ZAJEDNIŠTVA Glasilo Zajednice utemeljitelja

HDZ-a ”dr. Franjo Tuđman” SNAGAožujak 2020.

Hrvatska i svijet:Kraj slovenske nadmenosti

str. 4

U IDUĆEM BROJU:O rezultatima unutarstranačkih izbora

HDZ izbori:Gordan Jandroković Glavni tajnik HDZ-a

str. 2

HDZ izbori:O kandidatima i njihovim programima

str. 8-12

Gospodarstvo i ekonomija:Važnost shvaćanja državnih prioriteta

str. 6-7

Imperativ odgovornosti

Birači su registrirani, kandidacijski postupci završeni, utvrđen je dan izbora i određena biračka mjesta. Slijede nam izbori. Ne parlamentar-ni, lokalni, europski ili predsjednič-ki, nego unutarstranački. U njima sudjeluju članovi stranke, ali ih prati i čitava hrvatska javnost. Za njihov ishod podjednako su zainteresirani i naši izravni izborni oponenti s lijevog političkog spektra kao i oni koji bi sa desnih političkih pozicija željeli zauzeti naše mjesto.

Stranka ovim izborima želi i jedni-ma i drugima poslati poruku da će svoje političke pozicije snažno zagovarati i braniti, s pravom očeku-jući da nakon izbornoga procesa iz svega izađe jača, osnažena novim legitimitetom i s jasnim političkim programom i ciljevima.

Za razliku od državnih izbora,

tijekom kojih se birači odlučuju za jednu od više ponuđenih politič-kih opcija, unutarstranački izbori se odvijaju unutar iste političke obite-lji i jedinstvenog programa stranke. Izabrani će biti oni koji članstvo uvjere da će kao nositelji najviših politič-kih dužnosti biti bolji i uspješniji od svojih unutarstranačkih konkurena-ta, ali i moći zadržati koherentnost stranačke politike i jedinstvo HDZ-a. To je zasigurno jedan od elemena-ta kampanje koji je jako važan svim našim članovima te će i o njemu voditi računa u glasovanju.

To je dobro jer se time šalje poruka svim akterima ovih izbora da već sada vode računa o zajedništvu HDZ-a i jedinstvu stranačke politike, na koje će nesumnjivo svaki pobjednik nakon izbora pozvati sveukupno članstvo i sve organizacijske sastavnice HDZ-a.

S obzirom na to da se ovi izbori održavaju neposredno uoči najvaž-nijih izbora za obnašanje državne vlasti, a to su izbori za Hrvatski sabor,

koji će odlučivati o budućoj hrvatskoj vladi, sasvim je sigurno da će članovi u glasovanju voditi računa i o tome. Važno je da izaberemo vodstvo i ljude koji će, osim većinske potpore unutar HDZ-a, uskoro biti u stanju dobiti i većinsku potporu hrvatskih birača. Slobodno i odgovorno glaso-vanje stoga će se odvijati u skladu s vlastitima kandidatskim preferenci-jama svakoga člana, ali i u skladu s prosudbom o općem interesu stranke i države.

Zato je dobro da svi kandidati potiču na racionalno, promišljeno i odgovorno ponašanje tijekom unutar-stranačke kampanje, da stranka preko svojih izbornih povjerenstava osigura slobodu kandidiranja i glasovanja te korektnu izbornu kampanju. Ona pak mora rezultirati mobiliziranjem birača za potporu zajedničkim vrijednosti-ma i ciljevima koje dijelimo neovisno o personalnim razlikama i za koje ćemo sutra tražiti potporu.

U tome je kontekstu važno ponovi-

ti da na unutarstranačkim izborima nije riječ o konkurenciji međusob-no suprotstavljenih politika jer bi to impliciralo da unutar iste stranke, na istom programu i u okviru iste politič-ke opcije postoje dvije međusob-no suprotstavljene politike. To si ne smije dopustiti niti jedna stranka koja želi imati i zadržati odgovornost za vođenje države.

Nije riječ samo o tome da bi time umanjila svoj značaj i snagu svoje politike među vlastitim članstvom. Mnogo bi goru poruku time posla-la biračkom tijelu, čije će povjerenje sutra tražiti. Ono se na općim izbori-ma ne želi zamarati sa strankama koje pred njih nisu u stanju izaći s jasnom i nedvosmislenom politikom. I konač-no, za desetak dana završit će izborni procesi unutar naše stranke. Tada će biti važno da se svi članovi predano posvete najvažnijem cilju – pobjedi na parlamentarnim izborima. Kao i većina članova i mi željno iščekujemo taj trenutak!

Glavni urednik Ivica Miškulin:

Pozivamo sve članice i članove da sudjeluju na unutarstranačkim izborima i izaberu najbolje za HDZ i Hrvatsku.

INTERVJU: Miljenko Filipović

Znamo što je Hrvatska i što su njezini nacionalni interesi. str. 3

S novim legitimitetom do parlamentarne pobjede!

Naša se stranka u tridesetoj godini svog postojanja nalazi pred još jednim unutarstranačkim izborima. Nije to nadmetanje u kojem će doći do konačnog obračuna između dugo zavađenih grupacija premda nema sumnje da je nemali broj onih koji takav scenarij pokušavaju nametnuti kako bi nas oslabili.

Nije to ni nekakav festival iznoše-nja prljavog veša, kakav bi se dojam mogao steći ako se čovjek orijentira samo preko tematiziranja ovih izbora u medijima. Naprotiv. Izbor novog vodstva Hrvatske demokratske zajed-nice ima sasvim očiglednu političku i društvenu težinu. Zbog toga naše članstvo u njima, pored uobičajenih kriterija poput programa kandidata te njihove uspješnosti na političkim i drugim dužnostima koje su obavljali, mora voditi računa i o nekim drugi-ma. Radi se o imperativu političke odgovornosti koji proizlazi iz posebne težine HDZ-a.

Novo vodstvo stranke, u prvom redu njezin predsjednik, potpredsjed-nici te članovi predsjedništva, vjero-jatno će od jeseni ove godine biti i na mjestu najviših državnih dužnosnika. Tijekom priprema za parlamentarne izbore upravo tako će ih percipirati čitavo biračko tijelo te procjenjivati hoće li njima i stranci koju predstavlja-ju dati povjerenje za još jedan mandat na čelu Hrvatske. Jednako tako dobar će dio izabranih lokalnih i regional-nih dužnosnika HDZ-a već u prolje-će iduće godine preuzeti dužnosti načelnika, gradonačelnika i župana brojnih hrvatskih općina, gradova i županije. Svaki član naše stranke koji odluči izaći na izbore svakako to mora uzeti u obzir jer će o njegovu izboru na našim unutarstranačkim izborima uvelike ovisiti i rezultati onih parla-mentarnih.

Spoznaja o tome da birajući novog predsjednika HDZ-a svaki član naše stranke bira i vjerojatnog budućeg predsjednika hrvatske vlade stoga nužno mora utjecati na njegov izbor, koji onda treba ići u smjeru odabira onih kandidata koji se doista odlikuju najvećim stupnjem stručnosti, vjero-dostojnosti i domaće te međunarod-ne prepoznatljivosti. Također, i onih kandidata koji su u dosadašnjem političkom djelovanju pokazali najve-ći stupanj privrženosti tradicionalnim vrijednostima HDZ-a, ali nisu zanema-rili nužnost njegove modernizacije. Na ovim unutarstranačkim izbori-ma dakle biramo vodstvo za kojeg će biračko tijelo ujesen ove godine odlučiti hoće li nam opet dati povje-renje da vodimo Hrvatsku!

Mi i oni:Na udaru političkih licemjera

str. 5

Unutarstranačko nadmetanje mora rezultirati mobiliziranjem članstva za potporu našim zajedničkim vrijednostima i ciljevima.

„Odvažno za Hrvatsku” 45,334 potpisa

„Pobjednički put” 16,708 potpisa

Uredništvo

2 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Poštovani utemeljitelji Hrvatske demokratske zajednice, drage stranačke prijateljice, dragi prijatelji,

Odluku o održavanju redovnih unutarstra-načkih izbora donijelo je 6. veljače 2020. Nacio-nalno vijeće Hrvatske demokratske zajednice. Time je započeo dugotrajan i složen proces, u kojem će do 17. svibnja prvi put u povijesti naše stranke sve članice i članovi moći iskori-stiti svoje pravo birati i biti birani za stranač-ke položaje najviše razine u skladu s načelom „jedan član, jedan glas”.

Demokratski iskorak

Prema takvome načelu već smo dva puta na unutarstranačkim izborima izabrali predsjed-nika stranke. Ovog puta ćemo, osim predsjed-nika i zamjenika predsjednika, na isti način birati i četiri potpredsjednika te sve predsjed-nike i potpredsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija HDZ-a, organizacija gradskih četvrti i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba. Rezultat je to demokratskog iskoraka novog Statuta HDZ-a koji smo zajed-no donijeli na XVIII. općem saboru u svibnju 2018. godine.

Četiri razine izbora

Osim što može neposredno birati visoke dužnosnike u stranci, članstvo HDZ-a sudjelu-je na četiri razine i na izbornim skupštinama teritorijalnih organizacija. U temeljnim organi-zacijama izborne skupštine su već u tijeku i dobrim dijelom završene. Od 16. ožujka do 18. travnja 2020. godine održat će se izborne skupštine u općinskim i gradskim organiza-cijama te u organizacijama HDZ-a gradskih četvrti, a od 20. travnja do 3. svibnja izborne skupštine u županijskim organizacijama HDZ-a i u Gradskoj organizaciji HDZ-a Grada Zagreba. Valja podsjetiti i na izborne skupštine u koordi-nacijama HDZ-a u inozemstvu od 1. travnja do 3. svibnja, koje također ravnopravno sudjeluju u stranačkom životu.

Zahtjevan proces

Unutarstranački izborni proces završit će XIX. općim izbornim saborom HDZ-a 17. svibnja 2020. izborom deset (10) članova Predsjed-ništva i četrdeset (40) članova Nacionalnog odbora, novog najvišeg tijela stranke. Time članovi HDZ-a potencijalno mogu čak osam

puta izlaziti na izbore, birati i biti birani (u slučaju održavanja drugog kruga izbora te ako budu izaslanici na svim razinama), što potvrđu-je zahtjevnost, izazovnost, ali i demokratičnost izbornog procesa u našoj stranci.

Jednaki uvjeti za sve

Moja je zadaća kao glavnog tajnika HDZ-a osigurati da se izborni proces odvija transpa-rentno i demokratski. Stranačka tijela donije-la su stoga dva ključna dokumenta: Pravil-nik o unutarstranačkim izborima u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Pravila izborne promidžbe za unutarstranačke izbore. Navede-ne dokumente, kao i ostale naputke, redoslije-de izbornih radnji i odluke možete pronaći na posebno otvorenoj podstranici mrežne strani-ce stranke – www.hdz.hr/izbori.

Pravilima izborne promidžbe propisano je da će Glavno tajništvo HDZ-a, na čijem sam čelu, zajedno s odborima teritorijalnih organi-zacija HDZ-a i mjerodavnim izbornim povjeren-stvima osigurati svim kandidatima na unutar-stranačkim izborima jednake uvjete za vođenje izborne promidžbe i jednake mogućnosti za predstavljanje članstvu stranke. Time su vrata stranke i stranačkih organizacija otvorena svim kandidatkinjama i kandidatima. Koristim ovu priliku i zahvaljujem članicama i članovi-ma izbornih povjerenstava, biračkih odbora te našim teritorijalnim organizacijama uključe-nima u provedbu izbora na nesebičnu radu i neutralnoj poziciji koju su zauzeli.

Završen proces kandidiranja

Nedavno smo završili postupak kandi-diranja na najviše stranačke dužnosti – za predsjednika, zamjenika i četiri potpredsjed-nika. Pozdravljam sve koji su svojom kandida-turom iskazali ambiciju, želju i spremnost da radom i angažmanom pridonesu našoj stranci u idućem razdoblju te im čestitam na uspješ-no prikupljenom potrebnom broju potpisa, u skladu sa Statutom. Kao glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice ujedno pozivam sve kandidate, njihove suradnike iz stožera i aktivi-ste na poštivanje Statuta i drugih akata kojima smo jednoglasno odredili izborne postup-ke, poštivanje temeljnih vrijednosti Hrvatske demokratske zajednice te na dostojanstvenu, pravednu i poštenu izbornu utakmicu kako bi naša stranka nakon ovog izbornog procesa bila još snažnija.

Poštujmo dostojanstvo svih kandidata

Iako izbori, razumljivo, nose mnogo strasti i emocija, vrijeme službene kampanje trebalo bi iskoristiti za sadržajno predstavljanje progra-ma, ideja i vizija za HDZ u idućem razdoblju. Vjerujem da će biti dovoljno političke razbo-ritosti kod svih sudionika ovih izbora da na primjeren i odgovoran način vode kampanju i poštuju dostojanstvo drugih kandidata.

Brinimo se o ugledu stranke

Svjedoci smo velikog medijskog intere-sa za zbivanja u HDZ-u, što i ne čudi, jer ne biramo samo vodstvo naše stranke nego i buduće vodstvo naše domovine nakon nove pobjede na parlamentarnim izborima ove godine. Stoga je odgovornost svakog kandi-data, pa i člana, da se brine o ugledu stran-ke, njezinu programu i očuvanju tradicije. Za eventualne pritužbe i sumnje na nepravilnosti služe izborna povjerenstva – od Središnjeg do županijskih, gradskih i općinskih. Zadovoljan sam da do ovoga trenutka nije bilo konkretnih primjera kršenja pravila i nadam se da će tako ostati i do kraja procesa.

Izaberimo najbolje

Pred nama su i izbori u stranačkim organi-zacijama u županijama, gradovima, općina-ma i gradskim četvrtima. Prvi krug za vaše predsjednike i potpredsjednike održat će se nedjelju prije Uskrsa, 5. travnja, a mogući drugi krug u nedjelju nakon Uskrsa, 19. travnja. HDZ je stranka čiji su rezultati uvelike počivali na angažmanu članova na terenu. Stoga nam je iznimno bitno i da na lokalnim razinama izbori prođu pravedno i pošteno i vjerujem da ćete izabrati najbolje kandidate za buduća mjesta načelnika, gradonačelnika i župana.

Okupimo se na provedbi naše politike

Utemeljitelji Hrvatske demokratske zajed-nice i suradnici dr. Franje Tuđmana najbolje pamte politiku našeg prvog predsjednika, koja je između ostalog sadržavala načelo uključi-vosti i širinu u pristupu. Raznolikosti u našoj stranci nisu od danas i od njih ne treba bježati. Dr. Franjo Tuđman je u Hrvatskoj demokrat-skoj zajednici, kao državotvornome pokretu,

okupio sve one kojima je nastanak slobodne, neovisne i suverene hrvatske države bio priori-tet i iznad svih drugih interesa. Kako bi ostvarili taj tisućljetni san hrvatskoga naroda, visoku su žrtvu podnijeli naši poginuli i stradali branitelji, civili te njihove obitelji.

Budimo odgovorni

Vodeći računa o svima koji su stvarali Hrvat-sku, podižimo razinu odgovornosti svih nas koji obavljamo javne dužnosti, bilo državne, lokal-ne i/ili stranačke. Našim ponašanjem, djelova-njem i izgovorenom riječi utječemo ne samo na naše članice i članove nego i na sve građanke i građane Republike Hrvatske, i one u domovi-ni i u dijaspori. Danas, kad imamo samostalnu državu, promicanje nacionalnih interesa, boljit-ka i životnog standarda svih građana zajed-nički je nazivnik pod kojim se okupljamo, a pritom ostajemo ponosni baštinici domoljub-nih, tradicionalnih, narodnjačkih i demokršćan-skih vrijednosti. Različiti pogledi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici koji su bili dobrodošli u vrijeme predsjednika Tuđmana, dobrodoš-li su i danas. To samo može biti naša dodana vrijednost koja nas oplemenjuje i osnažuje, a ne uzrok podjela. HDZ je stranka koja pokriva širok politički spektar od centra sve do desnice, isključujući radikale i ekstremiste.

Izađimo na izbore

Drage stranačke prijateljice i dragi prijatelji te poštovani utemeljitelji, zajedno se nalazimo u dugotrajnom unutarstranačkom izbornom procesu, koji predstavlja veliki izazov. Pokaži-mo da smo snažni u prevladavanju toga izazo-va ispunjavajući našu dužnost izlaskom na unutarstranačke izbore. Glasanjem za najbolje kandidate i kandidatkinje odaslat ćemo hrvat-skoj javnosti poruku da smo odgovorna stran-ka koja je spremna za novu izbornu pobjedu na sljedećim parlamentarnima izborima te za nastavak uspješnog vođenja naše domovine u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Kreni-mo zajedno u nove pobjede!

Očekujem dostojanstvenu, pravednu i poštenu izbornu utakmicu

Gordan Jandroković

Glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice o unutarstranačkim izborima.

HDZ izbori:

3Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Intervju:

Generale Filipoviću, u rujnu će se navrši-ti točno dvadeset godina otkad je tadaš-nji predsjednik umirovio Vas i još jedanaest hrvatskih generala…

Izgleda da je ovo godina okruglih obljetnica.To je sve što ćete reći?Ne. Podsjetit ću sve nas na razdoblje koje

mnogi zaboravljaju. Mi smo prije dvadeset godina bili usred histerije protiv Tuđmana, Hrvatske vojske i Domovinskog rata. Ta se histerija dolaskom SDP-a na vlast i Mesića na mjesto predsjednika pretvarala u državnu politiku. U kriminalizaciju naše borbe za slobo-du uključio se državni aparat i njegove razne izvedenice.

Smijenili su vas pod optužbom da se miješate u politiku….

A zapravo se politika radi obračuna s naslje-đem predsjednika Tuđmana upustila u mrvlje-nje institucija koje su po njihovu mišljenju bile previše hadezeovske. Što time čine državi i nacionalnoj sigurnosti, nije ih bilo briga.

Reklo bi se da je posrijedi bio politički obračun koji nitko nije očekivao?

Možda ne dok je Tuđman bio živ. Zapravo, sasvim sigurno ne. Za vrijeme njegova života, čak i kad je bio jako bolestan, nitko se to nije usudio. Ali nakon njegove smrti krenuo je otvoreni lov na mnoge koji su smatrani nosite-ljima njegove politike. Sustav je angažiran protiv onih koji su ga stvorili.

Kako je to izgledalo?Iz Ministarstva obrane uklanjale su se, i to po

zapovijedi, fotografije Tuđmana, prvog hrvat-skog predsjednika, vrhovnog zapovjednika i pobjednika u ratu. Također su uklonjena sva raspela koja smo držali u uredima.

Ljudi koji su zauzimali važne državne dužnosti poticali su kriminalizaciju domovin-skog rata. I Damir Krstičević i ja, kao i ostali

generali stasali u Domovinskom ratu, umirov-ljeni smo odlukom Stjepana Mesića u rujnu 2000. godine. Kriminalizaciju Domovinskog rata nismo uspjeli zaustaviti, ali nisu ni oni nas. Nastavili smo se boriti za Hrvatsku. I evo, danas smo tu gdje jesmo. Ja vodim Zajednicu branite-lja HDZ-a „Gojko Šušak” i pomažem predsjed-niku stranke Andreju Plenkoviću u provedbi politike prema braniteljima. Damir je ministar obrane i potpredsjednik hrvatske Vlade poseb-no zadužen za osjetljiv resor nacionalne sigur-nosti. Gotovina nakon silnih progona živi kao slobodan i od svih poštovan čovjek…

Vodili smo razgovor i s ministrom brani-telja Tomom Medvedom, koji nam je govorio što ova vlada sve čini za branitelje i u odnosu prema Domovinskom ratu. Prije mjesec dana razgovarali smo i s ministrom Krstičevićem. Sada i Vi o tome govorite. Pa ipak, i danas ima onih koji smatraju da ova politika nije dovolj-no desna, misleći pri tome da nije dovoljno nacionalna, suverenistička….

Da, čudno je to. Opet ste škrti na odgovoru?Škrt na riječima, ali ne na odgovoru. Kako to mislite?Jednostavno. Sve što je trebalo i kada je

trebalo za svoj narod i domovinu smo pokaza-li. A i danas pokazujemo. Oni koji su Hrvatskoj štetili kad je stvarana i koji su gradili svoje pozicije iz nekog osobnog gledišta i zavisti prema Tuđmanu, odnosno njegovoj politici, to čine i danas. Baš kao i njihove novije kopije. Sve je to isto. Nisu uspjeli tada, neće ni danas. Jači smo, sposobniji, samouvjereniji. Znamo što je Hrvatska i što su njezini nacionalni intere-si. Svjesni smo što treba napraviti i neće nas pokolebati novokomponirani nacionalisti koji ne prepoznaju državni interes ni u najjedno-stavnijim situacijama.

Primjerice?Pa ako ne znaju za koga bi glasovali između

Grabar-Kitarović i Milanovića, onda ne znam kako donose odluke u nekim složenijim situa-cijama.

Možda vi to malo previše vojnički? Neke stvari nisu tako jednostavne…

Jednostavno je danas na političkoj sceni prepoznati one koji sve kritiziraju a ničem ne doprinose i one koji znaju što rade i u tome su strpljivi i ustrajni jer rade za dobrobit hrvat-

skih ljudi. Ako sloboda nije komplicirana stvar, a jedna je od najuzvišenijih vrednota koje možemo zamisliti, kako onda to može biti razlikovanje onoga što je dobro za Hrvatsku i onoga što nije?

Na primjer? Na primjer ta izmišljena dilema oko Hrvatske

i Europe. Trideset godina nakon što je Tuđman jasno rekao da nam je to strateški cilj i nakon što danas vidimo da smo ga u potpunosti i na najbolji, do jučer nezamisliv način, ostvarili, neki o tome lamentiraju. I to s tobože nacional-nih pozicija! Problematiziraju ulazak u Schen-gen i eurozonu. Na nevjerojatne uspjehe Hrvat-ske, pa i samo predsjedanje Europskom unijom odmahuju rukom. Mali, uskogrudni, sobom opčinjeni političari, bez potrebne vizije i širine.

Zašto to rade?Pa zato što svoju važnost mogu graditi

samo u maloj, zaostaloj i izoliranoj Hrvatskoj. U otvorenoj, modernoj, sa svijetom povezanoj i u svijet integriranoj Hrvatskoj oni se ne snalaze. Nemaju s tim svijetom zajedničkih tema. Nisu, uvjetno rečeno, „politički konkurentni”. Njiho-ve politike ne mogu pokriti niti jedno važno područje kojim se svijet danas bavi i u čije se rješavanje i mi moramo uključiti. I zato žele izolaciju, pa makar to značilo hrvatsko nazado-vanje i zaostajanje.

Politika ipak nije tako komplicirana?Ciljevi nisu. Izvedba je već druga stvar. Danas

kad imamo svoju državu, najvažnije je urediti je tako da u njoj svi dobro žive, da standard bude veći, da gospodarstvo bude jače…

Vidite, čak se ni oko toga mnogi ne slažu. Neki svoju politiku grade tako da kažu, to ovih dana često čujemo: „Vlada dobro radi svoj posao, Plenković je dobar premijer, ali mi moramo biti desniji”. Nema desnijeg od onoga tko dobro vodi Vladu, podiže standard građa-nima, drži državu na čvrstim gospodarskim i financijskim nogama i međunarodno je afirmira kao nikada do sad.

Možda misle više na neke teme koje se tradicionalno smatraju „nacionalnijim”?

Koje? Odnos prema braniteljima i Domovin-skom ratu? Odnos prema Hrvatima u BiH? Čvrst stav prema provokacijama sa srbijanske strane? Jeste li ih primijetili u zadnje vrijeme? Osjećaj za probleme i potrebe lokalnih sredi-na? Što još treba napraviti da bi se dokaza-li onima koji nisu napravili ništa? Vratili smo Dan državnosti i ove ćemo ga godine obilježiti 30. svibnja. Najesen kad ćemo ići u Vukovar i Škabrnju, činit ćemo to na državni blagdan, neradni dan. Vrlo brzo ćemo imati i postav-ljanje spomenika spomenika ratnom ministru Gojku Šušku u Zagrebu. Vodimo razgovore i s Ministarstvom obrane i Ministarstvom hrvat-skih branitelja. Prema tome, samo sitni politički profiteri biraju teme na kojima će se dokazi-vati. Za njih nije dovoljno biti vjeran domovini, pošteno raditi svoj posao i nastojati pridonositi općem boljitku. Žele u Hrvatsku i u HDZ uvesti novu vrstu podjela, sličnu onoj koja je nekad postojala između domovinske i iseljene Hrvat-ske. Ali to neće uspjeti.

Znamo što je Hrvatska i što su njezini nacionalni interesi.

Miljenko Filipović

Kritiziraju nas mali, uskogrudni, sobom opčinjeni političari, bez potrebne vizije i širine.

Razgovarali smo s Miljenkom Filipovićem, predsjednikom Zajednice branitelja HDZ-a „Gojko Šušak”.

Intervjuirao: Gordan Hanžek

Vrlo brzo ćemo imati i postavljanje spomenika spomenika ratnom ministru Gojku Šušku u Zagrebu. Vodimo razgovore i s Ministarstvom obrane i hrvatskih branitelja.

HDZ izbori:

4 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Cilj je odličnu međunarodnu poziciju Hrvatske iskoristiti za daljnji gospodarski rast

Hrvatska i svijet:

Nije se teško složiti sa zaključkom prema kojem je diplomacija, premda je relevan-tna znanost definira vidom državne politike usmjerenog k odnosima s drugim državama i međunarodnim čimbenicima, zapravo umjet-nost korektnog nadigravanja.

Pojednostavljeno, dvije države rješava-ju kakav spor ili bilateralnim pregovorima ili posredovanjem treće strane, pri čemu nastoje da konačno rješenje bude pravedno, odnosno da nijednoj strani ne bude nanesena nepravda, te zakonito, odnosno da bude u skladu s posto-jećim međunarodnim pravima i normama.

Niz je primjera u kojima je neka država pregovarački proces ili međunarodno posre-dovanje nastojala instrumentalizirati, tj. učini-ti ga oruđem promicanja vlastitih interesa. Nedavnom presudom u sporu između Sloveni-je i Hrvatske Sud je Europske unije zaustavio upravo jedan takav sebičan pokušaj. Progla-šavajući se nenadležnim, čime je de facto odbacio tužbu Slovenije da je Hrvatska povri-jedila europsko pravo, navedeni je Sud zapravo spriječio Ljubljanu da iskoristi posrednički okvir EU-a za nametanje svojih interesa našoj državi.

Podsjetimo, Slovenija je, nasuprot svim odredbama međunarodnog prava, ali i impera-tiva dobrosusjedskih odnosa, uporno nastojala

doći do većeg dijela (dvije trećine) Savudrijske vale ili Piranskog zaljeva. Premda na taj dio hrvatskog teritorija nije imala pravo, sloven-ska je državna politika do njega nastojala doći svim sredstvima, uključujući i ucjenu prilikom ulaska Hrvatske u euroatlantske integracije. Kada to nije uspjelo, Slovenci su se odlučili za drugačije metode, u prvome redu na pokušaje instrumentalizacije međunarodnih posrednič-kih institucija poput sudova.

U studenom su 2009. tako premijeri Slove-nije i Hrvatske potpisali sporazum o arbitraži kojim je rješavanje graničnog pitanja prepu-šteno posebnom međunarodnom arbitraž-nom sudu. Da bi se konačno utvrdila precizna kopnena i morska granica između dviju država, dakle, određen je poseban međunarodni sud koji se obvezao presudu temeljiti na načelima međunarodnog prava, pravičnosti te dobrosu-sjedskih odnosa. Slovencima to nije bilo dovolj-no pa su pokušali nezakonito utjecati na sud (o čemu postoji javno dostupan tonski zapis), koji je, unatoč evidentnom gubitku nepristranosti, svejedno presudio u korist Ljubljane. Sasvim razumljivo, nakon objave kompromitirajuće snimke Hrvatska je odlučila odreći tom sudu daljnje pravo odlučivanja.

Presudom Suda EU-a o nenadležnosti, čime

se spor između dviju država vraća u početnu etapu, Slovenija je tako pretrpjela više negoli zaslužen hladan tuš svojih planova i ambicija. Važno je ovu činjenicu još jednom naglasiti jer je ponašanje Slovenije prijetilo ne samo naruša-vanjem međudržavnih odnosa nego i uopće odnosa između dvaju naroda. S druge strane, Hrvatska je presudom ostvarila nesumnjivu te zasluženu međunarodnu pobjedu. Njezini su argumenti, u prvome redu da se spor mora riješiti jedino i isključivo primjenom međuna-rodnog prava te u duhu dobrosusjedskih odnosa, doživjeli punu afirmaciju.

Drugim riječima, spor oko određivanja precizne granice između dviju država vraćen je u jedini okvir unutar kojeg se može riješiti: unutar pregovaračkog procesa u kojem obje strane moraju nastupati s pozicija dobrona-mjernosti te pravičnosti. Hrvatska je takvo ponašanje pokazivala od njegova početka, dok je Slovenija spomenutom presudom (nadaj-mo se) naučila da u međunarodnim odnosima nije moguće donositi jednostrane odluke na štetu drugih. Naravno, presuda o nenadležno-sti rezultat je i vrlo kvalitetne pripreme koju su učinili mjerodavni čimbenici iz Vlade i Ministar-stva vanjskih poslova. Njome je tako nastavljen niz izvrsnih rezultata hrvatske diplomacije.

Kad se kod nas promišlja o problemati-ci Hrvatske i njezina članstva u Europskoj uniji, onda se uglavnom govori u zastarjelim kategorijama tipičnima za 19. stoljeće. Slože-na problematika EU-a svodi se na sljedeće: oni će nama, eto, nešto uzeti, a mi to, eto, ne damo. Takvi stavovi, tipični su za političke stranke i pojedince privržene nezreloj varijan-ti romantičnog nacionalizma. U neproduk-tivnom pojednostavljivanju oni u potpunosti propuštaju uočiti dvije temeljne činjenice o EU. Prvo, radi se o uniji temeljenoj na dobro-voljnom pristanku pojedinih nacionalnih država europskog kontinenta (poput, primje-rice, Francuske, Poljske ili Hrvatske). Drugo, odluke se u EU donose unutar pregovaračkog procesa (odnosno, ne nametanjem ili prisilom, nego dogovorom i dobrovoljnim pristankom). Sve države-članice, i one najstarije i najmoć-nije i one najmanje, u potpunosti zadržavaju mogućnost samostalnog donošenja odluka te promicanja vlastitih interesa.

Prednosti članstva Hrvatske u zajedni-ci temeljenoj na pregovorima, suglasnosti i dobrovoljnosti posebno su vidljive u aktualno vrijeme pregovora o višegodišnjem zajed-ničkom proračunu EU-a (za razdoblje 2021. – 2027.). U trenutku pisanja ovog teksta završena je prva runda pregovora. Doista, nije jedno-stavno usuglasiti interese cjelovitog EU-a, a istovremeno zadovoljiti posebne interese pojedinih država-članica. Složenost pregovora uvjetovana je, naravno, i količinom novca koji je u središtu interesa. Očekuje se, naime, da će cjelovit proračun EU-a iznositi vrtoglavih 1.100 milijarda eura! Pritom države-članice koje uplaćuju najviše novca u zajednički proračun razumljivo nastoje smanjiti svoja davanja, dok države-članice koje su lošijeg stupnja gospo-darskog razvoja nastoje (u najmanju ruku) zadržati postojeću razinu izdvajanja.

S obzirom da je posljednja ušla u članstvo, Hrvatska u pregovorima oko višegodišnjeg zajedničkog proračuna prvi put sudjeluje. Da

bi se proračun usvojio potrebna je suglasnost predsjednika vlada svih država-članica, dakle i predsjednika hrvatske Vlade, nakon čega pristanak treba dati i Europski parlament.

Interesi su Hrvatske u pregovorima jasni, opravdani i argumentirani. Ona, najprije, nasto-ji ispraviti nepravdu kojoj je izložena tijekom pretpristupnih i pristupnih pregovora: za razli-ku od ostalih država-članica, Hrvatska nije mogla ni u približnom istom iznosu koristi-ti pretpristupne i pristupne fondove te tako barem donekle nadoknaditi zaostajanje koje ima u odnosu na primjerice Poljsku, Češku ili Slovačku. Potom, Hrvatska ulaže silnu energiju da bi osigurala barem dosadašnju razinu zajed-ničkih sredstava namijenjenih razvoju svojih strateških interesa poput poljoprivredne politi-ke i ruralnog te regionalnog razvoja.

Posljednje je posebno važno istaknuti jer se radi o sredstvima iz kojih se trenutno financi-ra niz infrastrukturnih i razvojnih projekata u Hrvatskoj, od kojih je najvažniji Pelješki most.

Konačno, zaokruženi napori Hrvatske usmjere-ni prema zadržavanju postojeće razine zajed-ničkog proračuna imaju cilj i realizirati jedan od ključnih političko-razvojnih prioriteta cjeloku-pnog EU-a, tj. njezin uravnotežen razvoj. Na taj se način ubrzava gospodarski rast Hrvatske što je cilj kojem je ova Vlada, kako i ovaj primjer pokazuje, u potpunosti posvećena, a njime se niveliraju razlike između bogatijih i siromašnijih dijelova EU-a.

Do sada je Hrvatska ostvarila jedan od zadanih ciljeva jer je isposlovala da joj ostali priznaju poseban status unutar pregovarač-kog okvira, čime će barem donekle uspjeti nadoknaditi zaostajanje uzrokovano činjeni-com da je jedina država-članica koja je koristi-la sredstva iz samo jednog sedmogodišnjeg proračuna. Ako se, kako se uobičava reći, po jutru dan poznaje, onda su ispred nas nove dobre vijesti!

Slovenija je presudom Suda EU-a naučila da u međunarodnim odnosima nije moguće donositi jednostrane odluke na štetu drugih.

dr. sc. Ivica Miškulin

Kraj slovenske nadmenosti

Hrvatskoj poseban položaj unutar pregovaračkog okvira!

5Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Prema svemu sudeći važan je dio plana lijeve opozicije da na javnost i biračko tijelo u aktualnoj izbornoj godini utječu primjenom zvučnog upiranja prstom u navodne grije-he naše stranke. Koristi se svaka pogreška ili propust. Ima tu svega, od onih krajnje minor-nih pa do onih čiju eventualnu prekršajnu ili kaznenu odgovornost tek treba odrediti.

U tom se političkom lovu na bilo koju pojavu koja samo miriše na nepravilnost do nesluće-nih razmjera poopćuje te generalizira. Za neke perjanice opozicije dovoljno je da je pojedi-nac član HDZ-a ili na nekom mjestu u središ-njoj vlasti pa da – potpuno neovisno o tome je li počinio kakav previd ili ne – odmah bude proglašen lopovom i nečasnom osobom, a HDZ strankom koja promiče i podupire korup-ciju te klijentelizam.

Što se krije iza primjene ovakve metode političke borbe? Krije se politička taktika koja

ima dva važna cilja. Prvi je objedama usmje-renima na vjerodostojnost našu stranku stalno držati u pasivnoj ili obrambenoj poziciji (o tome drugom prilikom). Drugi je skretanje pozornosti s vlastitih grijeha. Napunili su tako neki akteri naše lijeve opozicije pune džepove zlobnih političkih strelica koje bacaju posvuda oko sebe kako se njihovi grijesi ne bi vidjeli, a njihova više nego očigledna moralna zastranje-nja propitkivala.

Primjera za navedeno je upravo pregršt. U redovima onih nekoliko otpadnika iz HNS-a koji su se organizirali u najnoviju moralnu verti-kalu nazvanu GLAS, kako se sada čini, sasvim ozbiljno planiraju Anku Mrak Taritaš i nadalje kandidirati za važne političke dužnosti. Ova ne pretjerano uspješna, ali primjetno ambici-ozna političarka koristi gotovo svaku priliku da bi javnost upozorila na raširenost korupci-je i klijentelizma u Hrvatskoj. Ali, prst optužbe

upire isključivo u druge. Primjerice, nastupajući na konferenciji za novinare u listopadu 2019. izjavila je: „Postoji jedna jedina stranka koja je osuđena za korupciju, a to je HDZ”. Podsjeti-mo, radi se o prvostupanjskoj ili nepravomoć-noj presudi (dakle onoj koju tek treba potvrditi drugostupanjski sud!) iz ožujka 2014., kojom je krivim presuđen tadašnji predsjednik HDZ-a i nekoliko tadašnjih visokih dužnosnika stran-ke, dok je sama stranka osuđena na vraćanje navodno nezakonito stečene imovinske koristi.

Premda današnje vodstvo HDZ-a nema baš nikakva dodira s tom (nepotvrđenom!) presudom, svejedno je Mrak Taritaš pet godina kasnije optužila cjelokupnu stranku – točnije, sve članove HDZ-a – za korupciju!

Čak i površnim uvidom u javno dostupne izvore moguće je nesumnjivo zaključiti da Mrak Taritaš zasigurno nije političarka koja bi se trebala upuštati u objede ovakve vrste. Popis

je relativno ozbiljnih optužbi na njezin račun povelik. Mrak je Taritaš tako, prema brojnim medijima, propustila prijaviti stan u vlastitoj imovinskoj kartici, više puta zaboravila prijaviti naknade koje je dobivala od Hrvatske gospo-darske komore, a zatajila je i oveći honorar koji je dobila kao predsjednica povjerenstva za polaganje stručnog ispita na području arhitek-ture (na to je mjesto sama sebe imenovala kao nadležna ministrica graditeljstva!).

Premda sebe nesumnjivo smatra mrak političarkom, Taritaš je zapravo tipičan primjer političkog licemjera, kakvi će u predstoje-ćim mjesecima bujati u okrilju lijeve opozicije. Osoba koja se naime voli predstavljati dobrom i ispravnom te na tome graditi političku karije-ru, a zapravo, kako gornji primjeri pokazuju, nije takva, zaslužuje spomenuti epitet.

Premda nas do redovitih parlamentarnih izbora dijeli najmanje šest mjeseci, dobar dio hrvatskih političkih stranaka počeo je s predi-zbornim aktivnostima većeg ili manjeg inten-ziteta.

Kako sad izgleda, taktika će naših lijevih političkih suparnika počivati na trima temelji-ma. Najprije, SDP očito nastoji okupiti oko sebe sve lijevo orijentirane stranke, grupe i pojedin-ce. Hoće li konačan rezultat tog okupljanja biti stvaranje dvaju opozicijskih blokova, središ-njeg predvođenog SDP-om i uz sudjelovanje HSS-a i HSU te pomoćnog, odnosno onog oko kojeg bi se okupile preostale slične stranke, ali koje iz ovih ili onih razloga nisu spremne s njim sudjelovati na zajedničkoj listi (poput IDS-a, GLAS-a, lijevih protestnih grupa u Zagrebu te nekih istaknutih lijevo orijentiranih pojedina-ca), ili će pak sve završiti sklapanjem širokog okupljanja na ljevici, ostaje vidjeti.

U prvom slučaju sve bi moglo nalikovati na situaciju iz siječnja 2000. kad su SDP i HSLS uspjeli ostvariti dovoljan sinergijski učinak za pariranje HDZ-u u većini izbornih jedinica, dok su se ostali (HSS, HNS, IDS i LS) kandidirali na posebnoj listi. U drugom pak slučaju priželjki-vani će učinak širokog okupljanja nesumnjivo biti zasjenjen u takvim prilikama uobičajenim napetostima oko podjele mjesta na kandida-cijskim listama.

Opširnije ćemo se ovdje pozabaviti drugim dvama vjerojatnim temeljima političke takti-ke ljevice pred predstojeće parlamentarne izbore.

U najkraćim crtama radi se spoju potvr-đeno nesposobnih te neuspješnih političara koji se hrvatskim biračima pokušavaju prodati pod krinkom glasnih pokliča za „pošteniju”, „ispravniju”, „normalniju” (dobro ste pročitali, a na nama je istaknuti da u SDP-u očito nisu sposobni osmisliti slogan koji netko drugi već nije koristio!) i „stabilniju” (opet ste dobro pročitali, a na nama je istaknuti da u SDP-u pokazuju veliku naklonost prema HDZ-ovim sloganima i motivima!) Hrvatsku.

Na djelu ih je javnost mogla vidjeti krajem veljače ove godine kad je SDP u Koprivnici i Novoj Gradiški održao, kako je navedeno u priopćenju, predstavljanje glavnih smjerni-ca stranačkog programa za parlamentar-ne izbore. Uz šefa stranke Davora Bernar-dića glavni su govornici na predstavljanju bili nekadašnji ministri regionalnog razvoja i fondova EU-a te zdravstva u vrijeme vlade Zorana Milanovića (Branko Grčić i Rajko Ostojić). Očito, potonjoj dvojici namijenjene su visoke dužnosti u slučaju SDP-ove pobje-de premda su se u vrijeme kad su imali priliku za dokazivanje pokazali u prilično neuspješnu svjetlu.

Glavna je zvijezda predstavljanja SDP-ovih glavnih smjernica bio šef stranke Bernar-dić. Navodimo dvije njegove karakteristič-ne rečenice, izgovorene u Novoj Gradišci 23. veljače ove godine: „Želimo živjeti u normalnoj zemlji gdje svako dijete ima šansu za uspjeh bez obzira da li dolazi iz bogate ili siromašne obitelji, a to znači da ima pravo na dostupan vrtić i obrazovanje po najvišim standardima, zato je preduvjet konačno pokrenuti obrazov-nu reformu.

Sve potrebne promjene, politike i progra-me, tako nužne u našoj zemlji, pokrenut ćemo već u prvih šest mjeseci mandata nove, naše vlade.” Mora se priznati da je šef SDP-a uspio nadmašiti samog sebe: umjesto kakve ozbiljne ideje ili plana, okupljenim je pristašama glavni opozicijski političar u Hrvatskoj ponudio populistički uradak kakav bi bez većih proble-ma osmislio i neki pučkoškolac. Primjećuje-mo i da za dostupnost vrtića zasigurno nije najvažnija provedba obrazovne reforme. SDP je svoje „programske smjernice” odlučio rekla-mirati pod imenom „Ispiši budućnost”. Daleko bi točniji bio slogan: (SDP) „Bez budućnosti”. Nije da nam je posebno žao.

Politički licemjeri

Bez budućnosti

Mi i oni:

Političari koji se vole predstavljati ispravnima, a zapravo nisu takvi, zaslužuju epitet političkih licemjera

dr. sc. Ivica Miškulin

Spoj potvrđeno neuspješnih političara i isprazne retorike ne može donijeti ništa dobra Hrvatskoj.

6 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Gospodarstvo i ekonomija:Gospodarstvo i ekonomija:

Međunarodni odnosi

Iako je glavna tema ovoga članka gospodarstvo, nužno se kratko osvrnuti na međunarodne odnose zbog njihove važnosti u današnjem multilateralnom svijetu.

Nedavno smo mogli čuti od jednog srbijan-skog državnog dužnosnika kako njima svi međunarodni kontakti, posjeti, pregovori itd., bez obzira radilo se o zdravstvu, prometu, kulturi, školstvu, energetici ili nečem desetom, započinju rečenicom „A što je s Kosovom?”.

Ta priča dovoljno govori o značaju međuna-rodnih odnosa za sveukupno funkcioniranje, kako same države, tako i svih ostalih segmena-ta života jedne nacije, a napose gospodarstva.

Kako je ovo tekst o gospodarstvu, međuna-rodne odnose ne spominjemo kao dio gospodarskih aktivnosti, nego kao nešto što je preduvjet svemu ostalom. To posebno u kontekstu europskih integracija i s tim povezanih gospodarskih aktivnosti.

Dolaskom ove Vlade, došlo je do značajne promjene u pozicijama Europske komisije kada je u pitanju Hrvatska i naši sporovi sa zemljama s kojima smo dijelili bivšu državnu zajednicu. Radi se uglavnom o sporovima koji su proizašli iz nedefiniranosti međusobnih odnosa unutar SFRJ i pokušaja lova u mutnome nekih od susjednih zemalja. Na žalost, često se radilo o pukom izbjegavanju rješavanja problema pred međunarodnim pravosudnim tijelima, sukladno važećim međunarodnim konvencijama, najče-šće uz nevješta objašnjenja kako međunarodno pravo nije primjenjivo jer se radi o sukcesijskim problemima.

Svjedoci smo uspješnog neutraliziranja slovenskih pritisaka na Sud EU da se proglasi nadležnim za bilateralni spor s Hrvatskom oko provođenja arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje zbog slovenskih utjecanja na sud. Koliko je velika pobjeda Hrvatske u ovom slučaju može se zaključiti vrlo jednostavno. Dovoljno je samo pomisliti kako bi se ova bilateralna priča koju je Slovenija pokušala podići na razinu europskog problema odrazila na naše unutarnje odnose da je rezultat bio drugačiji. Začudno, o ovoj velikoj Hrvatskoj pobjedi nitko iz tzv. suverenističkih krugova nije rekao ni riječi.

Aktivna uloga

Ovdje je važno spomenuti i značajnu ulogu koju je premijer Plenković, kao jedan od dvoji-ce pregovarača Europske pučke stranke (drugi je bio latvijski premije Krišjānis Kariņš) odigrao u formiranju sadašnje Europske komisije kada su spriječili da, prema dogovoru francuskog predsjednika Macrona i njemačke premijerke Merkel sa socijalistima i liberalima, na čelo EU dođe nizozemski socijalist Frans Timmermans. Umjesto njega je na čelo EK zasjela je njemač-ka ministrica obrane Ursula Von der Leyen koja je sklona Hrvatskoj (u tome nije zanemarivi čimbenik što je hrvatski kontingent u Afgani-stanu u sastavu njemačke bojne).

Također je važno i spomenuti pozicionira-nje hrvatskih dužnosnika i dužnosnica u važne europske institucije. Ne smoći snage priznati kako se radi o do jučer nezamislivim uspjesima koji su itekako značajni s pozicije ostvarivanja hrvatskih državnih interesa je ne samo politič-ki uskogrudna već i potpuno „jalnuška” politi-ka. No to govori više o dvojbenom poimanju državnih interesa među onima koji su najgla-sniji u njihovom deklaratornom zastupanju.

Pelješki most

Oblik Hrvatske je specifičan. Neki kažu u obliku kifle, neki u obliku bumeranga, a mi kažemo u obliku zmaja (prilažemo dokaz u obliku ilustracije broj 1). Teritorijalni diskontinu-itet kod Neuma predstavlja ozbiljan prometni i gospodarski problem. Osim činjenice da građa-ni s juga Hrvatske moraju dva puta prelaziti granični prijelaz kako bi došli u ostatak zemlje, takav diskontinuitet stvara ozbiljne probleme u odvijanju gospodarskih aktivnosti te povećava logističke troškove.

Hrvatska se priprema za pristupanje Schen-genskom prostoru, a s druge strane je Bosna i Hercegovina sa svojim, na žalost nefunkcional-nim institucijama i bez izgleda za skoro pristu-panje EU. Takva situacija čini izgradnju mosta logičnim izborom. Izgradnja mosta između dva dijela istog kopna može se nekome iz Brisel-ske perspektive činiti nepotrebnom, ali u lipnju 2017. Europska komisija odobrila je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava (85% vrijednosti projekta). Pelješki most je ujedno prvi projekt financiran sredstvima EU koji izvodi neka kineska tvrtka (u našem slučaju China Road and Bridge Corporation). „Ugašeni” mikrofoni oštrog protivljenja samoj izgradnji, preko kojih su bošnjački predstavnici nastojali napraviti sve da do gradnje mosta ne dođe nisu samo posljedica našeg legitimiteta u ovom pitanju, o kojem nema dvojbe, nego i snažne međuna-rodne pozicije. Radi se o još jednom uspjehu

koji se danas doživljava rutinskim, iako je do prije nekoliko godina ova situacija imala kapacitet za stvaranje novog dugoročnog problema sa unutarnjim i vanjskim implikacija-ma te perspektivom nove dugogodišnje krize.

Željeznička infrastruktura

Prema najavi ministra mora, prometa i veza Olega Butkovića, u obnovi i izgradnju želje-zničke infrastrukture biti će do 2030. godine uloženo oko 3,5 milijardi eura, dok će do 2023. biti uloženo 9,3 milijardi kuna. Paradoksalno, ali glavna mana velikih i nužnih infrastrukturnih projekata je upravo u ovim velikim iznosima. U njih kao da domaća javnost ne vjeruje previ-še, obzirom da se takvi iznosi smatraju imagi-narnim i teško „opipljivim”. U obranu takve percepcije treba reći da javnost u ovom trenut-ku ne može vidjeti konačne rezultate obzirom da se radi o dugoročnim projektima, pa je to donekle razumljivo. No iznova treba napome-nuti da je nerazumljiva razina zanemarivanja njihove važnosti u političkim krugovima, koji su još uvijek skloniji pridavati važnost sporednim pitanjima koja ni na kakav način ne utječu na razvoj i napredak Hrvatske. Takvo pretpostav-ljanje banalnosti za državu važnim projektima, osim što pokazuje zavidnu razinu nesnalaže-nja i površnosti, sigurno nije politika koja je u interesu Hrvatske. Kako bi olakšali percipira-nje ovih „imaginarnih” brojki, donosimo i vrlo kratak rezime aktualnih ulaganja. Trenutno su u tijeku radovi na dionicama Dugo Selo-Kri-ževci (€196,9 mil.), Gradec-Sveti Ivan Žabno (€30,1 mil.), Zaprešić-Zabok (€80.8 mil.), Rijeka Brajdica (€35,6 mil.), dok je u tijeku javna nabava za dionice…

Uvođenje reda u javne financije i porast kreditnog rejtinga

Već više od dva desetljeća Hrvatska održava nisku inflaciju i stabilan tečaj, a u posljednje vrijeme, odgovornim vođenjem ekonomske politike, zamjetnoje poboljšan proračunski saldo te je smanjen javni dug.

Onaj koji ne shvaća državne prioritete nije kadar braniti državne interese

Uredništvo

Kada je HDZ na izborima 2016. godine osvojio parlamentarnu većinu i formirao koalicijsku vladu s MOST-om i zastupnicima manjina, zatečeno je kaotično stanje. Bila je to posljedica četiri godine vladavine SDP-ove vlade, najnesposobnije vlade u povijesti Hrvatske, kao i neuspjelog eksperimenta vlade „Domoljubne koalicije” i MOST-a.

S ulaskom u 2020. godinu, ova Vlada HDZ-a ušla je posljednju, četvrtu te ujedno i predizbornu godinu mandata. Ovo je dobar trenutak za inventuru proteklog razdoblja i kratki rezime kako se Vlada nosila sa izazovima koje je zatekla, kao i onima koji su se pojavili u protekle tri godine.

Ambicija ovoga članka nije pokriti sve napravljeno jer to na ove dvije stranice nije moguće, nego ćemo se zadržati na nekolicini stvari koje će u budućnosti imaju značajan utjecaj na svakodnevni život zemlje.

Važnost shvaćanja državnih prioriteta

Dolaskom ove Vlade, došlo je do značajne promjene u pozicijama Europske komisije kada je u pitanju Hrvatska i naši sporovi sa zemljama s kojima smo dijelili bivšu državnu zajednicu.

Svojim legitimitetom i snažnom međunarodnom pozicijom „ugasili” smo mikrofone bošnjačkog protivljenja Pelješkom mostu.

7Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Zbog toga i snažnog rasta nominalnog BDP-a, bruto dug opće države smanjio se od 2015. do 2018. za gotovo 10 postotnih bodova - na 74,6 % BDP-a. Stopa nezaposlenosti pala je s preko 17 posto 2013. godine na ispod 8 posto krajem 2019. što je s na nivou prosjeka Europ-ske unije.

Iako stalno rastu pritisci za dodatnim troše-njem proračunskih sredstava, Vlada je preda-na održavanju pozitivnih trendova i u buduć-nosti. To bi direktno trebali osjetiti svi dionici, odnosno poduzetnici i potrošači.

Značajan dio naše javnosti ima poteškoća s razumijevanjem važnosti stvari koje Vlada čini, kao i njihovim utjecajem na njihove svakodnev-ne živote.

Očigledan primjer takvog nerazumijevanja je važnost kreditnog rejtinga. Uzmimo razliku u iznosu rate kredita ako ste u siječnju 2016. podigli €100.000 stambenog kredita na 30 godina, u odnosu na isti kredit koji bi podigli u siječnju 2019 (zadnji objavljeni podaci na HNB, u trenutku kada ovo čitate, vjerojatno su još niže). Kamate za takav kredit su 2016/1 bile 5,67%, a 2019/1 su bile 2,94%.

Rata kredita iz 2016. iznosila bi €579, a rata kredita iz 2019. €418. Radi se o razlici od €161 mjesečno, što predstavlja smanjenje od 28%. Prema trenutnom tečaju, razlika iznosi 14.400 kuna godišnje, odnosno više od dvije prosječ-ne plaće.

Naravno, nije cjelokupno smanjenje poslje-dica porasta kreditnog rejtinga, s obzirom da je opći nivo kamata pao, ali je kreditni rejting ugrađen u sam izračun kamate (rizik države). Pojednostavljeno, ukoliko imate loš rejting, imati ćete višu premiju rizika i novac ćete plaćati skuplje. Hrvatski kreditng rejting se napokon popeo iznad "junk" (smeće) i rezul-tat toga su ove pozitivne promjene.

Pripreme za uvođenje eura

Vlada je u 2018. donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republi-ci Hrvatskoj. Iako nije određen ciljani datum za uvođenja eura, donijete su strateške odred-nice ekonomske politike, koje će pridonijeti stvaranju uvjeta za dugoročno održivu ekono-miju. Time će Hrvatska ujedno ispuniti obvezu uvođenja zajedničke valute preuzetu pri pristu-panju Europskoj uniji.

Neovisno od navedenoga, uvođenje eura kao službene valute je od iznimne važnosti jer je hrvatska trgovinski i financijski snažno integrirana s europodručjem, te bi isto u konačnici značajno smanjilo rizike kojima su izložene kako poduzetnici tako i fizičke osobe – potrošači. Glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo jest ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru, kojemu je hrvatsko gospodarstvo, pravne i fizičke osobe, izrazito izloženo.

Značajan tog rizika može se vidjeti na sluča-ju sa švicarskim frankom, gdje je uslijed depre-cijacije kune u odnosu na švicarski franak, veliki broj fizičkih osoba – potrošača našao u velikim dužničkim problemima.

Dakle, izraženija deprecijacija kune u odnosu na euro znatno bi povećala zaduže-nost i teret otplate duga, s izrazito negativnim mikroekonomskim i makroekonomskim učinci-ma. Uvođenje eura kao službene valute taj rizik u potpunosti odbacuje.

Dodatna korist koju bi svi dionici pritom mogli osjetiti je i činjenica da će se uvođenjem eura dodatno smanjiti kamatne stope, a što će poboljšati i konkurentski položaj domaćih poduzeća, čime će se otvoriti dodatan prostor za investicije i zapošljavanje.

Deregulacija

U kontekstu pristupanja euro-zoni, tijekom proteklih nekoliko mjeseci Vlada je vodila razgovore s Europskom središnjom bankom, Komisijom, državama članicama, pri čemu se u pismu namjere obvezala na niz mjera koje bi trebale pojednostavniti poslovanje i porezno rasteretiti, kako gospodarske subjekte, tako i građanstvo.

Predviđa se veliko smanjenje administra-tivnog i financijskog opterećenja smanjiva-njem broja i ukupnog iznosa parafiskalnih davanja, administrativnih obveza za poduzet-nika i liberalizacijom odabranih profesionalnih usluga.

Obvezala se i na poboljšanje upravljanja u javnom sektoru putem odgovornijeg upravlja-nja imovinom u državnom vlasništvu proda-jom imovine koja nije od posebnog interesa, veće učinkovitosti, racionalizacije i daljnje pravne harmonizacije i depolitizacije hrvatskih državnih službi.

Hrvatska je prema OECD-ovom PMR indexu (indeks slobode tržišta) od 44 zemlje, skoči-la sa zadnjeg mjesta koje je zauzimala 2013. godine, na 20. mjesto, te se izjednačila s prosje-kom EU-a. Prvi put u povijesti nadišla je zemlje poput Japana, Južne Koreje, Austrije, Francu-ske, Belgije i Švicarske. Sigurni smo se da će se ovako pozitivan tren nastaviti i u budućnosti.

Pozitivan pomak zabilježila je i Svjetska banka, na čijoj je „Doing Business” ljestvi-ci Hrvatska 2018. bila na 58. mjestu a u 2019. sedam mjesta bolja – na 51. mjestu.

Blokirani

Problem blokiranih građana bio je do prije godinu dana jedan od najekspoiranijih proble-ma prisutnih u općoj javnosti. Slike učestalih deložacija povezanih sa očajnom situacijom čitavih obitelji bile su svakodnevnica. Vlada je u 2018., svjesna teškog stanja dijela građana, s tri zakonska prijedloga pristupila rješavanju problema koji se odnosi na više od 300.000 građana koji su u tom trenutku imali blokirane račune. Pri tome je njihov ukupni dug iznosio oko 43,6 milijardi kuna (bez kamata).

U tom kontekstu Vlada je donijela Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača čijom implementacijom su otpisani značajni dugovi fizičkim osobama, veliki broj više osoba nije blokiran, te im je na taj način omogućen povratak dostojanstva i normalne životne egzistencije.

Pripremajući novi ovršni zakon koji treba uvesti suvremenije, brže i troškovno jeftinije procedure naplate potraživanja, uz adekvat-nu razinu zaštite dostojanstva i egzistencije ovršenika nastavlja se olakšavanje njihova položaja.

Očuvanje okoliša

Očuvanje okoliša i ekologija su danas svjet-ska tema broj jedan. Unutar EU-a smanjiva-nje čovjekovog utjecaja na okoliš i suzbijanje klimatski promjena imaju najveći prioritet. Zaokupljeni vlastitim problemima, ljudi u Hrvat-skoj nisu za ovu temu posebno zainteresirani. No važno je istaknuti da očuvanje okoliša treba promatrati i u širem, gospodarskom kontekstu.

Hrvatska je sa 37% teritorija zaštićenog za očuvanje bioraznolikosti, odmah iza vodeće Slovenije (38%). Time smo gotovo dvostruko iznad prosjeka EU (20%) odnosno, četiri i po puta bolji od Danske koja je na začelju liste sa svega 8% zaštićenog teritorija.

Hrvatska je također vodeća po ispunjenju ciljeva udjela obnovljivih izvora energije do 2020 godine. Zadani cilj je bio 20%, a Hrvatska je ostvarila preko 28%, to je prebačaj cilja za punih 40%.

Početak izgradnje prve vjetroelektrane na tržišnom principu, bez poticaja, počeo je na području Senja 2018. godine. Energija će se prodavati i na Cropexu, burzi energije u Zagre-bu koja je povezivanjem sa EU postala likvidna.

Posao koji netko treba obaviti

Za kraj, pogledajte podnaslove ovoga teksta. Ne mislite li da je to posao koji je netko doista trebao obaviti? Onda pogledajte s kojim temama kritičari naše politike izlaze u javnost kao okosnicom svog političkog djelovanja. Vidjet ćete da ove probleme uopće ne spominju.

Neki komentatori su (dijelom zbog tendencioznosti, a dijelom zbog neznanja) skloni i omalovažavanju postignuća koja imaju itekakvog utjecaja na svakodnevni život građana.

Paketom triju donesenih zakona Vlada olakšava položaj blokiranih građana, destimulira neuspješne blokade računa i pojednostavljuje provedbu stečaja potrošača.

Ekološke teme više nisu politike rezervirane za pojedine „zelene” skupine, do sada uglavnom ljevičarskog usmjerenja, nego stvar ozbiljne državne politike koja o ovom aspektu mora voditi računa.

Odgovorna ekonomska politike ključan je dio programa HDZ-a koji ova Vlada ostvaruje.

€579

2020.

2016.

€418Gotovo 30% manja rata i 14.400kn manje godišnje.

Rata 30-godišnjeg stambenog kredita od €100.000:

VAŽNOST KREDITNOG REJTINGA:

1.319.418

1.423.250

2011.-2015. - SDP44.930 izgubljenih radnih mjesta

2015.-2020. - HDZ221.561 novih radnih mjesta

Broj zaposlenih 2011.-2019.

1.380.294

1.556.925

1.498.1041.457.254

1.335.364

1.338.9041.366.348

1.600.000

1.550.000

1.500.000

1.450.000

1.400.000

1.350.000

1.300.000

1.250.000

1.200.000

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

2011.-2015. - SDPU četiri godine mandata bruto plaća raste 125 kune.

2015.-2020. - HDZU tri i pol godine mandata bruto plaća raste 761 kune.

7.772

8.798

7.8537.926 7.951 7.978

8.037

8.361

8.034

9.000

8.800

8.600

8.400

8.200

8.000

7.800

7.6002011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Prosječna bruto plaća od 2011. do 2019.

8 Utemeljitelji Snaga zajedništva : veljača 2020.

HDZ izbori: Kandidati i njihovi programi

Kandidat za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice

Izdigli smo se iz situacije u kojoj nam je već bio zacrtan put povratka u oporbu. Hrvatskom narodu ponudili smo program političke stabil-nosti, pravne sigurnosti, gospodarskog razvoja i društvene solidarnosti. Vaše nas je povjerenje obvezalo da ostvarimo ono što smo obećali.

Nakon gotovo četiri godine na čelu hrvat-ske Vlade i HDZ-a, s osjećajem posebne odgovornosti prema Hrvatskoj, hrvatskom narodu i HDZ-u kao njegovoj stožernoj stranci, odlučio sam ponovno istaknuti kandidaturu za predsjednika HDZ-a. Činim to uvjeren da zajed-ničkim snagama možemo nastaviti provoditi politiku koja mijenja Hrvatsku nabolje.

U ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na parlamentarnim izborima. Pozivam vas da se još jednom okupimo oko našeg programa te da gradimo Hrvatsku kao uspješnu i razvijenu članicu Europske unije, zemlju kvalitetnih uvjeta života te zadovoljnih i ponosnih ljudi.

Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budu- ćnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. Naša misija ostaje nepromi-jenjena – nastaviti rješavati sve ključne proble-me suvremenog hrvatskog društva, boriti se za boljitak hrvatskih ljudi, vodeći se pritom državotvornim, domoljubnim, demokršćan-

skim i narodnjačkim vrijednostima koje su u temeljima politike HDZ-a punih 30 godina.

Našom politikom učvršćujemo HDZ ondje gdje ga je postavio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman – kao stožernu stranku desnog centra. To je pozicija iz koje se može napraviti najviše za hrvatski narod i Hrvatsku.

Vrijednostima desnog centra njegujemo svoj identitet, tradiciju, običaje, povijest, vjeru i kulturu i sve što nas čini najsnažnijom hrvat-skom strankom. Čvrsto usidren u svoje temelje, HDZ ostaje ključna politička snaga hrvatskog naroda, koji pritom ima potrebnu širinu – zahva-ljujući kojoj su stvorena slobodna Hrvatska i ostvarena najveća postignuća tijekom protekla tri desetljeća. To je temeljni preduvjet za izbor-ne pobjede i za vođenje Hrvatske, uz kvalitetan program, kandidate i političku odlučnost.

I upravo HDZ ima najveću odgovornost za upravljanje Hrvatskom, jer vodimo Vladu, većinu županija, gradova i općina te sudjeluje-mo u upravljanju europskim institucijama.

Naši ljudi žele sigurnu, modernu i dinamič-nu Hrvatsku; žele Hrvatsku koja nije isključiva i podijeljena; Hrvatsku koja svoje potencijale ostvaruje. Žele Hrvatsku u kojoj će svi njezini građani kao slobodni, radišni i obrazovani ljudi moći ostvariti svoje osobne i obiteljske ciljeve. Žele Hrvatsku koja je pravedna, Hrvatsku koja se odlučno bori protiv korupcije i kriminala.

Da bismo zadržali povjerenje naših građa-na, moramo kao stranka, ali i svatko od nas kao pojedinac, postaviti sebi najviše standar-de javnog djelovanja i osobne odgovornosti. Pozivam vas da, ponosni na sva naša postignu-ća, gradimo takvu Hrvatsku.

Hrvatska je danas uvažena članica međuna-rodne zajednice. Vrijednosno i identitet-ski dijelimo temeljne vrijednosti suvremene Europe. Umjesto izolacionizma želimo nastaviti jačati svoj položaj i utjecaj u Europi i svijetu, jer na takav način najbolje pridonosimo ostvare-nju hrvatskih strateških interesa.

S punim povjerenjem u sve vas, članice i članove HDZ-a, pred vas iznosimo glavne elemente programa s kojim ćemo ponov-no pobijediti na parlamentarnim izborima. Svoje kampanje moramo voditi tako da nakon demokratskih stranačkih izbora budemo još snažniji. Tako okupljeni pred parlamentar-ne izbore sa svim svojim snagama i pogledi-ma, odlučni da nastavimo raditi u korist svoje domovine, moći ćemo zajedno, srcem i djelima, odgovorno i odvažno i dalje voditi Hrvatsku!

Andrej PlenkovićPredsjednik

Drage članice i članovi HDZ-a, dragi prijatelji,u srpnju 2016. dobio sam vaše povjerenje na stranačkim izborima da u zahtjevnim i složenim okolnostima preuzmem odgovornu dužnost predsjednika. Tada smo jedinstvom, radom i zalaganjem Hrvatsku demokratsku zajednicu doveli do pobjede na parlamentarnim izborima.

An

drej P

lenk

ov

ić

Datum rođenja: 8. travnja 1970.Sadašnja pozicija: Predsjednik

Cjeloviti izborni program „Odvažno za Hrvatsku" možete pročitati na: www.andrejplenkovic.hr/izbori

9Utemeljitelji Snaga zajedništva : veljača 2020.

Kandidat za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice

Miro

Ko

vač

Datum rođenja: 20. rujna 1968.Sadašnja pozicija: Član Središnjeg odbora

S obzirom da su kandidati za predsjednika HDZ-a javno i unutar stranke vrlo dobro poznate osobe, namjera uredništva bila je objaviti važne dijelove njihovog izbornog programa ili njihovo obraćanje članstvu.

Iako je tim Mire Kovača još 28. veljače u prostorijama Društva hrvatskih književnika održao predstavljanje svoje kandidature, do dana zaključenja ovog broja Snage Zajedništva nisu objavili izborni program.

Kako program još nije dostupan, ponudili smo objavu bilo kakvog progra-matskog teksta koji bi tim kandidata za predsjednika HDZ-a Mire Kovača želio objaviti. Glasnogovornica tima je zahvalila na ponudi i objasnila da će program biti dostupan na digitalnim platformama čim ga predstave javnosti.

Žao nam je što je zbog ovih okolnosti naše članstvo ostalo uskraćeno za informaciju o programu ovog tima.

10 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Kandidati za zamjenika predsjednika Hrvatske demokratske zajednice

Rođen je u Šiljkovači u općini Cetingradu. Završio je srednju strojarsku školu te poslov-nu ekonomiju i financije.

U studenome 1990. kao dragovoljac se javio u Rakitje u postrojbu Jedinice za poseb-ne namjene MUP-a. Iduće godine je postav-ljen na dužnost zapovjednika voda u 2. bojni 1. gardijske brigade, a kasnije i zapovjednika satnije. Triput je ranjen. Prvi put na početku Domovinskoga rata, 16. kolovoza 1991. godine na zapadnoslavonskome ratištu, kad je u borbi pogođen gelerom u pluća. Drugi put u listopa-du 1991. godine u Pokupskom, kad je zadobio prostrijelnu ranu nadlaktice. I treći put u lipnju 1992., kad ga je u zaleđu Dubrovnika pogodio geler u blizini kralježnice.

Nakon Domovinskoga rata obnašao je visoke dužnosti u sastavu Oružanih snaga, a u srpnju 2006. preuzeo je dužnost savjetnika načelnika Glavnog stožera OS-a za kopnenu vojsku. Bio je načelnik Uprave za personalne

poslove Glavnog stožera. U čin brigadnog generala promaknut je 2009. godine. Umirov-ljen je na vlastiti zahtjev 2011. godine. Završio je Zapovjedno-stožernu školu „Blago Zadro”, Ratnu školu „Ban Josip Jelačić” te „Defence Language Institute” u SAD-u. Odlikovan je nizom najviših državnih odličja poput Reda kneza Domagoja s ogrlicom, Redom hrvat-skog križa, Redom hrvatskog trolista, Spome-nicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina, medaljom za sudjelovanje u operaciji „Ljeto '95”. Ima pet sestara. Oba brata, stariji Milan i mlađi Ivan, bili su dragovoljci Domovin-skoga rata. Milan je poginuo u posljednjim danima rata tijekom operacije „Oluja”. Ivan je djelatna vojna osoba u Oružanim snagama. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ova Odbora za branitelje.

Tomo MedvedTomo Medved (Cetingrad, 1968.), ministar branitelja u Vladi Republike Hrvatske, umirovljeni brigadni general OS RH, 50-postotni hrvatski ratni vojni invalid.

Rođen je 31. prosinca 1974. u Vukovaru kao drugo dijete u obitelji Zdenke i Ante Penave.

Djetinjstvo je proveo u Vukovaru, u gradskoj četvrti Borovo Naselje, gdje je bio učenik današnje OŠ Siniše Glavaševića.

Srednju matematičko-informatičku školu upisao je u Vukovaru. Zbog Domovinskoga rata, teških stradanja i okupacije grada, školo-vanje nastavlja u gimnaziji u Varaždinu, a 3. i 4. razred srednje škole završava u zagrebačkoj 15. gimnaziji – poznatom MIOC-u.

Svoje zanimanje odlučio je usmjeriti prema sportu jer se od osnovne škole vrlo aktiv-no bavio veslanjem. Upisao je Kineziološki fakultet u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1999. godine te stekao zvanje profesora kineziolo-gije. Iste godine ima čast biti veslačkim repre-zentativcem Hrvatske na Vojnim svjetskim igrama, a nastupao je i na međunarodnim veslačkim regatama za veterane.

Slijedio je i povratak u Vukovar. Zaposlio se kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture u Ekonomskoj školi u Vukovaru, u kojoj je nakon osam godina profesorskoga rada izabran za ravnatelja, što je radio šest godina. Tri semestra obavljao je i poslove vanjskog surad-nika – predavača za TZK (tjelesno-zdravstve-na kultura) na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” u Vukovaru.

Potaknut potrebama radnoga mjesta i vlastitom željom za proširivanjem znanja upisao je 2010. godine doktorski studij na Ekonomskom fakultetu. Autor je nekoliko objavljenih radova iz istoga područja.

Ivan Penava

Ivan Penava rođen je 31. prosinca 1974. u Vukovaru. Od 2014. gradonačelnik je grada Vukovara.

Datum rođenja: 17. ožujka 1968.Sadašnja pozicija: Član Predsjedništva

Datum rođenja: 31. prosnica 1974.Sadašnja pozicija: Potpredsjednik Županijskog odbora

HDZ izbori:

11Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Zdravka Bušić rođena je 6. rujna 1950. u Imotskom. Državna je tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a obnašala je i dužnost zamjenice ministra vanjskih poslova RH.

Nakon što je 1967. godine završila gimna-ziju u Splitu, nastavila je školovanje u Beču i SAD-u. Diplomirala je političke znanosti i potom završila poslijediplomski studij arhivi-stike i informatike na „Cleveland State Univer-sity” u Sjedinjenim Američkim Državama. Studij je završila uz najveće pohvale te je od 1981. do 1990. radila kao voditeljica katalo-gizacije i arhivistica u povijesnom institutu „Western Reserve Historical Society”, u sveuči-lišnim knjižnicama „Case Western Reserve University” u Clevelandu i „Oberlin College” u Oberlinu u Ohiju.

Godine 1990. sudjeluje u osnivanju HDZ-a te se vraća u Hrvatsku. Do 1995. godine vodi arhiv u Uredu predsjednika RH Franje Tuđmana.

Potom između 1995. i 2003. u dva manda-ta obnaša dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru. Od 2004. do 2011. godine radi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao savjetnica za informatizaciju. Na izborima za Europski parlament 2013. izabrana je kao jedna od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta.

Zdravka Bušić je sestra Zvonka Bušića, hrvatskoga političkog emigranta. Odlikovana je Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski. Člani-ca je predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva te članica izvršnog odbora „Zaklade Zvonko Bušić Taik”.

Branko Bačić rođen je u Dubrovniku 7. lipnja 1959. godine. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1982. godine. Kao hrvatski branitelj sudionik je Domovin-skoga rata 1991. i 1992. godine na Južnom bojištu. Od 1993. pa do 2004. tri puta je izabran za načelnika Općine Blato na Korčuli.

Godine 2003. izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor. 5. siječnja 2004. godine, imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka. Kao držav-ni tajnik obnašao je dužnost voditelja Stručne radne skupine pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka za pregovore sa Struč-nom radnom skupinom Bosne i Hercegovine radi rješavanja neškodljivog prolaza ispod budućeg mosta kopno – Pelješac. Sporazum s BiH potpisao je 7. prosinca 2006. godine u Sarajevu. Inicirao je i realizirao brojne projekte i infrastrukturne investicije na hrvatskoj obali. Godine 2007. opet je izabran za zastupnika u Hrvatski sabor. 12. siječnja 2008. godine ponovno je imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

2010. godine imenovan je ministrom graditelj-stva, prostornog uređenja i zaštite okoliša.

2016. peti je put izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, te za predsjednika Kluba zastu-pnika HDZ-a, koju dužnost i danas obavlja. Od 2005. godine pet puta je biran za vijećnika u Županijsku skupštinu Dubrovačko-neretvan-ske županije, a 2009. i 2013. godine nositelj je kandidacijske liste Hrvatske demokratske zajednice za Županijsku skupštinu. Član je nekoliko odbora 9. saziva Hrvatskoga sabora: Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu i Odbora za zaštitu okoliša i prirode.

Član je Hrvatske demokratske zajednice od 1990. godine. U dva navrata biran je za predsjednika Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Dubrovačko-nere-tvanske županije, čiji je i aktualni predsjed-nik. Od 2008. godine član je predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice, a dužnost glavnog tajnika Hrvatske demokratske zajed-nice obavljao je od 2009. do 2012. godine.

Ivan Anušić Branko Bačić

Kandidati za potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice

Ivan Anušić rođen je 13. listopada 1973. godine u Osijeku. Višu stručnu spremu stekao je na Sveučilištu u Zagrebu, na Kineziološkom fakultetu.

Od lipnja 1991. maloljetni je dragovoljac Domovinskoga rata. Kao pripadnik Zbora narodne garde, 106. i 130. brigade, pripadnik specijalne policije MUP-a, Vojne policije i 3. gardijske brigade prošao je brojna ratišta u borbi za hrvatsku neovisnost. Nositelj je vojnih odlikovanja Republike Hrvatske, Spomenice Domovinskoga rata i odlikovanja za sudjelo-vanje u vojno-redarstvenoj akciji „Bljesak”.

U politiku je ušao 1993. godine kad se pridružio redovima HSP-a, ali nije bio politički aktivan. Od 2005. do 2017. godine bio je načel-nik Općine Antunovac, jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj. Općina Antunovac ostva-rila je bitne rezultate pokretanjem projekata, prostornim planiranjem i otvaranjem moguć-nosti za isplative i izravne investicije te danas bilježi pozitivan demografski trend prilje-vom stanovnika i to uglavnom mladih obite-lji. Tijekom dvanaestogodišnjega mandata

u Općini Antunovcu odrađeni ostvareni su kapitalni infrastrukturni projekti i povećana ulaganja u razvoj naselja i civilno društvo.

Za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Osječko-baranjske županije izabran je u ožujku 2014., a dvije godine poslije na redovitoj izbornoj skupštini ŽO HDZ-a Osječ-ko-baranjske županije ponovno je izabran na istu dužnost.

Bio je saborski zastupnik u 8. sazivu Hrvat-skoga sabora te je ujedno obnašao dužnost potpredsjednika Nacionalnog vijeća za praće-nje provedbe Strategije suzbijanja korup-cije, a bio je i član Odbora za poljoprivredu te Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije. Dužnost saborskog zastupni-ka obnašao je u 9. sazivu Hrvatskoga sabora, u kojem je bio predsjednik Odbora za ratne veterane i član Odbora za obranu. Na lokal-nim izborima 2017. godine Anušić je u drugom krugu dobio veći postotak glasova od svog protukandidata Vladimira Šišljagića te postao župan Osječko-baranjske županije.

Zdravka Bušić

Datum rođenja: 13. listopada 1973.Sadašnja pozicija: Član Predsjedništva

Datum rođenja: 7. lipnja 1959.Sadašnja pozicija: Član Predsjedništva

Datum rođenja: 6. rujna 1950.Sadašnja pozicija: Predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH

Oleg Butković

Oleg Butković poznat je kao ministar mora, prometa i infrastrukture u vladi Tihomira Oreškovića te u vladi Andreja Plenkovića. Rodio se u Rijeci 4. svibnja 1979. godine. Završio je osnovnu školu u Novom Vinodol-skom, nakon čega je pohađao Srednju pomor-sku školu u Bakru. Godine 1998. upisao je Pomorski fakultet u Rijeci, smjer nautika, koji je završio 2002. godine te je postao diplo-mirani inženjer pomorskog prometa. Nakon toga je na istome fakultetu upisao magisterij te potom i doktorski studij 2008. godine.

Još za vrijeme studija radio je kao demon-strator. Godine 2000. završio je kadeturu na motornom brodu Sv. Nikola. Od 2003. do 2004. godine radio je kao predavač u Centru za izobrazbu pomoraca u Rijeci te kao suradnik na pripremnim konzultacijama za polaganje časničkog ispita. Od 2004. do 2005. godine radio je kao znanstveni novak na Pomorskom fakultetu u Rijeci.

Godine 2004. izabran je za GO HDZ-a Grada Novog Vinodolskog. Spomenutu funkciju obnašao je sve do početka 2016. godine. Od 2012. godine predsjednik je ŽO HDZ-a Primorsko-goranske županije, član predsjedništva HDZ-a te predsjednik Odbora za promet, pomorstvo i veze HDZ-a. Godine 2016. izabran je za ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Istu dužnost obnaša i u vladi Andreja Plenkovića.

Datum rođenja: 4. svibnja 1979.Sadašnja pozicija: Potpredsjednik

HDZ izbori:

12 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Davor Ivo Stier rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu. U Hrvatsku je Stier prvi put došao 1990. godine u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, a drugi put dolazi tri tjedna prije pada Vukovara kao novinar argentinskog lista El Cronista i Radio America. U Argentinu se vratio u veljači 1992. godine, gdje je diplomirao politologiju i međunarod-ne odnose na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu, te kasnije i novinarstvo.

Stier se u Hrvatsku ponovno vratio 1996. godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega je radio u hrvatskim veleposlan-stvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do 2009. godine bio je savjetnik predsjednika Vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku. Na parlamentar-nim izborima 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru te je postao članom Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Odbora za europske integracije, a imenovan je potpred-

sjednikom Odbora za vanjsku politiku. Ujedno je imenovan i članom Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU. Bio je jedan od bližih suradnika premijerke Jadranke Kosor te njezin savjetnik i izaslanik za euroatlansku suradnju.

U travnju 2013. godine i u svibnju 2014. izabran je za hrvatskog zastupnika u Europ-skom parlamentu. 19. listopada. 2016. posta-je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova (dao ostavku 12. 6. 2017.), a obnašao je i dužnost političkog tajnika HDZ-a.

Davor Ivo StierDatum rođenja: 6. siječnja 1972.Sadašnja pozicija: Član Sredisnjeg odbora

Tomislav Tolušić rođen je 12. 2. 1979. godine u Virovitici, gdje je završio opću gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je pravo, a nakon toga je pohađao poslije-diplomski specijalistički studij pod nazivom „Lokalna demokracija i razvoj”. Godine 2006. završio je Akademiju za politički razvoj Vijeća Europe. Nakon završetka fakulteta dobio je posao kao vježbenik u Virovitičko-podravskoj županiji u Uredu državne uprave.

Član Hrvatske demokratske zajednice postaje 1997. godine, a nakon toga je od 2004. do 2008. djelovao kao član Županijskog odbora Mladeži HDZ-a u Virovitici. Od 2004. do 2008. radio je kao suradnik za imovin-sko-pravne odnose na području Virovitice. Od 2008. do 2012. djelovao je kao tajnik Županij-skog odbora HDZ-a.

Godine 2008. postao je županom Virovi-tičko-podravske županije, što je potvrdio

2013. godine, kad je ponovno osvojio mandat. Obnašao je i dužnost predsjednika udruge Hrvatske zajednice županija, koja okuplja sve županije u Hrvatskoj.

Od 2012. godine obnašao je više dužnosti, poput dopredsjednika Nacionalnog odbora za lokalnu i područnu samoupravu te člana Nacionalnog odbora, gdje je bio zadužen za regionalni razvoj.

Godine 2016. postao je ministrom regio-nalnog razvoja i poljoprivrede, a nakon toga i ministrom poljoprivrede. U svibnju 2018. godine postao je potpredsjednik Vlade, s kojeg mjesta odlazi nakon rekonstrukcije vlade u srpnju 2019. Potpredsjednik je HDZ-a.

Ivan Kujundžić (Imotski, 12. studenoga 1968.) je hrvatski kipar. Slobodni je umjetnik.

Rodio se je u Imotskom 1968. godine. U rodnom je gradu pohađao osnovnu i srednju školu. Studirao je u Zagrebu na Pravnom fakultetu, no već nakon prve godine preki-nuo je taj studij jer se htio pripremiti za studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Uspio je upisati ALU, gdje je diplomirao u kiparskoj klasi prof. Jančića. Tema rada bio je odnos smisla i simbolike T križa.

Kujundžić je član HDZ-a od 1989. godine. Jedan je od suutemeljitelja prve Skupštine Zagrebačkog sveučilišta u demokratskom sazivu 1991. godine.

Voditelj je brojnih likovnih radionica i likov-nih kolonija. Član je Hrvatskog društva likov-nih umjetnika i Zajednice slobodnih umjetnika Hrvatske.

Autor je stotinjak javnih djela u crkvama i isto toliko djela na javnim prostorima.

Odlikovan je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Aktivan je u zagrebač-koj organizaciji HDZ-a.

Dr. Hrvoje Tomasović rođen je u Zagrebu 1966., otac mu je iz Omiša, a majka Zagrep-čanka.

Abdominalni je kirurg, koji se nakon niza godina rada provedenih u splitskoj KBC Firule, u ožujku 2017. godine vratio u svoj rodni grad, na Kliniku za tumore. Trenutno radi u KBC „Sestre milosrdnice”. Bio je dugogo-dišnji član HSP-a, pa predsjednik Hrvatskog demokratskog slobodarskog saveza Dalmaci-je (HDSSD).

Član je HDZ-a od 14. travnja 2019.

Tomislav Tolušić Ivan Kujundžić

Hrvoje Tomasović

Datum rođenja: 12. veljača 1979.Sadašnja pozicija: Potpredsjednik

Datum rođenja: 12. studenoga 1968.Sadašnja pozicija: Član HDZ-a

Datum rođenja: 13. svibnja 1966.Sadašnja pozicija: Član HDZ-a

Milijan Brkić rođen je 25. listopada 1970. u Ljubuškom u Bosni i Hercegovini. S osam godina seli se u Zagreb, gdje je završio osnov-nu školu i upisao srednju školu Nikole Tesle. Završio je Policijsku akademiju. Nakon odslu-ženja vojnog roka upisuje studij kriminalistike i stječe zvanje diplomiranog kriminalista.

Brkić se godine 1991. uključuje u jedinicu specijalne policije Alfi. Počeo je kao običan vojnik da bi na kraju postao zapovjednik te legendarne policijske postrojbe koja je dala veliki obol na svim najtežim ratištima tijekom oslobađanja Hrvatske. Godine 2005. prelazi u Sigurnosno- obavještajnu agenciju, a poslije se opet vraća u policiju.

Nakon policijske karijere Brkić se aktivira u politici i 2012. postaje glavni tajnik Hrvat-ske demokratske zajednice, a zatim i zamje-nik predsjednika HDZ-a. Od 2016. obnaša dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora

u njegovu 9. sazivu. Izabran je na listi HDZ-a u drugoj izbornoj jedinici. Član je Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbora za ratne veterane.

Milijan BrkićDatum rođenja: 25. listopada 1970.Sadašnja pozicija: Zamjenik predsjednika

Kandidati za potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice

HDZ izbori:

13Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Uvodne odredbe

Članak 1.Ovim Pravilima uređuju se pitanja koja se odnose na način i uvjete, prava, dužnosti i obveze te etička načela vođenja izborne promidžbe, kao i predstavljanja kandidata i njihovih programa na unutarstranačkim izbori-ma te načina sudjelovanja dužnosnika i drugih članova HDZ-a u postupku provođenja izbora. Uređuje se transparentnost financiranja izbor-ne promidžbe kandidata.

Vođenje izborne promidžbe

Članak 2.Kandidati za određene dužnosti i tijela stran-ke koja se biraju na unutarstranačkim izbori-ma imaju pravo voditi izbornu promidžbu i predstavljati sebe i svoj program članstvu stranke i zainteresiranoj javnosti na način kojim štite dostojanstvo svakog od kandidata i ugled stranke u cjelini.

Uvjeti i način predstavljanje kandidata

Članak 3.Glavno tajništvo HDZ-a, izborna povjeren-stva i druga mjerodavna tijela stranke osigu-rat će svim kandidatima na unutarstranačkim izborima jednake uvjete za vođenje izborne promidžbe i jednake mogućnosti njihovog predstavljanja članstvu stranke.

Članak 4.Glavno tajništvo HDZ-a će kandidatima za predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednike HDZ-a omogućiti korištenje odgovarajućih prostorija u Središnjici stranke za njihovo predstavljanje članstvu pod jedna-kim uvjetima, bez naknade, sukladno tehničkim mogućnostima, a najviše tri (3) puta tijekom kampanje u trajanju ne dužem od 45 minuta.

Članak 5.Općinski, gradski i županijski odbori, odbori organizacija HDZ-a gradskih četvrti i Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba dužni su, na zahtjev kandidata za predsjednika, zamjeni-ka predsjednika i potpredsjednike HDZ-a kao i kandidata za predsjednika i potpredsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizaci-ja HDZ-a, organizacija HDZ-a gradskih četvrti i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba, omogućiti korištenje stranačkih prostorija za njihovo predstavljanje pod jednakim uvjetima bez naknade.

Način podmirivanja troškova izborne promidžbe

Članak 6.Troškove izborne promidžbe, promidžbenog materijala, objava u medijima, te na društvenim mrežama, internetskim portalima i stranicama snose kandidati.

Članak 7.Troškove uredskog i promidžbenog materijala, reprezentacije i ugostiteljskih usluga, kao i sve druge troškove povezane s izbornom promidž-bom i predstavljanjem pojedinog kandidata u stranačkim prostorijama snose kandidati.

Članak 8.Troškove najama javnih prostora ili površina, kao i sve druge troškove za potrebe izbor-ne promidžbe i njihovo predstavljanje snose kandidati.

Članak 9.Kandidati za potrebe izborne promidžbe ne mogu koristiti službene mrežne stranice stran-ke, kako www.hdz.hr tako ni mrežne stranice svih ostalih organizacija HDZ-a, stranice na društvenim mrežama ili aplikaciju HDZ-a.

Zabrana korištenja službenih resursa

Članak 10.Kandidatima koji su državni ili lokalni dužno-snici, čelnici ustanova ili trgovačkih društava u državnom ili vlasništvu jedinica lokalne ili područne samouprave zabranjena je koristi-ti proračunska sredstva te uredske prostori-je, službena vozila i uredsku opremu tijela u kojima obnašaju dužnosti za potrebe iz bo rne promidžbe i svog predstavljanja na unutarstra-načkim izborima, osim ako je drugačije propi-sano zakonom.

Transparentnost financiranja

Članak 11.Kandidati za predsjednika, zamjenika predsjed-nika i potpredsjednike HDZ-a te kandidati za predsjednike općinskih, gradskih i županij-skih organizacija HDZ-a te organizacija HDZ-a gradskih četvrti i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba, dužni su tri (3) dana prije održavanja izbora i u roku od deset (1O) d ana od njihovog završetka mjerodavnim izbornim povjerenstvima, kojima su podnosili kandida-turu, na propisanom obrascu dostaviti prelimi-narno, odnosno završno financijsko izvješće, koje sadrži prikaz troškova, odnosno prihoda i rashoda, izborne promidžbe s navedenim izvori-ma financiranja. Obrazac financijskog izvješća utvrdit će Središnje izborno povjerenstvo.

Članak 12.Kandidati za predsjednika, zamjenika predsjed-nika i potpredsjednike HDZ-a te kandidati za predsjednike općinskih, gradskih i županij-skih organizacija HDZ-a te organizacija HDZ-a gradskih četvrti i Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba dužni su po zahtjevu mjero-davnog izbornog povjerenstva, bez odgode, odgovoriti na upite vezane uz financiranje izborne promidžbe.

Članak 13.Troškovi izborne promidžbe odnose se isklju-čivo na trajanje službene kampanje nakon što nadležna izborna povjerenstva potvrde pravo-valjanost kandidatura.

Etička načela kampanje

Članak 14.Kandidati, stranački dužnosnici i svi članovi stranke kao sudionici unutarstranačkih izbora,dužni su promicati i čuvati temeljna načela i vrijednosti HDZ-a utvrđene Statutom HDZ-a.

Članak 15.Međusobno uvažavanje i poštivanje, čuvanje ugleda i dostojanstva, kultura dijaloga i snošljivost u međusobnoj komunikaciji i javnim nastupima standardi su ponašanja koji se očekuju od svakog kandidata i svakog sudionika unutarstranačkih izbora.

Članak 16.Predstavljanje i nastupanje kandidata u javno-sti ili stranačkim skupovima mora biti uteme-ljeno na istinitosti, argumentiranosti i odgovor-nosti za izrečeno.Prilikom kritičkog suprotstavljanja i sučeljava-nje programa, stavova i mišljenja kandidati su dužni voditi računa i biti odgovorni za javno izrečenu ili napisanu riječ.

Članak 17.Kandidati, kao i drugi sudionici u postupku provođenja unutarstranačkih izbora, koji se neće pridržavati odredbi ovih Pravila podložni su stegovnoj odgovornosti u skladu sa Statu-tom HDZ-a i drugim aktima stranke.

Završne odredbe

Članak 18.Ova Pravila stupaju na snagu danom donošenja.

Ur.br. 04-20/144Zagreb, 6. veljače 2020.

Na temelju članka 37. stavka 1. Statuta Hrvatske demokratske zajednice, Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice, na sjednici održanoj 6. veljače 2020. godine, donijelo je:

PravilaIzborne promidžbe za unutarstranačke izbore

14 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

ANDRIJAŠEVCI Ribički dom Andrijaševci Andrijaševci, M. Gupca 1

ANTUNOVAC Prostorije općine Antunovac Ulica Braće Radića 4, Antunovac

BABINA GREDA Mala sala Babina Greda Babina Greda, K. Tomislava 2

BAKAR Dom kulture Matija Mažić Primorje 39, Bakar

BALE Prostorije stranke Danteov Trg 3, Pula

BARBAN Društveni dom Barban 1, Barban

BARILOVIĆ Župni ured (kuća prijateljstva) Leskovac Barilovićki Bb, Barilović

BAŠKA Dom Jurandvor Jurandvor 59, Baška

BAŠKA VODA Vatrogasni dom Naputica 76, Baška Voda

BEBRINA Općinska vijećnica općine Bebrina Općina Bebrina

Bebrina 81, 35 254 Bebrina

BEDEKOVČINA Stranačke prostorije HDZ-a Bedekovčina Trg Stjepana Radića, Zagrada Tržnica, 3. Kat, Bedekovčina

BEDENICA Prostorije za rad udruga Bedenica 106

BEDNJA Prostorija općine Trg Sv. Marije 26, Bednja

BELI MANASTIR Prostorije HDZ-a Beli Manastir Trg Slobode 32, Beli Manastir

BELICA Općinske prostorije Belica Kralja Tomislava 91 Belica

BELIŠĆE Prostorije HDZ-a Belišće Ulica Kralja Tomislava 198a, Belišće

BENKOVAC Vatrogasni dom Benkovac 134. Domobranske Pukovnije 2, Benkovac (Bivša Domobranska Ulica)

BEREK Društveni dom Berek 77, Berek

BERETINEC Društveni dom Trg Korzo 2, Črešnjevo, Beretinec

BIBINJE Dom kulture Trg Dr. Franje Tuđmana

BILICE Zgrada općine Bilice Bosuć 3, Bilice

BILJE Dom kulture Bilje Kralja Zvonimira 2, Bilje

BIOGRAD Gradska uprava grada Biograda - vijećnica Trg Kralja Tomislava 5

BISKUPIJA Zgrada općine Biskupija Trg Ivana Meštrovića 2, Biskupija

BISTRA Kulturni centar Bistra Bistranska 98

BIZOVAC Općinske prostorije Ulica Kralja Tomislava 136, Bizovac

BJELOVAR Stranačke prostorije HDZ-a Trg Stjepana Radića 2b, Bjelovar

BLATO Dom športova Blato Prva Ulica, Kbr. 30, Blato

BOGDANOVCI Mjesni odbor Bogdanovci Bogdanovci, Bana J. Jelačića 1

BOL Bol 1., škola Rudina 1, Bol,

BOSILJEVO Vatrogasni dom Bosiljevo Ulica Iseljenika Bosiljeva 14 C, Bosiljevo

BOŠNJACI Zgrada općine Bošnjaci Bošnjaci, Trg Fra B.T.Leakovića 15

BRCKOVLJANI Društveni dom Gornja Greda Zagrebačka 69, Gornja Greda

BRDOVEC Stara škola Laduč Zagrebačka Ulica

BRELA Općinska vijećnica Trg Žrtava Domovinskog Rata, Brela

BRESTOVAC Mjesni dom stari Brestovac Stari Brestovac 80,Brestovac

BREZNICA Prostorija općine Bisag 23,Breznica

BREZNIČKI HUM Prostorija općine Breznički Hum 2a Breznički Hum

BREZOVICA Mo Brezovica Brezovička Cesta 100

BRINJE Brinje Općina Brinje, Trg A.J.V. Podkapelskog 6, Brinje

BROD MORAVICE Čitaonica Stjepana Radića 1, Brod Moravice

BRODSKI STUPNIK Općina brodski Stupnik Stjepana Radića 117, Brodski Stupnik

BRTONIGLA Zgrada starog restorana Dudova Bb, Brtonigla

BUDINŠĆINA Općinska vijećnica Budinšćina 6, Budinšćina

BUJE Pučko otvoreno učilište Trg Josipa Broza Tita 3, Buje

BUKOVLJE Općina Bukovlje J. Kozarca 20, Bukovlje

BUZET Mjesni odbor grada Buzeta Naselje Goričica 2 Buzet

CERNA Prostorije NK Tomislav Cerna Cerna, Kolodvorska 8

CERNIK Općina Cernik Frankopanska 117, Cernik

CEROVLJE Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

CESTICA Prostorija općine Dravska 1a,Cestica

CETINGRAD Vijećnica općine cetingrad Trg Hrvatskih Branitelja 8, Cetingrad

CISTA Bivša područna osnovna škola Trg Dr. Ante Starčevića 1, Cista Provo

CIVLJANE Zgrada općine Civljane Kod Doma 3, Civljane

CRES Gradska vijećnica grada Cresa Creskog Statuta 15, Cres

CRIKVENICA Prostorije HDZ Crikvenica Trg Stjepana Radića 2/2, Crikvenica

CRNAC Vijećnica općine Crnac Zrinska 2, Crnac

ČABAR Gradska vijećnica grada Čabra Narodnog Oslobođe-nja 2, Čabar

ČAČINCI Vijećnica općine Čačinci Trg Kardinala Kuharića 2, Čačinci

ČAĐAVICA Vijećnica općine Čađavica Kolodvorska 2, Čađavica

ČAGLIN Općina Čaglin Ul. Kralja Tomislava 56 E, Čaglin

ČAKOVEC Prostorije stranke HDZ R.Boškovića 41 B, Čakovec

ČAVLE Prostorije HDZ Čavle Krenovac 2, Čavle

ČAZMA Gradska vijećnica Kralja Tomislava 1, Čazma

ČEMINAC DVD Grabovac Zagorska 58, Grabovac

ČEPIN Prostorije HDZ-a Čepin, centar za kulturu Ulica Kralja Zvonimira 98, Čepin

ČRNOMEREC Prostorije HDZ-a Črnomerec Slovenska 13

D.KUKURUZARI Zgrada općine D. Kukuruzari Don Ante Lizatovića 2, D.Kukuruzari

DARDA Prostorije HDZ-a Darda Ulica Svetog Ivana Krstitelja 116a, Darda

DARUVAR Stranačke prostorije HDZ-a Stjepana Radića 3, Daruvar

DAVOR Društveni dom u Davoru Kralja Tomislava 45, Davor

DEKANOVEC Općinska vijećnica F.Andrašeca 41, Dekanovec

DELNICE Radnički dom Delnice Školska 24, Delnice

DESINIĆ Općinska vijećnica Trg Sv. Jurja 7, Desinić

DEŽANOVAC Prostor udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata Dežanovac 288, Dežanovac

DICMO Općina Dicmo Kraj 43, Dicmo

DOBRINJ Zadružni dom Dobrinj 67, Dobrinj

DOMAŠINEC Prostorije općine-mala dvorana Martina Pušteka 9,Domašinec

DONJA DUBRAVA Prostorije HDZ-a Donja Dubrava Cerska 3

DONJA DUBRAVA Prostorije udruge obrtnika Trg Republike 9, Donja Dubrava

DONJA STUBICA Stranačke prostorije HDZ-a Donja Stubica Toplička Ulica 10/1, Donja Stubica

DONJA VOĆA Lovački dom Donja Voća 18 A, Donja Voća

DONJI ANDRIJEVCI Općina donji Andrijevci Trg Kralja Tomislava 5, Donji Andrijevci

DONJI GRAD Prostorije GO HDZ-a grada Zagreba Gundulićeva 21a

DONJI KRALJEVEC Općina Donji Kraljevec Kolodvorska 52, Donji Kraljevec

DONJI LAPAC Donji lapac Kulturni Dom "Kraljice Katarine", Miroslava Krleže 4, D. Lapac

DONJI MIHOLJAC Prostorije HDZ-a Donji Miholjac Augusta Harambašića 2, Donji Miholjac

DONJI VIDOVEC Općinske prostorije Donji Vidovec R.Končara 9

DRAGALIĆ Društveni dom Dragalić Trg S. I. Krstitelja 2, Dragalić

DRAGANIĆ Velika vijećnica općine Draganić Draganić 6, Draganić

DRAŽ Društveni dom Gajić Matije Gupca 52, Gajić

DRENOVCI Općinska narodna knjižnica Drenovci Drenovci, Braće Radića 2

DRENJE DVD Drenje Ljudevita Gaja 25, Drenje

DRNIŠ Mala gradska vijećnica Trg Kralja Tomislava 1, Drniš

DRNJE Društveni dom Trg Kralja Tomislava 28, Drnje

DUBRAVA Zgrada općine Dubrava Braće Radić 2, Dubrava

DUBRAVICA Stara škola Ulica Pavla Štosa

DUBROVAČKO PRIMORJE Vatrogasni dom Slano Radovčići 1, Slano

DUBROVNIK Prostorije gradskog kotara Gruž Obala Stjepana Radića 29, Dubrovnik

DUGA RESA Prostorije GO HDZ-a Duga Resa Jozefinska Cesta 32, Duga Resa

DUGI RAT Vijećnica Poljička Cesta 133, Dugi Rat

DUGO SELO Stranačke prostorije HDZ-a Kolodvorska 7, Dugo Selo

DUGOPOLJE Dom kulture Trg Franje Tuđmana 1, Dugopolje

DVOR Prostorije HDZ-a Trg Bana Jospa Jelačića 10, Dvor,

ĐAKOVO Prostorije HDZ-a Đakovo Ulica Pape Ivana Pavla Ii 8, Đakovo

ĐELEKOVEC Zgrada općine - vijećnica Mihovila Pavleka Miškine 1, Đelekovec

ĐULOVAC Društveni dom Koreničani Bb, Koreničani

ĐURĐENOVAC Dom kulture Đurđenovac K.A. Stepinca 10, Đurđenovac

ĐURĐEVAC Stranačke prostorije HDZ-a Đure Basaričeka 5a, Đurđevac

ĐURMANEC Općinska vijećnica Đurmanec 137, Đurmanec

ERDUT Prostorije HDZ-a Erdut (društveni dom Dalj) Bana Josipa Jelačića 12, Dalj

ERNESTINOVO DVD Ernestinovo Vladimira Nazora 66, Ernestinovo

FARKAŠEVAC Mala škola u zgradi općine Farkaševac Farkaševac 25

FAŽANA Prostorije stranke Danteov Trg 3, Pula

FERDINANDOVAC Društveni dom Ferdinandovac Trg Slobode 29, Ferdinandovac

FERIČANCI DVD Feričanci Ulica Dore Pejačević 4, Feričanci

FUNTANA Stara škola Funtana Bb, Funtana

FUŽINE Općinska vijećnica Fužine Franje Račkog 19, Fužine

GALOVAC Dom kulture Galovac, Ulica I, 171

GARČIN Društveni dom Kralja Tomislava 92, Garčin

GAREŠNICA Stranačke prostorije HDZ-a Vladimira Nazora 25, Garešnica

GENERALSKI STOL Prostorije OO HDZ-a Gen. Stol u društevnom domu Generalski Stol 32, Generalski Stol

GLINA Prostorije HDZ-a Ulica Stjepana Radića 18, Glina

GOLA Društveni dom Gola Trg Kardinala Alojzija Stepinca 1, Gola

GORIČAN Dom kulture Trg Sv.Leonarda 22, Goričan

GORJANI Društvene prostorije Kula 1, Gorjani

GORNJA DUBRAVA Mo Studentski grad Vile Velebita 10

GORNJA RIJEKA Vatrogasni dom Varaždinska Ulica 22, Gornja Rijeka

GORNJA STUBICA Na biračkom mjestu u Donjoj Stubici Toplička Ulica 10/1, Donja Stubica

GORNJA VRBA Mjesni dom Braće Radića 2 Gornja Vrba

GORNJE JESENJE Općinska vijećnica Gornje Jesenje 103, Gornje Jesenje

GORNJI BOGIĆEVCI Općina Gornji Bogićevci Trg Hrv, Branitelja 1, Gornji Bogićevci

GORNJI GRAD-MEDVEŠČAK Mo August Cesarec Tkalčićeva Ulica 33

GORNJI MIHALJEVEC Prostorije općine Gornji Mihaljevec 74

GOSPIĆ Gospić Hdz, Kaniška 4, Gospić

GRAČAC Prostorija stranke Školska Ulica B.B., Gračac

GRAČIŠĆE Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

GRADAC Zadružni dom Gradac Trg Hrvatskog Preporoda 3, Gradac

GRADEC Općinska dvorana općine Gradec Gradec 134

GRADINA Vijećnica općine Gradina Trg Hrvatskih Branitelja 12, Gradina

GRADIŠTE Čitaonica - Gradište Gradište, Trg Hrvatskih Velikana 5

GRUBIŠNO POLJE Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman Ivana Nepomuka Jemeršića Br. 1, Grubišno Polje

GUNDINCI Općina Gundinci S.Radića 4, Gundinci

GUNJA Društveni dom i knjižnica gunja Gunja, V. Nazora 111

GVOZD Kino sala doma kulture u gvozdu Trg Dr. Franje Tuđmana 1

HERCEGOVAC Hrvatski dom Hercegovac Moslavačka 152, Hercegovac

HLEBINE Zgrada općine Hlebine Trg I.Generalića 1, Hlebine

HRAŠĆINA Općinska vijećnica Trgovišće 23c, Hrašćina

HRVACE Općinska zgrada u Hrvacama Hrvace 310, Hrvace

HRVATSKA DUBICA Zgrada na nogometnom igralištu Petra Zrinskog 36b, H.Dubica

HRVATSKA KOSTAJNICA Dom kulture Vladimira Nazora 17, H.Kostajica

HUM NA SUTLI Prostorije općine, mala dvorana Hum Na Sutli 175, Hum Na Sutli

HVAR HDZ Hvar Vicka Butrovića 2a/Ii, Hvar

ILOK Zgrada grada Iloka Ilok, Trg Nikole Iločkog Br.13

IMOTSKI Gradska vijećnica grada Imotskog Ante Starčevića 23, Imotski

IVANEC Prostorije HDZ-a Adalberta Georgijevića 1,Ivanec

IVANIĆ GRAD Gradska udruga umirovljenika Ulica Kralja Tomislava 37, Ivanić-Grad

IVANKOVO Dom branitelja Ivankovo Ivankovo, Bošnjaci 10

IVANSKA Mala vijećnica Slavka Kolara 1, Ivanska

JAGODNJAK Prostorije općine Jagodnjak Ulica Borisa Kidriča 100, Jagodnjak

JAKOVLJE Prostorije općine Jakovlje Adela Sixte 2

JAKŠIĆ Stari vatrogasni dom Ul. Kolodvorska 7, Jakšić

JALŽABET Dom kulture Trg Braće Radića 9, Jalžabet

JANJINA Prostorije općine Janjina Janjina 111, Janjin

JARMINA Dom kulture Jarmina Jarmina, B.Radića 27

JASENICE Zgrada općine Jasenice Petra Zoranića 61, Jasenice

JASENOVAC Zgrada općine Jasenovac Trg Kraljatrg Kralja Petra Svačića 19., Jasenovac

JASTREBARSKO Prostorije nogometnog središta Vladka Maceka 2, Jastrebarsko

JELENJE Prostorije UDVDR-a Jelenje 26, Dražice

JELSA Općinski dom Jelsa 404, Jelsa

JOSIPDOL Vijećnica općine Josipdol Ogulinska 12, Josipdol

KALI Općinski dom Trg Marnjiva 23, Kali

KALINOVAC Društveni dom (mala sala) Stjepana Radića Bb, Kalinovac

KALNIK Prostorije društvenog doma Popovec Kalnički Popovec Kalnički 5 48267 Sv.P. Orehovec

KAMANJE DVD Orljakovo Orljakovo Bb, Kamanje

KANFANAR Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

KAPELA Vatrogasni dom Lipovo Brdo Bb, Lipovo Brdo

KAPTOL Općina Kaptol Ul. Školska 3, Kaptol

KARLOBAG Karlobag Općina Karlobag, Trg Dr. F. Tuđmana 2, Karlobag

KARLOVAC Dom HDZ-a Šimunićeva 2, Karlovac

KAROJBA Društveni dom Škropeti Bb, Škropeti

KASTAV Glazbeni dom dr. Vojko Vlah Spnčići 47, Kastav

KAŠTELA Prostorija gradskog odbora HDZ-a Braće Radić 1, Kaštel Sućurac

KAŠTELIR Zgrada općine Kaštelir 113, Kaštelir Labinci

KIJEVO Osnovna škola Kijevo Centar 20, Kijevo

KISTANJE Zgrada općine Kistanje Trg Sv. Nikole 5, Kistanje

KLAKAR Općina Klakar Klakar 26 A

KLANA Hrvatsko lovačko društvo "Zec" Lisac 41, Klana

KLANJEC Stranačke prostorije HDZ-a Klanjec Lijepe Naše 28, Klanjec

KLENOVNIK Privatna kuća Klenovnik 85, Klenovnik

KLINČA SELA Društveni dom Klinča Sela Kolodvorska 4, Klinča Sela

KLIS Klis - Megdan Iza Grada 2, Klis

KLOŠTAR IVANIĆ Pučki dom Kloštar Ivanić Ulica Kralja Tomislava 1

KLOŠTAR PODRAVSKI Općinske prostorije Kralja Tomislava 2, Kloštar Podravski

KNEGINEC GORNJI Knekom Trg Hrvatskih Branitelja 14, Gornji Kneginec

KNEŽEVI VINOGRADI DVD Kneževi Vinogradi Naselje Hrvatskih Branitelja 1b, Kneževi Vinogradi

KNIN Prostorije GO HDZ-a Knin Dr. Franje Tuđmana 4, Knin

KOLAN Ured turističke zajednice Trg Kralja Tomislava 6, Kolan

KOMIŽA Gradska vijećnica Hrvatskih Mučenika 17, Komiža

KONAVLE Dom kulture Ćilipi Bistroće Bb, Čilipi

KONČANICA Vatrogasni dom Končanica Končanica Bb, Končanica

KONJŠĆINA Prostorije općine Ulica Drage Božića 6, Konjšćina

KOPRIVNICA Stranačke prostorije HDZ-a Josipa Vargovića 1/2, Koprivnica

KOPRIVNIČKI BREGI Općinske prostorije Kralja Tomislava 2, Koprivnički Bregi

KOPRIVNIČKI IVANEC Društveni dom koprivnički Ivanec Matije Gupca 14, Kopr.Ivanec

KORČULA Stara škola u Dominču Dubrovačka Cesta B.B.

KOSTRENA Prostorije HDZ Kostrena Glavani 82 D, Kostrena

KOŠKA Dom lovaca i strijelaca Kneza Domagoja 2, Koška

KOTORIBA Prostorije NK Graničar N.Zrinski 20,Kotoriba

KRALJEVEC NA SUTLI Općinska vijećnica Kraljevec Na Sutli 132, Kraljevec Na Sutli

KRALJEVICA Vijećnica grada Kraljevice Frankopanska 1a, Kraljevica

KRAPINA Stranačke prostorije HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Gajeva 2, Krapina

KRAPINSKE TOPLICE Dom kulture Ljudevita Gaja 27, Krapinske Toplice

KRAŠIĆ Općinska vijećnica Krašić Krašić 101, Krašić

KRAVARSKO Dom kulture Kravarsko Trg Stjepana Radića Kravarsko

KRIŽ Vijećnica općine Križ Trg Sv. Križa 5

KRIŽEVCI Stranačke prostorije HDZ-a Trg Antuna Nemčića 7, Križevci

KRK Prostorije HDZ Krk Dr. Dinka Vitezića 1, Krk

KRNJAK Vijećnica općine Krnjak Krnjak 5, Krnjak

KRŠAN Mjesni odbor Potpićan Potpićan Bb, Potpićan

KUKLJICA Multi medijalni centar (zgrada općine Kukljica) Ulica Iv 24, Kukljica

KULA NORINSKA Dom kulture, Krvavac 1, Kula Norinska

KUMROVEC Velika vijećnica općine Ulica Josipa Broza Tita 12, Kumrovec

KUTINA Prostorije HDZ-a Hrvatskih Branitelja 2, Kutina

KUTJEVO Grad Kutjevo Trg Graševine 1, Kutjevo

LABIN Prostorije stranke Istarska 14, Labin

LANIŠĆE Mjesni odbor grada Buzeta Naselje Goričica 2, Buzet

LASINJA Prostorije općine Lasinja Lasinjska Cesta 19, Lasinja

LASTOVO Prostorije OO HDZ-a Lastovo Dolac 5, Lastovo

LEĆEVICA Društveni dom Hrvatskih Dragovoljaca 62, Kladnjice

LEGRAD Društveni dom Legrad Trg Sv. Trojstva 52a, Legrad

LEKENIK Hrvatski dom Lekenik Zagrebačka 66, Lekenik (Prizemlje)

LEPOGLAVA Prostorija grada Antuna Mihanovića 12, Lepoglava

LEVANJSKA VAROŠ Prostorije općine Levanjska Varoš (glavna vijećnica) Glavna 70, Levanjska Varoš

LIPIK Multikulturalni centar Lipik Ul. Slavonska 45, Lipik

LIPOVLJANI Knjižnica Lipovljani Trg Hrvatskih Branitelja 14, Lipovljani

LIŠANE OSTROVIČKE Zgrada općine Braština 41b, Lišane Ostrovičke

LIŽNJAN Zgrada općine Krasa 7, Ližnjan

LOBOR Društveni dom Lobor Trg Svete Ane 25, Lobor

LOKVE Općinska vijećnica Lokve Šetalište Golubinjak 6,51316 Lokve

LOKVIČIĆI Zgrada općine Krista Kralja 1, Lokvičići

LOPAR Vijećnica općine Lopar Lopar 289a, Lopar

LOVAS Zgrada općine Lovas - općinska vijećnica Lovas, A. Starčevića Br.5

LOVINAC Lovinac Kic Lovinac, Dr. F. Tuđmana 15, Lovinac

LOVRAN Restoran Kvarner Maršala Tita Bb, Lovran

LOVREĆ Općina Lovreć Dr. Franje Tuđmana 7, Lovreć

LUDBREG Prostorije HDZ-a Petra Zrinskog 3, Ludbreg

LUKA Zgrada općine, 1. kat Luka, Trg Sv. Roka 1

LUKAČ Banket sala NK Bratstvo Gornje Bazje Bb, Gornje Bazje

LUMBARDA Prostorije općine Lumbarda Lumbarda 493, Lumbarda

LJUBEŠĆICA Protupožarni centar Zagrebačka 22c, Ljubešćica

MARTINSKA VES Vatrogasni dom Lijeva M. Ves Lijeva Martinska Ves 82, 44201 M. Ves

MAČE Prostorije općine Mače 30, Mače

MAGADENOVAC Mjesni dom Beničanci Ive Lole Ribara 41a, Beničanci

MAJUR Zgrada stare općine Sv.Mihovila 2, Majur

MAKARSKA Gradski odbor HDZ-a Trg Tina Ujevića 1, Makarska

MAKSIMIR Centar za kulturu i informacije Maksimir Švarcova Ulica 16

MALA SUBOTICA Eko Vrba prostorije Glavna 102, Mala Subotica

MALI BUKOVEC Društveni dom Harambašina Ulica 1, Sv. Petar,Mali Bukovec

MALI LOŠINJ Prostorije HDZ Mali Lošinj Del Conte Giovanni 13, Mali Lošinj

MALINSKA Dvorana općine Malinska Lina Bolmarčića 22, Malinska

MARČANA Prostorije općine Marčana 161, Marčana

MARIJA BISTRICA DVD Marija Bistrica Nova Cesta 21 Marija Bistrica

MARIJA GORICA Zgrada općine Marija Gorica Gorićka 18a

MARIJANCI Društveni dom Marijanci Trg Sv. Petra I Pavla 4, Marijanci

MARINA Dvorana Andrije Pauka Ante Radana 47, Marina

MARTIJANEC Kic Školska 3,Martijanec

MARUŠEVEC Prostorija općine Maruševec 6, Maruševec

MATULJI Društveni dom Hangar 43. Istarske Divizije 10, Matulji

MEDULIN Prostorije agencije JEM, Pješčana uvala II Ii Ogranak Br. 36, Medulin

METKOVIĆ Prostorije HDZ-a Metković Ivana Gundulića 19, Metković

MIHOVLJAN Zgrada općine Mihovljan 48, Mihovljan

MIKLEUŠ Vijećnica općine Mikleuš Nikole Šubića Zrinskog 93, Mikleuš

MILNA Prostorije općinskog odbora HDZ-a Žalo 5, Milna

MLJET Općina Mljet Zabrežje 2, Babino Polje

MOLVE Prostorije stranke HDZ-a Trg Kralja Tomislava 31, Molve

MOŠĆENIČKA DRAGA Vijećnica općine Mošćenička Draga Trg Slobode 7, Mošćenička Draga

MRKOPALJ Općina Mrkopalj, sala za sastanke Stari Kraj 3, Mrkopalj

MUĆ Društveni dom Muć Donji Muć, Donji Muć 183

MURSKO SREDIŠĆE Turističko-informativni centar - sala za sastanke Mursko Središće, Trg Braće Radić Bb

MURTER Zgrada općine Murter Butina 2, Murter

NAŠICE Prostorije HDZ-a Našice (Gregorova vila) Trg Isidora Kršnjavog 5/1, Našice

HDZ izbori:

Izborna mjesta

15Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

NEDELIŠĆE Prostorije doma umirovljenika Nedelišće, M.Tita 23

NEREŽIŠĆA BM Nerežišća Trg Sv. Petra 6

NETRETIĆ Zgrada bivše općine Netretić 2, Netretić

NIJEMCI Poslovni prostor IK - Nijemci Nijemci, Školska 4, NIN Dom kulture Trg Hrvatskih Branitelja, Nin

NOVA BUKOVICA Dom kulture Trg Dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica

NOVA GRADIŠKA HDZ Nova Gradiška Trg Kralja Tomislava 5/2

NOVA KAPELA Hrvatski dom Nova Kapela Nova Kapela, Trg Kralja Tomislava 9

NOVA RAČA Društveni dom Nova Rača Trg Stjepana Radića 11, Nova Rača

NOVALJA Novalja Gradska Vijećnica, Dr. F. Tuđmana 1, Novalja

NOVI GOLUBOVEC Dom kulture novi Golubovec Novi Golubovec 35, Novi Golubovec

NOVI MAROF Kulturni centar A.Mihanovića 3, Novi Marof

NOVI VINODOLSKI Mala sala doma kulture Korzo Hrvatskih Branitelja 2, Novi Vinodolski

NOVI ZAGREB ISTOK Mo Sloboština Vladimira Varićaka 11

NOVI ZAGREB ZAPAD Prostorije HDZ-a Novi Zagreb zapad Remetinečka Cesta 77a

NOVIGRAD Mjesni odbor Pridraga Trg Stjepana Radića 1, Pridraga

NOVIGRAD PODRAVSKI Stranačke prostorije HDZ-a Trg Dr. Franje Tuđmana 3, Novigrad Podravski

NOVIGRAD Prostorije stranke Ribarnička 20, Novigrad

NOVO VIRJE Vatrogasni dom Drenovica Dravska 3, Novo Virje

NOVSKA Dom hrvatskih branitelja A.Knoppa 1, Novska

NUŠTAR Zgrada općine Nuštar - općinski ured HDZ-a Nuštar, Trg Dr.Franje Tuđmana Br.1

OBROVAC Dom kulture Obrovac - mala dvorana Trg Dr. Franje Tuđmana 2, Obrovac

OGULIN Prostorije GO HDZ-a Ogulin B. Frankopana 3, Ogulin

OKRUG GORNJI Restoran Adria Krčić Br.1, Okrug Gornji

OKUČANI Društveni dom Okučani Trg Dr. Franje Tuđmana Br.1, Okučani

OMIŠ Prostor GO Omiš Ulica Federika Benkovića 1, Omiš

OMIŠALJ Vijećnica općine Omišalj Prikešte 13, Omišalj

OPATIJA Prostorije HDZ Opatija Joakima Rakovca 15, Opatija

OPRISAVCI Općina Oprisavci (dvorana za svatove) Trg Sv.Križa 16, Oprisavci

OPRTALJ Pučko otvoreno učilište Trg Josipa Broza Tita 3, Buje

OPUZEN Prostorije općine Trg Kralja Tomislava 1

ORAHOVICA Prostor GO HDZ Orahovica Trg I.B. Mažuranić Bb, Orahovica

OREBIĆ Čitaonica Napredak/pomorski muzej Orebić Trg Mimbelli 12, Orebić

OREHOVICA Vijećnica općine Čakovečka 9, Orehovica

ORIOVAC Kino sala Oriovac Trg Hrvatskog Preporoda Bb, Oriovac

ORLE Zgrada općine Orle Orle 5

OROSLAVJE Prostorije grada Oro Trg 1, Oroslavje

OSIJEK Prostorije HDZ-a obž Lučki Prilaz 2/Ii, Osijek

OTOČAC Otočac Hdz, Bartola Kašića 3 A, Otočac

OTOK Gradski ured HDZ-a Otok Otok, V. Nazora Br.1

OTOK Zgrada općine Trg Dr. Franje Tuđmana 8, Otok

OZALJ Grad Ozalj, prostorije GO HDZ-a Ozalj Kurilovac 1, Ozalj

PAG Gradska čitaonica Jurja Dalmatinca, Pag

PAKOŠTANE Velika vijećnica općine Pakoštane Kraljice Jelene 78, Pakoštane

PAKRAC Gradski odbor HDZ-a Pakrac Ul. Bolnička 2, Pakrac

PAŠMAN Zgrada općine Pašman Pašman 34, Pašman

PAZIN Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

PERUŠIĆ Perušić Zgrada "Stara Kukčevka", S. Radića 2, Perušić

PEŠČENICA-ŽITNJAK Mo Ferenščica Ivanićgradska Ulica 66

PETERANEC Općinske prostorije Matije Gupca 13, Peteranec

PETLOVAC Dom kulture Baranjsko Petrovo Selo Glavna 1, Baranjsko Petrovo Selo

PETRIJANEC Društveni dom Trg Sv. Petra 8, Petrijanec

PETRIJEVCI Ljetna pozornica (ženski rukometni klub) Republike 110c, Petrijevci

PETRINJA Zgrada stranaka Trg Franje Tuđmana Bb, Petrinja

PETROVSKO DVD Petrovsko Petrovsko 55a, Petrovsko

PIĆAN Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

PIROVAC Općinska vijećnica Zagrebačka 33, Pirovac

PISAROVINA Zgrada općine Trg Hrvatskih Velikana 1, Pisarovina

PITOMAČA Društveni dom Greda Mihovila Pavleka Miškine 55a, Pitomača

PLAŠKI Knjižnica i čitaonica Plaški Saborčanska Bb, Plaški

PLETERNICA Gradski odbor HDZ-a Pleternica Ul. Prilaz 22 A, Pleternica

PLITVIČKA JEZERA OŠ dr. Franjo Tuđman, Korenica Riječka 2, Pl. Jezera,

PLOČE Stranačke prostorije HDZ-a Vladimira Nazora 8, Ploče

PODBABLJE Zgrada općine - vijećnica Drum 15, Kamenmost

PODCRKAVLJE Vijećnica općine Podcrkavlje Trg 108. Brigade Zng 11, 35201 Podcrkavlje

PODGORA Općina Podgora Andrija Kačića Miošića 2, Podgora

PODGORAČ DVD Podgorač Trg Pavla Pejačevića 2, Podgorač

PODRAVSKA MOSLAVINA Kulturni centar (stara škola) Strossmayerova 87, Podravska Moslavina

PODRAVSKE SESVETE Mala vijećnica Ivana Mažuranića 1, Podravske Sesvete

PODSLJEME Mo Gračani Isce 15

PODSTRANA Zgrada općine Podstrana (prizemlje zgrade) Trg Dr. Franje Tuđmana 3, Podstrana

PODSUSED-VRAPČE Msg Gajnice Kerestinečkih Žrtava 34

PODTUREN Prostorije općine Podturen I.Grščića 5, Podturen

POJEZERJE Kulturno športski centar Pojezerje Otrić Seoci 154/2, Pojezerje

POKUPSKO Općinska zgrada Pokupsko Pokupsko 25a

POLAČA Nova općinska zgrada - općine Polača Polača 231/A, Polača

POLIČNIK Zgrada općine Poličnik Ul. Dr. Franje Tuđmana 62

POPOVAC Prostorije mjesnog doma Vladimira Nazora 27, Popovac

POPOVAČA Dom kulture Popovača Trg Grofova Erdodya 19, Popovača

POREČ Prostorije stranke Nikole Tesle 14, Poreč

POSEDARJE O.Š. Posedarje Športska Ulica 1, Posedarje

POSTIRA Zgrada općine Postira Polježice 2, Postira

POVLJANA Gostionica Mornar Miroslava Krleže 17

POŽEGA Županijski odbor HDZ-a PSŽ Ul. Antuna Kanižlića 9, Požega

PREGRADA Stranačke prostorije HDZ-a Pregrada Josipa Karla Tuškana 2, Pregrada

PREKO Pučko otvoreno učilište Dom na žalu, Preko Magazin 5, Preko

PRELOG Gradska kavana „Lovac”, Prelog Glavna 45, Prelog

PRESEKA Zgrada općine Preseka Preseka 57, Preseka

PRGOMET Prostorije HDZ-a Dr. Franje Tuđmana 10, Prgomet

PRIBISLAVEC Prostorije općine Braće Radića 47, Pribislavec

PRIMORSKI DOLAC Osnovna škola Primoski Dolac Vržine 185, Primorski Dolac

PRIMOŠTEN Zgrada općine Primošten Sv. Josipa 7, Primošten

PRIVLAKA O.Š. Privlaka Ul. Ivana Pavla Ii 53, Privlaka

PRIVLAKA Zgrada općine Privlaka Privlaka, Falićevci 7

PROLOŽAC Društveni dom Trg Franje Tuđmana,Proložac Donji

PROMINA Zgrada općine Promina Put Kroz Oklaj 144, Promina

PUČIŠĆA Prizemlje zgrade općine Pučišća Trg Sv. Jeronima 1, Pučišća

PULA Prostorije stranke Danteov Trg 3, Pula

PUNAT Narodni dom Punat (mala sala) Novi Put 2, Punat

PUNITOVCI Prostorije općine Punitovci (općinska vijećnica) Stjepana Radića 58, Punitovci

PUŠĆA Općinska vijećnica Kumrovečka 107, Pušća

RAB Vijećnica grada Raba Trg Municipium Arba 2, Rab

RADOBOJ DVD Radoboj Radoboj Bb, Radoboj

RAKOVEC Društveni dom Rakovec Rakovec Bb

RAKOVICA Vatrogasni dom Rakovica Rakovica 29 C, Rakovica

RASINJA Prostorije općine Rasinja Trg Sv. Florijana 2, Rasinja

RAŠA Prostorije stranke Istarska 14, Labin

RAVNA GORA Prostorije HDZ Ravna Gora Ivana Gorana Kovačića 178, Ravna Gora

RAŽANAC O.Š. Juraj Baraković PŠ Radovin Beretini 23, Radovin

REŠETARI Dječji vrtić u Rešetarima Matije Gupca 29, Rešetari

RIBNIK Prostorija iznad DVD ribnik Ribnik 2, Ribnik

RIJEKA Prostorije HDZ Rijeka Jadranski Trg 1, Rijeka

ROGOZNICA Dom Matice hrvatske Hrvatske Mornarice 2, Rogoznica

ROVINJ Prostorije stranke Carduccijeva 2, Rovinj

ROVIŠĆE Društveni dom Trg Hrvatskih Branitelja 2, Rovišće

RUGVICA Općinska vijećnica Trg Franje Tuđmana 1, Rugvica

RUNOVIĆI Dom Runović Trg Fra Mije Runovića 5, Runovići

RUŽIĆ Dom kulture u Gradcu Put Kroz Gradac 25 Gradac

SABORSKO Prostorija općine Saborsko Senj 44, Saborsko

SALI Prostorije općine Sali Sali Ii 74 A, Sali

SAMOBOR Prostorije GO HDZ-a Samobor Perkovčeva 22, Samobor

SATNICA ĐAKOVAČKA DVD satnica Đakovačka Ante Starčevića 24, Satnica Đakovačka

SEGET Zgrada općine Seget Trg Hrvatskog Viteza Špiro Ševo-Frzelin 1, Seget Donji

SELCA Zgrada općine Selca Trg Stjepana Radića 5, Selca

SELNICA Dom kulture Trg Sv.Marka 1, Selnica

SEMELJCI DVD Vrbica Kešinačka 4, Vrbica

SENJ HDZ Senj Frankopanski Trg 4, Senj

SESVETE Prostorije HDZ-a Sesvete Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete

SEVERIN Zgrada općine Severin Severin 137, Severin

SIBINJ Općina Sibinj 108. Brigade Zng Br.6, Sibinj

SIKIREVCI Općina Sikirevci Lj. Gaja 12, Sikirevci

SINJ Gradski odbor HDZ-a Luka 9, Sinj

SIRAČ Općinska vijećnica Ulica Stjepana Radića 120/1, Sirač

SISAK Obrtnička komora SMŽ Ante Starčevića 13, Sisak

SKRAD DVD Skrad Vatrogasna 6, Skrad

SKRADIN Osnovna škola skradin Trg Male Gospe 1, Skradin

SLATINA Prostor GO HDZ Slatina Nikole Šubića Zrinskog 2a, Slatina

SLAVONSKI BROD HDZ Slavonski Brod Trg Pobjede 31/Ii, Slavonski Brod

SLAVONSKI ŠAMAC Općina Slavonski Šamac Općina Slavonski Šamac

SLIVNO Prostorije općine Slivno Podgradina 41, Opuzen,

SLUNJ Vatrogasni dom Slunj Plitvička 9, Slunj

SMOKVICA Športska dvorana Smokvica Smokvica B.B., Smokvica

SOKOLOVAC Hrvatski dom Trg Dr. Tomislava Bardeka 3, Sokolovac

SOLIN Prostorije GO HDZ-a Solin Ulica Stjepana Radića 42, Solin

SOPJE Vijećnica općine Sopje Kralja Tomislava 20, Sopje,

SPLIT Prostorije HDZ-a grada Splita, Sinjska 2

SPLIT Gradski kotar Mejaši, Josipa Jovića 51

SRAČINEC Dom kulture Varaždinska Ulica 273, Sračinec

ST.PETROVO SELO Općina Staro Petrovo Selo Trg Kralja Tomislava 2, Staro Petrovo Selo

STANKOVCI Dom kulture Stankovci Stankovci, Stankovci 230

STARA GRADIŠKA Kralja Zvonimira 63, Slavonski Šamac Kralja Zvonimira 63, Slavonski Šamac

STARI GRAD Hrvatski dom Nova Riva 2,Stari Grad

STARI JANKOVCI Zgrada općine Stari Jankovci Stari Jankovci, Dr.Franje Tuđmana 1

STARI MIKANOVCI DVD sala Stari Mikanovci Stari Mikanovci, V. Nazora 43

STARIGRAD Općinska vijećnica općine Starigrad Trg Tome Marasovića 1, Starigrad P.

STENJEVEC Mo Malešnica Ivane Brlić Mažuranić 18

STON Prostorije općine Ston Trg Kralja Tomislava 1, Ston

STRAHONINEC Centar za kulturne i društvene potrebe Strahoninec Dravska 1, Strahoninec

STRIZIVOJNA Općina Strizivojna Braće Radića 172, Strizivojna

STUBIČKE TOPLICE Hotel Matija Gubec Viktora Šipeka 31, Stubičke Toplice

STUPNIK Zgrada općine Gornjostupnička 33, Stupnik

SUĆURAJ Vijećnica Riva 19, Sućuraj

SUHOPOLJE Prostor OO HDZ Suhopolja Trg Sv. Terezije 14, Suhopolje

SUKOŠAN Dom mladeži Trg Mladeži 4, Sukošan

SUNJA Prostorije HVIDR-a Matije Gupca 3. Sunja

SUPETAR Gradska vijećnica Vlačica Br. 5, Supetar

SUTIVAN Ured turističke zajednice Trg Dr. Franje Tuđmana 1, Sutivan

SV. ĐURĐ Društveni dom Braće Radića 32, Sveti Đurđ

SV. FILIP I JAKOV Općinska vijećnica (stara škola) Put Primorja 1, Sv.Filip I Jakov

SV. ILIJA Prostorija općine Trg Josipa Godrijana 2, Sveti Ilija

SV.IVAN ŽABNO Stranačke prostorije HDZ-a Trg Karla Lukaša

SV.PETAR U ŠUMI Prostorije općine Sv. Petar u Šumi Sv. Petar U Šumi 6, Sv. Petar U Šumi

SVET LOVREČ PAZENATIČKI Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

SVETA MARIJA Općinske prostorije Donji Vidovec R.Končara 9, Donji Vidovec

SVETA NEDELJA HDZ Sveta Nedjelja Trg Ante Starčevića 5, Sveta Nedjelja

SVETA NEDELJA Prostorije stranke Istarska 14, Labin

SVETI IVAN ZELINA Stranačke prostorije HDZ-a Trg Kardinala Alojzija Stepinca Bb

SVETI JURAJ NA BREGU Prostorije općine Pleškovec 29

SVETI KRIŽ ZAČRETJE Prostorije općine Trg Hrvatske Kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje

SVETI MARTIN NA MURI Općinska vijećnica Sv. Martin Trg Svetog Martina 17, Sveti Martin

SVETI PETAR OREHOVEC Prostorije općine - vijećnica Sv. Petar Orehovec 12, Sv. Petar Orehovec

SVETVINČENAT Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

ŠANDROVAC Društveni dom Pupelica Pupelica Bb, Pupelica

ŠENKOVEC Prostorije stranke R.Boškovića 41 B, Čakovec

ŠESTANOVAC Zgrada općine Šestanovac Dr. Franje Tuđmana 75, Šestanovac

ŠIBENIK Prostor ŽO HDZ-a Trg Andrije Hebranga 18 B, Šibenik

ŠKABRNJA Zgrada općine Škabrnja Trg Dr. Franje Tuđmana 6

ŠOLTA Prostor lovačke udruge Šolta Eugena Buktenice 1, Grohote

ŠPIŠIĆ BUKOVICA Prostor OO HDZ Špišić Bukovica Vladimira Nazora 62, Špišić Bukovica

ŠTEFANJE Društveni dom Štefanje Štefanje 61, Štefanje

ŠTITAR Mala sala za sastanke Štitar Štitar, J.J.Strossmayera 36

ŠTRIGOVA Prostorije općine Štrigova 22, TAR Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

TINJAN Dom Kringa Kringa Bb, Tinjan

TISNO Zgrada općine Tisno Uska Ulica 1, Tisno

TOMPOJEVCI Hrvatski dom Tompojevci Tompojevci, Radićeva 23

TOPUSKO Kino sala Trg Bana Josipa Jelačića 14, Topusko

TORDINCI Zgrada općine Tordinci Tordinci, Trg Hrvatskih Žrtava 9

TOUNJ Prostorije KUD-a Tounjčica Tounj 26, Tounj

TOVARNIK Vatrogasni dom Tovarnik Tovarnik, A.G. Matoša 5

TREŠNJEVKA JUG Mo Jarun Hrgovići 57a

TREŠNJEVKA SJEVER Mo Nikola Tesla Ozaljska Ulica 16

TRIBUNJ Kulturni centar Tribunj Gornja Riva 2, Tribunj

TRILJ Kino dvorana Trilj Poljičke Republike Bb, Trilj

TRNAVA Prostorije nogometnog kluba "Dinamo Trnava" Braće Radića 34, Trnava

TRNOVEC SC Trnje Male Ledine 2/A,Trnovec

TRNJE Prostorije HDZ-a Trnje Ulica Grada Vukovara 235

TROGIR HDZ Trogir Gradska 41, Trogir

TRPANJ Vila Antunović Potok 18, Trpanj

TRPINJA Osnovna škola Ćelije Trpinja-Ćelije, Ul. Ivanova Bb

TUČEPI Prostorije HDZ-a Tučepi Kraj 46, Tučepi

TUHELJ DVD Tuhelj Tuhelj 28a, Tuhelj

UDBINA Udbina KIS "Nikola Tesla" Kic "Nikola Tesla", Trg. Sv. Lucije 5, Udbina

UMAG Prostorije stranke Trgovačka 1b, Umag

UNEŠIĆ Dom kulture Unešić Dr. Franje Tuđmana 40, Unešić

VALPOVO Prostorije HDZ-a Valpovo Trg Kralja Tomislava 14, Valpovo

VARAŽDIN Prostorije HDZ-a S. S. Kranjčevića 1, Varaždin

VARAŽDINSKE TOPLICE Prostorije HDZ-a Lavoslava Horvata 8, Varaždinske Toplice

VELA LUKA Kongresna dvorana hotela Korkyra Ulica 58 Br.15, Vela Luka

VELIKA GORICA Stranačke prostorije HDZ-a Zagrebačka 73, Velika Gorica

VELIKA KOPANICA Matični ured Velika Kopanica Vladimira Nazora 1, Velika Kopanica

VELIKA LUDINA Društveni dom Velika Ludina Obrtnička 3, Velika Ludina

VELIKA Općina Velika Ul. Kralja Zvonimira 1 A, Velika

VELIKA PISANICA Općinska vijećnica Trg Hrvatskih Branitelja 4, Velika Pisanica

VELIKA TRNOVITICA Općinska vijećnica Velika Trnovitica 223a, Velika Trnovitica

VELIKI BUKOVEC Društveni dom Kapela Podravska 114a,Veliki Bukovec

VELIKI GRĐEVAC Edukacijska sala Kralja Tomislava 10, Veliki Grđevavc

VELIKO TRGOVIŠĆE Spomen škola dr. Franje Tuđmana Stjepana Radića 6, Veliko Trgovišće

VELIKO TROJSTVO Mala sala u zgradi općine Braće Radića Br. 28, Veliko Trojstvo

VIDOVEC Prostorija općine Trg Sv. Vida 9, Vidovec

VILJEVO Mjesni dom Viljevo Braće Radića 106, Viljevo

VINICA Prostorija općine Vinička 5, Marčan,Vinica

VINKOVCI Gradski ured HDZ-a Vinkovci Vinkovci, Duga Ulica 23

VINODOLSKE OPĆINE Dom kulture Grižane Gržane 47, Grižane

VIR Općina Vir Trg Svetog Juraja

VIRJE Prostorija stranke HDZ-a Trg Stjepana Radića 7, Virje

VIROVITICA Prostor GO HDZ virovitica Trg Kralja Tomislava 5/2, Virovitica

VIS Gradska vijećnica Šetalište Viški Boj Br. 13, Vis

VISOKO Prostorija općine Visoko 20, Visoko

VIŠKOVCI Prostorije športskog centra Viškovci Grobljanska 20, Viškovci

VIŠKOVO Prostorije HDZ Viškovo Marinići 9, Viškovo

VIŠNJAN Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

VIŽINADA Prostorije stranke Prolaz Ernesta Jelušića 1, Pazin

VLADISLAVCI Društveni dom Vladislavci Erne Kiša 3, Vladislavci

VOĆIN Vatrogasni dom Voćin Josipa Martinca Bb, Voćin

VODICE Gradska vijećnica Ive Čaće 8, Vodice,

VODNJAN Prostorije stranke Danteov Trg 3, Pula

VOĐINCI Zgrada općine Vođinci-općinska vijećnica Vođinci, Ul. J.J.Strossmayera 198

VOJNIĆ Dom kulture Vojnić Andrije Hebranga 2, Vojnić

VRATIŠINEC Turističko-informativni centar - sala za sastanke Mursko Središće, Trg Braće Radić Bb

VRBANJA Zgrada općine Vrbanja-općinska vijećnica Vrbanja, Trg Dr.Franje Tuđmana Br.1

VRBJE Društveni dom Vrbje Trg Kralja Tomislava 1, Vrbje

VRBNIK Caffe bar Zlatna žlahtina Trg Skujica 1, Vrbnik

VRBOVEC Stranačke prostorije HDZ-a Brdo 3/1, Vrbovec

VRBOVSKO Prostorije HDZ Vrbovsko Dobra 1a, Vrbovsko

VRGORAC Prostorije GO HDZ-a Vrgorac Hrvatskih Velikana 2, Vrgorac

VRHOVINE Vrhovine Općina Vrhovine, Senjska 48, Vrhovine

VRLIKA Dom kulture (prostorije GO HDZ-a Vrlika) Trg Dr. Franje Tuđmana 1, Vrlika

VRPOLJE Općina Vrpolje Trg Franje Tuđmana 1, Vrpolje

VRSAR Hotel Villa Vrsar Bristolade 23, Vrsar

VRSI Osnovna škola Petar Zoranić, područna škola Vrsi Dr. Franje Tuđmana 33, Vrsi

VUKA Prostorije općine Vuka (vijećnica) Osječka 83, Vuka

VUKOVAR Ured GO HDZ Vukovar Vukovar, Trg Hrvatskih Branitelja 1

ZABOK Stranačke prostorije HDZ-a Zabok Matije Gupca 81/1, Zabok

ZADAR Prostorije Ž.O. HDZ Zadar Medulićeva 2, Zadar

ZADVARJE Zgrada općine Svete Kate 28, Zadvarje

ZAGORSKA SELA Na biračkom mjestu u Kumrovcu Ulica Josipa Broza Tita 12, Kumrovec

ZAGVOZD Općina Zagvozd Franje Tuđmana 65, Zagvozd

ZAPREŠIĆ Gradska organizacija HDZ-a Trg Žrtava Fašizma 8, Zaprešić

ZAŽABLJE Društveni dom Mlinište Mlinište 24, Mlinište

ZDENCI Muzejsko-galerijski prostor Hrvatskih Branitelja 2, Zdenci

ZEMUNIK DONJI Općinska zgrada Ulica I, Broj 16, Zemunik Donji

ZLATAR BISTRICA Stranačke prostorije HDZ-a Zlatar Bistrica Vladimira Nazora 56, Zlatar Bistrica

ZLATAR Gradska vijećnica grada Zlatara Park Hrvatske Mladeži 2, Zlatar

ZMIJAVCI Dom kulture Bublin Domovinskog Rata 161, Zmijavci

ZRINSKI TOPOLOVAC Vatrogasni dom Zrinski Topolovac 274 A, Zrinski Topolovac

ŽAKANJE Restoran Marjana Pravutina 52 A, Žakanje

ŽMINJ Čakavska kuća Trg Maršala Tita 2, Žminj

ŽUMBERAK Sala Kostanjevac Kostanjevac 5

ŽUPA DUBROVAČKA Prostorije općine Župa Dubrovačka Vukovarska 48, Srebreno, Mlini

ŽUPANJA Kino mladost Županja Županja, J.J.Strossmayera 51

HDZ izbori:

16 Utemeljitelji Snaga zajedništva : ožujak 2020.

Tako je govorio Franjo Tuđman:

Glavni urednik: dr. sc. Ivica Miškulin Suradnici u ovom broju: Gordan Hanžek, Gordan Jandroković, Mario Kapulica i Zdeslav Milas. Nakladnik: Zajednica utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman”. Email: utemeljitelji@hdz.hr ISSN 2706-2562

Opći su sabori, odnosno središnja te masovna okupljanja najviše razine odlučivanja, samo jedna od organizacijskih novina koju je naša stranka uvela u politički život suvremene Hrvatske.

Prema aktualnoj definiciji opći je sabor HDZ-a najviše stranačko tijelo koje donosi Statut, Program i opće smjernice politike stranke te bira članove Predsjedništva i Nacionalnog odbora, a u skladu sa statutom stranke.

Opći sabor HDZ-a zasjeda najmanje jednom u dvije godine.

Čine ga članovi HDZ-a na najvišim dužno-stima središnje i regionalnih vlasti (ministri, čelnici središnjih državnih ureda, župani, predsjednici županijskih skupština), saborski zastupnici, predstavnici županijskih i drugih područnih ogranaka, predsjednici njezinih posebnih organizacija i dr. Osim HDZ-a nema stranke na političkoj karti Hrvatske koja je sposobna organizirati tako brojno okupljanje svojih čelnih ljudi na državnoj, regionalnoj i tematskoj razini odlučivanja. U pravilu, kako je dosadašnja povijest općeg saborovanja HDZ-a pokazala, na njima se okupljalo približno dvije tisuće ljudi, pa ih to čini jednim od središnjih trenutaka hrvatskog političkog života.

Prije sad već trideset godina, u drugoj polovici veljače 1990., održan je 1. opći sabor HDZ-a. Prema svim kriterijima radilo se o zaista impresivnoj manifestaciji: u radu Sabora sudjelovala su 1762 izaslanika i 320 gostiju, a pratilo ga je više od tri stotine građana te 54 novinara. Vodstvo stranke na 1. općem saboru prvi je put javnosti opširnije iznijelo čitav niz stajališta koje će HDZ zastupati na predsto-jećim višestranačkim izborima, od načelnih programskih postavki i ciljeva do temat-skih izlaganja koja su se odnosila na ustav-no-pravnu, gospodarsku, kulturnu, demograf-sku i ekološku problematiku. Iz čitavog niza programskih postavki koje će ubrzo postati programom stranke na vlasti, tj. presud-no oblikovati prijelaz Hrvatske i hrvatskog društva iz komunističke diktature u parlamen-tarnu demokraciju, zasigurno je najvažnije spomenuti da je upravo ovdje prvi put opšir-nije predstavljen pogled HDZ-a o budućem ustavnom ustrojstvu Hrvatske. Projektirana je hrvatska država zamišljena kao republika bez bilo kakvih ideoloških primjesa, a koja će istodobno imati status državnosti temeljen na suverenom pravu hrvatskog naroda na samoodređenje do odcjepljenja. Obilježavat će je potom klasična demokratska podjela na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a u obliku polupredsjedničkog sustava. U najkra-ćim crtama, HDZ-ov nacrt novog ustavnog uređenja značio je potpun odmak Hrvatske od komunističke prošlosti te ulazak u demokrat-sko razdoblje.

Na 1. je općem saboru izabrano novo vodstvo HDZ-a. Za predsjednika je izabran dr. Franjo Tuđman, čovjek koji se do tada već uvelike etablirao kao neprikosnoveni autori-tet unutar stranke, ujedno i središnje politič-ke snage hrvatskog demokratskog pokreta. Ovdje donosimo nekoliko misli iz njegovih izlaganja na Saboru.

HDZ: za demokraciju i samostalnu hrvatsku državu, a protiv srpskih presizanja, Zagreb, veljača 1990.

„Zamisao o nužnosti pokretanja jedne takve oporbene organizacije, s kakvim se imenom i programom pojavio HDZ 28. veljače (prošle) 1989. godine, sazri-jevala je dugo, a izravno od jeseni (pretprošle) godine 1988. Bilo je to u doba kad se u SFRJ sve više zaoštrava-la društvenopolitička i državna kriza, uzrokovana raspadanjem jednostranač-koga (komunističkog) sustava u svim europskim socijalističkim zemljama, ali i sve većim izbijanjem međunacionalnih suprotnosti u Jugoslaviji zbog neslu-ćenog razmaha velikosrpskog neoek-spanzionizma pod vodstvom Slobodana Miloševića.”

HDZ: nema spavanja na lovorikama jer nas čekaju izbori, Zagreb, veljača 1990.

„Iako smo do sada postigli zamjetne pa i neslućeno velike rezultate u širenju utjecaja i organizacija HDZ-a, ipak se ne smijemo prepustiti samozadovoljstvu. Izborna borba neće biti lagana. Već smo do sada imali prilike spoznati tko se sve udružuje protiv nas. Protivnici različitih vrsta ne biraju sredstva – i u domovini i u svijetu – da bi suzbili naš utjecaj. Do sada su im se napori – bilo po zajed-ničkom bilo po posebnom scenariju – pokazali gotovo uzaludnim.”

HDZ: za prava manjina, a protiv revanšizma i isključivosti, Zagreb, veljača 1990.

„Dosljedno svojim programskim osnovama u kojima se HDZ očitovao protiv svake nacionalne isključivosti, priznajući sva prava srpskomu i svakom drugom pučanstvu u Hrvatskoj, HDZ posebno ističe da je protiv svakog revan-šizma. Idejno-političke pa i poratne podjele bile su posljedak posebnih povijesnih okolnosti. Krajnje je vrijeme da se sve te podjele, osobito između domovinske i iseljene Hrvatske, ali i između sudionika vladajućeg ustroja i oporbe u samoj domovini, premoste da bi se u miru, slobodi i demokraciji gradio suživot, po uzoru na suvremena civilizirana društva.”

HDZ: pravo hrvatskog naroda na samostalnu državu, Zagreb, veljača 1990.

„U povodu teza o genocidnosti svakoga hrvatstva te napadaja na teritorijal-ni integritet i suverenitet hrvatskoga naroda, a također osporavanja sloven-skomu narodu prava na samoodređe-nje, HDZ se obratio javnosti izjavom kojom se zauzima za pravo svakoga pa, razumije se, i hrvatskoga naroda na trajno, neotuđivo i cjelovito pravo na samoodređenje do odcjepljenja.”

HDZ: protiv komandne ekonomije, a za moderno tržišno gospodarstvo, Zagreb, veljača 1990.

„Pred najtežim zadaćama stojimo u preobrazbi gospodarskog sustava. Od proklamiranja demokratskih sloboda, pluralizma vlasništva i slobodnog protoka kapitala, robe i rada, do svrsis-hodnog ustroja i djelovanja cjelokupnog gospodarstva na tržišnim zakonitostima dalek je i tegoban put. Jednostranačko državno samovlašće ostavlja nam kobne posljedice ne samo u sferi gospodar-sko-materijalnog nego i duhovnoga života... Potrebno je što prije provesti ukidanje ničijega društvenoga vlasniš-tva. Ali reprivatizaciju imovine u dioničarsko vlasništvo banaka i građana, a na nekim područjima i države, treba provoditi krajnje promišljeno.”

Nacrt demokratske Hrvatske