede stanovnika otoka koji nisuprikljuËeni na vodoopskrbni sustav, aplaÊaju slivnu vodnu naknadu pokvadratnom metru stambenog iliposlovnog prostora temeljem Zakonao vodama i Zakona o financiranjuvodnog gospodarstva, a sluæi zazaπtitu od πtetnog djelovanja voda.Zaπtita ukljuËuje obranu od poplava,obranu od leda, bujica te otklanjanjeπteta od istih, a zna se da od svegatoga praktiËki niËega na otocima ilinema ili ako ima onda je to u vrlominimalnom opsegu.

MMiinniissttaarr »»aaËËiiÊÊ je rekao da jegospodin Kalmeta u pravu, jer imaotoka na kojima nema nikakve osnoveda se naplaÊuje vodna naknada, aliradi se o neËemu drugome. Naime,postoji cijeli niz druπtvenih funkcijakoje se financiraju na principu soli-darnosti, pa i neke funkcije koje seodnose na vodoopskrbu, odvodnju ilizaπtitu od bujica, poplava i sl. Rekaoje da razina ulaganja koja se daje naotoke, otprilike viπe od 250 putaprelazi okvir prikupljene naknade.

Izlaz u porastu temperature

HHrrvvoojjaa ZZoorriiÊÊaa ((HHSSLLSS)) zanimalo jeima li ministar gospodarstva, gospo-din Goranko FiæuliÊ viziju izlaska izkrize poduzeÊa ”Petrokemije”. Naime,10. prosinca 2001. godine zbog, kakoje tada obrazloæeno, niskih tempe-ratura i nedostatka plina u sustavu,iskljuËena je iz pogona ”Petrokemija”d.d. Kutina. Na press konferenciji 16.prosinca koja je odræana u HEP-u vrlovisoki predstavnici INE i HEP-a reklisu da se ne oËekuju poteπkoÊe uopskrbi elektriËnom energijom iplinom. Zastupnik je rekao da se priËada plinovod kroz Sloveniju kojim sedoprema plin u Hrvatsku radi stlakom od 25 bara, a naziv mu je radnitlak 35 bara. ”Jasno je koliko je timesmanjen kapacitet plinovoda. PriËa seda ima joπ plinovoda kojima sedoprema plin u Hrvatsku, samo da seo njima ne priËa. PriËa se i da je zbogstanja u kojem se naπla, ”Petro-kemija” veÊ izgubila 200 milijunakuna πto je viπe od godiπnjih potrebaza plaÊe s doprinosima za sve zapo-slene tj. 2850 zaposlenika ”Petro-kemije”, rekao je zastupnik ZoriÊ.

Ministar FFiiææuulliiÊÊ rekao je da Êepokuπati odgovoriti samo na onedijelove pitanja koje nije dao uodgovoru na pitanje gospodinaKolara. Rekao je da postoje dva naËinarjeπenja problema u srednjoroËnomrazdoblju, a da postoji samo jedankratkoroËni, odnosno u naredna dvatjedna. ”Moramo sagraditi magi-stralni vod koji Êe poveÊati trans-portne kapacitete za ruski plinvrijedan 150 milijuna dolara i za totreba pronaÊi partnera u Maarskoj.Drugo rjeπenje je sagraditi plinovodvrijedan oko 140 milijuna dolara kojiÊe povezati sjevernojadranska polja,preko Istre s Karlovcem. Jedno idrugo su projekti koji zahtijevajuveliki novac, partnera i vrijeme”,rekao je ministar. Podsjetio je da,naæalost, prije pet ili deset godinakada se pristupilo plinifikacijiHrvatske i kada je doπlo do enormnogpoveÊanja distribucije plina nitko nijerazmiπljao o tome na koji naËin Êe seta silna potroπnja namiriti. Rekao jeda kratkoroËno ne postoji nikakvorjeπenje dok ne doe do otopljenja,odnosno do dizanja prosjeËnihdnevnih i noÊnih temperatura za trido pet stupnjeva. Naime, Hrvatskanema sustav sagraen za vrπnaoptereÊenja koja istovremeno sna-bdijevaju i ”Petrokemiju” Kutina. 1.veljaËe Êe TETO Zagreb iÊi u

kratkotrajni remont i na taj naËin ÊemoÊi osloboditi 42 tisuÊe kubika nasat ali 1. veljaËe npr. NaπiËkacementara ulazi u sustav koja troπi 9tisuÊa kubika na sat. Ovisimo otemperaturama i ovisimo o padupotroπnje elektriËne energije.

ZoriÊ je nakon ovog ministrovogodgovora zatraæio je pisani odgovorna postavljeno pitanje.

Oslobaanje plaÊanja cestarine

IIvvaann JJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)) podsjetio je daπesti put pokreÊe pitanje plaÊanjacestarina, odnosno oslobaanja plaÊa-nja cestarine za osobe koje koristeautocestu za dolazak na posao iodlazak s posla. Naglasio je da jesvaki put dobio drugaËiji odgovor, alije uvijek odgovor bio ne. Kako se sadadonijela odluka o poskupljenju cesta-rina od 1. oæujka za 30% i donesen jeZakon po kojem je obveza da Ëovjekprihvati posao Ëak do 80 kmudaljenosti od mjesta stanovanja,zastupnik je pitao πto Êe Vladapoduzeti, da se ljudi koji koristeautocestu za dolazak i odlazak naposao oslobode plaÊanja cestarine.

Na pitanje je odgovorio ministar zajavne radove, obnovu i graditeljstvo,gospodin »»aaËËiiÊÊ.. Rekao je da gospodinJarnjak zna da cestarine nisupodignute za 30% nego su uravno-teæene u cijeloj Hrvatskoj na razini okojoj smo veÊ govorili i koja joπ nitipribliæno nije europska razina. ”Ali sepribliæavamo svakako toj cijeni i ciljje naravno da se toj cijeni i pribliæimo.ToËno je da je to ogroman troπak zasve ljude koji idu na posao, meutimisto je tako toËno da postoji propiskoji regulira stanje na naËin da kadapostoji naplatna autocesta morapostojati i paralelna nenaplatna ce-sta”, rekao je ministar. Isto tako kadase uËestalo koriste bilo kakve uslugeuvijek postoji moguÊnost neke vrstepopusta i takva moguÊnost sepredvia i za one koji koriste auto-cestu. ”Recimo, ja sam jedan od tihkoji na taj naËin koristi tu vrstupopusta na autocestama i to Êe bitiregulirano u pravilniku. Slaæem se dado sada to nije bilo sustavno niti naistoj podlozi za sve autoceste uHrvatskoj i to treba promijeniti”,rekao je ministar.

Zastupnik Jarnjak zahvalio jeministru na, kako je rekao, πestomrazliËitom odgovoru pred ovimDomom, te moli pismeni odgovor i toprecizan, kada i kako Êe se toregulirati, te moli da ministar napiπe

BROJ

322

12

IHS6. II. 2002.

AKTUALNO PRIJEPODNE

u odgovoru kakvu to on povlasticukoristi. Jer moæda bi je i netko drugikoristio.

Istup ministra »aËiÊa

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) osvrnula sena jedan istup ministra za javneradove, obnovu i graditeljstvo, gospo-dina »»aaËËiiÊÊaa, kada je u javnostiobznanjen podatak o 395 tisuÊa 141nezaposlenoj osobi. Tada je ministarna sjednici Vlade, ne kao privatnaosoba izjavio: ”Mi otvaramo novaradna mjesta i dosta je pauπalnihlupetanja medija i oporbe”. Zastupnicaje podsjetila da je ministar tada rekaoda se na burzu sada javljaju i oni kojito nikada nisu Ëinili te je dodao dakada bi se primjerice odluËile javiti isve kuÊanice, broj nezaposlenih biporastao na 500 do 600 tisuÊa.”Mislim da je to duboko seksistiËkaizjava ali to Êu elaborirati jednomdrugom prilikom na Odboru zaravnopravnost spolova”. Tom prigo-dom je ministar ponovio i svoju tezu o200 tisuÊa radnih mjesta koja Êe ovaVlada ispuniti. ”Pitam gospodinaministra kako se usuuje reÊi nasjednici Vlade, da oporba i oporbenizastupnici, i mediji lupetaju, i da jetoga dosta, jer iz toga da je dosta biproizaπlo da Êete nas na neki naËinsprijeËiti, ja bih voljela znati kako”,rekla je zastupnica.

Ministar »»aaËËiiÊÊ rekao je da je osvakoj temi spreman otvorenorazgovarati te je zato i rekao da supauπalna lupetanja neπto πto neprihvaÊa, no da Êe argumentiranorazgovarati svagdje i kad god tozastupnica æeli. ”U Hrvatskoj se 1999.godine zaposlilo 105 tisuÊa ljudi,2001. godine se zaposlilo 120 tisuÊaljudi po istom kriteriju, 2002. godinese zaposlilo 150 tisuÊa ljudi, stojim sasvojom tvrdnjom da do kraja mandataove Vlade, ako ispuni mandat ucjelini, dakle slijedeÊe dvije godine,otvorit Êe se 200 tisuÊa novih radnihmjesta”, rekao je gospodin »aËiÊ.

S ovim odgovorom zastupnicaKosor nije bila zadovoljna, nije odgo-vorio kako se usuuje tvrditi da je”toga dosta i da oporba i medijilupetaju”, dakle to je bilo njenopitanje, te moli detaljan odgovorministra.

Dvojbena nabava medicinske

opreme

JJuurraajj NNjjaavvrroo,, ddrr.. mmeedd.. ((HHDDZZ)) uputioje pitanje ministru financija, iako se

radi o medicinskoj opremi, jer kako jefinanciranje i nabava medicinskeopreme iz dræavnog proraËuna, topitanje upuÊuje njemu. Naime, premapodacima s kojima raspolaæe u zadnjevrijeme kupljena su dva aparata zaKBC Rebro, a radi se o izuzetnoskupim aparatima kakvih inaËeproizvodi desetak tvrtki u svijetu.”Jedan od njih spiralni CT tvrtkeGeneral Electric, plaÊen je 15 milijunakuna, drugi aparat tzv. angeo sala odtvrtke Siemens nabavljen je po cijeniod 9 milijuna kuna. ”Moram reÊi daπto se tiËe General Electrica, cijenatakvih aparata 50% je manja koddrugih proizvoaËa takvih CTspiralnih aparata, a cijena za angiosala niæa je za nekih 30%”, naglasio jegospodin Njavro. Postavio je pitanjezaπto su slobodnom pogodbom, a nenatjeËajem nabavljena ova dva apa-rata, a zaklinjemo se u pravnudræavu.

Ministar CCrrkkvveennaacc odgovorio je daaparati nisu mogli biti nabavljenimimo natjeËaja, a ako se sluËajno todogodilo onda Êe to biti istraæeno,ispitano i zastupnici Êe o tome bitiobavijeπteni.

Zastupnik Njavro rekao je da nijezadovoljan odgovorom i moli da mu sedetaljno pismeno obrazloæi zaπto je touraeno, zbog Ëega se nije proveonatjeËaj i zaπto oprema nije kupljenapuno jeftinije, pa su se i drugi aparatimogli nabaviti.

Zakazala pravna regulativa

MMiillaann ––uukkiiÊÊ ((SSNNSS)) uputio je pitanjeministrici pravosua, uprave i lokalnesamouprave, gospoi Ingrid Anti-ËeviÊ-MarinoviÊ. Zastupnik je pitaoπto je s ukinutim odredbama Zakonao obveznim odnosima, ukinutimËlankom 180., a koji se odnosi nanaknadu πtete od strane dræave zauniπtenu imovinu u teroristiËkomdjelovanju u podruËjima gdje nije biloratnih ”dejstava”. Rekao je da jetokom rata od 91. do 95. godineuniπtena velika imovina graanaHrvatske, posebno graana srpskenarodnosti, u gradovima poputZagreba, Karlovca, MetkoviÊa, Osije-ka, GospiÊa, Zadra, Siska, Duge Resei drugima, i to teroristiËkim djelo-vanjem, podmetanjem eksploziva ilipaljenjem. Ti objekti nikada nisuobnavljani, a πteta nikada nije nado-knaena. ”UskraÊeno je pravovlasnika na sudske tuæbe ukidanjemnavedenog Ëlanka Zakona o obveznimodnosima. Poznato je da takvo pravo

podræava Europski sud za ljudskaprava donoseÊi pojedinaËne pozitivnepresude u korist oπteÊenih graana, anaπa Vlada i nakon godinu i pol danaotkako smo otvarali ovo pitanje,donijela je jedan zakljuËak da je upostupku izrade jedan poseban propiskoji Êe regulirati naËin obeπteÊenjagraana. Do danas taj propis nijedonesen”, rekao je zastupnik.

Tada se javio zastupnik IIvvoo LLoonnËËaarr((nneezzaavviissnnii)) s poslovniËkom primjed-bom. Rekao je da je Milan –ukiÊ usvom javljanju prekrπio Poslovnik iUstav i da to Ëini sustavno. U Ëlanku12. hrvatskoga Ustava stoji da je uHrvatskoj u upotrebi hrvatski jezik.Zastupnik LonËar rekao je da gospo-din –ukiÊ nije govorio hrvatskimjezikom i da moli predsjedavajuÊegaza ubuduÊe, ako Êe on tako i daljegovoriti i ako mu predsjedavajuÊidopuπta da krπi i Ustav i Poslovnik,da se nae prevoditelj.

Tada je uslijedio odgovor ministriceIInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ-MMaarriinnoovviiÊÊ.. Rekla jeda je upravo u tijeku, i gotovo uzavrπnoj fazi, u Ministarstvu pravo-sua, Nacrt Prijedloga ovog zakonakojim Êe se konaËno regulirati takvasituacija koja je zaista neodræiva.”Moram napomenuti da je toËno i toda su se mnogi graani poËeliobraÊati Europskom sudu za ljudskaprava, ne samo zbog dugotrajnostisudskih postupaka, nego upravo izbog nepostojanja pravne regulativeproblematike koju uskoro trebarijeπiti, a koja Êe Hrvatsku, daizvijestim, zbog takvog ponaπanjamnogih neodgovornih, koπtati dostanovaca”, rekla je ministrica.

Zastupnik –ukiÊ bio je zadovoljanodgovorom ministrice AntiÊeviÊ.

»esti ekoloπki incidenti u

prometu

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP)) æelio jeproπiriti pitanje koje je gospodinzastupnik Kajin postavio vezano uzizmjene i dopune Pravilnika o prije-vozu opasnih tvari. Postavio je pitanjeministru unutarnjih poslova, gospo-dinu ©imi LuËinu, koji su bili razloziza izmjene i dopune toga pravilnika ipostoje li uzori za tako neπto uEuropi? Nadalje, pitao je koji surazlozi da Republika Slovenija nije navrijeme informirana i πto Êe Vladapoduzeti da se daju zamjenski poslovinaπim autoprijevoznicima?

Ministar LLuuËËiinn rekao je da je uposljednje tri godine bilo viπe od 70

BROJ

322

13

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

ekoloπkih incidenata u prometu.Pravilnik je jedan korak bliæeopredjeljenju Hrvatske da budeturistiËka zemlja, te opredjeljenjuHrvatske da Ëuva svoj okoliπ i svojuprirodu. Niz europskih zemalja imaovakve mjere. Tim prije πto je tehniËkii tehnoloπki hrvatska æeljeznica, a iæeljeznice susjednih zemalja ospo-sobljena za tranzit nafte. ”Vjerujem daÊe ovaj sluËaj biti ispolitiziran radiinteresa odreenih skupina. No,analize raene u ministarstvu okosigurnosti cestovnog prometa poka-zuju da na dijelovima hrvatskih cestagdje u velikoj mjeri ne sudjelujucisterne, πleperi ima mnogo manjesaobraÊajnih nesreÊa”, rekao jeministar. Smatra da bi strateπkapolitika prijevoza tereta trebala iÊiviπe ka æeljeznicama. Naglasio je davjeruje da Êe nesuglasja biti rijeπenana obostrano zadovoljstvo i da neÊeutjecati na odnose sa susjednimzemljama.

Zastupnik Korenika zamolio jedetaljniji pisani odgovor, s obzirom nazanimanje javnosti oko ovog pitanja.

Istraga o ratnim zloËinima na

podruËju Siska

VVllaaddoo JJuukkiiÊÊ ((HHSSPP)) svoje pitanjeuputio je takoer ministru unutarnjihposlova, gospodinu ©imi LuËinu.Rekao je da je dotiËno ministarstvoproπle godine posredstvom saborskogOdbora za unutarnju politiku inacionalnu sigurnost primilo video-zapise i materijale koje su snimilitijekom Domovinskog rata i okupacijesrpski snimatelji i te materijaleuputili su vijeÊnici HSP-a SisaËko-moslavaËke æupanije saborskomOdboru, a ovaj Ministarstvu. Primitakje i potvren poËetkom prosinca, i samministar je izjavio da Êe ti video-materijali pomoÊi ministarstvu uistragama o nestalim osobama hrvat-ske nacionalnosti tijekom okupacije usisaËko-moslavaËkoj æupaniji. Zastu-pnik JukiÊ osvrnuo se na, kako kaæe,spektakularna uhiÊenja hrvatskihbranitelja s jedne strane, a s drugestrane, bivπi okupatori i oni koji subili na drugoj strani ”slobodno seπetaju po Hrvatskoj”. Zastupnik pitaπto je s istragom temeljenom nanavedenim materijalima, provodi li seistraga uopÊe i kada moæemooËekivati prve rezultate.

Ministar LLuuËËiinn potvrdio je da jeministarstvo poËetkom prosinca dobi-lo te videozapise, no naglasio je da se

istraga o ratnim zloËinima na podru-Ëju Siska i okolice, bez obzira tko ih jepoËinio, vodi veÊ dulje vrijeme.”Istraga se vodi zajedno s dræavnimodvjetniπtvom i ne mogu sada toËnoreÊi kada Êe biti zavrπena, ali vjerujemda ne bi trebalo proÊi mnogo vre-mena”, rekao je gospodin LuËin.

Kakva je Vladina politika

zapoπljavanja

Zastupnik MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP))postavio je pitanje ministru rada isocijalne skrbi, gospodinu DavorkuVidoviÊu. Rekao je da smo ovih danasvjedoci govora iz redova opozicije oloπoj politici Vlade oko zapoπljavanja.Pitao je ministra kako on interpretirate tvrdnje u svjetlu Ëinjenice da jeprosjeËan rast ili stopa rasta neza-poslenosti 1999. godine, zadnjegodine vladavine HDZ-a bila 11,6%, aproπle godine, druge godine vladavinekoalicije 6,9%, πto znaËi usporentrend rasta nezaposlenosti za 5%.Pitao je πto bi bilo da se zadræao trendrasta koji je bio za vrijeme vladavineHDZ-a, danas bi nezaposlenost biladaleko veÊa, nego πto je to osiguralaova Vlada, dakle, zaustavljajuÊi tajnegativni trend. Molio je ministraVidoviÊa da interpretira drugaËijetvrdnje oporbe u svijetlu gorenavedenih Ëinjenica.

Ministar VViiddoovviiÊÊ zahvalio je naovom pitanju, jer, kako je rekao,previπe je razliËitih interpretacija, pai krivih navoenja statistiËkih poda-taka. ”Netko je ovih dana slikovitorekao, kada je rijeË o nezaposlenosti,da joπ uvijek padamo, ali je na svusreÊu padobran otvoren. To moæeposvjedoËiti i stopa nezaposlenostikoju smo zabiljeæili tijekom proπlegodine. U sijeËnju 2001. godine stoparasta nezaposlenosti kada se gleda uodnosu na godinu dana prije toga jebila 11,9%. U studenome je bila 2,3%,dakle ona je padala kontinuirano utoku cijele godine, ali je joπ uvijek biloza 2,3% viπe nezaposlenih u stu-denome, nego πto ih je bilo ustudenome 2000. godine, to je pravaistina, kao πto je istina da u 7 æupanijau Hrvatskoj u tom mjesecu na svusreÊu biljeæimo pad nezaposlenosti uodnosu na godinu dana prije toga, alina razini cijele Hrvatske joπ uvijeknije doπlo do smanjenja nezapo-slenosti”, rekao je VidoviÊ. Kada jerijeË o zapoπljavanju preko Hrvatskogzavoda za zapoπljavanje, onda jeindikativno da je bitno ili znaËajno

poveÊan broj onih koji se zapoπljavajupreko Zavoda za zapoπljavanje. Takoje 1999. godine sa Zavoda bilo zapo-sleno 98 tisuÊa 289 ljudi. SlijedeÊegodine, dakle 2000. je bilo zaposleno110 tisuÊa 769 osoba, a do studenogaproπle godine je bilo zaposleno 138tisuÊa 690 nezaposlenih osoba. U istovrijeme broj prijavljenih radnihmjesta u Hrvatskoj bio je, kada segleda kumulativno razdoblje odsijeËnja do studenoga 2001. godine,192 tisuÊe 456, πto je 37,6% viπe negou istom razdoblju 1999. godine.Dakle, 2000. godine stopa zapo-slenosti u Hrvatskoj je bila minus1,9%, a u 2001. godini 1,3%. Dakle,tako je kada je rijeË o zaposlenosti.Kada je pak rijeË o nezaposlenostionda je ona padala sa 11,6% u 1999.godini, preko 11,1% u 2000. godini na6,9% u 2001. godini. Novootvorenaradna mjesta su minus 0,8 u 99.godini, 11,2 u 2000. godini, 37,8 u2001. godini. ”Pitanje koje se razliËitointerpretira je koliko je otvorenihnovih radnih mjesta. Mi egzaktno tajpodatak ne moæemo iznijeti, jer se neevidentira koliko je od tog brojanovozaposlenih ljudi zaposleno nanovootvorenim radnim mjestima, akoliko ih se zaposlilo na mjestimakoja su ostala upraænjena umiro-vljenjem, neki su se i do dva puta utoku godine prijavili itd., dakle mimoæemo samo izraËunavati iliprocjenjivati, ali takve vrste evidencijeu Hrvatskoj nema bez ankete”, rekaoje ministar. Bitno je da je u nave-denom razdoblju, dakle ove posljednjedvije godine broj umirovljenika uHrvatskoj smanjen u odnosu na svegodine prije toga.

Odgovornost veleposlanika

RH u UN-u

Tada je zastupnik TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP))postavio pitanje ministru vanjskihposlova, Toninu Piculi kada Êe smije-niti Ivana ©imonoviÊa, veleposlanikaRH u Ujedinjenim narodima. Naime,kako je rekao zastupnik, misija UN-ovih promatraËa na Prevlaci premarezolucijama UN-a iz 1992. i 1996.godine ima zadaÊu promatranjademilitarizacije. ”UNMOP na Prevlacinema niti moæe imati zadaÊu sprje-Ëavanja kretanja oruæanih snaga, akamoli moæe imati zadaÊu sprje-Ëavanja kretanja civila na Prevlaci.UNMOP svojim postupcima krπi dvijerezolucije UN-a i uz to krπi kodeksËasti plavih kaciga. Dakle, unatoË

BROJ

322

14

IHS6. II. 2002.

AKTUALNO PRIJEPODNE

svemu tome, hrvatska diplomacija jepristala na joπ jedno produæenje zaπest mjeseci mandata UN-a naPrevlaci”, rekao je zastupnik.

Ministar PPiiccuullaa rekao je da vjerujeda je ovo zadnje produæenje mandataUN-a na Prevlaci i da Êe zavrπetak togmandata ove godine moÊi biti prika-zano kao uspjeh ne samo hrvatskediplomacije, nego i samih Ujedinjenihnaroda. ”Doista vjerujem da su seizgubili svi politiËki i drugi razlozi damandat UN-a u ovom opsegu iovakvim sadræajem bude nastavljen idalje. VeÊ i u ovoj rezoluciji, a pogo-tovo u izvjeπtaju generalnog tajnikaUN-a zabiljeæeni su pomaci koji namdaju osnovu za vjerovanje da je ovo iposljednje produæenje mandata UN-ana Prevlaci”. Rekao je da je zastupnikTadiÊ u pravu kada kaæe da je mandatdefiniran rezolucijama, on ne bitrebao biti ni produæavan ni proπi-rivan. ”No, mi nemamo osjeÊaj daozbiljnije nadilazi i proπirujenadleænosti zbog kojih je tamo”. URezoluciji koju je nedavno usvojiloVijeÊe sigurnosti veÊ se konstatiranapredak koji je u tom podruËjuuËinjen i posebno se pozdravlja πto sudvije strane oformile i posebno tijelokoje bi trebalo bilateralnim naËinomregulirati sve ono πto do sada nije bilorijeπeno. ”Vjerujem da Êemo mi prijesvega u bilateralnim razgovorima sBeogradom uspjeti u slijedeÊihnekoliko mjeseci rijeπiti ovaj problem,rekao je ministar.

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ rekao je da je vrlonezadovoljan odgovorom ministra, tesmatra da je krivnja na veleposlanikuu UN-u, gospodinu ©imonoviÊu.Zatraæio je pisani odgovor na svojepitanje.

SprjeËavanje slobode kretanja

DDuubbrraavvkkaa ©©uuiiccaa ((HHDDZZ)) postavila jepitanje takoer vezano uz Prevlaku.Upitala je zaπto promatraËi provodereæim na kojeg nemaju pravo, a radise o sprjeËavanju slobode kretanja.”Tu su i zakljuËci Hrvatskoga saboraod 8. prosinca 1991. godine, pasukladno tome pitam hrvatsku Vladu,odnosno ministra vanjskih poslovaπto poduzima po tom pitanju?”Zastupnica je rekla da stanovniciodnosno vlasnici tih nekretnina naPrevlaci ne mogu na svoj posjed. Onoπto najviπe smeta je da crnogorskavlada vraÊa pojedinim obiteljimazemlju na podruËju Sutorine, odnosnona crnogorskoj strani, a da hrvatskavlada ne vraÊa niπta. Zato sugerira da

se na neki naËin da preporukaæupanijskom uredu za imovinsko-pravne poslove u Dubrovniku da seizvrπi denacionalizacija odreenihËestica na tom podruËju kako bi setime moglo dokazati da se radi oËistom krπenju privatnog posjeda.Zastupnica je rekla da bi veÊ sadatrebali na neki naËin u Ujedinjenimnarodima preko gospodina ©imo-noviÊa reagirati da se ne produæimandat poslije 15. srpnja. Njenopitanje ministru je πto konkretnoVlada poduzima po pitanju svegaovoga?

Ministar PPiiccuullaa rekao je da bi bilodobro da ovih 6 mjeseci koliko Êe joπtrajati mandat, sva tijela dræavnevlasti pripreme za ono razdoblje kojeÊe uslijediti iza toga i zakljuËenjemandata UN-a na Prevlaci. Ministar jerekao da je Ministarstvo vanjskihposlova ne jednom razgovaralo spredstavnicima graana koji imajuzemljiπte u tom dijelu HrvatsketraæeÊi na neki naËin i njihove suge-stije i razmiπljanja kako taj njihovproblem na najbolji naËin rijeπiti.Ministar se ogradio od stajaliπta onesposobnosti hrvatske diplomacije ustalnoj misiji u New Yorku, jer oni,kako kaæe, rade sjajan posao, i upravoova naznaka okonËanja mandata UN-a na Prevlaci je posljedica njihovogvrlo kompetentnog rada i sposobnostida naπe interese na pravi naËinobrazlaæu tamo gdje se to i trebaraditi, smatra ministar.

DDuubbrraavvkkaa ©©uuiiccaa zatraæila je pisaniodgovor u dijelu oko reæimaponaπanja promatraËa te oko slobodekretanja.

Uvoz genetski modificirane

hrane

ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((HHSSLLSS)) postavio jepitanje ministru zaπtite okoliπa,gospodinu KovaËeviÊu, hoÊe liMinistarstvo, tj. Vlada dopustiti uvozgenetski modificirane hrane, nekitvrde da je ona na razliËite naËine veÊuπla u Hrvatsku, s obzirom na to da utom pravcu idu i pritisci Vlade SAD-akoja tvrdi da bi eventualnomzabranom uvoza Hrvatska krπilapravila Svjetske trgovinske orga-nizacije.

Ministar KKoovvaaËËeevviiÊÊ rekao je daMinistarstvo zaπtite okoliπa nijenadleæno donositi takve odluke zakoje je zastupnik pitao, ali je Mini-starstvo u okviru svojih nadleænostiveÊ poduzelo stanovite korake. U

Vladinu proceduru uputilo je Prijed-log zakona o ratifikaciji Protokola obioloπkoj sigurnosti koji definiraprometovanje genetski modificiranimorganizmima. Ministarstvo zaπtiteokoliπa isto tako potaknulo je iprovelo proπle godine kampanju, anadamo se da Êemo je provoditi i ovegodine pod naslovom Croatia GMOfree country, dakle Hrvatska zemljaslobodna od genetski modificiranihorganizama. Ministar je podsjetio daje Sabor joπ 1998. godine doniozakljuËak o zabrani proizvodnje iupotrebe genetski modificiranih orga-nizama, a da bi se to deklarativnoopredjeljenje moglo provesti potrebnoje donijeti zakon o tome. ”Stoga smomi inicirali izradu teksta takvogzakona, nositelj izrade je Ministarstvozdravstva, a u izradi sudjeluju ipredstavnici Ministarstva poljo-privrede, predstavnici Ministarstvaznanosti i Ministarstva zaπtiteokoliπa. ©to se tiËe pritisaka na Mini-starstvo, to je bilo stajaliπte jednogsluæbenika ameriËkog veleposlanstva,jer logiËno je da SAD zastupajuinterese svojih kompanija, ali isto jetako logiËno da Vlada RH i svaministarstva vode raËuna o nacio-nalnim interesima, o njihovompromicanju i o njihovoj zaπtiti”, rekaoje ministar.

Gdje je novac iznesen iz

Hrvatske?

DDiinnoo DDeebbeelljjuuhh ((IIDDSS)) postavio jepitanje ministru unutarnjih poslova,gospodinu ©imi LuËinu, vezano uzizjavu koju je pred viπe od dvijegodine dao prethodnik gospodinaLuËina, gospodin PeniÊ, da je natragu novca koji je iznesen iz Hrvat-ske. Zastupnika interesira je ligospodin LuËin u Ministarstvu naπaoneke podatke o tom iznesenom novcui u kojoj je fazi istraga.

Ministar LLuuËËiinn rekao je da osobnonije naπao nikakav dokument,nikakvu kaznenu prijavu u bilo kojojfazi rada, koja bi se mogla daljeprocesuirati, a da ni njegovi suradnicinisu imali niπta sliËno. ”Dakle, ako jena tom planu neπto i raeno, tupisanog traga koliko ja znam, nema.Ta cijela priËa uglavnom je vezana zaprivatizaciju velikih tvrtki u Hrvat-skoj, za odreene kreditne trans-akcije, a i najËeπÊe za gotovinsketransakcije”. Ministarstvo unutarnjihposlova, Odjel za gospodarskikriminalitet, u dvije godine je

BROJ

322

15

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

podignulo viπe od 16 tisuÊa kaznenihprijava vezano uz gospodarskikriminalitet, od Ëega je 132 velikih, okojima je bilo govora u tisku ielektronskim medijima. ”Problem jeπto prema hrvatskom zakonodavstvuHrvatska vrπi predistraæni postupak imi ne moæemo zatraæiti od mjero-davnih institucija drugih zemalja danam dostave nekakve podatke dok sene otvori istraæni postupak, i dok sene izda takav nalog”, rekao jeministar. Smatra da s obzirom na toda ni jedna od ovih 16 tisuÊa kaznenihprijava nije dobila epilog na sudu, daÊe se stvari pokrenuti i da bi se sobzirom na indicije moglo doÊi donekakvih rezultata. Ono πto je takoerbitno kazati da je od ovih 16 tisuÊa itristo kaznenih prijava svega odba-Ëeno oko 11%, odnosno negdje okotisuÊu i 900. ”©to Êe s time biti,naæalost nije na Ministarstvuunutarnjih poslova nego na drugomsegmentu dræave, pravnom sustavu”,zakljuËio je LuËin.

Zastupnik DDeebbeelljjuuhh rekao je da jezadovoljan odgovorom u kontekstuinformiranosti ministra, ali da nijezadovoljan πto joπ uvijek nemarezultata.

Crna brojka poginulih na

hrvatskim cestama

IIvviiccaa TTaaffrraa ((HHDDZZ)) uputio je pitanjetakoer ministru unutarnjih poslova,gospodinu ©imi LuËinu. Zanimalo gaje koliko je u protekle dvije godine nahrvatskim cestama poginulo osoba ikoliko ih je naknadno preminulo odposljedica tih prometnih nezgoda, tepoduzima li hrvatska Vlada neπto dase broj prometnih nezgoda i nesreÊasmanji.

Ministar LLuuËËiinn je rekao da nematoËne brojke, ali da je svakako brojpoginulih na cestama u opadanju. Utijeku je nacionalni program sigur-nosti cestovnog prometa, za mjesecdana trebalo bi otpoËeti nekoliko veÊihakcija, a ovaj tjedan iz ministarstva uvladinu proceduru, pa zatim usaborsku, upuÊene su izmjene Zakonao sigurnosti cestovnog prometa.Nacrt je gotov, predviaju se mnogodrastiËnije kazne, posebno kada je

rijeË o alkoholu u prometu. Jedna odnovina je da se uvodi termin vozaËpripravnik, tj. kada mladi Ëovjekpoloæi vozaËki ispit, godinu dana Êemorati imati obiljeæen automobil da jepoËetnik i morat Êe godinu dana vozitiuz prisustvo osobe koja ima dozvoluviπe godina. ”Nadamo se da Êemo timmjerama smanjiti broj posebnomladih koji ginu u prometu”, rekao jeministar.

Zastupnik TTaaffrraa bio je zadovoljanodgovorom, ali je ipak zatraæiopismeni odgovor, vezano za brojkoliko je bilo poginulih u zadnje dvijegodine.

Uvoz nekvalitetne hrane

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) pitanje jepostavio potpredsjedniku Vlade,zaduæenom za gospodarstvo, gospo-dinu Slavku LiniÊu. Zastupnik jerekao da je u dvije godine vladavinekoalicije, u Hrvatsku uvezeno, premasluæbenim podacima, hrane zamilijardu i 700 milijuna dolara ili oko4 milijarde DEM. U proπloj godinisamo negdje milijardu dolara. Proπlegodine negativna bilanca je 500milijuna dolara, dvostruko viπe negou Ëetiri ratne godine 91, 92, 93. i 94.godine. ”BuduÊi da institucije Vladeizdaju uvozno-izvozne dozvole postav-ljam pitanje osjeÊa li se Vladaodgovornom πto na neki naËin trujehrvatski narod i sve hrvatske gra-ane. Uvozili smo smrznuto meso kojeje po nekoliko godina bilo uzamrzivaËima u Singapuru i HongKongu, uvozili smo talijanskokancerogeno ulje, uvozili smo bolesnejunice itd. OsjeÊa li se Vlada odgo-vornom πto je trovala vrlo loπomhranom iz svijeta i Europe hrvatskinarod i hrvatske graane?”, pitaLonËar.

SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ, potpredsjednik Vlade,rekao je da Vlada svojim odlukama netruje graane Hrvatske, pa takoVlada preko svojih tijela sprjeËavagospodarstvenike koji pokuπavajuostvariti nekontrolirane profite namoæda niæim cijenama nekvalitetnihuvoznih prehrambenih proizvoda.Vlada naglaπava da je ova godinagodina bitke protiv sive ekonomije ibitke za vrlo jasne standarde koji Êe

oznaËiti koji proizvodi u Hrvatskumogu ulaziti, ne samo zbog zaπtitezdravlja graana Hrvatske nego izbog toga da hrvatski priozvoaËiimaju konkurenciju u kvalitetnimproizvodima. Standardi su ti koji ÊepomoÊi u kontroli poslovanja trgo-vaËkih druπtava u RH. ©to se tiËe PIK-ova, odluka Vlade o sanaciji je vrlojasna, neÊe viπe porezni obveznikplaÊati dugove trgovaËkih druπtava.”ZajedniËki sa ostalim vjerovnicimaodluËit Êemo o tim dugovima, ima limoguÊnosti nagoditi se ili ne. Istinaje da joπ uvijek nismo zavrπili procesenagodbe s vjerovnicima jer je to oËitodugotrajan proces i oËito je da postojerazliËiti interesi. Dio zaposlenih morapreuzeti teret sanacije takvihtrgovaËkih druπtava. Tijekom veljaËeVlada Êe dobiti izvjeπÊe gdje smouspjeli, a gdje ne”, rekao je SlavkoLiniÊ. Naglasio je da sadaπnji podacigovore da je u veÊini PIK-ova uspjeπnoprivedena kraju nagodba za spaspojedinih trgovaËkih druπtava, ne nateret seljaka, poreznih obveznika negosvih vjerovnika. ”Bivπa vlast jedozvolila nekontrolirano nestajanjeproraËunskog novca, a mi samoutvrujemo da neÊemo uniπtavatipojedina trgovaËka druπtva, veÊ Êemopokuπati uloæiti i na neki naËinodræati ih u procesu proizvodnje dabismo smanjili uvoz hrane”. Kada segovori o PIK-ovima prije svega se tumisli na preraivaËku industriju kojamora ojaËati proizvodnju domaÊehrane i na taj naËin konkuriratiuvozu i smanjenju uvoza. ”Vjerujemda Êe te mjere u ovoj godini pokazatisvoje rezultate i da Êe onda domaÊaproizvodnja biti ta koja Êe bitiuspjeπnija od uvoza”, zakljuËio jeSlavko LiniÊ.

IIvvoo LLoonnËËaarr rekao je da mu gospodinLiniÊ nije odgovorio na pitanje. Traæioje zbog toga detaljan pisani odgovor.

Ovime je zavrπilo aktualnoprijepodne. PredsjedavajuÊi jekonstatirao da Ministarstvo obranenije dostavilo u propisanom rokuodgovor na zastupniËko pitanjezastupnice Dubravke ©uice, te jezatraæio da odgovor bude dostavljen uroku 8 dana.

VV..ÆÆ;; SS..FF..

BROJ

322

16

IHS6. II. 2002.

OSOBNA ISKAZNICA

NNaa pprrvvoomm oovvooggooddiiππnnjjeemm zzaassjjeeddaannjjuuHHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee,, mmeeuu oossttaalliimm,,iizzggllaassaaoo nnoovvii ZZaakkoonn oo oossoobbnnoojjiisskkaazznniiccii kkoojjiimm ssee oodd 11.. ssiijjeeËËnnjjaa 22000033..uuvvooddee mmooddeerrnniijjee iisspprraavvee,, pprriillaaggooeenneeeeuurrooppsskkiimm ssttaannddaarrddiimmaa.. BBuudduuÊÊii ddaa ssuussaaddaaππnnjjee oossoobbnnee iisskkaazznniiccee nneepprraakkttii--ËËnnee zzaa ssvvaakkooddnneevvnnuu uuppoorraabbuu nnoovvee ÊÊeebbiittii mmaannjjee,, ssttrroojjnnoo ËËiittlljjiivvee,, ii ssaaddrrææaavvaattÊÊee ssvvee eelleemmeennttee zzaaππttiittee oodd kkrriivvoo--ttvvoorreennjjaa.. BBiitt ÊÊee ttiisskkaannee nnaa hhrrvvaattsskkoommii eenngglleesskkoomm jjeezziikkuu ttee,, ppoo ppoottrreebbii,, ii nnaajjeezziikkuu nnaacciioonnaallnnee mmaannjjiinnee.. ZZaahhvvaa--lljjuujjuuÊÊii aammaannddmmaannsskkiimm iinntteerrvveenn--cciijjaammaa kklluubboovvaa ii ppoojjeeddiinniihh zzaassttuuppnniikkaannaa nnoovvoojj iisskkaazznniiccii oossttaatt ÊÊee JJMMBBGG,, iiaakkoojjee VVllaaddaa pprreeddllaaggaallaa ddaa ggaa ssee iizzoossttaavvii,,aa oossoobbaammaa ssttaarriijjiimm oodd 6655 ggooddiinnaauubbuudduuÊÊee ÊÊee ssee iizzddaavvaattii ttrraajjnnee oossoobbnneeiisskkaazznniiccee.. DDaakkaakkoo,, ssttaarree oossoobbnneeiisskkaazznniiccee ggrraaaannii ÊÊee mmooÊÊii kkoorriissttiittii ddooiisstteekkaa vvaaææeennjjaa..

UUvvooddnnoo jjooππ ssppoommeenniimmoo ddaa ssuuddoonnooππeennjjee oovvoogg ZZaakkoonnaa zzaassttuuppnniicciippoopprraattiillii ii ppoosseebbnniimm ZZaakklljjuuËËkkoomm kkoo--jjiimm oobbvveezzuujjuu VVllaadduu RRHH ii ËËeellnniikkeessrreeddiiππnnjjiihh ttiijjeellaa ddrrææaavvnnee uupprraavvee ddaaiizzmmiijjeennee ddoonneesseennee pprrooppiissee ii ddrruuggeeppooddzzaakkoonnsskkee aakkttee uu kkoojjiimmaa sseeuuttvvrruujjee oobbvveezzaa iisskkaazziivvaannjjaannaacciioonnaallnnee pprriippaaddnnoossttii,, oossiimm uusslluuËËaajjuu kkaaddaa jjee ttoo uuttvvrreennoo zzaakkoonnoomm..

O PRIJEDLOGU

ObrazlaæuÊi razloge zbog kojih seide na promjenu osobne iskazniceJJoossiipp VVrreesskk, zamjenik ministraunutarnjih poslova, napomenuo je dapostojeÊa isprava nije strojno Ëitljiva,πto oteæava odnosno usporava tranzitputnika pri prijelazu dræavne granice.Naime, Republika Hrvatska zakljuËila

je niz meunarodnih ugovora teme-ljem kojih naπi graani mogu puto-vati u inozemstvo samo s osobnomiskaznicom. Takvi ugovori sklopljenisu s Republikom Italijom, Repu-

blikom Slovenijom i RepublikomMaarskom. Nova osobna iskaznica,usvoji li Sabor ovaj Zakon, bit Êestrojno Ëitljiva i dvojeziËna (tiskanana hrvatskom i engleskom jeziku ilatiniËnom pismu). Iz tehniËkihrazloga na njoj Êe najprije stajatiprezime a tek potom ime vlasnika(tako su konstruirani strojni ËitaËi usvim zemljama EU). Osim toga,obrazac osobne iskaznice koji Êe bitireguliran na temelju posebnogpravilnika, sadræavat Êe sve elementezaπtite od moguÊeg falsificiranja.

Tijekom prethodne, a i u raspravi udrugom Ëitanju, bilo je zahtjeva da sepredvidi moguÊnost da se u osobnuiskaznicu upiπu i podaci o darovanjuorgana i ostali koji seæu u sferumedicine. Predlagatelj to nije mogaouvaæiti jer MUP nema moguÊnostinapraviti takvu bazu podataka,buduÊi da nije nadleæan za podruËjezdravstva. Osim toga, usvajanjem togprijedloga zaπlo bi se u sferu zaπtiteosobnih podataka. To ne znaËi datakvi podaci nisu potrebni, ali prijesvega ih treba ispisivati u obrazaczdravstvene iskaznice, kaæe Vresk.

Kako reËe, dosta polemika udosadaπnjoj raspravi izazvalo je ukla-njanje JMBG-a s osobne iskaznice.Naime, u Republici Hrvatskoj je nasnazi Zakon o JMBG-u koji se formirana temelju odreenih kriterijapropisanih tim zakonom. Temeljemtog broja ustrojene su mnogeevidencije i u tijelima dræavne vlasti,ali i u financijskim institucijama,prije svega bankama, zdravstvenimorganizacijama, itd. Meutim, pomo-

Êu njega se moæe doÊi i do nizaosobnih podataka graana (primje-rice, jesu li kaænjavani i sl.) Ëijekoriπtenje nije preporuËljivo u svakojsituaciji. Po miπljenju predlagateljasvaka od spomenutih organizacijatrebala bi formirati baze podatakaprema svojim kriterijima, a ne premaJMBG-u Ëije koriπtenje i nije zabra-njeno. Naime, Zakon o JMBG-u i daljeostaje na snazi, ali taj broj viπe neÊebiti ispisan na osobnoj iskaznici. MoÊiÊe se koristiti samo u dva sluËaja - uskladu sa Zakonom o policiji tezakonima o kaznenom ili prekrπaj-nom postupku i kad sam imateljosobne iskaznice to dozvoli. Prilikomsimulacija provedenih u MUP-u, kadse analiziralo koje Êe sve podatkesadræavati osobna iskaznica, zaklju-Ëeno je - kaæe - da neÊe biti problemaoko identifikacije osobe koja predoËitu ispravu. Razlog - pored prezimenai imena vlasnika, podataka o spolu,dræavljanstvu, datumu roenja, pre-bivaliπtu i adresi te drugih podatakapropisanih zakonom te isprave Êesadræavati i registarski broj.

U zakljuËnom dijelu izlaganjaVresk je spomenuo da je na temeljuUstavnog zakona nacionalnim manji-nama u Republici Hrvatskoj omo-guÊeno koriπtenje matiËnog jezikaprilikom komunikacije s tijelima

dræavne vlasti. To znaËi da svakipripadnik nacionalne manjine imapravo podnijeti zahtjev za izdavanjeosobne iskaznice koristeÊi pritomvlastito pismo. Kada je to utvrenoposebnim zakonom ili meunarodnimugovorima, obrazac osobne iskazniceza pripadnika nacionalne manjine

BROJ

322

17

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI

Od 1. sijeËnja 2003. nove osobne

iskaznice

Od 1. sijeËnja 2003. uvode sedvojeziËne osobne iskaznice(na hrvatskom i naengleskom) prilagoeneeuropskim standardima.

Nova osobna iskaznica bit Êemanjeg formata, strojnoËitljiva i imat Êe najviπestandarde zaπtite.

Kada je to utvreno posebnimzakonom ili meunarodnimugovorima, obrazac osobneiskaznice za pripadnikenacionalne manjine tiskat Êese i na njihovu matiËnomjeziku.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

tiskat Êe se i na jeziku nacionalnemanjine. Meutim, izdavanje osobneiskaznice, kao javne isprave, ne znaËi,zapravo, pravo na upotrebu svogjezika. Zbog toga je predlagateljzakljuËio, postupajuÊi legalno uskladu s tim propisima, da ona moæebiti tiskana na hrvatskom iengleskom jeziku i latiniËnom pismu.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovog Zakona, ali je uloæioπest amandmana na pojedine njegoveodredbe. Svrha je njegova aman-dmana na Ëlanak 3. stavak 2.usklaivanje prava na osobnuiskaznicu s pravom na zaposlenje, zakoje je utvrena dobna granica od 15godina. Prema prijedlogu tog radnogtijela (amandman za dopunu Ëlanka4.) trebalo bi zadræati rjeπenje premakojem bi se osobama starijim od 70godina osobne iskaznice izdavale strajnim rokom vaæenja. Analognotome Odbor predlaæe da se u Ëlanku29. briπu rijeËi: ”s rokom vaæenja”TRAJNO” vaæe najdulje 10 godina oddana stupanja na snagu ovog Zakona,dok osobne iskaznice izdane”. »lanoviOdbora smatraju da bi na osobnojiskaznici trebalo ostaviti i prostor zaoznaku krvne grupe i rhesus faktoraimatelja, te podatka je li ta osobadonator organa za presaivanje, akosu ti podaci priloæeni u dokumentacijiuz zahtjev za izdavanje osobneiskaznice (amandmanski zahtjev zadopunu Ëlanka 7.).

Nadalje, Odbor stoji na stajaliπtu dabi dopunom Ëlanka 8. trebaloomoguÊiti da se obrazac osobneiskaznice popunjava i na jeziku ipismu pripadnika nacionalne manji-ne, jer je i tiskan na tom jeziku.Spomenimo i prijedlog tog radnogtijela da se u Ëlanku 10. stavku 1.rijeËi ”starija od 16 godina” zamijenerijeËima ”iz Ëlanka 3. ovog Zakona” teda se stavak 2. briπe. »lanovi Odbora,naime, prosuuju da zakonom utvre-no pravo na osobnu iskaznicu trebaobuhvaÊati i pravo na podnoπenjezahtjeva osobno. Dræe, takoer, danije potrebno posebno utvrivati daosobama koje nemaju poslovnusposobnost zahtjev za izdavanjeosobne iskaznice podnosi njihovzakonski zastupnik (to je rijeπenoprilikom odluËivanja o utvrivanjuposlovne sposobnosti).

Pored navedenih amandmanaOdbor je sugerirao Hrvatskom saboruda posebnim zakljuËkom obveæeVladu RH i Ëelnike srediπnjih tijeladræavne uprave, da izmijene propise idruge podzakonske akte u kojima seutvruje obveza iskazivanja nacio-nalne pripadnosti, osim u sluËajukada je to zakonom utvreno.

Na sjednici OOddbboorraa zzaa uunnuuttaarrnnjjuuppoolliittiikkuu ii nnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoossttutvreno je da su bitne primjedbe togradnog tijela iz prvog Ëitanja ovogZakona uvaæene i unesene u njegovkonaËni tekst. U raspravi je, meuostalim, upozoreno i na pravila poje-dinih vjerskih zajednica koja nalaæuda æene moraju izlaziti s pokrivenomkosom, πto bi prigodom podnoπenjazahtjeva za izdavanje osobne iskaznice

moglo dovesti do razliËitogpostupanja u primjeni Zakona. Zbogtoga Ëlanovi Odbora ukazuju napotrebu da predlagatelj preciznoprotumaËi odredbu stavka 1. Ëlanka11. koja govori o tome da se uz zahtjevza izdavanje osobne iskaznice morajupriloæiti dvije fotografije koje vjernoprikazuju osobu kojoj se izdaje osobnaiskaznica.

Nakon provedene rasprave Odbor jejednoglasno sugerirao Hrvatskomsaboru da donese predloæeni Zakon.

U raspravi na sjednici OOddbboorraa zzaalljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaa nnaacciioonnaallnniihhmmaannjjiinnaa istaknuto je da je predloæeniZakon u nesuglasju sa Zakonom ouporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina u Republici Hrvatskoj.Prema tom zakonu se ravnopravnasluæbena uporaba jezika i pismanacionalnih manjina ostvaruje uskladu s odredbama Ustavnog zakonao ljudskim pravima i slobodama i opravima etniËkih i nacionalnihzajednica ili manjina u RepubliciHrvatskoj, te u skladu s okvirnomKonvencijom za zaπtitu nacionalnihmanjina. Stoga su se Ëlanovi Odborazaloæili (amandmanski) za izmjenuodredbe stavka 2. u Ëlanku 8., nanaËin da se na podruËju opÊina i

gradova gdje je u ravnopravnojsluæbenoj uporabi jezik i pismonacionalne manjine, osobne iskazniceizdaju i na jeziku odgovarajuÊenacionalne manjine, osim u sluËajukada graanin zahtijeva da budu nahrvatskom i engleskom jeziku. Pomiπljenju tog radnog tijela (aman-dman za dopunu Ëlanka 8.) napodruËju opÊine ili grada gdje nijeuvedena sluæbena uporaba jezika ipisma nacionalne manjine, pripadniknacionalne manjine ima pravo naosobnu iskaznicu na hrvatskomjeziku i pismu odgovarajuÊe nacio-nalne manjine.

I to radno tijelo smatra da bi iznadodreene æivotne dobi graanimatrebalo izdati osobnu iskaznicu kojabi vrijedila trajno. »lanovi Odboraukazali su i na neusklaenost predlo-æenih rjeπenja sa zakonom kojim seureuje moguÊnost elektroniËkogpotpisa. Predloæili su, stoga, da se uËlanku 27., kojim se reguliraju ovlastiministra unutarnjih poslova, dodatnoodredi naËin i oblik koriπtenja osobneiskaznice. Na sjednici Odbora jetakoer upozoreno na eventualneteπkoÊe u primjeni zakona s obziromna stajaliπta vjerskih zajednica upogledu odjevnih predmeta æena.

RASPRAVA

Nakon πto su zastupnici sasluπaliuvodno izlaganje predstavnikapredlagatelja, dobili su rijeËizvjestitelji nadleænih radnih tijela.JJoossiipp LLeekkoo obrazloæio je stavove iamandmane Odbora za zakono-davstvo, a ddrr.. TTiibboorr SSaannttoo je preniostajaliπta Odbora za ljudska prava iprava nacionalnih manjina.

Smanjit Êe se moguÊnost

zloporabe

Po rijeËima PPeettrraa ÆÆiittnniikkaa,, ggllaassnnoo--ggoovvoorrnniikkaa KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa,,njegovi stranaËki kolege slaæu se stim da treba priÊi izradi nove osobneiskaznice koja Êe, kako navodipredlagatelj, podiÊi sigurnosnurazinu i smanjiti moguÊnost zlopo-rabe jer Êe biti usklaena sdokumentima ICAO koji se temelje naISO standardima. Donoπenje ovogZakona omoguÊit Êe uËinkovitiji naËinvoenja propisanih evidencija teosigurati primjereniji odnos predvi-enih kazni prema teæini protu-

BROJ

322

18

Obvezati Vladu RH i Ëelnikesrediπnjih tijela dræavneuprave da izmijene propise idruge podzakonske akte ukojima se utvruje obvezaiskazivanja nacionalnepripadnosti, osim u sluËajukada je to utvreno zakonom.

IHS6. II. 2002.

OSOBNA ISKAZNICA

pravnih ponaπanja sankcioniranihovim propisom.

U nastavku je izrazio æaljenje πtopredlagatelj nije prihvatio primjedbekoje je prilikom prvog Ëitanja ovogZakona iznio TonËi TadiÊ. Naime,nema sumnje da Êe se u buduÊnostigraanima Hrvatske veÊ prilikomroenja morati izdati odreenidokument temeljem kojeg bi mogliostvarivati svoja prava bezraznoraznih drugih potvrda, pa i bezosobne iskaznice, uz moguÊnostkompjuterskog praÊenja. BuduÊi danova osobna iskaznica, onako kako jezamiπljena, odgovara danaπnjimpotrebama (bit Êe zadovoljavajuÊidokument i za EU) haesesovcipodræavaju predloæeni Zakon. Nadajuse da Êe nove osobne iskaznice bitirelativno jeftine i da Êe svimgraanima biti izdane u primjerenomroku. Miπljenja su, meutim, da bi utom dokumentu trebalo ostavitimjesta za upisivanje krvne grupevlasnika, jer bi to u nekoj kriznojsituaciji nekome moglo spasiti æivot(graanin bi, ako to æeli, sam mogaoupisati taj podatak na plastiËnomomotaËu osobne iskaznice).

Osvrnuo se i na odredbu Ëlanka 29.koja propisuje da osobne iskazniceizdane prije poËetka primjene ovogZakona s rokom vaæenja ”trajno”vrijede najdulje 10 godina od dananjegova stupanja na snagu, a oneizdane na rok do pet ili deset godinado isteka tog roka. ZnaËi li to da Êemojoπ 10 godina imati u upotrebi dvijevrste osobnih iskaznica, pitazastupnik.

Zadræati JMBG

Na poËetku svog izlaganja ÆÆeelljjkkooGGllaavvaann,, predstavnik Kluba zastu-pnika HSLS-a, zamjerio je predla-gatelju πto nije usvojio bitneprimjedbe koje su zastupnici iznijeli uprvom Ëitanju. Primjerice, veÊina ihje bila za to da se starijim osobama

nove iskaznice izdaju trajno. BuduÊida Vlada nije uvaæila tu sugestijuprisiljeni su uloæiti amandman.Podsjetio je i na osnovnu intencijupredloæenog zakona - da se oblikosobne iskaznice modernizira, te daone budu elektronski Ëitljive. HSLS setakoer zalaæe za to da jedinstvenimatiËni broj graana ostane u tomdokumentu, to viπe πto je upisan i u

zdravstvenim iskaznicama, putov-nicama (na tom se podatku temelje svivaæni informacijski sustavi).

Po rijeËima zastupnika predstavnikVlade nije iznio niti jedan valjaniargument u prilog izostavljanjaJMBG iz osobne iskaznice. BuduÊi damu nije jasno o kakvim tajnimpodacima govori, predloæio je da sezastupnicima na zatvorenoj sjedniciizloæi πto je to tajnovito u tom JMBG-u. UnatoË uvjeravanjima zamjenikaministra zastupnici HSLS-a smatrajuda Êe ovako iznenadna promjena glo-maznog i inertnog sustava graanimaizazvati velike probleme u svako-dnevnom komuniciranju (moæda Êemou buduÊnosti, kad postanemo bogatijazemlja, moÊi troπiti dio svog naci-onalnog dohotka na promjene takvihsustava). Zbog toga Êe uloæitiamandman na Ëlanak 7. KonaËnogprijedloga zakona kojim Êe traæiti dase JMBG zadræi u osobnoj iskaznici.

Za pripadnike manjina - isprave

i na matiËnom jeziku

Nije sporno da postoje razlozi zapromjenu osobne iskaznice, konsta-tirao je DDaammiirr KKaajjiinn, govoreÊi u imeKluba zastupnika IDS-a. Naime,sadaπnja iskaznica se lako krivotvori,nije praktiËna, ne moæe se strojnooËitati, itd. Osim toga, Hrvatska setemeljem meunarodnih ugovoraobvezala da Êe je promijeniti (takviugovori potpisani su sa Slovenijom,

Italijom, Maarskom i nizom drugihzemalja). Bilo bi korektno, smatrajuideesovci, da se graani koji su predgodinu ili dvije dana izvadili osobneiskaznice mogu njima koristiti doisteka vaænosti, a ako to nije moguÊe,troπkove izdavanja novih ispravatrebala bi snositi dræava. Za njih jesporna i formulacija stavka 2. uËlanku 8. KonaËnog prijedloga zako-na prema kojoj Êe pripadnicinacionalnih manjina sami moratiiskazati zahtjev da im se osobnaiskaznica πtampa i na njihovommatiËnom jeziku. Kako reËe, na taj senaËin provodi svojevrsna segregacija

tog dijela puËanstva. Doduπe, uprotekle dvije godine nije bilo moguÊepromijeniti mentalitet vlasti, o Ëemunajbolje svjedoËi nedostatna zastu-pljenost pripadnika manjina utijelima lokalnih i dræavnih vlasti.Zastupnici IDS-a se, stoga, zalaæu zato da se na podruËjima gdje su lokalnevlasti utvrdile dvojeziËnu uporabujezika (hrvatski i manjinski) obve-zatno izdaju dvojeziËne osobneiskaznice.

Primjera radi, spomenuo je da jeËitavim nizom meunarodnih spo-razuma, poËevπi od Pariπkog iz 1947.,Londonskog memoranduma iz 1954.,Osimskog sporazuma iz 1974. i dr.veoma precizno definiran statustalijanske manjinske zajednice u Istri.PoπtujuÊi taj princip neke opÊine igradovi uveli su dvojeziËnost koja seni formalno ne primjenjuje jer vlastne poπtuje takva ”opredjeljenja” (nidanaπnja a ni ona prije 3. sijeËnja). To,dakako, ne znaËi da se dvojeziËnostmora primjenjivati na cijelompodruËju Istre, veÊ tamo gdje je topredvieno meunarodnim ugovo-rima, kaæe zastupnik.

Upozorio je i na probleme koji bimogli nastati primjenom stavka 3.Ëlanka 8. KonaËnog prijedloga zako-na usvoji li se ponuena formulacija.Naime, u tom bi se sluËaju, primjerice,obrazac osobne iskaznice mogaopopunjavati na srpskom jeziku, znaËiekavicom, ali ne i ÊiriliËnim pismom(taj Êe problem na kraju moratirjeπavati Ustavni sud). Da do toga nebi doπlo, bilo bi najbolje da ovaadministrativna pravila propisujuopÊinske, odnosno gradske vlasti, ada policijske uprave pojedinih mjesta,opÊina, gradova ili æupanija striktnouvaæavaju ta pravila, kaæe Kajin.

U nastavku se osvrnuo na odredbuËlanka 11. koja propisuje da se uzzahtjeve za izdavanje osobne iskazniceprilaæu dvije fotografije koje vjernoprikazuju osobu kojoj se izdaje osobnaiskaznica. S tim u svezi spomenuo jezahtjeve graana muslimanske vjero-ispovijesti, da se njihovim æenamaomoguÊi da se za tu namjenu slikajus maramom na kosi, jer im takonalaæe Kuran. Smatra da bi te zahtjevetrebalo uvaæiti, kad se ustavotvoracveÊ odluËio da su sve vjeroispovijestiravnopravne. Uostalom, na predlo-æenu moguÊnost pozvat Êe se tekmanji broj æena muslimanske vjero-ispovijesti. Na kraju je rekao da seideesovci pridruæuju prijedlogu HSLS-a glede JMBG-a, te zastupnicima kojidræe da bi i u osobnoj iskaznici, ali i u

BROJ

322

19

Starijim osobama izdavatitrajne isprave.

Na podruËjima gdje su lokalnevlasti utvrdile dvojeziËnuuporabu jezika (hrvatski imanjinski) trebalo biobvezatno izdavati dvojeziËneosobne iskaznice.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

nekim drugim dokumentima (npr.vozaËkoj dozvoli, zdravstvenoj iska-znici, itd.) trebalo predvidjetimoguÊnost doniranja organa.

Nakon 25 godina starosti osobne

iskaznice na rok od 25 godina

Po rijeËima IIvvaannaa PPeenniiÊÊaa uu KKlluubbuuzzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa uopÊe ne dovode upitanje potrebu donoπenja ovogzakona, odnosno promjene osobneiskaznice radi usklaivanje sasvjetskim i europskim standardima(to podrazumijeva i moguÊnost boljezaπtite, strojne Ëitljivosti, itd). Uosta-lom, veÊ danas moæemo putovati uSloveniju i u Italiju samo s osobnomiskaznicom, a kad smo veÊ u

Europskoj uniji, nitko nas viπe neÊepitati za putovnicu, kaæe PeniÊ.

Podsjetio je na to da su neki njihoviprijedlozi iz prvog Ëitanja prihvaÊeni,ali da imaju joπ nekoliko primjedbi.Smatraju, naime, da bi iz praktiËnihrazloga osobama s navrπenih 25godina trebalo izdavati osobne iska-znice s rokom vaæenja od 10 godina,te da graani stariji od 65 godina nebi viπe trebali traæiti produljenjeosobne iskaznice.

Zbog razloga praktiËne, ali ifinancijske naravi, uloæili su, kaæe,istovjetan amandman na Ëlanak 7.kao i zastupnici HSLS-a. U prilogtome spomenuo je da do danas ujavnosti ni kroz medije nije biloprimjedaba da netko zlorabi jedin-stveni matiËni broj graana. Dodatniargument za prihvaÊanje spomenutogamandmana je i zahtjev Udrugebanaka da se JMBG svakako zadræi uosobnoj iskaznici. U njihovu dopisunavodi se, meu ostalim, da je topotrebno radi sigurnosti. Primjerice,u okviru pojaËane borbe protivterorizma i organiziranog kriminalaËak i zemlje koje nemaju osobneiskaznice (Velika Britanija, Irska)razmiπljaju o uvoenju jedinstvenogdokumenta za sve graane. JMBG je,stoga, vaæno zadræati zbog sprje-Ëavanja pranja novca, o Ëemu ECupravo donosi novu smjernicu, a iHrvatska radi na novom Zakonu o

sprjeËavanju pranja novca. Tamo Êe seËak proπiriti krug obveznika Zakonas financijskih institucija naodvjetnike, javne biljeænike i sl. πto joπpojaËava potrebu za jedinstvenomidentifikacijom, naglaπava zastupnik.To je itekako potrebno i zbog borbeprotiv terorizma u svim sektorima, odËisto sigurnosnih, gospodarstvenih ifinancijskih, u Ëemu bankovni sektorima posebnu ulogu otkrivanja ionemoguÊavanja tokova sredstava zateroristiËke aktivnosti. Kako reËe,veÊina zastupnika HDZ-a slaæe se stim da se obrazac osobne iskaznicetiska na hrvatskom i engleskomjeziku, odnosno jeziku manjina, jer Êese s tim dokumentom uskoro moÊiputovati po cijeloj Europi, a moæda idalje. Dræe, meutim, da nema smislacentralizirati tehniËku izradu osobnihiskaznica na jednom mjestu u Hrvat-skoj. PouËeni negativnim iskustvom sizdavanjem putovnica, predlaæu da seone izrauju barem u Ëetiri najveÊacentra - u Zagrebu, Splitu, Rijeci iOsijeku, to viπe πto Êe uskoro trebatistandardizirati i vozaËke dozvole i dr.

MatiËni broj prilagoditi

potrebama

GovoreÊi u ime Kluba zastupnikaHSP-HKDU-a, TToonnËËii TTaaddiiÊÊ je upozoriona Ëinjenicu da je projekt uskla-ivanja naπih osobnih iskaznica smeunarodnim standardom iznimnoskup (koπtat Êe oko 15 mln. kuna) jerÊe trebati nabaviti tehniËku opremuza izradu novih iskaznica. Kad veÊtoliko investiramo u to treba napravitiπto kvalitetnije isprave, ali u njihovojdoradi ne smijemo pretjerati,napominje zastupnik. Nije mu jasno,kaæe, zbog Ëega osobne iskaznicemoraju biti viπejeziËne, iako jerazumljivo da budu tiskane i naengleskom jeziku, jer Êe se moÊikoristiti i kao putne isprave za cijeliniz susjednih zemalja. Nema potrebe,meutim, uz sadræaj propisanËlankom 7. dodavati i podatke okrvnoj grupi, vjeroispovijesti gra-ana, i dr. jer bismo time od togdokumenta stvorili slikovnicu. Ipakmoramo ostati na razini tipiËnoj zaeuropske zemlje, s tim da se zadræijedinstveni matiËni broj graana.Naime, taj broj je i dandanas osnovaza identifikaciju osoba u mirovinskomi zdravstvenom sustavu, za ostva-rivanje raznih socijalnih prava, injegovo uklanjanje s osobne iskaznicegraanima bi priËinilo nepredviene

komplikacije (morali bi sa sobomnositi domovnicu ili neku druguispravu s matiËnim brojem radiidentifikacije). Zastupnici HSP-a iHKDU-a se, meutim, zalaæu zauvoenje novog matiËnog broja gra-ana, prilagoenog potrebama javnihsluæbi Republike Hrvatske, a nezadræavanje onoga koji je sada uuporabi a bio je uveden za podruËjebivπe SFRJ. Taj novi broj trebao biposluæiti kao okosnica za infor-matizaciju i racionalizaciju sustavavoenja podataka o svakom gra-aninu Republike Hrvatske. Ne radise o tome da bi MUP trebao sam voditisve te podatke, nego bi se na njegovubazu podataka trebale naslanjati iostale sluæbe u Hrvatskoj. Moæda nijenuæno da matiËni broj bude vidnoistaknut na osobnoj iskaznici (moæebiti sakriven u dijelu pogodnom zastrojno Ëitanje) kaæe zastupnik.

Osobni podaci graana mogu

biti dostupni samo ovlaπtenim

osobama

IIvvaann NNiinniiÊÊ, glasnogovornik Klubazastupnika SDP-a, primijetio je da biprijedlog kolege TadiÊa da matiËnibroj, ako je to tehniËki izvedivo, budedostupan samo ovlaπtenim sluæbenimosobama, moæda mogao biti na tragurjeπenja. Naime, Ëlankom 37. UstavaRH propisano je da se svakomgraaninu jamËi sigurnost i tajnostosobnih podataka, koji se moguprikupljati, obraivati i koristiti samouz uvjete predviene zakonom.BuduÊi da zakon kojim se ureujezaπtita osobnih podataka u RepubliciHrvatskoj joπ nije donesen, do tadavalja poπtivati spomenutu ustavnuodredbu, kaæe zastupnik. Zaloæio se zato da se osobna iskaznica s rokomvaæenja od 10 godina izdaje osobamas navrπenih 26 a ne 27 godina, kao πtopredlaæe predlagatelj. Po miπljenjuzastupnika SDP-a na osobnoj iska-znici trebalo bi ostaviti mjesta zaupisivanje krvne grupe i podatka je linjen vlasnik dobrovoljni davalacorgana. I oni smatraju da bi trebaloomoguÊiti πtampanje osobnih iska-znica na viπe mjesta u Hrvatskoj (osimako to ne prijeËe sigurnosni razlozi).

Na kraju je izjavio da esdepeovcipodræavaju predloæeni Zakon, buduÊida osobnu iskaznicu, kao temeljnuidentifikacijsku ispravu, treba

BROJ

322

20

JMBG je osnova zaidentifikaciju osoba umirovinskom i zdravstvenomsustavu, za ostvarivanje raznihsocijalnih prava i dr.

IHS6. II. 2002.

OSOBNA ISKAZNICA

uskladiti s europskim standardima. Iztih razloga prezime vlasnika moradoÊi na prvo mjesto, ispred imena, kaoπto se to prakticira u Europi (”budimoveliki Hrvati tamo gdje treba, a ovdjebudimo Europljani”).

Kad se æeli braniti neπto πto se nemoæe obraniti onda se obiËno poteæuargumenti o ustavnoj zaπtiti tajnostiosobnih podataka, primijetio je mmrr.. sscc.. GGllaavvaann.. Po njegovu miπljenjukrvna grupa je osobniji podatak odJMBG-a. Obrativπi se zastupnikuNiniÊu opo-vrgao je njegovu tvrdnjuda oni koji se zalaæu za poπtivanjehrvatskog pravopisa time iskazujusvoje hrvatstvo. IIvvaann NNiinniiÊÊ jje konsta-tirao da je ta replika na mjestu.Pojasnio je da je æelio reÊi, da u prvomredu treba voditi raËuna o tome dabudemo efikasni i da se uskladimo seuropskom praksom (nigdje u Europiime se ne navodi prije prezimena).Napomenuo je, takoer, da se pomoÊumatiËnog broja moæe uÊi u sveporezne, zdravstvene i druge podatkegraana, koji bi smjeli biti dostupnisamo ovlaπtenim osobama (krvnagrupa i izjava o doniranju organanisu tajni podaci).

Nije toËno da svatko moæe doÊi doosobnih podataka graana, usprotiviose mmrr.. GGllaavvaann.. Oni sami odgovarajuza zaπtitu svojih podataka jer su pozakonu osobnu iskaznicu duænipredoËiti samo nadleænom tijelu.

Æivot nas prisiljava da dnevno i podesetak puta pokazujemo osobnuiskaznicu, primijetio je IIvvaann NNiinniiÊÊ.Naime, to smo duæni uËiniti naπalterima banaka, u poπti, u tramvajuako smo zaboravili platiti kartu, itd.

Po rijeËima MMaarriiaa LLiivvaajjee, glasno-govornika Kluba zastupnika LS-a,ukidanjem JMBG-a napravit Êemoveliki troπak svim ustanovama kojepreko tog broja ulaze u svoje bazepodataka. Uostalom, ako se uvedenekakav registarski broj na osobnimiskaznicama i preko njega Êe se moÊidoÊi do osobnih podataka graana.Stoga Êe i zastupnici LS-a zatraæiti(amandmanski) da JMBG, dakako,preureen, ostane na tim ispravama(utisnut na magnetnu traku). U tomsluËaju nitko ne bi imao uvid upodatke graana, osim onoga tko Êeih unositi na magnetnu traku. Bilo bikorisno da na toj, strojno Ëitljivoj

traci bude napisana i krvna grupa ieventualna izjava o donaciji organa.

Polazi se od pretpostavke da su

manjinska prava individualna a

ne kolektivna prava

U ime Kluba zastupnika nacio-nalnih manjina ddrr.. sscc.. FFuurriioo RRaaddiinnpokuπao je ponovno ukazati naneusklaenost predloæenog saZakonom o uporabi jezika nacionalnihmanjina koji je dvotreÊinskom veÊi-nom zastupniËkih glasova donesen2000. godine. Do razmimoilaæenjadolazi zato jer ovaj Zakon polazi odmanjinskih prava kao individualnoga ne kolektivnog prava. Ilustracijeradi citirao je Ëlanak 9. Zakona ouporabi jezika nacionalnih manjinakoji propisuje da Êe opÊine, gradovi iæupanije u kojima je u ravnopravnojsluæbenoj uporabi jezik i pismonacionalne manjine osigurati pravograana da im se izdaju dvojeziËne iliviπejeziËne javne isprave. Za razlikuod toga, Ëlankom 8. predloæenogZakona regulirano je da se obrasciosobne iskaznice za pripadnikenacionalnih manjina tiskaju i nanjihovu matiËnom jeziku, kada je toutvreno posebnim zakonom ilimeunarodnim ugovorima. Razlikaje, meutim, u tome πto svakipripadnik nacionalne manjine kojismatra da ima pravo na dvojeziËnuosobnu iskaznicu mora specijalnopodnositi takav zahtjev i podvrgnutise odreenoj verifikaciji. Time senastavlja praksa bivπe vlasti, kada supodnositelji tih zahtjeva Ëak moralidokazivati svoje etniËko porijeklo. Pomiπljenju Kluba zastupnika nacio-nalnih manjina u opÊinama igradovima gdje je uvedena dvoje-ziËnost svaki graanin treba imatipravo na dvojeziËnu osobnu iska-znicu, osim ako ne zahtijeva iskaznicuna hrvatskom i engleskom jeziku, ane da to mora posebno zahtijevati.Uostalom, to je bila i ranijedugogodiπnja praksa koja jeprekinuta 1991. odnosno 1992.godine. Na taj bi se naËin, kaæezastupnik, izbjegla bilo kakvaverifikacija nacionalnosti, koja jeprotuustavna i uvelo koliko tolikoreda u sadræaj identifikacijskihdokumenata. Jednom kad oni budupotpuno elektroniËki, to vjerojatnoviπe neÊe biti potrebno. Interesantnoje, kaæe, da su na Odboru za ljudskaprava i prava nacionalnih manjina zaspomenuti amandman glasovali

zastupnici vladajuÊe petorke, ali ne ioni iz reda HDZ-a. Napomenuo je daÊe Klub zastupnika nacionalnihmanjina podræati ovaj Zakon budu liuvaæene predloæene amandmanskekorekcije.

Na kraju je izjavio da njegovistranaËki kolege smatraju da nemanikakva razloga ne poπtivati vjerskaprava æena muslimanske vjero-ispovijesti da se za osobnu iskaznicuslikaju s maramom na glavi.

MMrr.. sscc.. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ spomenuo je dapravilnik o provoenju zakona oosobnoj iskaznici govori o prekri-vanju preko glave a to je neπto posvedrugo.

Po miπljenju JJaaddrraannkkee KKoossoorr nemanikakve potrebe da se osobamamlaim od 27 godina osobna iska-znica izdaje na pet godina (osobe od23,24 godine su veÊ formirane).Zalaæe se za to da se onima starijim od65 godina izdaju trajne osobneiskaznice. Pobornik je prijedloga dase na osobnu iskaznicu najprije upiπeime a onda prezime (to je u duhuhrvatskog jezika) te da se navedupodaci o krvnoj grupi i potencijalnimdonatorima organa. Smatra da bi uËlanku 11. koji propisuje da pripodnoπenju zahtjeva za izdavanjeosobne iskaznice graani moraju bitiosobno nazoËni, predlagatelj trebao

predvidjeti iznimku za bolesne inepokretne osobe, trudnice kojemoraju mirovati i sl. Dræi da bi zadjecu stariju od 16 godina, kojanemaju osobnu iskaznicu predvienakazna od 1.5oo,oo do 2.500,oo kunabila previsoka. Isto vrijedi i za osobekoje u propisanom roku ne oglasenestanak osobne iskaznice u”Narodnim novinama”. Najavila je daÊe u tom smislu uloæiti amandmanena Ëlanak 25. Zatraæit Êe i da seprepolovi kazna zaprijeËena Ëlankom26. (100 kuna) za prekrπaj osoba kojese zateknu bez osobne iskaznice.

Predloæeni zakon neustavan

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ))ponovila je svoje primjedbe iz raspra-ve u prvom Ëitanju ovog Zakona, koje

BROJ

322

21

BuduÊi da u Hrvatskoj joπ nijedonesen zakon kojim seureuje zaπtita osobnihpodataka, do tada valjapoπtivati ustavnu odredbu otajnosti tih podataka.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

predlagatelj nije prihvatio. Zaloæila se,najprije, za to da se odredi starosnadob od koje bi osobna iskaznicavrijedila trajno. Upozorila je i naneodreenu formulaciju stavka 2. uËlanku 5. KonaËnog prijedloga zako-na, koji govori o tome da se graaninne smije sluæiti osobnom iskaznicomako slika na njoj viπe ne odgovaraizgledu osobe. Smatra, nadalje, datreba Ëuvati tradiciju hrvatskogjezika i kroz ovaj osobni dokument (topodrazumijeva navoenje imena prijeprezimena vlasnika). BuduÊi da seradi o sluæbenom dokumentu hrvat-ske dræave, a prema Ëlanku 12. stavku1. Ustava RH u Republici Hrvatskoj jeu sluæbenoj uporabi hrvatski jezik ihrvatsko pismo, zastupnicu zanimahoÊe li netko podnijeti zahtjev zaustavnost ovog zakona koji predviaizdavanje dvojeziËnih osobnih iska-znica. Niti jedna dræava koja Êepriznati naπe osobne iskaznice kaoputne isprave neÊe nam uvjetovatidvojeziËnost, napominje zastupnica.Upozorila je, nadalje, da je za izradunovih iskaznica prijeko potrebnadobra tehniËka priprema da se ne biponovilo ono πto smo proæivljavali1992. godine s hrvatskim putov-nicama. Kako reËe, ni citiranjemustavnih odredbi ni upozoravanjemna potrebu donoπenja Zakona o zaπtitiosobnih podataka predstavnik pred-lagatelja nije je razuvjerio da uosobnoj iskaznici treba biti upisanJMBG. Iz navedenih razloga neÊeglasovati za ovaj zakon makar jeproglasili neeuropejskom.

IspravljajuÊi netoËan navodprethodnice i zastupnika PeniÊa ddrr.. sscc.. FFuurriioo RRaaddiinn je primijetio da ses osobnom iskaznicom ne moæemokretati po cijeloj Europi jer su zaveÊinu zemalja potrebne putovnice.ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ je potvrdilada hrvatski dræavljani ne mogu sosobnom iskaznicom uÊi u SRNjemaËku.

Ponuena rjeπenja uskladiti sa

Zakonom o elektroniËkom

potpisu

DDrr.. sscc.. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ ((IIDDSS)) seosvrnuo na predloæeni zakon saspekta uËinkovitosti dræavne uprave.Upozorio je, najprije, na neuskla-enost ponuenih rjeπenja saZakonom o elektroniËkom potpisu (zaistu vrstu identifikacije ne traæe seposve isti elementi). Posljedica - da bise dobio elektronski potpis, uz

predoËenje osobne iskaznice morajuse navesti i neki dodatni podaci (npr.ime oca i eventualno nadimak).

©to se, pak, tiËe cijene provoenjaZakona o osobnoj iskaznici ona Êe bitipuno viπa od predvienih 15 mln.kuna, tvrdi zastupnik. Naime, prora-Ëunom troπkova nisu obuhvaÊeni

izdaci koje Êe imati graani kodzamjene osobnih iskaznica, nitinjihovo izgubljeno vrijeme. Kada biovu papirnatu iskaznicu pratila ielektroniËka verzija tog dokumenta,graani bi u raznim situacijamamogli uπtedjeti na vremenu i novcu(primjerice, prilikom podnoπenjazahtjeva za elektroniËki potpis ili akoizgube osobnu iskaznicu na putu ususjednu zemlju). Dakako, uslugeizdavanja dodatne elektronske iska-znice MUP bi trebao naplaÊivati. Zbogtoga je, kaæe, uloæio amandman naËlanak 7. KonaËnog prijedloga zako-na koji bi trebao omoguÊiti da seosobna iskaznica, uz suglasnost MUP-a, moæe dodatno izdati i u elektro-niËkom obliku (u posebnim slu-Ëajevima koje propisom odrediministar unutarnjih poslova).

U nastavku sjednice mmrr.. MMaattooAArrlloovviiÊÊ izvijestio je zastupnike daVlada priprema Prijedlog zakona ozaπtiti tajnosti podataka koji Êeuskoro biti upuÊen u saborskuproceduru.

Dodatni argument u prilog

JMBG-a

ObrazlaæuÊi amandmanski zahtjevKluba zastupnika HDZ-a, da se uosobnoj iskaznici zadræi JMBG,VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je napomenuo da se zato zalaæe i Hrvatska udruga banaka,koja predstavlja viπe od 85 postobankarskog sektora u zemlji. Naime,upravo radi zaπtite privatnosti, bankemoraju identificirati klijenta isprijeËiti moguÊnost da neka osobadoe do informacija i podatakapotpuno privatnog karaktera, vezanihuz bankarsko poslovanje. Argumen-tirajuÊi svoje stajaliπte HUB se pozivana regulative i smjernice Europskogpovjerenstva koje zahtijeva pozitivnuidentifikaciju svakog bankovnogklijenta pri odreenim transakcijama.Ako nema tog jedinstvenog identi-fikacijskog broja postaje oteæano

provoenje nekih zajedniËkih inici-jativa na domaÊem i meunarodnomplanu (primjerice, izgradnja Hrvat-skog registra obveza po kreditimakoju predvia Zakon o bankama, kaoi ostalih registara, provoenje novogBaselskog sporazuma o adekvatnostikapitala, i dr.). U sklopu pojaËaneborbe protiv terorizma i orga-niziranog kriminala vaæno je zadræatiJMBG zbog sprjeËavanja pranja novcai dr. Osim toga, sve banke u Hrvatskojsu posljednjih 25 godina razvijalesvoje informatiËke i poslovodnesustave temeljem JMBG-a, a izna-laæenje alternativnih naËina identi-ficiranja klijenata bi zacijelo bilo vrloskupo. Zastupnik, kako reËe, nesmatra da bi unoπenjem JMBG-a uosobnu iskaznicu, uz podatke o spolu,dræavljanstvu, datumu roenja i dr.bila povrijeena privatnost i tajnostpodataka graanina. U prilog tomegovore i informacije da i nekeanglosaksonske i zemlje Common-wealtha, koje nemaju osobne iska-znice, ozbiljno razmiπljaju o uvoenjujedinstvenog dokumenta za svegraane.

U nastavku je upitao zaπto se Vlada,predlaæuÊi da na osobnoj iskaznicinajprije bude napisano prezime apotom ime poziva na odreeneeuropske standarde kad je nameunarodnim kreditnim karticama(Diners cluba, Americana i dr.)obrnuti redoslijed. Kad veÊ spominjetete kartice mogli ste se uvjeriti da nitina jednoj bankarskoj kartici nemajedinstvenog matiËnog broja graana,dodao je mmrr.. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ..

U zavrπnoj rijeËi predstavnikpredlagatelja JJoossiipp VVrreesskk informiraoje zastupnike da je Vlada, pripre-majuÊi predloæena rjeπenja, konzul-tirala struËnjake za ustavno pravo omoguÊnosti koriπtenja osobnihpodataka graana (prema Ëlanku 37.Ustava to je moguÊe samo uz izriËituprivolu vlasnika dokumenta). Unedostatku zakonskog propisa ozaπtiti osobnih podataka upisivanjeJMBG-a u osobnu iskaznicu, kaojavnu ispravu, omoguÊilo bi uvid u tepodatke ne samo tijelima izvrπnevlasti nego i drugim pravnim osoba-ma, i to bez privole graana, kaæegospodin Vresk.

Izrazio je nedoumicu kako to dabanke preko svoje udruge inzistirajuna zadræavanju JMBG-a, iako se uzemljama EU odakle uglavnom dolazeveÊinski vlasnici hrvatskih banaka nekoristi takav identifikacijski broj.Osim toga, ako se te zemlje vrlo

BROJ

322

22

Ponuena rjeπenja uskladiti saZakonom o elektroniËkompotpisu.

IHS6. II. 2002.

OSOBNA ISKAZNICA

uspjeπno bore protiv organiziranogkriminala, korupcije i pranja novcabez koriπtenja matiËnog broja, zaπtose to ne bi moglo i kod nas? Na krajuje, potaknut primjedbom iz raspravegospodin Vresk je napomenuo da biovaj zakon bio neustavan kada biosobna iskaznica bila tiskanaiskljuËivo na engleskom jeziku mmrr..MMaattoo AArrlloovviiÊÊ zakljuËio raspravu oKonaËnom prijedlogu zakona oosobnoj iskaznici.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA

Na KonaËni prijedlog zakonapodneseno je ukupno 17 amandmana.Prije glasovanja o njima se oËitovaopredstavnik predlagatelja JJoossiippVVrreesskk.. Informirao je zastupnike da jeVlada prihvatila veÊinu amandmanaOdbora za zakonodavstvo, tako da seo njima nije posebno glasovalo (osimonoga na Ëlanak 4). Njihov zahtjev dase na osobnoj iskaznici ostavi prostorza oznaku krvne grupe i rhesusfaktora te eventualnu izjavu odoniranju organa za presaivanjepredlagatelj je naËelno uvaæio, s timda se to pitanje uredi posebnimpravilnikom ministra unutarnjihposlova i ministra zdravstva. Sloæivπise s tom formulacijom predsjednikOdbora JJoossiipp LLeekkoo povukao jeprvobitno podneseni amandman.

Uvaæivπi obrazloæenje predstavnikapredlagatelja da Êe se intencijaamandmanskog zahtjeva Odbora zaljudska prava i prava nacionalnihmanjina za izmjenu stavka 2. uËlanku 8. pokriti prihvaÊanjem aman-dmana Odbora za zakonodavstvo nastavak 3. tog Ëlanka, Furio Radin jepovukao njihov amandman. Premanavodima gospodina Vreska spome-nuta odredba bi glasila: Obrazacosobne iskaznice za pripadnikanacionalne manjine, kada je toutvreno posebnim zakonom ilimeunarodnim ugovorima, popu-njava se na hrvatskom jezikulatiniËnim pismom te na jeziku ipismu pripadnika nacionalnih manji-na. Nakon pojaπnjenja doministra daje tim amandmanom konzumiran iprijedlog Odbora za ljudska prava iprava nacionalnih manjina za dopunuËlanka 8., njihov predstavnik jepovukao i taj amandman.

Kada je doπao na red amandmanKluba zastupnika LS-a na Ëlanak 7.kojim se predlaæe zadræavanje JMBG-a u osobnoj iskaznici, JJoossiipp VVrreesskk je

ponovio protuargumente Vlade. Napo-menuo je, meu ostalim, da je veÊutvren Nacrt zakona o zaπtitiosobnih podataka kojim je propisanoda osobni podaci koji zadiru uprivatnost graana neÊe moÊi bitiistaknuti niti na jednom javnomdokumentu. Uvaæivπi to obrazloæenjeTTiibboorr SSaannttoo,, ddrr.. mmeedd.. je, u imepodnositelj, povukao spomenutiamandman. Meutim, predstavnikKluba zastupnika HSLS-a, koji jeuloæio identiËan amandman, zahtije-vao je da se o tome glasuje. Taj jezahtjev popratio upozorenjem da Êe, usluËaju usvajanja rjeπenja koje nudipredlagatelj, uskoro uslijediti tiskanjenovih putovnica, zdravstvenih iska-znica i drugih dokumenata u kojimaje joπ uvijek sadræan JMBG.

VeÊina zastupnika dala je ovomamandmanu ”zeleno svjetlo” (58glasova ”za”, 24 ”protiv” i 5 suzdræa-nih). Time su pokriveni i istovjetnizahtjevi Kluba zastupnika HDZ-a(VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je njihov amandmanpovukao) te Kluba zastupnika HSP-HKDU-a. Spomenimo i amandmanskizahtjev Kluba zastupnika HNS-PGS-SBHS-a, da se u drugom stavkuËlanka 7. iza rijeËi ”imena” dodajurijeËi ”roeno prezime za æene”. Obra-zlaæuÊi razloge zbog kojih jepredlagatelj odbio taj amandmanVresk je napomenuo da svatko moæepromijeniti ime i prezime u posebnomupravnom postupku pred nadleænimtijelima upravne vlasti. Tek nakontoga takvi se podaci mogu upisivati ujavne isprave. Predstavnica Klubazastupnika dr. VVeessnnaa PPuussiiÊÊ pojasnilaje da je svrha njihova amandmana bilaomoguÊiti æenama da se na osobnojiskaznici predstave i svojim djevo-jaËkim prezimenom Meutim, nakonπto su sasluπali argumente predla-gatelja odustali su od togamandmana.

UnatoË obrazloæenju JJoossiippaa VVrreesskkaada zbog tehniËkih razloga zasad nijemoguÊe izdavati osobne iskazniceelektroniËkim putem, dr. PPeettaarrTTuurrËËiinnoovviiÊÊ je zahtijevao da se onjegovu amandmanu na Ëlanak 7.glasuje. U prilog tome spomenuo je daje nedavno donesen Zakon o elektro-niËkom potpisu i, æelimo li kodrjeπavanja zahtjeva za elektroniËkipotpis biti uËinkoviti kao dræavnauprava, moramo predvidjeti takvumoguÊnost makar za buduÊnost.

Uslijedilo je glasovanje, ali tajamandman nije proπao.

Ni Vlada ni veÊina nazoËnih zastu-pnika nisu uvaæili argumente JJaaddrraann--kkee KKoossoorr za brisanje visokih novËanihkazni predvienih Ëlankom 25. zaosobe starije od 16 godina kojenemaju osobnu iskaznice, te one kojeu roku od tri dana ne oglase nestanakte isprave u ”Narodnim novinama”.Zastupnica smatra da Êe te kazne uprvom redu pogoditi mlade - uËenikei studente - te starije osobe, za koje jepo njenoj ocjeni previsoka i kazna od100 kuna koja ih Ëeka zateknu li sebez osobne iskaznice. Meutim, ni tajamandman (rijeË je o Ëlanku 26.) nijedobio ”zeleno svjetlo”. Predlagatelj jeuvaæio jedino njen prijedlog da seosobama starijima od 65 godinaosobna iskaznica izdaje bez rokavaæenja.

DDaammiirr KKaajjiinn je na kraju zatraæio dase zastupnici izjasne i o naknadnodostavljenom amandmanu Klubazastupnika IDS-a, koji ide za tim da sepripadnicima vjerskih zajednicaomoguÊi da za izradu osobne iska-znice predoËe fotografiju koja odgo-vara njihovim vjerskim nazorima.Predsjednik TToommËËiiÊÊ je konstatirao dasu ideesovci zakasnili sa svojimamandmanom (prema Poslovnikunakon utvrenog roka amandmanmoæe podnijeti samo predlagatelj).JJoossiipp VVrreesskk je dodao da Vlada ne biprihvatila takav prijedlog ni da je biopodnesen pravovremeno. BuduÊi da setehniËki izgled osobne iskaznice pro-pisuje posebnim pravilnikom, suge-rirao je podnositeljima amandmanada svoju inicijativu upute Mini-starstvu unutarnjih poslova.

NNaakkoonn ttooggaa jjee pprreeddssjjeeddnniikk zzaakklljjuuËËiioorraasspprraavvuu ii ddaaoo nnaa ggllaassoovvaannjjee KKoonnaaËËnniipprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa.. IIsshhoodd -- vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa nnaazzooËËnniihh zzaassttuuppnniikkaa ddoonneesseennjjee ZZaakkoonn oo oossoobbnnoojj iisskkaazznniiccii uupprreeddllooææeennoomm tteekkssttuu,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaa--ÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa.. NNaa pprriijjeeddllooggOOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo zzaassttuuppnniicciissuu ppoosseebbnniimm zzaakklljjuuËËkkoomm oobbvveezzaalliiVVllaadduu RRHH ii ËËeellnniikkee ssrreeddiiππnnjjiihh ttiijjeellaaddrrææaavvnnee uupprraavvee ddaa iizzmmiijjeennee ddoonneesseenneepprrooppiissee ii ddrruuggee ppooddzzaakkoonnsskkee aakkttee uukkoojjiimmaa ssee uuttvvrruujjee oobbvveezzaa iisskkaazziivvaannjjaannaacciioonnaallnnee pprriippaaddnnoossttii,, oossiimm uusslluuËËaajjuu kkaaddaa jjee ttoo zzaakkoonnoomm uuttvvrreennoo..

MM..KKoo..

BROJ

322

23

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr ddoonniioo vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ZZaakkoonn oo eelleekkttrroonniiËËkkoomm ppoottppii--ssuu ËËiijjaa pprriimmjjeennaa ppooËËiinnjjee 11.. ttrraavvnnjjaa22000022.. ggooddiinnee.. NNaajjzznnaaËËaajjnniijjee ppoosslljjeeddiicceeddjjeelloovvaannjjaa oovvoogg ZZaakkoonnaa bbiitt ÊÊee nnaappooddrruuËËjjuu ggoossppooddaarrssttvvaa kkoojjee ÊÊee ddoobbiittiittiimmee zzaakkoonnsskkuu oossnnoovviiccuu eelleekkttrroo--nniiËËkkoogg ppoosslloovvaannjjaa ππttoo jjee iizzuuzzeettnnoozznnaaËËaajjnnoo zzaa uukklljjuuËËiivvaannjjee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee uu ssvvjjeettsskkee ggoossppooddaarrsskkee iittrrææiiππnnee pprroocceessee,, nnaavvooddii pprreeddllaaggaatteelljj,,VVllaaddaa RRHH.

O Prijedlogu ovog zakona i raspravipisali smo u ”IzvjeπÊima”, broj 314. od10. prosinca 2001. na str. 35. podnaslovom:” Pridruæivanje najnapre-dnijim zemljama”, a u nastavkuosvrnut Êemo se na razlike unesene uKonaËni prijedlog ovog zakona.

O PRIJEDLOGU

KonaËni prijedlog zakona sadræiodreene razlike u odnosu na zakoniz prvog Ëitanja. Tako je (Ëlanak 34.)odreeno da ministar znanosti itehnologije pravilnikom utvrujetehniËka pravila za osiguravanjepovezanosti evidencija izdatih iopozvanih certifikata davatelja uslugacertificiranja u RH uz prethodnomiπljenje ravnatelja Dræavnog zavodaza normizaciju i mjeriteljstvo. Skra-Êeni su rokovi za donoπenje proved-benih propisa na tri mjeseca, umjestoπest iz prijedloga zakona, a s obziromna to da je primjena ovog zakonapredviena od 1. travnja 2002.

Izmjene su uËinjene i u opisurazloga zbog kojih se zakon donosi sobzirom na primjedbu da bi uvodnidio zakona trebao sadræavati konceptelektroniËkog potpisa i tehniËkeaspekte. U razlozima dat je i traæenpregled o subjektima u RH koji veÊfunkcioniraju elektroniËkim potpi-som (ZagrebaËka, Dalmatinska,Privredna i Credo banka i ZAP) uznapomenu da predstavnik predla-gatelja nije imao ovlaπtenja za detaljniuvid kod subjekta koji veÊ primje-njuju neku od tehnologija elektro-niËkog potpisa. Napominje se pritome da postojeÊi sustavi u primjeni

ne traæe posebnu prilagodbu ovomzakonu koji ostavlja slobodusubjektima u primjeni tehnologije.Ako se sustavi otvaraju i postajutoËka javne usluge moraju dodatnoprijaviti obavljanje usluga certi-ficiranja i ovisno o raspoloæivojorganizaciji i tehnologiji u primjeniobavljaju djelatnost davanja uslugacertificiranja odnosno izdavanjakvalificiranih certifikata.

ElektroniËki potpis u okvirudræavne uprave iskljuËivo se oslanjana primjenu postojeÊe informatiËkeopreme i raËunalne mreæe tijeladræavne uprave Ëija je izgradnjazapoËeta. Napominje se da postupakuvoenja i uporabe elektroniËkogpotpisa u okviru dræavne upraveizravno ovisi o razini i intenzitetuprimjene informatiËke opreme itelekomunikacijske mreæe u tijelimadræavne uprave. Izravni troπkoviprimjene elektroniËkog potpisaodnose se na dodavanje odgovarajuÊihprogramskih rjeπenja za postojeÊuinformatiËku opremu koja se koristiza ostale aktivnosti iz djelokrugatijela dræavne uprave te odreenaorganizacijska poboljπanja u procesurada dræavne uprave (troπkovi neprelaze visinu sredstava potrebnih zaredovno odræavanje i unapreenjeinformatiËkih sustava).

Opravdana je i utemeljena suge-stija, navodi predlagatelj, da udogledno vrijeme treba uputiti usaborsku proceduru Prijedlog zakonao elektroniËkom poslovanju. Pri izradizakonskog prijedloga o elektro-niËkom potpisu uvaæene su Smjer-niceParlamenta i VijeÊa EU oelektroniËkom potpisu, Modelazakona o elektroniËkom popisuKomisije UN za meunarodnutrgovinu (UNCITRAL) i SmjerniceParlamenta i VijeÊa EU o elektro-niËkoj trgovini. Sadræaj Smjernica oelektroniËkoj trgovini predmetno jepovezan sa sadræajem Prijedlogazakona o elektroniËkoj trgovininositelj kojega je Ministarstvogospodarstva i koji je u postupkuizrade, a njime Êe se stvoriti pravniokvir za elektroniËko poslovanje.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona a na tekstKonaËnog prijedloga podnio je dvaamandmana, prvi, na Ëlanak 18.stavak 2., odnosno odredbu kojagovori da dozvola za izdavanje kvali-ficiranih certifikata ima znaËenjerjeπenja izdatog u upravnom postu-pku, jer da je ta odredba suviπna, idrugi, na Ëlanak 37. (inspekcijskinadzor) jer da nije prihvatljivo dainspektor moæe rjeπenjem zabranitidavanje usluga certificiranja pa setraæi da takva zabrana bude privre-mena. Uz to, Odbor predlaæe dapredlagatelj preispita pojedineodredbe i u raspravi dade dodatnaobrazloæenja odnosno podnese vlastiteamandmane kako bi se otklonileodreene dvojbe (Ëlanci 17, 20, 23. i30. - prava, obveze i odgovornostipotpisnika i davatelja usluga certi-ficiranja).

OOddbboorr zzaa iinnffoorrmmiirraannjjee,, iinnffoorrmmaa--ttiizzaacciijjuu ii mmeeddiijjee predloæio jeHrvatskom saboru donoπenje ovogzakona. »lanovi tog Odbora izrazili suzadovoljstvo πto je predlagateljusvojio veÊinu njihovih primjedbi iprijedloga a posebno su istaknulisugestiju, koju je predlagatelj usvojio,za izradu zakona o elektroniËkojtrgovini.

RASPRAVA

ZnaËajne posljedice za

gospodarstvo

Najprije je ministrica pravosua,uprave i lokalne samouprave IInnggrriiddAAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ dodatno obra-zloæila ovaj zakonski prijedlog. SveÊim razvojem i opsegom primjenesuvremene informacijske tehnologije,πirokom primjenom osobnih raËunalai interneta kao i otvorene raËunalnemreæe stvoreno je okruæenje elektro-niËkoga poslovanja a time elektro-niËki potpis postaje sve znaËajnijakategorija komunikacije i poslovanja.Za to je potrebna odgovarajuÊa pravnapodloga koja Êe osigurati priznavanje

BROJ

322

24

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONI»KOM POTPISU

Pravna podloga i zaπtita

IHS6. II. 2002.

ELEKTRONI»KI POTPIS

i pravnu zaπtitu potpisa koji seprimjenom informacijske tehnologijeoblikuje u elektroniËki potpis i kaotakav ugrauje u elektroniËke doku-mente. No, primjerice, sustavelektroniËkog potpisivanja ne odnosise na pravne poslove kojima se vrπiprijenos vlasniπtva ili se uspostavljajudruga stvarna prava na nekretni-nama, na oporuËne poslove, imovin-ske, predbraËne i braËne ugovore idruge pravne poslove u Ëijem bizakljuËivanju i nadalje vaæio isklju-Ëivo vlastoruËni potpis.

Predloæenim se zakonom æelistvoriti povjerenje najπire javnosti udjelovanje i uporabu elektronskogpotpisa Ëime bi se potakla razmjenaelektroniËkih dokumenata kroz otvo-rene telekomunikacijske sustave.Istodobno æeli se stvoriti prostor zaintenzivnije djelovanje sustavaelektroniËke trgovine koja sve viπepostaje imperativ postizanjakonkurentnosti na svjetskom træiπtu.U sadaπnjim okolnostima najzna-Ëajnije posljedice djelovanja ovogzakona bit Êe na podruËju gospo-darstva koje Êe time dobiti zakonskuosnovu elektroniËkog poslovanja πtoje izuzetno znaËajno za ukljuËivanjeRH u svjetske gospodarske i træiπneprocese, rekla je meu ostalimministrica.

Zatim je predsjednik Odbora zainformiranje, informatizaciju i medijeLLuukkaa RRooiiÊÊ ((HHSSSS)) prenio stajaliπte togradnog tijela u vezi s ovim zakonskimprijedlogom nakon Ëega je raspravaotvorena.

DDrr.. sscc.. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ))govorila je u ime Kluba zastupnikaHDZ-a koji smatra, kako je rekla, daje ovaj zakonski projekt dobra polaznaosnova za daljnji razvoj pravnogokvira ali i kvalitetnijeg koriπtenjaelektroniËkog komuniciranja iposlovanja u nas. Predlagatelj je imaosluha za mnoge sugestije ovog Klubaiznesene u prvom Ëitanju a napose uvezi s produljenjem roka za primjenuzakona.

U vezi s ovim zakonom trebat Êeprovesti i analizu u odnosu napojedine naËine arhiviranja doku-menata a πto Êe takoer zahtijevatiznatno viπe vremena nego πto preo-staje do poËetka primjene zakona, nounatoË tome ovaj Klub misli da sprimjenom zakona treba zapoËeti πtoprije radi gospodarskih subjekata kojiveÊ koriste neku vrstu elektroniËkogpotpisa.

Moæda bi bilo ekonomiËnije, asigurno i dobro prihvaÊeno u naπemposlovnom svijetu da se uz pripremuovog zakonskog projekta uredilo ipitanje elektroniËkog poslovanja ilitrgovine, primijetila je zastupnicaupozoravajuÊi joπ jednom kao i priprvom Ëitanju, da pri inspekcijskomnadzoru ne bi trebalo podrazumijevatiuvijek i u svakom sluËaju neogra-niËeni uvid u podatke za izraduelektroniËkog potpisa i za njegovoverificiranje jer na taj naËin moæe bitiugroæena potpuna tajnost i zaπtitatakvih osobnih i drugih podataka. Uvezi s tim je naglasila da bi odreenavrsta zaπtite tih podataka bila korisnakako moguÊa πteta ne bi davateljuusluga certificiranja financijskinaπkodila a i utjecala na kredibilitetsigurnosti upotrebe elektroniËkogpotpisa.

Klub zastupnika HDZ-a podræavaovaj KonaËni prijedlog zakona uzima-juÊi u obzir potrebu donoπenja jednogovakvog zakona kao i da je on uosnovi oslonjen na legislativu EU ali ida je predlagatelj spreman uvaæitinaπe specifiËne okolnosti, rekla je nakraju, meu ostalim, zastupnica.

Pogodnosti i za graane

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorio je ddrr.. sscc.. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP))naglaπavajuÊi da Êemo ovim zakonomprijeÊi rubikon koji je dijelio hrvatskikiber prostor od ostatka pravnoureenog takvog prostora. Zahva-ljujuÊi njemu poslovanje mnogihgospodarskih subjekata u RH ubrzatÊe se i olakπati, a naπe Êe segospodarstvo otvoriti prema Europi isvijetu, posebice na podruËju finan-cija. Stoga nije ni Ëudo da je pritisakza donoπenje ovog zakona dolazioprvenstveno iz redova gospo-darstvenika, rekao je, meu ostalimzastupnik, govoreÊi πire o predno-stima poslovanja u uvjetima suvre-mene informacijske tehnologije ali i oπirokoj primjeni ovog zakona kojianticipira i napredak tehnologije.

Treba pozdraviti Ëinjenicu da jepredlagatelj uvaæio sugestije iz prvogËitanja da Dræavni zavod zanormizaciju i mjeriteljstvo sudjelujeu donoπenju tehniËkih pravila veza-nih uz ovaj zakon, koji je, naglasio jezastupnik, u potpunosti usklaen sasmjernicama EU i njenom pravnompraksom.

No da ne bi sve bilo ”ruæiËasto”potrebno je u Kazneni zakon unijeti imnoge definicije do sada nepoznatihkaznenih djela vezanih uz raËunalnikriminalitet i to je joπ jedan zadatakkoji stoji pred Ministarstvom pravo-sua ukoliko æelimo da ovaj zakon i oelektroniËkoj trgovini zaista saæivibez opasnosti od nepoæeljnih popra-tnih pojava. Ovaj zakon, uz to πtopredstavlja izuzetni potencijal za brzei blagotvorne uËinke na naπegospodarstvo, graanima moæe priπte-djeti mnogo nerviranja i vremenaprovedenog pred raznim πalterima.Stoga SDP izuzetno pozdravljadonoπenje ovog zakona te istiËe da jeto joπ jedno ispunjenje predizbornihobeÊanja SDP-a i stranaka vladajuÊekoalicije koja su bila usmjerenatehnoloπkom osuvremenjivanju imodernizaciji naπe zemlje.

LLuukkaa RRooiiÊÊ ((HHSSSS)) govorio je u imeKluba zastupnika HSS-a takoernaglaπavajuÊi da se sa sve veÊimrazvojem i opsegom primjene infor-macijske tehnologije stvara okruæenjeelektroniËkog poslovanja. Potvri-vanje izvornosti i autentiËnosti ipristanka izdavatelja elektroniËkogdokumenta povezano je s kategorijompotpisa. Stoga se sustavi elektro-niËkog poslovanja bez odgovarajuÊeginstrumenta priznavanja i zaπtitepotpisa koji se primjenom informa-cijske tehnologije oblikuje u elektro-niËki potpis, teπko mogu razvijati.

Predloæenim zakonom æeli sestvoriti povjerenje u djelovanje iuporabu elektroniËkog potpisa kao iotvoriti proces za intenzivnijedjelovanje sustava elektroniËke trgo-vine. Njime se ne iskljuËuje niti jednatehnologija koja u skladu sasmjernicama EU osigurava otvorenutræiπnu utakmicu proizvoaËa opremeza izradu i uporabu elektroniËkogpotpisa kao i davatelja uslugacertificiranja. Klub zastupnika HSS-apodræava i smatra iznimno vaænimdonoπenje ovog zakona, kojim serjeπavaju bitna pitanja kao πto supravo fiziËkih i pravnih osoba nauporabu elektroniËkog potpisa uupravnim, sudskim i drugim postu-pcima, poslovnim i drugim radnjama

BROJ

322

25

Predloæenim se zakonom æelistvoriti povjerenje najπirejavnosti u djelovanje iuporabu elektronskog potpisaËime bi se potakla razmjenaelektroniËkih dokumenatakroz otvorenetelekomunikacijske sustave.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo jjee ddoonniioopprreeddllooææeennii ZZaakkoonn kkaaoo rreezzuullttaattuusskkllaaeennjjaa nnaaππeegg zzaakkoonnooddaavvssttvvaa ssaassmmjjeerrnniiccaammaa EEuurrooppsskkee uunniijjee gglleeddeettrreettmmaannaa ssttrraanniihh oossoobbaa pprrii oossnniivvaannjjuuddrruuππttvvaa zzaa oossiigguurraannjjee uu RReeppuubblliicciiHHrrvvaattsskkoojj..

O PRIJEDLOGU

O Prijedlogu zakona o izmjenamaZakona o osiguranju pisali smo u IHS-u, broj 306, na strani 18. U nastavku

Êemo stoga donijeti samo promjenekoje je Zakon doæivio u odnosu naprvo Ëitanje.

U zakon su tako ugraeneprimjedbe Odbora za financije iDræavni proraËun. Prva se odnosila nato da se pitanja poznavanja hrvatskogjezika za Ëlanove uprave osigu-ravajuÊih druπtava rijeπi na istovjetannaËin u predmetnom zakonu, kao i uZakonu o bankama koji je u pripremi.Druga uvaæena primjedba odnosila sena to da se u Ëlanku 31, stavku 4. nebriπe podstavak 9. nego da se zadræita odredba kojom se obvezuje osnivaË

podruænice stranog druπtva da Êe upodruænici zaposliti najmanje dvijeosobe s prebivaliπtem u RepubliciHrvatskoj od kojih najmanje jednagovori hrvatski jezik i imaju ovlastosnivaËa stranog druπtva u poslovimakoje osnivaË obavlja preko podru-ænice.

RADNA TIJELA

Donoπenje Zakona podræali suooddbboorrii zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo te zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

itd. Bitno je naglasiti, smatrazastupnik, da je predlagatelj zakonavodio raËuna i detaljno obrazloæio svetehniËke i financijske elemente uvo-enja i primjene elektroniËkog potpi-sa u tijelima dræavne uprave i sudstva.Klub zastupnika HSS-a smatra datreba pristupiti i πto skorijoj izradizakona o elektroniËkoj trgovini iusklaivanju sa smjernicama parla-menata i VijeÊa EU o elektroniËkojtrgovini Ëime se zaokruæuje okvirelektroniËkog poslovanja. S obziromna to da je veÊina primjedbi iprijedloga iz prvog Ëitanja prihva-Êena, Klub zastupnika HSS-a prihvaÊaovaj zakon, rekao je na kraju.

Informatizacija preduvjet za

razvoj

VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) u imeKluba zastupnika DC-a podræala jedonoπenje ovog zakona kao vaæansegment u stvaranju pravnog okruæjaza informatizaciju Hrvatske. Informa-tizacija koja obuhvaÊa tehnoloπkuopremljenost, edukaciju za rad s tomopremom te pravni okvir za primjenutakve tehnologije nuæan je preduvjetza razvoj Hrvatske i to treba bitiprioritetan cilj, smatra ovaj Klubzastupnika. Ulaganje u informacijske

sustave viπestruko Êe se vratiti krozpoveÊanje djelotvornosti gospo-darskih subjekata i dræavne uprave.

Poput predgovornika i zastupnicaje govorila o prednostima elektro-niËkog potpisa te navela da se njimepoveÊava brzina poslovanja ismanjuju troπkovi a u svakodnevnomæivotu to bi ubuduÊe znaËilo (joπ nisuizgraeni informacijski sustavi ujavnom sektoru) prednosti elektro-niËke razmjene informacija ukoriπtenju usluga dræavnih tijela -viπe se neÊe morati Ëekati na πalterimada bi se dobila domovnica, potvrda oprebivaliπtu itd., a isto Êe vrijediti i zaotvaranje tvrtki ili zapoËinjanjegraevinskih radova a bit Êe i moguÊeda graani glasuju elektroniËkimputem, rekla je meu ostalim.

Klub zastupnika DC-a smatra da jepredloæeni zakon pripremljen naprimjeren naËin jer su poπtovane svesmjernice iz Rezolucije Europskogparlamenta, koja ostavlja viπe pro-stora za samostalno reguliranjeuvjeta rada sluæbi ovjeravanjacertifikata. BuduÊi da su te sluæbetemelj pravne sigurnosti sudionikaelektroniËkog poslovanja trebao bi setu naÊi i uvjet da osoblje koje radi utim sluæbama nije kaænjavano za djela

u odnosu na imovinu i isprave ali ijasnije odrediti uvjete njihove kvali-ficiranosti, predloæila je, meuostalim. Stroæijim uvjetima za raddavatelja usluga certifikata postiglabi se veÊa sigurnost u elektroniËkomprijenosu informacija, rekla jezastupnica u ime Kluba zastupnikaDC-a koji Êe podræati donoπenje ovogzakona.

Rasprava je zatim bila zakljuËena.Prije glasovanja o KonaËnom prije-

dlogu zakona ministrica IngridAntiËeviÊ-MarinoviÊ izjasnila se u imepredlagatelja o podnesenim aman-dmanima Odbora za zakonodavstvo,koje predlagatelj ne prihvaÊa, kako jerekla ministrica i za to dala dodatnaobrazloæenja, nakon Ëega je pred-sjednik Odbora Josip Leko povukaoprvi amandman a za drugi (privre-mena zabrana davanja uslugacertificiranja) zatraæio glasovanje iveÊinom glasova amandman jeprihvaÊen.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ddoonneesseenn jjee ZZaakkoonnoo eelleekkttrroonniiËËkkoomm ppoottppiissuu uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljjzzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm..

––..KK..

BROJ

322

26

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OSIGURANJU

U skladu s WTO-om i

Europskom unijom

IHS6. II. 2002.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

RASPRAVA

Uvodno je govorio zamjenikministra financija mmrr.. sscc.. DDaammiirrKKuuππttrraakk.. Rekao je da je ovaj Zakon uodnosu na prvo Ëitanje doæivio vrlomale izmjene te ih je iznio.

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ))..Osvrnuo se na uvjete koje morajuispunjavati najodgovorniji ljudiosiguravajuÊih druπtava i podruænicate rekao da je na taj naËinzakonodavac htio zaπtititi malo inestabilno træiπte osiguranja uHrvatskoj od moguÊih financijskihpotresa, od nestruËnosti ili nekihkrivih poslovnih odluka kao πto supokuπaji financijskog inæenjeringa isliËno. Uz to je, smatra zastupnik,intencija bila i saËuvati osnovnopravilo koje vaæi u svim europskimzemljama da se poslovni razgovori iskupπtine izmeu pravnih osoba jednezemlje odræavaju na jeziku te zemlje.Upitao je potom je li temeljni kapitalkoji je predlagatelj Zakona propisaokao minimalni dovoljan da bi sepruæila potpuna osiguravajuÊa zaπtitadomaÊim pravnim i fiziËkim osobama.Dodao je kako pojedina osiguravajuÊadruπtva na hrvatskom træiπtupreuzimaju rizike koji viπestrukopremaπuju njihov jamstveni kapital, apolitika reosiguranja je u najmanjuruku upitna. Upitao je potom koliki jerizik za graane Hrvatske gledeosiguranja æivota ako pojedinoosiguravajuÊe druπtvo zbog odreenih

razloga ode u likvidaciju. VeÊinaosiguranika misli da ako su zakljuËilis nekim osiguranje da onocjelokupnom imovinom stoji izanjihova uloga, pojasnio je zastupnik.Smatra da ako se veÊ ide u promjeneZakona o osiguranju da je trebalopredloæiti znaËajnije poveÊanjetemeljnog kapitala. Ovako, kaæe,ispada da se predloæene izmjeneprovode zbog eventualne privatizacijeCroatia osiguranja ili zbog nedavnihpromjena u Allianz osiguranju. Tvrdida se promjene provode s ciljemomoguÊavanja stranim menadæerimakoji ne znaju hrvatski jezik dasamostalno zastupaju osiguravajuÊedruπtvo. Dræi kako ne stojiobrazloæenje da se to radi zbog obvezaprema WTO-u i smjernicama Euro-pske unije. Tu se osvrnuo naslovenski Zakon o osiguranju, rekavπikako su Slovenci otiπli dalje od nas πtose europskih integracija tiËe i rje-πavaju tu problematiku na drugaËijinaËin. U tu svrhu podnio jeamandman na Ëlanak 2. stavke 1. i 2.te bi oni glasili: ”Uprava osigu-ravajuÊeg druπtva mora imatinajmanje dva Ëlana koji druπtvozastupaju i predstavljaju. Jedan odËlanova uprave mora biti imenovanpredsjednikom uprave. Jedan odËlanova uprave druπtva, odnosnoprokurist, ne smije biti ovlaπten zasamostalno zastupanje osigura-vajuÊeg druπtva, odnosno prokuristne smije biti ovlaπten za samostalnozastupanje druπtva za ukupni opseg

poslova osiguranja i drugih poslovaosiguranja za koje je druπtvo dobiloodobrenje za rad Direkcije za nadzordruπtava za osiguranje i za koje jeupisano u registar TrgovaËkog suda.Uvjete koje treba ispunjavati osobakojoj se daje prokura, vrsta i naËindjelovanja prokure, opseg ovlasti izprokure, ukljuËivo i ograniËenje upoduzimanju odreenih radnji odprokuriste, utvruje statutom dru-πtva. Najmanje jedan Ëlan upravedruπtva mora poznavati hrvatskijezik. Najmanje jedan Ëlan upravedruπtva mora imati prebivaliπte uRepublici Hrvatskoj”. Dræi da bi setom promjenom predloæeni Zakonizbalansirao i poklopio sa smjer-nicama Europske unije uz omo-guÊavanje veÊeg zamaha naπemtræiπtu osiguranja.

Træiπte osiguranja u Hrvatskojnedovoljno je razvijeno, rekao je u imeKluba zastupnika SDP-a TToonnËËii ÆÆuuvveellaa((SSDDPP)).. Iznio je potom promjene kojeovaj Zakon donosi u odnosu na prvoËitanje, dodavπi da Êe ih Klub zastu-pnika SDP-a podræati.

BuduÊi da se nitko viπe nije javio zaraspravu, zastupnici su preπli naglasovanje.

PPrreeddllaaggaatteelljj jjee ttaaddaa pprriihhvvaattiiooaammaannddmmaann zzaassttuuppnniikkaa DDaarriiaa VVuukkiiÊÊaattee jjee oonn ppoossttaaoo ssaassttaavvnnii ddiioo ZZaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ZZaakkoonnaa oo oossiigguurraannjjuu,,kkoojjeegg jjee HHrrvvaattsskkii ssaabboorr ppoottoommjjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniioo..

MM..SS..

BROJ

322

27

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee bbeezz rraasspprraavvee iivveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ddoonniioo pprreeddllooææeenniiZZaakkoonn tteemmeelljjeemm kkoojjeegg ÊÊee RReeppuubblliikkaaHHrrvvaattsskkaa ddoobbiittii 220022 mmiilliijjuunnaa UUSSDD. ©©ttoossee ttiiËËee zzaakklljjuuËËkkaa ËËiijjee ddoonnooππeennjjee jjeepprreeddllooææiioo OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn,, oonn nniijjee ddoonneesseenn jjeerr nniijjeeddoobbiioo ppoottrreebbnnuu vveeÊÊiinnuu ggllaassoovvaa.

Zakonom se potvruje Ugovor oSAL zajmu u iznosu 202 milijuna USDkoji je namijenjen strukturnoj prila-godbi odnosno potpori Vladinomprogramu strukturnih i institu-cionalnih reformi. SAL zajam takoer

nadopunjuje makroekonomski pro-gram kojeg podupire MMF-ov stand-by aranæman.

Glavni ciljevi zajma su sljedeÊi:poveÊanje fleksibilnosti i efikasnostigospodarstva koje bi stvorilo radnamjesta i potaknulo rast izvoza, jaËanjetræiπnih institucija i fiskalne disci-pline te poboljπanje sustavnog okvirapoticaja za konkurentnije gospo-darstvo, πto bi dovelo do stvaranjaokruæenja povoljnijeg za jaËanje irazvoj malog i srednjeg poduzetniπtvai smanjenje ”sive ekonomije”.

Program strukturnih i institu-cionalnih reformi πto ga pomaæe SALobuhvaÊa pet podruËja:

Poboljπanje koordinacije i upra-vljanja u donoπenju ekonomskepolitike od najveÊe je vaænosti zauspjeπnu provedbu predvienih stru-kturnih reformi, za koje bi bilopotrebno donijeti jasnu i sveobu-hvatnu meusektorsku politiku. Utom smislu postoji jaka potreba zapoboljπanjem koordinacije i sposo-bnosti za postizanje konsenzusa meuinstitucijama koje sudjeluju u

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O ZAJMU ZA

STRUKTURNU PRILAGODBU IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I ME–UNARODNE BANKE ZA

OBNOVU I RAZVOJ

JJeeddnnooggllaassnnoo ii hhiittnniimm ppoossttuuppkkoommddoonneesseenn jjee oovvaajj ZZaakkoonn,, ËËiijjaa jjeepprroovveeddbbaa uu ddjjeellookkrruugguu MMiinniissttaarrssttvvaauunnuuttaarrnnjjiihh ppoosslloovvaa ii kkoojjiimm sseeppoottvvrruujjee UUggoovvoorr pprreemmaa kkoojjeemm ÊÊeeuuggoovvoorrnnee ssttrraannkkee ssuurraaiivvaattii iiuuzzaajjaammnnoo pprruuææaattii ppoommooÊÊ nnaaooddrreeeenniimm ppooddrruuËËjjiimmaa..

O PRIJEDLOGU

Predloæenim se zakonom potvrujeUgovor o suradnji izmeu Vlade RH iVlade Republike Indije u borbi protiv

meunarodne nedopuπtene trgovineopojnim drogama i psihotropnimtvarima, meunarodnog terorizma iorganiziranog kriminala (potpisan usvibnju 2001.), kako bi njegoveodredbe u smislu Ëlanka 140. UstavaRepublike Hrvatske postale diounutarnjeg pravnog poretka, navodipredlagatelj, Vlada RH.

Ovim Ugovorom regulirana supitanja neposredne suradnje u sprje-Ëavanju, suzbijanju i otkrivanjukaznenih djela te obavljanju odre-enih istraænih radnji, izvjeπÊivanju,poduzimanju mjera, naËina razmjene

informacija i oblici ocjenjivanja ipoboljπanja provedbe Ugovora.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog zakona a na tekstKonaËnog prijedloga podnio je dvaamandmana radi nomotehniËkogureivanja izriËaja (stupanje nasnagu zakona umjesto ”donoπenje”).

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt odluËio jenakon rasprave predloæiti Hrvatskom

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

definiranju Vladine ekonomske poli-tike.

PoveÊanje fiskalne discipline odizuzetne je vaænosti za postizanjepredviene fiskalne prilagodbe. OnoÊe ukljuËivati: poboljπanja u procesudonoπenja proraËuna, smanjenje izra-vnih i ukidanje neizravnih subvencija,praÊenje izdavanja dræavnih jamstavate poboljπanja u zdravstvenom i miro-vinskom sustavu.

JaËanje træiπnih institucija i konku-rentnosti gospodarstva potrebni suradi poveÊanja fleksibilnosti, kao iefikasnosti gospodarstva, i stvaranjapovoljnog poslovnog okruæenja zaprivlaËenje domaÊih i stranih inve-stitora.

PoveÊanje fleksibilnosti na træiπturada preduvjet je za rjeπavanje neza-poslenosti i olakπanje restruktu-riranja poduzeÊa, kao i ponovnogzapoπljavanja radne snage.

JaËanje socijalne zaπtite potrebno jeradi ublaæavanja socijalnih posljedicareformskih mjera predvienih u Vla-dinom programu strukturnih refor-mi.

Uspjeπna provedba ovih reformitrebala bi osigurati odræiv razvojRepublike Hrvatske i ojaËati njezinu

makroekonomsku stabilnost, te timeomoguÊiti lakπu i bræu integraciju ueuropske strukture. Mjere πto ihpotpomaæe SAL zajam pomoÊi Êe i uotvaranju novih radnih mjesta putemrazvoja novih poduzeÊa, a osobitomalog i srednjeg poduzetniπtva uHrvatskoj.

Vaæno je naglasiti da je zajamBanke odobren s rokom otplate 15godina πto ukljuËuje 5 godina poËekana glavnicu. Zajam u iznosu od 202milijuna USD bit Êe isplaÊen u dvijetranπe: prva, od 102 milijuna USD, bitÊe isplaÊena kad Ugovor o SAL zajmustupi na snagu, a druga nakonispunjenja uvjeta za isplatu (nave-denih u Ëlanku 2. odjeljak 2d iRasporedu 3. Ugovora o SAL zajmu),otprilike dvanaest mjeseci nakonisplate prve tranπe.

Republika Hrvatska se kao zajmo-primac obvezala temeljem Ugovora oSAL zajmu redovito i u potpunostiizvrπavati sve financijske obveze kojeproizlaze u svezi s provedbom togzajma.

Republika Hrvatska je duænapravovremeno planirati i osiguratisredstva za otplatu glavnice, kamate idrugih troπkova u okviru odgo-

varajuÊih stavki dræavnih proraËunaza razdoblje od 2002. do 2016. godine.U Dræavnom proraËunu za 2002.godinu osigurana su sredstva zaotplatu kamate i drugih troπkova uiznosu 50.080.800,00 kuna.

Donoπenje predloæenog Zakonapodræali su ooddbboorrii zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoote zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn.Odbor za financije i Dræavni proraËunujedno je predloæio i donoπenje zaklju-Ëka kojim bi se obvezala Vlada da odsamog poËetka razgovora informiraHrvatski sabor o tijeku i postupcimavezanim uz odreene financijskearanæmane koje Vlada æeli sklopiti smeunarodnim financijskim institu-cijama.

Glede predloæenog Zakona govorioje jedino zamjenik ministra financijammrr.. sscc.. DDaammiirr KKuuππttrraakk.. Rekao je kakose tu radi o vrlo vaænom i povoljnomkreditu, koji se moæe, ukoliko ovajZakon bude donesen, realizirati veÊ uveljaËi. Brzina njegove realizacije jebitna zbog toga πto je predvieno dapola njegovog iznosa bude utroπeno uProraËunu za ovu godinu. Ukazao jepotom i na tiskarsku greπku da seglavnica otplaÊuje 15 godina. Rokotplate je, kaæe, deset godina.

MM..SS..

BROJ

322

28

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O SURADNJI

IZME–U VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE INDIJE U BORBI PROTIV

ME–UNARODNE NEDOPU©TENE TRGOVINE OPOJNIM DROGAMA I PSIHOTROPNIM

TVARIMA, ME–UNARODNOG TERORIZMA I ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Suradnja i uzajamna pomoÊ

IHS6. II. 2002.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

saboru donoπenje ovog zakona. Uraspravi je ocijenjeno da potvri-vanjem ovog Ugovora RepublikaHrvatska izraæava svoju spremnost zaneposrednu suradnju s RepublikomIndijom u borbi protiv danas najveÊegdruπtvenog zla u meunarodnimokvirima. Isti prijedlog o donoπenjuovog zakona dao je i OOddbboorr zzaa rraadd,,ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo te OOddbboorrzzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt. »lanovi ovogpotonjeg radnog tijela u raspravi suizrazili zadovoljstvo πto je ovaj ugovorpotpisan a jedina primjedba se odno-sila na predugo razdoblje od danapotpisivanja do podnoπenja napotvrivanje Hrvatskom saboru.Izraæena je i æelja da sliËnih ugovorabude potpisano i ratificirano sa πtoviπe zemalja u svrhu sprjeËavanjaπirenja zloporaba opojnih droga,meunarodnog terorizma i orga-niziranog kriminala.

RASPRAVA

Na sjednici Hrvatskog saboranajprije je govorio ddrr.. sscc..AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ(HSS) u ime Kluba zastupnika HSS-a.Golem problem koji se obuhvaÊa ovimzakonom ogledava se u straπnim

stradanjima ljudi zbog droge, tero-rizma ili organiziranog kriminala. UHrvatskoj je 15.000 ljudi neposrednozahvaÊeno problemom droge, nasvjetskoj razini promet drogom dosiæevrijednost oko 600 milijardi dolara ito je jedna od najunosnijih trgovinaiza trgovine oruæjem a ispred trgovinenaftom. U Hrvatskoj je tijekom 2000.godine za kupnju ilegalnih sredstavaovisnosti potroπeno oko 800 milijunakuna, naveo je, meu ostalim zastu-pnik naglaπavajuÊi da problemovisnosti postaje golem politiËkiproblem i da traæi Ëvrstu politiËkuodluku da se na ilegalnom træiπtu i usvim drugim oblicima stane na krajovoj poπasti. Stoga Klub zastupnikaHSS-a apsolutno podræava donoπenjeovog zakona, rekao je na kraju.

BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) podsjetio jeda je u nekoliko navrata uz zakonskopotvrivanje raznih ugovora govorioo potrebnim sredstvima za provoenjetih zakona no da nikada nije dobioodgovor od predlagatelja. Ovdje sekaæe da provoenjem ovog zakona nenastaju posebne financijske obveze zakoje bi trebalo osigurati dodatnasredstva u dræavnom proraËunu ali seUgovorom definira suradnja i putemsastanaka struËnjaka, zatim, predvi-eno je osnivanje zajedniËkog odbora

za usklaivanje provedbe ovogUgovora a koji Êe odræavati sastankenaizmjenËno u Republici Hrvatskoj iRepublici Indiji te da Êe svakaugovorna strana snositi troπkove kojese pojave na njezinom dræavnompodruËju. Vjerojatno da ove aktivnostitraæe financiranje pa gdje Êe se ondanaÊi za to potrebna sredstva, pitao jezastupnik i zatraæio od predlagateljada promijeni spomenutu reËenicu osredstvima za provoenje ovogzakona i da se navede da su potrebnaodreena financijska sredstva zaprovoenje ovog zakona (MUP).

Rasprava je zatim bila zakljuËena.GGllaassoovvaannjjeemm zzaassttuuppnniiccii ssuu nnaajjpprriijjee

pprriihhvvaattiillii aammaannddmmaannee OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo ((pprreeddssttaavvnniikk pprreeddllaa--ggaatteelljjaa nniijjee bbiioo nnaazzooËËaann)) aa zzaattiimm iijjeeddnnooggllaassnnoo ((8899 ””zzaa””)) pprriihhvvaattiillii ZZaakkoonnoo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo ssuurraaddnnjjiiiizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiVVllaaddee RReeppuubblliikkee IInnddiijjee uu bboorrbbii pprroottiivvmmeeuunnaarrooddnnee nneeddooppuuππtteennee ttrrggoovviinneeooppoojjnniimm ddrrooggaammaa ii ppssiihhoottrrooppnniimmttvvaarriimmaa,, mmeeuunnaarrooddnnoogg tteerroorriizzmmaa iioorrggaanniizziirraannoogg kkrriimmiinnaallaa uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj zzaajjee--ddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa..

––..KK..

BROJ

322

29

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa iihhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm ddoonniioo ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuuVVllaaddee RRHH ii VViijjeeÊÊaa mmiinniissttaarraa BBiiHH oossuurraaddnnjjii uu zzaaππttiittii oodd pprriirrooddnniihh iicciivviilliizzaacciijjsskkiihh kkaattaassttrrooffaa,, uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj,,VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,, zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo.. OOvviimm ZZaakkoonnoomm ppoo--ttvvrruujjee ssee SSppoorraazzuumm sskklloopplljjeenn iizzmmeeuuhhrrvvaattsskkee VVllaaddee ii VViijjeeÊÊaa mmiinniissttaarraa BBiiHHoo ssuurraaddnnjjii uu zzaaππttiittii oodd pprriirrooddnniihh iicciivviilliizzaacciijjsskkiihh kkaattaassttrrooffaa..

O PRIJEDLOGU

Predlagatelj zakona je VladaRepublike Hrvatske. Kod utvrivanjadnevnog reda zastupnici su prihvatiliprimjenu hitnog postupka koddonoπenja ovog zakona.

Hrvatska i Bosna i Hercegovinaimaju obostrani interes za meusobnusuradnju na podruËju sprjeËavanja iublaæavanja posljedica prirodnih icivilizacijskih katastrofa. Ovimzakonom potvruje se Sporazum

izmeu Vlade RH i VijeÊa ministaraBiH o suradnji u zaπtiti od prirodnih icivilizacijskih katastrofa, kako binjegove odredbe postale dio unu-tarnjeg pravnog poretka. PredmetnimSporazumom ugovorne stranepreciziraju naËine i oblike suradnje uzaπtiti civilnog stanovniπtva, mater-ijalnih dobara i okoliπa od prirodnih icivilizacijskih katastrofa. U tom seokviru posebno odreuje planiranje iprovedba mjera zaπtite od poæara,poplava, potresa, oneËiπÊenja, radio-

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU SPORAZUMA IZME–U

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VIJE∆A MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE O SURADNJI

U ZA©TITI OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA

Meudræavna suradnja u zaπtiti od

katastrofa

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

loπkih opasnosti, industrijskih idrugih katastrofa koje mogu imatiprekograniËne posljedice. Provo-enjem ovog Zakona ne nastajuposebne financijske obveze za koje bitrebalo osigurati dodatna sredstva udræavnom proraËunu RH.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog Zakona i ne protivi seprijedlogu predlagatelja da se Zakondonese po hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor podnosiamandman na Ëlanak 4. stavak 1.,Ëime se nomotehniËki ureuje izriËaj.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt takoer jeproveo raspravu o tekstu Prijedlogazakona. »lanovi Odbora suglasni su sprijedlogom da se Zakon donese pohitnom postupku, uvaæavajuÊi priro-du i postupak zakljuËivanja meu-narodnih ugovora. U raspravi jeocijenjeno da Êe potvrivanjem predlo-æenog Sporazuma RH i BiH ostvaritiobostrane interese na podruËju zaπtiteod poæara, te sprjeËavanja iublaæavanja posljedica prirodnih icivilizacijskih katastrofa. Na tekstKonaËnog prijedloga zakona nije biloprimjedbi.

RASPRAVA

Predstavnik predlagatelja, zamje-nik ministra unutarnjih poslova,gospodin JJoossiipp VVrreesskk ddodatno jeobrazloæio prijedlog. Rekao je da jeovaj zakon zapravo ratifikacija, daima svega dva Ëlanka, te da neÊeizazvati posebne troπkove za Repu-bliku Hrvatsku. Naglasio je da jedruga stvar troπak izvrπavanjaugovornih prava i ugovornih obveza,ali iz samog ugovora, ne iz zakona.Takoer je rekao da se dosad na poljuvatrogastva suradnja s BiH obavljalana naËin da se ad hoc traæila pisanasuglasnost nadleænih tijela dræavneizvrπne vlasti BiH. Na kraju je zamoliozastupnike da donesu ovaj Zakon.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aagovorio je zastupnik PPeettaarr ÆÆiittnniikk((HHSSSS)). Rekao je da je svaki sporazumkoji ide za tim da se pojaËa zaπtita odprirodnih i civilizacijskih katastrofadobro doπao, pa tako zastupnici HSS-apozdravljaju ovaj Sporazum sasusjednom dræavom BiH. Osvrnuo se

na katastrofalne poæare koji su haralinaπim priobaljem pretproπle godine igdje nismo bili u stanju samisavladati stihiju, pa nam je pomoÊdrugih bila dragocjena. Rekao je daKlub zastupnika HSS-a smatra da jetekst Sporazuma dobro sroËen te daod njega svi, kako mi u Hrvatskojtako i naπi susjedi u BiH moæemoimati samo koristi. Naglasio je da iakoSporazum regulira pomoÊ kod nastalekatastrofe, dakle ponaπanje kada jekatastrofa veÊ nastala, on ipak u sebiima i odreeni preventivni karakter.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je zastupnik IIvvaann NNiinniiÊÊ ((SSDDPP))..Rekao je da Klub zastupnika SDP-a sodobravanjem prihvaÊa Prijedlogzakona o potvrivanju Sporazuma.Prisjetio se dogaaja prije dvije, trigodine kada su poæari harali diljemDubrovaËke i ©ibensko-kninske æupa-nije. Zastupnici SDP-a podræavajuovaj sporazum jer Êe se na taj naËinzajedniËkim planiranjem i prove-dbenim preventivnim mjerama sasusjednom dræavom BiH na podruËjuzaπtite od poplava, potresa i poæaraomoguÊiti djelotvornije postupanje.Meusobnim obavjeπÊivanjem navrijeme o opasnostima, nastanku iposljedicama katastrofa ili Êe sesprijeËiti ili znatno smanjiti kata-strofe. ZajedniËki treba sudjelovati uπto bræem osposobljavanju pripadnikacivilne zaπtite i drugih pripadnikaspasilaËkih ekipa i struËnjaka uzaπtiti, razmjeni znanstvenih i tehni-Ëkih podataka, te suradnji pri razvi-tku i proizvodnji opreme za spaπa-vanje. Na kraju je zastupnik NiniÊrekao da su nam ovakvi sporazumisve potrebniji, naroËito sa svimsusjednim zemljama jer katastrofekao πto su potresi, poplave i poæari nebiraju zemlje i zajedniËki su problemsvih.

Tada je uslijedila pojedinaËnarasprava.

Zastupnik AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ ((HHSSSS))rekao je da upravo stoga πto jeopasnost od katastrofiËnih zbivanja ikriza stalno prisutna u mnogimzemljama, postoje stalno spremneprofesionalne visokostruËne institu-cije koje se bave upravljanjemkrizama ili izvanrednim situacijamatijekom rata i mira. NajËeπÊe na Ëelutakvih institucija postoji samostalnotijelo dræavne uprave koje okupljastruËnjake za razliËita podruËja svelikim ovlastima u djelovanju. Nji-hovi uËinci su zadovoljavajuÊi akoupravljaju sustavom zaπtite ispaπavanja ljudi, æivotinja, okoliπa i

dobara, te ako πtuju meunarodnoprihvaÊenu doktrinu funkcioniranjau smislu ublaæavanja krize, kvalitetnepripravnosti, uËinkovitog djelovanjau krizi te poticanja oporavka iliobnove. Takvi sustavi postoje primje-rice u SAD-u, NjemaËkoj, VelikojBritaniji, Francuskoj i NATO-u.Organizirano upravljanje krizama iizvanrednim stanjima se ubraja meunajsloæenije visokostruËne djelatnostijer pretpostavlja sustav sinhro-niziranog djelovanja policije, vatro-gastva, vojske, zdravstva, vodo-privrede, πumarstva, prometa,humanitarnih i πportskih institucija,obrazovnih i vladinih institucija,hidrometeoroloπke, seizmoloπke,informacijske sluæbe, karitativnihinstitucija itd. O sigurnosnom igospodarskom znaËenju ove proble-matike u Hrvatskoj kazuju brojnipodaci. U mirnodopskim uvjetimaopisana krizna stanja dnevno odnosenajmanje 800 tisuÊa ameriËkih dolarau naπoj domovini. NajveÊe su πtete odsuπe oko 42% od spomenutog iznosaπto se ogledava u Ëinjenici da je npr.tijekom 2000. godine u Hrvatskojizgorjelo oko 70 tisuÊa hektora πumei drugog raslinja. Zatim tu su πtete odsnijega, mraza, tuËe i oluja kojeiznose 26% spomenutog iznosa. Zatimsu tu potresi 17%, poæari 6%, poplave5% itd. Naæalost, u Hrvatskoj tijekomrata, 1993/94. godine raspuπten je ido danas nije ustrojen sustavupravljanja krizama pa postoji mno-πtvo nedovoljno povezanih udruga ipojedinaca. Zastupnik SimoniÊ smatrada je neprijeporno toËno da Hrvatskai BiH imaju obostrane interese zameusobnu suradnju na podruËjusprjeËavanja, odnosno ublaæavanjaposljedica prirodnih i civilizacijskihkatastrofa. U tom se smislu u ovomZakonu odreuje planiranje i proved-ba mjera zaπtite od poæara, poplava,oneËiπÊenja, potresa, radioloπkih opa-snosti, industrijskih i drugihkatastrofa koje mogu imati preko-graniËne posljedice. GospodinSimoniÊ zakljuËno je rekao dapodræava donoπenje ovog Zakona i topo hitnom postupku.

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))rekla je da se javila za rijeË samo dabi zamjenika ministra unutarnjihposlova upozorila na moguÊnost da sejedan dio Ëlanka 11. Sporazumauskladi sa Zakonom o suzbijanjuzloporabe opojnih droga koji jenedavno donesen u Saboru, gdje sevrlo jasno kaæe, koliko se droge umedicinske svrhe moæe unijeti u

BROJ

322

30

IHS6. II. 2002.

BRDSKO PLANINSKA PODRU»JA

zemlju, odnosno iznijeti. Sporazum jepotpisan 1. lipnja 2001. godine, dakle,prije donoπenja ovog Zakona. USporazumu stoji da se lijekovi kojisadræe narkotike i psihotropne tvarimogu unijeti samo u koliËinama kojesu potrebne za hitnu medicinskupomoÊ, a u Zakonu se to vrlo preciznoregulira. ”Prema tome bilo bi dobro ubuduÊnosti razmiπljati i o tome da seovaj Sporazum uskladi sa Zakonom”,rekla je zastupnica Kosor.

Time je okonËana rasprava. Pred-stavnik predlagatelja, zamjenik mini-stra unutarnjih poslova, gospodinJJoossiipp VVrreesskk dao je zavrπnu rijeË.Kratko se osvrnuo na govor zastu-

pnice Kosor. Rekao je da se radi ostavku 4. Ëlanka 11, odnosno stavku5. Ëlanka 11. meudræavnog ugovora,a on ima u hijerarhiji pravnih propisamjesto iznad nacionalnih zakona, tebi zapravo zakon trebalo uskladiti stim ugovorom, a ne obrnuto.

Ovime je zakljuËena rasprava otekstu zakona.

GLASOVANJE

O podnesenom amandmanu Odboraza zakonodavstvo predstavnik predla-gatelja nije se oËitovao, jer ga nije

bilo. Tada su zastupnici, po prijedlogupredjedavatelja, glasovali o podne-senom amandmanu. Utvreno je da jeamandman prihvaÊen veÊinomglasova sa 91 glasom ”za” i 1”suzdræanim”.

TTaaddaa ssee ggllaassoovvaalloo oo KKoonnaaËËnnoommpprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa.. UUttvvrreennoo jjee ddaa jjeevveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 9911 ggllaassoomm ””zzaa”” ii11 ””pprroottiivv”” ddoonneesseenn ZZaakkoonn oo ppoottvvrrii--vvaannjjuu SSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RRHH iiVViijjeeÊÊaa mmiinniissttaarraa BBiiHH oo ssuurraaddnnjjii uuzzaaππttiittii oodd pprriirrooddnniihh ii cciivviilliizzaacciijjsskkiihhkkaattaassttrrooffaa uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjeepprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm..

SS..FF..

BROJ

322

31

UU pprroossiinnccuu llaannii zzaassttuuppnniicciiHHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa rraasspprraavvlljjaallii ssuu,, aalliinniissuu ggllaassoovvaallii oo PPrriijjeeddlloogguu ii KKoonnaa--ËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo bbrrddsskkoo--ppllaanniinnsskkiimm ppooddrruuËËjjiimmaa ((pprreeddllaaggaatteelljjKKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa)).. OO ttoommee ssmmooppiissaallii uu bbrroojjuu 331199 oodd 2244.. ssiijjeeËËnnjjaa22000022.. nnaa ssttrraannaammaa 1188 ddoo 2233 ppooddnnaasslloovvoomm:: ””ZZaakkoonn oo bbrriizzii ii sskkrrbbii oobbrrddsskkoo--ppllaanniinnsskkiimm ppooddrruuËËjjiimmaa””.. NNaa1199.. ssjjeeddnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa uussiijjeeËËnnjjuu oovvee ggooddiinnee rraasspprraavvaa jjeeookkoonnËËaannaa iizzjjaaππnnjjaavvaannjjeemm oo aammaann--ddmmaanniimmaa ii ggllaassoovvaannjjeemm oo pprreeddlloo--ææeennoomm zzaakkoonnuu.. TToommee jjee pprreetthhooddiillooggllaassoovvaannjjee oo pprriijjeeddlloogguu KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa ddaa ssee zzaakkoonn uuppuuttiiuu ddrruuggoo ËËiittaannjjee,, aallii vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaazzaassttuuppnniikkaa ((6611 ggllaass ””zzaa””,, 1188 ggllaassoovvaa””pprroottiivv”” ii 1122 ””ssuuzzddrrææaanniihh””)) pprriijjeeddllooggnniijjee pprriihhvvaaÊÊeenn.. NNaa pprrvvoojj oovvooggooddiiππnnjjoojjssjjeeddnniiccii nnaassttaavvlljjeenn jjee rraadd nnaaookkoonnËËaannjjuu oovvee tteemmee iizzjjaaππnnjjaavvaannjjeemm ooppooddnneesseenniimm aammaannddmmaanniimmaa..

Predstavnik predlagatelja zakonazastupnik DDrraagguuttiinn VVrruuss prihvatio jegotovo sve amandmanske zahtjeveOOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo. Samo je

djelomiËno prihvatio amandmanOdbora na Ëlanak 6. stavak 1.Prijedlog je Odbora da se u tomËlanku briπe pojam ”stalnim” uzobrazloæenje da prebivaliπte nijeodredivo kao stalno ni kao privre-meno ili povremeno. Istodobnoupozorava da se plodine, (rijeË je oubiranju, bez naknade, πumskihplodina), smiju ubirati uz uvjete i nanaËin utvren posebnim zakonima ina temelju njih donesenih propisa pas tim u vezi predlaæe da se iza rijeËi”plodinama” dodaju rijeËi ”u skladu spropisima”. Zastupnik VVrruuss nijeprihvatio prijedlog da se briπe rijeË”stalnim”, uz obrazloæenje da jepredlagatelj zakona dao svoj aman-dman u svezi s odreivanjemprebivaliπta i boraviπta, ali jesteprijedlog Odbora da se dodaju rijeËi”u skladu s propisima”. Odbor se stime sloæio.

SlijedeÊim amandmanom Odbor jepredloæio da se u Ëlanku 12. stavku 1.rijeËi ”i boravi na brdsko-planinskom”zamijeni rijeËima ”na tom podruËju”,a iza rijeËi ”od” dodaju rijeËi ”dana

poËetka”. Takoer je zatraæio da serijeËi ”te boravi” briπu u stavku 2. Timamandmanom Odbor ureuje izriËaj iizostavlja propisivanje obveze boravkaosobe na tom podruËju uz veÊutvreno prebivaliπte. Predlagatelj jedjelomiËno prihvatio taj amandman tj.samo prijedlog da se dodaju rijeËi”dana poËetka”, ali ostalo nije jer jeusuglaπen izriËaj s drugim propisima.Odbor se sloæio s prijedlogompredlagatelja.

Isto je bilo i s amandmanskimzahtjevom Odbora na Ëlanak 13.stavak 2. gdje je ovo radno tijelo uzisto obrazloæenje zatraæilo da se rijeË”zaposlenik” zamijeni rijeËju ”rad-nika”, briπu rijeËi ”i boravi”, a rijeËi”stupanja na snagu” zamijeni rijeËima”dana poËetka primjene”. ZastupnikVVrruuss nije prihvatio zahtjev Odbora dase briπe rijeË ”boravi”, uz objaπnjenjeda je usuglaπen izriËaj s drugimpropisima, a ostale je prijedlogevezane uz Ëlanak 13. prihvatio. I ovajje prijedlog prihvatio Odbor.

Uz obrazloæenje da ureuje izriËajOdbor je amandmanski intervenirao

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRU»JIMA

NAKNADNO GLASOVANJE

Novi zakon o brdsko-planinskim

podruËjima

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

u Ëlanku 15. stavcima 1, 2. i 3.(porezne povlastice kod mjera zapoticaj ulaganja) ali predlagateljzakona to nije prihvatio konsta-tacijom da je izriËaj usuglaπen sdrugim propisima. Nakon toga Odborje povukao ovaj amandman.

ProsuujuÊi nuænim utvrditiobvezu podnoπenja prijedloga uodreenom roku za jedinice lokalnesamouprave, odnosno obvezu Vlade,da u roku od najviπe πest mjesecidonese odluke o razvrstavanju tihjedinica u skupine Odbor je aman-dmanski intervenirao u tom smislupredloæivπi novi Ëlanak 22a, alipredstavnik predlagatelja zakona tonije uvaæio objasnivπi da je taj zahtjevrijeπen amandmanom predlagatelja.Uvaæivπi to obrazloæenje predstavnikOdbora JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) povukao jetaj amandman Odbora.

Prvi amandmanski zahtjev mmrr.. sscc..IIvvee ©©kkrraabbaallaa ((HHSSLLSS)) nije prihvatiozastupnik Vrus. HSLS-ov je zastupnikpredloæio da se u Ëlanku 3. stavku 3.poslije Ëetvrte alineje doda novaalineja koja glasi: ”znatna oπteÊenjaπumskih ekosustava zbog djelovanjakiselih kiπa”. S tim u vezi navodi dase u Gorskom kotaru veliki brojcrnogoriËnih vrsta drveÊa nalazi uzadnjim stupnjevima oπteÊenja, πtosvakako mora posluæiti kao dodatnomjerilo za odreivanje karakterabrdsko-planinskog podruËja odposebne dræavne skrbi. Kako smo veÊkazali predlagatelj zakona to nijeprihvatio uz opasku da u zakonskomprijedlogu kriterij (”i druge prirodnesile”) na temelju kojeg brdsko-planinska podruËja posebne dræavneskrbi ulaze u drugu skupinupodrazumijeva i oπteÊenja πumskihekosustava zbog djelovanja kiselihkiπa. Dodao je joπ kako Êe vjerojatnoGorski kotar uÊi u prvu skupinubrdsko-planinskih podruËja posebnedræavne skrbi.

Glasovanjem zastupnici nisuprihvatili ovaj amandman zastupnika©krabala.

Istu je sudbinu doæivio i slijedeÊiamandman istoga zastupnika da ubrdsko-planinskim podruËjimapravne osobe i graani koji obavljajuprodaju drvnih sortimenata kao proi-zvoda iskoriπtavanja πuma plaÊajuπumski doprinos u visini 12,5 postood prodajne cijene proizvoda. Takavbi se zahtjev trebao rijeπiti Zakonom oπumama, primijetio je Dragutin Vrusi odbio prihvatiti amandman, a isto supostupili i zastupnici.

Posljednjim svojim amandmanomzastupnik ©krabalo intervenirao je uËlanku 22. traæeÊi da se za provoenjeovoga Zakona umjesto predloæenih 75posto u proraËunu RH osigura 80posto, a 20 posto u proraËunu jedinicalokalne i podruËne (regionalne)samouprave, a ne 25 posto kako jesugerirao predlagatelj zakona. Zastu-pnik VVrruuss odbio je prihvatiti takavprijedlog uz obrazloæenje da je topitanje osiguravanja sredstavarijeπeno amandmanom predlagatelja(Kluba zastupnika SDP-a). Glaso-vanjem zastupnici su samo potvrdilida su istog miπljenja i nisu prihvatiliamandman.

Dodavanjem stavka 1. u Ëlanku 7.KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa æelio je datidoprinos zadræavanju mladih u kraje-vima u kojima je naseljenost najmanjau Hrvatskoj. U ime predlagateljazakona zastupnik VVrruuss prihvatio jeamandman, ali u neπto izmijenjenomtekstu. Predloæio je, naime, daprednost za ostvarivanje prava nakoncesiju poljoprivrednog i πumskogzemljiπta te drugog prirodnog bogat-stva imaju pod istim uvjetima fiziËkei pravne osobe s prebivaliπtem,odnosno sjediπtem u jedinici lokalnesamouprave na brdsko-planinskompodruËju. Ako viπe osoba iz stavka 1.ovoga Ëlanka ima jednake uvjete

prednost se daje osobi koja svojimprogramom jamËi veÊe zapoπljavanjeradnika koji imaju prebivaliπte nabrdsko-planinskom podruËju. Klubzastupnika HSS-a sloæio se s takvimprijedlogom zastupnika Vrusa.

S tri se amandmanska prijedlogajavio SDP-ov zastupnik BBrraanniissllaavvTTuuππeekk. Novim Ëlankom 15. zastupnikje predloæio dodatnu, odnosno pose-bnu poticajnu mjeru za stipendiranjei povratak, nakon okonËanja studija,studenata s prebivaliπtem u brdsko-planinskim podruËjima. Iako je za tuideju kazao da je dobra DDrraagguuttiinn VVrruussnije prihvatio taj amandman nagla-sivπi da bi se takvo πto trebalo rijeπitiVladinom uredbom. Izrazivπi zado-voljstvo Vladinim projektom ”s faksana posao” zastupnik BBrraanniissllaavv TTuuππeekkpovukao je ovaj, a u dogovoru spredlagateljem i preostala dva svojaamandmana (novi Ëlanak 16, i novistavci 2. i 3. u Ëlanku 17).

Sa Ëetiri amandmanska prijedlogajavio se sam predlagatelj zakona(KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa) kojim jeintervenirao u Ëlanku 6. stavku 1., iËlanku 22. te kroz novi Ëlanak 9a,novu glavu IV. Prijelazne i zavrπneodredbe, a napose Ëlanke 21 a. i 22 b.O tome smo podrobnije pisaliprikazujuÊi zakonski prijedlog ubroju 319, a o amandmanima se nijeglasovalo jer ih je predstavnikpredlagatelja prihvatio.

TTiimmee jjee iizzjjaaππnnjjaavvaannjjee oo aammaann--ddmmaanniimmaa ookkoonnËËaannoo,, aa zzaattiimm ssuuzzaassttuuppnniiccii vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 9944 ””zzaa””ii jjeeddnniimm ””ssuuzzddrrææaanniimm””,, ddoonniijjeellii ZZaakkoonnoo bbrrddsskkoo--ppllaanniinnsskkiimm ppooddrruuËËjjiimmaa uutteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaa--ggaatteelljj zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaanniimmaa.. PPoosseebbnniimm zzaakklljjuuËËkkoomm((8877 ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 66 ””ssuuzzddrrææaanniihh””))SSttrruuËËnnaa sslluuææbbaa HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraaoovvllaaππtteennaa jjee ddaa oobbaavvii rreeddaakkcciijjuu tteekkssttaazzaakkoonnaa,, pprriijjee nnjjeeggoovvee oobbjjaavvee uu””NNaarrooddnniimm nnoovviinnaammaa””..

JJ..©©..

BROJ

322

32

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

PPrrooππiirreennjjee ppooddrruuËËjjaa ppoosseebbnnee ddrrææaavv--nnee sskkrrbbii uuvvooeennjjeemm ttrreeÊÊee sskkuuppiinnee ttiihhppooddrruuËËjjaa ttee ppoovvrraatt pprriivvrreemmeennoooodduuzzeettee iimmoovviinnee kkoojjuu pprriivvrreemmeennookkoorriissttee pprrooggnnaanniiccii,, tteemmeelljjnnee ssuuooddrreeddnniiccee pprreeddllooææeennoogg ZZaakkoonnaa.PPrriijjeeddlloogg jjee ppooddnniijjeellaa VVllaaddaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee,, aa zzaassttuuppnniiccii ssuu ggaa,, uunnaattooËËbbrroojjnniimm pprriiggoovvoorriimmaa iizznneesseenniimm uurraasspprraavvii,, ppooddrrææaallii vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa iipprrooppuussttiillii uu ddrruuggoo ËËiittaannjjee..

O PRIJEDLOGU

Kategorija podruËja posebnedræavne skrbi ne bi trebala ukljuËivatijedino Ëinjenicu okupiranosti, veÊopÊu ocjenu razvijenosti teritorijalnihjedinica. Zato se predlaæe proπirenjepodruËja posebne dræavne skrbi,odnosno primjene novog naËina uodreivanju podruËja o kojima RHposebno skrbi. Uvela bi se stoga i treÊaskupina spomenutih podruËja, adefiniranje prostornog obuhvata teskupine temelji se na znanstvenojanalizi, koja je rezultirala defini-ranjem kriterija te postupka odabira ikombinacija pokazatelja koji ihnajbolje oslikavaju kao podruËjaHrvatske koja zaostaju u razvoju. Kaopolazna toËka upotrijebljeni sukriteriji koji se primjenjuju na raziniEuropske unije kod provoenjastrukturne razvojne politike. ImajuÊiu vidu hrvatske specifiËnosti, eksper-tna skupina definirala je Ëetirikriterija razvijenosti opÊina: kriterijekonomske nerazvijenosti, kriterijstrukturnih poteπkoÊa, demografskikriterij i posebni kriteriji. OvakavnaËin odreivanja podruËja o kojimadræava mora posebno skrbiti trebalobi biti tehniËko polaziπte za poËetakprocesa modernijeg i sustavnoosmiπljenog pristupa regionalnograzvoja Republike Hrvatske. Ujednose oËekuje ravnomjerno i jasnorazvrstavanje opÊina i gradova upredviene tri skupine podruËja

posebne dræavne skrbi. Kao vaænuposljedicu primjenom predloæenogZakona predlagatelj je istaknuo iutvrivanje i primjenu koherentnogpostupka povrata privremeno oduzeteimovine. Ta imovina bi se vratilavlasnicima uz osiguranje stambenogzbrinjavanja privremenih korisnika.Za provedbu ovog dijela Zakonapotrebno je oko 600 milijuna kunakoje Êe se osigurati kreditom kodmeunarodnih financijskih institu-cija.

RADNA TIJELA

OOddbboorrii zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, zzaa ggoossppoo--ddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu,, zzaa rraadd,,ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo te zzaauusseelljjeenniiππttvvoo smatraju da predloæenizakon treba biti prihvaÊen u prvomËitanju, uz iskazivanje odreenihprimjedbi i prijedloga.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo smatra dabi trebalo preispitati rjeπenje gledegubitka prava na stambeno zbrinja-vanje uz prijedlog dopune te odredbekako bi bilo razvidno da se ona odnosina gubitak stambenog zbrinjavanjashodno ovom Zakonu. Zatim, doraditiizriËaj Ëlanaka 15. i 22. Ëime bi bilojasno koja tijela vode postupak gledezatraæenog povrata imovine. Odbor setakoer nije sloæio sa smanjivanjem iliukidanjem nekih povlastica.

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu iskazao je stav prema kojembi trebalo donijeti novi Zakon iliproËiπÊeni tekst Zakona o podruËjimaposebne dræavne skrbi s obzirom nabrojne izmjene i dopune kojeoteæavaju njegovo praÊenje.

Stav OOddbboorraa zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuuppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo bio je da jepovratak imovine i adekvatno zbrinja-vanje prognanika sloæeno ljudsko ifinancijsko pitanje koje dræava moraπto pravednije rijeπiti. Ukazano je i napotrebu stimulacije dræave kako bi sepodruËja o kojima je rijeË bræe

razvijala, dok su kao nuæan uvjet togaistaknuli rjeπavanje stambenog pita-nja i zapoπljavanja. Takoer su sezaloæili za izradu proËiπÊenog tekstaovog Zakona.

OOddbboorr zzaa uusseelljjeenniiππttvvoo ukazao je pakna promjenu Ëlanka 8. stavka 2.kojom se odreuje da pravo nastambeno zbrinjavanje gube oniprognanici koji u drugim dræavamaimaju u vlasniπtvu stan ili obiteljskukuÊu. To imaju gotovo svi prognanici,ali se u svoje kuÊe ne mogu vratiti,istaknuo je Odbor, ocijenivπi predlo-æenu izmjenu Ëlanka 8. neprihvat-ljivom.

RASPRAVA

Dvije osnovne promjene koje donosiovaj Zakon u odnosu na temeljni iznioje uvodno zamjenik ministra za javneradove, obnovu i graditeljstvo VVeennkkoo∆∆uurrlliinn.. Naglasio je kako bi sevrednovanje opÊina i gradova radilosvake godine i ono bi odredilo hoÊe lineke od jedinica lokalne samoupravebiti iskljuËene sa spiska onih za kojeskrbi dræava.

Potom su govorile predsjedniceOdbora za gospodarstvo, razvoj iobnovu te Odbora za rad, socijalnupolitiku i zdravstvo. DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecci SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ iznijele sumiπljenja i stavove koje su ËlanoviOdbora iskazali na raspravi vezanojuz ovaj zakonski prijedlog.

Temelj garancije da Êe se

konaËno rijeπiti problemi

nezbrinutih graana

Prvi se u raspravi za rijeË javio uime Kluba zastupnika nacionalnihmanjina MMiillaann ––uukkiiÊÊ ((SSNNSS)).. Smatrada je Zakon o podruËjima posebnedræavne skrbi tek prijedlogom ovihizmjena postao izraz politiËke voljeVlade te se nada da ta volja nije

BROJ

322

33

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRU»JIMA POSEBNE

DRÆAVNE SKRBI

Posebna skrb temeljem Ëetiriju

kriterija

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

izgraivana pod nekim pritiscima,nego je u funkciji praktiËne provedbepreuzetih obveza od Meunarodnezajednice i obveza koje proizlaze izUstava. Dodao je kako ovaj Zakondonosi praviËniji status svih podruËjakoja su vezana uz ratna djelovanja i

njegove posljedice. Osvrnuo se potomna Ëlanke 20a, 20b. i 20c. koji ponjegovu miπljenju prvi put osigu-ravaju pravno uporiπte za povratprivatne imovine. Kao bitan istaknuoje i Ëlanak 15. iz kojeg se vidi da jeVlada konaËno shvatila kako jedræava jedini moguÊi obveznik upovratu te imovine. Primjedbu jeuputio na Ëlanak 16. stavak 4. kojigovori o pretrpljenoj πteti vlasnika injenoj nadoknadi, rekavπi kako je tuπtetu vrlo teπko utvrditi. Nije se sloæioni s odredbom Ëlanka 20. stavka 1.koji govori o tome da je Dræavnoodvjetniπtvo duæno podnijeti tuæbuzbog iseljenja protiv osobe koja bezvaljane pravne osnove boravi uobjektu. Dræi kako to nije u redu jernisu u istoj situaciji prognanici iz BiHkoji su ostali bez sve svoje imovine iizbjeglice iz Bjelovara ili Viroviticekoji posjeduju kuÊe i stanove.ZakljuËio je da ovaj Zakon trebapozdraviti s pozicije graana kojimase vraÊa imovina, kao i s pozicije onihkoji su imali nerijeπeno pitanje doma.Taj Zakon stoga predstavlja temeljegarancije da Êe Republika HrvatskakonaËno rijeπiti probleme svojihnezbrinutih graana, dræi zastupnik.

Nitko nije mogao ni sanjati da

Êe se ovakav zakon naÊi na

saborskoj raspravi

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je MMiillaann KKoovvaaËË ((HHDDZZ)).. Rekaoje da kako nitko od zastupnika HDZ-anije mogao niti sanjati da Êe jedanovakav zakon doÊi u saborskuproceduru. Dræi loπim πto se ovaj

Zakon donosi u situaciji kadaMeunarodna zajednica ne vrπidovoljan pritisak na zemlje u regijikako bi promijenile svoje zakono-davstvo i omoguÊile povratakprognanih Hrvata odnosno nesrba.Zamjerio je potom Vladi πto govorikako je uzrok svih razaranja uHrvatskoj Domovinski rat. PosljedicaDomovinskog rata je oslobaanjeRepublike Hrvatske, a uzrok njenerazruπenosti i devastiranosti je veliko-srpska agresija, istaknuo jezastupnik, rekavπi da se to oËitogovori nekom tko je gluh.ZapanjujuÊim je ocijenio to πto se uprvu skupinu podruËja dræavne skrbistavljaju opÊine i mjesta u kojima nijeispaljen ni metak nego su bila leglaËetniËke pobune, dok se stvarnostradala podruËja kao Sunja i©kabrnja stavljaju u drugu skupinu.Dodao je da ne moæe shvatiti izmjenuËlanka 8. stavka 2. temeljem koje sviprivremeni korisnici imovine kojiimaju u vlasniπtvu stan ili obiteljskukuÊu u drugim dræavama ne ostva-ruju pravo na stambeno zbrinjavanjei privremeni smjeπtaj po ovomZakonu. Konstatirao je da nemaobitelji koja nije negdje stanovala.Upitao je potom zbog Ëega je uopÊepredvieno 600 milijuna kuna kadanitko neÊe imati pravo na realizacijuprava koja ovaj Zakon nudi. Kritikuje uputio i spram Ëlanka 8a. kojigovori o tome da pravo na dodjeluosnovnog graevinskog materijalamogu ostvariti iznimno i hrvatskidræavljani koji prebivaju izvanpodruËja posebne dræavne skrbi a natom podruËju imaju u vlasniπtvuratom oπteÊenu kuÊu ili stan. Smatrada Êe na taj naËin nekom tko æivi uZagrebu dræava obnoviti kuÊu npr. uGraËacu, a on Êe tu kuÊu moÊi prodatii vratiti se u Zagreb, πto, kaæe, nije uredu. Ukazao je i na to da se ukidajumnoge povlastice. Tu se osvrnuo nadio Zakona koji govori o tome da sepovlastice ne ukidaju nego Êe Vlada,odnosno Ministarstvo za javne radove,obnovu i graditeljstvo odreivati tkoÊe te povlastice i dalje imati. Tvrdikako Êe na taj naËin doÊi do velikecentralizacije ovlasti i moÊi unavedenom Ministarstvu. Vjeruje dau Hrvatskom saboru ima dovoljnorazuma da se ovaj Zakon odbije jer jediskriminirajuÊi i protivi se ljudskimpravima, zakljuËio je zastupnik.

Dosta promjena u protekle dvije

godine

Ovaj Zakon je doæivio dostapromjena u protekle dvije godine,konstatirao je u ime Kluba zastupnikaHSLS-a ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)).. Dodaoje da su kriteriji utvrivanja treÊeskupine podruËja posebne dræavneskrbi prihvatljivi pa sukladno tomepodræava podjelu opÊina, ali zamjeraπto u toj skupini nema ni jednoggrada. Dalje na πto je ukazao jeograniËenje od 15 posto ukupnogteritorija za koje dræava moæe posebnoskrbiti. Smatra da je neprihvatljivo,jer prostor koji gospodarski zaostajeje mnogo veÊi od tih 15 posto, a obvezaje dræave da skrbi o ravnomjernomrazvoju njenog cijelog teritorija. Akoæelimo ravnomjeran razvoj RepublikeHrvatske ne smijemo administrativnoodrediti prostor o kojem Êe se posebnoskrbiti, dræi zastupnik. Takoer jemiπljenja kako bi bilo mnogo pra-vednije da postoji prohodnost meuskupinama koje spominje ovaj Zakon.To bi znaËilo, kaæe, gospodin JanjiÊ,pravedniju primjenu predloæenihrjeπenja uz moguÊnost da netko izprve skupine doe u treÊu. Drugaprimjedba Kluba zastupnika HSLS-aodnosila se na postupak utvrivanjatreÊe skupine podruËja posebnedræavne skrbi. Tu je zastupnikpojasnio kako je predvieno da tajpostupak provodi Ministarstvo zajavne radove, obnovu i graditeljstvouz prethodno oËitovanje mini-starstava financija, gospodarstva ipoljoprivrede i πumarstva te Dræav-nog zavoda za statistiku, te bi nakontoga Vlada donijela definitivnuodluku. Smatra da je to prevaænopitanje za razvoj Hrvatske i o njemubi trebao odluËiti Hrvatski sabor.Ukazao je potom na, kako kaæe, drugivaæan razlog izmjena i dopuna ovogZakona, a to je ubrzavanje procesapovrata imovine. Dræi da taj problemsvakako treba kvalitetno rijeπitivodeÊi raËuna o pravednosti premasvim graanima. Dodao je, kako senada da je predlagatelj s tim u svezikonzultirao Zajednicu povratnikaHrvatske. Podsjetio je i na jedan odprijaπnjih prijedloga Vlade, a to je dabi prednost pri dobivanju poslova kojise financiraju iz Dræavnog proraËunatrebale imati tvrtke s podruËjaposebne dræavne skrbi. Naæalost,kaæe, te odredbe u ovim izmjenamanema. Na kraju izlaganja rekao jekako se nada da Êe predlagatelj

BROJ

322

34

Zakon o podruËjima posebnedræavne skrbi tek prijedlogomovih izmjena postao je izrazpolitiËke volje Vlade koja nijeizgraivana pod nekimpritiscima, nego je u funkcijipraktiËne provedbe preuzetihobveza od Meunarodnezajednice i obveza kojeproizlaze iz Ustava.

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

iznesene primjedbe motriti i uvaæitipri izradi KonaËnog prijedloga zako-na.

Na terenu se nije puno postiglo

U ime Kluba zastupnika DC-agovorila je VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC))..Naglasila je da koliko god se nastojalozakonskim rjeπenjima poboljπatistanje na podruËjima posebne dræavneskrbi na terenu se nije puno postiglo.Smatra da ni ovaj zakonski prijedlogneÊe rijeπiti bitne probleme s kojimase praksa susreÊe. Dræi kako Êe pred-loæeni Zakon rijeπiti puno kvalitetnijesudbinu Srba povratnika u odnosu nadoseljenike Hrvate iz BiH. BosanskiHrvati stavljaju se u neravnopravnijipoloæaj nego πto su imali do sada,konstatira zastupnica. Naglaπava dasu ti ljudi mislili kako naseljavanjemu Hrvatskoj stjeËu odreeno vla-sniπtvo, meutim, sada ga morajukupiti, a nemaju od kuda jer ih 90posto nema nikakva primanja. Kao

drugi razlog loπijeg poloæaja BiHHrvata istaknula je naËin rjeπavanjasudskih postupaka. Tuæbe, kaæe, kojepokrene vlasnik rjeπavaju se hitnimpostupkom, a rjeπenje koje pokrenedoseljeni Hrvat iz Bosne rjeπava seZakonom o opÊem upravnom postu-pku. To dræi oËitom nepravdom i traæiu ime Kluba zastupnika DC-a da se svitakvi sudski postupci rjeπavajuhitnim postupkom. Smatra kako bitrebalo nadopuniti Ëlanak koji govorio roku u kojem Êe Dræavno odvje-tniπtvo podnijeti tuæbu radi iseljenjaprotiv osobe koja bez valjane pravneosnove boravi u objektu, na naËin dase definira kako Êe se ta tuæba podiÊipoπto Dræavno odvjetniπtvo prikupisve relevantne podatke. ©to se tiËeodredbe da dræava mora nadoknaditipretrpljenu πtetu vlasnicima, predlaæetoËno definiranje kolika je to zaistaπteta te da smatra da bi ona mogla bitiu visini propisane najamnine stanasukladno opÊinskoj ili gradskojodluci gdje se ta imovina nalazi. Kadase govori o osiguranju stambenogsmjeπtaja dræi kako bi trebalo toËnoreÊi gdje se taj smjeπtaj nalazi.Pogreπnim je ocijenila terminologijuu Zakonu ”dræavno vlasniπtvo”.Miπljenja je da bi trebalo stajati

”vlasniπtvo dræave”. Klub zastupnikaDC-a oËekuje da Êe predlagateljuvaæiti iznesene primjedbe, u protiv-nom neprecizna rjeπenja samo Êe joπviπe zakomplicirati stanje na terenu ipogorπati poloæaj Hrvata iz susjedneBiH, zakljuËila je ga ©kare-Oæbolt.

PomoÊ dræave treba mnogo

gradova i opÊina

Klub zastupnika SDP-a pozdravljaodluku da se ovaj Zakon raspravljaredovnim postupkom, jer osjetljivostmaterije koju regulira zahtijevauvaæavanje miπljenja svih zainte-resiranih i donoπenje najboljih mogu-Êih odluka, rekao je u ime KlubaVVeeddrraann LLeennddiiÊÊ ((HHSSSS)).. Pozitivnim jeocijenio i plan provedbe povrataimovine, ali smatra da treba imati uvidu i probleme koji Êe se pojaviti.Pohvalio je potom Vladu zbog trudakoji ulaæe u izdvajanje podruËjaposebne dræavne skrbi jer pomoÊdræave treba mnogo gradova i opÊina.Dræi kako taj posao oteæava potpunarascjepkanost Hrvatske na oko 550jedinica lokalne samouprave. Miπlje-nja je da se tu javlja i nelogiËnost zbogtoga πto u treÊu skupinu podruËjaposebne dræavne skrbi spadaju samoopÊine, a ne i gradovi. Predloæio jestoga da se do drugog Ëitanja pokuπanaÊi neko bolje rjeπenje. Takoer jepotrebno razmotriti moguÊnost da sezakonski utvrdi do koje razinerazvijenosti Êe se koristiti pogodnostiu prvoj kategoriji podruËja posebnedræavne skrbi jer porezne olakπicesmanjuju prihode lokalne samo-uprave pa se to mora nadoknaditi izdræavne blagajne, dodao je zastupnik.ZakljuËio je da Klub zastupnika SDP-a podræava Prijedlog izmjena i dopunaZakona o podruËjima posebne dræavneskrbi i predlaæe da on ide u drugoËitanje.

Prve dvije skupine trebale bi

postati jedna

Mi smo veÊ navikli govoriti o izmje-nama i dopunama Zakona o podru-Ëjima posebne dræavne skrbi, rekao jeu ime Kluba zastupnika HSS-aMMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ ((HHSSSS)).. Ovoga puta,kaæe, imamo dva razloga za to. Prvi jeuvoenje treÊe skupine podruËjaposebne dræavne skrbi koja Êe sedefinirati kroz Ëetiri kriterija, dok jedrugi razlog ubrzanje povrataimovine fiziËkih osoba koja je dodije-ljena na privremeno koriπtenje,

istaknuo je zastupnik. Iskazao jemiπljenje kako moæda treÊa skupinanije niti potrebna, jer bi prve dvijeskupine trebale postati jedna u kojubi se svrstala sva podruËja koja su bilaokupirana za vrijeme Domovinskograta. TreÊa skupina, kaæe, postala bitada druga i u njoj bi se nalazila svapodruËja koja nisu bila indirektnookupirana, ali su podnosila velikiratni teret. ©to se tiËe donoπenjaodluke o razvrstavanju jedinica lokal-ne samouprave u odreenu skupinupodruËja posebne dræavne skrbismatra da bi to trebao potvrditiHrvatski sabor. Osvrnuo se i naodredbu da opÊine gube status

podruËja posebne dræavne skrbi treÊeskupine ukoliko dvije godine buduocijenjene iznad graniËnih vrijednostite predlaæe da se to primjenjuje i nadvije skupine. Ukazao je i na Ëlanak5. stavak 2. koji govori o rokovima ipravima na koriπtenje stanova. Dræida bi ljudima koji su se odluËili vratitina podruËja posebne dræavne skrbi,bez obzira imaju li ili ne neku imovinuu ili izvan Hrvatske trebalo omoguÊitikupnju stana u dræavnom vlasniπtvuna tom podruËju. To je jedini naËin dase ljudi uopÊe vraÊaju, konstatirao jezastupnik. Smatra dalje kako bitrebalo dati jedan proËiπÊeni tekst ukojem bi se jasno vidjelo πto se krozkoji zakon rjeπava, a u skladu je sodredbama ovog Zakona. ProπirenjempodruËja posebne dræavne skrbi natreÊu skupinu potrebno je uvoditipoticajne mjere koje Êe osiguratiravnomjerniji regionalni razvitakRepublike Hrvatske te znatno kom-pleksnije sagledati i razraditi tustrategiju ukljuËenjem Fonda zaregionalni razvoj, naglaπava gospodinMarπiÊ dodavπi kako bi se stimulacijamorala odnositi na poticanje zapo-πljavanja kroz obrt, malo i srednjepoduzetniπtvo i poljoprivredu. Na

BROJ

322

35

Predloæeni Zakon Êe punokvalitetnije rijeπiti sudbinuSrba povratnika u odnosu nadoseljenike Hrvate iz BiH.

Proπirenjem podruËja posebnedræavne skrbi na treÊuskupinu potrebno je uvoditipoticajne mjere koje Êeosigurati ravnomjernijiregionalni razvitak RepublikeHrvatske te znatnokompleksnije sagledati irazraditi tu strategijuukljuËenjem Fonda zaregionalni razvoj.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

kraju izlaganja je zakljuËio da Êe Klubzastupnika HSS-a podræati ovajzakonski prijedlog.

I nerazvijena podruËja u reæimu

posebne dræavne skrbi

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je zastupnik mr. sc.MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)). Rekao je da ovajzakon koncepcijski mijenja iz temeljadosadaπnju politiku prema zbrinja-vanju prognanika. To se vidi izËinjenice da se ovim zakonom uvodesva nerazvijena podruËja, a ne samoona koja su bila oπteÊena odnosnorazorena ratom u podruËja od posebnedræavne skrbi. Rekao je da tapromjena u naËelu i ne bi bila takoloπa kada ne bi imala u sebi odreenekarakteristike bezosjeÊajnosti premaproblemima ljudi na tim podruËjima.S druge strane to pokazuje da je stavVlade da Hrvatska zapravo nije viπe u

fazi obnove, nego da je u fazi razvoja.U Klubu zastupnika HSP-HKDU-a stime se ne slaæu. Naglasio je da Ëlanciovog zakona (od 7. do 11. Ëlanka)ukidaju odreene povlastice zaostvarivanje ljudske egzistencije,odnosno osnovnih uvjeta za ljudskiæivot u tim podruËjima, a to seopravdava time da se navodno tarjeπenja nalaze u drugim zakonima.Rekao je da ova vlada i ova vlast nisuponudili nikakvu suvislu konzis-tentnu strategiju razvoja tihpodruËja, te da nema konkretnihprojekata kako Êe se tamo omoguÊitiæivot. ”Mi jesmo za to da se svanerazvijena podruËja razvijaju, da sedakle ukljuËe u tu koncepciju inerazvijena podruËja i ona koja surazorena ratom, ali bez konkretnestrategije, bez konkretnih projekata,bez jasnih strateπkih razvojnihpravaca tih podruËja bilo oπteÊenihratom, bilo onih koji su iz drugihrazloga nerazvijeni jednostavno se nemoæe”, rekao je RoæiÊ. Smatra da sujoπ neke odredbe ovoga zakonapriliËno dvojbene, a to je kriterij zauvrπtavanje pojedinih opÊina i

gradova u nerazvijena, odnosno ra-tom razorena podruËja. Kao primjerje naveo pojedine opÊine koje su dotemelja razorene ratom, poputBogdanovaca, koji je u ovomprijedlogu zakona potpuno izjednaËens onim opÊinama koje su nerazvijene,ali odakle je doπla agresija, kao opÊinaJagodnjak ili Trpinja. Takoer seosvrnuo na stavak 3. Ëlanka 20b. kojije za zastupnike Kluba zastupnikaHSP-HKDU-a posve neprihvatljiv, akoji govori o napuπtanju objekata kojise privremeno koriste. Kaæe se,naime, da privremeni korisnik kojemje Ministarstvo osiguralo smjeπtajmora u roku od 15 dana napustitiposjed kojeg koristi, odnosno preselitiu taj privremeni smjeπtaj. Naglasio jeda se takvom mjerom i u ovom zakonuniti ne razrauju, niti bi se poπtivalibilo kakvi humani i drugi egzisten-cijalni kriteriji o veliËini stambenogprostora potrebnog za jednu obitelj, tebi postojala moguÊnost da se jednaviπeËlana obitelj smjesti u jednuprostoriju bez vode i osnovnih higi-jenskih uvjeta za normalan æivot, a datime bude zadovoljen ovaj zakon.Spomenuo je da je dosadaπnja politikarjeπavanja ovih problema bila teme-ljena na programu koji je donesen1998. godine, pod nazivom Programpovratka i zbrinjavanja prognanika,izbjeglica i raseljenih osoba i koji jepriloæen uz ovaj zakon. Taj Programkoji je donesen u vrijeme HDZ-arazraivao je odreene mjere kako bise ostvario program povratka. Bilo jeza oËekivati da Êe temeljem togPrograma povratka kojeg je HDZdonio biti i donesen ovaj zakon. Ali,bio je kritiËan zastupnik, niti ovavlast, kao ni bivπa nije osiguralafinanciranje ovog programa prekodonatorskih sredstava meunarodnezajednice, nego se najavljuje kreditnozaduæenje za 600 milijuna kuna kakobi se pokrenulo ostvarivanje ovogazakona. RoæiÊ je rekao da jeneprihvatljiva i odredba Ëlanka 20b.stavak 8. koji govori da je privremenikorisnik duæan podmiriti reæijsketroπkove nastale za vrijeme njegovogkoriπtenja objekta. RoæiÊ je zatraæioda se izbace iz prijedloga ovog zakonastavci 2, 3, 8. i 9. Ëlanka 20b.

Za ispravak netoËnog navoda javiose gospodin VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ))..Rekao je da je netoËan navod zastu-pnika RoæiÊa da se on kao zastupnikili kao predsjednik Kluba zastupnikaHDZ-a protivio zakonskom prijedlogu

koji je dolazio iz redova HSP-a, a tiËese prava izbjeglica i prognanika,prema kojem bi se trebalo utvrditi daprognanici i izbjeglice ne plaÊaju inisu obvezni plaÊati naknadu zakoriπtenje imovine u privatnomvlasniπtvu, kada se koristi na temeljuzakonitih i valjanih rjeπenja.

Projekt teæak 600 milijuna kuna

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHNNSS--aa,,PPGGSS--aa ii SSBBHHSS--aa govorio je zastupnikDDaarrkkoo ©©aannttiiÊÊ ((HHNNSS)). Rekao je da dajepunu podrπku Prijedlogu zakona oizmjenama i dopunama Zakona opodruËjima posebne dræavne skrbi, teda ovaj prijedlog u punoj mjeripredstavlja zakonsku osnovu zaoperacionalizaciju dvaju dokumenata,prvog kojeg je donio ZastupniËki domHrvatskoga dræavnog sabora 26.lipnja 1998. godine pod nazivom

”Program povratka i zbrinjavanjaprognanika, izbjeglica i raseljenihosoba”, te drugog dokumenta podnazivom ”Akcijski plan za provedbupovrata imovine do kraja 2002.godine” iz prosinca 2001. godine.Osvrnuo se na Ëlanak 4. Prijedloga,koji uvodi novi Ëlanak 5a, a radi se otreÊoj skupini podruËja od posebnedræavne skrbi. Kriterije koji suponueni ocjenjuje kvalitetnima. Onisu zasnovani na znanstvenoj analiziizvedenoj od ekspertne grupe, tekriterije primjenjuju razvijene zemlje,Europska unija kod provoenja stru-kturnih promjena, kada æeli postiÊiujednaËeni razvoj pojedinih regija. Tikriteriji su prvo ekonomska razvije-nost koja se temelji na pitanjugospodarskog zaostajanja tih krajeva,dohotku stanovniπtva i prihodimakoje moæe ostvariti lokalna samo-uprava.

Drugi kriterij je strukturneprirode, strukturne poteπkoÊe koje suuglavnom temeljene na nezapo-slenosti s jedne strane i nuænojpotrebi restrukturiranja industrijskei poljoprivredne proizvodnje kao

BROJ

322

36

Privremeni korisnik kojem jeMinistarstvo osiguralosmjeπtaj mora u roku od 15dana napustiti posjed kojegkoristi, odnosno preseliti u tajprivremeni smjeπtaj.

Nakon deset godinaneprekidnog prebivanja ustanu ili obiteljskoj kuÊi udræavnom vlasniπtvunajmoprimac stjeËe pravo nakupnju u skladu s propisima oprodaji stanova na kojimapostoji stanarsko pravo.

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

osnovnog preduvjeta da se rijeπinezaposlenost. TreÊi kriterij jedemografske prirode, dakle, ocjenjujuse nepovoljni demografski poka-zatelji. I Ëetvrti kriterij je posebankriterij koji je vezan uz graniËnapodruËja. Zastupnik se slaæe s kole-gama iz HSLS-a da se daljnjomrazradom Ëlanka 5a. uvodi i petikriterij i to upravo na πtetu treÊeskupine podruËja od posebne dræavneskrbi. U ime Kluba zastupnika predlo-æio je predlagatelju da ocijeni osno-vanost odredbe koja kaæe: ”GraniËnevrijednosti utvruju se tako daukupno sustavom posebne dræavneskrbi u sve tri skupine bude obuhva-Êeno do 15% ukupnog stanovniπtvaRH”, jer ukoliko se ostavi tih 15%onda se istovremeno uvodi petikriterij kod utvrivanja πto je to treÊaskupina podruËja od posebne dræavneskrbi.

Zastupnik je komentirao Ëlanak 5.Prijedloga, u kojem se vidi namjera iæelja da se u roku koji je zadat, a to jekraj 2002. godine, rijeπi povratprivremeno preuzete imovine ali uzistovremeno obvezu dræave zastambeno zbrinjavanje privremenihkorisnika do njihovog trajnogzbrinjavanja. Upravo u ovom seg-mentu Ëitav projekt stoji oko 600milijuna kuna. ©antiÊ smatra da je600 milijuna kuna donja granicatroπkova koje Êe biti potrebno uloæitiu taj projekt.

Osvrnuo se i na odredbu koja glasida nakon deset godina neprekidnogprebivanja u stanu ili obiteljskoj kuÊiu dræavnom vlasniπtvu najmoprimackuÊe ili stana stjeËe pravo na kupnjukuÊe ili stana po cijeni i uvjetimaplaÊanja utvrenim u skladu spropisima o prodaji stanova na kojimapostoji stanarsko pravo. Zastupniksmatra da se upravo ovom odredbomispravljaju brojne nepravde koje sesastoje u tome da je nekada netkoimao stanarsko pravo i da mu se naneki naËin gubitak tog stanarskogprava mora kompenzirati, ali ne nanaËin da netko tko ne æeli æivjeti uHrvatskoj doe, po povoljnim uvje-tima otkupi stan i zatim ga zaviπestruku cijenu preproda. Kriterijkoji je ovdje uveden smatra da je imoralno i pravno opravdan.

Komentirao je novi Ëlanak 8a. kojise uvodi Ëlankom 6. Prijedloga.Naime, ovdje se predvia moguÊnostda pravo na dodjelu osnovnog grae-vinskog materijala mogu ostvaritiiznimno i hrvatski dræavljani koji

prebivaju izvan podruËja posebnedræavne skrbi, a na tom podruËjuimaju u vlasniπtvu ratom oπteÊenuobiteljsku kuÊu ili stan, ali naravnouz uvjet da nisu vlasnici neke drugeuseljive obiteljske kuÊe ili stana i poddodatnim uvjetom da se u obnovljenukuÊu ili stan vrate i u njoj prebivaju.Smatra da to novo rjeπenje omoguÊujedodatno naseljavanje i zbrinjavanje sjedne strane, te ureenje tog prostoraod posebne dræavne skrbi s drugestrane.

Osvrnuo se i na ukidanje stambenihkomisija. Rekao je da je bilo primjera,i viπe nego πto je trebalo, nepri-dræavanja tada postojeÊih kriterija,primjera neobjektivnosti, utjecajalokalne politike, te stranaËke politike.No, ulogu jedinica lokalne i podruËnesamouprave ne treba zamenariti kadaprestanu raditi stambene komisije jertko Êe drugi najbolje znati πto sedogaa u lokalnoj sredini negoupravo jedinica lokalne i podruËnesamouprave koje trebaju bitisvojevrsna logistiËka potpora Mini-starstvu, odnosno dræavi u dovrπetkuËitavog posla povrata imovine ipovrata raseljenih osoba.

Rekao je da tzv. ËiπÊenje samogteksta zakona od onoga πto je rijeπenou drugim zakonskim tekstovimasmatra nomotehniËkim ureenjemsamog teksta. No, u raspravi je biloprimjedbi koje i ovaj Klub podræava datreba voditi raËuna da brisanjemËitavih glava, Ëitavih Ëlanova ne doedo odreene neusklaenosti s ostalimtekstovima odnosno da se neo-pravdano smanje neka od postojeÊihprava odnosno olakπica. No, prema©antiÊu ovaj prijedlog zakona je dobraosnova za provedbu programa iz1998. godine i projekta kojeg jepripremila Vlada u prosincu proπlegodine, te mu daju podrπku.

Ovime je zavrπena rasprava poklubovima, te je zapoËela pojedinaËnarasprava.

PoËetak i kraj u prihvatiliπtu

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))u uvodu je rekla da ne zna odakle bizapoËela raspravu o ovom zakonu, jerje on toliko puta veÊ mijenjan i u ovomsazivu da je njeno miπljenje da ovajzakon gubi zapravo svaki smisao.Rekla je da je nejasno koliko Êesredstava trebati za provedbu zakona,osim πto je jasno da Êemo se zaduæitiza 600 milijuna kuna.

Postavila je pitanje vezano uzËlanke 2. i 3, ima li logike i pravde da

primjerice u prvoj skupini nisu Lipiki Pakrac, Lipik sa 610, a Pakrac sa640 milijuna njemaËkih maraka ratneπtete, ali su u prvoj skupini Jagodnjaki Negoslavci. Ima li logike daprimjerice nigdje nema ni u drugojskupini opÊina Otok, Privlaka iJarmina, ali su tu Trpinja i ©odolovci,a zna se da su i u Otoku, Privlaci iJarmini znatne πtete, primjerice uJarmini je oπteÊeno oko 90% kuÊa.Osvrnula se i na uvoenje treÊeskupine podruËja od posebne dræavneskrbi i kriterija prema kojima Êe serazvrstavati opÊine u to treÊe podru-Ëje. Upozorila je na demografskikriterij, jer ako se budemo ravnaliprema demografskom kriteriju onda

Êe cijela Hrvatska biti u treÊoj skupinijer je Hrvatska demografska pustinja.Zastupnici je neprihvatljivo da Êepostupak ocjenjivanja provoditi Mini-starstvo za javne radove, obnovu igraditeljstvo, da Êe odluku donositiVlada, a nigdje u donoπenju kriterijanema Hrvatskog sabora. Osvrnula sei na Ëlanak 20a. koji kaæe da Êe osobikoja je dobila privremeno u posjed ina koriπtenje imovinu, Ministarstvoosigurati privremeni smjeπtaj utrenutku kada ta osoba moranapustiti privremeni posjed koji jedobila na koriπtenje. Predvia seosiguranje privremenog smjeπtaja, ane tzv. alternativni smjeπtaj u kojinikako ne spadaju objekti orga-niziranoga smjeπtaja. ”Jer πto to znaËiorganizirani smjeπtaj, ovdje se o tomene govori, ali svi mi znamo da su toprognaniËka i izbjegliËka naselja, kaoπto su to bili Gaπinci. I sada Êe sedogoditi da ljudi koji su dakleprognanici, izbjeglice svih ovihgodina, za njih Êe se krug zatvoriti,jer mnogi koji su poËeli svojprognaniËki i izbjegliËki æivot uprihvatiliπtima tamo Êe sada i zavrπiti,jer se ovdje na kraju i kaæe daprivremeni korisnik koji odbijeprivremeni smjeπtaj gubi pravo nastambeno zbrinjavanje”, rekla jezastupnica. Osvrnula se i na odredbuËlanka 20b. koja govori o tome da jeprivremeni korisnik koji je ostvariopravo na stambeno zbrinjavanjedodjelom u vlasniπtvo graevinskogzemljiπta duæan iseliti iz objekta kojije privremeno dobio u posjed i na

BROJ

322

37

Korisnik koji odbijeprivremeni smjeπtaj gubipravo na stambenozbrinjavanje.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

koriπtenje u roku od 60 dana odzadnje isporuke osnovnog graevin-skog zemljiπta. Zastupnica je rekla daprije svega nije definirano πto je toosnovni graevinski materijal. Adrugo, vrlo je teπko zamisliti da jeizvedivo izgraditi kuÊu u tom krat-kom roku. Naglasila je da je nemo-guÊe da se privremeni korisnik kojemje Ministarstvo osiguralo privremenismjeπtaj, iseli i preda posjed u rokuod 15 dana, jer gdje su tu sve oneæivotne situacije u kojima su ljudivezani uz posao koji su naπli, djeca zaπkole itd. Na kraju je zastupnicakonstatirala da je ovo posebno loπzakon.

Iseliti useljene Hrvate

Zastupnik JJuurraajj NNjjaavvrroo,, ddrr..mmeedd..((HHDDZZ)) rekao je da zakon nijekvalitetan, a da tome u prilog govoriËinjenica da su se Ëesto mijenjalipojedini Ëlanci ili sam zakon. Pitao jekoja su mjerila na temelju kojih jeuvedena treÊa skupina podruËja odposebne dræavne skrbi. ”U prvojskupini podruËja se nalaze mjesta,opÊine u kojima ni cigla nije pala, nijeih ogrebao ni geler, ni metak inelogiËno je zaπto se onda takvamjesta, a ima ih dosta, iz kojih surazarana hrvatska mjesta ili hrvatskigradovi, nalaze i dalje u prvojskupini, a da ne govorim da nemalogike da pojedina mjesta koja sutijekom Domovinskog rata bila naprvoj crti bojiπnice i æestoko razarana,da ih nema uopÊe u podruËjima odposebne dræavne skrbi”, rekao jezastupnik. Smatra da se zakon donosida se isele useljeni Hrvati koji suprognani iz bivπih dræava Jugoslavije,da njih treba iseliti iz kuÊa, iz stanovakoji su im dati na koriπtenje. Smatrada se to moæe rijeπiti i da se moglorijeπiti na drugaËiji i bolji naËin.Rekao je da dræava s jedne straneopraπta dug razliËitim javnim usta-novama, poduzeÊima, stotine milijunakuna, a s druge strane, oni koji sumoæda negdje oπtetili stan ili kuÊu, bitÊe sigurno predmet ne samo komisijakoje budu obilazile i preuzimalenapuπtene kuÊe ili stanove koji su bilikoriπteni, nego i sudskih postupaka.”Mi sad ovim zakonom kaænjavamoone koji su ne svojom voljom, koji susamo zato πto su bili Hrvati protjeraniiz drugih dræava i umjesto da imomoguÊimo odgovarajuÊi adekvatansmjeπtaj, kao robove smjeπtamo ihgotovo u πtale”, rekao je zastupnik.

Pravna dræava vraÊa tuu

imovinu

Tada je rijeË uzeo gospodin VVeennkkoo∆∆uurrlliinn,, zamjenik ministra za javneradove, obnovu i graditeljstvo. Rekaoje energiËno opovrgava viπe putaponovljenu tvrdnju da je ovaj zakonpredloæen u svrhu kaænjavanja prog-nanih Hrvata. Rekao je da je Hrvatskanapravila plemeniti potez da zbrineprognane Hrvate. Ali to je napravila stuom imovinom, a kao pravnadræava mora vratiti tuu imovinu.Hrvatska dræava ovim zakonompreuzima obvezu da vrati imovinu, ada prognane Hrvate koji æive u timkuÊama smjesti koliko moæe. Zatopredlaæe jednim dijelom i privremeni

smjeπtaj dok osigura trajni alter-nativni smjeπtaj. Trajni alternativnismjeπtaj traæi odreeno vrijeme, ali iËitava akcija traæi vrijeme. Vlada uovom momentu nudi jedini moguÊifinancijski materijalni izlaz.

Zastupnik JJuurraajj NNjjaavvrroo,, ddrr.. mmeedd..((HHDDZZ)) javio se za ispravak netoËnognavoda. Rekao je da ni jednom rijeËinije rekao da privatno vlasniπtvodovodi u pitanje, nego je govorio oHrvatima koji su protjerani izsusjednih dræava i koji su smjeπteni srjeπenjima dræave u stanove kojeËuvaju. Oni sada trebaju dobitiadekvatan smjeπtaj tom smjeπtaju,onom odakle su protjerani i u komesu sad.

Na zahtjev zastupnika VVllaaddiimmiirraa©©eekkssaa ((HHDDZZ)) predsjedavajuÊi je odre-

dio stanku od 10 minuta za sjednicuKluba zastupnika HDZ-a.

Nakon stanke zastupnik VVllaaddiimmiirr©©eekkss ((HHDDZZ)) je rekao da je Klubzastupnika HDZ-a utvrdio i doniopolitiËko stajaliπte prema kojemprocjenjuje da su sræ i bitni dijeloviovog zakona usmjereni prema tomeda se Hrvati izbjeglice i prognanicihitno upute u prognaniËka izbje-gliËka naselja, kako bi se vratilaimovina, privatno vlasniπtvo. Ali nijeu redu naËin po kojem bi se premahitnom postupku Hrvati stavili uprognaniËka izbjegliËka naselja i nataj naËin udovoljilo vraÊanju vlas-niπtva. ”Dræimo da je ovaj prijedlogzakona inspiriran i da potpunoodraæava ono πto smo u istupuPredsjednika Republike Hrvatskeneki dan u ovom Hrvatskom saboruËuli. Na tragu toga da je hrvatskapolitika, da je RH i njeno vodstvoodgovorna za svjesno antagoniziranjesrpske manjine u Hrvatskoj”, rekao jezastupnik. Klub zastupnika HDZ-azauzeo je politiËko stajaliπte, i izjavomse oËitovao prema tim navodima izgovora Predsjednika Republike. Utvr-dili su da je predsjednik MesiÊ zlora-bio sveËanu sjednicu Hrvatskogsabora, u povodu 10. obljetniceobiljeæavanja meunarodnog prizna-nja RH, da je u svom govoru izrekaotvrdnju da je hrvatska vlast nakon

BROJ

322

38

Hrvatski sabor nije prihvatioprijedlog Kluba zastupnika HDZ-akoji glasi: ”Dijelove govorapredsjednika Republike HrvatskeStjepana MesiÊa na sveËanoj sjedniciHrvatskoga sabora 15. sijeËnja20002., a u povodu 10. obljetnicemeunarodnog priznanja RepublikeHrvatske, Hrvatski sabor smatrapolitiËki neprihvatljivim i utvrujeda su u suprotnosti s demokratskimi europskim standardima i dapredstavljaju krπenje Deklaracije oDomovinskom ratu koju je i on kaodræavni duænosnik duæan poπtivati ipridræavati se njenih odredbi. StogaHrvatski sabor odluËno odbacujedijelove spomenutog govorapredsjednika Republike StjepanaMesiÊa”.

Prije glasovanja o ovom prijedlogupredsjedatelj i potpredsjednikHrvatskog sabora mr. sc. MatoArloviÊ predloæio je predlagatelju da(povuËe) pokuπa ovu materijupredloæiti na drugi naËin (s obziromna toËke dnevnog reda) na πto je uime predlagatelja Vladimir ©eks(HDZ) odgovorio da prema Ëlanku122. Poslovnika Hrvatski saborutvruje stajaliπta o odreenimdogaajima i pojavama. GovorPredsjednika Republike Hrvatske nasveËanoj sjednici Hrvatskoga saboraje odreen dogaaj. Po naπem suduiznio je potpuno neprihvatljive ineprimjerene tvrdnje i nemamodrugog naËina i prilike nego iÊi sPrijedlogom zakljuËka, rekao je,meu ostalim, inzistirajuÊi naglasovanju.

Za predloæeni zakljuËak glasovaoje 21 zastupnik a protiv 70.

––..KK..

Bitni dijelovi ovog zakonausmjereni prema tome da seHrvati izbjeglice i prognanicihitno upute u prognaniËkaizbjegliËka naselja, kako bi sevratila imovina.

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

izbora 90-te godine svjesno anta-gonizirala srpsku manjinu uHrvatskoj. ”Ovaj prijedlog zakona jepotpuno na tragu tog govora, da jebila legitimna i opravdana oruæanapobuna dijela srpskog puËanstva uHrvatskoj, jer je hrvatsko vodstvo ihrvatska politika 90-te godine vodilapolitiku prema cilju etniËkog ËiπÊenjaSrba. Stoga smo dali izjavu, obratili sehrvatskom narodu, gdje stoji i dioizjave MesiÊa koji je protivanDeklaraciji o Domovinskom ratu. UDeklaraciji je utvreno da je RHvodila pravedan, obrambeni oslobo-diteljski rat na svome teritoriju, a nenikakvu agresiju. Suprotno tome ugovoru predsjednika MesiÊa stoji daje hrvatska vlast tada pokazivalaotvorene aspiracije prema dijelovimasusjedne dræave, πto je izravnokrπenje Deklaracije o Domovinskomratu. Zbog toga predlaæemo uz ovajzakon o izmjeni i dopuni Zakona opodruËjima od posebne dræavne skrbi,da Hrvatski sabor donese i zakljuËakda su dijelovi govora predsjednikaMesiÊa na SveËanoj sjednici Hrvat-skog sabora od 15. sijeËnja ove godineu povodu 10. obljetnice meu-narodnog priznanja RH, politiËkineprihvatljivi, i da su u suprotnosti sdemokratskim europskim standar-dima, i da predstavljaju krπenjeDeklaracije o Domovinskom ratu kojui on kao dræavni duænosnik morapoπtovati. Stoga Hrvatski saborodluËno odbacuje dijelove spome-nutog govora Predsjednika Repu-blike”, rekao je gospodin ©eks.

PredsjedavajuÊi, gospodin JJaallππoovveeccje tada rekao zastupniku ©eksu da jeovo izlaganje iskoristio za obraËun sPredsjednikom Republike, a da jetraæio stanku na izlaganje zamjenikaministra.

Zastupnica DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP))javila se poslovniËkom primjedbom.Rekla je da je upravo predsjedavajuÊirekao ono πto je ona æeljela reÊi. Jer©eks je povrijedio Poslovnik u onomdijelu svoga izlaganja kada je umjestoda govori o temi zbog koje je zatraæiostanku za svoj Klub, govorio o govoruPredsjednika Republike.

Zastupnik NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) javiose za povredu Poslovnika. Rekao jepredsjedavajuÊem da misli da je onpovrijedio Poslovnik, jer nije izrekaoopomenu i oduzeo rijeË gospodinu©eksu kada je govorio izvan teme.

Na to je gospodin ©©eekkss ((HHDDZZ)) rekaoda je zatraæio rijeË da bi mogaopredloæiti prijedlog zakljuËka koji jevezan uz ovaj Prijedlog zakona i da bi

ukazao i dokazao kako su nepri-hvatljivi dijelovi govora predsjednikaRepublike koji su izravno vezani uzovaj prijedlog zakona.

Tada se javio za rijeË predstavnikpredlagatelja, zamjenik ministra zajavne radove, obnovu i graditeljstvo,gospodin VVeennkkoo ∆∆uurrlliinn. Rekao je danamjera predlagaËa zakona nije dahrvatske prognanike smjesti u”logore”, odnosno izbjegliËka naselja,nego je namjera osigurati alternativnismjeπtaj. Namjera i plan Vlade jejasan iz Programa koji je priloæen uznacrt zakona gdje se toËno vidi brojprognanika, broj objekata za smjeπtaj,broj zahtjeva za povrat imovine i toËnoje navedeno πto u ovom trenutkuHrvatska ima na raspolaganju kaovlastita sredstva.

Nemaju svi pravo na smjeπtaj

Zastupnik MMiillaann KKoovvaaËË ((HHDDZZ)) javiose za ispravak netoËnog navoda.Rekao je da nije toËno πto je rekaogospodin ∆urlin, da Êe svi bitizbrinuti, jer u Prijedlogu zakona ustavku 2. Ëlanka 8. stoji da sviprivremeni korisnici imovine, akoimaju u vlasniπtvu stan ili obiteljskukuÊu u drugim dræavama, ne ostva-ruju pravo na stambeno zbrinjavanjei privremeni smjeπtaj po ovomZakonu.

Predstavnik predlagatelj, gospodin∆∆uurrlliinn rekao je da oni prognanici kojiimaju uvjete za povratak, i kojima jedostupna njihova imovina nemajupravo na smjeπtaj. Rekao je da se utom sluËaju radi o prognanicima kojiimaju imovinu kojom se moæe

raspolagati u Hrvatskoj i izvanHrvatske.

Zastupnik BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP))osvrnuo se na kriterije za ulazakmjesta u treÊu skupinu podruËja odposebne dræavne skrbi. Rekao je da sedobrim dijelom ovim prijedlogomzakona rjeπavaju odreeni problemi,da se putem kriterija, a ne politiËkihpritisaka potakne razvoj odreenih

krajeva. Na taj naËin se otvaraju vratada u treÊu skupinu uu npr. opÊineCerna, ili Jarmina. No, rekao je davidi nedostatak prijedloga zakona uËinjenici πto gradovi ne mogu ni ukom sluËaju uÊi u treÊu skupinu.Naime, gradovi ovim prijedlogom nepripadaju podruËjima od posebnedræavne skrbi. Naravno, oni koji subili okupirani, pripadaju. Zastupnikse osvrnuo na poloæaj nekih gradovakoji su bili mali, ali snaæni regionalni,prehrambeno-industrijski centri nakoje su bila naslonjena seljaËkapoljoprivredna gospodarstva. Dobarprimjer je Æupanja, koja je bila zaistajedan mini regionalni centar, ili npr.Vinkovci. To su sve gradovi koji su uratu gospodarski opustoπeni i sada sunerazvijeni. Tuπek je predloæio da serazmotri moguÊnost otvaranja zakon-skih moguÊnosti da i odreen brojgradova kao mini regionalnihcentara, gdje je dobar dio seoskogstanovniπtva naslonjen upravo na tegradove, uu u treÊu skupinu odposebne dræavne skrbi. A na taj naËinzaustavit Êe se gospodarsko-razvojnoi socijalno zaostajanje ne samo gradanego Ëitave regije. Zaloæio se i zapreispitivanje teritorijalnog ustrojakoji Êe definirati tzv. mini-regionalnecentre. Na taj naËin bit Êe lakπeutvrditi i regionalne razlike koje Êepokazati stanje stvari u gospodarskimi ljudskim potencijalima.

Nedostaje analiza stanja

Zastupnik MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP))takoer je govorio o treÊoj skupinipodruËja od posebne dræavne skrbi.Napomenuo je da u ovom prijedlogunedostaje, barem πto se tiËe treÊeskupine podruËja, analiza pravogstanja. Smatra da ipak u Hrvatskomsaboru treba donijeti kriterije pokojima Êe se odreivati koja mjestaulaze u odreena podruËja, te se nadada Êe do drugog Ëitanja zastupniciimati prijedlog kriterija, te analizustanja. Rekao je da ako treba Hrvatskisabor Êe svake godine donijeti izmjenei dopune toga zakona gdje Êe se vidjetikoje to opÊine i dijelovi gradova iligradovi mogu uÊi u sam sustav treÊeskupine. Isto tako smatra da bi setakvi zakoni trebali donositi uzprethodna miπljenja i prijedlogeæupanijske skupπtine ili poglavarstvao prioritetima. Rekao je da se zalaæeza ovakav pristup da se viπe ne bidogaale razne nelogiËnosti. ”Upravona podruËju Varaædinske æupanije,kada smo imali zakon koji je povuËen

BROJ

322

39

Nedostatak prijedloga zakonaje u Ëinjenici πto gradovi nemogu ni u kom sluËaju uÊi utreÊu skupinu.Oni koji imaju u vlasniπtvustan ili kuÊu izvan RH nemogu dobiti u najam stan ilikuÊu.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

iz procedure, imali smo u prijedlogujednu opÊinu koja svojim razvojemviπestruko nadmaπuje opÊinu Visokokoja nije bila u prijedlogu i bojim seda ukoliko neki Ëinovnik iz svogureda odluËuje koja to opÊina moæe iline moæe uÊi u podruËje treÊe skupine,dobit Êemo takve anomalije”, rekao jezastupnik. Jer nitko bolje od ljudi kojiæive u jednoj æupaniji ne znaju kojepodruËje uistinu i zasluæuje da ue utakva podruËja.

Zastupnik IIvvoo BBaaiiccaa ((HHDDZZ)) smatrada su izmjene ovog zakona u srpnju2000. godine umnogome iπle na πtetupravih stradalnika Domovinskograta. Tako je u potpunosti ukinut dioZakona koji je govorio o redu prven-stva u ostvarivanju prava iz ovogZakona, Ëime su gotovo izjednaËeneobitelji poginulih, zatoËenih ilinestalih branitelja, zatim hrvatskibranitelji, prognanici i izbjeglice sonima koji su s oruæjem u rucirazarali Hrvatsku. Izmjenama ovogzakona u listopadu proπle godineukinuto je poglavlje koje je govorilo ouveÊanju plaÊa u dræavnim tijelima ijavnim sluæbama za 25% i 50% napodruËjima od posebne dræavne skrbi.Baica smatra da su i ovim novimizmjenama predviene mjere kojimaÊe se pogorπati situacija mnogihstanovnika koji obitavaju na podru-Ëjima od posebne dræavne skrbi.Osvrnuo se na Ëlanak 4. predloæenihizmjena po kojem se u Zakonu dodajeËlanak 5a. koji govori o kriterijimaekonomske razvijenosti, strukturnimpoteπkoÊama, demografskim kreta-njima, te posebnim kriterijima.”Naæalost, iako se predlagaË Zakonatrudi u ovom Ëlanku govoriti opostupku ocjenjivanja oËito je da jeprema ovom Ëlanku teπko objektivnopredvidjeti mora li neka jedinicalokalne samouprave biti uvrπtena uovu skupinu ili ne. Ako se veÊupustilo u raπËlanjivanje predvienihkriterija, mislim da je to moralo bitimnogo transparentnije, pa bi se u tomsmislu ovaj Ëlanak za drugo Ëitanjemorao i doraditi”, bio je kritiËanBaica. Smatra da je predlagatelj naosnovi svog prijedloga, mogao datipopis jedinica lokalne samouprave zakoje dræi da bi na osnovi predloæenihkriterija mogli biti u treÊoj grupi.Baica na predloæeni Ëlanak 5. izmjenaima najveÊe primjedbe. Predvieno jeda se u Ëlanku 8. stavku 2 rijeËi ”uRH” briπu, a to znaËi da oni koji imajuu vlasniπtvu stan ili kuÊu izvan RH nemogu dobiti u najam stan ili kuÊu.Zastupnik je napomenuo da se nigdje

ne govori u kakvom su stanju ilistatusu njihove nekretnine npr. uBiH. Takve osobe gube statusprivremenog korisnika pa imMinistarstvo nije duæno osigurati niprivremeni smjeπtaj πto znaËi da iduna ulicu ili u neke treÊe zemlje. Onikoji mogu osigurati pravo naprivremeni smjeπtaj, dakle najveÊistradalnici Domovinskog rata, imajupravo da im 11 godina nakon poËetkarata Ministarstvo ponovno osiguraprivremeni smjeπtaj, izmeu ostalogau objektima organiziranoga smje-πtaja, odnosno u prognaniËkim iizbjegliËkim naseljima, πto je, pomiπljenju Baice, apsurd. Na krajuizlaganja zastupnik je rekao da Êeglasovati protiv ovog Prijedloga.

TreÊa skupina podruËja bez

gradova

Zastupnica DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP))rekla je da je u raspravi bilo dostaizraæenih miπljenja da moæda trebadonijeti novi, cjeloviti Zakon. ”Meu-tim, ovo je jedan od rijetkih zakona zakoji bi se i zakonodavac trebaozalagati da traje πto kraÊe”.Zastupnica Zgrebec je istaknula da bipo ovom prijedlogu Zakon obuhvaÊaotri podruËja, obnovu, smjeπtaj progna-nika i izbjeglica te po ovim najnovijimizmjenama regulirao bi i podruËjakoja su nedovoljno razvijena uHrvatskoj. Dakle, bitne su dvijeizmjene, πto se uvodi treÊa skupinapodruËja od posebne dræavne skrbi iπto se regulira povrat privatneimovine koja je bila oduzeta poZakonu o privremenom preuzimanjui upravljanju odreenom imovinom.Zastupnica smatra da je saËinjen vrloambiciozan program, iako, s aspektaljudi koji oËekuju povrat imovine iljudi koji oËekuju adekvatan smjeπtaj,rok od godine dana i nije tako kratakrok. U Ëlanku 5a. koji govori o treÊojskupini podruËja samo Êe opÊine moÊidobiti taj status, a zastupnica predlaæeda se joπ jednom razmotri πto uËinitis gradovima. Osvrnula se i napoticajne mjere koje bi se trebaleprimjenjivati na razvoj nedovoljnorazvijenih podruËja, te podruËja uprvoj i drugoj grupi, te smatra da tone bi trebale biti samo porezneolakπice, nego daleko πire mjere. Jer,tamo gdje nema zaposlenih, gdjenema proizvodnih kapaciteta, tamoporezni poticaji ne predstavljajuveliku moguÊnost.

Odmah omoguÊiti otkup

nekretnina

Deset godina od velikosrpske icrnogorske agresije na RepublikuHrvatsku ovim se zakonskim prijed-logom ne rjeπavaju problemi onih kojisu prognani sa svojih ognjiπta, tj.prognanih Hrvata od Vukovara do©kabrnje, ali i protjeranih Hrvata izVojvodine, BiH i s Kosova, primijetilaje ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)).Nekadaπnja multietniËka Vojvodina,odnosno Hrvatski Srijem Milo-πeviÊevom su politikom etniËkioËiπÊeni uoËi napada na Vukovar, aradiπni ljudi iz tih podruËja i danasËekaju u Trogiru i njegovom zaleu,ali i svugdje po Hrvatskoj kada Êe imnetko donijeti rjeπenje po kojemmoraju iseliti iz privremenogsmjeπtaja. SliËna je situacija i sprotjeranim Hrvatima iz BiH. Samo uKninu ima 200 naloga za iseljenje i349 obitelji koje moraju otiÊi izprivremenog smjeπtaja, rekla jezastupnica. Predloæenim rjeπenjimapreciziraju se rokovi do kada ljudimoraju iseliti iz privremenogsmjeπtaja, ali se ne utvruje dinamikaniti se preciziraju rokovi gledetrajnog smjeπtaja za te ljude,upozorila je dalje. Ukoliko se ne briπepredloæeni Ëlanak 8. odnosno Ëlanak20a i 20b hrvatski Êe dræavljani htjelimi to ili ne biti prognani u treÊezemlje, i krπit Êe se odredba Ëlanka 9.Ustava da dræavljanin RH ne moæe bitiprognan iz RH niti mu se moæeoduzeti dræavljanstvo. Zastupnica jeizrazila nadu da Êe se do drugogËitanja zakona brisati te odredbeovoga zakona pa se tako, kaæe, neÊedogoditi treÊa iseljeniËka generacijau povijesti hrvatskoga naroda.

U predloæenom se zakonu gotovomaksimalno precizno regulira postu-pak povratka imovine i zbrinjavanjaprivremenih korisnika napuπteneimovine, πto Êe veÊini korisnika kojisu imali privremena rjeπenja trajnorijeπiti njihov status kroz nizponuenih moguÊnosti (od privre-menog smjeπtaja, do dodjele grae-vinskog zemljiπta i graevinskogmaterijala ili pak objekata otku-pljenih putem APN-a) podvukao jeKKrreeππoo KKoovvaaËËiiÊÊeekk (SSDDPP). Dobro je,kaæe, πto se moguÊnoπÊu dodjelegraevinskog materijala potiËedaljnje naseljavanje i povratak onihkoji su imali nekretnine u ratuuniπtene na podruËjima posebnedræavne skrbi, a nisu imali pravo na

BROJ

322

40

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

obnovu jer 1991. godine nisu imaliprebivaliπte na toj adresi. Tvrdnju jepotkrijepio primjerom Petrinje koja jeprema popisu stanovniπtva 1991,imala 35.000 stanovnika, a premaprvim privremenim rezultatima danasima 22.000 iako se granice togpodruËja nisu promijenile. Premazakonskom prijedlogu nakon 10godina neprekidnog prebivanja ustanu ili obiteljskoj kuÊi u dræavnomvlasniπtvu, najmoprimac kuÊe ilistana stjeËe pravo na kupnju kuÊe ilistana po cijeni i uvjetima plaÊanjautvrenim u skladu s propisima oprodaji stanova na kojima postojistanarsko pravo. U situaciji kadadræava nema dovoljno novca da zbrinesve tako potrebite moæda bi trebalorazmiπljati o tome da se odmahomoguÊi otkup tih nekretnina ali uzistovremeno koriπtenje instrumenatakojima bi se sprijeËila prodaja istihunutar tih deset godina (uknjiæbomtereta na nekretninu kroz 10 godina isliËno). Na taj bi naËin dræava dobilanovac za kupnju novih objekata,istaknuo je KovaËiÊek.

Dosadaπnja je rasprava pokazala daje najproblematiËniji Ëlanak 5.Prijedloga zakona. Naime, brisanjemrijeËi ”u Republici Hrvatskoj”, u stav-ku 2. Ëlanka 8, svi privremenikorisnici imovine, koju su dobiliprivremeno u posjed i na koriπtenje,ako imaju u vlasniπtvu stan iliobiteljsku kuÊu u drugim dræavama,ne ostvaruju pravo na stambenozbrinjavanje i privremeni smjeπtaj poovom Zakonu. Zastupnik dræi da biËlanak 5. Prijedloga zakona trebalopojasniti, odnosno ispravno formu-lirati onako kako je to u uvodnomnastupu uËinio zamjenik ministrajavnih radova, obnove i graditeljstva.A to znaËi da se tim korisnicima, akonemaju u vlasniπtvu stan ili obiteljskukuÊu, odnosno ako imaju tenekretnine, ali im nisu dostupne,dodaje zastupnik, daje u najam stanili obiteljska kuÊa u dræavnomvlasniπtvu ili dodjeljuje u vlasniπtvograevinsko zemljiπte u vlasniπtvudræave i osnovni graevinski mate-rijal za izgradnju obiteljske kuÊe.Tako bi se, kaæe zastupnik, zadovoljionajveÊi broj useljenih Hrvata iz BiH idrugih dijelova bivπe Jugoslavije kojisu imali imovinu, ali im ona sada nijedostupna. Potrebno je individualnorjeπavati svaki problem uvaæavajuÊipritom stav Vlade da se nikog neÊeprisiljavati na povratak veÊ da je toizraz vlastitog izbora.

Prema zakonskom prijedlogu(Ëlanak 12.) privremenim korisnicimado osiguranja stambenog zbrinja-vanja po ovom Zakonu, MinistarstvoÊe osigurati privremeni smjeπtaj uobjektima organiziranog smjeπtajaodnosno u prognaniËkim i izbjegli-Ëkim naseljima itd. Tijekom raspraveËulo se dosta kritike na raËun teodredbe Zakona, naglasio jeKovaËiÊek, ali dodaje kako ne trebazanemariti Ëinjenicu da ima mnogoonih koji nisu u drugaËijojmoguÊnosti, nego da upravo na tajnaËin budu zbrinuti. U nekimprognaniËkim naseljima visoki jestandard æivljenja, kao npr. u naseljuMala Gorica u Petrinji, pa zastupnikpredlaæe da se objekti u takvimnaseljima koriste kao objekti za trajnismjeπtaj, te da zapravo postanu novagradska naselja koja imaju potpunorijeπenu graevnu infrastrukturu.Tim se mjerama pospjeπuje zapravonaseljavanje takvih prostora, smatrazastupnik. Ipak, najvaænija njegovaprimjedba na ovaj zakon je to πto jesve manje poticaja u rjeπavanju loπeggospodarskog stanja, poboljπavanjuzapoπljavanja i ulaganja u te prostore,pa se zastupnik boji da Êemo ukonaËnici dobiti prostor naseljenvelikim brojem socijalnih sluËajevakoje dræava u tom trenutku neÊe moÊiodgovarajuÊe zbrinuti. Stoga ga Ëudizaπto u zakonski prijedlog nije ugra-en ranije podnesen, ali i povuËenamandman Vlade, o prioritetu udobivanju poslova koje bi imale firmena podruËju posebne dræavne skrbi.To bi bio, kaæe, konkretan doprinospopravljanju gospodarskog stanja natom podruËju pa se nada da Êe dodrugog Ëitanja zakona Vlada u tomsmislu popraviti tekst zakona. U tojnadi glasovat Êe da predloæeni zakonue u proceduru drugog Ëitanja.

U ocjeni stanja i osnovnih pitanjakoja se rjeπavaju zakonom VladapodsjeÊa na 6. izvanrednu sjednicu od14. srpnja 2000. kada je Hrvatskisabor nakon rasprave o KonaËnomprijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o podruËjimaposebne dræavne skrbi usvojio i jedanzakljuËak, podsjetio je JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ(HHSSLLSS). Tada je, naime, obvezao Vladuda u roku od Ëetiri mjeseca izradianalizu socioloπkog i gospodarskogstanja u svim podruËjima RepublikeHrvatske koja nisu obuhvaÊenaZakonom o podruËjima posebnedræavne skrbi. Posebna Êe se paænjaposvetiti podruËjima koja su bilaizloæena ratnim djelovanjima s

okupiranih podruËja uz dræavnugranicu i podruËjima s izrazitimgospodarskim i demografskim nega-tivnim trendom, a na temelju teanalize izradit Êe i u saborskuproceduru uputiti prijedlog zakona outvrivanju obuhvata gore navedenihpodruËja i poticajnih mjera za njihovubrzani razvoj. »etiri mjeseca su veÊdavno proπla, a zakona nema,primijetio je zastupnik KontiÊ. VeÊsama Ëinjenica da Vlada nijepredloæila taj zakon, te da sve te svojepropuste nedovoljno obrazlaæe uPrijedlogu bile bi dovoljne Saboru daovaj zakonski prijedlog uputi nadoradu. No, to se kod nas neÊedogoditi, nastavio je KontiÊ dodavπikako veÊ mjesecima Ëeka da netko odzastupnika iz oporbe postavi pitanje

koliko je u posljednje dvije godineVlada u zadanom roku ispoπtovalazakljuËke Sabora. BuduÊi da to nitkood oporbenih zastupnika nije uËiniotada on postavlja to pitanje te se nadada Êe Predsjedniπtvo Hrvatskogasabora o tome voditi raËuna prven-stveno zbog zaπtite digniteta Sabora,saborskih zastupnika i ljudi koji su ihu Sabor doveli.

Uvaæavati specifiËnosti Hrvatske

Zastupnik dræi da podruËje posebnedræavne skrbi treba kvalitetnijezakonski definirati. Nema, kaæe, niπtaprotiv da se pri odreivanju kriterijaza izradu sustava za definiranjepodruËja koja zaostaju u razvoju(treÊa skupina podruËja posebnedræavne skrbi) poπtuju kriteriji koji seprimjenjuju na razini EU-a, ali mislikako bi bilo dobro da se poπtuju i nekespecifiËnosti u Hrvatskoj. Ima tu uvidu podruËja koja ne spadaju upodruËja posebne dræavne skrbi, ali sugodinama bila izravno izloæenaratnim djelovanjima. Glede odlu-Ëivanja o tome koja Êe podruËja uÊi utreÊu skupinu podruËja posebnedræavne skrbi zastupnik zagovarakoncept po kojem odluËivanje o tometreba prebaciti sa Sabora na Vladu.Razlog - Vlada moæe postaviti kvali-tetne kriterije na temelju kojih Êe

BROJ

322

41

Potrebno je individualnorjeπavati svaki problemuvaæavajuÊi pritom stav Vladeda se nikog neÊe prisiljavatina povratak veÊ da je to izrazvlastitog izbora.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

izraditi klasifikacija opÊina koje ulazeu tu skupinu podruËja, ali glaso-vanjem npr. neka jedinica lokalnesamouprave moæe mimo tih kriterijauÊi u tu klasifikaciju iako joj tamoobjektivno nije mjesto, upozoravazastupnik KontiÊ.

Prema zakonskom prijedlogu treÊojbi skupini podruËja posebne dræavneskrbi pripadale opÊine koje suocijenjene kao dijelovi RepublikeHrvatske koji zaostaju u razvojuprema postupku ocjenjivanja teme-ljem Ëetiri kriterija razvijenosti.Zastupnik KontiÊ smatra da bi osimopÊina treÊoj skupini podruËjaposebne dræavne skrbi trebali pripastii gradovi. U Hrvatskoj postoje jedinicelokalne samouprave koje samo noseepitet grada, a zapravo nisu urbanesredine, pa se u tom sluËaju postavljapitanje zaπto neka sredina kojaispunjava sve kriterije da postanepodruËje posebne dræavne skrbi ne bidobila olakπice koje inaËe timpodruËjima pripadaju.

Jedna od najviπih vrednota ustav-nog poretka Republike Hrvatske jenepovredivost vlasniπtva i sigurno jeda Êe se svi sloæiti da graaniRepublike Hrvatske srpske nacio-nalnosti koji nisu u Hrvatskoj, a kojiæele povrat svog vlasniπtva na toimaju pravo. Jednako tako ipoπtivanje prava Ëovjeka jedna je odnaπih najviπih ustavnih vrednota, apravo na stan i smjeπtaj jedna odtemeljnih potreba i prava svakogËovjeka. KontiÊ upozorava da su SDPi HSLS u predizbornoj kampanjiobeÊali, prvenstveno protjeranimHrvatima iz BiH, da Êe moÊi ostati uHrvatskoj, ako to æele, te da Êe im todræavna vlast bez obzira na politiËkestranke koje Êe je tvoriti, to iomoguÊiti. Prijedlog da dræavauskrati brigu o onima kojima jeimovina izvan Hrvatske dostupna,zastupnik dræi nepravednom, i kaæekako je to katastrofalno rjeπenje, uzto politiËko i socijalno pitanje, anapose pitanje ËovjeËnosti. Uostalom,πto znaËi pojam ”dostupna imovina”,ako se samo prisjetimo Alaj-begovedæamije u Banja Luci koja nije biladostupna niti pripadnicima meu-narodne zajednice, a kamoli Êe bitihrvatskoj sirotinji koju netko æelipotjerati tamo, pita ovaj zastupnik.Tko moæe preuzeti na sebe odgo-vornost da tim ljudima kaæe slijedeÊe- premda ste u Hrvatskoj naπlinekakav posao, formirali obitelj,stvorili nova prijateljstva morate iÊitamo jer imate nekakvu imovinu,

nastavlja KontiÊ. Zaπto u krajnjojliniji hrvatska dræava, ako ta imovinavrijedi, istu ne uzme, a tim ljudimaomoguÊi da ostanu u Hrvatskoj, pitazastupnik KontiÊ. Naglaπava kakonema niπta protiv da onaj tko svojomvoljom æeli otiÊi u Republiku Srpskutamo i ode, ali nemojmo, kaæe, tjeratihrvatsku sirotinju. ”Ako je ideolozimatakvog rjeπenja Republika Srpskaprirasla srcu neka im je sretan put”,zakljuËio je KontiÊ.

Za JJaaddrraannkkuu KKoossoorr ((HHDDZZ)) netoËnaje konstatacija da oporba nije ”upiralaprstom” na Ëinjenicu da se ne provodezakljuËci Hrvatskoga sabora. Osobnoje, kaæe, barem desetak puta pitala πtoje sa zakljuËkom Sabora o donoπenjunovog Zakona o sudovima. Sabor jezakljuËak o tome donio krajem 2000.godine, a od tada do danas nije seniπta dogodilo. Pitala je takoer πto jesa zakljuËkom Sabora da se do sredineprosinca 2001. Vlada izjasni odnosnopodastre program sustava stipendija ipoticaja studentima koji su izgubilipravo na djeËji doplatak, a takvih jeotprilike 25 000. Nikakav dokumentu tom smislu nije stigao od Vlade uHrvatski sabor, primjeÊuje zastupnicaKosor. Najzad, nakon smanjenjarodiljnih naknada Hrvatski je saborobvezao Vladu da izradi novi sustavna temelju kojeg Êe se regulirati cijeloto podruËje, a odgovor na taj zahtjevbilo je novo smanjivanje, dakle,ukidanje trogodiπnjeg rodiljnogdopusta kao i druge mjere koje suzadrle u to podruËje. Sve u svemu ovazastupnica HDZ-a misli da jeuËinkovitije kada pitanja o(ne)provoenju zakljuËaka SaboraVladi RH upute zastupnici stranakavladajuÊe koalicije.

Nakon istupa ove zastupnicesjednica je prekinuta nakon obavijestipredsjedatelja mr. sc. MMaattee AArrlloovviiÊÊaa odojavi o postavljenoj eksplozivnojnapravi u zgradi Hrvatskoga sabora.Nastavak sjednice uslijedio je 23.sijeËnja, a rijeË je dobio IIvvaann JJaarrnnjjaakk((HHDDZZ))..

Promijeniti kriterije

Uz drugo Ëitanje Zakona Vlada bisvakako trebalo dostaviti baremskraÊenu analizu socioloπkog igospodarskog stanja za sva podruËjaRepublike Hrvatske koja nisuobuhvaÊena Zakonom o podruËjimaposebne dræavne skrbi, i na temeljuanalize napraviti simulaciju primjeneZakona, miπljenja je IIvvaann JJaarrnnjjaakk((HHDDZZ)). Zastupnik je pozdravio

uvoenje treÊe skupine podruËjaposebne dræavne skrbi ali nepri-hvatljivim dræi predloæen pristup unjihovom odreivanju. Potrebno jetoËno razraditi i precizno definiratisvaki kriterij za odreivanje treÊeskupine podruËja posebne dræavneskrbi kako bi se izbjegla samovolja uprimjeni zakona. Kritizirao je Vladinprijedlog tj. kriterij po kojem opÊinagubi status pripadnosti treÊoj skupinipodruËja kada je dvije godineuzastopce ocijenjena iznad graniËnihvrijednosti. To je, po miπljenju ovogazastupnika, birokratski pristup, jerneka opÊina moæe dvije godineuzastopce biti ocijenjena sa 0,1 postoiznad graniËnih vrijednosti zbog ËegaÊe automatski ispasti iz treÊe skupinepodruËja. Stoga zastupnik predlaæe dase u Ëlanku 4. Prijedloga zakona dodajoπ jedan stavak. Smisao novine je - slokalnom samoupravom napravitiprocjenu stanja iz koje bi se vidjelo jeli neka opÊina trajno izaπla iz treÊeskupine podruËja, odnosno treba li je,i pod kojim uvjetima, ostaviti u treÊojskupini podruËja joπ jedno vrijeme, dotrajnog rjeπenja.

Kao osnovni preduvjet razvojanekog podruËja u zakonu se nigdje nespominje razvoj infrastrukture,primjeÊuje dalje ovaj zastupnik, a ondræi da bi razvoj i financiranjeinfrastrukture u pograniËnim podru-Ëjima Hrvatske svakako trebali naÊimjesto u ovom zakonskom aktu.

Svaka promjena Zakona opodruËjima od posebne dræavne skrbimora biti briæna i ne bi trebala nikadaprognane ljude dovoditi u nepovoljnijipoloæaj niti im ukidati do sadaozakonjena prava, a napose unositinemir, zabunu i nesigurnost, smatradr. sc. JJuurree RRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ)). A upravo utim podruËjima dok se vodi ovarasprava meu tamoπnje ljude uvukaose nemir, nesigurnost i iπËekivanje.Zastupnik RadiÊ zauzima se zajednaka prava za sve hrvatske dræa-vljane, ali i za osobitu brigu za slabije,a napose za one koji su ostali bezsvojih i svega u velikosrpskoj agresijina Hrvatsku i BiH. Jednako takozauzima se za ispravljanje moæebitnihnepravdi do kojih je doπlo u teπkimvremenima rata i poraÊa, s tim da sepri tome ne naprave joπ veÊenepravde. S tih je polaziπta zastupnikRadiÊ usmjerio svoje daljnje izlaganje.

Nedvojbeno je, kaæe, da su nekidijelovi Hrvatske nerazvijeni i da sustradali u Domovinskom ratu, a æivotu njima teæi nego u ostalim dijelovimadræave. Stoga je Sabor donio ili Êe tek

BROJ

322

42

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

donijeti viπe zakona kojima je zadatakbriga o tim podruËjima - zakoni ootocima, o brdsko-planinskim podru-Ëjima i podruËjima posebne dræavneskrbi.

Zakon o podruËjima posebne dræav-ne skrbi donesen je u trenucima kadaje tek poËela obnova u Hrvatskoj, adanas je veÊ pri kraju, pa zastupnikRadiÊ dræi da je vrijeme da se umjestotri ili Ëetiri zakona koja definiraju ovapodruËja donese jedan zakon koji Êeobuhvatiti sva slabije razvijena podru-Ëja Republike Hrvatske i definiratikriterije za dræavne poticaje. Unastavku upozorio je na apsurdnusituaciju do koje dovodi postojanjeviπe zakona koji definiraju takvapodruËja Hrvatske. Tako bi, ako seusvoji ovaj zakon, bogato podunavskoselo Brπadin koje uopÊe nije stradalou Domovinskom ratu i iz kojeg gotovonitko nije prognan, uπlo u prvuskupinu podruËja, dok bi u drugojskupini bila siromaπna ©kabrnja,silno stradala u posljednjem ratu, asiromaπno biokovsko selo Kozicevjerojatno pripalo treÊoj skupinipodruËja. Usvajanjem jedinstvenogzakona o tim podruËjima selo Kozicevjerojatno bi uπlo u prvu skupinupodruËja, a Brπadin vjerojatno niti ujednu skupinu jer je po svojojrazvijenosti daleko iznad prosjekarazvijenosti Hrvatske ili Êe to biti.Zastupnik RadiÊ zalaæe se za potpunupromjenu kriterija na temelju kojih seodreuju podruËja posebne dræavneskrbi. Zastupnik se zalaæe za pravu, apredloæeni je zakon nepravedan jer nepotiËe one koje bi trebao poticati. Baπobrnuto zakon potiËe one koje ne bitrebao poticati, kategoriËan je RadiÊ.

Osobno je pozdravio svaki korakkoji ubrzava povratak ljudi kuÊama tenajavio da Êe njegova strankapredloæiti Saboru donoπenje zakljuËkapo kojem je krajni rok za povratakpovratnika i izbjeglica BoæiÊ ove godi-ne. Inzistira na tome da jedino mogu-Êe bude preseljenje iz privremenog utrajni smjeπtaj, a ne opet u privremenismjeπtaj, jer bi to dovelo do novihGaza i prognaniËkih naselja, a to je

nedopustivo. Protjeranim ljudima Ëijesu kuÊe spaljene i uniπtene u BiH, anaseljeni su na podruËja posebnedræavne skrbi u Republici Hrvatskoj,valja jasno reÊi da Êe hrvatska dræavavoditi brigu o njima. Prema ovomprijedlogu naseljenik na podruËjuposebne dræavne skrbi nakon deseto-godiπnjeg prebivanja u stanu iliobiteljskoj kuÊi rjeπenjem dodije-ljenim od resornog ministarstva moæekupiti stan ili kuÊu. Ako je to veÊ takoonda bi trebalo donijeti zakljuËak datakvu nekretninu otkupi za jednukunu, a ne za realnu vrijednostnekretnine, zakljuËio je zastupnikRadiÊ.

Nastavak politike prijaπnje

vlasti

Zastupnik ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((HHSSLLSS))podræao je Prijedlog zakona, jer, kakoje kazao, daje potrebnu podrπkusvima koji su pretrpjeli πtetu uDomovinskom ratu. Posebno jepodræao uvoenje treÊe skupinepodruËja posebne dræavne skrbi, ali sei sada kao πto je to Ëinio i prije, zalaæeda opÊine koje nisu bile u prvoj idrugoj skupini podruËja posebnedræavne skrbi, odnosno nisu bilezahvaÊene ratnim podruËjima imajupotporu dræave u razliËitim oblicima.

U Hrvatskoj je sveprisutnije nase-ljavanje u velike gradove i velikecentre, dok ostatak Hrvatske ostajesve prazniji πto nije dobro zabuduÊnost Hrvatske. Stoga moramoteæiti ka takvom razvoju u kojem bicijela Hrvatska bila ravnomjernijenaseljena i razvijena. Zastupnik jeizrazio nadu da Êe ovaj Zakon u tomcilju ostvariti te svoje zadatke.

Zadræao se zatim na predloæenomposebnom kriteriju kod utvrivanjatreÊe skupine podruËja, a koji seprimjenjuje na graniËne opÊine kojesu se promjenom republiËke udræavnu granicu suoËile s dodatnimrazvojnim teπkoÊama. Zastupnik jeizrazio nadu da Êe neka pograniËnamjesta u Meimurju uÊi u tu skupinute da Êe im to pomoÊi da sedemografski i gospodarski obnove. Umjestu Raskriæje koje se nalazineposredno uz slovensko-hrvatskugranicu πkolu polazi Ëak 25 postohrvatske djece, a nastavu sluπaju naslovenskom jeziku πto nije dobro. A umjestu ©trigova nova je πkola koju jeizgradila hrvatska dræava, ali tumanjka razvijena infrastruktura kojabi povezala sva ta mjesta. Naime,

©trigova ima viπe od 2000 stanovnikarasporeenih u viπe od 10 mjesta, alinedostaju ceste koje bi povezale tamjesta sa ©trigovom pa im je lakπeotiÊi u susjedno Raskriæje. Lani jeMinistarstvo za javne radove, obnovui graditeljstvo ©tigovi dodijelilo kaopomoÊ 12.000 kuna, a opÊini SvetiMartin na Muri stigla je pomoÊ od100.000 kuna. To je dobar naËinpomoÊi i valja ga nastaviti, smatraovaj zastupnik.

Hrvatski sabor moæe utjecati naodreivanje prve i druge skupinepodruËja posebne dræavne skrbi, ali nemoæe kada je u pitanju treÊa skupina,pa zastupnik predlaæe da se uz Vladui Saboru dostavlja izvjeπÊe o postupkuocjenjivanja razvijenosti opÊina natemelju kojega se odluËuje o pripa-dnosti treÊoj skupini podruËja, a timei koje Êe opÊine dobivati potporu izovoga Zakona.

AAnnttoo ––aappiiÊÊ ((HHSSPP)) je ustvrdio da jeprijedlog zakona nastavak politikekoju je poËela bivπa, a nastavilasadaπnja vlast. Ta je politika, kaæe,poËela Zakonom o oprostu, i nastavilase Zakonom o konvalidaciji, i koja sejasno iscrtavala u normalizacijiodnosa s Beogradom te bila itekakovidljiva u Erdutskom sporazumu dabi se konaËno jasno definirala Planompovratka raseljenih osoba (u narodujoπ uvrijeæen kao Plan povratka Srbau Hrvatsku od 26. lipnja 1989.godine). Predloæeni zakon sluæi tekkao instrument moguÊnosti da sekonkretizira i realizira ono πto je veÊusvojeno 1989. godine u Hrvatskomedræavnom saboru, a to je bila tek prvafaza kojim se Domovinski rat pretva-rao u graanski rat u Hrvatskoj. Uprvim danima vladavine aktualna jevlast ukinula mirovine Hrvatima izBiH koji æive na osloboenim podru-Ëjima Hrvatske. Plan o izdvajanju 600milijuna kuna za provedbu ovog dijelazakona koji se odnosi na povratpreuzete imovine zapravo pokazuje daÊe hrvatski narod, odnosno hrvatskiporezni obveznici kroz ovaj zakonpraktiËki financirati ratnu πtetupoËinjenu u Hrvatskoj, kazao je–apiÊ. Nepravilnom, nepravednom isterilnom politikom oznaËio jeuvrπtavanje npr. Jagodnjaka iBrπadina ”centara velikosrpske pobu-ne” u prvu skupinu podruËja posebnedræavne skrbi.

Radi ispravka netoËnog navodajavio se dr. sc. JJuurree RRaaddiiÊÊ (HHDDZZ). Uplanu povratka raseljenih osoba i uaktima koji su nakon toga uslijedilistoji da se imovina zakonito data na

BROJ

322

43

Do drugog Ëitanja zakonavalja bitno poboljπati pitanjeprivremenog smjeπtajaprivremenih korisnika, ali ikriterije za utvrivanje treÊeskupine podruËja posebnedræavne skrbi.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

privremeno koriπtenje ljudima koji suostali bez svojeg doma u BiH, napuπtasamo u sluËaju trajnog i konaËnogsmjeπtaja, a ne smjeπtaja u progna-niËka naselja kako se sada predlaæe,upozorio je zastupnik RadiÊ.

Plan povratka raseljenih osobaionako nije bio obvezujuÊi dokument,ali se kroz njega reflektirala jednapolitika, a aktualna ga je vlastiskoristila kako bi donijela predloæenizakon, uzvratio je AAnnttoo ––aappiiÊÊ (HHSSPP) idodao joπ kako misli da HDZ ne moæebjeæati pred dijelom svoje odgovor-nosti.

MMiirroossllaavv FFuurrddeekk (HHSSSS) misli da jevrlo dobro πto ovaj zakon ide uredovitu proceduru jer Êe se veÊnakon ove rasprave doraditi i popra-viti predloæena rjeπenja u njemu, a toje kaæe potrebno. Zastupnik izraæavaæaljenje πto zakon nije donesen prije,osobito zbog treÊe skupine podruËjaposebne dræavne skrbi koja Êe ovakomorati Ëekati joπ i ovu proraËunsku

godinu da bi mogla ostvariti pravo iproraËunska sredstva s naslovazakona. Pita se je li moæda trebalouËiniti reviziju prava prve dvijeskupine podruËja posebne dræavneskrbi po istim kriterijima koja se sadauvode za treÊu skupinu podruËja.Razlog - unutar tih podruËja postojevelike razlike, osobito u gospo-darskom razvitku. Osobno misli da bisiromaπnija podruËja u tim dvjemaskupinama trebalo viπe pomoÊi.

Treba doraditi viπe odredbi predlo-æenog zakona, a ponajprije odredbupo kojoj oni koji imaju nekretnineizvan Hrvatske ne ostvaruju pravo nastambeno zbrinjavanje i na privre-meni smjeπtaj. Radi se, kaæe Furdek,o vrlo delikatnom pitanju kojizahtijeva vrlo razraen selektivanpristup, a predloæeno rjeπenje doradu.Valja, naime, razlikovati ljude koji seiz sigurnosnih razloga ne moguvratiti, osobito prognani iz RepublikeSrpske, i one koji se mogu vratiti bezobzira na to imaju li ili ne nekretnineu BiH. Tu je i moguÊnost da nase-ljenik nakon deset godina nepre-kidnog prebivanja u stanu iliobiteljskoj kuÊi nekretninu otkupi.Zastupnika zanima od kada Êe poËetiteÊi taj rok od deset godina.

Puna ustavna zaπtita privatnog

vlasniπtva

O privremenom smjeπtaju u obje-ktima organiziranog smjeπtaja ne bitrebalo uopÊe govoriti jer seopravdano izraæava bojazan i sumnjada Êe u organizirani smjeπtaj iÊiobitelji koje viπe neÊe moÊi ostati uRepublici Hrvatskoj. Isto tako jenuæno odrediti barem okvirne rokovedo kada Êe biti takav privremensmjeπtaj.

Furdek se slaæe s prijedlogom daprivremeni korisnik podmiri reæijsketroπkove za vrijeme koriπtenjaobjekta, ali dræi kako bi to trebalodovesti u svezu s naknadom za uloæe-no u nekretninu u kojoj je korisnikboravio. Za provedbu ovog dijelapredloæenog zakona zakonodavac jepredvidio 600 milijuna kuna πto Êe seosigurati kreditom kod meuna-rodnih financijskih institucija. Osno-vno je pitanje hoÊe li tako planiranasredstva biti dovoljna s obzirom napostojeÊu ureenost i organiziranostprognaniËkih naselja. Do drugogËitanja zakonskog prijedloga potre-bno je njegovo bitno i kvalitetnopoboljπanje, a posebno se to odnosi naodredbe o privremenom smjeπtajuprognanika i izbjeglica, te kriterija natemelju kojih Êe se odreivati treÊaskupina podruËja posebne dræavneskrbi.

I zastupnik AAnnttee GGrraabboovvaacc (HHSSLLSS)pozdravio je uvoenje treÊe skupinepodruËja posebne dræavne skrbi jerosim podruËja koja su u Domo-vinskom ratu bila okupirana postoje ipodruËja koja su ekonomski vrlonerazvijena kao πto je npr. Dalma-tinska zagora. U zakonu kojeg je laniu srpnju Vlada uputila Saboru veÊinaopÊina s tog je podruËja uπla u treÊuskupinu podruËja, prisjeÊa se Grabo-vac. Vlada je, meutim, povukla svojzakonski prijedlog i poslala novikojim se sada definiraju samokriteriji, ali ne i koja su to podruËjatreÊe skupine. Izmeu zakona kojegaje Vlada povukla i ovoga zakonskogprijedloga nema, kaæe, razlike udefiniranju treÊe skupine podruËja,osim πto ta podruËja po ovomprijedlogu odreuje Vlada, odnosnoresorno ministarstvo, a prije je toËinio Sabor. To je, kaæe zastupnik,samo joπ jedan dokaz marginalizacijeparlamenta i prenoπenje veÊine ovlastina Vladu. Uz to, postoji sumnja ukriterije na temelju kojih Êe Vladaodreivati opÊine koje Êe uÊi u treÊu

skupinu podruËja posebne dræavneskrbi. Tu bi, naime, svoje mjestomogle naÊi opÊine koje su moædarazvijenije od nekih opÊina koje suizrazito nerazvijene. Sve u svemuzastupnik smatra da bi cijelaDalmatinska zagora trebala biti utreÊoj skupini podruËja posebnedræavne skrbi jer je izrazitoekonomski nerazvijeno podruËje i uzto izuzetno migracijsko podruËje.Zastupnik ne misli da Êe ovaj zakonuËiniti neπto revolucionarno novo zapodruËja posebne dræavne skrbi jer seolakπice odnose samo na smanjenjeporeza na dobit i dohodak, a s obziromna gospodarsku aktivnost tih podru-Ëja zna se kakvu oni dobit i dohodakmogu ostvariti. Da bi se ubrzaogospodarski razvoj tih podruËjapotrebno je stimulirati ulaganja u tapodruËja i izgraditi infrastrukturu.

Iako je privatno vlasniπtvo svetinjaneprihvatljivo je da se privremenekorisnike privremenog smjeπtajaiseljava i smjeπta u izbjegliËke centresamo zato πto imaju svoje vlasniπtvou Republici Srpskoj. »injenica je,naime, da ti nesretni ljudi nisu doπlina ta naπa podruËja dragovoljno veÊzbog rata i ratnih razaranja, a naposenakon poziva naπe Vlade u to vrijemeda nasele ta podruËja Hrvatske. Nakraju ispada da se ovim zakonom teHrvate indirektno æeli vratiti uRepubliku Srpsku ili moæda iseliti uneke treÊe zemlje. Pod kraj proπlegodine Sabor je donio nekolikozakona kojim se gospodarskimsubjektima opraπtaju dugovi nastaliprema dræavi iz raznoraznih razloga.Ovim se zakonskim prijedlogom odprivremenog korisnika traæi dapodmiri reæijske troπkove za vrijemekoriπtenja objekta te da odgovara zaπtetu nastalu njegovom krivnjom naobjektu kojeg je dobio privremeno uposjed i na koriπtenje. To je, pomiπljenju zastupnika Grabovca, lice-mjerno kada se zna da privremenikorisnici tih objekata nemaju nika-kvih izvora prihoda nego najËeπÊe æiveod socijalne pomoÊi.

Kada je 90-tih godina Hrvatskanapustila sustav druπtvenog vlas-niπtva i odluËila se za punu afirmacijuprivatnog vlasniπtva to je unijela i uUstav, podsjetio je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ (SSDDPP).Tako je privatno vlasniπtvo navedenokao jedna od naπih najviπih ustavnihvrednota. U razmatranju predloæenihrjeπenja treba imati na umu punuustavnu zaπtitu privatnog vlasniπtva,kaæe zastupnik StaziÊ, naglaπavajuÊida se Ustav ne moæe tumaËiti kako to

BROJ

322

44

Privremeni smjeπtaj nijenajbolje rjeπenje, ali je jedinomoguÊe dok se ne osigurabolje.

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

nekom odgovara. Vlasnici nekre-tnina, u kojima se sada nalazeprivremeni korisnici, jedini su stvarnivlasnici jer su vjerojatno upisani uzemljiπne knjige pa se samo ispisomiz tih knjiga moæe poniπtiti vlasniπtvo.

Osnovno vlasniËko pravo je pravoraspolaganja, a Ëlanak 50. Ustavaregulira i to pitanje tj. Zakonom jemoguÊe u interesu RH ograniËiti ilioduzeti vlasniπtvo (radi zaπtite inte-resa i sigurnosti RH, prirode, ljud-skog okoliπa i zdravlja ljudi). OsnovnovlasniËko pravo moæe biti i oduzeto,ali samo na temelju zakona i uzpraviËnu naknadu.

Zastupnik StaziÊ smatra da trebabiti pravedan prema stvarnimvlasnicima nekretnina, ali i premaljudima koji su bez svoje krivnjenapustili svoje domove i ostali bezimovine.

Prema podacima Uprave zaprognanike i izbjeglice samo u Kninu523 obitelji æivi u kuÊama na temeljurjeπenja o njihovom privremenomkoriπtenju, iako su njihove kuÊeobnovljene. U takvom sluËaju naËelopravednosti zahtijeva da te osobenapuste tuu imovinu i poËnukoristiti svoju. Jednako tako StaziÊmisli da se ne moæe prodati vlastitaimovina u drugoj dræavi, a onda odHrvatske zahtijevati da u cijelostirijeπi problem smjeπtaja takve osobe.Ministar »aËiÊ tvrdi da nitko neÊe naulicu s Ëime se ovaj zastupnik slaæe,paËe misli da nitko ne smije zavrπitina ulici, ali istodobno dodaje kakonitko ne moæe æivjeti u tuoj kuÊi usituaciji kada mu je obnovljenavlastita kuÊa. Zastupnik se pridruæioskupini svojih kolega koji predlaæuVladi da razmotri moguÊnost da seosobama koje 10 godina neprekidnoprebivaju u stanu ili obiteljskoj kuÊiu dræavnom vlasniπtvu omoguÊi da tenekretnine odmah otkupi. Kontrolakoriπtenja tih objekata mogla bi seprovesti upisom hipoteke ili na druginaËin. Na taj naËin tim bi se ljudimaomoguÊilo da πto prije uu ujednakopravni poloæaj s ostalimdræavljanima RH, a tako predloæenorjeπenje svakako bi bilo pravednije odpredloæenog u Ëlanku 5. Prijedlogazakona (stavak 6. Ëlanak 8.),zakljuËuje StaziÊ.

Jednosmjeran povrat imovine

Uslijedila su dva ispravka navoda.Dr. sc. JJuurree RRaaddiiÊÊ (HHDDZZ) upozorio jeda dio ljudi zakonito koristi imovinubivπih vlasnika jer je hrvatska dræavakroz Agenciju za pravni promet iposredovanje nekretnina kupila oko4000 imanja od onih koji ne æive i neæele æivjeti u Hrvatskoj.

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr (HHDDZZ)reagirala je na StaziÊevu opasku danitko od tih nesretnih ljudi ne smijezavrπiti na ulici. S tim u vezizastupnica podsjeÊa na jednu odredbupredloæenog zakona po kojoj Êeprivremenom korisniku biti osiguranprivremeni smjeπtaj u objektimaorganiziranog smjeπtaja (npr. uGaπincima), a ne alternativan smjeπtajkao za raseljene osobe. Ukolikoprivremeni korisnik odbije takavsmjeπtaj po predloæenom zakonu gubipravo na stambeno zbrinjavanje.

Nikakvi Gaπinci nisu poæeljnorjeπenje za bilo koga i to valjda netreba dokazivati, uzvratio joj jezastupnik SSttaazziiÊÊ. Ponovio je tvrdnjuministra »aËiÊa kako nitko od tihljudi neÊe zavrπiti na ulici, veÊ samou privremenom smjeπtaju dok im sene nae bolje rjeπenje.

Zastupniku RadiÊu odgovorio je daje u pravu, ali upozorava da je uprvom javljanju imao u vidu istupMilana KovaËa koji je sve vlasnikenazvao bivπim vlasnicima.

Zbog toga πto je povrat imovinejednosmjeran, a ne dvosmjeranproces, ”te zbog toga πto se predlo-æenim odredbama ovoga zakonanalazi jedna duboka nehumana ineetiËna potka, a zakon plod diktatameunarodne zajednice”, VVllaaddiimmiirr©©eekkss ((HHDDZZ)) najavio je da Êe glasovatiprotiv predloæenih izmjena i dopunaZakona o podruËjima posebne dræavneskrbi. Posebno diskriminirajuÊom,poglavito za Hrvate iz BiH, dræi odred-bu prema kojoj se svi koji imajuimovinu na teritoriju bivπe Jugo-slavije tamo moraju i vratiti. To je,kaæe, u najmanju ruku, neprimjerenobuduÊi da u Republici Srpskoj nepostoje nikakvi, naroËito ne sigur-nosni uvjeti za povratak. Premapredloæenom zakonu takve osobejednostavno ispadaju ”iz igre” samona temelju prava vlasniπtva u drugojdræavi, iako nemaju nikakvihmoguÊnosti da se vrate na svojevlasniπtvo jer meunarodna zajednicane poduzima niπta da se programpovrata imovine odvija u oba smjera,podvlaËi zastupnik ©eks. Niπta se ne

poduzima da se Hrvati prognani izBiH mogu vratiti u svoje domove, aprema predloæenom zakonu sada Êe pohitnom postupku biti prebaËeni uprognaniËko-izbjegliËka naselja ili Êebiti prinueni na odlazak u drugedræave. Izlazi se, kaæe, ususretzahtjevima meunarodne zajednicekoja æeli najelegantnije i najjedno-stavnije razrijeπiti problem progna-nika i izbjeglica tako πto Êe prisilitiHrvatsku da svoje graane, odnosnodræavljane smjesti u prognaniËko-izbjegliËke logore kako bi se vlasni-cima vratila nekretnina. Nema,meutim, brige, skrbi niti politiËkogpritiska kojim bi se prisililo vlasti u

BiH, Republici Srpskoj i Jugoslavijida hrvatskim dræavljanima osigurapravo na njihovu imovinu, zakljuËioje zastupnik ©eks.

BeπÊutnost odredbi

MMaarriioo KKoovvaaËË ((HHSSLLSS)) najprije kaæekako je pitanje statusa podruËjaposebne dræavne skrbi izuzetnodelikatno i da protekom vremenapostaje sve sloæeniji, prvenstveno usferi imovinsko-pravnih odnosa.Dobro je πto je predlagatelj uloæio trudza iznalaæenje πto kvalitetnijeginstrumentarija za rjeπavanje tihproblema no neke Êe predloæeneodredbe izazvati mnoge prijepore,smatra zastupnik.

Predloæenom izmjenom (Ëlanak 5.)dala bi se ovlaπtenja Vladi da odreujepodruËja koja spadaju u treÊuskupinu podruËja posebne dræavneskrbi i to dakle, ne bi viπe utvrivaozakon. A time bi se dovele u pitanje

BROJ

322

45

Zakon je nepravedan πtodokazuje svrstavanje nekihcentara velikosrpske pobune uprvu skupinu podruËjaposebne dræavne skrbi.

Nitko neÊe morati napustitituu imovinu, a da nemaosiguran smjeπtaj.

©to je s provedbom odredbeUstava kojom se odreuje dadræavljanin RH ne moæe bitiprognan iz RepublikeHrvatske. Ako se prihvate oveodredbe, mi Êemo stvarno ifaktiËki ove naπe graaneprognati iz RepublikeHrvatske (πto znaËi izbacitinekoga na ulicu s njegovomobitelji nego ga prognati).

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

temeljne odredbe samog Zakona ali sei nastavlja trend puzajuÊe margi-nalizacije Parlamenta. Tim seizmjenama postiæe i da Hrvati koji suizgnani iz BiH, primjerice izRepublike Srpske i tamo imaju uvlasniπtvu stan ili obiteljsku kuÊu nebi viπe mogli ostvarivati pravo da imse u Hrvatskoj daju u najam stan ilikuÊa u dræavnom vlasniπtvu ilidodjeljuje u vlasniπtvo graevinskozemljiπte u vlasniπtvu dræave i osno-vni graevinski materijal zaizgradnju obiteljske kuÊe. A sve to bezobzira na notornu Ëinjenicu da jepovratak Hrvatima na podruËje RSrealno potpuno nesiguran pa inemoguÊ, naglasio je zastupnik. Pitaoje pri tome πto je s provedbom odredbeUstava kojom se odreuje da dræav-ljanin RH ne moæe biti prognan izRepublike Hrvatske. Ako se prihvateove odredbe, mi Êemo stvarno ifaktiËki ove naπe graane prognati izRepublike Hrvatske (πto znaËi izbacitinekoga na ulicu s njegovom obiteljinego ga prognati), upozorio jezastupnik ne zaobilazeÊi, meuostalim, novo poglavlje u zakonu”Povrat privremeno preuzete imovine”Ëije odredbe otvaraju, kaæe, prostor zajedan izrazito grubi obraËun s onimakoji su dobili privremeno u posjed ilina koriπtenje imovinu u vlasniπtvufiziËkih osoba.

Predlagatelj je proπirio nadleænostidræavnom odvjetniπtvu, i time, posudu zastupnika, Ëak prekrπio Ëlanak124. Ustava RH koji ukazuje da jedræavno odvjetniπtvo ovlaπteno podu-zimati pravne radnje radi zaπtiteimovine RH a ne radi zaπtite imovineprivatnih osoba. Do drugog Ëitanja otome treba razmisliti, upozorio je.Posebno ga zabrinjava beπÊutnostovih odredbi jer se radi o sudbinamaobitelji, nerijetko s brojnom djecom,upozorava zastupnik i apelira napredlagatelja da iskaæe viπe razu-mijevanja za te obitelji a u protivnom,boji se da predloæeni zakon neÊe dobitinjegovu podrπku.

Ima i nepravilnosti

DDuubbrraavvkkaa HHoorrvvaatt ((SSDDPP)) naglaπavada Ëeste izmjene i dopune ovogZakona kao i razliËita miπljenja izrasprave ukazuju da je problematikakoja se njime pokuπava rijeπiti vrloteπka i komplicirana i iziskuje nesamo znaËajna sredstva veÊ i odreenovrijeme, funkcioniranje pravne dræavei krajnje poπten i odgovoran pristupsvih zainteresiranih sudionika urjeπavanju ovih problema.

Misli da bi svaki zastupnik bionajsretniji kada se u ovakvimzakonima ne bi naπla niti jedna opÊinaili grad s njihovog podruËja (azastupnica vidi s podruËja svojeBrodsko-posavske æupanije - Davor,Reπetar, neke pograniËne opÊine,Nova Gradiπka itd.) a kamoli kad sene bi morali zalagati da ih se ugradiu takve zakone (predloæila poputdrugih zastupnika da se neki od tihgradova, dijelovi Nove Gradiπke itd.ukljuËe u treÊu skupinu podruËja).Zastupnici su u raspravi govoriliuglavnom o negativnim stranamaovog zakona, a ona æeli, rekla je,govoriti o negativnim stranama uæivotu i nepravilnostima koje sejavljaju u rjeπavanju ovih stambenihproblema jer dolazi iz Æupanije Ëiji sudijelovi podruËja od posebne dræavneskrbi.

Bitnim problemom smatra πto joπuvijek nisu poznati toËni podaci ododijeljenoj imovini i broju korisnika.Pretpostavlja se da je bilo oko 50.000korisnika, najveÊim dijelom izbjegliceiz BiH, ali i velik broj povratnikabivπih prognanika pa i branitelja iinvalida Domovinskog rata, uselje-nika iz dijaspore. Pretpostavlja se daje bilo oko 16.000 useljenih objekata(sa i bez rjeπenja) te da je zauzeto joπoko 9.500 objekata. Iznijela je zatimprimjer da na okuÊanskom podruËjuima obitelji koje su prije rata æivjele ujednom objektu u BiH ili SRJ a da suse u Hrvatskoj smjestile u nekolikoobjekata (roditelji u jednu kuÊu, sin ikÊer posebno) i da joπ uvijek takosjede i æive u takvim objektimavjerojatno oËekujuÊi da im se na takavnaËin rijeπi njihovo stambeno zbrinja-vanje. Postoje i sluËajevi da objektekoriste osobe koje su i prije rata imaleprebivaliπte u RH (podstanari, æivotkod roditelja) i ne spadaju u kate-goriju (prognanici) za koju bi setrebalo naÊi stambeno rjeπenje i kojibi po ovoj osnovi imali pravo narjeπavanje i stambeno zbrinjavanje,rekla je, meu ostalim, zastupnica.

Predloæeno rjeπenje (Ëlanak 5.) Ëinijoj se pravedno. Za neke se korisnikeprivremenog smjeπtaja na okuËan-skom podruËju zna da imajumoguÊnost povratka u BiH ali se neæele vratiti, pa Ëak i iznajmljuju svojeobjekte, a u Hrvatskoj koriste privre-meni smjeπtaj ËekajuÊi da im Hrvat-ska rijeπi alternativni smjeπtaj (ili Ëakimaju ugovore o najmu), rekla jezastupnica objaπnjavajuÊi da je ovimprimjerima pokuπala reÊi da postoje ioni koji se mogu vratiti na podruËja

koja nisu nesigurna ali da su vjero-jatno zbog niæeg standarda æivljenjana tim podruËjima odluËili ostati uHrvatskoj. To Êe im naravno bitiomoguÊeno, dodala je, ali ne na naËinda im pored njihove privatne imovinekoju negdje imaju Hrvatska rjeπavanjihov stambeni problem. Pri tome sei nameÊe pitanje kako uopÊe rijeπiti(uÊi u trag) one koji su svoju imovinuu BiH ili Jugoslaviji prodali i te novcestavili na πtednju.

Sve te nepravilnosti zapravo namoteæavaju rjeπavanje problema i uspo-ravaju one koji stvarno jesu problem,rekla je, meu ostalim zastupnica.

To je izlaganje izazvalo viπe replika.LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss ((HHDDZZ)) je rekao da jenetoËan navod predgovornice daHrvati iz BiH iznajmljuju svoje kuÊe.Naseljeni Hrvati u OkuËanimaveÊinom su iz Dervente a u njihovimkuÊama su sinovi ËetniËkih koljaËakoji su klali po Hrvatskoj i BiH i ovogputa, ako treba, te ljude branit Êemokao πto smo iπli u oslobaanje, Oluju iBljesak i nitko ih nikada neÊe iselitiiz Hrvatske jer se oni tamo ne æelevratiti gdje vladaju rasni zakoni i gdjeim se ne moæe jamËiti sigurnost,rekao je, meu ostalim. DDuubbrraavvkkaaHHoorrvvaatt je objasnila da se slaæe da dioprognanika i izbjeglica treba smjestitii rijeπiti im stambeni problem ali i daje htjela reÊi da ima primjere oproblemima na tom podruËju. VVllaaddii--mmiirr ©©eekkss je rekao da ne mogupojedinaËni razlozi, kada bi i postojalezloporabe, biti razlozi za ocjenjivanjepravednosti ovakvog rjeπenja. ©to jesa sluËajevima kada Hrvat iz okoliceBanja Luke, derventskoga dijela,kojem je njegovo privatno vlasniπtvozauzeto, nema nikakvih sigurnosnihuvjeta za povratak. Je li ondapravedno rjeπenje da Hrvat koji jestekao hrvatsko dræavljanstvo i premasvim ranijim zakonima ima pravo nastambeno zbrinjavanje ovakvimzakonom gubi to pravo jer ima kuÊukoju ne moæe koristiti (”kao da imakuÊu na Marsu”).

DDuubbrraavvkkaa HHoorrvvaatt je ponovila da jegovorila o problemima s kojima su jojse obraÊali njeni sugraani. Dodala jeda njene navode potvruje i izvjeπÊeVlade RH koje govori o ilegalnom iviπestrukom koriπtenju imovine.ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ je rekla da suveÊ njeni stranaËki kolege odgovorilina netoËne navode a da ona dodaje danitko ne zagovora viπestruko nase-ljavanje. JJaaddrraannkkaa KKoossoorr reagirala jena navod da je jedna obitelj zauzelaviπe kuÊa i rekla da se vjerojatno radi

BROJ

322

46

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

o Ëlanovima obitelji koji su zasnovaliobitelji u progonstvu (ne mogu æivjetina grani). Neprimjereno je u ovojsituaciji spominjati da su moæda nekiod tih ljudi u meuvremenu uπtedjelinovac jer, naæalost, (Knin) veÊina tihljudi gladna je kruha. Ovo je dubokonepravedan zakon, pogotovo Ëlanak 5.za koji kolegica Horvat tvrdi da jepravedan, naglasila je zastupnica.DDuubbrraavvkkaa HHoorrvvaatt je objasnila da nijegovorila o uπtedama veÊ πto Êe biti sonima koji su svoju imovinu prodali inovac stavili na πtednju i sadaoËekuju da im RH rijeπi smjeπtaj. Aπto se tiËe gladnih gladni su i oni kojine spadaju ni u jedan programzbrinjavanja i bez posla su, dodala je.IIvvaann MMiillaass najprije je naglasio da jebio uvijek protiv useljavanja u tuekuÊe. Smatra da je bilo bolje napravitikuÊe onima koji su doπli nego ihuseljavati, a ovako je Ëinjenica da Êese mnogima od njih napraviti viπeπtete nego onima kojima se ta imovinavraÊa. Treba pokazati obzira i premajednima i drugima a ne optuæivati isumnjiËiti, a teæak je kruh milosti,rekao je, meu ostalim. DDuubbrraavvkkaaHHoorrvvaatt je ponovila da Êe u rjeπavanjuovih problema trebati i punotolerancije, razumijevanja i poπtenogpristupa.

Prioritet - prognanici i izbjeglice

MMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ)) naglaπava da jeza provedbu dijela ovog zakona koji seodnosi na povrat privremeno zauzeteimovine potrebno 600 milijuna kunaza πto Êe se hrvatska dræava dodatnozaduæiti kod meunarodnih finan-cijskih institucija kako bi oni koji seæele vratiti u RH iz BiH ili Srbije imaliza to osigurane uvjete. Stogazastupnica pita koju to listu prioritetau tome ima hrvatska Vlada - jesu li tograani RH, Hrvati koji joπ uvijekæive kao prognanici u razliËitimsmjeπtajima po Hrvatskoj, jesu li toizbjeglice iz BiH, Vojvodine, Hrvatikoji su istjerani iz svojih domova svreÊicom ili bez nje i postaliprivremeni korisnici i ostvarili pravona stambeno zbrinjavanje, graaniRH pripadnici manjina - Slovaci,Maari, Srbi i drugi, koji su uobrambenom Domovinskom ratu stalizajedno s Hrvatima i osjetili sveteπkoÊe nametnuga agresorskog rata.

Ili se zaduæujemo, nastavila je, zaraseljene osobe kojima se u sveopÊojkriminalizaciji proteklih deset godinadaje prednost pri povratku, kako je toi u Hrvatskom saboru rekao pred-

sjednik MesiÊ - da je hrvatska politikaodgovorna za antagoniziranje srpskemanjine u RH - dajuÊi tako alibipobuni dijela srpske manjine u RH.Stoga, vraÊaju li se kao amnestiranipobunjenici ili samo nesretnici krivepolitike, nikakvu prednost ne bismjeli imati pred stradalnicimaDomovinskog rata koji su ujednoærtve agresorske i velikosrpskepolitike. Hrvatski Ustav jamËi pravovlasniπtva i ono je od svih nasneupitno, naglasila je zastupnica,dodajuÊi da prioritet trebaju bitiprognanici i izbjeglice a tek ondapovrat imovine raseljenih osoba.

Predloæeni zakon ne samo daizjednaËuje ærtvu i agresora veÊ i krπiprava dijela hrvatskih graana,stavljajuÊi u povlaπteni poloæajraseljene osobe pred prognanicima,smatra zastupnica. Traæi da segradovi Pakrac i Lipik u Poæeπko-slavonskoj æupaniji, koji su pretrpjelisve teπkoÊe Domovinskog rata,prebace iz druge u prvu skupinupodruËja, a isto tako se zauzima zaNovsku, OkuËane, VoÊin, SiraÊ,GospiÊ, Lovinac, Knin, dodajuÊi da jojnije jasno kako su se u prvoj skupinimogli naÊi Jagodnjak, ©odolovci,Negoslavci, Donji Lapac, Brπadin itd.Zalaæe se da Hrvatski sabor imakonaËno odluËivanje o potvrivanjuili odbacivanju statusa pripadnostiopÊine treÊoj skupini da predloæenizakon postavljanjem prioriteta unajkraÊem roku rijeπi buduÊnostprognanika i izbjeglica, pa i rase-ljenih osoba, od kojih mnogi joπuvijek æive u uvjetima nedostojnimËovjeka. Izostanak gospodarske,socijalne pa i politiËke volje za odræivopstanak tjeraju mnoge mlade ljudena odlazak u prekomorske zemlje πtozastupnica smatra nenadoknadivimgubitkom i otvaranjem puta novehrvatske prognaniËke emigracije.

Danas Hrvati u OkuËanima ili Kninune znaju πto Êe s njima biti sutra,jedino znaju da vrlo lako mogu dobitiiseljenje u prekooceanske zemlje, aprimjerice u kraljevskom graduKninu djeluje oko 35 razliËitihhumanitarnih meunarodnih orga-nizacija koje pomaæu iseljavanjumladih, ratom stradalih hrvatskihobitelji (u proπle dvije godine iselilo izKnina oko 1200 mladih Hrvata).

ZaboravljajuÊi sve zlo koje jeHrvatska pretrpjela u nametnutom iagresorskom ratu predlagatelj obra-zlaæe (Ëlanak 1.) da su podruËja odposebne dræavne skrbi nastala”temeljem stanja okupiranosti iposljedica uzrokovanih za vrijemeDomovinskog rata” umjesto za vrije-me agresije na Republiku Hrvatsku, istoga je ovakav Ëlanak neprihvatljiv,naglasila je zastupnica. Pravednaraspodjela proraËunskih sredstava zastanovniπtvo i podruËja posebnedræavne skrbi, za gradove poputKnina, Vukovara, Pakraca, jestpitanje nacionalne odgovornosti,rekla je. Donosimo barem pravednezakone, temeljene na ustavnoj kate-goriji i jednakosti njenih graana,zatraæila je rekavπi da ovakavPrijedlog zakona ne moæe prihvatiti.

Kaænjavaju se Hrvati,

nagrauju Srbi

Dr. sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) æelibiti jasan i glasan - ovaj zakonskiprijedlog kaænjava Hrvate, nagraujeSrbe. Iz njega zastupnik iπËitava daVlada svoj uspjeh mjeri povratkom izadovoljstvom Srba i zadovoljstvommeunarodne zajednice te da ËetniËkubulumentu, MladiÊa, MartiÊa, Mrk-πiÊa, Raπetu, Ëekaju njihovi stanovi aako su dani nekome na koriπtenjehrvatski Êe porezni obveznici, koje suoni pljaËkali, klali i ubijali, morati imdati zemljiπte, graevinski materijal inapraviti stanove, rekao je zastupnik.Smatra apsurdnim da Jagodnjak,gdje nije falio ni crijep, gdje seorgijalo, Ëetnikovalo, ima prvenstvo uodnosu na Lipik, Pakrac, gdje suprocijenjene ratne πtete na 640milijuna DEM. Velika se nepravdaËini Hrvatima i vapi u nebo, naglasioje navodeÊi tome u prilog i pismohrvatskih biskupa (HBK) u koje se,meu ostalim, apelira na Vladu izastupnike u Saboru da se nepribjegava ovakvim rjeπenjima kakose ne bi nanijela nova nepravda imnoge prognanike protjerane s

BROJ

322

47

Hrvatska dræava dodatno Êe sezaduæiti kod meunarodnihfinancijskih institucija kako bioni koji se æele vratiti u RH izBiH ili Srbije imali za toosigurane uvjete.O ovakvom zakonskomprijedlogu moglo bi seraspravljati da se u Hrvatskojod 1991. do 1995. dogodiozemljotres ili uragan.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

njihovih ognjiπta stavilo u novu iteπko podnoπljivu neizvjesnost. MukeHrvata u Kninu, OkuËanima, Brod-sko-posavskoj, Poæeπko-slavonskoj teVukovarsko-srijemskoj æupaniji veÊse davno Ëuju ali ne i na Markovomtrgu (Zagreb) gdje vlada magla, rekaoje, meu ostalim. Jasno i glasno trebareÊi u Saboru da ukoliko se nastaviiseljavanje Hrvata u treÊe zemlje izKnina, OkuËana, ukoliko se Srbi buduvraÊali kao de luxe povratnici pospecijalnim uvjetima, imamo srpskudræavu. Hrvati Êe iseliti kao u staradobra komunistiËka vremena. Hrvatina zapad, a hrvatski novac na istok,rekao je zastupnik i naglasio da semora posebno istaÊi tragedija Hrvatau BiH, jer da se radi uglavnom onjima.

A Petrisch πtiti Republiku srpsku iotvorio je drugi krug pakla za te ljude(prvi - svoenje konstitutivnog hrvat-skog naroda u BiH na nacionalnumanjinu) izjavom, a zastupnik kaæesramnom, da u Hrvatskoj treba uvestidva doma, πto znaËi federaliziratiHrvatsku i konstitutivnost Srba. Onisu digli ruku na Hrvatsku, nikad nisuHrvatsku osjeÊali kao svoju domovinu(kao gosti) i treba diÊi glas protivfederalizacije Hrvatske, rekao je,meu ostalim zastupnik, podsjeÊajuÊida je u svojoj knjizi ”Posavski koridorsmrti” opisao razaranja Srba i kakoizgleda povratak u RS. Bez trajnogrjeπenja i smjeπtaja Hrvata iz BiHnanosi se velika nepravda i s timetreba prestati, jer ovako oni nemajuviπe πto izgubiti osim vlastite sudbine,naglasio je. Dodao je joπ da na upit tihljudi ”πto Êe biti s nama” kaæevjerojatno Êe biti dobro a da najboljeto zna naπ predsjednik RH koji je ovihdana zapjevao s FumiÊem o πumama igorama... i da vjerojatno idemoususret najboljoj buduÊnosti.

Predsjedatelj i potpredsjednikHrvatskoga sabora mr. sc. MMaattooAArrlloovviiÊÊ upozorio je zastupnika napotrebu pravednosti i ne vrijeanjenikoga, jer da je zastupnikov odabirobiljeæja velikosrpske ËetniËke poli-tike jedno, no kad ta ista obiljeæja kaæeza Srbe u cjelini onda je to vrijeanje.Izrekavπi zastupniku opomenu dodaoje da je bilo i Srba koji su napustilisvoje domove i otiπli u prekooceanskezemlje kako bi odbili ratovati protivHrvatske, BiH. Dr.. sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊje odgovorio da su to izuzeci, aJJaaddrraannkkaa KKoossoorr je ispravila njegovnavod i rekla da je πteta od veliko-srpske agresije u Pakracu bila 640milijuna DEM a u Lipiku 610 milijuna

DEM. LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss je povodomnavoda zastupnika KovaËeviÊa rekaoda su Srbi u Hrvatskoj u najmanjuruku bili ravnopravni kao i svi ostaligraani Republike Hrvatske a da suod 1945. do 1990. bili vladari. Zahva-ljujuÊi Ocu domovine dr. FranjiTumanu stvorena je slobodna, samo-stalna i nezavisna dræava Hrvatska iHrvati su svoji na svome, rekao je,meu ostalim, navodeÊi i kako jejedan kolegica zastupnica uBruxellesu rekla zastupniku –ukiÊu”brate Milane, sve kroz graanskuHrvatsku dugoroËno mi Êemo ostva-riti ponovno ono πto smo imali od 45.do 90.” MMiillaann ––uukkiiÊÊ nije se sloæio snavodom zastupnika KovaËeviÊa dasu raseljene osobe u povlaπtenompoloæaju. To su graani RH a VladaRH jedino moæe vratiti privatnuimovinu vlasnicima a to su upravoraseljene osobe, i njena je obveza dasvim izbjeglim graanima hrvatskenacionalnosti ”obezbedi novi dom uRH u kojoj oni æele æiveti i dalje”,rekao je. Dr. sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ jerekao da iako zastupnik –ukiÊviπenavratno krπi Ustav RH i uSaboru govori srpski, on razumijenjegova emocionalna i intelektualnarazmiπljanja a povodom svog navodada su se Srbi osjeÊali kao gosti pozvaose i na citat Petra ©egedina.

Sve viπe se mijenja

terminologija

AAnnttee BBeelljjoo osvrnuo se na termi-nologiju u predloæenom zakonu kojase, kaæe, sa svakom izmjenom ovogZakona sve viπe mijenja. Tako senajprije radilo o agresiji na Hrvatskuod Srbije, Crne Gore i srpskihpobunjenika u Hrvatskoj da bi se sadadoπlo do izraza da su ova podruËjaodreena ”prema okolnostima nasta-lih temeljem stanja okupiranosti iposljedica uzrokovanih za vrijemeDomovinskog rata”. Sada, dakle, viπenema ni govora o agresiji,stradalnicima u Domovinskom ratu, ohrvatskim prognanicima iz okupi-ranih podruËja, o useljenim Hrvatimaiz BiH i Vojvodine. Pripadnici srpskemanjine koji su sudjelovali u agresijina Hrvatsku poslije ”Bljeska” i ”Oluje”proglaπavani su srpskim progna-nicima i povratnicima da bi ovimzakonom oni bili ærtve rata iprognanici iz Republike Hrvatske azapravo se nije radilo o nikakvomprognaniπtvu veÊ o slobodnomnapuπtanju Hrvatske.

O ovakvom zakonskom prijedlogumoglo bi se raspravljati da se je uHrvatskoj od 1991. - do 1995. dogodiozemljotres ili uragan. A na Hrvatskuje izvrπena agresija koja je imala svojeærtve a imali su ih i oni koji su biliuzroËnici tih ærtava, i u ovakvimzakonima treba na taj naËin govoriti,naglasio je zastupnik upozoravajuÊida se ovim zakonom hrvatske ærtvekaænjavaju. Zabrinjava takva mic pomic taktika redefiniranja novijehrvatske povijesti i u drugim zako-nima, a tu su i izreËeni navodi da jeHrvatska izvrπila agresiju na BiH,potvreni i u govoru predsjednikaRepublike 15. sijeËnja 2002. uHrvatskom saboru (kako je samrekao, komemorativnom govoru, pod-sjeÊa zastupnik).

Ako budemo iπli ovim putem ËitavaHrvatska postat Êe nerazvijeno podru-Ëje, demografska pustinja, i logor ilirezervat za ærtve velikosrpske agre-sije, rekao je, spominjuÊi iprivatizaciju odnosno rasprodajuhrvatske imovine strancima. Trebamose zapitati πto Êe poslije svega ostatiod hrvatske dræave i od hrvatskogasuvereniteta, rekao je na kraju.

Zatim su zavrπno govorili pred-stavnici klubova zastupnika utrajanju od pet minuta.

ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)) u ime Klubazastupnika HSLS-a pozvao jepredlagatelja da dobro razmisli oËlanku 5. predloæenog zakona premakojem bi se, praktiËno, netko tko jedoπao iz BiH a ima stan u Banja Lucitrebao tamo vratiti no gdje je odgovorna pitanje moæe li se on uopÊe tamovratiti, πto je s njihovom imovinom(imovina zasposjednuta) i πto je sasigurnoπÊu povratka.

Mnogi su podnijeli zahtjeve i æele sevratiti u svoje stanove no takvihuvjeta, naæalost, nema, kaæe zastu-pnik. Ako mi ovdje pokrenemosporove i zatraæimo da se vrate tamogdje im je imovina, a ona im jenedostupna, πto smo napravili.Smatramo da bi ovo rjeπenje moglobiti nepravedno i predlaæemo dapredlagatelj razmisli o tome, rekao je.Viπe nema ni moguÊnosti da se nakondeset godina prebivanja u jednomobjektu moæe podnijeti zahtjev zadavanje u vlasniπtvo tog stana ili kuÊeveÊ je sada moguÊnost otkupa, no jesuli oni u deset godina prognaniËkogæivota mogli za to uπtedjeti novac,upozorio je zastupnik napominjuÊi dadobar dio njih ne dobiva ni zasluæenumirovinu iz BiH.

BROJ

322

48

IHS6. II. 2002.

PODRU»JA POSEBNE DRÆAVNE SKRBI

TTiibboorr SSaannttoo,, dr. med. ((LLSS,, zzaasstt..pprriippaaddnniikkaa mmaaaarrsskkee nnaacc.. mmaannjjiinnee))iznio je da se Klub zastupnika LS-azalaæe da se ovaj problem rijeπi sa dvazakona jer se ovako predloæenimzakonom (Ëlanak 4.) ipak razvodnjavaintencija Zakona. Jedan zakon koji bigovorio o stradalim podruËjima u ratui drugi, o podruËjima koja su nedo-voljno razvijena ili zaostaju u razvoju.Time bi se izbjegli mnogi nesporazumikoje je pokazala i ova rasprava imnoge opravdane primjedbe. U vezi sovim potonjim zastupnik je naglasioda se ovaj Klub zastupnika slaæe unaËelu s primjedbama Zajednicepovratnika (Ëlanak 4.). Mi u kratkomroku mijenjamo ovaj Zakon, uvjete iokolnosti u njima, smanjujemo ste-Ëena prava i zapravo mijenjamo bitnjegove namjere da se sustavompoticaja, mjera, za saniranje stanjaosigura oporavak ratom poharanihpodruËja. I druge zemlje su imalesliËan problem (NjemaËka) i bile susvjesne da je sanacija dugoroËanproblem i da ne trpe Ëeste izmjenezakona, rekao je zastupnik.

Upitnim osobno smatra s pravnogstajaliπta bavljenje pitanjem (ne)posje-dovanja imovine ili neËega u drugimdræavama (Ëlanak 5.) jer timenegiramo pravo naπim dræavljanimada zapravo stanuju u zemlji u kojoj sudræavljani i da tu rjeπavaju stambenopitanje. Klub zastupnika LS-a se slaæes miπljenjem da su dati rokovi zanapuπtanje privremenih prebivaliπta(koji dobivaju graevinski materijal)prekratki te da neπto πto bi se zvaloprivremeni smjeπtaj u objektimaorganiziranog smjeπtaja, u progna-niËkim i izbjegliËkim logorima, viπene bismo kao kategoriju trebali imati.Poznata su stanja i situacije uprognaniËkim kampovima. Ti ljudizasluæuju dostojanstven smjeπtaj i utome moramo napraviti sav potrebannaporu Ëemu humani i etiËki razlozimoraju biti viπi od svakog zakona,rekao je.

Loπ zakonski prijedlog

VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) istakla jeda ni Klub zastupnika DC-a nijezadovoljan ovakvim Prijedlogomzakona jer ne rjeπava dovoljnokvalitetno problem postupka privre-meno preuzete imovine. Odnosno,njime se na puno kvalitetniji naËinrjeπava sudbina povratnika Srba dokse poloæaj doseljenika Hrvata nerjeπava na konaËan i kvalitetan naËin,naglasila je zastupnica navodeÊi tome

u prilog ”famozni” Ëlanak 5. Klubzastupnika DC-a traæi da se sudskipostupci koje pokreÊu povratnici idoseljenici, naseljenici rjeπavaju pohitnom postupku (a ne samo tuæbevlasnika imovine). Takoer traæi da sejasno definira naknada πtete oddræave vlasniku kojem imovina(podnio zahtjev) nije bila vraÊena upredvienom roku i Klub predlaæe dabi visina te πtete mogla biti u visinipropisane najamnine stana sukladnoopÊinskoj ili gradskoj odluci. Akoovako ostane moglo bi se dogoditi daje dræava duæna snositi πtetu i da bi tiodπtetni zahtjevi praktiËki mogli bititoliko golemi i, teoretski govoreÊi,dovesti i do bankrota dræave, rekla je,meu ostalim zastupnica.

Ovo je loπ zakonski prijedlog i trebaga ozbiljno popraviti. Svi su graanipred zakonom jednaki, ne mogu bitijednakiji od drugih, rekla je zastu-pnica zakljuËno miπljenje Klubazastupnika DC-a koji oËekujekvalitetnija rjeπenja u drugomËitanju.

MMiillaann KKoovvaaËË javio se radi ispravkarijeËi ”doseljenici”, jer to je osoba kojasamovoljno seli iz jedne dræave udrugu, a Hrvati iz BiH, Vojvodine,Kosova itd. prognani su sa svojihognjiπta i to na bestijalan naËin.Prema tome to su prognanici a nedoseljenici, naglasio je.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss u ime Klubazastupnika HDZ-a je rekao da suizmjene ovog Zakona na tragupermanentnih pritisaka na RepublikuHrvatsku od odreenih meuna-rodnih krugova koji polaze od toga daje privatno vlasniπtvo Srba napuπtenojer da je hrvatska dræavna politikavodila svjesnu, planiranu, organi-ziranu akciju i vukla poteze koji suvodili nasilnom izbacivanju Srba izHrvatske u svrhu etniËkog ËiπÊenja(predsjednik MesiÊ izgovorio 15.sijeËnja da je hrvatska vlast 91.svjesno antagonizirala srpsku manji-nu). Ova izmjena Zakona nastavak jepritiska na Vladu i u tom pritisku dokonca godine treba na bilo naËinizvrπiti povratak imovine, nekretnina,Srbima koji su izbjegli iz Hrvatske aæele se vratiti. Ali se pri tomenajmanje vodi raËuna, a privatnovlasniπtvo je neupitno i za ovaj Klub,πto je s prognanim i protjeranimHrvatima koji tu æive, a velik dio njihsu postali hrvatski dræavljani, kojesad ovaj zakon, smjeπta u progna-niËko izbjegliËka naselja. Taj zakonnosi u sebi nepravednu osobinu jer,ako netko ima nekretninu izvan

podruËja RH a ne smije je nikakokoristiti jer Êe biti ubijen, taj zakonkaæe idi u smrt, a ako to neÊeπ, gubiπsva prava stambenog zbrinjavanja,upozorio je zastupnik. Apelirao je nazastupnike da ne dopuste da taj diktatmeunarodne zajednice, dubokonehuman i nepravedan bude prihva-Êen u Hrvatskom saboru.

MMiillaann ––uukkiiÊÊ u ime Klubazastupnika nacionalnih manjinakonstatirao je, sluπajuÊi raspravu, danajveÊi dio zastupnika pokazujezrelost a da je tok rasprave iπao uprilog dosljednoj politici Vlade RHkoja poπtuje Ustav RH i preuzeteobveze meunarodne zajednice. Izpredloæenog zakona se prvi put ne daiπËitati da se radi o diskriminaciji bilokoje grupacije i jasno se govori da seprivatna imovina treba dati onima Ëijaje a da oni koji æele ostati u Hrvatskojdobivaju novi dom.

Oni koji su davali primjedbe na ovajzakon æele i danas iπËitavati kole-ktivnu odgovornost graana hrvat-ske-srpske nacionalnosti i nije upitanpovrat imovine nego sam procespovratka, rekao je podræavajuÊipredloæeni zakon.

Sveobuhvatna rasprava

Zavrπnu rijeË je zatim dobio zamje-nik ministra za javne radove VVeennkkoo∆∆uurrlliinn. Raspravu je ocijenio sveobu-hvatnom s dosta prijedloga koji Êekoristiti u izradi definitivnog tekstaovog zakona. Ponovio je uvodne rijeËida je predlagatelj zakona æelioispuniti obvezu hrvatske dræave kaosuverene, civilizirane europske dræave- da poπtuje pravo vlasniπtva u cijelo-sti i temeljem toga predlaæe povratimovine koja je bila privremenooduzeta, bez obzira na financijsketeπkoÊe koje Êe u tom povratuhrvatska dræava imati.

S druge strane, ovim zakonomhrvatska dræava preuzima u cijelostisvoju civilizacijsku obvezu da zbrinehrvatske dræavljane koji su kaoprognanici doπli u Hrvatsku i koristeimovinu koja pripada drugimvlasnicima, naglasio je.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((6644 ””zzaa””,, 2211””pprroottiivv””,, 33 ””ssuuzzddrrææaannaa””)) HHrrvvaattsskkii jjeessaabboorr pprriihhvvaattiioo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa ooppooddrruuËËjjiimmaa oodd ppoosseebbnnee ddrrææaavvnnee sskkrrbbii..SSvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaauuppuuttiitt ÊÊee ssee pprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddiipprriipprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa oovvooggzzaakkoonnaa..

MM..SS;; SS..FF;; JJ..©©;; ––..KK..

BROJ

322

49

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaatt--sskkoogg ssaabboorraa pprriihhvvaattiillii ssuu PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ZZaakkoonnaa oonnoovvËËaanniimm ppoottiiccaajjiimmaa ii nnaakknnaaddaammaa uuppoolljjoopprriivvrreeddii ii rriibbaarrssttvvuu,, aa ssvvee pprriimm--jjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiitt ÊÊeessee pprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddii pprriipprreemmeeKKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

IIaakkoo jjee uuooËËeenn ii ppooddrrææaann nnaappoorrpprreeddllaaggaatteelljjaa,, VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ddaa ssee ppoossttuuppnnoo rreeffoorrmmiirraaddoossaaddaaππnnjjii ssuussttaavv ppoottiiccaajjaa ii nnaakknnaaddaauu ppoolljjoopprriivvrreeddii ii rriibbaarrssttvvuu,, zzaassttuuppnniicciissuu uuppoozzoorriillii ddaa ssuussttaavv ppoottiiccaajjaa mmoorraaooppssttaattii.. IIssttoovvrreemmeennoo jjee ppoottrreebbnnoouuvveessttii rraajjoonniizzaacciijjuu ii rreeggiioonnaalliizzaacciijjuu uuppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu,, tteeiizzrraaddiittii rreeggiissttaarr ssvviihh ppoolljjoopprriivv--rreeddnniikkaa.. UUppoozzoorreennoo jjee ii nnaa ssvvee iizzaazzoovveeii rriizziikkee kkoojjii ddoommaaÊÊoojj ppoolljjoopprriivvrreeddiipprriijjeettee ppoossttuuppnniimm uussvvaajjaannjjeemm zzaakkoonn--sskkiihh pprrooppiissaa ii ssttaannddaarrddaa zzaa ssvvee ËËllaanniicceeWWTTOO--aa,, ttee nnaa tteeππkkuu ssoocciijjaallnnuu ssiittuuaacciijjuussttaarraaËËkkiihh sseeoosskkiihh ddoommaaÊÊiinnssttaavvaa..

O PRIJEDLOGU

Zakon o novËanim poticajima inaknadama u poljoprivredi i ribar-stvu predstavlja osnovni pravni okvirna temelju kojega Ministarstvopoljoprivrede i πumarstva operativnoprovodi poljoprivrednu politiku. Viπeod 80% njegovog proraËuna odnosi sena sredstva novËanih poticaja inaknada. Slijedom toga, jasno je danisu moguÊi nikakvi reformskizahvati u poljoprivredi bez korjenitihizmjena osnovnog pravnog okvira.Vlada Republike Hrvatske veÊ je uprvoj polovici 2001. godine zapoËelaproces reformi u poljoprivredi πto jekonkretizirano donoπenjem Zakona opoljoprivredi i Zakona o poljo-privrednom zemljiπtu.

U suradnji s domaÊim i inozemnimstruËnjacima, a u skladu sa zakljuË-cima Hrvatskog sabora napravljena jestudiozna raπËlamba postojeÊeg susta-va poticaja s prijedlozima korjenitihpromjena za razdoblje koje Êe obiljeæiti

snaæno integriranje Republike Hrvat-ske u raznolike gospodarske asocija-cije. Dobro je poznato iz primjeradrugih zemalja da se korjenitireformski zahvati u poljoprivredi nemogu provesti u kratkom vremenu,odnosno potrebno je prethodnoostvarenje nekih vaænih pretpostavki.

UzimajuÊi u obzir sve parametre,Ëini se realnom prosudba po kojoj Êese novi sustav potpore (odnosno noviZakon), primjenjivati najranije udrugoj polovici 2002. godine. Zbogobiljeæja poljoprivredne proizvodnjepoznato je takoer da se proizvodna ikalendarska (proraËunska) godina nepoklapaju i to kako s aspekta dospije-Êa zahtjeva za pojedine vrsta poticaja,tako i s aspekta rokova isplate odstrane Ministarstva financija, odno-sno Ministarstva poljoprivrede iπumarstva.

kako bi se na vrijeme mogaodonijeti Operativni plan proljetnesjetve 2002. godine, a vodeÊi raËuna oparametrima zadanim ProraËunom,vaæno je pojedine elemente reformeugraditi u pojedine odredbe ËlanakapostojeÊeg Zakona. Jedna od idejavodilja u novom sustavu bit Êepojednostavljenje modela potpore. ToÊe znaËiti znatno manje vrsta poticajanego πto ih ima danas, ali naravno, nei ukupno manju potporu poljo-privrednicima. Naime, za nekomer-cijalna gospodarstva bit Êe uvedenepotpuno nove mjere potpore, aznaËajne novine bit Êe i model potporekapitalnim ulaganjima i model rural-nog razvitka. Predloæene cjeloviteizmjene Zakona o novËanimpoticajima i naknadama u poljo-privredi i ribarstvu, zapravo su prvi ineizbjeæni korak u planiranimreformama modela potpore u 2002.godini. Njime se ujednaËavaju iznosinovËanih poticaja po pojedinimskupinama po hektaru, πto konkretnoznaËi odreeno smanjenje poticaja zakruπna æita (pπenica, durum pπenica iraæ), pivarski jeËam, suncokret iπeÊernu repu, dok se iznos poticajapoveÊava za soju. Predloæeno je i

smanjenje iznosa poticaja za uzgojdagnji i slatkovodne ribe po kilo-gramu. Kao πto je navedeno,prijedlogom novog sustava potpore,predvien je model dohodovne potpo-re nekomercijalnim obiteljskimgospodarstvima. Kako postojeÊimzakonom mali nekomercijalniproizvoaËi ne bi bili uskraÊeni od 1.sijeËnja 2002. godine za poticaj zauzgoj æenske teladi, te za minimalneproizvodne povrπine iznad jednoghektara u pojedinim æupanijama,predloæeno je produljenje dosadaπnjihprava do uspostave novog sustava,navodi se u zakonskom prijedlogukojega je podnijela Vlada RepublikeHrvatske.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovoga Zakona bez primje-daba, a OOddbboorr zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu iiππuummaarrssttvvoo sasluπao je uvodnoobrazloæenje predstavnika predla-gatelja. Uz prihvaÊanje predloæenogzakonskog teksta, Ëlanovi Odboraupozorili su da je potrebno πto æurnijeizraditi novi model sustava novËanihpoticaja. Ocijenili su ujedno da predlo-æeni Zakon predstavlja samo prera-spodjelu proraËunskih sredstavanamijenjenih poticajima, a ne rjeπavapoticanje odreenih poljoprivrednihkultura. Upozoreno je da se smanjujupoticaji za industrijsko bilje (sunco-kret, uljnu repicu, pivski jeËam,πeÊernu repicu), a istovremeno seuvozi ulje, πeÊer i slad.

VeÊina Ëlanova Odbora upozorila jena nezadovoljavajuÊe stanje uslatkovodnom ribarstvu, a u raspravije ukazano da ni iz ovog Prijedlogazakona nije vidljiva rajonizacijapoljoprivredne proizvodnje, kojapredstavlja preduvjet cjelovite agrar-ne reforme. Nakon rasprave, ËlanoviOdbora jednoglasno su predloæiliHrvatskom saboru donoπenje zaklju-Ëka kojim se prihvaÊa Prijedlog

BROJ

322

50

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NOV»ANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U

POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU

Etapa na putu korjenitih reformi u

poljoprivredi

IHS6. II. 2002.

NOV»ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI

zakona o izmjenama Zakona o novËa-nim poticajima i naknadama upoljoprivredi i ribarstvu. Sve primjed-be i prijedlozi izneseni u raspravi,uputit Êe se predlagatelju radi izradeKonaËnog prijedloga zakona.

RASPRAVA

Uvodno izlaganje dao je predstavnikpredlagatelja, ministar poljoprivredei πumarstva, mr. sc. BBooææiiddaarr PPaannkkrree--ttiiÊÊ. Najprije je podsjetio nakronologiju nastajanja zakonskogprijedloga, podsjeÊajuÊi da se moraloËekati na donoπenje ProraËuna. Sada,kada je sjetva pred vratima, potrebnoje raspraviti i donijeti predloæenizakonski tekst. Objasnio je zatim ipojedine specifiËnosti oko provoenjapoticaja koje se odnose na pojedineratarske kulture. Do smanjenja odre-enih poticaja dolazi jer su u odnosuna 1999. godinu znaËajno poveÊanipojedini poticaji. Preraspodjelomsredstava odluËeno je da se snaænijeakcentira stoËarska proizvodnja kojuje istovremeno vaæno snaænije vezatiuz ratarstvo. Ocijenio je da Êe sesustavom dohodovne potpore naprimjereniji naËin brinuti i onetræiπnim obiteljskim gospodar-stvima. Iznio je i oËekivanje da Êeefektivna potpora biti i veÊa odsadaπnjih pretpostavki, upozoravajuÊida je potrebna koncentracija naobiteljska gospodarstva koja suorijentirana træiπnoj proizvodnji.

Socijalno zbrinuti staraËka

domaÊinstva

Zatim su govorili predstavniciklubova parlamentarnih stranaka, aprvi je u ime Kluba zastupnika HDZ-a, rijeË uzeo zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa.Podsjetio je da prema postojeÊemZakonu, poticaje imaju samo onagospodarstva koja nabave pet æenskihteladi, a sada se predlaæe brisanje oveodredbe. Zbog ovakvih kontradiktor-nih rjeπenja, ocijenio je da je teπkoodrediti prave ciljeve reforme napodruËju poljoprivrede. Upozorio je datreba ostvariti zaπtitu onih staraËkihpoljoprivrednih gospodarstava, kojaneÊe biti u stanju odgovoriti i ispunitisve zahtjeve oko poticaja. Sve dok nebude uspostavljen model socijalnogzbrinjavanja ovih kategorija, ne bitrebalo mijenjati niti uvjete ostva-rivanja poticaja u poljoprivredi.

Govorio je zatim i o primjerimakojima se smanjuju poticaji, izdva-jajuÊi statistiËke podatke vezane uzproizvodnju pojedinih vrsta æitarica iindustrijskog bilja, te slatkovodnihvrsta ribe. Jedina kultura kod koje seprimjeÊuje poveÊanje, odnosi se nauzgoj soje. Upozorio je da nisuprepoznatljivi kriteriji kojima serukovodila Vlada Republike Hrvatske

donoseÊi ovakve kriterije kod poticaja.Iznio je pretpostavku da je resornoministarstvo dobilo projektni zadatakprema kojemu treba pristupiti sma-njenju poticaja zbog nedostatkanovca. ProizvoaËi su oËekivali da ÊeVlada nakon pridruæivanja WTO, tebilateralnih sporazuma o slobodnojtrgovini, poveÊati postojeÊe kvotepoticaja, pa je razumljivo njihovoogorËenje, istaknuo je zastupnikKrpina. Zatim je citirao pojedinaobrazloæenja ovoga zakonskog prijed-loga, ocjenjujuÊi pojedine tvrdnje oreformskim zahvatima neuteme-ljenima i pretjeranima. Smatra ujednoda nisu utemeljene ni namjere kojimase pristupa novËanom izjednaËavanjuu poticajima pojedinih poljo-privrednih kultura, usporeujuÊispecifiËnosti uzgoja pπenice, raæi ijeËma. Smatra da je potrebna supro-tna koncepcija, odnosno da se pristupinijansiranju oko sustava poticajapojedinih kultura, a nije zadovoljanniti iznijetim obrazloæenjima okopoticaja uzgoja slatkovodnih vrstariba.

Na kraju je napomenuo da Êe Klubzastupnika HDZ-a podræati onaj diozakona, koji iskljuËuje moguÊnost dabi deseci tisuÊa obitelji ostali bezpoticaja. Smatra ujedno da bi VladakonaËno trebala izraditi model iprogram socijalnog zbrinjavanja kojese veÊinom odnosi na staraËkadomaÊinstva.

Drugi dio zakona, kojim se predlaæesmanjivanje poticaja u poljoprivredi,neÊe dobiti naπu podrπku, zakljuËio jezastupnik Drago Krpina.

Za rijeË se ponovno javio ministarmr. sc. BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ ukazujuÊina odreene nepreciznosti koje suiznijete oko poticaja za uzgoj æensketeladi. Istaknuo je podatke premakojima Êe za dvije godine biti uzgo-jeno 14.000 komada æenske teladi.

Ovaj napredak omoguÊen je zahva-ljujuÊi primjerenim poticajima, ocije-nio je ministar. Joπ je jednom preci-zirao razloge zbog kojih se poten-ciraju poticaji na one ratarske kulturekoje su dohodovnije, jer se uprotivnom stvaraju gubici. Ocijenio jeujedno da Êe u drugoj polovini ovegodine na snazi biti novi zakon, asadaπnji prijedlog opravdao je hitnimrazlozima koji su vezani uz rokoveoko proljetne sjetve.

Ostvariti komplementarne

prednosti

Zastupnik MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ govorioje u ime Kluba zastupnika HSLS-a, teuvodno upozorio na nepreglednostzakonske infrastrukture kojom seureuju vaæni odnosi u poljoprivredi.Smatra da je trebalo obaviti i pribliæitianalitiËke podatke o dosadaπnjimrezultatima sustava poticaja. Podsje-tio je zatim na pojedine naglaske kojisu se Ëuli iz zastupniËkih klupa i to,kada se razgovaralo o povezivanjupoticaja za sadnju kukuruza i uzgojstoke. Dok se ne ostvare zajedniËkekomplementarne prednosti, neÊe bitisreÊe ni napretka u poljoprivredi,naglasio je zastupnik.

Iznio je zatim statistiËke podatke osustavu poticaja koji se odnose naæitarice, upozoravajuÊi da se pristupaizvozu æita u trenutku kada stagniracijena na svjetskom træiπtu. I on jeocijenio da sustav poticaja treba bitiiznijansiran, a odluke donesene natemelju struËne analize. Zatim je izniopojedine statistiËke podatke i troπkovekoji se javljaju prilikom uzgojapπenice na povrπini od 100 hektarazemljiπta. Pri tome je analizirao iusporeivao pojedine troπkove, rasho-de i prihode. Ocijenio je da je teπkogovoriti o smanjenju poticaja zauljarice, πeÊernu repu i kruπarice, jerse ne moæe utvrditi koncepcija kojomse sluæio predlagatelj. Upozorio jezatim da bi trebalo proπiriti proizvod-nju viπegodiπnjih nasada voÊa, buduÊida Êe za nekoliko godina stroge kvoteWTO-a limitirati moguÊe poveÊanjepovrπine pod ovim nasadima. Da bi seproveli strukturni zahvati i poboljπalo

BROJ

322

51

Nisu prepoznatljivi kriterijipredlagatelja prilikom izradesustava poticaja upoljoprivredi.

UoËi izgradnje sustavapoticaja u poljoprivredi, trebanapraviti registarpoljoprivrednika, te utvrditinjihov toËan broj.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

stanje, potrebno je izraditi registarpoljoprivrednika i primarno utvrditinjihov toËan broj. Ovi baziËni podacivaæni su kada se raspravlja i predlaæesustav poticaja kod pojedinihratarskih kultura. Upozorio je zatim ina odreene nelogiËnosti koje seodnose na sustav poticaja stada ovacai koza u Dalmaciji. Dok se po grlu daje70 kuna poticaja, vlasnik stada morana pojedine nelogiËne obveze i name-te, isplatiti viπe od 100 kuna po grlu,pa je sustav poticaja zapravo uniπteni obezvrijeen.

Na kraju je naglasio potrebu da sepoticajima ojaËa razvoj stoËarstva ibiljne proizvodnje, te pune zapo-slenosti u poljoprivredi. Kako bi boljeilustrirao nerazvijenost stoËarskeproizvodnje, naveo je broj uzgojenihsvinja u Danskoj, u odnosu na Slavo-niju. IskazujuÊi statistiËke podatke,utvrdio je da joπ uvijek ima dostaprostora za bræi i kvalitetniji razvojstoËarstva.

Poticati proizvodnju zdrave

hrane

U ime Kluba zastupnika HSS-azatim je govorio zastupnik IIvvaann KKoollaarrkoji je uvodno opisao sve poteπkoÊekoje danas pritiπÊu hrvatskog poljo-privrednika koji æivi na selu. PostojeÊipoticaji pokazali su i svoje dobrestrane, ali treba teæiti osnovnoj zadaÊiseljaka, a to je - prehrana cjelokupnogstanovniπtva Republike HrvatskedomaÊom hranom. Ove ambicijemoraju naiÊi i na potporu resornogministarstva koje nastoji omoguÊitipodrπku odreenim poljoprivrednimprioritetima. Ipak, dosadaπnji konceptbi se trebao promijeniti, a poticajnasredstva trebala bi donijeti iodgovarajuÊi rezultat u proizvodnjihrane. Sugerirao je Ministarstvupoljoprivrede i πumarstva, da izbalan-sira i ujednaËi sustav poticaja kako bisvatko pronaπao odreenu pomoÊunutar ovih mjera. I on je ocijenio danedostatak financijskih sredstavapredstavlja najveÊu prepreku, aosobito je vaæno da svaki proizvoaËdoprinese i razvoju domaÊe stoËarskeproizvodnje i reprodukcije. Podsjetioje da je zbog kvalitetne pripremezemljiπta, Hrvatska joπ uvijek zemljazdrave hrane, dok okolne dræavebiljeæe sve veÊi broj ”kravljeg ludila”.Zbog ovih okolnosti trebalo bi poveÊatibroj junica za rasplod sa 14.000 na22.000 grla kako bi se saËuvaladomaÊa proizvodnja, neovisno ookruæenju.

PomoÊ oËekuju i mala staraËkapoljoprivredna domaÊinstva, upozorioje zastupnik Kolar, podsjeÊajuÊi dasve europske dræave znaËajnim izno-sima podupiru vlastite poljoprivrednepotencijale. Ukoliko se takva klima neosigura i u Hrvatskoj, poljoprivredaÊe doæivjeti katastrofu. Upozorio jezatim i na iskustva stranih poljo-privrednika koji su ostali bez prihodai posjeda, a sve zbog interesa velikihkompanija koje su zainteresiranesamo za vlastiti profit.

ZakljuËio je da Klub zastupnikaHSS-a podræava predloæeni zakonskitekst. Smatra ujedno da Êe primjedbei prijedlozi iznijeti u korist seljakatijekom rasprave, biti ugraene uKonaËni prijedlog zakona.

BuduÊi da viπe nije bilo prijavljenihza raspravu, rijeË je dobio ministarPankretiÊ, koji je zahvalio klubovimaparlamentarnih stranaka na ukazanojpodrπci. Upozorio je da je svjestanproblema na koje su u svojimgovorima upozoravali i zastupnici. Uzpromaπaje koji su osiromaπilihrvatsko selo u posljednjih tridesetakgodina, znaËajne restrikcije i ogra-niËenja uslijedit Êe i pribliæavanjemdatuma ulaska Republike Hrvatske uEuropsku uniju. Podsjetio je zastu-pnike na financijske limite kojiograniËavaju sustav poticaja upoljoprivrednoj proizvodnji. Upozorioje da dio problema izvire i zbog loπeorganizacije i nebrige. Tako su,primjerice, nedavno propala bespo-vratna sredstva, jer u pojedinimæupanijama nije bilo dovoljno interesaza proπirenje kvota za podizanje novihvinograda. Uz vinogradarstvo, poti-caji se daju i za uzgoj voÊa,industrijskog bilja, te paπnjaka kojise veæu uz stoËarsku proizvodnju.Restrukturiranje hrvatskog sela neÊeuspjeti ukoliko se ne osiguraju iizgrade prehrambeno - preraivaËkipotencijali, te osigura træiπna pozicijaobiteljskih gospodarstava.

Sloæio se s kritikama zastupnikakoji su u svojim izlaganjima upozo-ravali na potrebu izrade registrapoljoprivrednika, te na potrebuanalitiËkog pristupa uoËenim proble-mima. Smatra da Êe se ovi statistiËkiposlovi moÊi obaviti u dva mjeseca,ocjenjujuÊi da Êe sveobuhvatnuanketu obaviti 300 studenata. Kadana snagu stup novi zakon upoljoprivredi, svi podaci veÊ morajubiti pohranjeni kako bi se toËno znalipotencijali svakog seoskog doma-Êinstva. Na kraju je zakljuËio da Êesustav poticaja u drugom Ëitanju biti

preciziran i dopunjen, kako bi sesvaki poljoprivrednik mogao unutarvlastitih prioriteta, odluËio za uzgojpojedine poljoprivredne kulture.

Nakon njegovog izlaganja, rijeË sudobili i zastupnici koji su se prijaviliza pojedinaËnu raspravu, a prvi jegovorio zastupnik ÆÆeelljjkkoo MMaalleevviiÊÊ((SSDDPP)).. Istaknuo je da Ministarstvopoljoprivrede i πumarstva trebapoduzeti radikalne zahvate okokoncepcijskog ustrojstva sustavapoticaja u poljoprivredi. Evidentno jeda je dosadaπnji model bio izvorombrojnih malverzacija, pljaËki izloporaba. Zbog dosadaπnjeg loπegaiskustva, bilo bi dobro kada bi serazjasnila nova zamiπljena koncepcija,makar u najgrubljim crtama. Ocijenioje da predviene izmjene neÊe popra-viti situaciju, navodeÊi politiËke, ali istruËne razloge ovakvoj procjeni. KaopolitiËki argument, naveo je da vladaveliko nezadovoljstvo seljaka uSlavoniji i Baranji predloæenim mje-rama. Dok se uvozi jestivo ulje,smanjeni su poticaji za uzgojsuncokreta. SliËna je situacija i saπeÊernom repom i pivskim jeËmom,upozorio je zastupnik, traæeÊi da seove nelogiËnosti isprave tijekomzakonodavne procedure. Nije izvrπenani rajonizacija i regionalizacija, πto je

trebalo prethoditi temeljnim izmje-nama u sustavu poljoprivrednihpoticaja. Istovremeno bi trebaloojaËati mjere kojima bi se ratarskaproizvodnja vezala uz stoËarstvo, atreba poticati i daljnji uzgoj æensketeladi.

Zadræati poticaje za uzgoj

slatkovodne ribe

Upozorio je zatim i na loπe poslje-dice koje Êe se pojaviti zbog smanjenjapoticaja u slatkovodnom uzgoju riba,te u pËelarstvu. Osobito su znaËajneπtete koje prijete uzgoju slatkovodneribe, jer su vlasnici optereÊeni plaÊa-njem vodnih naknada, pa bidosadaπnje poticaje trebalo ostaviti naistoj razini. Radi se o poljoprivrednojgrani koja je prije rata izvozila viπe od70% svoje proizvodnje i zapoπljavarelativno visok broj ljudi, upozorio jezastupnik MaleviÊ.

BROJ

322

52

Dosadaπnji model poticaja bioje izvorom brojnihmalverzacija, pljaËki izloporaba.

IHS6. II. 2002.

NOV»ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI

Ministar poljoprivrede i πumarstva,mr. sc. BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ sloæio se dauzgoj konzumne ribe u mirnimvodama predstavlja potencijalnoperspektivnu proizvodnju. Upozorio jeistovremeno da sustav poticaja morabiti samo jedan segment ulaganja uovu poljoprivrednu granu. Dodao jeda se za pËelare ponovno pripremasustav poticaja prema broju koπnica.

Zastupnik SSttjjeeppaann ÆÆiivvkkoovviiÊÊ ((HHSSSS))podsjetio je da se predloæeni sustavpoticaja odnosi na predstojeÊu sjetvu.BuduÊi da uskoro predstoji donoπenjereformiranog i novog sustava potica-ja, ne bi trebalo mijenjati pojedineodnose. Upozorio je da je soja bilapodcijenjena u odnosu na suncokret,pa je i doπlo do odreenih preinaka, tedodao da bi trebalo osigurati poticajei za uzgoj πeÊerne repe. Smanjenjepoticaja uzgoja slatkovodne ribe bilobi lakπe podnoπljivo kada bi ivodoprivredni doprinosi bili manji.Podsjetio je na praksu susjedneMaarske koja ima mali doprinos zavodoprivredu, a brojne europskezemlje uopÊe nemaju ovo poreznooptereÊenje, pa su im i troπkovi uzgojaslatkovodne ribe daleko niæi.

Stimulirati sadnju soje, πeÊerne

repe i suncokreta

Zastupnik JJoossiipp GGoolluubbiiÊÊ ((HHSSSS))upozorio je na loπe posljedice upoljoprivredi zbog smanjenja dræav-nih poticaja. Istaknuo je da seistovremeno pribliæavamo i potpunojprimjeni zakonskih propisa koji seodnose na Ëlanice WTO-a i Europskeunije. Sloæio se s konstatacijama dapovrπine pod pπenicom ima previπe,pa bi tu razliku trebalo smanjiti u

korist sijanja jeËma i zobi, a trebalo bidodatno stimulirati i sjetvu soje,suncokreta i πeÊerne repe. I on jeocijenio da slatkovodno ribarstvo tre-ba biti osloboeno prevelikih izdatakaza vodnu naknadu, te zaπtiÊeno odgrabeæljivih ptica - kormorana.Podræao je dosadaπnje mjere koje seodnose na stimulaciju stoËarstva, jerse time smanjuje uvoz mesa i mesnihpreraevina iz inozemstva. Uz sustavpoticaja, hrvatska poljoprivreda bitrebala raËunati i na razvoj prehram-bene industrije, zakljuËio jezastupnik. Podræao je predloæeni

zakonski tekst, nadajuÊi se da Êepredlagatelj u drugom Ëitanjuprihvatiti prijedloge koji su se Ëulitijekom dosadaπnje rasprave.

Zastupnik IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii))istaknuo je na poËetku izlaganja da suselo i seljaπtvo u posljednjih 20godina obiljeæili njegov profesionalniæivot. Uvijek je upozoravao na proma-πaje u agrarnoj politici, pa kritiËkisagledava i najnoviju ”reformupoljoprivrede”. Podsjetio je da setijekom predizborne kampanje govo-rilo o obiteljskom gospodarstvu, adanas se ide u obnovu ”kolhoza isovhoza, kako se kod nas zovu PIK-ovi”. Iako su primili znaËajnu pomoÊviπe od 4 milijarde kuna, Hrvatska jei dalje veliki uvoznik hrane, a jedinasmo zemlja koja uvozi mlijeko imlijeËne preraevine.

Iako je sadaπnja vlast za poticaje upoljoprivredi uloæila znaËajan novac,postavlja se pitanje njegovog utroπkai tko je primao novac za poticaje,upozorio je zastupnik. Podsjetio je daje o ovim radnjama svojedobno upoz-nao i premijera IIvviiccuu RRaaËËaannaa, koji muje obeÊao provjeru navedenihpodataka. Usprkos obeÊanjima, proπloje 7 mjeseci, a joπ nitko nije zatvorenzbog malverzacija i kriminala upoljoprivredi. Sustav poticaja dajeosobito loπe rezultate na podruËjustoËarstva, upozorio je zastupnikLonËar, dodajuÊi da je po brojutovljenih svinja Republika Hrvatskadanas na razini iz 1936. godine.SliËna je situacija i na podruËjuvoÊarstva i vinogradarstva, iakoHrvatska ima najbolje uvjete za tugranu poljoprivrede od svih dræava uEuropi. U proteklih 11 godina, samona uvoz voÊa potroπeno je 1,5 milijardiUSA dolara. Dræava daje poticaje zauzgoj pπenice koju onda kasnije,ispod cijene, prodaje i izvozi nasvjetsko træiπte. Dosadaπnji poslovi spπenicom, potvrdili su da postojisprega kriminala i pljaËke, upozorioje zastupnik, podsjeÊajuÊi na minule”pπeniËne afere”. Trebalo bi znati dadanas hrana predstavlja strateπkuvrijednost, pa je potrebno iskoristitiznaËajne poljoprivredne potencijale, a

umjesto strateπkog pristupa, poticajise rasipaju i za ” dva jutra kukuruza”.

BuduÊi da raËun za sve brojnepromaπaje dolazi na naplatu hrvat-skom seljaku, ne mogu podræatipredloæeni zakonski tekst, zakljuËioje zastupnik LonËar.

Zastupnik IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)) uputioje repliku. Smatra da se podræavaopstanak bivπih socijalistiËkih poljo-privrednih gospodarstava zbogprodaje stranim zemljoposjednicima.Ocijenio je da Êe sloboda kretanjaradne snage omoguÊiti potencijalnimnovim vlasnicima visoke profite, azemlja Êe nakon toga biti iscrpljena izatrovana.

Raste uvoz nekvalitetnih

prehrambenih proizvoda

Zastupnik Ivo LonËar odgovorio jena repliku i sloæio se s iznijetomkonstatacijom, te ponovno zatraæio dase objasni gdje su zavrπili novci zasanaciju nekoliko znaËajnih poljo-privrednih poduzeÊa. Proπlo jenekoliko godina, a da se niπta nijepoduzelo za sanaciju domaÊe poljo-privrede, te ujedno raste uvoz nekva-litetne, a Ëesto puta i πtetne hrane.Istovremeno se govori da postojiosigurano træiπte za pπenicu, a nakontoga, ta ista dræava traæi kredite odbanaka kako bi mogla otkupiti ovajproizvod. Loπe rezultate sanacijeilustrirao je porastom dugova PIK-aVrbovec, Ëija je financijska dubioza sa835 milijuna narasla na 1.200milijuna kuna. Svaki mjesec stvara segubitak od 30 milijuna kuna, a Vladadaje 10 milijuna kuna za odræavanjetekuÊe proizvodnje. Sve ove mjereilustriraju loπe strane reformepoljoprivredne proizvodnje, zakljuËioje zastupnik LonËar.

Zastupnik IIvvoo FFaabbiijjaanniiÊÊ ((SSDDPP))upozorio je da je do smanjenjapoticaja doπlo i kod uzgoja dagnji, apoticaji veÊ nekoliko godina nisupromijenjeni niti za uzgoj autohtonihvrsta riba u jadranskim ribo-gojiliπtima. Iako je Hrvatska imalavelikih uspjeha oko uzgoja ribljemlai, konaËni proizvod joπ je uvijeknajskuplji od svih mediteranskihdræava. Smatra da bi dræava trebalarazmisliti o navedenom problemu,dodajuÊi da su dagnje ujedno iprirodni filtar, jer njihov uzgojpridonosi ËiπÊenju mora.

BROJ

322

53

Hrana danas predstavljastrateπku vrijednost paHrvatska treba iskoristitivlastite komparativneprednosti.

Potrebno je zadræati poticajeza uzgoj ribe, soje, suncokretai πeÊerne repe.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Viπe se isplati uvoziti

PolazeÊi od konstatacije da je ciljsvake dræave proizvoditi hranu zasvoje potrebe MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa((SSDDPP)) je prigovorio da se kod nasdogaa ”neπto loπe” - prevelik je brojzainteresiranih za uvoz hrane, a tonavodi na zakljuËak da se viπe isplatiuvoziti.

U interesu je dræave, naglaπavazastupnik, da prilikom ulaska uSvjetsku trgovinsku organizaciju,vodi raËuna o tome da ima πto veÊepoljoprivredne povrπine i veÊuproizvodnju hrane. U tom smislu,smatra zastupnik, valja razmisliti ookrupnjivanju poljoprivrednih povr-πina, te to pitanje treba ureditizakonima o poljoprivrednom zemlji-πtu i nasljeivanju. No, i tako malaproizvodnja mora imati preraivaËa,rekao je i spomenuo kombinate.

Poticaji koji se predlaæu ne bi smjelizaobiÊi ribogojiliπta, a upravo se toËini rekao je, pogotovo πto je taizvozna grana. Kao stanovnikvaraædinske æupanije sugerirao je dase razmisli o poticanju povrtlarskihkultura i cvijeÊa.

OsvrÊuÊi se na rijeËi ministra kojije rekao kako je ostalo neiskoriπtenih,a namijenjenih sredstava, upozorio jena razlog - administracija jeonemoguÊila poljoprivrednicima daudruæivanjem okrupnjuju povrπine isteknu pravo na odreena financijskasredstva.

Za rijeË se javio VVllaaddiimmiirr ©©eekkss u imeKluba zastupnika HDZ-a. Prigovorioje naËinu na koji je napisanoobrazloæenje uz zakonski prijedlog.Govori se kako je predloæeni zakonnapravljen u suradnji s domaÊim iinozemnim struËnjacima, da setemelji na studioznim raπËlambamapostojeÊeg sustava poticaja, te senavodi da se radi o prijedlozimakorjenitih promjena, a njih ministarne prilaæe ovom zakonu. Kada je rijeËo ”studioznoj raπËlambi” ne vidi je unaËinu raspodjele, nego je vidi kaojednostavnu preraspodjelu u okvirupostojeÊe svote novca namijenjenogpoticajima.

NameÊe se i pitanje - Ëemu donositizakon ako se poticaji smanjuju, pogo-tovo za kruπna æita, pivarski jeËam,suncokret, πeÊernu repu, slatkovodnuribu, dagnje a da se istovremeno nezna zaπto baπ u predloæenim iznosima.

StjeËe se dojam da se zapravoizjednaËava bez prethodnog kriterija.Stoga, predloæeni zakon viπe vidi kao”ispipavanje pulsa javnosti i zastu-pnika”, o tome kako Êe oni zapravoreagirati na smanjenje poticaja. Jer -kako objasniti predloæeno smanjenjepoticaja za industrijsko bilje koje sejoπ i uvozi (πeÊer, slad, ulje) iliprimjerice, kako objasniti smanjenjepoticaja za slatkovodno ribarstvo uvrijeme nerijeπenih pitanja u tojgrani. Isto se pitanje postavlja zakruπarice, a poznato je, naznaËio je,da je sklopljeno niz ugovora oslobodnoj trgovini izmeu Hrvatske idrugih zemalja kao i ulazak uSvjetsku trgovinsku organizaciju,Ëime se zapravo Hrvatska otvorila tomtræiπtu. Ona Êe time postati træiπte zainozemni agrar πto samo znaËi daHrvatska mora poveÊati poticaje usvojoj poljoprivredi, naglasio je.

Istovremeno imamo dva suprotnaprocesa - jedan dolazi s ogromnomkoliËinom kapitala, niskim cijenamakoje omoguÊuju subvencije u prosje-ku 40 posto, a Hrvatska svojukonkurentsku sposobnost sniæavasmanjujuÊi poticaje u poljoprivredi.RazoËaran ovakvom reformom, seljakSlavonije i Baranje prati je uzreËicom- ”nauËio Ciganin konja da gladuje akonj krepo.”

Zapravo nema novca u

proraËunu

Mr. sscc.. NNeevviioo ©©eettiiÊÊ ((HHDDZZ)) smatra daje smijeπno da se tako jednostavanzakon kamuflira velikim rijeËima kao”donosi se kako bi se na vrijememoglo donijeti operativan plan pro-ljetne sjetve itd.”, a zapravo je istinada nema novca u proraËunu, te danegdje treba uzeti da bi se drugdjedodalo.

Posezati za takvim mjerama nemarazloga, rekao je, jer smatra da Vladamoæe iznaÊi potrebna sredstva.Prvenstveno misli na iznos potrebanza uzgoj dagnji. On se, naime,smanjuje s jedne kune po kilogramuna 0,80, a u slatkovodnom ribarstvusa 4 kune na 3,20 odnosno, sa 6 kunana 4,80. Uπtede Êe biti male, i iznositÊe samo 3-4 milijuna kuna, a to nijedobro i zato jer se uπlo u odreene fazeproizvodnje.

Osim toga, upozorava zastupnik,slobodnom se trgovinom joπ viπestvara konkurentsko ozraËje, a mi,unatoË tome nepotrebno smanjujemokonkurentnost akvakulture, a ona jeveÊ naπla svoje mjesto na europskomtræiπtu. Sve su to razlozi zbog kojihpoticaje treba zadræati na istoj razini,pogotovo πto potrebni iznosi nepredstavljaju veÊe izdatke, dok jepostojeÊi poticaj dobar stimulans zaproizvoaËe ribe.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) je prenijelastav slavonskih seljaka koji smatrajuda predloæeni zakon destimulira, a neda potiËe razvoj agrara, a upravo suseljaci oËekivali da Êe nova vlastpoveÊati poticaje. Upravo neugodnoiznenauje Ëinjenica da se smanjujupoticaji za njima najvaænije poljo-privredne kulture (suncokret, πeÊernurepu i pπenicu). Ujedno upozoravajukako bi se nedostatak sirovine mogaovrlo loπe odraziti na kapacitet uljara,slavonskih πeÊerana, a sirovina se,kao πto je veÊ nekoliko puta nagla-πavano - uvozi.

Izostali bi i poticaji za uzgojslatkovodne ribe, rekla je, a u tomsmislu ide prigovor uzgajivaËa, kojiprenosi.

Meutim, ono πto seljake zanimajest uvoenje poticaja za uzgoj voÊa ipovrÊa i stoga πto je ono, ponueno natrænicama skupo i nekvalitetno.

BuduÊi da ËeπÊe kontaktira sproizvoaËima hrane, prenijela je injihova traæenja da se uvede veÊi brojpoticaja na poljoprivredne proizvode iu dræavnom proraËunu iznae viπesredstava. Takoer je sugerirala Vladida nae viπe sluha za ekoloπkupoljoprivrednu proizvodnju i πtoskorije potakne.

Suprotno oËekivanjima, ovaj zakon,predlaæe zastupnica, smanjuje konku-rentske sposobnosti naπih proizvo-aËa a otvara vrata joπ jeftinijoj hraniiz izvoza, dok se naπim proizvoaËimata ista vrata polako zatvaraju.

Mr. sc. ZZddeennkkaa »»uuhhnniill ((HHSSSS)) jeizrazila nezadovoljstvo predloæenomraspodjelom poticaja, te oËekuje, reklaje, da ministar πto skorije donese

BROJ

322

54

U interesu je dræave da,prilikom ulaska u Svjetskutrgovinsku organizaciju, vodiraËuna o tome da ima πto veÊepoljoprivredne povrπine i veÊuproizvodnju hrane.

Suprotno oËekivanjima, ovajzakon smanjuje konkurentskesposobnosti naπih proizvoaËaa otvara vrata joπ jeftinijojhrani iz uvoza, dok se naπimproizvoaËima ta ista vratapolako zatvaraju.

IHS6. II. 2002.

NOV»ANI POTICAJI POLJOPRIVREDI

nacionalni program za poljoprivreduu kojem bi se definirali træiπni redovii otklonile sve postojeÊe nepoznanice.

Europske zemlje, uglavnom nepotiËu hiperprodukciju ako za teproizvode nije osigurano træiπte, apotiËu one proizvode kojih na træiπtunedostaje. Primjerice, u Hrvatskojproizvodnja uljarica podmiruje tek 60posto potreba, a πeÊerna repa 80posto, a ipak za te proizvode Vladapredlaæe smanjiti poticaje. Istovre-meno se govori o velikom brojunezaposlenih a niπta se ne Ëini da seto prevlada. Takoer se ne potiËeradno intenzivne kulture kao πto supovrtlarstvo, cvjeÊarstvo i vinogra-darstvo koje bi mogle otvoriti novaradna mjesta. Stoga, rekla je - oËekujeda se te greπke isprave.

Dvoji i o prijedlogu da se smanjipoticaj za bijele æitarice iako predstojidonoπenje zakona koji Êe urediti topitanje, jer nepotrebno izaziva neza-dovoljstvo meu proizvoaËimapπenice.

Podræala je one koji su se usprotivilismanjenju poticaja za slatkovodnoribarstvo koje je lani zabiljeæilopozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.Primijetila je ujedno kako nemazemlje koja cijenu ribe optereÊuje sa15 do 20 posto i to raznim vodo-privrednim naknadama. Dok se tiproblemi ne rijeπe ne treba smanjivatipoticaje za slatkovodno ribarstvo,rekla je.

Ujedno je podræala one koji vape zanovim zakonom o poticajima jer jekrajnje vrijeme da se obiteljskagospodarstva uËine konkurentnima.To bi im se jedino omoguÊilo kvalitet-nijim poticajima, te tek tada trebaoËekivati da se proizvodi izvoze.

Uvodi se uravnilovka

JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)) ne prihvaÊatumaËenje predlagatelja da se nepoklapaju proizvodna i proraËunskagodina. Miπljenja je da je primjenomcarinskih propisa, i ulaskom Hrvat-ske u Svjetsku trgovinsku orga-nizaciju, uoËen nedostatak sredstavau proraËunu za 2002. godinu, te raditoga dolazi do prijedloga da se smanjepoticaji. Neprihvatljiva je i tvrdnja,rekao je, da se radi o prvoj faziizmjene zakona iza kojeg slijedidonoπenje zakona o hrani, nakonkojega treba oËekivati poboljπanje.Smatra, naime da se ovim prijedlogomzapravo raspodjeljuje onima koji suprije dobili manje, pa se uvodiuravnilovka.

Takoer ne moæe prihvatiti tuma-Ëenje da se predloæene izmjene donoseradi postizanja razliËitih kvota poæupanijama, a naroËito radi toga πtose predlaæe smanjenje za 8 od 9kultura, a istovremeno se ne navoderazlozi.

Konstatiravπi kako je meu poljo-privrednicima zbog smanjenjapoticaja za industrijsko bilje, πeÊernurepu, suncokret, pivarski jeËam idrugo, nastala cijela zbrka jer se tekulture uvoze, dade se zakljuËiti kakose time zapravo stimulira uvoz. Tonije niπta drugo, rekao je, negorasprodaja nacionalnog bogatstva.

Paradoks glede poticaja za uzgojribe vidi u tome πto se prvo iπlo napoticanje slatkovodnog ribarstva i tokao izvozne grane da bi se sadapredlagalo smanjenje poticaja. To Êeposebno pogoditi Brodsko-posavskuæupaniju koja ima 25 posto vodenihpovrπina namijenjenih slatkovodnomribarstvu.

Kada je rijeË o poticajima, smatrakako se ne moæe eksperimentirati, teopravdavati ulaskom u EU, negovoditi raËuna o uvjetima i regijama ukojima privreuje domaÊi seljak.

MMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ)) je prigovorilaMinistarstvu poljoprivrede i πumar-stva da je trebalo uputiti cjelovitzakon o poticajima a ne to pitanjerjeπavati od sluËaja do sluËaja. Stogaje ovaj prijedlog sa smanjenjempoticaja za industrijsko bilje, πeÊernurepicu, pivski jeËam i suncokret,neprihvatljiv sve dotle dok se uvoze.Isto je sa slatkovodnim ribarstvom.

Meutim, zanima je hoÊe li bitiisplaÊeni poticaji za nabavu uzgojnovaljanih æivotinja, za nerastove zakoje su predvieni poticaji, pogotovojer za proπlu godinu gospodarskejedinice u poæeπko-slavonskoj æupanijinisu dobile poticaje.

Ne treba paniËariti

MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ ((HHSSSS)) je ustvrdio dapredvieni iznos poticaja za ovugodinu predstavlja poveÊanje u odno-su na proπlu za 7 ili 8 posto, ali se bojida ni to neÊe biti dovoljno, jer se iz tognovca financiraju staraËka obiteljskagospodarstva.

Pohvalio je predloæena rjeπenja dase novËani poticaji isplaÊuju kori-snicima koji imaju minimalne povrπi-ne od 1 hektara; da se potiËe uzgoj 5komada æenske teladi, te da svezemljiπne povrπine u RepubliciHrvatskoj budu u sustavu poticaja.

©to se tiËe ratarstva, smatra da jepotrebno okrupniti zemljiπne povrπi-ne, i ne paniËariti oko pitanja pπenicezasijane proπle jeseni jer poticajiostaju i za ovu æetvu. Bit Êe moguÊerazgovarati do iduÊe sjetve do kada Êese znati stvarne potrebe RepublikeHrvatske.

©to se tiËe πeÊerne repe, smatra dapredloæeno smanjenje poticaja (sniæa-va se sa 3 tisuÊe na 2 tisuÊe i 400kuna) nije dobro jer se sada za potrebeHrvatske sije izmeu 23 i 27 tisuÊahektara, a potrebe su veÊe i seæu do 29tisuÊa hektara.

Upozorio je kako bi bilo πteta da sezbog manjeg poticaja ne sadi πeÊernarepa, jer uzgoj zahtijeva znanje imnogo posla.

DDrraagguuttiinn VVuukkuuππiiÊÊ ((SSDDPP)) smatra dase ovaj zakon donosi jer nije moguÊeprimijeniti, proπle godine donijetiZakon o poticajima.

Dræi kako se ne moæe govoriti oopravdanosti poveÊanja i smanjenjadok se ne prikaæu efekti, a Mini-starstvu predlaæe da do drugogËitanja razmotri neke prijedloge izrasprave i zadræi se na dosadaπnjojvisina poticaja za odreene kulture.©to se tiËe poticaja za æensku telad topitanje, unatoË predloæenom rjeπenju,treba drugaËije rijeπiti, dok dobrimrjeπenjem smatra ostajanje pripoticaju za jedan hektar zemlje. To jesocijalni naËin gledanja na problemmalih domaÊinstava, meutim ni to upoljoprivrednoj reformi kao takvoneÊe moÊi ostati.

Predloæene poticaje, πtoviπe, smatravatrogasnim mjerama jer dræi kako temjere nisu za jednu sezonu nego ihtreba dugoroËno planirati, a u tom bisluËaju proizvoaËi imali drugaËijistupanj sigurnosti. Pridruæio se i urazmiπljanju, onim zastupnicima kojise zalaæu za proizvodnju kultura kojepotiËu zapoπljavanje.

Nadalje, miπljenja je da treba iÊi napoticanje koliËine proizvoda pohektaru a ne na samu povrπinu, jer seu protivnom moæe dogoditi da se s

BROJ

322

55

Treba iÊi na poticanje koliËineproizvoda po hektaru a ne nasamu povrπinu, jer se uprotivnom moæe dogoditi da ses poticajima manipulira, azemlja nedovoljno kvalitetnoobradi, odnosno ne poduzmupotrebne agrotehniËke mjere.

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

poticajima manipulira, a zemljanedovoljno kvalitetno obradi, odnosnone poduzmu potrebne agrotehniËkemjere.

UnatoË svim iznijetim primjedbamaone nemaju cilj ne donijeti zakon negodo drugog Ëitanja popraviti neka odpredloæenih rjeπenja.

IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)) je izrazio bojazanda Êe se nastaviti kupovati jeftinijiproizvod jer je veÊ i sada teπko pronaÊidomaÊi.

Konstatirao je - ”svijet se otvarajedan drugome ali jaËi kvaËi”. Smatra,naime, da se zanosimo velikimnadama o zdravoj hrani i zdravojzemlji. Stoji Ëinjenica da su u naπuzemlju uπli trgovaËki lanci, da nemadomaÊe industrije, a kupac gledakupiti jeftinije. Tvrdi da onaj tkoizgubi industriju, gubi i druge granegospodarstva, a kada se predajubanke tuincima dolazi do toga da sucijene veÊe a novca je sve manje(primjer telekomunikacija).

VeÊ je i prije upozoravao, kaæeMilas, da veliki lanci neÊe otvoritinova radna mjesta, a oni se, pak, neÊeosvrtati niti na domaÊu proizvodnjuako je ne πtiti vlastita dræava.

Kada se dogodi da je zemlja prijevlastitog ulaska u Europu otvorilavrata, a ta ista su njoj zatvorena -osuena je na propast.

U nastavku izlaganja prigovorio jepolitici koja u Europu putuje prekoPriπtine, te Predsjedniku Republikekoji uËi πto je to zapravo napredak.

Zastupnik smatra kako bi za nasbilo bolje da seljaka uputimo uproizvodnju i poduËimo u seljaËkimπkolama (takve se u svijetu orga-niziraju zimi) o tome kakoracionalnije proizvoditi.

Izrazio je bojazan da Êe u ovakvompostupanju za dvije generacije nestatiseljaci, a zemljoradnja se svesti naintenzivnu proizvodnju hrane, πtetnepo vodu i zemlju ili Êe se hrana uvozitii time potpuno upropastiti naπe selo.

Iz istog razloga, napomenuo je a tosu nametnuta pravila igre - velikaArgentina, posuuje od Italije da bi semogla prehraniti. Stoga se nameÊepitanje - kako to da nijedna odeuropskih zemalja nije prihvatilapravila Meunarodnog monetarnogfonda koja u konaËnici znaËe”rasprodati zemlju i propasti”.

Ovakvi zakoni nisu potrebni

Mr. sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ ((SSDDPP)) je izrazioprotivljenje da se o zakonima sovakviim sadræajem i ciljem ubuduÊe

raspravlja u Saboru. Zatraæio je da sepromijeni naËin razmiπljanja i modelpoticaja. Daleko je vaænije poticatiodreenu sortu, odnosno kulturu,rekao je vodeÊi raËuna o kvalitetizadovoljavanja nacionalnih interesa.

U tom bi se sluËaju izbjeglamoguÊnost manipulacije temeljene nabroju hektara, a dok je tako trebaugraditi viπe kontrole, te voditi viπeraËuna o efektima poticaja.

I dalje ostaju ”visjeti” pitanja - πtoÊe biti sa sluËajevima u kojima jepotican odreeni broj hektara, aostvareno tek dvije treÊine, jer za tonitko ne odgovara.

©to se tiËe predloæenog smanjenjapoticaja, upravo iznenauje πto sepredlaæe smanjenje za pπenicu,πeÊernu repu, suncokret, pivarskijeËam, raæ - i samo po sebi nameÊepitanje, zaπto.

BuduÊi da se radi o proizvodima odkojih ne æive samo izravni proizvo-aËi, nego cijela jedna industrijaoËekuje da predlagatelj razmisli opoveÊanju poticaja za πeÊernu repu,suncokret te pπenicu i raæ.

Takoer treba imati na umu, rekaoje, da se te sorte sade uglavnom upodruËjima koja je poharao rat i dasu, osim Meimurja, istoËna i zapadnaSlavonija, zapadni Srijem i Baranjanositelji proizvodnje suncokreta,πeÊerne repe i raæi. Poticaji koje bidobili potaknuli bi povratnike da sebave poljoprivredom, na tek demi-niranim a time i kvalitetnim tlima.Miπljenja je da se takvom proizvod-njom stvaraju dalekoseænije politiËkei socijalne posljedice.

NaglaπavajuÊi kako bi ciljRepublike Hrvatske trebao biti -ostvarivanje velikih prihoda od izvozahrane, a ne samo indirektno putemturizma, podsjetio je da je u bivπojdræavi u ostvarivanju prihoda uiznosu milijardu i viπe milijunadolara, veÊinu stvarala RepublikaHrvatska.

©to se tiËe proizvodnje πeÊerne repes kojom oskudijeva i Europa, smatrakako Vlada mora znati da se radi oinudstrijskom bilju i primarnojsirovini koja se prerauje u tvor-nicama koje su u stopostotnom

dræavnom vlasniπtvu. Baπ i stogadræava ne smiju ne poticati ove sorte.

Iz navedenih razloga ne bizadovoljilo rjeπenje da se vraÊa napostojeÊi iznos poticaja, negorazmiπljati o poveÊanju. Ovo razmi-πljanje podupire rijeËima - zaπtosmanjivati neπto od Ëega se ostvarujedobit, osim ako iza toga ne stoji lobikoji æeli otvoriti vrata uvozu.

PolitiËka klopka

DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)) smatra da seovim zakonskim prijedlogom, zapravoHSS uvlaËi u politiËku klopku. Naime,protiv predloæenih rjeπenja su iËlanovi SDP-a, a HSS-ovci se muËeobrazloæenjem predloæenih poticajasvoga ministra, dok se i premijernajodluËnije zalaæe za donoπenjezakona.

©to se pak, tiËe zakonskog prijed-loga, smatra da ne donosi ”korjenitepromjene”, a niti su to ”reformskipotezi”.

Za Vladu bi bila najbolja politiËkaodluka da povuËe ovaj zakonskiprijedlog, a o zakonskom prijedlogune raspravlja sve dok se ne izae snovim poticajima u Zakonu opoticajima.

MMaattoo AArrlloovviiÊÊ se tome usprotivio ipredloæio da se zakonski prijedloguputi u drugo Ëitanje koje bi trebaoprovesti joπ na ovoj sjednici. Time bise omoguÊila priprema proljetnesjetve za ovu kalendarsku poljo-privrednu godinu, rekao je.

Zastupniku Krpini je odgovorio dani ovaj, kao ni bilo koji drugi zakon,ne moæe biti instrument za nekupolitiËku klopku, ali da jest, kao isvaki drugi, politiËko pitanje jer sedonosi u Saboru.

Vlada je raspravljajuÊi o poticajimai predloæenim smanjenjima bilamiπljenja da Êe profunkcionirati Za-kon o podruËjima od posebne dræavneskrbi, pojasnio je te odbacio da se radio ”politiËkim klopkama”.

Za rijeË se potom u ime Klubazastupnika HSS-a javio IIvvaann KKoollaarr, iponovio stajaliπte stranke. Napo-menuo je da njegova stranka vodiraËuna o javnom miπljenju i da zakonnije ”probni balon”. Ministru je, pak,uputio podrπku uvjeren kako se neradi o politiËkoj smicalici.

U ime Kluba zastupnika HSLS-aMMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ je rekao da jepoljoprivreda znanost i da sunedopustiva nagaanja. Tek ondakada bude imao podatke o polaziπtimaza predloæene iznose moÊi Êe o njimagovoriti.

BROJ

322

56

Cilj Republike Hrvatske trebabiti - ostvarivanje velikihprihoda od izvoza hrane, a nesamo indirektno putemturizma.

IHS6. II. 2002.

VANJSKO TRGOVINSKA RAZMJENA

U vrijeme kada se raspolaæe kom-pjuterima mogu se toËno izraËunatipotrebe dræave, te u takvim iznosimadavati poticaje, naznaËio je i u tomsluËaju nema potrebe za politiËkimnadmetanjima. BuduÊi da imastruËnjaka na fakultetima i u mini-starstvu, nema potrebe nagaati,nego pitati mjerodavne o pitanjimakoja tiπte poljoprivredu.

Pri kraju rasprave za rijeË se javiozamjenik ministra poljoprivrede iπumarstva, dr. TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ. Uvo-dno je demantirao da je rekaozastupniku LonËaru da kombinatikoji su po zakljuËcima Vlade ukonsolidaciji, idu u steËaj.

Kada je rijeË o izmjenama idopunama Zakona o poticajima,prihvaÊa primjedbu da bi bilo bolje daje pred zastupnicima cijeli modelreforme, koja je sada u zavrπnoj faziizrade.

©to se tiËe poticaja, podsjeÊa da jetijekom 2000. i 2001. godine poveÊanasubvencija u poljoprivredi za oko 80posto.

Stalno je poticana proizvodnjapπenice i æitarica, uvedeni su poticajiza kukuruz, a proπiruje se broj

proizvoda koji se potiËu. Poticat Êe sei proizvodnja voÊa a ide se i spotporom starim nekomercijalnimpoljoprivrednim proizvoaËima uklju-ËujuÊi i naknade za mirovine.

©to se tiËe ribe, ukoliko se potiËeulov ribe i subvencionira konzerva,tada je potrebno na nekim drugimpozicijama provesti odgovarajuÊesmanjenje. Od palete 10 proizvoda uratarskim i biljnim kulturama tri sukategorije i u svakoj je poticaj isti,radi Ëega je predloæena redukcija.Osim toga, Ministarstvo mora do 25.sijeËnja predloæiti proljetni plan sjetveradi nabave repromaterijala i pripre-me tla. Razlog zbog kojeg ovo pitanjenije rijeπeno uredbom proizlazi izodluke da se uredbama ne rjeπavajuodreena pitanja.

Valja znati, rekao je, da financijskasredstva predstavljaju limit, te danema sredstava u proraËunu kojimogu podmiriti 3 tone pπenice pohektaru, 30 tona πeÊerne repe pohektaru, jer je to niska proizvodnja svisokim troπkovima i spornomkvalitetom. Prema najnovijim podaci-ma, za πeÊernu repu planirano jezasijati 29 tisuÊa hektara, a ostavljeno

je samo 24 tisuÊe. Zbog obveza izugovora s WTO-om uvezeno je 45tisuÊa tona sirovog πeÊera na Ëemu sunaπe tvornice ”napravile” posao. Da bipreradile πeÊer zaposlile su svojeradnike i Hrvatska je izvezla 55 tisuÊatona πeÊera i u platnoj bilancinaplatila 52 milijuna i 400 tisuÊadolara. Pritom ne smije izostatispoznaja da nema proizvodnje na 2,8hektara koliki je naπ prosjek træiπneproizvodnje, komercijalne i konku-rentne na inozemnom træiπtu.

Na kraju izlaganja zamjenikministra poljoprivrede i πumarstvaTToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ, je rekao kako nemarazloga da predlagatelj ne prihvatiodreene primjedbe, prijedloge imiπljenja.

UU nnaassttaavvkkuu rraaddaa zzaassttuuppnniicciiHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa vveeÊÊiinnoomm ssuu ggllaassoovvaapprriihhvvaattiillii pprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjee--nnaammaa ZZaakkoonnaa oo nnoovvËËaanniimm ppoottiiccaajjiimmaa iinnaakknnaaddaammaa uu ppoolljjoopprriivvrreeddii ii rriibbaarr--ssttvvuu.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii iimmiiππlljjeennjjaa uuppuuttiitt ÊÊee ssee pprreeddllaaggaatteelljjuu,,rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaazzaakkoonnaa..

VV..ÆÆ;; MM..PP..

BROJ

322

57

PPrriimmiivvππii nnaa zznnaannjjee oovvoo iizzvvjjeeππÊÊee,,HHrrvvaattsskkii ssaabboorr oobbvveezzaaoo jjee VVllaadduu RRHH ddaauu ππttoo kkrraaÊÊeemm rrookkuu ddoossttaavvii iizzvvjjeeππÊÊaa oopprroovveeddbbii zzaakkoonnaa oo:: ppoolljjoopprriivvrreeddii;;ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiππttuu;; eekkoollooππkkoojjpprrooiizzvvooddnnjjii ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh pprrooiizzvvooddaattee PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo ssuubbvveenncciijjaammaa iippoottiiccaajjiimmaa uu ppoolljjoopprriivvrreeddii ii PPrriijjeeddllooggpprrooggrraammaa ssoocciijjaallnnoogg zzbbrriinnjjaavvaannjjaaËËllaannoovvaa oobbiitteelljjsskkiihh ggoossppooddaarrssttaavvaa kkoojjaabbii,, eevveennttuuaallnnoo,, iizzgguubbiillaa pprraavvoo nnaassuubbvveenncciijjee ii ppoottiiccaajjee..

O IZVJE©∆U

CijeneIzvjeπÊe zapoËinje analizom odnosa

cijena poljoprivredno-prehrambenihproizvoda prije i nakon stupanja

Hrvatske u Svjetsku trgovinskuorganizaciju. Cijene na malo sa 1999.na 2000. porasle su za 7,7 posto anakon ulaska u WTO (listopad 2001.u odnosu na studeni 2000) za 2,3posto. Trend sniæavanja cijenaprisutan je i kod poljoprivrednihproizvoda - 5,4 posto (studeni 2000.prema studenome 1999), a 0,2 nakonulaska u WTO (listopad 2001. premastudenome 2000) odnosno na 1,5posto (listopad 2001-listopad 2000).

Zamjenik ministra poljoprivrede iπumarstva, TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ, uuvodnom je izlaganju aktualizirao ovepodatke. U 11 mjeseci 2000. prema1999, na godiπnjoj razini, cijenepoljoprivrednih proizvoda porasle suza 8 posto, a u istom razdoblju 2001.

svega 1,9 posto, a ukupno poljo-privrede 4,6 posto manje negoprethodne godine, razliËito po poje-dinim sektorima (cijena svjeæegpovrÊa manja je za 6,6 posto u odnosuna prethodnu godinu, a voÊa veÊa za7,5 posto jer je voÊarska proizvodnjastradala od tuËe i mrazeva). Posljedicaje to i ponude i potraænje te veliËineproizvodnje i svega πto usmjeravatræiπna kretanja.

Uvoz je usporeniji (za 1,6 postoindeksnih poena) a izvoz je ostao naistoj razini. Hrvatska je uvezla hraneza 432 milijuna dolara, dok je uvezlaza 799 milijuna (367 milijunadebalans, odnosno 34 posto veÊanegativna razlika). UnatoË najavamaneÊe se dostiÊi maksimum uvoza

IZVJE©∆E O KRETANJIMA CIJENA I ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

Od Vlade zatraæena izvjeπÊa o

provedbi poljoprivrednih zakona

IHS6. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

hrane zabiljeæen 1997. (milijardu i 7milijuna, s negativnom razlikom od455 milijuna), kad - naglasio jeHrvatska nije bila Ëlan WTO-a i nijesmanjivala carine te nije uπla u ringrazvijenih zemalja niti imala bila-teralne ugovore s mnogim zemljama.

Zamjenik ministra rekao je ipak dana debalans utjeËe otvaranje hrvat-skog træiπta, konkurencija na njemu.Od uËlanjenja u WTO veÊ su triputsmanjene carinske stope i razumije seda se to odraæava na uvoz i izvoz.Meutim i u tim uvjetima Hrvatskaima odreene prednosti, one koje se -rekao je LediÊ - Ëesto namjernopreπuÊuju ili se za njih ne zna. Uz to,sada postoji sustav kvota, na koliËinerobe koje Hrvatska uvozi ne plaÊajuse carine i one kad se stave u kontekstonoga πto se moæe izvesti i uvesti ideu korist hrvatske poljoprivrede.

Hrvatska je, naglasio je zatim LediÊ- jedina dræava u Europi Ëiji proizvodiu EU idu bez carine (izuzetak - goveemeso, riba, vino), a to je træiπte sa 380milijuna stanovnika.

Najavljena reforma na planusubvencija ide u pravcu æeπÊeg poti-canja tzv. komercijalne proizvodnje itoga da se ne zanemari veÊ rijeπisocijalni kompleks pitanja u poljo-privredi - staraËka domaÊinstava i dr.

U nastavku izlaganja zamjenikministra poljoprivrede i πumarstvarekao je kako valja uvaæavatiËinjenicu da Hrvatska nema dovoljnupoljoprivrednu proizvodnju (naæalost,samo pet proizvoda ne mora seuvoziti), zatim to da je lani bila loπaposlovna godina (umjesto izvoza 300-400.000 tona kukuruza uvezeno je200.000 tona (za 25 milijuna dolara).Nadalje, Hrvatska ne proizvodi juænovoÊe pa se uvozi popriliËna koliËina.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:napomenu kako Hrvatska ima mnogorezervi u proizvodnji, ali da nemakonkurentne proizvodnje pπenicetamo gdje se radi 15 sati i proizvodipπenica sporne kvalitete; upozorenjeda hrvatska poljoprivreda joπ vuËeteret odnosa izmeu primarne proi-zvodnje i prehrambene industrije(mlijeko, uljarice, πeÊerna repa) temaloprodajnih i veleprodajnih maræi.

Uvezeno

U nastavku izlaganja, TomislavLediÊ osvrnuo se na pojedine sektoreproizvodnje, izvijestivπi, meu ostalimzastupnike kako je u 11 mjeseciproπle godine Hrvatska uvezla: 40tisuÊa tona banana, 17 tisuÊa tonakave, 10.000 tona riæe i 25 tisuÊa tonanaranËi. Zbog manje proizvodnje

uljarica uvezeno je 78,5 tisuÊa tonasojinog zrna (da se popuni bilancaulja), 93 tisuÊe tona sojine saËne kaokomponenete za stoËnu hranu, Tu jezatim milijun i 66 tisuÊa kilogramauvezene ribe 11,5 milijuna dolara).

MoguÊnosti boljeg i veÊeg izvoza, porijeËima zamjenika ministra Hrvat-skoj pruæa ribarstvo (iako postojiprivremeni debalans - Hrvatska imakod tune kvotu ulova od svega 876tona, a postoje veliki aranæmani sJapanom, kamo se izvozi tune uvrijednosti oko 30 milijuna dolara).Hrvatski izvozni artikl je i pπenica,iako je lani izvezeno manje negoprethodnih godina. Hrvatska izvozi 7milijuna tona keksa, 4,5 tisuÊa tonaËokolade, 55 tisuÊa tona πeÊera (uve-zeno je 35 tisuÊa tona). Napomenuvπikako su πeÊerane napravile dobarposao, LediÊ je joπ dometnuo dapostoji kvota u Europskoj uniji uskladu s kojom je uvezeno 45 tisuÊatona tzv. æutog πeÊera. Tvornice suzaposlile kapacitete i radnike, izvezlei napravile dobar posao.

Izvezeno je 11 tisuÊa tona Vegete(22 milijuna dolara), 4 tisuÊe 750 tonaduhana (8,2 milijuna), cigareta 6milijuna 841 tonu (74,2 milijuna).

Izvoz i uvoz

35 posto izvoza Hrvatske ide uBosnu i Hercegovinu (83 milijunadolara ili 30 posto viπe), 12, 2 posto uJugoslaviju (u 2000. godini 15milijuna, a u 11 mjeseci 2001. veÊ 38milijuna, ili 155 posto viπe). Slijede:Slovenija (35 milijuna dolara; Italija(224 milijuna), NjemaËka (20 mili-juna) te Makedonija. VraÊamo se naneka stara træiπta i zbog komple-mentarnosti ranije proizvodnje i zbog,na neki naËin, navike na tom træiπtu,rekao je zamjenik ministra poljo-privrede.

Zastupnike je joπ informirao daHrvatska najviπe uvozi iz Italije (78milijuna dolara ili 13,5 posto viπe) i izMaarske (72 milijuna ili 37 postoviπe).

S napomenom da Hrvatska nanekim træiπtima mora biti konku-rentnija, Tomislav LediÊ izvijestio jezastupnike da je odnos s Maarskomdo prije godinu dana na planu uvoz-izvoz bio 1:17 u korist Maarske (uvrijeme potpisivanja ugovora oslobodnoj trgovini), a sada 1:34. Nemoæe se pretendirati na smanjivanjeuvoza, ali treba poveÊati izvoz na totræiπte.

U studenome 2000. izvoz uSloveniju bio je 11 milijuna dolaraveÊi, a sada je debalans 17 milijuna

dolara, odnosno za 28 milijuna dolaraje negativniji odnos izmeu izvoza iizvoza pa se moraju razmotritimoguÊnosti i na tom træiπtu - rekao jeLediÊ.

On je izlaganje zavrπio ocjenom dapoljoprivredu valja spremati za veÊukonkurenciju te da se mora izdvajativiπe za zaπtitu domaÊe proizvodnje. Uvezi s drugim upozorenjem dometnuoje kako stariji Ëlanovi WTO-a moguizdvajati za subvencioniranje izvoza,ali da to Hrvatska kao novi Ëlan nemoæe.

Mi smo se dovijali kako rijeπiti nekeaktualne probleme u stoËarskoj pro-izvodnji pa smo subvencioniralitransportne troπkove, kamate i sl., alide facto ne moæemo subvencionirati iuvoz, a obzirom na znatno veÊesubvencije u drugim zemljama WTO-ajasno je da smo hendikepirani - rekaoje LediÊ. Izlaganje je zakljuËionapomenom kako je i snabdijevanje iservisiranje turistiËke privrede izvoz,na neki naËin, proizvoda hrvatskepoljoprivrede.

RASPRAVA

AAnnttii BBeelljjii ((HHDDZZ)), koji nije znao daje ova toËka najavljena i koji jeupozorio da ove teme ”efektiraju”stotine tisuÊa graana predsje-davajuÊi nije dopustio da obrazloæipovredu Poslovnika zato πtozastupnik nije znao reÊi koji je Ëlanakpovrijeen. Upozorio ga je pritom daje u broju 6 ”Narodnih novina”objavljen proËiπÊen tekst Poslovnikate izvijestio kako je toËka najavljenaprethodne veËeri.

O IzvjeπÊu je uvodno govorio zamje-nik ministra poljoprivrede i πumar-stva, TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ..

Uvoz upropaπtava domaÊu

proizvodnju

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa oIzvjeπÊu je govorio IIvvaann KKoollaarr.Ustvrdivπi da ovakvo izvjeπÊe ne veselinikoga, pogotovo ne proizvoaËe,seljake, poljoprivredna dobra odnosnotrgovaËke kuÊe koje se bavepoljoprivrednom proizvodnjom, rekaoje da je Hrvatska uπla u utakmicu,takmiËenje s Europom, WTO-om i sokruæenjem koje nasrtljivo na nasgleda i na nespremne nasrÊe. Nijeobavljena prilagodba hrvatske poljo-privrede; vrijeme je napravilo svoje -organiziralo trgovce, nakupce iprekupce, a najmanje se razmiπljalo oosnovnoj proizvodnji.

BROJ

322

58

IHS6. II. 2002.

VANJSKO TRGOVINSKA RAZMJENA

Ne poduzmu li se energiËnije mjereteπko da Êe se proizvodnja moÊioporaviti - rekao je zastupnik, izra-zivπi negodovanje u ime ovog klubazbog stanja u agraru, napose vanjsko-trgovinskoj bilanci. On je zatimpriznao da su objektivne okolnostidijelom krive za to, ustvrdivπi da se uHSS-u na drugi naËin okreÊu proi-zvodnji - postavljanju ciljeva iorganiziranju kako bi se takvo stanjeprekinulo. To, prije svega, podra-zumijeva okretanje domaÊoj proi-zvodnji, koja mora biti imperativ.Ciljanom cijenom mora se stvoritisigurnost træiπta, da proizvod imakupca i da cijena garantiraekonomsku opravdanost proizvodnje.To se, ovog Ëasa bez dræavne inter-vencije ne moæe postiÊi, upozorio jeIvan Kolar, rekavπi kako se varaju svikoji su mislili da dræava mora povuÊisvoje prste i sve prepustiti liberalnomtræiπtu.

ToËno je da su sredstva, kako jereËeno, nedostatna, ali se ciljano nisuni koristila - viπe su bila primjerenasocijali, socijalnom trenutku negoprilagodbi poljoprivrede.

Seljak, meutim, mora biti stimu-liran od dræave, mora imati siguranstatus, ciljanu proizvodnju, zajam-Ëene cijene i kupca. Ako dræava, kojase jedno vrijeme povukla kaoorganizator proizvodnje, opet neintervenira teπko da Êe se popravitisituacija - rekao je zastupnik.

KomentirajuÊi zatim tvrdnjuprethodnika o pozitivnom trenduzbog πirokog træiπta i pada cijena,predstavnik HSS-a je rekao da sepostavlja pitanje kvalitete takvog(uvezenog) proizvoda te da uvozupropaπtava domaÊu proizvodnju(”Lijepa naπa mora imati dostasvojega proizvoda na naπem stolu”).

»emu tolika restriktivnost

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:upit Ëemu tolika zakonska restri-ktivnost prema direktnoj prodajiproizvoda seljaËkog domaÊinstva;(kakve samo probleme imaju Slavonci(s kulenom), a i proizvoaËi vina tesira i mlijeka; tvrdnju da obiteljskodomaÊinstvo mora biti jezgra proi-zvodnje; tvrdnju da bi se 2 milijardedolara nove proizvodnje napravilo kadbi se za 500 milijuna dolara smanjiovanjskotrgovinski deficit; napomenukako proizvodnja mora biti ciljana postrukturi, po granama proizvodnje imora biti stvoreno sigurno træiπte zaproizvoaËe s tim da kupac mora bitisiguran da konzumira zdravu hranu;ocjenu da bi 1 posto Dræavnog prora-

Ëuna trebalo usmjeriti u sustavreforme, da bi se za drugu godinuosigurala veÊa sredstva agraru. Nijeto viπe samo ekonomska kategorijaveÊ politiËko odreenje dræave da sezaposli najprije domaÊa radna snaga,da se uspostavi podnoπljiva vanjsko-trgovinska bilanca - zakljuËio je IvanKolar.

Ne potiËe se ono πto bi trebalo

poticati

Mi moramo svojim radom,prihodima i prinosima biti konku-rencija svemu oko nas, a ne dozvolitida u jedanaest mjeseci Maarskatoliko izveze u Hrvatsku, a hrvatskise izvoz u Maarsku smanji za 50posto - rijeËi su MMaarrkkaa BBaarriiËËeevviiÊÊaa,, kojije obrazlagao stav KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaHHSSLLSS--aa..

Mi smo nesposobni i to je jedinaistina - ustvrdio je zatim zastupnik,osvrnuvπi se na, kako reËe, dvije toËke- jednu s kojom se Hrvatska moæeponositi i jednu koje se moæe sramiti.Prva je da u Hrvatskoj ni u jednomtrenutku nije niËega nedostajalo(uspjelo se uvesti sve Ëega nismoimali). Tim uvozom smanjeno jepoveÊanje cijena.

Druga toËka je, rekao je, πto nemarazlike izmeu sadaπnjeg i onoganegdaπnjeg gospodarstva. Ne potiËese ono πto bi trebalo poticati.KomentirajuÊi napomenu zamjenikaministra kako treba najprije proi-zvoditi da bi se moglo izvoziti,zastupnik je rekao da treba proi-zvoditi da se ne mora uvoziti.

Uslijedili su njegovi upiti - zaπto seuvozi pπenica, tko je uvozi, tko je daodozvole za to i kvote te prijedlogzastupnika, na kojem Êe inzistiratiHSLS kod rasprave o poticajima, da seu Hrvatskom saboru raspravlja i okvotama. Sabor, kako reËe, zna na πtoÊe se podijeliti milijardu i 200 ili 300 -400 milijuna. A onda kad budemoznali moæemo utjecati na to da neuvozimo æive æivotinje, da popunimoprazna toviliπta i πtale te takozaposlimo nezaposlene - rekao jezastupnik, uz upozorenje kako Êe se -ne uËini li se to - radi snabdijevanjaturizma morati uvoziti svinjsko meso.

Predstavnik Kluba zastupnikaHSLS-a joπ je upozorio da se uvozi svei sva, spomenuvπi, meu ostalim ribe,ljuskare, mekuπce, mlijeko i mlijeËneproizvode, jaja, med, drveÊe, lukovice,cvijeÊe, proizvodi na bazi æitarica iπkroba, od voÊa i povrÊa, alkohol,ocat, hrana za æivotinje pa Ëak i koredinja i biljni materijal za pletariju,kako je naglasio. Firme koje bi to

mogle proizvoditi vjerojatno su podsteËajem zato πto nije proizvedeno zanjih da bi mogli preraivati, naglasioje zastupnik.

Hrvatska se, dometnuo je, hvali skukuruzom, a Danska koja ni kilo-gram kukuruza ne proizvede utovi 23milijuna tovljenika od 100 kila.

Rekavπi kako je ova toËka dnevnogreda, na neki naËin, bila iznuena dabi se moæda izgrdilo to πto neπtouvozimo, zastupnik je rekao da(zapravo) moramo sami sebe grditizbog toga πto uvozimo sve ono πtobismo mogli proizvesti.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:apel da se ne prave politiËke kalku-lacije oko poticaja (”da treba dobitipπenica zato πto tu ima najviπe onihkoji Êe glasati za nas”); upozorenje danema sreÊe bez planiranja, bilan-ciranja i rajonizacije proizvodnje - bezobzira koliko male.

Poljoprivrednicima osigurati

kredite

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa, koji je izlagao uime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa,predloæio je da analiza sliËna Bari-ËeviÊevoj bude dostavljena prilikomrasprave o Prijedlogu zakona opoticajima. Kako reËe, drugaËije bi serazgovaralo o poticajima da se o tomei razgovaralo i ranije. Osobno se slaæeda bi trebalo, kao πto se u raspravamaranije zahtijevalo, osigurati poticajeza komercijalnu proizvodnju, ali teknakon πto se obavi rajonizacijaproizvodnje i okrupnjavanja zemlji-πta. Neki preduvjeti osigurani suZakonom o poljoprivrednom zemlji-πtu, ali bi trebalo osigurati træiπtepreko dræave, iako je tonajnesigurnije - jamËiti otkupodreenih proizvoda nakon πto senaËini bilanca potreba.

Iz izlaganja predstavnika Klubazastupnika SDP-a joπ izdvajamo:upozorenje da bi trebalo iskoristitiËinjenicu πto u Hrvatskoj nemakravljeg ludila; ocjenu da je sustavpoticaja dosad bio viπe u funkcijisocijalnog zadovoljavanja odreenogkruga stanovniπtva; prijedlog o jaËimsocijalnim poticajima inaËe, posebnou stoËarstvu i kod nedostajuÊihproizvoda; zahtjev da se poljo-privrednicima lakπe nego dosadomoguÊi osiguravanje kredita odno-sno jamstva i u Hrvatskoj garan-cijskoj agenciji (nerijetko poljo-privrednici sa zdravim, financijskiisplativim programima nemaju do-voljno jamstva ili imovine za jamstva);upozorenje da Hrvatska ne bi smjelabiti samo sirovinska baza (npr. Slove-

BROJ

322

59

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Sanja Fleischer, Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i

odgovornog urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna RodiÊ,

Mario Selnik, Jasenka ©arlija i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 30102-637-2650,

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Ureda za opÊe poslove Vlade RH i Hrvatskog sabora

IZVJE©∆E MANDATNO - IMUNITETNOG POVJERENSTVA

60

nija uvozi osnovne hrvatske pro-izvode, a izvozi Hrvatskoj konaËniproizvod).

Uz Zakon o poticajima i

novelirana informacija

Zamjenik ministra poljoprivrede iπumarstva, TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ najprije jerekao da potpisuje mnogo toga izBariËeviÊeva izlaganja. Kad je rijeË ouvozu pπenice, Hrvatska je uvezlasvega 3,5 tisuÊe, a izvezla 250 tisuÊa

tona pπenica. Prema ugovoru s WTO-om, postoji obveza uvoza 25 tisuÊatona pπenice. Kvota je podijeljena,forsirana su mlinska poduzeÊa kojasu otkupila 80 tisuÊa neumjetneproπlogodiπnje pπenice. Uvozi se tzv.poboljπivaË, tvrda pπenica, da bi semijeπanjem s loπijom dobilo kvali-tetnije ili za træiπte koliko-tolikoprihvatljivo braπno. To je legalno iobveza, nije u vezi ni s kakvimdozvolama - pojasnio je zamjenikministra.

ZakljuËak Vlade je na tragu prijed-loga zastupnika Korenike - uz noviZakon o poticajima za, kako se oËe-kuje, narednu sjednicu ide i nove-lirana informacija - rekao je LediÊ.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr vveeÊÊiinnoomm jjee ggllaassoovvaa((7788 ””zzaa”” ii 1122 ””ssuuzzddrrææaannii””)) pprriihhvvaattiiooIIzzvvjjeeππÊÊee oo kkrreettaannjjiimmaa cciijjeennaa ii aannaalliizzuuvvaannjjsskkoottrrggoovviinnsskkee rraazzmmjjeennee ppoolljjoo--pprriivvrreeddnnoo--pprreehhrraammbbeenniihh pprrooiizzvvooddaa..

JJ..RR..

Predsjednica Mandatno-imunitet-nog povjerenstva Hrvatskog saboraMMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ je u ime Povjerenstvaiznijela izvjeπÊe kojim je utvreno dasu prestankom zastupniËkog manda-ta SSttjjeeppaannuu RRaaddiiÊÊuu ((HHSSSS)),, zbogpodnesene ostavke, i obavijestikoalicije HSS, LS, HNS o osobi koja Êeumjesto njega obnaπati zastupniËku

duænost, ispunjeni Zakonom utvreniuvjeti za poËetak zastupniËkogmandata MMaarriijjaannii PPeettiirr.. Shodnonavedenom, rekla je dalje, Mandatno-imunitetno povjerenstvo predloæilo jeda Hrvatski sabor donese odluku otome kako je dana 16. sijeËnja 2002.godine prestao zastupniËki mandatSSttjjeeppaannuu RRaaddiiÊÊuu,, a zastupniËku

duænost je sukladno Ëlanku 9.Poslovnika ZastupniËkog domaHrvatskog sabora, danom 16. sijeËnja2002. godine zapoËela obnaπatiMMaarriijjaannaa PPeettiirr..

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee bbeezz rraasspprraavvee iijjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniioo pprreeddllooææeennuuOOddlluukkuu,, aa MMaarriijjaannaa PPeettiirr jjee ppoottoommddaallaa zzaassttuuppnniiËËkkuu pprriisseegguu..

MM..SS..

IZVJE©∆E MANDATNO-IMUNITETNOG POVJERENSTVA