PR CNS LegAct am - European Parliament...o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS)) (Posebni zakonodavni

RR\1147360HR.docx PE608.050v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0050/2018

1.3.2018

* IZVJEŠĆE

o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Paul Tang

PE608.050v02-00 2/76 RR\1147360HR.docx

HR

PR_CNS_LegAct_am

Oznake postupaka

* Postupak savjetovanja

*** Postupak suglasnosti

***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)

***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)

***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)

(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca

Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su

označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je

podebljanim kurzivom u desnom stupcu.

U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni

odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na

postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak

u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba

akta na koju se izmjena odnosi.

Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta

Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi

teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da

se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše

ili precrta.

Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe

prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

RR\1147360HR.docx 3/76 PE608.050v02-00

HR

SADRŽAJ

Stranica

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................ 5

OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 51

MIŠLJENJE MANJINE ........................................................................................................... 54

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA ................................................................... 55

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU ............................................................................. 74

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ................................................................................................................................. 75

PE608.050v02-00 4/76 RR\1147360HR.docx

HR

RR\1147360HR.docx 5/76 PE608.050v02-00

HR

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0685),

– uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju

kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0472/2016),

– uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog

doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog

doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta,

koja su podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i

proporcionalnosti i u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s

načelom supsidijarnosti,

– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje

Odbora za pravna pitanja (A8-0050/2018),

1. prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2. poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293.

stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament

prihvatio;

4. poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti

Prijedlog Komisije;

5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i

nacionalnim parlamentima.

Amandman 1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija Izmjena

(1) Trgovačka društva koja se žele

baviti prekograničnim poslovanjem unutar

(1) Trgovačka društva koja se žele

baviti prekograničnim poslovanjem unutar

PE608.050v02-00 6/76 RR\1147360HR.docx

HR

Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne

poremećaje izazvane postojanjem i

međudjelovanjem 28 različitih sustava

oporezivanja dobiti trgovačkih društava.

Nadalje, strukture poreznog planiranja s

vremenom su postale sve sofisticiranije jer

se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te

učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja

poreznog sustava ili neusklađenosti između

dvaju ili više poreznih sustava u cilju

smanjenja porezne obveze trgovačkih

društava. Iako se u tim situacijama

naglašavaju nedostaci koji su potpuno

različiti po naravi, objema situacijama

stvaraju se prepreke koje narušavaju

pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Mjerom za rješavanje tih problema trebale

bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih

nedostataka.

Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne

poremećaje izazvane postojanjem i

međudjelovanjem 28 različitih sustava

oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U

doba globalizacije i digitalizacije sve je

teže pratiti oporezivanje u prvom redu

financijskog i intelektualnog kapitala na

izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s

vremenom su postale sve sofisticiranije jer

se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te

učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja

poreznog sustava ili neusklađenosti između

dvaju ili više poreznih sustava u cilju

smanjenja porezne obveze trgovačkih

društava. Zbog sveprisutne digitalizacije

mnogih gospodarskih sektora u

kombinaciji s brzim razvojem digitalnog

gospodarstva upitna je prikladnost modela

poreza na dobit koji se primjenjuju u

Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne

industrije, uključujući i u pogledu mjere u

kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi

kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi

odgovarali gospodarskim aktivnostima

koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u

tim situacijama naglašavaju nedostaci koji

su potpuno različiti po naravi, svim

situacijama stvaraju se prepreke koje

narušavaju pravilno funkcioniranje

unutarnjeg tržišta i poremećaji između

velikih trgovačkih društava i malih i

srednjih poduzeća. Novim standardom za

osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale

bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih

nedostataka dok bi se istodobno trebali

poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće

i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti.

Bolja usklađenost nacionalnih poreznih

sustava dovest će do znatnog smanjenja

troškova i administrativnog opterećenja za

poduzeća koja posluju prekogranično

unutar Unije. Iako je politika

oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti,

člankom 115. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije jasno je predviđeno da bi

Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s

posebnim zakonodavnim postupkom i

nakon savjetovanja s Europskim

RR\1147360HR.docx 7/76 PE608.050v02-00

HR

parlamentom te Gospodarskim i

socijalnim odborom, trebalo izdavati

direktive za usklađivanje onih zakona i

drugih propisa država članica u području

oporezivanja koji neposredno utječu na

uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg

tržišta.

Amandman 2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.


(2) Kako bi se pružila potpora

pravilnom funkcioniranju unutarnjeg

tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja

dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo

bi biti oblikovano u skladu s načelom da

trgovačka društva plaćaju svoj pravedni

udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama

u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno

predvidjeti mehanizme kojima se

trgovačka društva odvraćaju od

iskorištavanja neusklađenosti među

nacionalnim poreznim sustavima u cilju

smanjenja svoje porezne obveze. Također

je jednako važno poticati rast i gospodarski

razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem

prekogranične trgovine i ulaganja

poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti

rizike od dvostrukog oporezivanja i

dvostrukog neoporezivanja u Uniji s

pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju

međudjelovanjem nacionalnih sustava

oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno,

trgovačka društva trebaju praktičan porezni

i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne

djelatnosti i njezino širenje preko granica u

Uniji. U tom je kontekstu također potrebno

ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.

(2) Kako bi se pružila potpora

pravilnom funkcioniranju unutarnjeg

tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja

dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo

bi biti oblikovano u skladu s načelom da

trgovačka društva plaćaju svoj pravedni

udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama

u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju

stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u

obzir digitalne promjene u poslovnom

okruženju potrebno je osigurati da se s

trgovačkim društvima koja ostvaruju

prihod u državi članici u kojoj nemaju

stalnu fizičku poslovnu jedinicu nego

stalnu digitalnu poslovnu jedinicu

postupa jednako kao i s trgovačkim

društvima koja imaju stalnu fizičku

poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno

predvidjeti mehanizme kojima se

trgovačka društva odvraćaju od

iskorištavanja neusklađenosti među

nacionalnim poreznim sustavima u cilju

smanjenja svoje porezne obveze. Također

je jednako važno poticati rast i gospodarski

razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem

prekogranične trgovine i ulaganja

poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti

rizike od dvostrukog oporezivanja i

dvostrukog neoporezivanja u Uniji s

pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju

međudjelovanjem nacionalnih sustava

oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno,

trgovačka društva trebaju praktičan porezni

PE608.050v02-00 8/76 RR\1147360HR.docx

HR

i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne

djelatnosti i njezino širenje preko granica u

Uniji. U tom je kontekstu također potrebno

ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.

Konsolidacija je bitna sastavnica sustava

CCCTB-a jer se najveće porezne prepreke

s kojima se suočavaju trgovačka društva u

Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju

prekogranično mogu riješiti samo na taj

način. Konsolidacijom se uklanjaju

formalnosti oko transfernih cijena i

dvostruko oporezivanje unutar grupe.

Amandman 3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.


(3) Kako je istaknuto u prijedlogu

Direktive Vijeća o zajedničkoj

konsolidiranoj osnovici poreza na dobit

(CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom

oporezivanja dobiti trgovačkih društava

kojim se Uniju smatra jedinstvenim

tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza

na dobit olakšala bi se prekogranična

djelatnost trgovačkih društava koja su

rezidenti u Uniji i promicalo bi se

poboljšanje konkurentnosti Unije na

međunarodnoj razini u pogledu ulaganja.

Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je

usmjeren na olakšavanje širenja

komercijalne djelatnosti poduzeća unutar

Unije. Osim tog cilja također je potrebno

uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma

djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja

unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama

izbjegavanja poreza. U tom kontekstu

inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno

pokrenuti kako bi se pod jednakim

uvjetima suočilo s aspektom olakšanja

poslovanja i funkcijom inicijative u

pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza.

Takvim bi se pristupom najbolje postigao

cilj iskorjenjivanja poremećaja u

(3) Kako je istaknuto u prijedlogu

Direktive Vijeća o zajedničkoj

konsolidiranoj osnovici poreza na dobit

(CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom

oporezivanja dobiti trgovačkih društava

kojim se Uniju smatra jedinstvenim

tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza

na dobit olakšala bi se prekogranična

djelatnost trgovačkih društava koja su

rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj

poboljšanja konkurentnosti Unije na

međunarodnoj razini u pogledu ulaganja,

posebice za mala i srednja poduzeća.

Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je

usmjeren na olakšavanje širenja

komercijalne djelatnosti poduzeća unutar

Unije. Osim tog cilja također je potrebno

uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma

djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja

unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama

izbjegavanja poreza. U tom kontekstu

inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno

pokrenuti kako bi se pod jednakim

uvjetima suočilo s aspektom olakšanja

poslovanja i funkcijom inicijative u

pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza.

Primjenom CCCTB-a u svim državama

članicama osiguralo bi se plaćanje poreza

RR\1147360HR.docx 9/76 PE608.050v02-00

HR

funkcioniranju unutarnjeg tržišta. ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje

trgovačka društva imaju stalnu poslovnu

jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje

postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u

funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je

čimbenik za poticanje rasta i otvaranje

radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a

povećao bi se gospodarski rast i broj

radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila

štetna porezna konkurencija između

trgovačkih društava.

__________________ __________________

7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011.

o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM (2011) 121 final/2).

7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011.

o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM (2011) 121 final/2).

Amandman 4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)


(3a) Komisija u svojoj komunikaciji od

21. rujna 2017. naslovljenoj „Pravedan i

učinkovit sustav oporezivanja u

Europskoj uniji za jedinstveno digitalno

tržište” navodi da CCCTB pruža osnovu

za rješavanje poreznih izazova koje

predstavlja digitalno gospodarstvo.

Amandman 5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.


(4) Uzimajući u obzir potrebu brzog

djelovanja radi osiguranja pravilnog

funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga,

s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i

ulaganja i, s druge strane, otpornijim na

mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno

(4) Uzimajući u obzir potrebu brzog

djelovanja radi osiguranja pravilnog

funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga,

s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i

ulaganja i, s druge strane, otpornijim na

mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je

PE608.050v02-00 10/76 RR\1147360HR.docx

HR

je podijeliti ambicioznu inicijativu

CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U

prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o

zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije

rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj

fazi.

važno osigurati istodobno stupanje na

snagu Direktive o zajedničkoj osnovici

poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj

konsolidiranoj osnovici poreza na dobit.

Budući da takva promjena režima

predstavlja važan korak k dovršetku

unutarnjeg tržišta, potrebna je

fleksibilnost kako bi se ona od početka

ispravno provodila. Stoga bi se, budući da

su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve

države članice, CCCTB trebao uvesti u

svim državama članicama. Ako Vijeće ne

donese jednoglasnu odluku o prijedlogu

uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala

donijeti novi prijedlog na temelju

članka 116. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije, prema kojemu Europski

parlament i Vijeće donose potrebno

zakonodavstvo u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom. U krajnjoj

nuždi države članice trebale bi pokrenuti

poboljšanu suradnju koja bi u svako doba

trebala biti otvorena državama članicama

koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o

funkcioniranju Europske unije. Nažalost,

nije provedena dovoljno detaljna procjena

utjecaja po državama ni za prijedlog o

CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u

smislu utjecaja na prihode koje države

članice ostvaruju od poreza na dobit.

Amandman 6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.


(5) Mnoge strukture agresivnog

planiranja poreza često se pojavljuju u

prekograničnom kontekstu, što znači da

grupe trgovačkih društava koje u tome

sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na

temelju navedenog, iz razloga

proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj

osnovici trebala bi biti obvezna samo za

trgovačka društva koja pripadaju grupi

znatne veličine. U tu je svrhu potrebno

(5) Mnoge strukture agresivnog

planiranja poreza često se pojavljuju u

prekograničnom kontekstu, što znači da

grupe trgovačkih društava koje u tome

sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na

temelju navedenog, iz razloga

proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj

osnovici na početku bi trebala biti

obvezna samo za trgovačka društva koja

pripadaju grupi znatne veličine. U tu je

RR\1147360HR.docx 11/76 PE608.050v02-00

HR

odrediti prag povezan s veličinom na

temelju ukupnog konsolidiranog prihoda

grupe koja podnosi konsolidirana

financijska izvješća. Osim toga, kako bi se

osigurala dosljednost dvaju koraka

inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj

osnovici trebala bi biti obvezna za

trgovačka društva koja bi se smatrala

grupom u slučaju ostvarenja cjelovite

inicijative. Trgovačka društva koja ne

ispunjuju te kriterije također bi trebala

imati mogućnost primjene pravila o

zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog

boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja

trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.

svrhu potrebno odrediti početni prag od

750 milijuna EUR povezan s veličinom na

temelju ukupnog konsolidiranog prihoda

grupe koja podnosi konsolidirana

financijska izvješća. Budući da se ovom

Direktivom postavlja novi standard za

osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća

u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše

sedam godina trebalo spustiti na nulu.

Trgovačka društva koja ne ispunjuju te

kriterije također bi trebala u prvoj fazi

imati mogućnost primjene pravila o

zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi

boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja

trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.

Amandman 7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.


(6) Potrebno je utvrditi pojam stalne

poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i

pripada poreznom obvezniku koji je

rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj

je osigurati zajedničko razumijevanje među

svim predmetnim poreznim obveznicima i

isključiti mogućnost pojave neusklađenosti

zbog različitih definicija. Naprotiv, ne bi

trebalo smatrati ključnim uvesti zajedničku definiciju stalnih poslovnih

jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili

koje se nalaze u Uniji, a pripadaju

poreznom obvezniku rezidentu treće

zemlje u svrhu oporezivanja. Taj je aspekt

bolje prepustiti bilateralnim poreznim

ugovorima i nacionalnom pravu zbog

njezinog složenog međudjelovanja s

međunarodnim sporazumima.

(6) Potrebno je utvrditi pojam stalne

poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i

pripada poreznom obvezniku koji je

rezident u Uniji u svrhu oporezivanja.

Multinacionalna poduzeća prečesto se

organiziraju kako bi prenosila svoju dobit

u povoljne porezne sustave, a da pritom

ne plate porez ili da ga plate po vrlo

niskim stopama. Pojam stalne poslovne

jedinice pružio bi preciznu i obvezujuću

definiciju kriterija koji se moraju ispuniti

kako bi multinacionalno trgovačko

društvo moglo dokazati da ima poslovni

nastan u nekoj državi. Tako će

multinacionalna trgovačka društva biti

prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je

osigurati zajedničko razumijevanje među

svim predmetnim poreznim obveznicima i

isključiti mogućnost pojave neusklađenosti

zbog različitih definicija. Isto tako, važno

je imati zajedničku definiciju stalnih

poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj

zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju

poreznom obvezniku rezidentu treće

zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog

PE608.050v02-00 12/76 RR\1147360HR.docx

HR

transfernih cijena dođe do premještanja

dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim

stopama, prednost se daje sustavu u

kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju

formule. Uvođenjem takvog sustava Unija

može utvrditi međunarodni standard za

moderno i učinkovito oporezivanje dobiti.

Komisija bi trebala sastaviti smjernice za

prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela

na temelju formule postoji paralelno s

drugim metodama raspodjele u odnosima

s trećim zemljama, no u konačnici bi

raspodjela na temelju formule trebala biti

standardna metoda raspodjele. Komisija

bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju

EU-ova modela poreznog ugovora kojim

bi se u konačnici zamijenile tisuće

bilateralnih ugovora koje je zaključila

svaka država članica.

Amandman 8

Prijedlog direktive



(6a) Digitalna dobra uglavnom su vrlo

mobilna i nematerijalna. Istraživanja su

pokazala da je digitalni sektor izrazito

uključen u prakse agresivnog poreznog

planiranja s obzirom na to da za mnoge

poslovne modele nije potrebna fizička

infrastruktura kako bi se izvršavale

transakcije s klijentima i ostvarivala dobit.

Zahvaljujući tome najveća digitalna

trgovačka društva ne plaćaju gotovo

nikakve poreze na dobit. Države članice

gube milijarde eura u poreznim

prihodima zbog nemogućnosti

oporezivanja multinacionalnih digitalnih

poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog

i gorućeg pitanja društvene nepravde

trebalo bi proširiti postojeće propise o

porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali

novu sponu stalne digitalne poslovne

jedinice na temelju znatne digitalne

prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne

RR\1147360HR.docx 13/76 PE608.050v02-00

HR

uvjete za slične poslovne modele kako bi

se mogli savladati porezni izazovi koji

nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se

pritom ne ugrozi potencijal digitalnog

sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito

uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u

izradu međunarodno usklađenih propisa.

Amandman 9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.


(8) Oporezivi prihodi trebali bi se

umanjiti za troškove poslovanja i određene

druge stavke. Poslovni troškovi koji se

mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati

sve troškove povezane s prodajom i

troškove povezane s ostvarenjem,

održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako

bi se potaknula inovativnost u

gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje

tržište, odbici bi se trebali odobriti za

troškove istraživanja i razvoja, uključujući

povećane odbitke, i koji bi se u cijelosti

trebali uračunati u vlastite troškove u

godini kada su nastali (uz iznimku

nepokretne imovine). Malim

novoosnovanim trgovačkim društvima

koja nemaju povezanih društava i koja su

posebno inovativna (kategorija kojom će

se posebno obuhvatiti novoosnovana

poduzeća) također bi trebalo pružiti

potporu s pomoću poboljšanog povećanog

odbitka za troškove istraživanja i razvoja. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje

se ne može ostvariti odbitak, kako bi se

osigurala pravna sigurnost.

(8) Oporezivi prihodi trebali bi se

umanjiti za troškove poslovanja i određene

druge stavke. Poslovni troškovi koji se

mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati

sve troškove povezane s prodajom i

troškove povezane s ostvarenjem,

održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako

bi se potaknula inovativnost u

gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje

tržište, trebali bi se odobriti odbici te

porezni krediti za porezne obveznike za

stvarne troškove istraživanja i razvoja u

pogledu troškova za osoblje,

podizvoditelje, radnike zaposlene kod

poduzeća za privremeno zapošljavanje i

samostalne djelatnike, i koji bi se u

cijelosti trebali uračunati u vlastite

troškove u godini kada su nastali (uz

iznimku nepokretne imovine). Potrebno je

jasno definirati stvarne troškove

istraživanja i razvoja kako bi se izbjegla

zlouporaba odbitaka. Potrebno je utvrditi

popis troškova za koje se ne može ostvariti

odbitak, kako bi se osigurala pravna

sigurnost.

Amandman 10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

PE608.050v02-00 14/76 RR\1147360HR.docx

HR


(9) Nedavnim kretanjima u kontekstu

međunarodnog oporezivanja pokazalo se

da multinacionalne grupe trgovačkih

društava sve više sudjeluju u aranžmanima

izbjegavanja poreza plaćanjem

preuveličanih kamata u cilju smanjenja

svojih globalnih poreznih obveza, što

dovodi do smanjenja porezne osnovice i

premještanja dobiti. Stoga je potrebno

ograničiti mogućnost odbijanja troškova

kamata (i ostalih financijskih troškova)

kako bi se obeshrabrile takve prakse. U

tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i

ostalih financijskih troškova) trebao bi se

dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri

u kojoj se za te troškove mogu provesti

prijeboji s oporezivim prihodom od kamata

(i ostalim oporezivim financijskim

prihodima). Bilo koji višak troškova

kamata trebao bi biti podložan

ograničenjima prava na odbitak, koja će se

odrediti s obzirom na dobit prije kamata,

poreza i amortizacije („EBITDA”)

poreznog obveznika.

(9) Nedavnim kretanjima u kontekstu

međunarodnog oporezivanja pokazalo se

da multinacionalne grupe trgovačkih

društava sve više sudjeluju u aranžmanima

izbjegavanja poreza plaćanjem

preuveličanih kamata u cilju smanjenja

svojih globalnih poreznih obveza, što

dovodi do smanjenja porezne osnovice i

premještanja dobiti. Stoga je potrebno

ograničiti mogućnost odbijanja troškova

kamata (i ostalih financijskih troškova)

kako bi se obeshrabrile takve prakse. U

tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i

ostalih financijskih troškova) trebao bi se

dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri

u kojoj se za te troškove mogu provesti

prijeboji s oporezivim prihodom od kamata

(i ostalim oporezivim financijskim

prihodima). Bilo koji višak troškova

kamata trebao bi biti podložan

ograničenjima prava na odbitak, koja će se

odrediti s obzirom na dobit prije kamata,

poreza i amortizacije („EBITDA”)

poreznog obveznika. Države članice mogu

dodatno ograničiti iznos odbitka troškova

kamata i drugih financijskih troškova

kako bi osigurale veću razinu zaštite.

Amandman 11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.


(10) Prednost se pruža financiranju

zaduživanjem, umjesto financiranju

vlasničkim kapitalom jer se kamate na

zajmove mogu odbiti od porezne osnovice

poreznog obveznika, što nije slučaj za

raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike

koje takva situacija predstavlja za

zaduženost trgovačkih društava, ključno je

predvidjeti mjere za neutraliziranje

trenutačnog povlaštenog poreznog

(10) Prednost se pruža financiranju

zaduživanjem, umjesto financiranju

vlasničkim kapitalom jer se kamate na

zajmove mogu odbiti od porezne osnovice

poreznog obveznika, što nije slučaj za

raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike

koje takva situacija predstavlja za

zaduženost trgovačkih društava, ključno je

predvidjeti mjere za neutraliziranje

trenutačnog povlaštenog poreznog

RR\1147360HR.docx 15/76 PE608.050v02-00

HR

tretmana financiranja dugom u odnosu na

financiranje vlasničkim kapitalom. U tom

je kontekstu predviđeno poreznim

obveznicima pružiti olakšice za rast i

ulaganje u skladu s kojim bi se povećanja

vlasničkog kapitala poreznog obveznika

trebala pod određenim uvjetima moći

odbiti od njegove oporezive osnovice.

Stoga je ključno osigurati da sustav nije

izložen kaskadnim učincima te je u tu

svrhu potrebno isključiti poreznu

vrijednost udjela poreznog obveznika u

povezanim društvima. Konačno, kako bi

sustav olakšice postao dovoljno otporan

također će biti potrebno utvrditi pravila

protiv izbjegavanja poreza.

tretmana financiranja dugom u odnosu na

financiranje vlasničkim kapitalom na

način da se ograniči mogućnost da se kamate na zajmove odbiju od porezne

osnovice poreznog obveznika. Takvo

pravilo o ograničavanju kamata u tu je

svrhu primjeren i dostatan instrument.

Amandman 12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.


(12) Za bilo koje gubitke koje takva

trgovačka društva zabilježe na kraju

porezne godine trebalo bi se smatrati da u

velikoj mjeri odgovaraju rezultatima

aktivnosti trgovanja kako bi se

obeshrabrilo premještanje pasivnog

(posebno financijskog) prihoda iz

trgovačkih društava koja plaćaju visoku

stopu poreza. Na temelju prethodno

navedenog, poreznim bi se obveznicima

trebalo omogućiti neograničeno

prenošenje gubitaka neovisno o iznosu koji

se može odbiti na godišnjoj osnovi. Budući

da prenošenje gubitaka služi osiguranju

da porezni obveznik plaća porez na svoj

stvaran prihod, ne postoji razlog za

vremensko ograničavanje prenošenja. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja

gubitaka u prethodno razdoblje, nije

potrebno uvesti takvo pravilo budući da je

to relativno rijetka praksa država članica

koja obično dovodi do prekomjerne

složenosti. Nadalje, potrebno je utvrditi

(12) Za bilo koje gubitke koje takva

trgovačka društva zabilježe na kraju

porezne godine trebalo bi se smatrati da u

velikoj mjeri odgovaraju rezultatima

aktivnosti trgovanja kako bi se

obeshrabrilo premještanje pasivnog

(posebno financijskog) prihoda iz

trgovačkih društava koja plaćaju visoku

stopu poreza. Na temelju prethodno

navedenog, poreznim bi se obveznicima

trebalo omogućiti prenošenje gubitaka u

razdoblju od pet godina, uz ograničenja

iznosa koji se može odbiti na godišnjoj

osnovi.. Kada je riječ o mogućnosti

prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje,

nije potrebno uvesti takvo pravilo budući

da je to relativno rijetka praksa država

članica koja obično dovodi do prekomjerne

složenosti. Direktivom Vijeća (EU)

br. 2016/11641a utvrđuje se opće pravilo protiv zlouporabe kako bi se spriječili,

onemogućili ili suzbili pokušaji

zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka

PE608.050v02-00 16/76 RR\1147360HR.docx

HR

odredbu protiv zlouporabe kako bi se

spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji

zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka

kupovanjem trgovačkih društava koja

posluju s gubitkom.

kupovanjem trgovačkih društava koja

posluju s gubitkom. Navedeno opće

pravilo također bi trebalo sustavno

uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.

_________________

1a Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12.

srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv

praksi izbjegavanja poreza kojima se

izravno utječe na funkcioniranje

unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016.,

str. 1.

Amandman 13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.


(13) Kako bi se unaprijedio kapacitet

novčanog toka poduzeća, primjerice

nadoknadom početnih gubitaka u jednoj

državi članici s dobiti u drugoj državi

članici, i potaknulo prekogranično širenje

unutar Unije, porezni bi obveznici trebali

imati pravo privremeno uzeti u obzir

gubitke koje su zabilježila njihova izravna

društva kćeri i stalne poslovne jedinice

koje se nalaze u ostalim državama

članicama. U tu svrhu, matično društvo ili

sjedište koje se nalazi u državi članici

trebalo bi moći u određenoj poreznoj

godini odbiti od svoje porezne osnovice

gubitke koje su u istoj poreznoj godini

zabilježila njezina izravna društva kćeri ili

stalne poslovne jedinice razmjerno

njegovu udjelu. Matično bi trgovačko

društvo tada moralo u svoju poreznu

osnovicu, uzimajući u obzir iznos

prethodno odbijenih gubitaka, uračunati

bilo koju posljedično ostvarenu dobit tih

izravnih društava kćeri ili stalnih

poslovnih jedinica. Budući da je ključno

zaštititi nacionalne porezne prihode,

odbijeni gubici trebali bi se također

automatski ponovno uračunati ako do

Briše se.

RR\1147360HR.docx 17/76 PE608.050v02-00

HR

toga već nije došlo nakon određenog broja

godina ili ako više nisu ispunjeni uvjeti za

kvalifikaciju kao izravno društvo kći ili

stalna poslovna jedinica.

Amandman 14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.


(15) Ključno je osigurati prikladne

mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se

osnažila otpornost pravila o zajedničkoj

osnovici na prakse agresivnog poreznog

planiranja. Konkretno, sustav bi trebao

uključivati opće pravilo protiv zlouporabe

(„GAAR”) dopunjeno mjerama

osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta

izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je

funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih

poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene

posebno usmjerenim odredbama, njima se

ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo

utjecati na primjenjivost posebnih pravila

protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi

se unutar Unije trebali primjenjivati na

neautentične aranžmane. Važno je osim

toga osigurati ujednačenu primjenu

GAAR-a na domaće situacije,

prekogranične situacije unutar Unije i

prekogranične situacije koje uključuju

trgovačka društva osnovana u trećim

zemljama kako ne bi došlo do razlike

između njihova opsega i rezultata

primjene.

(15) Ključno je osigurati prikladne

mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se

osnažila otpornost pravila o zajedničkoj

osnovici na prakse agresivnog poreznog

planiranja. Konkretno, sustav bi trebao

uključivati snažno i djelotvorno opće

pravilo protiv zlouporabe („GAAR”)

dopunjeno mjerama osmišljenim za

suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja.

Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-

ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje

još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim

odredbama, njima se ispunjavaju praznine,

što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost

posebnih pravila protiv izbjegavanja

poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije

trebali primjenjivati na neautentične

aranžmane. Važno je osim toga osigurati

ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće

situacije, prekogranične situacije unutar

Unije i prekogranične situacije koje

uključuju trgovačka društva osnovana u

trećim zemljama kako ne bi došlo do

razlike između njihova opsega i rezultata

primjene.

Amandman 15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.


(17) Uzimajući u obzir da je učinak (17) Uzimajući u obzir da je učinak

PE608.050v02-00 18/76 RR\1147360HR.docx

HR

hibridne neusklađenosti obično dvostruki

odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili

odbitak prihoda u jednoj zemlji bez

uračunavanja u poreznu osnovicu druge,

takvim se situacijama jasno utječe na

unutarnje tržište narušavajući njegove

mehanizme i stvarajući nedostatke u

zakonima kojima se omogućuje bujanje

praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da

se neusklađenost obično ne pojavljuje

među trgovačkim društvima koja

primjenjuju zajednička pravila za izračun

svoje porezne osnovice jer neusklađenost

uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj

kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili

financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i

dalje dolazilo u međudjelovanju okvira

zajedničke osnovice i nacionalnih sustava

oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih

zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci

aranžmana hibridne neusklađenosti,

potrebno je utvrditi pravila prema kojima

jedna od dvije neusklađene jurisdikcije

uskraćuje primjenu odbitka plaćanja ili

osigurava uključivanje odgovarajućeg

prihoda u osnovicu poreza na dobit.

hibridne neusklađenosti i neusklađenosti

podružnica obično dvostruki odbitak (to

jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak

prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u

poreznu osnovicu druge, takvim se

situacijama jasno utječe na unutarnje tržište

narušavajući njegove mehanizme i

stvarajući nedostatke u zakonima kojima se

omogućuje bujanje praksi izbjegavanja

poreza. S obzirom da se neusklađenost

obično ne pojavljuje među trgovačkim

društvima koja primjenjuju zajednička

pravila za izračun svoje porezne osnovice

jer neusklađenost uzrokuju nacionalne

razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih

vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do

nje bi međutim i dalje dolazilo u

međudjelovanju okvira zajedničke

osnovice i nacionalnih sustava

oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih

zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci

hibridne neusklađenosti ili povezanih

aranžmana, Direktivom (EU) 2016/1164

utvrđuju se pravila o hibridnim

neusklađenostima i obrnutim hibridnim

neusklađenostima Navedena pravila

trebalo bi sustavno uzimati u obzir pri

primjeni ove Direktive.

Amandman 16

Prijedlog direktive



(17a) Ne bi trebalo sprječavati države

članice u uvođenju dodatnih mjera protiv

izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se

smanjili negativni učinci premještanja

dobiti u zemlje s niskim porezima izvan

Unije, koje nužno ne razmjenjuju

automatski informacije o porezima u

skladu sa standardima Unije.

RR\1147360HR.docx 19/76 PE608.050v02-00

HR

Amandman 17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.b (nova)


(17b) Države članice trebale bi

uspostaviti sustav sankcija u slučaju da

poduzeća krše nacionalne odredbe

donesene u skladu s ovom Direktivom

kako je predviđeno nacionalnim pravom

te bi o tome trebale obavijestiti Komisiju.

Amandman 18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.


(19) Kako bi se dopunili ili izmijenili

određeni elementi ove Direktive koji nisu

ključni, ovlast donošenja akata u skladu s


Europske unije trebala bi se delegirati

Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir

izmjena zakona država članica u vezi s

oblicima poduzeća i porezima na dobit te

izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii.

utvrđivanja dodatnih definicija; iii.

donošenja detaljnih pravila protiv

izbjegavanja poreza u nizu posebnih

područja koja su relevantna za olakšicu

za rast i ulaganje; iv. detaljnijeg

utvrđivanja pojmova pravnog i

ekonomskog vlasništva zakupljene

imovine; v. izračuna glavnice i kamata

plaćanja zakupa te amortizacijske osnove

zakupljene imovine; i vi. preciznijeg

utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine

podložne amortizaciji Posebno je važno da

Komisija tijekom svojeg pripremnog rada

provede odgovarajuća savjetovanja,

uključujući ona na razini stručnjaka. Pri

pripremi i izradi delegiranih akata,

Komisija bi trebala osigurati da se

relevantni dokumenti šalju Europskom

(19) Kako bi se dopunili ili izmijenili

određeni elementi ove Direktive koji nisu

ključni, ovlast donošenja akata u skladu s


Europske unije trebala bi se delegirati

Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir

izmjena zakona država članica u vezi s

oblicima poduzeća i porezima na dobit te

izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii.

utvrđivanja dodatnih definicija; iii.

detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i

ekonomskog vlasništva zakupljene

imovine; iv. izračuna glavnice i kamata

plaćanja zakupa te amortizacijske osnove

zakupljene imovine; v. preciznijeg

utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine

podložne amortizaciji i vi. donošenja

smjernica za prijelazno razdoblje u

kojemu raspodjela na temelju formule

postoji paralelno s drugim metodama

raspodjele u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom

svojeg pripremnog rada provede

odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona

na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi

delegiranih akata, Komisija bi trebala

osigurati da se relevantni dokumenti šalju

PE608.050v02-00 20/76 RR\1147360HR.docx

HR

parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i

na primjeren način.

Europskom parlamentu i Vijeću istodobno,

na vrijeme i na primjeren način.

Amandman 19

Prijedlog direktive



19.a Komisija bi trebala nadzirati

ujednačenu primjenu ove Direktive kako

bi se izbjegle situacije u kojima nadležna

tijela država članica provode različite

režime. Osim toga, nedostatak usklađenih

računovodstvenih pravila u Uniji ne bi

smio rezultirati novim prilikama za

porezno planiranje i arbitražu. Stoga bi se

usklađivanjem računovodstvenih pravila

mogao ojačati zajednički režim, posebno

ako i kada sva poduzeća u Uniji budu

njime obuhvaćena.

Amandman 20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.


(23) Komisija bi trebala imati obvezu

preispitivanja primjene Direktive pet

godina nakon njezina stupanja na snagu, o

čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države

članice trebale bi imati obvezu dostavljanja

Komisiji teksta odredaba nacionalnog

prava koje donesu u području na koje se

odnosi ova Direktiva.

(23) Budući da ova Direktiva sadržava

važnu izmjenu pravila o oporezivanju

dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati

obvezu da provede temeljitu procjenu

primjene Direktive pet godina nakon

njezina stupanja na snagu, o čemu bi

trebala izvijestiti Europski parlament i

Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi

sadržavati barem sljedeće elemente:

utjecaj sustava oporezivanja predviđenog

ovom Direktivom na prihode država

članica, prednosti i nedostatke tog sustava

za mala i srednja poduzeća, utjecaj na

pravednu naplatu poreza između država

članica, utjecaj na unutarnje tržište u

cjelini s posebnim osvrtom na moguće

narušavanje tržišnog natjecanja između

RR\1147360HR.docx 21/76 PE608.050v02-00

HR

trgovačkih društava koja podliježu novim

pravilima utvrđenima ovom Direktivom te

broj poduzeća obuhvaćenih područjem

primjene tijekom prijelaznog razdoblja.

Komisija bi trebala imati obvezu

preispitivanja primjene Direktive deset

godina nakon njezina stupanja na snagu,

o čemu bi trebala izvijestiti Europski

parlament i Vijeće. Države članice trebale

bi imati obvezu dostavljanja Komisiji

teksta odredaba nacionalnog prava koje

donesu u području na koje se odnosi ova

Direktiva.

Amandman 21

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.


1. Ovom se Direktivom uspostavlja

sustav zajedničke osnovice za oporezivanje

određenih trgovačkih društava te se

utvrđuju pravila za izračun te osnovice.

1. Ovom se Direktivom uspostavlja

sustav zajedničke osnovice za oporezivanje

određenih trgovačkih društava u Uniji i

utvrđuju se pravila za izračun te osnovice,

uključujući pravila o mjerama za

sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza

i mjerama koje se odnose na

međunarodnu dimenziju predloženog

poreznog sustava.

Amandman 22

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio


1. Pravila ove Direktive primjenjuju

se na trgovačko društvo koje je osnovano u

skladu sa zakonima države članice,

uključujući njegove stalne poslovne

jedinice u drugim državama članicama, ako

trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće

uvjete:

1. Pravila ove Direktive primjenjuju

se na trgovačko društvo koje je osnovano u

skladu sa zakonima države članice,

uključujući njegove stalne i stalne

digitalne poslovne jedinice u drugim

državama članicama, ako trgovačko

društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:

PE608.050v02-00 22/76 RR\1147360HR.docx

HR

Amandman 23

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka c


(c) pripada, za potrebe financijskog

računovodstva, konsolidiranoj grupi s

ukupnim konsolidiranim prihodom grupe

koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom

financijske godine koja prethodi

relevantnoj financijskoj godini;

(c) pripada, za potrebe financijskog

računovodstva, konsolidiranoj grupi s

ukupnim konsolidiranim prihodom grupe

koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom

financijske godine koja prethodi

relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag

u razdoblju od najviše sedam godina

spušta na nulu;

Amandman 24

Prijedlog direktive



3. Trgovačko društvo koje ispunjuje

uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne

ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka,

može donijeti odluku o primjeni pravila

ove Direktive u razdoblju od pet poreznih

godina, uključujući za svoje stalne

poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim

državama članicama. To se razdoblje

automatski produljuje za uzastopna

razdoblja od pet poreznih godina, osim

ako ne postoji obavijest o prestanku

postojanja kako je navedeno u članku 65.

stavku 3. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b)

ispunjuju se svaki put kada dođe do

produljenja razdoblja.

3. Trgovačko društvo koje ispunjuje

uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne

ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka,

može donijeti odluku o primjeni pravila

ove Direktive, uključujući za svoje stalne

poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim

državama članicama.

Amandman 25

Prijedlog direktive


RR\1147360HR.docx 23/76 PE608.050v02-00

HR


4. Pravila ove Direktive ne

primjenjuju se na brodarska društva

podložna posebnom poreznom režimu.

Brodarsko društvo podložno posebnom

poreznom režimu uzima se u obzir za

potrebe određivanja trgovačkih društava

koja su članovi iste grupe kako je

navedeno u članku 3.

Briše se.

Amandman 26

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a


(a) pravo iskorištavanja više od 50 %

glasačkih prava; i

(a) pravo iskorištavanja glasačkih

prava koja premašuju 50%; i

Amandman 27

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 12.


(12) „troškovi zaduživanja” znači

troškovi kamate na sve oblike duga, drugi

troškovi ekonomski istovjetni kamati i

troškovi nastali u vezi s prikupljanjem

sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom

pravu, što uključuje plaćanja u okviru

zajmova kojima se sudjeluje u dobiti,

pripisane kamate na konvertibilne

obveznice i obveznice bez kupona,

plaćanja u okviru alternativnih financijskih

aranžmana, elementi financijskog troška

plaćanja financijskog zakupa,

kapitalizirana kamata uključena u bilančnu

vrijednost predmetne imovine, amortizacija

kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere

upućivanjem na povrat financiranja u

skladu s pravilima o transfernim cijenama,

iznosi nominalnih kamata u okviru

(12) „troškovi zaduživanja” znači

troškovi kamate na sve oblike duga, drugi

troškovi ekonomski istovjetni kamati i

troškovi nastali u vezi s prikupljanjem

sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom

pravu, što uključuje plaćanja u okviru

zajmova kojima se sudjeluje u dobiti,

pripisane kamate na konvertibilne

obveznice i obveznice bez kupona,

plaćanja u okviru alternativnih financijskih

aranžmana, elementi financijskog troška

plaćanja financijskog zakupa,

kapitalizirana kamata uključena u bilančnu

vrijednost predmetne imovine, amortizacija

kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere

upućivanjem na povrat financiranja u

skladu s pravilima o transfernim cijenama,

iznosi nominalnih kamata u okviru

PE608.050v02-00 24/76 RR\1147360HR.docx

HR

izvedenih instrumenata ili aranžmani za

zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje

subjekta, utvrđeni prinos od povećanja

neto vlasničkog udjela kako je navedeno u

članku 11. ove Direktive, određene

pozitivne ili negativne tečajne razlike pri

pozajmljivanju i instrumente povezane s

prikupljanjem sredstava, naknade za

jamstva za financijske aranžmane, naknade

za aranžmane i slični troškovi koji se

odnose na zaduživanje;

izvedenih instrumenata ili aranžmani za

zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje

subjekta, određene pozitivne ili negativne

tečajne razlike pri pozajmljivanju i

instrumente povezane s prikupljanjem

sredstava, naknade za jamstva za

financijske aranžmane, naknade za

aranžmane i slični troškovi koji se odnose

na zaduživanje;

Amandman 28

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.a (nova)


(30a) „nekooperativna porezna

jurisdikcija” znači jurisdikcija za koju

vrijedi bilo što od navedenog:

(a) jurisdikcija ne ispunjava

međunarodne standarde transparentnosti;

(b) u jurisdikciji postoje potencijalni

povlašteni režimi;

(c) u jurisdikciji postoji porezni sustav

bez poreza na dobit ili sa stopom poreza

na dobit koja je blizu nuli;

Amandman 29

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.b (nova)


(30b) „ekonomski sadržaj” znači

činjenični kriteriji, uključujući u

kontekstu digitalnog gospodarstva, kojima

se omogućuje definiranje oporezive

prisutnosti društva, kao što su postojanje

ljudskih i fizičkih resursa specifičnih za

RR\1147360HR.docx 25/76 PE608.050v02-00

HR

subjekt, njegova autonomija upravljanja,

njegova pravna stvarnost, prihodi koje

ostvaruje i, po potrebi, prirodu njegove

imovine;

Amandman 30

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.c (nova)


(30c) „fiktivno poduzeće” znači svaki

oblik pravnog subjekta koji nema

ekonomski sadržaj i osnovano je

isključivo u porezne svrhe;

Amandman 31

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.d (nova)


(30d) „trošak tantijema” znači troškovi

nastali uslijed plaćanja bilo kakve

naknade za korištenje ili pravo na

korištenje svih autorskih prava na

književni, umjetnički ili znanstveni rad,

uključujući kinematografske filmove i

softver, bilo kakav patent, žig, dizajn ili

model, plan, tajnu formulu ili postupak,

ili za informacije koje se odnose na

industrijsko, trgovačko ili znanstveno

iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu

imovinu; plaćanja za korištenje ili za

pravo na korištenje industrijske,

trgovačke ili znanstvene opreme smatraju

se troškom tantijema;

Amandman 32

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.e (nova)

PE608.050v02-00 26/76 RR\1147360HR.docx

HR


(30e) „transferne cijene” znači cijene po

kojima poduzeće prenosi materijalna

dobra ili nematerijalnu imovinu ili pruža

usluge povezanim poduzećima;

Amandman 33

Prijedlog direktive



(31) „hibridna neusklađenost” znači

situacija između poreznog obveznika i

povezanog društva u različitim poreznim

jurisdikcijama ili strukturirani aranžman

između stranaka u različitim poreznim

jurisdikcijama, ako se jedan od sljedećih

ishoda može pripisati razlikama u pravnoj

kvalifikaciji financijskog instrumenta ili

subjekta, ili u tretmanu poslovne

prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:

(31) „hibridna neusklađenost” znači

hibridna neusklađenost kako je utvrđeno u članku 2. točki 9. Direktive (EU)

2016/1164;

(a) odbitak istog plaćanja, troškova ili

gubitaka od oporezive osnovice u

jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u

kojoj su nastali troškovi ili u kojoj je

pretrpljen gubitak i u drugoj jurisdikciji

(„dvostruki odbitak”);

(b) odbitak plaćanja od porezne

osnovice u državi članici iz koje potječe

plaćanje, pri čemu isto plaćanje nije uzeto

u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj

državi članici („odbitak bez

uključivanja”);

(c) u slučaju razlika u postupanju s

komercijalnom prisutnošću kao stalnom

poslovnom jedinicom, neoporezivanje

prihoda u jurisdikciji u kojoj je ostvaren,

pri čemu isti prihod nije uzet u obzir u

svrhu oporezivanja u drugoj jurisdikciji

(„neoporezivanje bez uključivanja”).

Hibridna neusklađenost pojavljuje se

RR\1147360HR.docx 27/76 PE608.050v02-00

HR

samo u mjeri u kojoj odbitak na isto

plaćanje, nastale troškove ili pretrpljene

gubitke u dvije jurisdikcije prelazi iznos

prihoda koji je uzet u obzir u obje

jurisdikcije i koji se može pripisati istome

izvoru.

Osim toga, hibridna neusklađenost

uključuje i prijenos financijskog

instrumenta na temelju strukturiranog

aranžmana u kojem sudjeluje porezni

obveznik i u kojem se odnosni prinos na

taj preneseni financijski instrument u

porezne svrhe smatra istodobno

dobivenim za više od jedne strane koja

sudjeluje u aranžmanu, a koje su u

porezne svrhe rezidentne u različitim

jurisdikcijama, što rezultira jednim od

sljedećih ishoda.

(a) odbijanje plaćanja povezanog s

temeljnim povratom bez odgovarajućeg

uzimanja u obzir takvog plaćanja u svrhe

oporezivanja, osim ako temeljni povrat

nije uključen u oporezivi prihod jedne od

uključenih strana;

(b) olakšica za porez po odbitku koja

se primjenjuje na plaćanje koje proizlazi

iz prenesenog financijskog instrumenta

više od jednoj uključenoj strani;

Amandman 34

Prijedlog direktive



(32) „strukturirani instrument” znači

aranžman koji uključuje hibridnu

neusklađenost, pri čemu je neusklađenost

uračunana u uvjete aranžmana ili

aranžman čija je svrha stvaranje ishoda

hibridne neusklađenosti, osim ako se od

poreznog obveznika ili povezanog društva

nije moglo razumno očekivati da bude

svjesno hibridne neusklađenosti i ako ono

nije imalo udjela u vrijednosti porezne

Briše se.

PE608.050v02-00 28/76 RR\1147360HR.docx

HR

olakšice uzrokovane hibridnom

neusklađenosti;

Amandman 35

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 33.a (nova)


(33a) „stalna digitalna poslovna

jedinica” znači značajna digitalna

prisutnost poreznog obveznika koji pruža

usluge u određenoj jurisdikciji koje su

usmjerene na potrošače ili poduzeća u toj

jurisdikciji, u skladu s kriterijima iz

članka 5. stavka 2.a;

Amandman 36

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 33.b (nova)


(33b) „europski porezni identifikacijski

broj” ili „PIB” znači broj onako kako je

definiran u komunikaciji Komisije od 6.

prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za

jačanje borbe protiv poreznih prijevara i

utaje poreza.

Amandman 37

Prijedlog direktive



Komisija može donijeti delegirane akte u

skladu s člankom 66. u cilju utvrđivanja

definicija dodatnih pojmova.

Komisija može donijeti delegirane akte u

skladu s člankom 66. u cilju ažuriranja

trenutačnih definicija ili utvrđivanja

definicija dodatnih pojmova.

RR\1147360HR.docx 29/76 PE608.050v02-00

HR

Amandman 38

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio


1. Smatra se da porezni obveznik ima

stalnu poslovnu jedinicu u državi članici

koja nije država članica u kojoj je rezident

u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj

državi članici ima stalno mjesto poslovanja

preko kojega se u cijelosti ili djelomično

odvija poslovanje poduzeća, uključujući

posebno:

1. Smatra se da porezni obveznik ima

stalnu poslovnu jedinicu, što uključuje

stalnu digitalnu poslovnu jedinicu, u

državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj

je on rezident u svrhu oporezivanja ako u

toj drugoj državi članici ima stalno mjesto

poslovanja ili digitalnu prisutnost preko

kojih se u cijelosti ili djelomično odvija

poslovanje poduzeća, uključujući posebno:

Amandman 39

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka fa (nova)


(fa) digitalnu platformu ili bilo kakav

drugi digitalni poslovni model koji se

temelji na prikupljanju i upotrebi

podataka u komercijalne svrhe.

Amandman 40

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2.a (novi)


2a. Ako porezni obveznik koji je

rezident jedne jurisdikcije pruži pristup

digitalnoj platformi, kao što su

elektroničke aplikacije, baze podataka,

internetsko tržište ili prostor za pohranu,

ili takvu platformu ponudi, ili pak na

internetskoj stranici ili putem elektroničke

aplikacije ponudi tražilicu ili usluge

oglašavanja, za tog poreznog obveznika

PE608.050v02-00 30/76 RR\1147360HR.docx

HR

smatra se da ima stalnu digitalnu

poslovnu jedinicu u državi članici koja

nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u

svrhu oporezivanja ako ukupni iznos

prihoda tog poreznog obveznika ili

povezanog društva ostvaren

transakcijama na daljinu koje stvaraju

navedene digitalne platforme u

jurisdikciji u kojoj on nije porezni

obveznik prelazi 5 000 000 EUR godišnje

te ako je ispunjen bilo koji od sljedećih

uvjeta:

(a) barem 1000 registriranih

pojedinačnih korisnika mjesečno s

prebivalištem u državi članici koja nije

jurisdikcija u kojoj je taj porezni obveznik

rezident u svrhu oporezivanja koji su se

prijavili na digitalnu platformu tog

poreznog obveznika ili je posjetili;

(b) mjesečno je u danoj poreznoj

godini s klijentima ili korisnicima s

prebivalištem u nerezidentnoj jurisdikciji

zaključeno barem 1000 digitalnih

ugovora;

(c) količina digitalnog sadržaja koju

je porezni obveznik prikupio u danoj

poreznoj godini premašuje 10 % ukupnog

pohranjenog digitalnog sadržaja grupe.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane

akte u skladu s člankom 66. kojima se

izmjenjuje ova Direktiva prilagodbom

faktora utvrđenih u točkama (a), (b) i (c)

ovog stavka na temelju napretka u

međunarodnim sporazumima.

Ako se povrh praga koji se temelji na

prihodima, a koji je utvrđen u prvom

podstavku ovog stavka, na određenog

poreznog obveznika u relevantnoj državi

članici može primijeniti jedan ili više od

ukupno tri digitalna čimbenika iz točaka

(a), (b) ili (c) ovog stavka, smatra se da

porezni obveznik ima stalnu poslovnu

jedinicu u toj državi članici.

Porezni obveznik mora poreznim tijelima

priopćiti sve informacije koje su

relevantne za utvrđivanje postojanja

RR\1147360HR.docx 31/76 PE608.050v02-00

HR

stalne poslovne jedinice ili stalne digitalne

poslovne jedinice u skladu s ovim

člankom.

Amandman 41

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.


Zajedno s iznosima koji se mogu odbiti

kao troškovi za istraživanje i razvoj u

skladu sa stavkom 2., porezni obveznik

također može u jednoj poreznoj godini

odbiti dodatnih 50 % od takvih troškova

nastalih tijekom te godine, osim troškova

povezanih s pokretnom materijalnom

imovinom. U mjeri u kojoj troškovi za

istraživanje i razvoj prelaze 20 000 000

EUR, porezni obveznik može odbiti 25 %

od prijeđenog iznosa.

Porezni obveznik za troškove istraživanja i

razvoja i troškove koji se odnose na osoblje, uključujući plaće, djelatnike

podizvoditelja zaposlene kod agencija i

samostalne djelatnike do 20 000 000 EUR

dobiva porezni kredit u iznosu od 10 %

troškova.

Amandman 42

Prijedlog direktive



Odstupajući od prvog podstavka, porezni

obveznik može odbiti dodatnih 100 %

svojih troškova za istraživanje i razvoj do

20 000 000 EUR ako ispunjuje sljedeće

uvjete:

Briše se.

(a) poduzeće nije uvršteno na burzi

dionica i ima manje od 50 zaposlenika i

godišnji promet i/ili godišnju ukupnu

bilancu koja ne premašuje 10 000 000

EUR;

(b) poduzeće nije registrirano dulje od

pet godina. Ako porezni obveznik ne

podliježe registraciji, može se smatrati da

razdoblje od pet godina počinje kada

poduzeće pokrene svoju poslovnu

djelatnost ili za nju podliježe

PE608.050v02-00 32/76 RR\1147360HR.docx

HR

oporezivanju;

(c) poduzeće nije osnovano

spajanjem;

(d) poduzeće ne posjeduje povezana

društva.

Amandman 43

Prijedlog direktive

Članak 11.


[...] Briše se.

Amandman 44

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – točka b


(b) 50 % troškova reprezentacije, do

iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u

poreznoj godini;

(b) 50 % redovitih i potrebnih troškova

reprezentacije koji su u izravnoj vezi s

poduzećem poreznog obveznika ili

povezani s njime, do iznosa koji ne prelazi

[x] % prihoda u poreznoj godini;

Amandman 45

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – točka c


(c) prijenos zadržane zarade u rezervu

koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća;

(c) prijenos zadržane zarade u rezervu

koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća,

osim zarade zadržane u rezervu zadružnih

trgovačkih društava i zadružnih

konzorcija tijekom obavljanja trenutačne

djelatnosti trgovačkog društva i nakon

njezina prestanka, u skladu s nacionalnim

RR\1147360HR.docx 33/76 PE608.050v02-00

HR

poreznim pravilima;

Amandman 46

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podtočka ja (nova)


(ja) rashode za korisnike koji se nalaze

u zemljama koje su na EU-ovu popisu

nekooperativnih jurisdikcija u porezne

svrhe (takozvane „porezne oaze”);

Amandman 47

Prijedlog direktive



Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se

odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali

do najviše 30 % zarade poreznog

obveznika prije kamata, poreza i

amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji

nije veći od 3 000 000 EUR, ovisno što je

veće.

Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se

odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali

do najviše 10% zarade poreznog obveznika

prije kamata, poreza i amortizacije

(„EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od

1 000 000 EUR, ovisno što je veće.

Amandman 48

Prijedlog direktive



Za potrebe ovog članka, ako je poreznom

obvezniku dopušteno djelovati u korist

grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je

utvrđeno u pravilima o nacionalnim

sustavima oporezivanja grupa, cijela se

grupa smatra poreznim obveznikom. U tim

se okolnostima prekoračeni troškovi

zaduživanja i EBITDA izračunavaju za

cijelu grupu. Iznos od 3 000 000 EUR

Za potrebe ovog članka, ako je poreznom

obvezniku dopušteno djelovati u korist

grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je

utvrđeno u pravilima o nacionalnim

sustavima oporezivanja grupa, cijela se

grupa smatra poreznim obveznikom. U tim

se okolnostima prekoračeni troškovi

zaduživanja i EBITDA izračunavaju za

cijelu grupu. Iznos od 1 000 000 EUR

PE608.050v02-00 34/76 RR\1147360HR.docx

HR

također se uzima u obzir za cijelu grupu. također se uzima u obzir za cijelu grupu.

Amandman 49

Prijedlog direktive



6. Prekoračeni troškovi zaduživanja

koji se ne mogu odbiti u određenoj

poreznog godini prenose se bez

vremenskog ograničenja.

6. Prekoračeni troškovi zaduživanja

koji se ne mogu odbiti u određenoj

poreznoj godini prenose se na razdoblje od

pet godina.

Amandman 50

Prijedlog direktive

Članak 14.a (novi)


Članak 14.a

Posebna izuzeća

Zarade zadržane u rezervi zadružnih

trgovačkih društava i zadružnih

konzorcija tijekom obavljanja trenutačne

djelatnosti trgovačkog društva i nakon

njezina prestanka te naknade koje

zadružna trgovačka društva i zadružni

konzorciji dodjeljuju svojim članovima

mogu se odbiti kad god je takav odbitak

dopušten u skladu s nacionalnim

fiskalnim pravom.

Amandman 51

Prijedlog direktive

Članak 29.


Članak 29. Članak 29.

RR\1147360HR.docx 35/76 PE608.050v02-00

HR

Izlazno oporezivanje Izlazno oporezivanje

1. Iznos jednak tržišnoj vrijednosti

prenesene imovine u vrijeme njezina

izlaza umanjen za njezinu vrijednost u

svrhu oporezivanja smatra se

obračunanim prihodom u bilo kojoj od

sljedećih okolnosti:

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se

pravila o izlaznom oporezivanju utvrđena

u Direktivi (EU) 2016/1164.

(a) ako porezni obveznik prenosi

imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu

poslovnu jedinicu u drugoj državi članici

ili u trećoj zemlji;

(b) ako porezni obveznik prenosi

imovinu iz svoje stalne poslovne jedinice u

državi članici u svoje sjedište ili drugu

stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi

članici ili trećoj zemlji, u mjeri u kojoj se

time uzrokuje da država članica u kojoj se

nalazi stalna poslovna jedinica zbog

prijenosa više nema pravo oporezivati

prenesenu imovinu;

(c) ako porezni obveznik premješta

svoju poreznu rezidentnost u drugu

državu članicu ili treću zemlju, osim u

slučaju one imovine koja ostaje stvarno

povezana sa stalnom poslovnom

jedinicom u prvoj državi članici;

(d) ako porezni obveznik prenosi

poslovanje koje provodi njegova stalna

poslovna jedinica iz države članice u

drugu državu članicu ili treću zemlju, u

mjeri u kojoj se time uzrokuje da država

članica u kojoj se nalazi stalna poslovna

jedinica zbog prijenosa više nema pravo

oporezivati prenesenu imovinu.

2. Država članica u koju se prenose

imovina, porezna rezidentnost ili

poslovanje koje provodi stalna poslovna

jedinica prihvaća vrijednost koju je

utvrdila država članica poreznog

obveznika ili stalne poslovne jedinice kao

početnu vrijednost imovine u svrhu

oporezivanja.

3. Ovaj se članak ne primjenjuje na

prijenos imovine povezan s financiranjem

vrijednosnih papira, imovinu označenu

kao kolateral ili ako se prijenos imovine

PE608.050v02-00 36/76 RR\1147360HR.docx

HR

događa radi ispunjavanja bonitetnih

kapitalnih zahtjeva ili u svrhu upravljanja

likvidnošću ako je određeno da će se ta

imovina vratiti u državu članicu

prenositelja unutar razdoblja od 12

mjeseci.

Amandman 52

Prijedlog direktive



1. Gubici koje je u poreznoj godini

zabilježio porezni obveznik rezident ili

stalna poslovna jedinica ili poslovni

obveznik nerezident mogu se prenijeti i

odbiti u sljedećim poreznim godinama,

osim ako nije drukčije predviđeno ovom

Direktivom.

1. Gubici koje je u poreznoj godini

zabilježio porezni obveznik rezident ili

stalna poslovna jedinica ili poslovni

obveznik nerezident mogu se prenijeti i

odbiti u sljedećim poreznim godinama,

tijekom razdoblja od najviše pet godina.

Amandman 53

Prijedlog direktive

Članak 42.


Članak 42. Briše se.

Olakšica za gubitke i ponovno

uračunavanje

1. Porezni obveznik rezident koji je i

dalje profitabilan nakon odbijanja svojih

gubitaka u skladu s člankom 41. može

dodatno odbiti troškove u istoj poreznoj

godini koje su zabilježila njegova izravna

društva kćeri koja ispunjavaju uvjete,

kako je navedeno u članku 3. stavku 1., ili

stalna poslovna jedinica ili jedinice koje

se nalaze u drugim državama članicama.

Ta se olakšica za gubitke pruža na

ograničeno vremensko razdoblje u skladu

sa stavcima 3. i 4. ovog članka.

2. Odbitak je razmjeran udjelu

RR\1147360HR.docx 37/76 PE608.050v02-00

HR

poreznog obveznika rezidenta u svojim

društvima kćerima koja ispunjuju uvjete

kako je navedeno u članku 3. stavku 1., te

cjelovit za stalne poslovne jedinice.

Smanjenje porezne osnovice ni u kojem

slučaju ne smije dovesti do negativnog

iznosa.

3. Porezni obveznik rezident u svoju

poreznu osnovicu ponovno uračunava, do

iznosa koji je prethodno odbijen kao

gubitak, bilo koju posljedično ostvarenu

dobit svojih društava kćeri koja

ispunjavaju uvjete kako je navedeno u

članku 3. stavku 1. ili svojih stalnih

poslovnih jedinica.

4. Gubici odbijeni u skladu sa

stavcima 1. i 2. automatski se

uračunavaju u poreznu osnovicu

poreznog obveznika rezidenta u bilo kojoj

od sljedećih okolnosti:

(a) ako se na kraju pete porezne

godine nakon što su gubici ispunili uvjete

za odbitak dobit nije uračunala ili ako

uračunana dobit ne odgovara ukupnom

iznosu odbijenih gubitaka;

(b) ako je društvo kći koje ispunjava

uvjete kako je navedeno u članku 3.

stavku 1. prodano, prestane s djelovanjem

ili se pretvori u stalnu poslovnu jedinicu;

(c) ako je stalna poslovna jedinica

prodana, prestane s djelovanjem ili se

pretvori u društvo kći;

(d) ako matično trgovačko društvo

više ne ispunjuje zahtjeve iz članka 3.

stavka 1.

Amandman 54

Prijedlog direktive

Članak 45.a (novi)


Članak 45.a

PE608.050v02-00 38/76 RR\1147360HR.docx

HR

Efektivni porezni doprinos

Sve dok je prag utvrđen u članku 2.

stavku 1. točki (c) i dalje na snazi, države

članice prate i objavljuju efektivni porezni

doprinos malih i srednjih poduzeća te

multinacionalnih poduzeća u državama

članicama kako bi one mogle osigurati

jednake uvjete za slična poduzeća unutar

Unije i ublažiti administrativno

opterećenje i troškove za mala i srednja

poduzeća.

Amandman 55

Prijedlog direktive



Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d),

porezni obveznik nije izuzet od poreza na

prihod iz inozemstva koji je primio kao

raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj

zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u

posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj

subjekt u zemlji porezne rezidentnosti

podložan zakonskom porezu na dobit koji

je niži od polovice zakonskog poreza na

dobit kojemu bi bio podložan, u pogledu

takvog prihoda iz inozemstva, u državi

članici u kojoj je rezident u svrhu

oporezivanja.

Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d),

porezni obveznik nije izuzet od poreza na

prihod iz inozemstva koji nije nastao

aktivnim poslovanjem i koji je primio kao

raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj

zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u

posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj

subjekt u zemlji porezne rezidentnosti

podložan zakonskom porezu na dobit koji

je niži od 15 %, u pogledu takvog prihoda

iz inozemstva, u državi članici u kojoj je

rezident u svrhu oporezivanja.

Amandman 56

Prijedlog direktive



2. Ako se primjenjuje stavak 1.,

porezni obveznik podliježe porezu na

prihod iz inozemstva, a od njegove porezne

obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu

oporezivanja odbija se porez plaćen u

trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos

2. Ako se primjenjuje stavak 1.,

porezni obveznik podliježe porezu na

prihod iz inozemstva, a od njegove porezne

obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu

oporezivanja odbija se porez plaćen u

trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos

RR\1147360HR.docx 39/76 PE608.050v02-00

HR

poreza izračunan prije odbitka, koji se

može pripisati oporezivom prihodu.

poreza izračunan prije odbitka, koji se

može pripisati oporezivom prihodu. Da bi

ostvario pravo na taj odbitak, porezni

obveznik svojim nadležnim poreznim

tijelima mora dokazati da prihod iz

inozemstva nije nastao aktivnim

poslovanjem, što se može učiniti potvrdom

koju u tu svrhu izdaju strana nadležna

porezna tijela.

Amandman 57

Prijedlog direktive

Članak 58.


Članak 58. Članak 58.

Opće pravilo protiv zloporabe Opće pravilo protiv zloporabe

1. Za potrebe izračunavanja porezne

osnovice u okviru pravila ove Direktive,

država članica ne uzima u obzir

aranžman ili niz aranžmana koji nisu

autentični s obzirom na sve relevantne

činjenice i okolnosti, budući da im je

ključna svrha stjecanje porezne prednosti

kojom se poništavaju cilj ili svrha ove

Direktive. Aranžman se može sastojati od

više koraka ili dijelova.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se

opća pravila protiv zloporabe utvrđena u

Direktivi (EU) 2016/1164.

2. Za potrebe stavka 1., aranžman ili

niz aranžmana smatraju se

neautentičnima u mjeri u kojoj nisu

osnovani iz valjanih komercijalnih

razloga koji odražavaju gospodarsku

stvarnost.

3. S aranžmanima ili nizom

aranžmana koji se ne uzimaju u obzir u

skladu sa stavkom 1. u svrhu izračuna

porezne osnovice postupa se prema

njihovom ekonomskom sadržaju.

Amandman 58

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

PE608.050v02-00 40/76 RR\1147360HR.docx

HR


Subjekt ili stalna poslovna jedinica čija

dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od

poreza u državi članici u kojoj se nalazi

njezino sjedište smatra se kontroliranim

stranim trgovačkim društvom ako su

ispunjeni sljedeći uvjeti:

Država članica poreznog obveznika

određeni subjekt ili stalnu poslovnu

jedinicu čija dobit ne podliježe porezu ili je

izuzeta od poreza u toj državi članici,

smatra kontroliranim stranim trgovačkim

društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Amandman 59

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b


(b) stvarni porez na dobit koji su platili

subjekt ili stalna poslovna jedinica manji

je od razlike između poreza na dobit koji

bi se naplatio subjektu ili stalnoj

poslovnoj jedinici u skladu s pravilima

ove Direktive i stvarnog poreza na dobit

koji su platili subjekt ili stalna poslovna

jedinica.

(b) prihodi subjekta podliježu stopi

poreza na dobit nižoj od 15 %; ta se stopa

procjenjuje na temelju dobiti prije

primjene mjera koje su te države uvele

kako bi se smanjila porezna osnovica na

koju se primjenjuje ta stopa; ta stopa

revidira se svake godine u skladu s

ekonomskim kretanjima u svjetskoj

trgovini.

Amandman 60

Prijedlog direktive



Za potrebe točke (b) prvog podstavka, pri

izračunu poreza na dobit koji bi bio

naplaćen subjektu u skladu s pravilima iz

ove Direktive u državi članici poreznog

obveznika ne uzima se u obzir prihod bilo

koje stalne poslovne jedinice subjekta koji

ne podliježe porezu ili je izuzet od poreza

u jurisdikciji kontroliranog stranog

poduzeća.

Briše se.

RR\1147360HR.docx 41/76 PE608.050v02-00

HR

Amandman 61

Prijedlog direktive



2. Ako se subjekt ili stalna poslovna

jedinica smatraju kontroliranim stranim

trgovačkim društvom u okviru stavka 1.,

neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne

poslovne jedinice podliježe porezu u mjeri

u kojoj on proizlazi iz sljedećih kategorija:

2. Ako se subjekt ili stalna poslovna

jedinica smatra kontroliranim stranim

trgovačkim društvom u okviru stavka 1.,

država članica poreznog obveznika

poreznom osnovicom obuhvaća:

(a) neraspodijeljeni prihod subjekta ili

prihod stalne poslovne jedinice koji

proizlazi iz sljedećih kategorija:

(a) kamate ili svaki drugi prihod od

financijske imovine;

(i) kamate ili svaki drugi prihod od

financijske imovine;

(b) naknade za licenciju ili bilo koji

drugi prihod od intelektualnog vlasništva;

(ii) naknade za licenciju ili bilo koji

drugi prihod od intelektualnog vlasništva;

(c) dividende i prihod od prodaje

dionica;

(iii) dividende i prihod od prodaje

dionica;

(d) prihod od financijskog zakupa; (iv) prihod od financijskog zakupa;

(e) prihod od osiguranja, bankarskih i

ostalih financijskih djelatnosti;

(v) prihod od osiguranja, bankarskih i

ostalih financijskih djelatnosti;

(f) prihod od društava koja posluju s

povezanim društvima koja zarađuju prihod

od prodaje i usluga od robe i usluga koje

kupuju od povezanih društava i prodaju ih

njima te dodaju malo ili nimalo

gospodarske vrijednosti.

(vi) prihod od društava koja posluju s

povezanim društvima koja zarađuju prihod

od prodaje i usluga od robe i usluga koje

kupuju od povezani

Documents

PR CNS LegAct am - European Parliament...o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS)) (Posebni zakonodavni