PRAPOVIJEST( PRETHISTORIJA ) Prapovijest je najstarije doba u razvoju ovjeanstva , pa je prapovijesna umjetnost najraniji oblik umjetnikog stvaranja koji pratimo od prve pojave ovjeka 600 000. god. prije Krista. Ovo razdoblje zavrava prvom pojavom pisma koje se javlja u najrazvijenijim civilizacijama starog svijeta u III. tisuljeu prije Krista. Ovo razdoblje kronoloki se dijeli na 2 velika perioda , koje karakteriziraju razliiti oblici umjetnikog izraavanja. 1.KAMENO DOBA- PALEOLITIK ( starije kameno doba evolucija ovjeka od majmuna do HOMO SAPIENSA ) MEZOLITIK ( srednje kameno doba) NEOLITIK ( mlae kameno doba) 2. METALNO DOBA - BAKRENO DOBA BRONANO DOBA ELJEZNO DOBA a. starije (haltatsko- HALLSTATT) b. mlae (latensko LA TENE ) 1. KAMENO DOBA PALEOLITIK ( 600 000.-10 000. g.pr.Kr) Paleolitik se dijeli na 3 razdoblja : stariji , srednji i mlai . Iz tog najstarijeg vremena ostalo je sauvano razliito kameno oruje i orue izraeno od grubo obraenog ljunka i krhotine koje su sluile kao noevi ili strugala . U srednjem paleolitiku napreduje se u obradi kamenog oruja i orua ,a kao novi materijal pojavljuje se ivotinjska kost. Mlae kameno doba obiljeava jo bolja obrada kamenih pomagala , ali i pojava novog oruja luka i strijele . Ovo razdoblje je najznaajnije jer to vrijeme prvih poetaka likovnosti koja je usko vezana uz magijske i religijske obrede. Prapovijesni ovjek ivi u piljama , lovac je i ovisi o prirodi .Sluajni otisci ruke na zidovima spilja postaju prvim znakovima vizualne komunikacije ( poruke).Paleolitski lovac promatra prirodu koja ga okruuje , doivljava je vizualno i taktilno to rezultira pojavom tzv. peinskog slikarstva i kiparstva ( u kamenu , drvu kosti ili peenoj glini ). Karakteristike slikarstva: teme su iskljuivo animalistike, prikazane su vrlo realistino (naturalistiki), ne primjenjuju kompoziciju (likovi su sluajno nabacani, formirajui grupe), slue se bojama iz prirode ( crvena, crna, smea, ljubiasta ). Najznaajniji primjeri slikarstva sauvani su u piljama Francuske ( LASCAUX) i panjolske (ALTAMIRA). pilja Lascaux kod Montignaca otkrivena je 1940.god. sluajno. U unutranjosti je ostalo sauvano vie od 600 slika ivotinja ( bizona i konja) i simbola datiranih oko 15 000. g.pr.Kr. ( metodom carbon -1 4). Altamira se nalazi zapadno od Satandera u panjolskoj . Svod velike dvorane oslikan je likovima bizona obojani karakteristinim bojama, a sauvani su i obojani otisci ruku.

1

Karakteristike kiparstva : naturalistiki se prikazuje ensko tijelo na kojem se naglaavaju pojedini dijelovi tijela ( simboli plodnosti) , malih su dimenzija , nazivaju se Venerama , a imaju funkciju IDOLA koji se tuju ( vrijeme matrijarhata ). Meu sauvanom kiparskom batinom istie se kip tzv. WILLENDORFSKE VENERE, nazvan tako po imenu nalazita u Austriji ( danas u Naturhistorisches Museumu u Beu ). Datira se od oko 15 000. do 10 000. g.pr.Kr. , visoka je svega 11 cm oblikovana u kamenu. Primijenjena umjetnost : oruje i orue se ukraava geometrijskim ornamentom ili se u kasnijim razdobljima javlja motiv ivotinja . MEZOLITIK ( cca. 15.- 10 000. g.pr.Kr.) ovjek se organizira u zajednice ( poeci organizacije drutva).U umjetnikom izriaju dolazi do neznatnih promjena . One su prisutne u slikarstvu ovog perioda . Karakteristike slikarstva : odbacuje se realizam iz prethodnog razdoblja , prvi put se javlja motiv ljudskog lika , figure su stilizirane ( pojednostavljene, svedene su na znak) , plone su, pojavljuje se kompozicija . NEOLIT ( 8 000.-5 000. g.pr.Kr.) Ovo razdoblje donosi velike promjene u nainu ivota ovjeka koji nije vie nomad , ve se vezuje uz jedno mjesto. Bavi se zemljoradnjom i stoarstvom . Poinje izgradnja prvih stambenih prostora (poeci arhitekture). ivot se organizira u prvim oblicima naselja- sela. Neolitske kulture javljaju se samo tamo gdje postoje odgovarajui uvjeti i okolina. Karakteristike stambene arhitekture : kolibe su pravokutnog ili krunog oblika , koristi se za izgradnju materijal koji prevladava na tom podruju ( trska, mulj...), grade se sojenice, zemunice. Monumentalna javna arhitektura: pojavljuje se arhitektura grobova i kultnih graevina, grobovi se obiljeavaju velikim, grubo klesanim kamenim blokovima. Dijele se na : - MENHIR- samostojei, okomiti kameni blokovi, mogu biti i figuralno obraeni (CARNAC, Francuska). - DOLMEN- na dva okomita menhira naslanja se trea, vodoravno postavljena kamena ploa - KROMLEH- kombinacija je menhira i dolmena koji su kruno rasporeeni , u pravilnim razmacima. Najpoznatija graevina je STONHENGE , u blizini Salisburyja u Engleskoj. Zapoeto je u neolitiku oko 3 100.g.pr.Kr. ( datirano metodom C-14 ). Posveen je kultu sunca , a sredinji oltarni kamen sluio je kao rtvenik , zrake izlazeeg sunca obasjavaju ga u najduem danu u godini , 21.lipnja. Karakteristike primijenjene umjetnosti : razvija se keramika (TERRACOTTA) koja se u poetku bez ukrasa , a zatim se ukraava graviranjem ( grebanjem noktom ili prutom) razliitih ornamenata ( biljnih, geometrijskih, apstraktnih ), slui za spremanje plodova i poljoprivrednih proizvoda , oblikuje se runo.

2

Karakteristike kiparstva : tuju se i oblikuju jo uvijek idoli ( predmeti oboavanja) enskih figura , prirodni oblici tijela se pojednostavljuju ( stiliziraju ), u veini sluajeva se izostavljaju udovi i glava , najvaniji dio tijela je trup , odlikuju se statinou. Slikarstvo : nema sauvanih ostataka 2. METALNO DOBA BAKRENO DOBA ( eneolitik 2 000.g.pr.Kr.) BRONANO DOBA ( 1 800. g.pr.Kr.) Bakreno doba obiljeava posljednju fazu neolitika. Pojavljuje se i poinje upotrebljavati bakar, kojim se izrauju novi oblici oruja , orua i nakita. ovjek postaje ratnik. Ovo razdoblje traje vrlo kratko, jer je bakar sm previe mekan. Dalji stupanj razvitka predstavlja otkrie bronce ( nastaje mijeanjem legure bakra i kositra ). Veliko otkrie predstavlja izum kotaa koji je pruio mogunost breg kretanja . Karakteristike primijenjene umjetnosti : izrauju se ukrasni predmeti-nakit npr. FIBULE ( kope za kopanje odjee), NARUKVICE , UKRASI ZA KOSU DIJADEME i sl., ukraava se novim oblikom ornamenta spiralom koja nastaje savijanjem bronane ili bakrene ice. Izum kotaa primijenjen je i u lonarstvu , pa je osmiljeno lonarsko kolo koje je omoguilo proizvodnju ravnomjernih i simetrinih glinenih posuda. Karakteristike arhitekture : naselja se grade na uzvisinama ( zbog bolje obrane) i utvruju kamenim suhozidom, nazivaju se GRADINAMA. ELJEZNO DOBA ( oko 1 000. 400 .g.pr.Kr.) Ovo je posljednje prapovijesno razdoblje nazvano tako po upotrebi eljeza .Dijeli se na dva osnovna razdoblja : 1. starije ( haltatsko ) eljezno doba 1 200. 500. g.pr.Kr. 2. mlae ( latensko ) eljezno doba 500. poetka nove ere Haltatsko doba dobilo je ime po najvanijem nalazitu iz starijeg eljeznog doba kod gradia Hallstadta u Austriji gdje je u XIX. st. pronaeno groblje sa vie od 2 500 grobova. Karakteristike primijenjene umjetnosti : karakteristina je izrada metalnog posua ( situle vedra unjastog oblika) bogato ukraene figurama tehnikom ukucavanja plitkog reljefa , ilustriraju svakodnevne sveanosti , ceremonijalne gozbe i obrede sahranjivanja. Latensko razdoblje nazvano je po nalazitu LA TENE uz obale Nealskog jezera u vicarskoj. Ova kultura povezuje uz etniku skupinu Kelta. Karakteristike primijenjene umjetnosti : upotrebljava se eljezo, lonarstvo je naprednije upotrebom lonarskog kola , upotrebljava se novi ukrasni element koji nastaje preoblikovanjem antikih dekorativnih elemenata ( veza sa grkim i helenistikim sreditima ).

3

PRAPOVIJESNA BATINA NA TLU HRVATSKE Podruje dananje Hrvatske zbog povoljnih prirodnih , klimatskih i stratekih uvjeta pogodnih za ivot , razlozi su to se ve u prapovijesnim vremenima ovjek ovdje naseljava . Istaknuti hrvatski geolog , paleozoolog i paleoantropolog Dragutin Gorjanovi Kramberger krajem XIX. stoljea otkrio je fosilne ostatke praovjeka u pilji podno Hunjakova brega kod Krapine , tzv. Krapinskog praovjeka ( koji pripada preneandertalskoj skupini ) i veliki broj kamenih predmeta iz vremena srednjeg paleolitika. Na cijelom podruju Hrvatske pronaeni su materijalni ostaci prapovijesnih kultura npr. u pilji andalja blizu Pule ( oko 800 000. g. pr. Kr., jedno od najvrjednijih europskih nalazita). Iz neolitskog razdoblja su nalazita : Smili kod Zadra i Danilo kod ibenika (najstariji ostaci naselja s kuama krunog oblika i keramike tamnih, uglaanih povrina ). Na otoku Hvaru pronaeni su ostaci tzv. hvarske kulture ( na viem drutveno-ekonomskom i kulturnom stupnju razvitka ) tako nazvane po nalazima u Grapevoj, Markovoj i drugim piljama . Indoeuropski narodi nosioci su kulture bakrenog doba, a naseljavaju se na podruju Panonije i u Podunavlju. Najznaajniji ostaci ovih kultura pripadaju tzv. Vuedolskoj kulturi iz III. tisuljea pr. Kr. , nazvana po nalazitu Vuedol kod Vukovara. Sauvana je keramika razliitih oblika ( amfore, zdjelice trbuasti vrevi i sl.) , izvanredne kvalitete, sjajne crne povrine sa urezanim ornamentom koji je obojan bijelom, utom ili crvenom bojom . Vuedolska golubica i keramika posuda ( danas u Arheolokom muzeju u Zagrebu ) ukraene ornamentom koji tei geometriji , spadaju u najljepe primjere prapovijesne umjetnosti uope. Iz bronanog doba potjeu nalazi naselja sojenica u rijenom koritu npr. Otok na rijeci Cetini . Posljednje tisuljee prije Krista u znaku je kulture eljeznog doba , kojoj su nosioci ilirska plemena koja se naseljavaju uz istono jadransko primorje i u njegovom zaleu . Po sauvanim kulturnim ostacima istiu se Liburni ( izmeu Rae u Istri i Krke u Dalmaciji ), Japodi (u Lici ), Delmati ( izmeu Krke i Neretve) i Ardijejci ( izmeu Neretve i Peljeca). Najznaajniji ostaci ilirskog nasljea su gradine i gomile .Gradine su utvrena naselja , razliita tlocrta ( najee ovalnog) koji slijedi konfiguraciju terena . Obrambeni zid graen je od velikih kamenih blokova tehnikom suhozida ( ponegdje su dvostruki ili trostruki ). Grade se u odreenom vizualnom nizu kako bi mogli meusobno komunicirati i drati pod nadzorom cijelo podruje Jadrana i njegovog zalea . Gomile se grade u skladu sa prapovijesnim pogrebnim obredom , nabacivanjem kamenja nad grobom pokojnika . Nalazi iz ilirskih grobova dokazuju vanjske utjecaje ( sa Apeninskog poluotoka ili Grke). Na podruju Istre, u Nezakciju blizu Pule, pronaene su figure sa ljudskim likovima i arhitektonski ulomci sa motivima spirale i meandra. U Lici je pronaen nakit : fibule, privjesci u obliku ljudskih i ivotinjskih likova i drugi ukrasni predmeti .Od liburnskih plemena iz sjeverne Dalmacije ostao je sauvan nakit inspiriran grkim italskim uzorima , te antropomorfne maske od srebrenog lima.

4

MEZOPOTAMIJANa dijelu prostora zapadne Azije od Iranske visoravni na istoku do obala Sredozemlja na zapadu razvile su se kulture Mezopotamije kroz zadnja etiri tisuljea prije Krista . Mezopotamske ( MESOS = sredina , POTAMOS = rijeka ) kulture razvile su se na plodnom tlu izmeu dviju rijeka Eufrata i Tigrisa , koje pojedini istraivai nastoje identificirati sa biblijskim Rajskim vrtom i drugim priama iz Starog Zavjeta . Na ovom podruju izmjenjuju se i vlada pet razliitih kultura : SUMER - AKAD BABILON ASIRIJA PERZIJA - 3 000.- 1 780. g.pr.Kr. - 1 780.-1 275. g.pr.Kr. - 1 275.- 538. g.pr.Kr. - 538.- 331. g.pr.Kr.

Nae znanje o ovim kulturama zasniva se na pisanim izvorima biblioteke od 30.000 glinenih ploica ispisanih klinastim pismom .Na ovom podruju nastali su temelji znanstvenih disciplina aritmetike, matematike, astrologije i dr. Utemeljili su simboliku brojeva ( 3 , 4 , 7 , 12 ) i izumili rotacijski peatnjak ( pretea rotacije u novinskom tisku) glineni valjak na kojima su bili urezani simboli ili krai tekst koji su mogli na taj nain vie puta za redom utisnuti u svjeu glinenu ploicu . U religiji ovog podruja vladao je politeizam ( vjerovanje u vie bogova ).Babilonci i Asirci tovali su nebeska tijela ( sveenici-astrolozi), a vrhovnu trijadu tvore ANU-bog svemira , BAAL-bog zemlje i EA boica vode ( ama , Sin i Itar bogovi su sunca , mjeseca i ivotne snage ).Perzijanci vjeruju u ZOROASTEROVO ( Zaratrustrino) uenje koje u sredite stavlja vjersku borbu izmeu dobra i zla , kroz likove bogova Ormuzda i Ahrimana. idovi , semitski narod porijeklom iz Mezopotamije, osnovali su oko poetka tisuljea prije Krista na krajnjem zapadu Azije ( dananji Izrael) svoju dravu i razvili kulturu i umjetnost zasnovane na vlastitoj religiji s Jahvom kao jedinim bogom ( monoteizam- vjerovanje u jednog boga ).Na istom e podruju , u Judeji povijesnoj pokrajini Palestine, odnosno rimske provincije Sirije Isus Krist osnovati kransku vjeru.

SUMER I AKADivot u vrijeme Sumerske kulture bio je organiziran u gradovima . Najznaajniji Sumerski gradovi su bili : UR , URUK , LAGA . Sumersku dravu osvojiti e Akaani i prihvatiti sumersku kulturu i umjetnost .Akadski vladari nazivaju se kraljevima i nastoje osvojiti cijelu zemlju. 2 125. g. pr. Kr. kraljevi iz Ura obnoviti e ujedinjeno kraljevstvo.

5

ARHITEKTURA : grade se zatvoreni, utvreni gradovi opasani zidinama ( ukraene nazupanim vijencem ), organizirani u dva dijela , sredinji dio grada naziva se CITADELA , u njoj je smjetena vladarska palaa i najvia graevina ZIGURAT( sveto brdo) hram, svetite u obliku stepenaste , etverostrane piramide sa sedam katova koji su meusobno povezani , svaki kat obojan je drugom bojom ( povezano sa astrolokim znaenjem Sunca, Mjeseca, Merkura, Venere , Marsa , Jupitera i Saturna ) ,obloen glaziranom opekom vrlo ivih boja , ostali dio grada podijeljen je uskim , krivudavim uliicama i u njemu su ivjeli siromaniji slojevi .

GRADITELJSKI MATERIJAL : zbog bogatstva glinom i oskudice kamena, glavni materijal je OPEKA suena na suncu ili peena (samo za najraskonije palae ) , javne zgrade zbog estih poplava i kia podiu se na platformama.

KIPARSTVO : pojavljuje se puna plastika i niski reljef 1. u punoj plastici sauvane su statue malih dimenzija tzv. pobonih molitelja , visine 50 cm , od peene gline, sa izrazito naglaenim, velikim oima , naturalistiki prikazane , u stavu molitve ili slave vladara (apoteozi). Skulptura sveenika GUDEE iz Lagaa , oko 2 150. g. pr. Kr.,iz diorita (muzej LOUVRE, Pariz), na koljenima dri crtai stol s tlocrtom hrama i arhitektonskim alatima : pisaljkom, ravnalom i estarom. 2.u niskom reljefu sauvani su : NARAMSINOVA stela , oko 2 261.-2 224. g.pr.Kr. ( muzej LOUVRE , Pariz) , na kamenoj ploi prikazan je akadski vladar sa svojom vojskom u bitki za svoje carstvo, figure su postavljene djelomino u profilu i frontalno . STIJEG iz UR-a ( BRITISH MUZEUM , London)

PRIMIJENJENA UMJETNOST : izuzetne su zanatlije , oblikuju u plemenitim metalima nakit i upotrebne predmete, motivi su najee animalistiki.

6

BABILONBabilonsko razdoblje zapoinje ujedinjenjem zemlje za vrijeme vladavine Hamurabija , osnivaa babilonskog carstva .Babilonska kultura doprinijela je svojim dostignuima u arhitekturi i urbanizmu. Glavni centar je bio grad Babilon koji prema pisanju grkog povjesniara Herodota zapremao golemu povrinu . Pripadao je tipu naselja s pravokutnom mreom ulica i stambenih blokova , s jakim utvrenjima na kojima je bilo 250 kula. Od vrata boice Itar vodila je sveta ulica. Mardukov hram nalazio se uz veliku kulu s terasama koja se poistovjeuje sa babilonskom kulom koju su ,prema Bibliji , gradili Noini potomci u elji da dosegnu nebo. Izmeu stambenih graevina ( trokatnica) isticala se veliinom Nabukodonosorova palaa s viseim vrtovima ,podignutim na lunim konstrukcijama i navodnjavani posebnim ureajima iz rijeke Eufrat. ARHITEKTURA I URBANIZAM : gradovi su planski graeni ,pravilnog rasporeda ulica ( sauvana je glinena ploica sa tlocrtom grada Nipura ). Centar grada je ZIGURAT, to nasljeuju od prethodnih kultura, i velika vladarska palaa koja se ukraava glaziranom opekom ivih boja (pa moemo govoriti o vrsti slikarstva), ukraavaju se motivima ivotinja (najee bikova), bilja i ljudske figure, slue se vertikalnom perspektivom. Kao arhitektonski element uvode se KONTRAFORE, potporni polu stupovi koji slue ojaanju zidova. KIPARSTVO : sauvan je u niskom reljefu tzv. HAMURABIJEV ZAKONIK , oko 1 760.g.pr.Kr. , crni diorit ( muzej LOUVRE , Pariz), najpoznatiji kodeks pravnih propisa starog svijeta , tekst je uklesan klinastim pismom ,a na vrhu je figura stojeeg Hamurabija pred sjedeim amaom , bogom sunca koji mu predaje simbole prava i pravde, otkriven 1901. g. u Suzi.

ASIRAsirska kultura osvaja Babilon 1 275.g.pr.Kr. i postaje najvea sila zapadne Azije do 605.g.pr.Kr., odnosno do 538.g.pr.Kr. kada ih osvajaju Perzijanci sa kraljem Kirom ( vladaju ovim podrujem do osvajakog pohoda Aleksandra Velikog).Asirska drava bila je despotska, militaristika i totalitaristika kojom je upravljao iskljuivo vladar. Asirski gradovi su NINIVA, ASUR, KHORSABAT. Najznaajniji dio kulturne batine Asiraca predstavljaju ostaci njihovih palaa.

ARHITEKTURA : grade se vladarske rezidencije velikih dimenzija , najvea je otkrivena u gradu Khorsabadu , pripadala je kralju Sargonu , podignuta je na visokoj platformi , povrine oko 25 hektara sa oko 700 prostorija , tri velika dvorita i ziguratom , graena je od opeke. U gradnju se uvodi i novi materijal kamen, te novi arhitektonski elementi luk i bavasti svod .

7

KIPARSTVO : sauvana su djela u punoj plastici i niskom reljefu u kamenu ili bronci. Reljefna polu-plastika vezana je uglavnom uz arhitekturu , odlikuje se dinaminou , slue se pripovjednim ili narativnim nainom prikazivanja i vertikalnom perspektivom, motivi su prizori iz lova , vojna osvajanja i glorifikacija vladara. Puna plastika prikazuju se vladari sa stiliziranim bradama , statue krilatog bika ( idola) tzv. LAMASU sa ljudskom glavom koja ima takoer stiliziranu bradu. Ove statue postavljaju se na ulazu u grad ili palau i imaju funkciju zatitnik.

PERZIJAPerzijski narod indoeuropskog je porijekla, velika je vojna sila utemeljena na apsolutizmu vladara . Vladari-osvajai osvojiti e i grke kolonije u Maloj Aziji i Egipat to e imati utjecaj na razvoj perzijske umjetnosti i arhitekture. Kralj Darije osvojit e Grku i Malu Aziju s gradom Miletom ,poraziti grku vojsku kod Efeza , ali izgubiti bitku kod Maratona ( 490.g.pr.Kr.). Takve osvajake ambicije imao je i njegov nasljednik Kserks ,ali je doivio velike poraze od Grka. Perzijsko carstvo sruit e Aleksandar Veliki 331.g.pr.Kr. U vrijeme tzv. zlatnog doba razvijaju se gradovi koji postaju kulturna sredita ( osobito za vladavine Kira, Darija i Kserksa )npr. PERSEPOLIS, SUZA.

ARHITEKTURA : kraljevske palae graene su po asirskom uzoru, podiu se na visokim platformama , velikih su dimenzija s centralnom tzv. " prijestolnom dvoranom" koja je ispunjena sa mnotvom stupova ( imala je funkciju dvorane za audijencije). Najvea palaa bila je bila ona kralja Darija , zapaljena prema svjedoenju Plutarha, od Aleksandra Velikog nakon njegova osvajanja Persepolisa. Fasade se ukraavaju glaziranom opekom. Od Asiraca preuzimaju svod i kupolu . U izgradnji se slue stupovima koji su elegantni, visoki, tanki, kanelirani ( imaju uljebljenja na tijelu) s kapitelom ukraenim stiliziranim palminim liem, lotosovim cvijetom ili papirusom, to je rezultat egipatskog utjecaja. Originalni element koji Perzijanci uvode u oblikovanju stupova je kapitel ukraen sa dvostrukim konjskim ili bikovskim glavama. KIPARSTVO : vezano je uz arhitekturu , pojavljuje se puna plastika i niski reljef . Od Asiraca preuzimaju motiv krilatih bikova , a punom plastikom moemo smatrati i obradu kapitela u obliku konjskih ili bikovskih glava. Reljefi ukraavaju palae, slave vladara i njegove vojne uspjehe, te dvorski i obredni ceremonijal. FRIZ STIRIJELACA , kamen ( muzej LOUVRE, Pariz ) sauvan na ostacima palaa u Suzi ,slue se vertikalnom perspektivom, figure su prikazane u profilu, u nizu. PRIMIJENJENA UMJETNOST : razvijen je umjetniki obrt , proizvode se vaze, srebreni tanjuri, nakit i drugi predmeti za svakodnevnu upotrebu , izvrsne su tehnike izvedbe, a u sebi spajaju likovni izraz sredozemnih , mezopotamskih i orijentalnih kultura. Zanimljivi su sauvani cilindrini peati sa prizorima rtvenih obreda , lova ili sa likovima vladara. Takoer je sauvano zlatno posue ukraeno stiliziranim ivotinjskim likovima. 8

ZLATNI RITON,u obliku lava s krilima, V.-III. st. pr. Kr.(Arheoloki muzej, Teheran) ZLATNI RITON u obliku gazeline glave iz Persepolisa (muzej LOUVRE, Pariz) FENIANI ( 1 200.-900. g. pr. Kr.) To je semitski narod koji je ivio u Feniciji ( obalno podruje dananje Sirije i Libanona),poznat je po gradovima-dravama ( Biblos , Sidon ,Tir i dr.) , bili su odlini pomorci koji su kolonizirali Cipar, Siciliju , Sardiniju , Sjevernu Afriku i panjolsku. Razvitku kulture najvie su pridonijeli primjenom i irenjem alfabeta.

EGIPATStaro ime za Egipat je QUENTIN ( Crna zemlja). idovi su je nazvali MISTRAM ,a Grci AIGIPTOS, od kojeg potie dananje ime. Egipat nastaje na uskom podruju plodnog tla uz rijeku Nil koji je sa obje strane opkoljen prostranom pustinjom , brdima na jugu , Sredozemnim morem na sjeveru i Crvenim morem na istoku. Zbog takvog poloaja Egipat je imao razvijen trgovaki promet. Dolina uz rijeku postala je plodna upotrebom sustava za navodnjavanje i pruala je sve blagodati. Iz tog razloga i svi gradovi smjeteni su uz rijeku. Na ovom podruju ovjek se naseljava jo u prapovijesno doba, ali e dosegnuti vrhunac u tzv. faraonsko doba. Vladavina faraona dijeli se na tri razdoblja: 1. STARO CARSTVO 2 700.-2 260.g.pr.Kr. 2. SREDNJE CARSTVO 2 060.-1 786.g.pr.Kr. 3. NOVO CARSTVO 1 080.- 715.g.pr.Kr. 4 000.g.pr.Kr. razvija se civilizacija koja stvara sustav slikovnog pisma HIJEROGLIFE ( kasnije se razvijaju jo dva pisma: HIJERATSKO i DEMOTSKO ) , upotrebljavaju PAPIRUS ( egip..PA - PURO, podloga za pisanje slina papiru, izrauje se od vlati posebne vrste trstike) i oblikuju KALENDAR ( ima tri godinja doba : jesen, zimu i ljeto sa po 4 mjeseca).Od neplodnog pustinjskog tla upotrebom sustava NAVODNJAVANJA stvaraju plodnu dolinu . Faraon Menes 3 400.g.pr.Kr. ujedinio je Donji i Gornji Egipat ,izgradio sredinju vlast i utemeljio grad Memfis .Utemeljitelj III. dinastije i stare drave Djoser osvaja nova podruja i iri egipatsko carstvo. Povijest Egipta prepuna je uspona i padova , a njen kraj biti e 332.g.pr.Kr. kada e ga osvojiti Aleksandar Makedonski i osniva grad Aleksandriju koji e biti najvee helenistiko kulturno- umjetniko sredite sve do rimskog carstva. Veliki je broj gradova , no najznaajniji su TEBA , LUKSOR ( religijski centri), MEMFIS (kraljevski grad ),KARNAK , HELIOPOLIS . Veliki utjecaj na razvoj graditeljstva i umjetnosti imala je religija. U poetku se tuju ivotinje- ( sokol, maka, ibis, krokodil), a zatim oni dobivaju ljudski lik. Egipani vjeruju u vie bogova ,no vrhovno boanstvo je RA- bog sunca. Kasnije se stapa sa

9

bogom AMONOM -bogom zraka i vjetrova i postaje AMONRA (nakon ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta, prikazuje se sa ovnovim rogovima). Drugi bogovi i boice koji se tuju su : MUT- ena Amon-Ra NUT boica Neba ( svetite u Heliopolisu ) KNUM stvoritelj ovjeka TOT bog mjeseca PTAH zatitnik umjetnika SEHMET - zatitnica od zla ( prikazuje se sa glavom lavice), ena Ptaha ANUBIS - bog mrtvih i balzamiranja ( prikazuje se s glavom akala ) OZIRIS bog mrtvih i uskrsnua koji vae due pokojnika ( na vagu se stavlja srce pokojnika naspram pera istine ) IZIDA Ozirisova supruga, idealna ena ,supruga i majka HORUS poistovjeuje se s vladajuim faraonom, sin Ozirisa i Izide , prikazuje se s glavom sokola HATOR boica veselja i ljubavi , Horusova supruga, prikazuje se s glavom krave THOTH bog mudrosti , umjetnosti i znanosti te magije ; boanski pisar U ranijim razdobljima smatralo se da je sam faraon utjelovljenje Horusa , a zatim je bio sin Boga Ra ili Amona. Egipani su vjerovali u ivot nakon smrti. To je bio razlog za ouvanjem tijela i nakon fizike smrti i razvoja tehnike BALZAMIRANJA ( MUMIFICIRANJA) te bogato opremanje grobova stvarima koje su pokojniku trebale pruiti sav luksuz nakon smrti koji je imao u ivotu ( namjetaj, odjea, hrana, nakit, drvene figure vojnika i robova , drvenih laa i dr.). Povijesnim i umjetnikim razvojem egipatske civilizacije bavi se nauna disciplina nazvana EGIPTOLOGIJA . Kao posebna nauka poinje se razvijati u XIX. st. ( zasniva se na zapisima staro-egipatskog sveenika Maneta , koji je 300.g.pr.Kr. napisao povijest Egipta i razvrstao njegove vladare u 30 dinastija) i grkog pisca i povjesniara iz Halikarnasa Herodota (484.-424. g.pr.Kr.) koji je opisao zbivanja u Starom vijeku u svom djelu Povijesti . Interes za egipatsku umjetnost i kulturu potakla su Napoleonova osvajanja Egipta 1798.g. JEAN-FRANOIS CHAMPOLLION , francuski orijentalist i osniva egiptologije 1822.g. deifrirao je hijeroglife uz pomo trojezinog teksta na jednom kamenu otkrivenom 1799. g. u Rozeti. 1922.g. HOWARD CARTER pronaao je u Dolini kraljeva u Tebi potpuno sauvanu bogatu grobnicu faraona TUTANKAMONA. URBANIZAM : grade se veliki gradovi koji su otvoreni , bez zidina , jer imaju prirodnu zatitu od neprijatelja- pustinju, dijele se na dva dijela , a podiu se na suprotnim stranama rijeke :grad ivih ( na desnoj strani ) i grad mrtvih- NEKROPOLA (na lijevoj strani, NEKROPOLIS gr.- grad mrtvih), graevni materijal za stambeni dio je opeka i drvo , dok se grobnice podiu u kamenu. ARHITEKTURA : najznaajnije graditeljsko nasljee vezano je uz grobni kult i hramove ,manje je sauvana stambena arhitektura .

10

GROBNA ARHITEKTURA: izuzetno su monumentalnih dimenzija, zatvorene prema vani ,s tajnim ulazima ,razvijaju se postepeno od MASTABE, preko STEPENASTE PIRAMIDE do PRAVILNIH PIRAMIDA ravnih ploha. MASTABA - je grobnica pravokutnog tlocrta, vodoravnog krova iskoenih zidova. Sastoji se od 3 dijela : vanjske prostorije, unutranje tajne prostorije sa kipovima pokojnika i grobnice ispod razine zemlje . Najbolje sauvani primjeri su u GIZEHU i SAKKARI.

STEPENASTE PIRAMIDE - podsjeaju na zigurate, nastaju slaganjem mastaba jedne na drugu, najpoznatija je DJOSEROVA piramida podignuta oko 2 650.g.pr.Kr. ( izgradio je graditelj i sveenik IMHOTEP ).

PIRAMIDE ( PYRAMIS gr.=kola od peninog brana) osnovni smisao im je bio da osiguraju svojom veliinom i monumentalnou tijelo faraona do trenutka , kada e se u skladu s vjerovanjem o besmrtnosti , ono opet sjediniti s duom, pravilna su etverostranog oblika , u tlocrtu kvadratne, zatvorenih vanjskih ploha. U unutranjosti Nalazile su se odaje za kralja, kraljicu, galerija i podzemne odaje ( u kojima je obino skrivano tijelo faraona). Najznaajnija skupina piramida sauvana je u Gizehu blizu Kaira ,a pripadala je velikoj nekropoli stare prijestolnice Memphisa .U tom kompleksu grobnica graenom izmeu 2 560.-2 475. g. pr. Kr. izdvajaju se svojom veliinom 3 piramide: KEOPSOVA ( najvea meu njima, sa stranicom osnovice 250 m , a visine 147 m , po pisanju grkog povjesniara Herodota graena je 30 godine , sadri vie od 2 000 000 kamenih blokova teine 2,5 tona , a gradilo je 100 000 radnika ). KEFRENOVA ( oko 2 250.g.pr.Kr.) MIKERINOVA

11

HRAMOVI : iskljuivo su kue boje ( ne mjesta zajednikog oboavanja) u koje pristup imaju iskljuivo sveenici koji obavljaju obrede i tuju bogove, oni su po vjerovanju bia s ljudskim potrebama( faraoni se proglaavaju bogovima ) , poinju se graditi oko 2 100.g.pr.Kr. od jednostavnijem ka sloenijem tipu , u poetku se sastoji od predvorja i jednog svetita , kasniji razvijeniji tip hrama sastojao se od : aleje sfingi , dva obeliska pred ulazom , masivnih pilona na ulazu ,dok se unutranjost dijeli na dvorite, hipostilnu dvoranu i svetite.

SFINGA - skulptura s tijelom lava i ljudskom glavom, ima ulogu uvara na ulazu u hram ili piramidu OBELISK ( OBELOS gr. =koplje, mali raanj) je visoki , etverostrani stup u pravilu monolit ( isklesan od jednog komada kamena) , koji se u gornjem dijelu suava i na vrhu zavrava piramidalno, povrina mu je ispisana hijeroglifima ( javljaju se sa pojavom kulta boga Amona). PILON ( PYLON gr.= velika vrata) arhitektonski okvir ulaza u obliku krnje piramide, dva stuba velikih dimenzija povezani meusobno ARHITRAVNOM GREDOM ( horizontalna greda koja se naslanja na stupove ili zid ). HIPOSTILNA DVORANA dvorana ispunjena mnotvom,"umom" stupova.

12

Grade se tri tipa hramova ( od kojih su neki postali i grobnicama): 1.UZDUNI ( LONGITUDINALNI ) - KARNAK( podignut u ast boga Amona) , LUXOR 2.STEPENASTI ( POLUPODZEMNI) djelomino su uzidani u stijene, najznaajniji je sauvani hram kraljice HATEPSUT u Deir-el-Bahari, sastoji se od niza terasa do kojih vode rampe , a zavrava u unutranjosti samog brda predvorjem i hipostilnom dvoranom, gradio je arhitekt Senmut. 3.PEINSKI ( PILJSKI) nalazi se potpuno u unutranjosti kamenog masiva, nema vanjskih dijelova, najznaajniji je hram RAMZESA II u Abu Simbelu, sagraen je u dubinu od 60 metara , a proelje mu naglaavaju etiri sjedee figure, isklesane u visini od preko 20 m u samoj stijeni, u vrijeme gradnje Aswanske brane sredinom XX. St. morao je biti premjeten na novu lokaciju kako ne bi ostao na dnu akumulacijskog jezera. ARHITEKTONSKI ELEMENTI : STUP : zbog tenje da se izgrade graevine koje e biti trajne, monumentalne, reprezentativne i vjene upotrebljavan je kamen kao graa , pa se kao konstruktivni element javlja stup ( zbog teine svoda i velikih dimenzija graevina).Stupovi su velikih dimenzija ( obujma i visine),kapitel je u obliku zvona ili pupoljka , ukraen motivima iz egipatske flore: PAPIRUSOM , LOTOSOM i PALMOM a pojavljuje se i ljudski lik glava boginje Hator, baza stupa je okrugla, heksagonalna , oktogonalna ili kvadratna.

KIPARSTVO : podjednako su zastupljeni svi vidovi kiparstva ( puna i polu plastika ), vezano je uz arhitekturu ili samostalno ( u okviru arhitekture),religijsko vjerovanje u zagrobni ivot bio je razlog nastanka skulptura ( dua se pokojnika vraa u kip ), bili su predmet tovanja , motivi su likovi bogova ili faraona (kao glavnog boanstva ).

13

PUNA PLASTIKA karakteristike: monumentalnost , zatvorenost volumena , frontalnost , statinost , ukoenost , neprirodnost, detalji su stilizirani ( pojednostavljeni ), oblikuju se po odreenim pravilima tzv. egipatskog kanona ( figura faraona uvijek je najvea , dok se ostale figure s obzirom na vanost i poloaj postepeno smanjuju ),ruke su priljubljene uz tijelo , a noge skupljene. Nailazimo na tri karakteristina poloaja tijela : uspravni , sjedei i u raskoraku (poloaj u kojem se oblikuju iskljuivo kopovi faraona ). U izradi se statua slue se drvom ( za obini puk ) i kamenom ( faraon i njegova obitelj). Statue su bojane , muke figure razlikujemo od enskih po boji inkarnata ( boja ljudske puti).Zanimljive su skulpture pisara koji su imali visoki poloaj u drutvu, izraene su u sjedeem poloaju ,sklopljenih nogu tako da oblikom zatvaraju piramidu. PISAR iz muzeja LOUVRA , Pariz RAHOTEP I NJEGOVA ENA NOFRET , 2 570. g.pr.Kr. MIKERIN IZMEU BOICA HATOR I PARVE MIKERIN I NJEGOVA ENA U vrijeme vladavine Amenofisa IV. tei se ka realizmu (nastoje prikazati to vjernije portretiranog), najljepi, sauvani primjer je glava kraljice NEFRETETE , ene Amenofisa IV. ( danas u Berlinskom muzeju) . Istodobno se razvija( pored monumentalne plastike) i sitna plastika koja prikazuje obine ljude , ratare, vojnike , robove, laare, iji se kipovi stavljaju u grobove kako bi sluili vjeno svojim gospodarima. RELJEFI: nalazimo ih uklesane po zidovima hramova i grobnica, na plohama stupova, esto su bojani, u njima se kao i kod slikarstva javlja tipian nain prikazivanja ljudskog lika ,slikovni prikazi popraeni su tekstom , a teme su iz ivota samog faraona koji se smatra bogom ili iz svakodnevnog ivota Egipana, njihovom radu lovu i ribolovu , putovanjima , ratovima, gozbama , zabavama ( prizori koji su takoer vezani uz faraona). SLIKARSTVO : sauvano je na zidovima grobnica i na papirusu , ima ukrasnu funkciju i dokumentarnu vrijednost , odlikuju se izvrsnim crteom ljudi , ivotinja, pejzaa i drugih detalja iz svakodnevnog ivota , motivi su iz ivota faraona , religiozni i iz svakodnevnice obinog puka. KARAKTERISTIKE : kompozicija je vezana uz ZAKON KADRA ( zadani okvir ili ploha na kojoj se slika), ZAKON HIJERARHIJE( lik faraona vei je od ostalih),VERTIKALNU PERSPEKTIVU, likovi su ploni, oblikuju se po KANONU (glava i noge u profilu , a oko i ramena EN FACE ) , upotrebljava se niska skala boja ( bijela-pozadina, crna- obrisna linija , plava ), muki i enski likovi razlikuju se po boji inkarnata.

14

PRIMIJENJENA UMJETNOST : sauvana su predmeti svakodnevne uporabe od metalnog oruja i nakita, zlatnog ili fajanskog posua do drvenog pokustva, istiu se ukrasom i funkcionalnou.

EGEJSKA UMJETNOST( KRETSKO MIKENSKA ) Egejska kultura razvila se na podruju sjeveroistonog Sredozemlja : obalama Male Azije ( grada Troje), na Cikladskim otocima u Egejskom moru ( Melos, Amorgos, Naskos, Paros, Syros, Delos, Keros, Rodos, Lesbos, Thera), na otoku Kreti i kopnenoj Grkoj , na Peloponezu( u gradovima Mikeni, Trintu i dr.). Egejskom kulturom povijest umjetnosti i arheologija sustavno prouavaju i istrauju od posljednje etvrtine XIX. st. njemaki trgovac, arheolog amater HEINRICH SCHLIEMANN tragom Homerovog epa ILIJADA poeo je iskopati na breuljku Hirsalik u Turskoj ,uvjeren je da je pronaao mitski grad Troju. Turske vlasti zabranit e mu daljnje istraivanje, pa Schliemann zajedno sa suprugom nastavlja rad na poluotoku Peloponezu i otkriva Mikenu ( zidine i nekropolu ). Engleski arheolog ARTHUR EVANS od 1900.-1905.g . radi na iskapanjima na otoku Kreti na lokalitetu Knososa. KRETA 2 500.- 1 450.g.pr.Kr. Kretsko-minojska( po mitskom kralju Minosu) kultura razvija se na otoku Kreti ( otok drava).Poznati su gradovi Knossos, Festos, Hagia Triada ( Evans istrauje na ovim lokacijama). Imali su prvu flotu na Sredozemlju zato njihovi gradovi nisu imali bedeme. Trguju ( ulje, vino, keramika) sa Egiptom, Ciprom ,Malom Azijom. tuju bika kao svetu ivotinju . Mitski vladar Krete Minos iz XVI. st. pr. Kr. dao je izgraditi svoju palau sa vrlo kompliciranim tlocrtom nazvanu LABIRINT ( po LABRISU = sveta dvostruka sjekira ) za smjetaj mitskom udovitu Minotauru ( s tijelom ovjeka i glavom bika). Sluili su se slogovnim pismom ( 1 slog=1 znak) tzv. LINEARNO A PISMO ( koje nije deifrirano), dekadni (DEKA= deset) brojani sustav i etiri raunske operacije i razlomke. ARHITEKTURA : u gradovima se grade palae po uzoru na bliskoistone , ali manjih dimenzija , imaju dvije funkcije : reprezentativnu i kultnu. KARAKTERISTIKE: izgraene su po ljudskoj mjeri, prostrane , slobodno rasporeenog tlocrta sa velikim centralnim dvoritem iz kojeg se ulazi u rezidencijalne prostore ,grade se na breuljcima i prate konfiguraciju terena ( terasaste, na vie katova meusobno povezanih stepenicama-koje se javljaju prvi put), kompliciranog rasporeda prostorija (otud mit o labirintu), imaju razraen sustav kanalizacije i sustav prozora za rashlaivanje , glavni graditeljski materijal je KAMEN ,unutranjost je obojana arkim bojama ( polikromnija) i freskama, najreprezentativnija prostorija je MEGARON koji se sastoji od trijema ( predvorja ) sa dva ulazna stupa i etverokutne dvorane s etiri stupa i ognjitem u sredini (iz nje e se razviti grki hram).

15

MINOSOVA PALAA u KNOSSOSU, 2 000. g. pr. Kr. , devastirana oko 1 400.g.pr.Kr.,sauvano najstarije prijestolje u Europi ARHITEKTONSKI ELEMENTI : javljaju se stupovi specifinog oblika, koji slue kao nosai tereta ( potporanj) , vrlo su niski, tijelo stupa u gornjem dijelu se iri , a u donjem suava , nazivaju se obrnutim stupovima , bojani su arkim bojama ( crvenom), kapitel je u obliku polukugle.

SLIKARSTVO : javlja se na zidnim povrinama palaa (freske ) i vazama , prikazuju se motivi borbi sa bikovima, puke zabave i ivotinja ( dupini, ribe, ptice, hobotnice). KARAKTERISTIKE: realizam, jasan i siguran crte, ljudske figure slikaju se u pokretu(isticanje ljepote ljudskog tijela) i u profilu ( utjecaj egipatske umjetnosti) , prizori su dinamini, kolorit je svje i snaan. KNEZ LILJANA , XVI. st. pr. Kr. , iz palae u Knossosu ( muzej u Heraklionu, Kreta) MALA PARIANKA,nazvana tako zbog slinosti ( minka i frizura) sa onovremenom modom u Parizu

KERAMIKA : izrauju vaze i ostalo upotrebno posue od peene gline, oslikavaju se linearnim i spiralnim ornamentom i motivima morskih ivotinje ( osobito hobotnica polipa ), slike se pojavljuju na trbuhu vaze ,ire se slobodno u vodoravnom smjeru ( nema kompozicije),ornament se ritmiki ponavlja , javlja se ASIMETRIJA likova i ukrasa. Poznato je nekoliko stilova u : tzv. KAMARES ( prema pilji na brdu Ida gdje su naeni prvi primjerci) stil kojem pripadaju posude s geometrijskim i biljnim motivima , vrlo matoviti ,oslikane arkim bojama na tamnoj pozadini, zatim NOVINATURALISTIKI stil u kojem prevladavaju motivi inspirirani stvarnou (cvijee, alge , ribe, ivotinje) , vrlo dinamini i posljednji tzv. STIL PALAE u kojem prevladava geometrija i stilizacija . KAMARES VAZA ( Arheoloki muzej ,Heraklion , Kreta) VAZA ETEOCA oko 1 500. g. pr. Kr. , gornji dio vaze ukraen je reljefom koji prikazuje eteoce u polju

16

KIPARSTVO : nije poznata monumentalna skulptura, pronaena je samo sitna plastika od peene gline, bojana koja prikazuje BOGINJE SA ZMIJAMA,XVII. st. pr. Kr. iz Knossosa ( Arheoloki muzej ,Heraklion , Kreta). PRIMIJENJENA UMJETNOST : upotrebne posude od zlata, pehari ( RYTON) i dr. Najpoznatiji rython, pehar u obliku lijevka iz Hagie Triade , sa prikazom borbe bikova.

MIKENA ( oko 1 350.-1 300.st.pr.Kr., ) Nosioci mikenske kulture je grko pleme ahejaca. Ova kultura sasvim je suprotna Kretskoj. Ona je vojnika i ratnika drava. Gradovi se grade na uzvisinama CITADELAMA , okrueni su jakim zidinama zbog straha od napada neprijatelja. Za otkrivanje ove kulture najzasluniji je Heinrich Schliemann . Sluili su se linearnim B pismom. URBANIZAM I ARHITEKTURA : gradovi -polisi ( POLIS gr. = grad ) prate konfiguraciju terena, nepravilni su, obzidani tzv. KIKLOPSKIM zidinama ( KIKLOP = bie iz grke mitologije nadljudske veliine i snage) ,nazvane tako jer su izgraene od velikih kamenih gromada nepravilna oblika , zaobljenih krajeva, vrsto sljubljeni jedan uz drugog bez vezivnog sredstva to su mogla izgraditi jedino ova mitska bia ,debljina im je tolika da kroz njih vode uzduni hodnici. Glavni ulaz u grad nazvan je LAVLJIM VRATIMA ( zbog reljefa iznad vrata). H. Schliemann je otkrio 1876.g. nekropolu sa velikim brojem grobova u kojima je pronaeno oruje ( potvruje pretpostavku da su bili narod ratnika ) i tzv. ATREJEVU GROBNICU ( riznicu) iz XIII. st. pr. Kr. To je najznaajniji spomenik mikenskog graditeljstva, smjetena nasuprot mikenskoj utvrdi , krunog je tlocrta (THOLOS) sa prilaznim hodnikom dugim 38 m usjeenim izmeu dva zida , sagraena unutar breuljka (pa stoga postoji samo unutranji prostor).Kruna prostorija nadsvoena je lanom kupolom stoastog oblika (redovi kamena se postepeno isputaju tvorei jedinstveni zakrivljeni zid ) .Prostor je osvijetljen samo visokim vratima, iznad kojih je otvoren lani luk. Sa strane krune dvorane nalazi se mala, etverokutna prostorija u kojoj su naeni vladarski grobovi. Velika, kruna prostorija sluila je za obrede u ast pokojnika.

Tzv. LAVLJA VRATA sagraena su kao i zidine od velikih kamenih blokova, iznad nadvratnika ( ravna greda iznad vrata) sauvan je reljef koji prikazuje dva lava oslonjena prednjim apama na sveti stup ( obrnuti kretski stup, to ukazuje na veliki utjecaj kretske kulture) . Taj reljef prikazuje simbol Mikene. KIPARSTVO : osim spomenutog reljefa , u grobnicama su pronaene posmrtne maske od zlata, vrlo ekspresivnog izraza ( raene po licu pokojnika). AGAMEMNONOVA MASKA, XVI. st. pr. Kr. ( Nacionalni muzej ,Atena)

17

PRIMIJENJENA UMJETNOST : pod utjecajem je kretske umjetnosti , razvijeno je lonarstvo i zlatarstvo. LONARSTVO : rade raznolike, elegantne oblike posua, ukraene su naturalistikim motivima , dok se kasnije javlja ljudski lik shematski prikazan, motivi su ratniki, vojni pohodi. VAZA S POVORKOM VOJNIKA XIII. st. pr. Kr.( Arheoloki muzej ,Atena) ZLATARSTVO: upotrebni predmeti raeni su od zlata vrhunske izrade, pronaeni su u grobnicama, ukraeni su plitkim reljefom sa animalistikim motivima. ZLATNI RYTHON ( riton) , oko 1 500. g. pr. Kr. , iz Vaphia , sa prizorom hvatanja bikova .

( XI. st.pr.Kr. I. st.pr.Kr.)Indoeuropski narod sa sjevera (plemena AHEJACA, JONJANA, EOLJANA, DORANA) doseljava se u VIII. st. pr. Kr. na podruje dananje Grke. Nazivaju se zajednikim imenom HELENI, a zemlju na kojoj se naseljavaju HELADOM ( Rimljani ih nazivaju Grcima prema plemenu GRAIKOI u Epiru). U vrijeme doseljavanja Heleni ive u plemenskim zajednicama ( patrijarhat). U Homerovo vrijeme ( od 1 200. do 800.g.pr.Kr.) stvara se staleko drutvo, dravna hijerarhija i gradovi drave POLISI. Glavni pisani izvor o povijesnim dogaajima ovog vremena su upravo HOMEROVI EPOVIILIJADA ( pjeva o 10- toj god. borbi kod Ilija -Troje ) i ODISEJA ( opisuje lutanja Odiseja , kralja otoka Itake, prilikom povratka u Grku supruzi Penelopi i sinu Telemahu). Osim kopnenog dijela Grke i pripadajuih mnogobrojnih otoka ( u XII. st. pr. Kr. Jonjani bjee pred Doranima na otoke) ovog arhipelaga od VIII. do IV. st. pr. Kr. dolazi do procesa iseljavanja (KOLONIZACIJE) zbog pomanjkanja obradive zemlje, prenapuenosti gradova , irenja trgovine i sl. Kolonije su formirane na Siciliji i jugu Italije (tzv. MAGNA GRECIA= velika Grka ), na obalama Crnog mora , u Africi ( KIRENA) , na obalama Albanije i otocima i obali Jadranskog mora , te na jugu dananje Francuske (kolonija MARSEJA).Svaka kolonija bila je neovisna od METROPOLE ( gr. METRO = majka),ali je odravala vjerske i kulturne veze s njima. Trgujui sa s barbarskim (ne grkim ) narodima na njih prenose grku kulturu. Grka religija vezana je uz razvoj civilizacije , kulture i posebno umjetnosti. Antiki Grci tovali su prirodne pojave , koje postaju antropomorfne ( ovjeku slian). Vjerovali su u vie bogova ( politeizam). Grki bogovi , premda besmrtni i svemoni, imaju slabosti i vrline ljudi. Na svetoj planini Olimpu stoluje 12 glavnih bogova , na elu sa Zeusom.ZEUS = vladar svemira , bogova i ljudi, u njegovu ast odravane su OLIMPIJSKE IGRE (od

776.g.pr.Kr.) svake etiri godine, tada je vladao sveti mir meu polisima, pobjednici su tovani kao heroji i bili ovjenani vijencem od lovora ili svete masline. HERA = ena Zeusova, zatitnica braka POSEJDON = brat Zeusov, bog mora ATENA= Zeusova ki ,boica mudrosti, mira i blagostanja ( nastala iz Zeusove glave), dodaju joj se nazivi pobjede , PALADA u ratnoj opremi , 18

braniteljice , njoj u ast odravale su se PANATEJSKE sveanosti u Ateni. AFRODITA = boica ljepote i ljubavi , roena iz morske pjene ARTEMIDA= boica lova DEMETRA= boica ratarstva HEFEST= bog ognja i boanski kova APOLON= bog Sunca, umjetnosti, ljepote i proricanja, njegovo svetite nalazilo se u Delfima ARES= bog rata HERMES = boji glasnik, bog trgovine HESTIJA = boica srca , doma i svete vatre Pored njih treba spomenuti i neke koji ne pripadaju Olimpijskim bogovima : DIONIZ= bog vina i veselja HAD = ( PLUTON) Zeusov brat, bog podzemlja i mrtvih HEBA = ki Zeusa i Here , bila je peharnik na Olimpu HERAKLO = bog snage i moi , mitovi o 12 Heraklovih zadataka PERSEFONA = vladarica podzemlja Grci razvijaju vlastite zamisli o demokraciji i humanizmu kroz razvoj filozofije ( FILIA+SOFIA= ljubav + mudrost = ljubav prema mudrosti).Filozofija se bavi pitanjima bitka, svijeta , istine, moralnosti, ljudskog djelovanja i smisla ivota. Razvijaju se prirodne znanosti (matematika, fizika, geografija, astronomija). Knjievnost slavi vladara , ali i malog ,obinog ovjeka( tragedija, komedija). Umjetnost istie vrijednost ovjeka, on je osnovna mjera i nadahnue. Osnovna misao vodilja je SKLAD ( harmonija) i OMJER ( proporcija) kroz sva umjetnika dijela i razdoblja. Teili su ka IDEALU LJEPOTE.

PROMAHOS

OVJEK JE MJERILO STVARI , PROTAGORA Grka umjetnost postati e u kasnijim vremenima esto uzor europskoj umjetnosti . Imala je javnu i religioznu namjenu i dijeli se na 4 razdoblja : 1. 2. 3. 4. arhajsko razdoblje 650. 480. g.pr.Kr. pred klasino razdoblje 480. 450. g.pr.Kr. klasino razdoblje 450. 330. g.pr.Kr. helenistiko razdoblje 330. 30. g.pr.Kr.

URBANIZAM : prvi put se grad planski razvija ( grki graditelj HIPODAM u V. st. pr.Kr. teoretski je razradio izgradnju gradova s pravokutnom shemom ulica, javnim prostorima s razliitim namjenama, jednakim blokovima kua i terasastom izgradnjom) s pravilnim rasporedom ulica ( RASTER ) osobito u helenistikom razdoblju , zatvoreni su i sastoje se od 2 centra: AKROPOLA ( gr. AKROPOS + POLAI= visoki grad ) dio grada smjeten na uzvisini , razvija se iz CITADELE , religiozni je centar ( hram boga zatitnika). Najpoznatija i najbolje sauvana je Atenska Akropola.

19

AGORA donji dio grada , organiziran oko trga kvadratnog ili pravokutnog tlocrta na kojem se odvijao javni , drutveno-politiki i trgovaki ivot, uokviren je trjemovima ( STOA) i javnim zgradama ( BULEUTERION) , na tom trgu se spajaju sve glavne ulice. STOA ( gr. trijem, hodnik) natkriveni hodnik , otvoren s jedne uzdune strane stupovima ,sluio je za etnju, pravosue, razgovore filozofa ( stoika kola). BULEUTERION ( gr. vijenica) graevina u obliku natkrivenog kazalita u kojoj se sastajao Savjet ili Vijee starjeina ( BULA ) koje je rjeavalo politika pitanja i pomagalo BAZILEJU ( lanovi vijea birali su se svakih 35 dana). ARHITEKTURA : u gradnji Grci su iskazali svoj osjeaj za proporciju i jednostavnost, te estetiku. Graditeljski materijal je u poetku drvo , a zatim kamen ( kojim Grka obiluje). Gradi se STAMBENA i JAVNA arhitektura . STAMBENA ARHITEKTURA : kue bogatih graana su zatvorene prema ulici , a otvorene prema unutranjem, otvorenom dvoritu prema kojem su orijentirane sve prostorije u kui. Kua je bila podijeljena na dio za mukarce ( koji vode javni ivot ) i dio za ene ( koje ive povueno, uglavnom u kui) . U posebnoj prostoriji ( slinoj megaronu ) uvalo se sveto ognjite ( rtvenik). Siromani ive u blokovima kuama skromnijeg izgleda i dimenzija ( insulae).

JAVNA ARHITEKTURA : hramovi, kazalita , stadioni , hipodromi , palestre, odeoni HRAMOVI : grade se u poetku od drva ( zato nisu sauvani), a zatim od kamena. Hramovi nemaju funkciju okupljanja vjernika ( vjernici se okupljaju oko hrama),ve su to kue bogova. Graeni su skladno i proporcionalno ( visina i irina stupa s kapitelom , odnose se kao visina i irina prosjenog ovjeka).U obliku hrama prevladava ravna linija i pravi kut. Ravnotea se postie odnosom tereta i nosivosti , te odnosom konstrukcije ( grae) i dekoracije( ukrasa). Hramovi su bili bojani ivim bojama( npr. podloga u jednoj , ukrasni motivi u drugoj boji itd.) .

20

Razvijaju se iz kretskog MEGARONA , pravokutnog su oblika, smjeteni na temeljima - STEREOBAT i povienom podnoju - STILOBAT . U unutranjosti je jedna manja ili vea pravokutna prostorija CELA ili NAOS u kojoj se nalazi rtvenik i kip boanstva, pokriven je dvostrenim drvenim krovom. PROELJE HRAMA :uvijek je prema istoku, iznad stilobata teret krova i gornjeg dijela hrama nose stupovi, na koje se naslanja ARHITRAV ravna horizontalna greda , a iznad njega FRIZ podijeljen na TRIGLIFE( gr. TRYGLIFOS = kameni blok ukraen sa 3 okomita uljebljenja, pravokutnog presjeka) i METOPE ( gr.METOPON = reljefom ukraene ploe). Proelje zavrava trokutastim ZABATOM , koji je u svom unutranjem dijelu TIMPANU ( gr. TYMPANON) u pravilu ispunjen skulpturama ( osim kod dorskog hrama). Zabat je na kutovima ukraen AKROTERIJEM ( gr. AKROTERION = ukras u obliku palmete ili akantusa ) .

Hramovi se razvijaju od jednostavnijeg ka sloenijem tipu . 1. HRAM S ANTAMA ( lat. ANTEA = stup) najjednostavniji oblik , razvija se iz kretskog megarona , pravokutnog oblika, zidovi su produeni do proelja izmeu kojih se nalaze 4 stupa.

21

2.

PROSTILOS ( gr. STYLOS hrama otvorena je stupovima

= stup) , pravokutnog tlocrta , prednja strana

3.

AMFIPROSTILOS ( gr. AMFIPROSTYLOS = dvostruki red stupova) prednji i stranji dio hrama imaju po dvostruki red stupova

PERIPTEROS ( gr. PERI = naokolo, PTERON = krilo ) stupovi uokviruju hram sa sve etiri strane Pored uzdunih hramova ,javljaju se i oni krunog tlocrta THOLOSI. 4.

Prvi kameni hramovi su : HERIN u Olimpiji, ZEUSOV u Sarakuzi, APOLONOV u Korintu. KONSTRUKTIVNI ELEMENTI : stupovi se stilski od jednostavnijeg ka ukraenijem razvijaju od dorskog preko jonskog do korintskog. Prva dva stila se upotrebljavaju u gradnji hramova , a trei se pojavljuje u helenizmu i ima ukrasnu funkciju. Stupovi uokviruju hram pa se na taj nain stvara osjeaj otvorenosti prema okolnom prostoru. 1. DORSKI STUP odlikuje se strogou , pravilnou i jednostavnou (smatra se mukim stilom ), tijelo stupa je KANELIRANO ( vertikalna uljebljenja ), nema bazu ve se naslanja na STILOBAT , a glava ( KAPITEL) se sastoji od EHINUSA ( gr. echinus= je ,u obliku jastuia ) i ABAKUSA ( lat. abacus =ploa, kvadratna kamena ploa na kojoj poivaju grede tj. arhitrav ).

22

2. JONSKI STUP odlikuje se elegancijom, otmjenou i bogatijim ukrasom (smatra se enskim stilom ) nastaje pod utjecajem istoka na grkim obalama Male Azije , tijelo stupa je kanelirano sa 24 uljebljenja , ima bazu , a kapitel je ukraen VOLUTAMA ( spiralni ukrasni element ) na uglovima. 3. KORINTSKI STUP ima bazu kao i jonski ,tijelo stupa kanelirano je sa 24 uljebljenja , a kapitel je ukraen stiliziranim liem biljke AKANTUS (gr. akanthos ).

23

AKROPOLA

( ATENA ) ( 447. 432. g. pr. Kr.)

Atenska AKROPOLA je najvee i najpoznatije sakralno sredite stare Grke, smjetena na breuljku iznad grada. Najstariji zidovi potjeu iz mikenskog razdoblja , a konani izgled dobiva u V. st.pr.Kr.. , kada su sagraeni hramovi koji se ubrajaju u najznaajnije spomenike grke umjetnosti. Hramovi su rasporeeni slobodno, a do danas su sauvani PARTENON, EREHTEION ,HRAM ATENE NIKE te ulazna vrata PROPILEJI. Kompleks su gradili IKTIN, KALIKRAT i MNEZIKLO , a FIDIJA ga je ukrasio skulpturama.

PROPILEJI Panatejskim putem se dolazilo do prilaza koji je vodio do sveanih ulaznih vrata PROPILEJA koja su oblikovana sa 6 dorskih stupova kao proelje grkog hrama , graditelj je MNEZIKLO. HRAM ATENE NIKE ( pobjednice) tip amfiprostilos , malih dimenzija u jonskom stilu , nalazi se uz PROPILEJE , podignut je oko 425. g.pr.Kr. , graditelj je KALIKRAT ( obnovljen u potpunosti u XIX. st.).

PARTENON

smjeten je na najvioj koti breuljka , najvei je i najvaniji

hram ,izgradili su ga graditelji IKTIN i KALIKRAT 448. 432.g.pr.Kr., posveen je ATENI PARTENOS ( gr. parthenos = djevianske, pa je stoga i dobio ime Partenon ), pripada tipu dorskog peripter hrama , uzdunog tlocrta , podignut je na postolju od tri stepenice( krepidoma), unutranji prostor se dijeli na pravokutnu celu ( svetite) i kvadratni opistodom (stranja prostorija u hramu) koji su podijeljeni stupovima na 2 odnosno na 3 dijela , a povezani sa predvorjem vratima koja su jedini izvor osvjetljenja .Stupovi koji uokviruju svetite su dorskog tipa ( sa 20

24

kanelira ),iznad arhitrava niu se naizmjenino triglifi i metope ,timpan i friz ukrasio je kipar FIDIJA ( 440.- 437.g.pr.Kr.) motivima Panatejskih sveanosti ( u ast boice Atene) , te oblikovao dvije skulpture boice Atene .

EREHTEION nalazi se nasuprot Partenonu , mali hram jonskog stila posveen Posejdonu , Ateni i Erehteju -mitskom Atenskom kralju), sastavljen od triju nejednakih i razliito usmjerenih dijelova , svaki sa svojim proeljem, a jedinstven po tome to kod jednog od tih proelja arhitrav ne pridravaju stupovi ve kipovi djevojaka tzv. KARIJATIDE ( ime dolazi od grkog grada Karayi u kome su djevojke u sveanim povorkama nosile na glavama koare ), sagraen je 421.g.pr.Kr., graditelj je MNEZIKLO .

JAVNA ARHITEKTURA KAZALITE ( TEATAR) ova graevina je grki izum ,predviena je za prikazivanje drama, komedija i tragedija, podie se na otvorenom , sastoji se od dva glavna dijela : skene ( pozornice ) i gledalita koje je usjeeno u padinu breuljka . Skena ( scena) je poviena i na njoj se podie skena frons ( elo scene) koja podsjea na proelje zgrade ( sa prolazima , prozorima , stupovima , zabatom i dr. arhitektonskim dijelovima) . Gledalite je u obliku potkove sa koncentrinim redovima klupa ( zbog ovakvog oblika svi su gledatelji mogli dobro vidjeti i uti predstavu). Izmeu gledalita i skene nalazila se kruna , kamenom poploana orchestra na kojoj je stajao kor i glumci glumili . Svoj konani izgled dobivaju u IV. st. pr.Kr. i bilo je sastavni dio svakog grada. Najpoznatija su kazalita u Delfima i Epidauru koje je moglo primiti 14 000 gledatelja.

25

ODEON jednaka je oblika kao i kazalite ( zbog srodne namjene) ,a sluila je za glazbene priredbe ( koncertna dvorana na otvorenom) , sauvana je na padinama Akropole.

STADION ( gr. stadium = oznaava jedinicu mjere za duinu :stotinu metara) propisali su veliinu i oblik prostora za sportska natjecanja i prema tome izgradili odgovarajue graevine, poravnali bi tlo u duini od 100 metara ( sa dvije usporedne staze ), sa zavojitim zavrecima ,u obliku elipse . Uokolo staza gradili su gledalite ( kao kod kazalita).Uvode obiaj sportskih natjecanja , njeguju svoje tijelo ( to e od njih preuzeti kasnije i Rimljani uz izreku mens sana in corpore sano - U zdravu tijelu ,zdrav duh), a u gradu Olimpiji svake etiri godine ( dananje olimpijade) organizirat e velika natjecanja atleta ( gr. atlet = vjeba, natjecatelj ). PALESTRA posebna borilita ( 30-50 m) koja su sluila za igru konatom loptom HIPODROM ( gr. hippus = konj) - trkalite za konje, slinog oblika kao stadion.

KIPARSTVO : ima javnu i religioznu funkciju, samostalna je ili vezana uz arhitekturu, u poetku je pod utjecajem egipatske skulpture , do VIII. st. rade se od drveta , zatim glavni materijal postaje kamen ,dok je glavni motiv je ljudska figura . Kiparstvo se razvija kroz etiri razdoblja : 1. 2. 3. 4. ARHAJSKO RAZDOBLJE PREDKLASINO RAZDOBLJE KLASINO RAZDOBLJE HELENISTIKO RAZDOBLJE 650. 480. g. pr. Kr. 480. 450.g.pr.Kr. ( tzv. STROGI STIL) 450. 330.g.pr.Kr. 330. - 30.g.pr.Kr.

26

ARHAJSKO RAZDOBLJE - figure su ukoene, zatvorene, statine, cilindrinog oblika , ekstremiteta priljubljenih uz tijelo, stilizirane odjee , s minimalnim naznakama anatomije te karakteristinim osmjehom na licu tzv. arhajski osmjeh .Ove skulpture su bile obojane. Proporcionalna mjera ( kanon) je 1 Razlikuju se dva tipa figura :

: 5 .

KUROS figura nagog mladia, prikazuju vjerojatno bogove ili polubogove , lijeva i desna strana su simetrine, ruke su ukoene uz tijelo sa stisnutim akama, noge ukoene, ali u blagom iskoraku , na licu se pojavljuje tzv. arhajski osmjeh i krupne bademaste oi, a kosa pravilno i simetrino uokviruje lice.

KORA figura odjevene djevojke, takoer je zatvorenog volumena , dinaminost stvaraju nabori haljine ( peplosa ) npr. HERA sa SAMOSA , crte lica pokazuju umjerenu dinaminost. MOSHOFOROS ( moskofor) iz VI . st. pr. Kr. ,nepoznatog autora , prikazuje mladia koji na ramenima nosi tele ( rtvena ivotinja), ova vrsta skulptura predstavlja pomak u odnosu na kurose, prelazak na novi stil ,dinaminija je , zadrava arhajski osmjeh, inspiracija je za motiv dobrog pastira u kranstvu.

PREDKLASINO RAZDOBLJE : tzv. strogi stil prelazno je razdoblje ka klasinoj skulpturi, gubi se arhajski osmjeh sa lica, tijela se oblikuju anatomski vjernije, noge su u raskoraku zbog statinosti, kosa je stilizirana poput kape, nabori haljina su bolje obraeni AURIGA , bronani kip vozaa koije, 470. g.pr.Kr.

KLASINO RAZDOBLJE : motiv je naga ljudska figura , umjetnici tee realizmu , ravnotei i idealnoj proporciji . Omjer se mijenja u

1 :

6.Predstavnici su : MIRON - izrauje kipove olimpijskih pobjednika i atleta u pokretu, posveuje veliku panju anatomiji. DISKOBOLOS ( baca diska)- najpoznatije njegovo djelo , prikazao je bacaa u trenutku izbaaja diska , usprkos dinaminosti djeluje uravnoteeno.

27

POLIKLET izraunao je idealne apstraktne proporcije ljudskog tijela tzv. kanon ( 1 : 7 glave prema itavoj visini , 1 : 10 ake prema visini tijela) ,radi motive sportaa. DORIFOROS ( kopljonoa) idealne proporcije mogu se vidjeti na ovoj skulpturi , u stavu je tzv. kontraposta (u raskoraku ,talij. contraposto) koji u sebi ujedinjuje mirovanje i pokret ,odnosno teina tijela je sva na desnoj nozi dok je lijeva djelomino naslonjena na podlogu i oputena ( time je postignuta ravnotea) . FIDIJA - najvei je kipar svih vremena ( uz Michelangala) , malo je njegovih djela sauvano , ona su ivotnija ( jonski utjecaj) od Mironovih i Polikletovih djela ( dorski utjecaj ) . KIP ATENE PROMAHOS ( braniteljice) od bronce na Akropoli ( Atena), danas nesauvan ( postoji rimska kopija ) velikih dimenzija ( vrh njenog koplja i kacige bio je vidljiv sa mora). KIP ATENE PARTHENOS u Partenonu od zlata i slonovae ( u hriselevantijskoj tehnici ) visok 12 m ( na njemu je bilo 150 kg zlata, pa je bio dravna riznica), do danas nesauvan. Figure na zabatima Partenona i reljefi na unutranjem frizu ( uski pojas izmeu arhitrava i zavrnog vijenca ) koji prikazuju povorku Panatejskih sveanosti (poevi od jugozapadnog dijela i odvija se u dva smjera ,vidljiv sa udaljenosti od 12 m pod kutom od 43-45),danas je djelomino u British Museumu u Londonu, Louvru u Parizu i atenskom muzeju Akropole. KIP ZEUSA OLIMPIJSKOG u Olimpiji , od zlata i slonovae, velikih dimenzija, smatrao se jednim od 7 uda starog vijeka , u IV. st. sruili su ga krani. U IV. st. pr. Kr. je razdoblje lijepog stila ili druge klasike kada kipari tee prikazivanju figura bogova tako da one djeluju vedrije i osjeajnije , blie ljudima .

PRAKSITEL za razliku od prethodnih kipara koji naglaavaju svaku miinu skupinu na tijelu Praksitel naglaava oblu liniju pojedinih skupina miia, on oblikuje u mramoru tako da se dobiva osjeaj prave koe, skulpture se odlikuju mirnoom , skladom i ljupkou, oblikuje i enska tijela-boginja( Afrodita-Venere). HERMES SA MALIM DIONIZOM Hermes je prokazan u stavu kontraposta, 330. -320. g. pr. Kr., Muzej antike umjetnosti, Olimpija AFRODITA KNIDSKA je rimska kopija Praksitelovog djela , Vatikanski muzej, Rim SKOPAS je prvi koji je licu dao izraz patosa ( zanosa), strasti i bola ,otvorenim usnama, skupljenim obrvama i udubljenim zjenicama . Pripisuje mu se kip DEMETRE KNIDSKE , a njegovoj koli NIOBE I NJENE DJECE .

28

LIZIP radi u bronci u drugoj polovini IV. st. pr. Kr. , odstupa od Polikletevog kanona i uvodi nove omjere (1 : pripisuje 1 500 kipova.

8), pa figure djeluju prirodnije , elegantnije , Plinije mu

APOKSIMEN ( atleta koji strue znoj) uravnoteena je sa svih strana ( za razliku od Polikletovog Doriforosa kojeg gledamo frontalno) HERMES NA ODMORU rimska kopija PORTRET ALEKSANDRA VELIKOG u bronci

HELENISTIKO RAZDOBLJE Ovo razdoblje poinje irenjem grke kulture na Mediteran i Aziju kao posljedica osvajanja Aleksandra Velikog. Helenizam je spoj grke i istonjake kulture( Egipat, Perzija, Sirija ).U helenistikom razdoblju umjetnost velia vladara , postaje dvorska umjetnost koja tei raskoi , monumentalnosti (velianstvenosti) i reprezentativnosti , zbog ega pojedinci bijee u intimu ( nutarnji ivot) svakodnevnog ivota malog ovjeka. U kiparstvu se oblikuju skulpture u kojima je izraen nemir , patos ( zanos) , dramatinost i pokret ( dinaminost),cjelinom prevladava kontrast svjetla i sjene. Imena autora su nam nepoznata, a malo je djela sauvano u originalu, uglavnom su to rimske kopije. NIKA SA SAMOTRAKE ( 200. 190. g.pr.Kr.) prikazuje krilatu boicu pobjede kako silazi na kljun lae objaviti pobjedu, jedan je od najljepih primjera prikaza pokreta u antici postignut draperijama ( naborima ) odjee uzkovitlane vjetrom, danas je u muzeju LOUVRE u Pariz. ZEUSOV RTVENIK - izgraen oko 180.-170. g.pr.Kr. u Pergamu , pronaen u dijelovima 1878.g. , rekonstruiran u Dravnom muzeju u Berlinu , veliki friz ukraen je vrlo visokim reljefom ( djeluje plastino), prikazan je povijesni dogaaj kroz mitoloku temu. LAOKOONT I SINOVI kraj II. st.pr.Kr., dramatian prizor borbe za ivot , prikazani su Laokoont , trojanski sveenik i njegovi sinovi u zagrljaju zmija (bogovi alju zmije u trenutku kad Laokoont predloe da se uniti konj kojeg su ostavili Grci pred Trojom) koji je opisan u Vergilijevoj Eneidi, skulptura je iskopana 1516.g u Rimu ( ostavila je veliki utisak na samog Michelangela) . APOLON BELVEDERSKI rimska kopija djela s kraja IV. st. pr. Kr. , Vatikanski muzej , Rim GAL NA UMORU rimska kopija prema originalu u bronci, iz Pergama, oko 230. 220. g.pr.Kr. , Museo delle Terme, Rim NADGROBNO KIPARSTVO : bogatiji graani podiu nadgrobne spomenike stele kamene ploe ,raene u obliku proelja hrama, ukraene reljefima ( motivi iz mitologije ili portreti umrlih).

29

SLIKARSTVO : oslikavaju se zidne povrine( freske, nisu sauvane do danas osim onih na otoku Santorini (Thera) ,na kojem je pronaeni ostaci legendarne Atlantide, sa temama iz svakodnevnice vedrih, njenih boja ) i predmeti primijenjene ( upotrebne) umjetnosti keramika ( vaze, tanjuri, posude i sl.) koja je ostala sauvana. Sauvane su legende o velikim slikarima Polignotu, Zeukisu, Apelu i o njihovom udesnom slikarstvu . Keramika se oblikovala na lonarskom kolu, u velikim radionicama na nain na koji se to radi jo i danas, zemljane posude pekle su se na visokoj temperaturi u peima koje su bile vrlo primitivne. Umjetnici su se popisivali na svojim djelima. Vaze ( imaju funkciju uvanja hrane: ulja, vina, vode) su oslikavane su u cijelosti ili na horizontalnom, irokom pojasu ( trbuhu ).Slikarstvo se dijeli se na nekoliko razdoblja : 1. PROTOGEOMETRIJSKI 2. GEOMETRIJSKI 3. STIL CRNIH FIGURA NA CRVENOJ PODLOZI 4. STIL CRVENIH FIGURA NA CRNOJ PODLOZI

PROTOGEOMETRIJSKI STIL : javlja se na samom poetku grke kulture ( iza Mikene) , ovaj stil karakterizira ukras koji se pojavljuje na povrini cijele vaze (podijeljena na vodoravne pojaseve ) u obliku geometrijskog ornamenta : koncentrini krugovi ,rombovi, meandar, svastika i sl.

GEOMETRIJSKI STIL : nastavlja se upotreba velikog broja geometrijskih ukrasa ( pojavljuje se ukras orijentalnog podrijetla ,lotos, papirus ,palma), ali se u zrelijoj fazi pojavljuju ljudske figure sa temama iz svakodnevnog ivota i pogreba na manjim povrinama. Te figure su potpuno stilizirane ( poput sjena) i plono oblikovane. U kasnoj fazi javljaju se teme iz mitologije , vezane uz Homerove epove , a figure se slikaju sa vie detalja ( npr. oko kao bijeli krug sa tokom ) , pojavljuju se i ivotinjski likovi ( utjecaj istoka). POGREBNA VAZA IZ DIPYLONA ( tzv. dipilonska vaza), VIII. st. pr. Kr.,Arheoloki muzej ,Atena , prikaz oplakivanja pokojnika. STIL CRNIH FIGURA : glavni motiv je ljudski lik, teme su iz mitologije, figure su jo uvijek u obliku silueta koja se gravira na povrini vaze, tei se ka detaljima ( struktura odjee, detalji na licu/ bademaste oi/, kose i sl.), figure u profilu, bojane su crnom bojom , a pozadina je crvena ( boja peene gline). AHILEJ I AJANT PRI KOCKANJU , oko 530. g.pr.Kr. , Vatikanski muzej , Rim STIL CRVENIH FIGURA : upotrebljava se obrnuti postupak , figure su crvene boje, a pozadina crna , oslikava se kistom , motivi su mitoloki , povijesni i iz svakodnevnog ivota , kompozicije su dinaminije , likovi prikazani realnije, otkrivaju skraenja u perspektivi. 30

SLIKAR PANA , VAZA S PRIAMA O HERAKLU U EGIPTU, oko 470. g.pr.Kr., Vatikanski muzej , Rim

Grke kolonije u HrvatskojGrci se naseljavaju odnosno koloniziraju najprije otoke : KORULA CORCYRA MLANIA , kolonija Krfa VIS ISSA , kolonija Sirakuze STARI GRAD - PHAROS , kolonija egejskog otoka Parosa Issa je bila grad sa grkom urbanom organizacijom: pravilnim mreom ( raster) ulica, potivala se konfiguracija tla, sve se ulice sputaju prema AGORI ( trgu) na kojoj se odvijao gradski ivot , sauvani su tragovi kazalita i hramova. Issa je osnovala trgovita na kopnu kako bi trgovala s domorodakim, ilirskim stanovnitvom: TRAGYRION - TROGIR EPETION STOBRE SALONA - SOLIN U svim kolonijama stanovnitvo se bavilo vinogradarstvom , maslinarstvom , stoarstvom i trgovali svojim proizvodima. Brojni su ostaci umjetnike batine sauvani na ovom podruju . Najznaajniji su : -na Issu bronana glava boice Artemide iz III. st.pr.Kr. , uva se u muzeju u Visu -u Trogiru mramorni reljef KAIROSA ( bog sretnog trenutka), danas u Samostanu Benediktinki. Sauvane su brojna djela sitne plastike ( bogova ), keramike, novca ( iz domaih radionica : avers-glava Atene , revers-koza ) i epigrafa ( natpisa) od kojih je najpoznatija LUMBARDSKA PSEFIZMA s Korule ( najstariji natpis na grkom kod nas , govori o podjeli zemlje meu doseljenicima).

31

ETRUANSKA UMJETNOST( VIII. II. st.pr.Kr. )

Etruanska kultura razvija se na Apeninskom poluotoku , na podruju izmeu dvije rijeke Arna i Tibera ( Firence i Rima ). Njihova etnika pripadnost nije poznata jer do danas njihovo pismo nije deifrirano ( najvei zapis od 500 rijei uva se u Arheolokom muzeju u Zagrebu tzv. ZAGREBAKA MUMIJA). U kasnijem razdoblju svoju vlast ire od Tirenskog do Jadranskog mora i rijeke Po. U IV. st pr. Kr. slabe i potpadaju pod vlast Rima , a u I. st.pr. Kr. biti e asimilirani sa Italskim narodima (zamest e se njihov jezik i kultura). Dolaze u dodir sa grkom kulturom preko kolonija na jugu poluotoka ( GRETIA MAGNA ). Etruani su ivjeli u robovlasnikom drutvu na elu sa kraljevima s kojima je vlast dijelila aristokracija. ivot je bio organiziran u samostalnim gradovima polisima (gradovi drave), smjetenim na breuljcima , od kojih su najvaniji : CERVETERI (kod Rima) , VOLTERA, VEIO, TARQVINIA. Ti gradovi tvore zajednice od po dvanaest gradova ( 12 ima religiozno znaenje) koji su meusobno povezani religijom. Vjerovali su u vie bogova ( politeizam ) ,a vrhovno trojstvo ( trijadu) ine:

TINIJ bog neba JUPITER ( ZEUS) UNI boica braka JUNONA ( HERA ) MINERVA boica mudrosti MINERVARimljani e preuzeti elemente etrurske religije ( otud Jupiter , Junona i Minerva) i obiaj gatanja iz utrobe rtvovanih ivotinja. Etruanska umjetnost nastala je pod velikim utjecajem grke umjetnosti. URBANIZAM : grade se utvreni gradovi na uzvisinama , sa pravilnim rasterom ulica ( tzv. URBS QUADRATE) , dvije su ulice glavne CARDO i DECUMANUS ( sijeku se pod pravim kutom) . Osim gradova grade ceste , mostove vodovod i kanalizaciju , to e sve pa i plan grada od njih preuzeti Rimljani.

32

ARHITEKTURA : etruanske kue kao i hramovi i ostale graevine nisu ostali sauvani , jer je glavni graevinski materijal bila OPEKA . Poznato je da su kue imale u sredinjem dijelu otvoreno dvorite ATRIJ. Njihovunutranji izgled i raspored poznat je po sauvanim grobnicama koje su graene po uzoru na kue . Etruani su vjerovali u zagrobni ivot , pa su opremali njihovu unutranjost predmetima iz svakodnevnog ivota. Grobnice su obino ukopavane u umjetnim breuljcima ( TUMULUSI ).

Grobovi bogatijih su grobnice etvrtaste osnove ( podsjeaju na kue) tzv. TOMBA A CAMERA koje su u unutranjosti bile oslikane freskama sa motivima iz svakodnevnog ivota , slikane ogranienom skalom boja ( crvena, uta , crna , bijela i plava), figure su iscrtane otrim konturama, bez detalja. U V. st. pr. Kr. pod utjecajem grkih vaza paleta se obogauje , tei se plastinost , a teme su : ples, gozbe, lov.

Grobnice krune osnove ( THOLOSI ) namijenjene susiromanijima, sastoje se od jedne krune prostorije sa tzv. LANIM SVODOM , koji nastaje krunim utiskivanjem kamenja u zemlju , a pridrava ga kamena gromada koja see od poda do stropa.

HRAM :

takoer su graeni od opeke , osim temeljnog dijela POSTAMENTA koji je graen od kamena , pa stoga nisu sauvani ( osim temelja). Na osnovu ostataka napravljena je rekonstrukcija izgleda hrama. Oblik hrama preuzeli su od Grka, ali uvode originalne zaobljene forme ( arhivolt ) umjesto ravnih. Hram se gradi na kamenom postamentu ,stepenite je samo na jednoj strani, sastoji se od predvorja ( otvorenog i podijeljenog stupovima) i glavne prostorije svetita podijeljenog u tri manje prostorije ( za tri glavna boanstva).Graevina je puno ira i nia u odnosu na proporcionalna grke hramove. Krovite se ukraava frizom i skulpturama od peene gline. Graevina se poriva crijepom od peene gline.

APOLONOV HRAM u VEIMA

33

ARHITEKTONSKI ELEMENTI : uvode u graditeljstvo luk i bavasti svod , te upotrebljavaju stup bez uljebljenja , ukraen bojanom peenom glinom. Predmeti umjetnike vrijednosti naeni su veinom u grobnicama. KIPARSTVO : razvija se pod utjecajem arhajskog grkog kiparstva, skulpture se oblikuju u peenoj glini i bronci , u punoj plastici , vezane su uz upotrebne predmete ili posmrtne sarkofage. Puna plastika: ostala je sauvana statua APOLONA iz VEIA od peene gline , nastala oko 500. g.pr.Kr. , a pripisuje se krugu kipara

Vulke.

HIMERA iz AREZZA , bronana skulptura prikazuje fantastinu ivotinju izgrke mitologije koja ima tijelo lava, dvije glave lavlju i kozju i rep u obliku zmije

KAPITOLINSKA VUICA , napravljena od bronce ,kasnije simbol grada Rima( figure Romula i Rema , osnivaa grada dodane su kasnije). Pokojnici su se pokapali u sarkofazima (mrtvaki koveg) ili urnama .

URNE su sluile za spremanje pokojnikovog pepela ( nazivaju se KANOPOS ),rade se od peene gline , imaju oblik vaza s poklopcem u obliku ljudske glave.

SARKOFAZI od peene gline ukraavani su skulpturama suprunika u poluleeem stavu. Figure su smjetene na poklopcu sarkofaga koji je u obliku TRIKLINIJA (pouzoru na lealjke kod stola, jer se jelo leei, to od njih preuzimaju Rimljani), na njihovim licima pojavljuje se arhajski smjeak , bojane su ivim bojama.

SARKOFAG ZARUNIKA iz CERVETERIJA , oko 520. g.pr.Kr.Predmeti umjetnikog obrta pronaeni takoer u grobnicama dokazuju da su Etruani bili vrsni majstori koji su oblikovali u plemenitim metalima i slonovai.

SLIKARSTVO : pojavljuje se u grobnicama, upotrebljavaju jako ive boje ( crvena, uta) , tee ka realnosti ( za razliku od idealiziranih likova u grkoj umjetnosti) ,likovi su ploni ,a pojavljuje se i geometrijski ornament, oslikavaju se motivi plesa, borbi, lova, 34

grobnice su ponegdje oslikavane jedinstvenom temom ( jedna tema prevladava) pa su nakon otkrivanja po tim slikama i dobile imena npr. GROBNICA LEOPARDA , GROBNICA LOVA I RIBOLOVA i sl.

RIMSKA UMJETNOSTMIT O POSTANKU GRADA

RIMA

Eneja trojanski junak bjeei iz osvojene Troje i lutajui morem iskrcava se u Laciju gdje osniva grad ALBA LONGU ( opisuje Vergilije u Eneidi). Amulije svrgava sa albalonkog prijestolja brata Numitora , a njegovu ker Reu Silviju protjeruje u Vestalke ( sveenice-djevice).Mars ( bog rata) obljubljuju Reu Silviju koja roa blizance Romula i Rema. Saznavi za roenje djece Amulije je naredio da ih se pusti u rijeku Tiber kako bi se utopili. No korito s djecom zapne o smokvu, gdje ih vuica ( poslana od boga Marsa ) nahrani. Pastir Faustul ih pronae i odgoji. Kada su braa odrasla, osvetili su se Amuliju ubivi ga i postavili svog djeda Numitora na prijestolje. U znak zahvale on im je poklonio zemlju uz obalu Tibera na 7 breuljaka ( PALATIN, KAPITOLIN, AVENTIN, KVIRINAL, VIMINAL , ESKVILIN I CELIJ ). Romul je 53.g.pr.Kr. ( zbog sklonijih AUSPICIJAproricanje po letu ptica) bijelom junicom i volom zaorao svetu brazdu i odredio granice Rima. Zemlja koju je

35

oranjem izbacio bile su zidine , a gdje je plug nosio ( porto) nastala su vrata PORTA . Rem se narugao bratu i preskoio tzv. zidine( brazdu). Bijesan Romul ga ubija.

Arheolokim iskapanjima pronaeni su ostaci sela Latina na podruju Rima koji potiu iz 1 000 g.pr.Kr. Rimska povijest dijeli se na tri razdoblja : 1. DOBA KRALJEVA od 753. - do 509. g.pr.Kr. 2. DOBA REPUBLIKE od 509. 31.g.pr.Kr. 3. DOBA CARSTVA od 31. g.pr.Kr. do raspada carstva 476.g. Latinska plemena nastanjena uz rijeku Tiber, na 7 breuljaka, mnogo su se bre razvijala od ostalih plemena zbog doticaja sa etruanskom kulturom ,posredstvom trgovine ( na mjestu na kojem e se kasnije razviti forum ). Latinska plemena tribusi (nastaje kao savez kurija bratstava) udruila su se u VIII. st.pr.Kr. u savez plemena, uvrstila zidine oko naselja ije je sredite bio trg forum. Iz tih naselja razvio se grad Rim. Prema tradiciji nastao je 753. g.pr.Kr. Plemena Latina sluila su se latinskim jezikom i pismom. Latinski rodovi podijelili su se na patricije ( zemljoposjednike) i plebejce (lat. plebs = puk ,slobodni ,bespravni stanovnici grada ,bave se trgovinom i obrtom ).Patriciji su tvorili Skuptinu ( lat. comicia,orum) koja je birala kralja (rex). On se morao savjetovati sa Senatom ( lat. senex = starac, vijee staraca), imao je doivotnu vlast , ali ne i nasljednu vlast. U razdoblju kraljevstva vladalo je po tradiciji 7 kraljeva od kojih su neki bili Etruani ( posljednja 3), pa Rimljani od njih preuzimaju kulturu: - gradnju gradova i mostova - arhitektonske elemente - pismo ( koje su Etruani nauili od Grka ) - elemente religije - simbole vlasti ( fasces-svenjevi prua sa sjekirom ) Kralj je bio odjeven u ogrta togu , a ispred njega je ilo 12 liktora sa facesom (simbolom vlasti).Etruani su izgradili kanalizaciju, vodovod , velike zidine i sustav kanala za isuivanje. Posljednji kralj vladao je kao tiranin, to je 510.g.pr.Kr. izazvalo pobunu patricija i plebejaca. Osniva se republika ( res publika = opa stvar) 509.g.pr.Kr. na ijem elu su dva

36

konzula koji vladaju uz pomo magistrature ( dravnih slubi ) koju su tvorili pretori-sudci i cenzori-nadglednici morala i procjenitelji imovine , kvestoriblagajnici i edili-policija ( sve su funkcije smatrane au honor i nisu bile plaene). Svi magistrati imali su vlast imperium ( diktator-izvanredna magistratura u vrijeme rata, svu vlast ima samo na 6 mjeseci). Rimsku republiku stalno su potresale borbe za vlast ( plebejaca i patricija). No ipak je republika je ratovala protiv drugih naroda i plemena i osvajala teritorij Apeninskog poluotoka, te na tim podrujima naseljavala Rimljane koji su irili latinski jezik i obiaje i romanizirali pokorene narode. Stvorili su jaku vojsku legija , koje su zavladale cijelim Sredozemljem ( 3 punska rata sa Kartagom) i zemljama koje ga okruuju. Zauzete zemlje zvale su se provincije , njima je vladao rimski namjesnik prokonzul i nisu imale svoju samostalnost. Do kraja republike imali su vlast nad Malom Azijom ,Tunisom, Sirijom, Egipat, panjolsku, Galiju (do rijeke Rajne), Norik, Panoniju, Iliriju, Makedoniju i Grku.

Od 31.g.pr.Kr. vlast preuzimaju vojni zapovjednici koji se proglaavaju carevima IMPERATORIMA (nosioci vlasti ). Prvi imperator- bio je Oktavijan Augustus = uzvieni . Rimskom imperijom (Imperium Romanum) je vladalo 97 careva . Poetkom II. st. prestat e rimska osvajanja , ali e zapoeti borbe sa barbarskim narodima koji e stalno ugroavati granice carstva. Unutranji problemi carstva , stalno ratovanje i pojava nove religije ( kranstva) oslabit e rimsku dravu. Car Dioklecijan ukinuo je sve dravne funkcije Senata i zavladao sam ( dominat) proglasivi se gospodarom i bogom.Da bi lake vladao imenovao je suvladara , a svaki od njih imao je pomonika ( tetrarhija vladaju u 4 grada).No nita nije moglo sprijeiti propast. Poslije Dioklecijana vodile su se borbe za carsku vlast uz pomo plaenike vojske. Na prijestolje dolazi Konstantin koji ne stoluje u Rimu, ve osniva novi grad Konstantinopol ( koji e kasnije biti centar Bizantskog carstva). 395.g.carstvo je podijeljeno na dva dijela ISTONO ( naziva se Bizant po grkoj koloniji ) i ZAPADNO RIMSKO CARSTVO. Zapadno carstvo sruit e provala barbara ( Zapadni Goti, Huni, Vandali) i ustanci robova i kolona .Posljednji rimski car Romul Augustul stolovao je u Raveni ( mislei da je sigurniji nego u Rimu)na sjeveru Italije, ali udruena germanska plemena na elu sa Odoakarom potpomognuta robovima 476.g nakon Krista zauzeli su Rim i svrgnuli cara sa vlasti . ( Odoakar e osnovati germansku dravu i proglasiti se kraljem ). Istono rimsko carstvo ili Bizant potrajat e do 1453.g. , jer je bilo zatienije od provale barbara . Grka-helenistika kultura uvelike je utjecala na razvoj rimske kulture nakon osvajanja grkih gradova i uspostave trgovine ( osobito sa gradom Aleksandrijom). Govornitvo ,poezija i nauka takoer se razvijaju pod grkim utjecajem. Rimska religija svoje zaetke ima u tovanju obiteljskih bogova lari i penati, duhovi predaka kojima se prinosila rtva na kunom ognjitu. Vjerovali su u dobre i zle duhove.

37

U dodiru sa Etruanima i Grcima prihvaaju njihova boanstva. Vjeruju u mnogo bogova ( politeizam) pokretae prirodnih sila i zatitnike raznih djelatnosti. Odnosili su se drugaije prema bogovima od Grka. Pronosili su rtve bogovima kako bi ih obvezali na neku uslugu ili da im se odue za uinjenu. rtve su prinosili u poetku oevi obitelji, a kasnije su to radili sveenici. Znakove sudbine i volju bogova proricali su posebni sveenici : auguri po letu ptica i haruspici po utrobi rtvenih ivotinja. Vjenu vatru u ast drave odravale su sveenice vestalke u Vestinom hramu na Forumu. GRKI BOGOVI RIMSKI BOGOVI ZEUS JUPITER vrhovni bog, bog neba ,otac svih bogova HERA JUNONA- Jupiterova ena, zatitnica braka ATENA MINERVA- boica obrta i mudrosti ARES MARS bog rata AFRODITA VENERA boica ljubavi i ljepote ARTEMIDA DIJANA boica lova , vladarica uma i ivotinja HERMES MERKUR zatitnik trgovine i putovanja POSEJDON NEPTUN bog mora APOLON APOLON bog svjetla , uma , umjetnosti HEFEST VULKAN bog vatre ( boji kova) HESTIJA VESTA boica ognjita , vatre SATURN KRON bog ratarstva DEMETRA CERERA boica ratarstva i plodnosti DIONIZ BACHUS bog divlje prirode i vina ( Liber) HAD, PLUTON DIS PATER bog smrti i podzemlja EROS KUPIDON bog ljubavi, Venerin sin __________________________________________________________________________ FORTUNA boica sree JANUS bog kunih vrata, putovanja , poetaka RIMSKA UMJETNOST Rimska umjetnost dijeli se na tri razdoblja:

1 . 330. 88. g.pr.Kr. nastavak helenizma 2 . I. st.pr.Kr. III. st. poslije Krista klasino razdoblje 3 . III. st. 476.g. kasno razdoblje -KASNA ANTIKA vrijeme propadanja rimskog carstvaURBANIZAM : gradogradnja se razvija pod utjecajem Etruana, gradovi su pravilnog rastera ulica sa dvije glavne ulice( CARDO i DECUMANUS) koje idu iz

38

smjera sjever- jug i istok zapad te se sijeku pod pravim kutom, uokvireni su zidinama i obrambenim kulama, provodi se planska izgradnja gradova ( gustoa izgraenih gradova odgovara otprilike dananjoj ,dok u Europi jo prevladavaju sela) , vojnih utvrda ( castruma) i cesta na svim osvojenim podrujima. Sama rije urbanizam = gradogradnja potjee od latinske urbs= grad. Ulice su imale pjeaki i kolniki dio , bile su poploane kamenim ploama i odvajale su stambene etvrti inzule ( insulae = otok) .Planski je bilo organizirano i ureenje gradskog okolia. Poljoprivredna podruja ( ager) oko svakog grada bila su pravilno podijeljena u kvadratina polja ( 400 x 400 m ) .Mjerenje je polazilo iz grada u smjeru gradskog karda i dekumanusa. Podjela zemljita naziva se centurijacija ( tragovi centurijacije ostali su sauvani do danas u okolici Zadra, Nina, Pule). Zemlja je dijeljena legionarima nakon zavretka njihove vojne slube, kao nagrada. Gradove je meusobno povezivala mrea poploanih putova ( pisma i poruke u obliku svitka-rotulusa putovale su brzinom od 60 km na sat ) , koje su takoer nastojali graditi pravocrtno. ARHITEKTURA : Rimljani su najvea dostignua postigli upravo u graditeljstvu, koje je uzore pronalo u etruanskom i grkom graditeljstvu . Svaki grad imao je kazalite (theatar ) i arenu ( amphitheatar)za odravanje priredbi i igara, gradski trg ( forum) uokviren trijemom( portikom ) sa stupovljem ( peristyl ).Na jednom kraju trga nalazio se glavni hram (templum ) , te ponekad uz njega i nekoliko manjih. Uokolo trga bile su obrtnike radionice( tabernae), trgovine i trnica i niz zgrada gradske i dravne namjene i gradska sudnica( basilika) i kurija za sastanke lokalnih Skuptina ili Senata .

Grad Rim bio je centar Rimske drave i centar svijeta , a njegovo sredite bio je FORUM ROMANUM , koji je bio javni i religiozni centar ( mjesto okupljanja graana Rima). U I. i II. st. centralni forum, FORUM MAGNUM ,nadograen je nizom carskih foruma Cezarov, Augustov, Trajanov i dr. (na njihovoj dogradnji radi grki arhitekt-urbanist Apollodor iz Damaska) . ARHITEKTONSKI ELEMENTI : kao konstruktivni element pojavljuje se stup , kojeg preuzimaju od Grka ( osobito korintski ),a formiraju i vlastite stilove stupova koji se pojavljuju uglavnom kao polustupovi i imaju dekorativnu funkciju :

1. KORINTSKI 2. KOMPOZITKORINTSKOG stila

upotrebljavaju ga zbog njegove dekorativnosti STIL - nastaje kombinacijom elemenata JONSKOG i nastaje pod utjecajem Etruana , ima

3.TOSKANSKI STIL slinosti i sa

39

dorskim stupom. Posljednja dva uglavnom se javljaju kao polustup u dekorativnom smislu. Kao ukrasi javljaju se na zidovima graevina i polukrune nie. Prostori koji se grade znatno su veih dimenzija nego grki hramovi, presvouju se bavastim i krinim svodovima , kupolom i polu-kupolom . Masovni zidovi otvaraju se i ralanjuju lukovima i stupovima ( arhivolti ) .Luk je omoguio da se otvaraju i natkrivaju neogranieni prostori.

Graditeljski materijal : grade opekom i kamenom i kombinacijom ovih materijala , koje povezuju vezivnim sredstvom cementom ( mjeavina sitnih komadia princa, vulkanskog kamenja , travertina i smrvljene opeke , umijeanih u buku od vapna i pijeska-pucolanske zemlje) .Sagraeni vrsti zidovi od cementne smjese oblagali su se kasnije kamenim blokovima koji su ponirali u prvobitnu smjesu, a u carskom razdoblju, i ukrasom od opeka. Pojavljuje se nekoliko vezova ( opusa) zidanja : - OPUS MIXTUM - OPUS CIMENTIKUM - OPUS RETIKULUM

HRAM : grade manje hramova nego Grci , jer im se vjera temeljila na tovanju Lara(u kuama), preuzimaju od Grka i Etruana dijelove njihovih hramova. Hramovi se grade na postamentu i imaju stepenite samo sa jedne strane ( kao etruanski), trijem je otvoren stupovima, tei se proporcionalnosti i eleganciji, oblikuje se vie unutranji nego vanjski prostor ( za razliku od Grka kod kojih se vjerske sveanosti odvijaju izvan hrama, kod Rimljana se one odvijaju unutar hrama)zidovi se ukraavaju stupovljem i niama sa skulpturama , reljefima raznobojnim mramorom, mozaicima. Javljaju se dva osnovna tipa hramova : 1. LONGITUDINALNI ili UZDUNI kao to je HRAM FORTUNE VIRILIS , II. st. pr.Kr. u jonskom stilu 2. KRUNI ILI CENTRALNI koji nastaju po uzoru na grke tholose , ali imaju rimske arhitektonske elemente npr. HRAM VESTE iz II. st. pr.Kr. , djelo vjerojatno grkog graditelja, posveen rimskoj boici Vesti. VESTIN HRAM na Tivoliju , oko 80.g.pr.Kr.

40

Najvei kruni hram posveen svim bogovima Rimskog carstva , nalazi se u Rimu, podignut je 118.- 125.g. ( u doba vladavine cara Hadrijana )

PANTHEON ( gr.PAN = sve, svi , THEO =

bogovi )Sastoji se od dva dijela : dubokog pronaosa ( predvorja ,trijema) sa korintskim stupovima i velike krune dvorane natkrivene kupolom koja je visoka koliko i iroka ( 43 m) , a jedini izvor osvjetljenja je kruni otvor na kupoli ( lat. oculus =oko) . S unutranje strane kupola je ukraena kasetama ( kvadratne udubine izmeu greda, ija je funkcija smanjenje unutranje teine obloge kupole) .Nekada je izvana bila pozlaena. Pri gradnji je koritena tehnika mijeanja cementa i kamena.

Rimljani stvaraju nove arhitektonske oblike :

AMFITEATRE , TERME, AKVEDUKTE, TEATRE, BAZILIKE , CIRKUSE, KNJINICE, REPREZENTATIVNE PALAE, MOSTOVE, VODOVODE, KANALIZACIJU. AMFITEATAR :sluio je za borbe gladijatora ,velikih je dimenzija , eliptinogtlocrta ,na nekoliko katova, oblik mu je nastao spajanjem dvaju kazalinih gledalita , originalna je rimska graevina. Vanjski zid ralanjen je lukovima i stubovima koje ukraavaju polustupovi toskanskog( dorskog) , jonskog i korintskog reda od prizemlja do najviih katova. Mogli su primiti 50 80 000 gledatelja. Unutranji prostor dijeli se na gledalite i centralnu arenu (arena ,lat. = pijesak, borilite), ispod zemlje nalazili su se kavezi za ivotinje i prostori za gladijatore. Gledalite je bilo zatieno platnenim krovom. Najvei je amfiteatar podignut u Rimu .Zapoeo ga je graditi Vespazijan 72.g. , a zavrio Tito 80.g. Nazivaju ga Flavijev amfiteatar ili COLOSEUM . Borbe su se u njemu odravale sve do 404.g kad ih je ukinuo Honorije. Oteen je u vrijeme renesanse kada je sluio kao kamenolom. Visok je 57 m sa osima od 188 i 156 m . Sauvani su amfiteatri u : Veroni, Arlesu, Nimesu , te kod nas u Puli i Saloni.

41

KAZALITE ( TEATAR): bilo je slino grkom , ali se gledalite podie naravnom terenu uz pomo nosaa ( dok se grko gradi na padinama breuljaka), zatvoreni su zidom , gornji dio unutranjeg prostora gledalita je natkriven.

MARCELIUSOVO KAZALITE u RIMU, 13. 11. g. pr. Kr. TERME : su javna kupalita koja su imala vanu ulogu u drutvenom ivotuRimljana, velikih su dimenzija i sastoje se od: CALDARIUMA kupatila s toplom vodom FRIGIDARIUMA s hladnom vodom TEPIDARIUMA s mlakom vodom LAKONIUMA parno kupatilo PALESTRE prostorije za vjebanje i prostorije za masau. Sve prostorije bile su ukraene mozaicima , stupovima , vijencima i drugim dekorativnim elementima. U samom Rimu postojalo je 1000 pukih i 11 velikih kupalita. Najvee terme sagraene tijekom III. st. su : KARAKALINE TERME izmeu 212. i 217. g . DIOKLECIJANOVE TERME podignute krajem III. st.

CIRKUS : je namijenjen utrkama konjskih zaprega , izduenog je , eliptinog oblika(duine 600 m ,a irine 200 m ), mogli su primiti oko 32 000 gledatelja. Najvei rimski cirkusi su : CIRKUS FLAMINIUS i CIRKUS MAXIMUS ( 185 000 gledatelja)

42

VODOVOD :voda se u gradove dovodila obino iz visokih planinskih izvora kako bi se iskoristio prirodni pad vode, gradile su se kamene cijevi za protok vode.

AKVEDUKT : dio je vodovoda, gradi se na mjestima koja je trebalo premostiti( udoline rijeka planinski klanci i sl.), podiu se na vie katova koji su otvoreni lukovima, cijevi vodovoda smjetane su u unutranjosti . Do danas su sauvani akvedukti : PONT DE GARD u Francuskoj , a kod nas u Solinu ( za potrebe Dioklecijanove palae) i u Zadru.

VIJADUKT : slian je akveduktu, dio je rimskog cestovnog sustava , podie se namjestima klanaca ili udolina .

BAZILIKA : imala je dvije funkcije : sudnice ili trnice, pravokutnog je ,longitudinalnog oblika , unutranji prostor podijeljen je stupovima na tri ili pet brodova ( navis), srednji brod je vii i iri od pobonih, pokriven je drvenim dvostrenim krovom . Poboni brodovi imaju ravni strop i galeriju. Pokriveni su jednostrenim krovom. Nasuprot ulazu nalazila se excedra tribuna , gdje je na povienom postamentu sudilo sudsko vijee. Bazilike su bile osvijetljene tzv. bazilikalnim osvjetljenjem , odnosno gornji dio srednjeg broda ispod krovita bio je otvoren prozorima. U Rimu su sauvani ostaci MAXENCIJEVE ili KOSTANTINOVE BAZILIKE.

STAMBENA ARHITEKTURA :

43

1. DOMUS -je kua bogatijih graana, zatvorena je prema ulici, otvorena prema unutranjem dvoritu peristilu ( slino grkoj kui),glavna prostorija je tablinum blagavaonica, nikad nisu vie od dva kata. 2. INSULAE su sklopovi viekatnica, stambeni blokovi za siromane, u prizemlju je obino prostor namijenjen trgovini ili obrtu, gornji katovi za stanovanje , a potkrovlje za kuhinju.

3. VILE - grade se izvan grada , namijenjene su odmoru i uivanju, razlikuju se seoska , gospodarska imanja VILLE RUSTICE i kue namijenjene iskljuivo odmoru VILLE SUBURBANE .Vile su morale su pruati svu udobnost , pa se uz njih grade i terme , vrtovi , bazeni. Zagrijavane su HIPOKAUSNIM SUSTAVOM (pod od nepeene opeke bio je povien , a ispod njega je strujao topli zrak).

HADRIJANOVA VILA na TIVOLIJU

NADGROBNA ARHITEKTURA : Rimljani su svoje pokojnike spaljivali i ostatke spremali u urne(spremaju se u kolumpariju, kunim svetitima) .Pokapanje tijela u zemlju postao je obiaj s pojavom kranstva. Grobni kompleksi smjetani su izvan gradskih zidina (uz veliku izvan- gradsku cestu Via Appia), osim grobnica vladara (njihovi ostaci uvaju se u hramovima). Grobna arhitektura podie se po uzoru na etruanske TUMULUSE i kasno-grke nadgrobne spomenike i kamene sarkofage(najei oblik). Vladarske grobnice podiu se u vidu MAUZOLEJA (po uzoru na Mauzolej u Halikarnasu ,kralja Mauzolosa iz polovine IV.st.pr.Kr. i velike etruanske tumuluse). Najpoznatiji je HADRIJANOV MAUZOLEJ u RIMU (danas tvrava SANT ANGELO).

KIPARSTVO Rimsko kiparstvo u svojoj poetnoj fazi pod utjecajem je grke helenistike skulpture (rade se uglavnom kopije grkih originala) , pa su motivi uglavnom prikazi grkih ili rimskih bogova. Dok Grci svoje bogove prikazuju idealizirano ( a to se ponavlja i kod prikaza smrtnika), Rimljani tee ka REALIZMU, odnosno NATURALIZMU .

44

Svoju originalnost u kiparstvu Rimljani su iskazali u brojnim portretima .Prvi portreti prikazivali su glavu obitelji -PATER FAMILIAS , koji su raeni nakon smrti po votanom otisku lica (otud kasnije tenja za realizmom).Portrete su sebi mogli priutiti tek bogati patriciji. Kiparstvo se dijeli na : SAMOSTOJEU SKULPTURU i VEZANU UZ ARHITEKTURU. Portreti careva ipak su idealizirani (jer se izjednaavaju s bogovima) i mogu se podijeliti u nekoliko razliitih tipova , a pripadaju samostojeoj skulpturi (puna plastika) : 1. POPRSJA (BISTE) vrlo realistini portreti rimskih graana i careva , kojima su uzor prvi portreti napravljeni po votanim otiscima. 2. GOVORNIKA POZA obino se u ovakvom stavu prikazuju carevi u punoj 3. veliini npr. statua AUGUSTA iz PRIMAPORTE , poetak I st. 4. KONJANIKE STATUE npr. MARKA AURELIJA , bronca, na trgu 5. Campidoglio, Rim Osim pune plastike javljaju se i RELJEFI koji su vezani uz arhitekturu ili neku drugu podlogu. Pojavljuju se na slavolucima, monumentalnim oltarima, kolumnama. Izvedeni su poput suvremenog stripa .Povijesni dogaaji se prikazuju u odreenom slijedu i priaju o zbivanjima (pobjedama