PR_INL€¦ · Web viewA.budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih

Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0250/2018

4.7.2018

IZVJEŠĆEo prijedlogu kojim se Vijeće poziva da, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija(2017/2131(INL))

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestiteljica: Judith Sargentini

(Inicijativa – članak 45. i članak 52. Poslovnika)

RR\1158298HR.docx PE620.837v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_INL

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA.................................................3

PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA...............................6

OBRAZLOŽENJE....................................................................................................................29

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE........................................................................................................................32

MIŠLJENJE MANJINE............................................................................................................34

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR.......................................................35

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE.................................................42

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA................................................................49

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA..............................55

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU............................................64

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU..................................................................................................................................65

PE620.837v02-00 2/65 RR\1158298HR.docx

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu kojim se Vijeće poziva da, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija (2017/2131(INL))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 2. i članak 7. stavak 1.,

– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezine protokole,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir međunarodne sporazume UN-a i Vijeća Europe o ljudskim pravima kao što su Europska socijalna povelja i Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. svibnja 2017. o stanju u Mađarskoj1,

– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 16. prosinca 2015.2 i 10. lipnja 2015.3 o stanju u Mađarskoj,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o stanju temeljnih prava: norme i prakse u Mađarskoj (u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 16. veljače 2012.)4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2012. o nedavnim političkim promjenama u Mađarskoj5 i Rezoluciju od 10. ožujka 2011. o mađarskom Zakonu o medijima6,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava7,

– uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 1. travnja 2004. o Komunikaciji Komisije o članku 7. Ugovora o Europskoj uniji: Poštovanje i promicanje vrijednosti na kojima se temelji Unija8,

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0216.2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0461.3 SL C 407, 4.11.2016., str. 46.4 SL C 75, 26.2.2016., str. 52.5 SL C 249 E, 30.8.2013., str. 27.6 SL C 199 E, 7.7.2012., str. 154.7 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.8 SL C 104 E, 30.4.2004., str. 408.

RR\1158298HR.docx 3/65 PE620.837v02-00

HR

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 15. listopada 2003. o članku 7. Ugovora o Europskoj uniji – Poštovanje i promicanje vrijednosti na kojima se temelji Unija9,

– uzimajući u obzir godišnja izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

– uzimajući u obzir članke 45., 52. i 83. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te mišljenja Odbora za proračunski nadzor, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0250/2018),

A. budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, što je navedeno u članku 2. UEU-a te se održava u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i ugrađeno je u međunarodne sporazume o ljudskim pravima, te budući da su te vrijednosti, zajedničke svim državama članicama i koje su dobrovoljno podržale sve države članice, temelj prava koja uživaju osobe koje žive u Uniji;

B. budući da se opasnost od toga da će država članica teško prekršiti vrijednosti iz članka 2. UEU-a ne odnosi samo na one države članice u kojima se takav rizik pojavljuje već utječe i na druge države članice, njihovo uzajamno povjerenje te samu prirodu Unije i temeljnih prava njezinih građana u okviru prava Unije;

C. budući da, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije iz 2003. o članku 7. Ugovora o Europskoj uniji, područje primjene članka 7. UEU-a nije ograničeno na obveze iz Ugovora, kao u članku 258. UFEU-a, te budući da Unija može ocijeniti postojanje očite opasnosti od teškog kršenja zajedničkih vrijednosti u područjima koja su u nadležnosti država članica;

D. budući da članak 7. stavak 1. UEU-a predstavlja preventivnu fazu koja Uniji pruža mogućnost intervencije u slučaju očitog rizika od ozbiljnog kršenja zajedničkih vrijednosti; budući da se tom preventivnom akcijom predviđa dijalog s dotičnom državom članicom i ima za cilj izbjeći moguće sankcije;

E. budući da, iako su mađarske vlasti uvijek bile spremne raspravljati o zakonitosti neke određene mjere, stanje još nije riješeno i mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena što negativno utječe na sliku Unije te na njezinu učinkovitost i vjerodostojnost u obrani temeljnih prava, ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini te ukazuje na potrebu da se na ta pitanja odgovori zajedničkim djelovanjem Unije;

1. navodi da Parlament izražava zabrinutost oko sljedećih pitanja:

(1) funkcioniranje ustavnog poretka i izbornog sustava

(2) neovisnost pravosuđa i ostalih institucija te prava sudaca

9 COM(2003)0606.

PE620.837v02-00 4/65 RR\1158298HR.docx

HR

(3) korupcija i sukobi interesa

(4) zaštita privatnosti i podataka

(5) sloboda izražavanja

(6) akademske slobode

(7) sloboda vjeroispovijedi

(8) sloboda udruživanja

(9) pravo na jednako postupanje

(10) prava pripadnika manjina, uključujući Rome i Židove, i zaštita od izjava mržnje protiv tih manjina

(11) temeljna prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica

(12) ekonomska i socijalna prava.

2. smatra da činjenice i tendencije navedene u Prilogu ovoj Rezoluciji zajedno predstavljaju sustavnu prijetnju vrijednostima iz članka 2. UEU-a te očitu opasnost od teškog kršenja tih vrijednosti;

3. prima na znanje ishod parlamentarnih izbora u Mađarskoj, koji su se održali 8. travnja 2018. godine; ističe činjenicu da je mađarska vlada odgovorna za uklanjanje rizika od teškog kršenja vrijednosti iz članka 2. UEU-a, čak i kada je taj rizik dugotrajna posljedica političkih odluka koje su predložile ili usvojile prethodne vlade;

4 stoga, u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a, podnosi Vijeću ovaj obrazloženi prijedlog, u kojemu ga poziva da utvrdi postoji li očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti iz članka 2. UEU-a, te da u tom smislu Mađarskoj uputi odgovarajuće preporuke;

5. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i obrazloženi prijedlog za odluku Vijeća priložen ovom dokumentu proslijedi Komisiji i Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

RR\1158298HR.docx 5/65 PE620.837v02-00

HR

PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Prijedlogodluke Vijeća

o utvrđivanju, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska

unija

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 7. stavak 1.,uzimajući u obzir obrazloženi prijedlog Europskog parlamenta,uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1) Europska unija temelji se na vrijednostima iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), koje su zajedničke svim državama članicama i koje uključuju poštovanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava. U skladu s člankom 49. UEU-a, poštovanje i promicanje vrijednosti iz članka 2. UEU-a preduvjet su za primanje u članstvo Unije.

(2) Pristupanje Mađarske bio je dobrovoljan čin na temelju suverene odluke koji je popraćen općom jednoglasnom odlukom cijelog mađarskog političkog spektra.

(3) U svom obrazloženom prijedlogu Europski parlament izražava zabrinutost u vezi sa stanjem u Mađarskoj. Konkretno, glavni razlozi za zabrinutost odnose se na funkcioniranje ustavnog poretka i izbornog sustava, neovisnost pravosuđa i ostalih institucija, prava sudaca, korupciju i sukobe interesa, privatnost i zaštitu podataka, slobodu izražavanja, akademske slobode, slobodu vjeroispovijedi, slobodu udruživanja, pravo na jednako postupanje, prava pripadnika manjina, uključujući Rome i Židove, te zaštitu od izjava mržnje protiv tih manjina, temeljna prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica te ekonomska i socijalna prava.

(4) Europski parlament također je napomenuo da su mađarske vlasti uvijek bile spremne raspravljati o zakonitosti određenih mjera ali da nisu poduzele sve mjere koje je Parlament preporučio u svojim prethodnim rezolucijama.

(5) U svojoj Rezoluciji od 17. svibnja 2017. o stanju u Mađarskoj Europski parlament naveo je da trenutačna situacija u Mađarskoj predstavlja jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti iz članka 2. UEU-a, što opravdava pokretanje postupka iz članka 7. stavka 1 UEU-a.

(6) Europska komisija je u svojoj Komunikaciji iz 2003. godine o članku 7. Ugovora o Europskoj uniji navela mnoge izvore informacije, između ostalog izvješća međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija te odluke regionalnih i međunarodnih sudova, na temelju kojih je moguće nadzirati poštuju li se i promiču zajedničke vrijednosti. Različiti akteri na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini,

PE620.837v02-00 6/65 RR\1158298HR.docx

HR

uključujući institucije i tijela EU-a, Vijeće Europe, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Ujedinjene narode (UN) te brojne organizacije civilnog društva, u više su navrata izražavali duboku zabrinutost zbog stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj, no ta se mišljenja ne smatraju pravno obvezujućima jer samo Sud Europske unije može tumačiti odredbe Ugovora.

Funkcioniranje ustavnog poretka i izbornog sustava

(7) Venecijanska je komisija u nekoliko navrata izrazila zabrinutost oko ustavotvornog postupka u Mađarskoj, i u pogledu Temeljnog zakona i u pogledu njegovih izmjena. Ta je komisija pozdravila činjenicu što se Temeljnim zakonom uspostavlja ustavni poredak koji se temelji na demokraciji, vladavini prava i zaštiti temeljnih prava kao temeljnim načelima te je primila na znanje napore koji se ulažu u uspostavljanje ustavnog poretka u skladu sa zajedničkim europskim demokratskim vrijednostima i standardima te u reguliranje temeljnih prava i sloboda u skladu s obvezujućim međunarodnim instrumentima. Kritika se odnosila na manjak transparentnosti postupka, nedovoljnu uključenost civilnog društva, nedostatak iskrenog savjetovanja, opasnost od nestanka diobe vlasti i slabljenje nacionalnog sustava kontrole i ravnoteže.

(8) Kao rezultat ustavne reforme ograničena je nadležnost mađarskog Ustavnog suda, a ta se ograničenja odnose na proračunska pitanja, ukidanje sustava actio popularis, mogućnost da se Sud pozove na svoju sudsku praksu od prije 1. siječnja 2012. i mogućnost Suda da preispita ustavnost promjena Temeljnog zakona, ne uključujući promjene postupovne prirode. Venecijanska je komisija izrazila ozbiljnu zabrinutost u vezi s tim ograničenjima i postupkom za imenovanje sudaca te je u svom Mišljenju o Zakonu CLI iz 2011. o mađarskom Ustavnom sudu donesenom 19. lipnja 2012. i u svojem mišljenju o Četvrtom amandmanu na Temeljni zakon Mađarske usvojenom 17. lipnja 2013. izdala preporuke mađarskim vlastima koje se odnose na jamčenje nužnog sustava kontrole i ravnoteže. Venecijanska komisija u svojim je mišljenjima također utvrdila niz pozitivnih elemenata reformi, kao što su odredbe o proračunskim jamstvima, onemogućavanje ponovnog izbora sudaca i činjenica da povjerenik za temeljna prava ima pravo pokrenuti postupke za ex post provjeru.

(9) U zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio je zabrinutost da je trenutačno u ustavu predviđen postupak podnošenja pritužbi koji predviđa ograničen pristup Ustavnom sudu, u kojem nije predviđen rok za ocjenjivanje ustavnosti i nema suspenzivni učinak na osporavano zakonodavstvo. Također je navedeno da se odredbama novog Zakona o Ustavnom sudu slabi sigurnost trajanja mandata sudaca i povećava utjecaj vlade na sastav i rad Ustavnog suda promjenom postupka imenovanja sudaca, broja sudaca na Sudu i njihove dobi za umirovljenje. Odbor je također zabrinut zbog ograničavanja nadležnosti i ovlasti Ustavnog suda u preispitivanju zakonodavstva kojim se zadire u proračunska pitanja.

(10) U svojim je preliminarnim nalazima i zaključcima od 9. travnja 2018. Ograničena misija za promatranje izbora Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a navela da su izbori u tehničkom smislu bili profesionalni i transparentni te da su temeljna prava i slobode u cijelosti bili poštovani, ali da je klima u kojoj su se ta prava i slobode provodili bila nepovoljna. Provođenje izbora izvršeno je na profesionalan i transparentan način i općenito je uživalo povjerenje dionika. Kampanja je bila energična

RR\1158298HR.docx 7/65 PE620.837v02-00

HR

ali neprijateljska, a retorika zastrašivanja ograničavala je mogućnost za vođenje sadržajne rasprave, što je biračima otežalo mogućnost da donesu odluku temeljenu na informacijama. Cilj javnog financiranja kampanja i gornjih granica rashoda je osigurati jednake mogućnosti svim kandidatima. Međutim, mogućnost da se kandidati natječu pod istim uvjetima bila je znatno dovedena u pitanje s obzirom na ogromna sredstva koja je vlada potrošila na oglase koji su isticali poruku kampanje vladajuće koalicije. EU je također izrazio zabrinutost u vezi s razgraničenjem izbornih jedinica s jednim članom. Slična pitanja istaknuta su i u zajedničkom mišljenju od 18. lipnja 2012. o Zakonu o izborima zastupnika u mađarski parlament, koje su usvojili Venecijanska komisija i Vijeće za demokratske izbore, u kojem je spomenuto da razgraničenje izbornih jedinica mora biti transparentno i profesionalno te da postupak mora biti objektivan i nepristran, što znači da se moraju izbjegavati kratkoročni politički ciljevi (gerrymandering).

(11) Posljednjih je godina mađarska vlada u velikoj mjeri koristila nacionalna savjetovanja, šireći direktnu demokraciju na nacionalnoj razini. Komisija je 27. travnja 2017. istaknula da je nacionalno savjetovanje „Zaustavimo Bruxelles” sadržavalo nekoliko tvrdnji i navoda koji sadrže netočne činjenice ili dovode u zabludu. Mađarska vlada ujedno je u svibnju 2015. održala savjetovanje pod nazivom „Imigracija i terorizam”, a u listopadu 2017. savjetovanje protiv takozvanog „Plana Soros”. Tamo je povučena paralela između terorizma i migracija, poticala se mržnja prema migrantima, a meta su im bili posebno lik Georgea Sorosa i EU.

Neovisnost pravosuđa i ostalih institucija te prava sudaca

(12) Kao rezultat opsežnih promjena pravnog okvira provedenih 2011., predsjedniku novoosnovanog Nacionalnog sudbenog ureda dodijeljene su široke ovlasti. Venecijanska komisija je u svom mišljenju o Zakonu CLXII iz 2011. o pravnom položaju i plaći sudaca te Zakona CLXI. iz 2011. o ustrojstvu sudova i u Mađarskoj i upravljanju njima, donesenom 19. ožujka 2012., te u svom mišljenju o osnovnim aktima o sudstvu donesenom 15. listopada 2012. uputila kritiku u pogledu tih širokih ovlasti. Zabrinutost zbog sličnih pitanja izrazio je i posebni izvjestitelj UN-a za neovisnost sudaca i odvjetnika 29. veljače 2012. i 3. srpnja 2013., kao i Skupina država protiv korupcije (GRECO) u svojem izvješću usvojenom 27. ožujka 2015. Svi su oni naglasili potrebu za jačanjem uloge kolektivnog tijela, Državnog sudbenog vijeća (DSV), kao nadzorne instance, s obzirom na to da se predsjednik DSV-a, kojeg bira mađarski Parlament, ne može smatrati tijelom pravosudne samouprave. Status predsjednika Nacionalnog sudbenog ureda je, prema međunarodnim preporukama, promijenjen te su ovlasti predsjednika ograničene kako bi se osigurala bolja ravnoteža između predsjednika i DSV-a.

(13) Mađarska je od 2012. poduzela pozitivne korake kako bi određene funkcije s predsjednika DSV-a prenijela na DSV u svrhu stvaranja bolje ravnoteže između tih dvaju tijela. Međutim, potrebno je ostvariti dodatan napredak. U svom izvješću od 27. ožujka 2015. Skupina država protiv korupcije (GRECO) pozvala je da se mogući rizici od diskrecijskih odluka predsjednika DSV-a smanje na najmanju moguću mjeru. Predsjednik DSV-a može, među ostalim, premjestiti i imenovati suce te ima ulogu u području pravosudne discipline. Predsjednik DSV-a također daje preporuku predsjedniku Mađarske o imenovanju i razrješenju načelnika sudova, uključujući predsjednika i potpredsjednika žalbenog suda. GRECO je pozdravio nedavno usvojeni

PE620.837v02-00 8/65 RR\1158298HR.docx

HR

Etički kodeks za suce, ali smatra da bi on mogao biti jasniji i da bi uz njega trebalo biti organizirano i osposobljavanje za zaposlenike. GRECO-a je također primio na znanje izmjene koje se odnose na pravila o postupcima zapošljavanja i odabira sudaca od 2012. do 2014. godine u Mađarskoj, na temelju kojih je DSV dobilo snažniju nadzornu funkciju u postupku odabira. DSV je 2. svibnja 2018. održao sjednicu na kojoj je jednoglasno donio odluke o praksi predsjednika Nacionalnog sudbenog ureda da pozive za podnošenje prijava na radna mjesta sudaca i rukovodeća radna mjesta proglasi neuspješnima. U odlukama se praksa predsjednika smatra nezakonitom.

(14) Mađarska je vlada 29. svibnja 2018. predstavila nacrt Sedmog amandmana Temeljnog zakona (T/332), koji je usvojen 20. lipnja 1018. Tim je amandmanom uveden novi sustav upravnih sudova.

(15) Nakon presude Suda Europske unije („Sud”) 6. studenog 2012. u predmetu C-286/12, Komisija protiv Mađarske1 u kojoj se navodi da donošenjem nacionalnog programa prema kojem suci, državni odvjetnici i javni bilježnici moraju otići u mirovinu kada navrše 62 godine Mađarska nije ispunila obveze u skladu s pravom Unije, mađarski je parlament usvojio Zakon XX iz 2013. u kojem se predviđa da dob za umirovljenje sudaca u razdoblju od deset godina treba postupno smanjiti na 65 godina i u kojem su utvrđeni kriteriji za vraćanje na posao ili odštetu. U tom je Zakonu predviđena mogućnost vraćanja umirovljenih sudaca na njihova prethodna radna mjesta na istom sudu i pod istim uvjetima kao prije donošenja propisa o umirovljenju ili, ako se ne žele vratiti, mogućnost odštete u obliku paušalnog iznosa u visini izgubljene naknade za 12 mjeseci i podnošenja zahtjeva na sudu za dodatnu odštetu, no nije zajamčeno vraćanje na vodeće administrativne položaje. Bez obzira na to, Komisija je priznala mjere Mađarske u cilju usklađivanja njezina zakona o umirovljenju s pravom EU-a. U svom je izvješću iz listopada 2015. Međunarodna odvjetnička komora instituta za ljudska prava navela da većina otpuštenih sudaca nije vraćena na isto radno mjesto, djelomično zbog toga što su njihova bivša radna mjesta u međuvremenu već popunjena. Također je napomenula da je nemoguće zajamčiti neovisnost i nepristranost mađarskog pravosuđa i da je jamstvo vladavine prava i dalje oslabljeno.

(16) U svojoj presudi od 16. srpnja 2015. Gaszó protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava zaključio da je došlo do kršenja prava na pravično suđenje i prava na djelotvoran pravni lijek. Europski je sud za ljudska prava zaključio da je do kršenja došlo zbog prakse koja se odnosi na opetovani propust Mađarske da zajamči završetak postupka utvrđivanja građanskih prava i obveza u razumnom vremenskom roku te da poduzme mjere kojima se podnositeljima tužbe osigurava da traže naknadu za pretjerano dugo trajanje građanskih postupaka na nacionalnoj razini. Izvršenje te presude još nije započelo. U novom Zakonu o parničnom postupku donesenom 2016. predviđa se ubrzavanje parničnog postupka uvođenjem postupka koji uključuje dvije faze. Mađarska je obavijestila Odbor ministara Vijeća Europe da će novi zakon kojime se uspostavlja djelotvoran pravni lijek za produljene postupke biti donesen do listopada 2018.

(17) U svojoj presudi od 23. lipnja 2016. Baka protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava zaključio da je u slučaju Andrása Bake doista riječ o kršenju prava na pristup sudu i slobodu izražavanja jer Baka, nakon što je u lipnju 2009. izabran za predsjednika

1 Presuda Suda od 6. studenog 2012., Komisija protiv Mađarske, C-286/12, ECLI:EU:C:2012:687.

RR\1158298HR.docx 9/65 PE620.837v02-00

HR

Vrhovnog suda na mandat od šest godina, prema prijelaznim odredbama Temeljnog zakona kojima je omogućeno da Vrhovni sud Mađarske (Kuria) postane pravni sljednik dotadašnjeg Vrhovnog suda, nije više imao to radno mjesto. Izvršenje te presude još nije započelo. Odbor ministara Vijeća Europe je 10. ožujka 2017. zahtijevao da se poduzmu mjere za sprečavanje daljnjih preuranjenih otpuštanja sudaca na temelju sličnih razloga, čime štiti svaku zlouporabu u tom pogledu. Mađarska je vlada napomenula da te mjere nisu povezane s provedbom presude.

(18) András Jóri je 29. rujna 2008. imenovan za nadzornika za zaštitu podataka na razdoblje od šest godina. Međutim, s učinkom od 1. siječnja 2012. mađarski je parlament odlučio reformirati sustav zaštite podataka i nadzornika za zaštitu podataka zamijeniti nacionalnim tijelom za zaštitu podataka i slobodu informiranja. András Jóri morao je završiti svoj mandat prije isteka roka. Sud je 8. travnja 2014. godine zaključio da neovisnost nadzornih tijela nužno uključuje obvezu poštovanja trajanja mandata nadzornih tijela do isteka njihova roka i da Mađarska nije ispunila obveze u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1. Mađarska je izmijenila pravila o imenovanju povjerenika, dala ispriku i isplatila dogovoreni iznos odštete.

(19) Venecijanska je komisija u svom mišljenju o Zakonu CLXIII iz 2011. o državnom odvjetništvu i zakonu CLXIV iz 2011. o statusu državnog odvjetnika, tužitelja i drugih zaposlenika tužiteljstva i državnog odvjetništva Mađarske, donesenom 19. lipnja 2012., utvrdio nekoliko nedostataka. GRECO je u svom izvješću od 27. ožujka 2015. pozvao mađarska nadležna tijela da poduzmu dodatne korake za sprečavanje zlouporabe i povećaju neovisnost državnog odvjetništva, među ostalim ukidanjem mogućnosti ponovnog izbora državnog odvjetnika. Osim toga, GRECO zahtijeva da redovni disciplinski postupak protiv tužitelja bude transparentniji i da se odluke o dodjeli predmeta jednog tužitelja drugome donose prema strogim pravnim kriterijima i uz stroga obrazloženja. Prema navodima mađarske vlade u izvješću GRECO-a o usklađenosti za 2017. prepoznat je napredak Mađarske u pogledu državnih odvjetnika (mađarske vlasti još nisu odobrile objavu, unatoč pozivima koji su upućeni na plenarnim sastancima GRECO-a). Drugo izvješće o usklađenosti još nije dovršeno.

Korupcija i sukobi interesa

(20) GRECO je u svojem izvješću donesenom 27. ožujka 2015. pozvao na donošenje kodeksa ponašanja za zastupnike u Mađarskom parlamentu u pogledu smjernica za slučajeve sukoba interesa. Usto, zastupnici u parlamentu također bi trebali imati obvezu ad hoc obavještavanja o sukobima interesa, uz strožu obvezu o podnošenju izjava o imovinskom stanju. To bi trebalo popratiti i odredbama kojima se omogućuju sankcije za podnošenje netočnih izjava o imovinskom stanju. Osim toga, izjave o imovinskom stanju trebale bi biti objavljene na internetu kako bi se javnosti omogućilo provođenje istinskog nadzora. Potrebno je uspostaviti standardnu elektroničku bazu podataka kako bi sve izjave i njihove izmjene bile dostupne na transparentan način.

(21) U svojim je preliminarnim nalazima i zaključcima od 9. travnja 2018. Ograničena misija za promatranje izbora Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava zaključila da ograničeni nadzor potrošnje u kampanji i nepostojanje detaljnog

1 Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31).

PE620.837v02-00 10/65 RR\1158298HR.docx

HR

izvješćivanja o izvorima sredstava za kampanju umanjuje transparentnost financiranja kampanja i sposobnost glasača da donesu informiranu odluku, što je u suprotnosti s obvezama OESS-a i međunarodnim standardima. U zakonu je predviđen mehanizam za ex-post nadzor i kontrolu. Državni ured za reviziju odgovoran je za nadzor i kontrolu u pogledu ispunjavanja pravnih zahtjeva. Preliminarni nalazima i zaključci nisu sadržavali službeno revizijsko izvješće Državnog ureda za reviziju o parlamentarnim izborima 2018. jer u to vrijeme još nisu bili dovršeni.

(22) Upravni je odbor Partnerstva za otvorenu vlast (OGP) 7. prosinca 2016. primio dopis mađarske vlade o trenutnom povlačenju iz partnerstva koje okuplja 75 zemalja i stotine organizacija civilnog društva. Mađarska je vlada od srpnja 2015. bila pod nadzorom OGP-a zbog zabrinutosti organizacija civilnog društva, posebno oko pitanja prostora njihova djelovanja u toj zemlji. Sve države članice EU-a nisu članice OGP-a.

(23) Mađarska koristi sredstva Unije u iznosu od 4,4 % svojeg BDP-a, točnije više od polovice javnih ulaganja. Udio ugovora dodijeljenih u postupcima javne nabave na temelju samo jedne ponude i dalje je visok te je 2016. iznosio 36 %. Mađarska ima najveći postotak financijskih preporuka OLAF-a u Uniji u vezi sa strukturnim fondovima i poljoprivredom za razdoblje 2013. – 2017.. OLAF je 2016. završio istragu o prometnom projektu u Mađarskoj vrijednom 1,7 milijardi EUR u kojemu su glavni sudionici bili nekoliko međunarodnih specijaliziranih građevinskih poduzeća. Istraga je pokazala vrlo ozbiljne nepravilnosti te moguću prijevaru i korupciju u izvedbi projekata. OLAF je 2017. tijekom istrage o 35 ugovora o uličnoj rasvjeti dodijeljenima poduzeću kojime je u to vrijeme upravljao zet mađarskog predsjednika vlade utvrdio „ozbiljne nepravilnosti” i „sukobe interesa”. OLAF je Glavnoj upravi Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku poslao svoje konačno izviješće u kojem je dao financijske preporuke za povrat 43,7 milijuna EUR i izdao pravosudne preporuke mađarskom državnom odvjetniku. Prekogranična istraga koju je OLAF završio 2017. godine uključivala je navode o potencijalnoj zlouporabi sredstava Unije u 31 projektu za istraživanje i razvoj. Istraga koja je provedena u Mađarskoj, Latviji i Srbiji otkrila je plan podugovaranja koji se koristio kako bi se povećali troškovi projekta i sakrila činjenica da su krajnji dobavljači bili zapravo povezana poduzeća. OLAF je stoga završio istragu i dao financijske preporuke Komisiji da povrati 28,3 milijuna EUR te izdao pravosudne preporuke mađarskim pravosudnim tijelima. Mađarska je odlučila da neće sudjelovati u osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja koji će biti zadužen za istraživanje, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počiniteljâ i supočinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Unije.

(24) Prema Sedmom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji učinkovitost vlade u Mađarskoj se smanjila od 1996. te se radi o jednoj od država članica s najmanje učinkovitom vladom u Uniji. Sve su mađarske regije daleko ispod prosjeka Unije u pogledu kvalitete upravljanja. Prema izvješću o suzbijanju korupcije koje je Europska komisija objavila 2014., korupcija u Mađarskoj smatra se raširenom (89 %). Prema podacima iz Izvješća o globalnoj konkurentnosti za razdoblje 2017. – 2018., koje je objavio Svjetski gospodarski forum, visoka razina korupcije bila je jedan od najproblematičnijih čimbenika u pogledu poslovanja u Mađarskoj.

Privatnost i zaštita podataka

RR\1158298HR.docx 11/65 PE620.837v02-00

HR

(25) U svojoj presudi od 12. siječnja 2016. Szabó i Vissy protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava utvrdio kršenje prava na poštovanje privatnog života zbog nedovoljno zakonskih jamstava protiv eventualnog nezakonitog tajnog nadzora za potrebe nacionalne sigurnosti, među ostalim u pogledu uporabe telekomunikacijskih usluga. Tužitelji nisu tvrdili da su bili podvrgnuti bilo kakvim mjerama tajnog nadzora te se stoga daljnje pojedine mjere nisu činile potrebnima. Izmjene relevantnog zakonodavstva potrebne su kao opća mjera. Stručnjaci nadležnih mađarskih ministarstava trenutačno raspravljaju o prijedlozima za izmjenu Zakona o nacionalnim sigurnosnim službama. Izvršenje te presude stoga još nije započelo.

(26) U zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio je zabrinutost da mađarski pravni okvir o tajnom nadzoru za potrebe nacionalne sigurnosti dopušta masovno presretanje komunikacije i ne sadržava dovoljno zaštitnih mjera protiv proizvoljnog uplitanja u pravo na poštovanje privatnog života. Odbor je također izrazio zabrinut zbog nepostojanja odredaba kojima se jamče učinkoviti pravni lijekovi u slučajevima zlouporabe te brzo obavještavanje dotične osobe, bez ugrožavanja svrhe ograničenja, nakon prestanka važenja mjera nadzora.

Sloboda izražavanja

(27) Venecijanska je komisija 22. lipnja 2015. usvojila Mišljenje o mađarskom Zakonu o medijima (Zakon CLXXXV o medijskim uslugama i masovnim medijima, Zakon CIV o slobodi tiska i Zakon o oporezivanju prihoda na oglašavanje u masovnim medijima), u kojem se poziva na nekoliko izmjena Zakona o tisku i Zakona o medijima, posebno u pogledu definicije „nezakonitih medijskih sadržaja”, objave novinarskih izvora i sankcija za medijske kuće. Slična zabrinutost izražena je i u analizi koju je naručio Ured predstavnika OESS-a za slobodu medija u veljači 2011. te ju je izrazio i prethodni povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava u svojem mišljenju o mađarskom zakonu o medijima u pogledu normi Vijeća Europe o slobodi medija od 25. veljače 2011., kao i stručnjaci Vijeća Europe za mađarski Zakon o medijima u svojem stručnom izvješću od 11. svibnja 2012. Glavni tajnik Vijeća Europe u svojoj je izjavi od 29. siječnja 2013. pozdravio činjenicu da su rasprave u području medija dovele do nekoliko važnih izmjena. Unatoč tome povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je u svom izvješću nakon posjeta Mađarskoj, objavljenom 16. prosinca 2014., ponovio svoju zabrinutost oko preostalih pitanja. Povjerenik je također spomenuo problem koncentracije vlasništva nad medijima i autocenzure te naveo da bi pravni okvir kojim se kriminalizira kleveta trebalo staviti izvan snage.

(28) Venecijanska je komisija u svom Mišljenju od 22. lipnja 2015. o Zakonu o medijima prepoznala napore koje je mađarska vlada godinama poduzimala u cilju poboljšanja izvornog teksta zakona o medijima, u skladu s primjedbama raznih promatrača, uključujući Vijeće Europe, te je pozitivno ocijenila spremnost mađarskih nadležnih tijela da nastave dijalog. No bez obzira na to, Venecijanska je komisija naglasila potrebu za izmjenom pravila o izboru članova Vijeća za medije u svrhu jamčenja pravedne zastupljenosti društveno važnih političkih i ostalih skupina te potrebu za preispitivanjem postupka imenovanja i položaja predsjednika Vijeća za medije ili predsjednika Regulatornog tijela za medije trebao preispitati kako bi se smanjila koncentracija ovlasti i osigurala politička neutralnost; na sličan način trebalo bi reformirati i Nadzorni odbor. Venecijanska je komisija također preporučila da se

PE620.837v02-00 12/65 RR\1158298HR.docx

HR

decentralizira upravljanje pružateljima javnih medijskih usluga te da Nacionalna novinska agencija ne bude njihov jedini izvor vijesti. Slična zabrinutost izražena je i u analizi koju je naručio Ured predstavnika OESS-a za slobodu medija u veljači 2011. te ju je izrazio i prethodni povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava u svojem mišljenju o mađarskom zakonu o medijima u pogledu normi Vijeća Europe o slobodi medija od 25. veljače 2011., kao i stručnjaci Vijeća Europe za mađarski Zakon o medijima u svojem stručnom izvješću od 11. svibnja 2012. Glavni tajnik Vijeća Europe u svojoj je izjavi od 29. siječnja 2013. pozdravio činjenicu da su rasprave u području medija dovele do nekoliko važnih izmjena. Unatoč tome povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je u svom izvješću nakon posjeta Mađarskoj, objavljenom 16. prosinca 2014., ponovio svoju zabrinutost oko preostalih pitanja.

(29) Venecijanska je komisija 18. listopada 2012. usvojila Mišljenje o mađarskom Zakonu CXII iz 2011. o informacijskom samoodređenju i slobodi informiranja. Unatoč općenito pozitivnoj ocjeni Venecijanska je komisija utvrdila potrebu za daljnjim poboljšanjima. Međutim, nakon naknadnih izmjena tog zakona pravo na pristup informacijama o državnim tijelima dodatno je znatno ograničeno. Te su izmjene naišle na kritiku u analizi koju je u ožujku 2016. naručio Ured predstavnika OESS-a za slobodu medija. U analizi je utvrđeno da su iznosi koji se naplaćuju za izravne troškove u cijelosti razumni, no da je naplaćivanje vremena koje je javnim službenicima potrebno da odgovore na zahtjeve neprihvatljivo. Kako je prepoznato u izvješću Komisije za pojedine zemlje iz 2018., povjerenik za zaštitu podataka i sudovi, uključujući Ustavni sud, zauzeli su progresivan stav kada je riječ o predmetima u području transparentnosti.

(30) Ograničena misija za promatranje mađarskih parlamentarnih izbora 2018. Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a je u svojim preliminarnim nalazima i zaključcima od 9. travnja 2018. izjavila da su pristup informacijama te sloboda medija i udruživanja bili ograničeni, među ostalim zbog nedavne promjene zakonodavstva, te da je izborna kampanja u medijima bila opsežno pokrivena, ali na vrlo polariziran način i bez kritičke analize. Javna je televizija ispunila svoj obvezu za pružanje besplatnog medijskog prostora kandidatima, ali je u svojim vijestima i uredničkim emisijama jasno davala prednost vladajućoj koaliciji, što je protivno međunarodnim standardima. Većina komercijalnih medijskih kuća je bila pristrana u svojem izvještavanju, bilo prema vladajućim ili oporbenim strankama. Internetski mediji bili su platforma za pluralističku političku raspravu usmjerenu na konkretna pitanja. Usto, napomenula je da je politizacija vlasništva, zajedno s ograničavajućim zakonodavnim okvirom, negativno utjecala na uredničku slobodu, zbog čega glasači nisu imali pristup raznovrsnim informacijama. Također je spomenula da su izmjenama uvedena nepotrebna ograničenja u pristupu informacijama jer je proširena definicija informacija koje nisu podložne objavi te je povećana naknada za zahtjeve za informacije.

(31) U svojim zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio je zabrinutost oko mađarskog zakonodavstva o medijima i praksi kojima se ograničava sloboda mišljenja i izražavanja. Odbor je izrazio zabrinutost da se aktualnim zakonodavnim okvirom, uslijed uzastopnih promjena u zakonodavstvu, ne jamči potpuna sloboda i neovisnost tiska. Sa zabrinutošću je napomenuo da su Vijeće za medije i Regulatorno tijelo za medije nedovoljno neovisni za obavljanje svojih zadaća te da imaju prevelike ovlasti nadzora i sankcioniranja.

RR\1158298HR.docx 13/65 PE620.837v02-00

HR

(32) Predstavnik OESS-a za slobodu medija 13. travnja 2018. oštro je osudio popis više od 200 osoba koji je objavila mađarska medijska kuća tvrdeći da više od 2 000 osoba, uključujući one koje se navode poimence, navodno radi na „svrgavanju vlade”. Popis je objavljen 11. travnja u mađarskom časopisu Figyelő i na njemu se nalaze brojni novinari te drugi građani. Predstavnik OESS-a za slobodu medija 7. svibnja 2018. izrazio je veliku zabrinutost zbog uskraćivanja akreditacije za nekoliko neovisnih novinara, koji zbog toga nisu mogli izvješćivati o inauguracijskoj sjednici novog saziva mađarskog parlamenta. Nadalje, napominje se da se takav događaj ne bi trebao upotrebljavati kao sredstvo za kontroliranje sadržaja kritičkog izvješćivanja te da se takvom praksom uspostavlja loš presedan za novi saziv mađarskog parlamenta.

Akademske slobode

(33) Venecijanska je komisija 6. listopada 2017. usvojila Mišljenje o Zakonu XXV. od 4. travnja 2017., u pogledu Izmjene Zakona CCIV. iz 2011. o nacionalnom visokom obrazovanju. Zaključila je da se uvođenje strožih pravila bez čvrstih razloga te strogih rokova i ozbiljnih pravnih posljedica za strana sveučilišta koja su u Mađarskoj već utemeljena i ondje zakonito djeluju dugi niz godina, čini izrazito problematičnim iz perspektive vladavine prava te načela i jamstava u pogledu temeljnih prava. Ta su sveučilišta i njihovi studenti zaštićeni nacionalnim i međunarodnim pravilima o akademskoj slobodi, slobodi izražavanja i okupljanja te pravu i slobodi na obrazovanje. Venecijanska je komisija posebno preporučila da mađarske vlasti zajamče da nova pravila koja se odnose na obvezu posjedovanja radne dozvole ne utječu nesrazmjerno na akademske slobode te da se primjenjuju na nediskriminacijski i fleksibilan način, bez ugrožavanja kvalitete i međunarodnog karaktera obrazovanja postojećih sveučilišta. Iste probleme u vezi s Izmjenom Zakona CCIV iz 2011. o nacionalnom visokom obrazovanju istaknuli su u svom Mišljenju od 11. travnja 2017. i posebni izvjestitelji UN-a za slobodu mišljenja i izražavanja, prava na slobodu i mirno okupljanje i udruživanje te kulturna prava. U zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava istaknuo je da ne postoji dovoljno opravdanja za nametanje takvih ograničenja na slobodu mišljenja, izražavanja i udruživanja, kao i na akademsku slobodu.

(34) Mađarski je parlament 17. listopada 2017. stranim sveučilištima koja djeluju u toj zemlji rok za usklađivanje s novim kriterijima produljio do 1. siječnja 2019. na zahtjev predmetnih ustanova i nakon preporuke predsjedništva mađarske konferencije rektora. Venecijanska komisija je pozdravila to produljenje. Pregovori između mađarske vlade i stranih visokoškolskih ustanova, posebno Srednjoeuropskog sveučilišta, još su u tijeku, dok je pravna nesigurnost za strana sveučilišta i dalje prisutna, iako je Srednjoeuropsko sveučilište pravodobno ispunilo nove zahtjeve.

(35) Europska je komisija 7. prosinca 2017. odlučila protiv Mađarske pokrenuti postupak na Sudu Europske unije zbog toga što se izmjenom Zakona CCIV iz 2011. o nacionalnom visokom obrazovanju nerazmjerno ograničava funkcioniranje sveučilišta Unije i sveučilišta trećih zemalja te se taj zakon treba ponovno uskladiti s pravom Unije. Komisija je utvrdila da se novim zakonodavstvom krši pravo na akademsku slobodu, pravo na obrazovanje i slobodu poduzetništva, kako je predviđeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i pravnim obvezama Unije u skladu s međunarodnim trgovačkim pravom.

PE620.837v02-00 14/65 RR\1158298HR.docx

HR

Sloboda vjeroispovijedi

(36) Mađarski je parlament 30. prosinca 2011. usvojio Zakon CCVI. iz 2011. o pravu na slobodu savjesti i vjeroispovijedi te pravnom položaju crkava, denominacija i vjerskih zajednica u Mađarskoj, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.. Na temelju tog Zakona revidirana je pravna osobnost mnogih vjerskih organizacija, a broj pravno priznatih crkava u Mađarskoj smanjen je na 14. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je 16. prosinca 2011. u pismu mađarskim vlastima izrazio svoju zabrinutost oko tog Zakona. Mađarski je parlament, nakon pritiska međunarodne zajednice, u veljači 2012. povećao broj priznatih crkava na 31. Venecijanska je komisija 19. ožujka 2012. usvojila Mišljenje o Zakonu CCVI iz 2011. o pravu na slobodu savjesti i vjeroispovijedi te pravnom položaju crkava, denominacija i vjerskih zajednica u Mađarskoj, u kojemu je navedeno da se za priznavanje crkava u Zakonu određuje niz pretjeranih zahtjeva koji se temelje na proizvoljnim kriterijima. Nadalje, navedeno je da je zbog tog Zakona stotine prethodno zakonito priznatih crkava izbrisano iz registra te da se Zakonom u određenoj mjeri potiče nejednako, čak i diskriminirajuće postupanje prema vjerskim uvjerenjima i zajednicama, ovisno o tome jesu li one priznate ili ne.

(37) Mađarski je Ustavni sud u veljači 2013. presudio da je brisanje priznatih crkava iz registra bilo neustavno. Kao odgovor na odluku Ustavnog suda mađarski je parlament u ožujku 2013. izmijenio Temeljni zakon. U lipnju i rujnu 2013. mađarski je parlament izmijenio Zakon CCVI iz 2011. kako bi stvorio klasifikaciju na dvije razine, koja se sastoji od „vjerskih zajednica” i „registriranih crkava”. U rujnu 2013. mađarski je parlament također izmijenio Temeljni zakon isključivo kako bi sebi dodijelio ovlast za odabir vjerskih zajednica za „suradnju” s državom u službi „aktivnosti od javnog interesa”, dodijelivši si ovlast za priznavanje vjerskih organizacija dvotrećinskom većinom.

(38) U svojoj presudi od 8. travnja 2014. Magyar Keresztény Mennonita Egyház i ostali protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava presudio da je Mađarska prekršila slobodu udruživanja, tumačenu u svjetlu slobode savjesti i vjeroispovijedi. Mađarski ustavni sud zaključio je da su određena pravila o uvjetima za priznavanje statusa crkve bila neustavna te je od zakonodavne vlasti zatražio da uskladi relevantna pravila sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima. Relevantni zakon primjereno je podnesen mađarskom parlamentu u prosincu 2015., no nije postigao potrebnu većinu. Izvršenje te presude još nije započelo.

Sloboda udruživanja

(39) Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je 9. srpnja 2014. u svom pismu upućenom mađarskim tijelima izrazio zabrinutost zbog stigmatizirajuće retorike političara koji dovode u pitanje legitimnost rada nevladinih organizacija u kontekstu revizija koje je proveo Ured mađarske vlade za kontrolu nad nevladinim organizacijama koje su koristile potpore EGP-a i Norveške iz njihovih fondova za nevladine organizacije. Mađarska je vlada potpisala sporazum s Fondom te se na temelju toga bespovratna sredstva i dalje isplaćuju. . Posebni izvjestitelj UN-a za položaj boraca za ljudska prava u razdoblju od 8. do 16. veljače 2016. posjetio je Mađarsku i u svom je izvješću naveo da znatni izazovi proizlaze iz postojećeg pravnog okvira kojim se uređuje ostvarivanje temeljnih sloboda, kao što su pravo na slobodu mišljenja i izražavanja te mirnog

RR\1158298HR.docx 15/65 PE620.837v02-00

HR

okupljanja i udruživanja, te da zakonodavstvo koje se odnosi na nacionalnu sigurnost i migracije također može imati ograničavajući utjecaj na okružje za civilno društvo.

(40) U mađarskom je parlamentu u travnju 2017. iznesen nacrt zakona o transparentnosti organizacija koje primaju potpore iz inozemstva u cilju uvođenja uvjeta koji se odnose na sprječavanje pranja novca ili terorizma. Venecijanska je komisija 2013. priznala da mogu postojati različiti razlozi zbog kojih država ograničava inozemno financiranje, uključujući sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, ali da se ti legitimni razlozi ne smiju koristiti kao izgovor za kontroliranje nevladinih organizacija ili za ograničavanje njihove mogućnosti da obavljaju svoju zakonitu djelatnost, posebno u području obrane ljudskih prava. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava 26. travnja 2017. uputio je pismo predsjedniku mađarske Nacionalne skupštine u kojem napominje da je nacrt zakona iznesen u kontekstu stalne antagonističke retorike određenih članova vladajuće koalicije koji su neke nevladine organizacije na temelju njihovih izvora financiranja javno prozvali „stranim agentima” i doveli u pitanje njihovu legitimnost; međutim, pojam „strani agenti” nije sadržan u nacrtu. Slična pitanja spomenuta su u izjavi od 7. ožujka 2017. predsjednika Konferencije međunarodnih nevladinih organizacija Vijeća Europe i predsjednika Stručnog vijeća za Zakon o nevladinim organizacijama, kao i u mišljenju od 24. travnja 2017. koje je pripremilo Stručno vijeće za Zakon o nevladinim organizacijama i izjavi od 15. svibnja 2017. UN-ova posebnog izvjestitelja za položaj boraca za ljudska prava i promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja.

(41) Mađarski je parlament 13. lipnja 2017. usvojio nacrt zakona s nekoliko izmjena. U svojem mišljenju od 20. lipnja 2017. Venecijanska je komisija prepoznala da je pojam „organizacija koja prima potporu iz inozemstva” neutralan i opisan i da neke od tih izmjena predstavljaju važan napredak, ali da istovremeno neka druga pitanja nisu riješena i da te izmjene nisu dovoljne kako bi se uklonile sumnje da bi zakon mogao prouzročiti nerazmjerno i nepotrebno uplitanje u slobodu udruživanja i izražavanja, pravo na privatnost te zabranu diskriminacije. U svojim zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava napomenuo je da postavljanje tih zahtjeva nije dovoljno opravdano te da se čini da su oni dio pokušaja diskreditacije određenih nevladinih organizacija, uključujući nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava u Mađarskoj.

(42) Komisija je 7. prosinca 2017. odlučila započeti sudski postupak protiv Mađarske zbog neispunjenja obveza iz odredbi Ugovora o slobodnom kretanju kapitala u pogledu odredbi u Zakonu o nevladinim organizacijama kojima se, prema mišljenju Komisije, neizravno diskriminiraju te nerazmjerno ograničavaju donacije iz inozemstva namijenjene organizacijama civilnog društva. Osim toga, Komisija je tvrdila da je Mađarska prekršila pravo na slobodu udruživanja i prava na zaštitu privatnog života i osobnih podataka sadržana u Povelji, u skladu s odredbama Ugovora o slobodnom kretanju kapitala i člankom 26. stavkom 2 i stavcima 56. i 63. UFEU-a.

(43) Mađarska je vlada u veljači 2018. predstavila zakonodavni paket koji se sastoji od tri nacrta zakona (T/19776, T/19775, T/19774). Predsjednik Konferencije međunarodnih nevladinih organizacija Vijeća Europe i predsjednik Stručnog vijeća za Zakon o nevladinim organizacijama 14. veljače 2018. dali su izjavu u kojoj se navodi da taj paket nije u skladu sa slobodom udruživanja, posebice za nevladine organizacije koje se

PE620.837v02-00 16/65 RR\1158298HR.docx

HR

bave migrantima. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava 15. veljače 2018. izrazio je sličnu zabrinutost. UN-ov posebni izvjestitelj za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, posebni izvjestitelj za položaj boraca za ljudska prava, neovisni stručnjak za ljudska prava i međunarodnu solidarnost, posebni izvjestitelj za ljudska prava i prava migranata te posebni izvjestitelj za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezanih netrpeljivosti upozorili su 8. ožujka 2018. da bi zakon prouzročio neopravdana ograničenja slobode udruživanja i slobode izražavanja u Mađarskoj. U svojim je zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio zabrinutost da bi se aludiranjem na „opstanak nacije” i zaštitu građana i kulture te povezivanjem rada nevladinih organizacija s navodnom međunarodnom zavjerom zakonodavnim paketom stigmatizirale nevladine organizacije, a njihova bi sposobnost provođenja važnih aktivnosti za podupiranje ljudskih prava i, posebice, prava izbjeglica, tražitelja azila i migranata, bila ograničena. Nadalje, izrazio je zabrinutost da bi se nametanje ograničenja za inozemno financiranje nevladinih organizacija moglo iskoristiti za stvaranje nezakonitog pritiska i neopravdano uplitanje u njihov rad. Prema jednom od nacrta zakona oporezivala bi se sva sredstva nevladinih organizacija koja dolaze izvan Mađarske, uključujući sredstva iz EU-a, uz poreznu stopu od 25 %; zakonodavni paket nevladinim organizacijama također onemogućuje korištenje pravnog lijeka protiv proizvoljnih odluka. Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe zatražio je 22. ožujka 2018. mišljenje Venecijanske komisije o nacrtu zakonodavnog paketa.

(44) Mađarska je vlada 29. svibnja 2018. predstavila nacrt zakona za izmjenu određenih zakona koji se odnose na mjere za borbu protiv nezakonite imigracije (T/333). Nacrt je revidirana verzija prethodnog zakonodavnog paketa i predviđa kazne za „omogućavanje nezakonite imigracije“. Istog je dana Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice pozvao na povlačenje prijedloga te je izrazio zabrinutost da će taj prijedlog, ako se usvoji, ljudima koji su primorani napustiti svoje domove onemogućiti pristup neophodnoj pomoći i uslugama te dodatno raspiriti ionako napeti javni diskurs i sve jaču ksenofobiju. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava 1. lipnja 2018. izrazio je sličnu zabrinutost. Predsjednik Odbora za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe potvrdio je 31. svibnja 2018. zahtjev za traženje mišljenja Venecijanske komisije o novom prijedlogu. Nacrt je odobren 20. lipnja 1018., prije nego je Venecijanska komisija dostavila svoje mišljenje. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava je 21. lipnja 2018. osudio odluku mađarskog parlamenta. Venecijanska komisija i Ured za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a su 22. lipnja 2018. utvrdili da bi odredba o kaznenoj odgovornosti mogla stvoriti zazor od zaštićenih aktivnosti organizacija i izražavanja mišljenja te se njome krši pravo na slobodu udruživanja i izražavanja i zbog toga se treba ukinuti.

Pravo na jednako postupanje

(45) Radna skupina UN-a protiv diskriminacije žena u zakonodavstvu i u praksi je u razdoblju od 17. do 27. svibnja 2016. posjetila Mađarsku. U svom je izvješću radna skupina navela da konzervativni oblik obitelji, čija je zaštita zajamčena kao ključna za nacionalni opstanak, ne bi trebao biti nesrazmjeran u odnosu na politička, gospodarska i socijalna prava žena i osnaživanje žena. Radna je skupina također istaknula da se pravo žena na ravnopravnost ne može poimati isključivo u kontekstu zaštite ugroženih skupina, koje obuhvaćaju djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom, s obzirom na to da

RR\1158298HR.docx 17/65 PE620.837v02-00

HR

su žene sastavni dio svih tih skupina. Novi školski udžbenici i dalje sadržavaju rodne stereotipe i žene prikazuju prvenstveno kao majke i supruge, a u nekim su slučajevima majke prikazane kao intelektualno inferiorne očevima. S druge strane, radna skupina prepoznala je napore koje mađarska vlada ulaže u postizanje bolje usklađenosti poslovnog i obiteljskog života uvođenjem velikodušnih odredbi u sustav pružanja potpore obitelji te u pogledu obrazovanja i skrbi o djeci u ranom djetinjstvu. U svojim je preliminarnim nalazima i zaključcima od 9. travnja 2018. Ograničena misija za promatranje izbora Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a za parlamentarne izbore u Mađarskoj 2018. izjavila da su žene i dalje premalo zastupljene u političkom životu te da ne postoje pravni zahtjevi za promicanje ravnopravnosti spolova u izbornom procesu. Iako je jedna velika stranka istaknula ženu na vrhu svoje izborne liste, a neke su stranke u svoje programe uključile rodno povezanu problematiku, pitanje osnaživanja žena u kampanji i medijima nije dobilo mnogo pozornosti.

(46) U svojim je zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava pozdravio potpisivanje Istanbulske konvencije, ali je izrazio žaljenje zbog činjenice da su patrijarhalni stereotipni stavovi u Mađarskoj i dalje dominantni u odnosu na položaj žena u društvu te je izrazio zabrinutost zbog diskriminacijskih komentara političara prema ženama. Također je napomenuo da se mađarskim Kaznenim zakonom ne štite u potpunosti žene koje su žrtve nasilja u obitelji. Izrazio je zabrinutost zbog činjenice da je premalo žena na rukovodećim položajima u javnom sektoru, posebno u ministarstvima i mađarskom parlamentu. Istanbulska konvencija još nije ratificirana.

(47) Temeljnim zakonom Mađarske propisane su obvezne odredbe za zaštitu radnih mjesta roditelja i za pridržavanje načela jednakog postupanja; slijedom toga postoje posebne zakonske odredbe za žene i za majke i očeve koji skrbe o djeci. Komisija je 27. travnja 2017. uputila obrazloženo mišljenje u kojem je pozvala Mađarsku da ispravno provede Direktivu br. 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1, s obzirom na to da se mađarskim pravom dopušta iznimka od zabrane diskriminacije na temelju spola koja je mnogo šira od iznimke predviđene tom Direktivom. Istoga je dana Komisija Mađarskoj izdala obrazloženo mišljenje za nepoštovanje odredbi Direktive 92/85/EEZ Vijeća2 u kojoj stoji da poslodavci moraju prilagoditi radne uvjete za radnice koje su trudne ili doje kako bi se izbjegao rizik za njihovo zdravlje ili sigurnost. Mađarska se vlada obvezala da će izmijeniti potrebne odredbe Zakona CXXV. iz 2003. o jednakom postupanju i promicanju jednakih mogućnosti, te Zakon I. iz 2012. o Zakonu o radu. Slijedom toga, slučaj je 7. lipnja 2018. završen.

(48) U svojim je zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio zabrinutost da se u ustavnoj zabrani diskriminacije među osnovama za diskriminaciju ne navodi izričito spolna orijentacija i rodni identitet te da ograničena definicija obitelji može dovesti do diskriminacije jer ne obuhvaća određene vrste obitelji, uključujući istospolne parove. Odbor je također zabrinut zbog nasilja i sve veće prisutnosti negativnih stereotipa i predrasuda protiv lezbijskih, gej, biseksualnih i

1 Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).2 Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28.11.1992., str. 1.).

PE620.837v02-00 18/65 RR\1158298HR.docx

HR

transrodnih osoba, posebice u području zapošljavanja i obrazovanja.

(49) U svojim je zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava također spomenuo i prisilno smještanje u medicinske ustanove, izolaciju i prisilno liječenje velikog broja osoba s mentalnim, intelektualnim i psihosocijalnim poteškoćama, kao i zabilježeno nasilje i okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje te optužbe za velik broj neistraženih smrtnih slučajeva u ustanovama zatvorenog tipa.

Prava pripadnika manjina, uključujući Rome i Židove, i zaštita od izjava mržnje protiv tih manjina

(50) U svojem izvješću nakon posjeta Mađarskoj, objavljenom 16. prosinca 2014., povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava navodi da je zabrinut zbog pogoršanja situacije u pogledu rasizma i nesnošljivosti u Mađarskoj, pri čemu je diskriminacija Roma najočitiji oblik netolerancije, uključujući nasilje protiv Roma te paravojne marševe i ophodnju u selima u kojima žive Romi. Također je naglasio da je, unatoč stajalištu mađarskih vlasti prema kojem se antisemitski govor osuđuje, antisemitizam i dalje problem, a očituje se u govoru mržnje i slučajevima nasilja protiv Židova ili njihove imovine. Osim toga, povjerenik je spomenuo ponovnu pojavu ksenofobije usmjerene protiv migranata, kao i tražitelja azila i izbjeglica, te netolerancije usmjerene na ostale društvene skupine kao što su LGBTI osobe, siromašni i beskućnici. Europska komisija protiv rasizma i ksenofobije navela je slične probleme u svom izvješću o Mađarskoj objavljenom 9. lipnja 2015.

(51) U svojem četvrtom mišljenju o Mađarskoj, usvojenom 25. veljače 2016., Savjetodavni je odbor za Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina naveo da Romi i dalje trpe sustavnu diskriminaciju i nejednakosti u svim područjima života, uključujući u području stanovanja, zapošljavanja, obrazovanja, pristupa zdravstvenoj skrbi i sudjelovanja u društvenom i političkom životu. U svojoj Rezoluciji od 5. srpnja 2017. Odbor ministara Vijeća Europe preporučio je mađarskim nadležnim tijelima da poduzmu trajne i djelotvorne napore za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje nejednakosti i diskriminacije usmjerene protiv Roma, da u uskoj suradnji s predstavnicima Roma poboljšaju njihove životne uvjete, pristup Roma zdravstvenim uslugama i zapošljavanju, da poduzmu učinkovite mjere kako bi se iskorijenile prakse koje dovode do daljnje segregacije romske djece u školama i udvostruče svoje napore za uklanjanje nedostataka u obrazovanju s kojima se suočavaju romska djeca, da zajamče jednake mogućnosti romskoj djeci za pristup svim razinama kvalitetnog obrazovanja te da i dalje poduzimaju mjere za sprečavanje nepravednog smještanja romske djece u posebne škole i razrede. Mađarska je vlada poduzela nekoliko značajnih mjera za poticanje uključivanja Roma. 4. srpnja 2012. godine donijela je akcijski plan za zaštitu radnih mjesta kako bi se zaštitila radna mjesta zaposlenika s invaliditetom i poticalo zapošljavanje dugo nezaposlenih osoba. Također je donijela strategiju zdravstvene skrbi „Zdrava Mađarska 2014. – 2020.” usmjerenu na sektore radi smanjenja nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti. Godine 2014. donijela je strategiju za razdoblje od 2014. do 2020. za postupanje sa sirotinjskim nastambama u izoliranim naseljima. Bez obzira na to, prema FRA-inom Izvješću o temeljnim pravima za 2018. postotak mladih Roma koji trenutno ne rade te nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja porastao je sa 38 % 2011. godine na 51 % 2016. godine.

RR\1158298HR.docx 19/65 PE620.837v02-00

HR

(52) U svojoj presudi od 29. siječnja 2013. Horváth i Kiss protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava utvrdio da mađarsko zakonodavstvo koje se primjenjuje u praksi ne sadrži dovoljno zaštitnih mjera te dovodi do prevelike zastupljenosti i segregacije romske djece u posebnim školama zbog sustavne pogrešne dijagnoze mentalnih poteškoća, što je dovelo do kršenja prava na obrazovanje bez diskriminacije. Izvršenje te presude još nije započelo.

(53) Komisija je 26. svibnja 2016. uputila službeno pismo opomene mađarskim vlastima zbog mađarskog zakonodavstva i administrativne prakse koji dovode do nerazmjerne zastupljenosti romske djece u posebnim školama za djecu s mentalnim poteškoćama i do znatnog stupnja segregacije u obrazovanju romske djece u redovnim školama, što otežava socijalnu uključenost. Mađarska se vlada aktivno uključila u dijalog s Komisijom. Mađarska Strategija za uključivanje usmjerena je na promicanje uključivog obrazovanja, smanjenje segregacije, prekid međugeneracijskog prijenosa nepovoljnog položaja i uspostavu uključivog okruženja u školama. Nadalje, Zakon o javnom obrazovanju u siječnju 2017. proširen je dodatnim jamstvima, a mađarska vlada pokrenula je službene revizije od 2011. do 2015., nakon kojih je uslijedilo djelovanje vladinih ureda.

(54) U svojoj presudi od 20. listopada 2015. Balázs protiv Mađarske Europski sud za ljudska prava naveo je da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije u kontekstu neuzimanja u obzir navodnog antiromskog motiva za napad. U svojoj presudi od 12. travnja 2016. R.B. protiv Mađarske i u svojoj presudi od 17. siječnja 2017. Király i Dömötör protiv Mađarske Europski sud za ljudska prava naveo je da je došlo do kršenja prava na privatni život zbog neodgovarajuće istrage u pogledu tvrdnji o rasno motiviranom zlostavljanju. U svojoj presudi od 31. listopada 2017. M.F. protiv Mađarske Europski sud za ljudska prava naveo je da je došlo do povrede zabrane diskriminacije u kontekstu povrede zabrane neljudskog ili ponižavajućeg postupanja jer vlasti nisu provele istragu o potencijalnim rasističkim motivima koji stoje iza dotičnog slučaja. Izvršenje tih presuda još nije započelo. Međutim, nakon presuda Balázs protiv Mađarske i R.B. protiv Mađarske 28. listopada 2016. stupila je na snagu izmjena utvrđivanja činjenica za počinjenje zločina „poticanja nasilja ili mržnje protiv zajednice” u kaznenom zakonu u cilju provedbe Okvirne odluke Vijeća 2008/913/PUP1. Kazneni je zakon izmijenjen 2011. godine kako bi se spriječile kampanje paravojnih skupina krajnje desnice uvođenjem takozvanog „zločina u uniformi” pod prijetnjom do tri godine zatvora za svako provokativno nedruštveno ponašanje koje utjeruje strah pripadnicima nacionalne, etničke ili vjerske zajednice.

(55) U razdoblju od 29. lipnja do 1. srpnja 2015. Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava obavio je terenski posjet radi procjene stanja u Mađarskoj, nakon izvješća o djelovanju lokalnih vlasti grada Miškolca u pogledu prisilne deložacije Roma. Lokalne vlasti donijele su model mjera usmjerenih protiv Roma, čak i prije promjene lokalnog dekreta iz 2014., a javne osobe u gradu često su davale izjave usmjerene protiv Roma. Zabilježeno je da je u veljači 2013. gradonačelnik Miškolca rekao da bi želio očistiti grad od „antisocijalnih, perverznih Roma” koji su se navodno nezakonito okoristili programom Nest („Fészekrakó program”) za pomoć za stanovanje i ljude koji

1 Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima (SL L 328, 6.12.2008., str. 55.).

PE620.837v02-00 20/65 RR\1158298HR.docx

HR

žive u socijalnim stanovima i plaćaju najamninu i režije. Njegove riječi označile su početak niza deložacija, a tog je mjeseca ispražnjeno 50 od 273 stanova određene kategorije – između ostalog i radi raščišćavanja terena za obnovu stadiona. Na temelju žalbe nadležnog vladinog ureda Vrhovni sud poništio je relevantne odredbe u svojoj odluci od 28. travnja 2015. Povjerenik za temeljna prava i zamjenica povjerenika za prava nacionalnih manjina izdali su 5. lipnja 2015. zajedničko mišljenje o kršenjima temeljnih prava Roma u Miškolcu, a preporuke iz tog mišljenja lokalne vlasti nisu usvojile. Mađarsko tijelo za jednako postupanje također je provelo istragu i u srpnju 2015. donijelo odluku u kojoj poziva lokalnu vlast da obustavi sve deložacije i izradi akcijski plan za pružanje smještaja u skladu s ljudskim dostojanstvom. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava 26. siječnja 2016. poslao je pisma vlastima Albanije, Bugarske, Francuske, Mađarske, Italije, Srbije i Švedske u pogledu prisilnih deložacija Roma. U pismu upućenom mađarskim vlastima izražena je zabrinutost zbog postupanja prema Romima u Miškolcu. Akcijski plan donesen je 21. travnja 2016., a u međuvremenu je osnovana i agencija za socijalno stanovanje. U svojoj odluci od 14. listopada 2016. Tijelo za jednako postupanje zaključilo je da je općina ispunila svoje obveze. Međutim, Europska komisija protiv rasizma i ksenofobije (ECRI) je u svojim zaključcima o provedbi preporuka u pogledu Mađarske, objavljenim 15. svibnja 2018., navela da unatoč nekom pozitivnim pomacima za poboljšanje uvjeta stanovanja Roma, njezine preporuke nisu provedene.

(56) U svojoj Rezoluciji od 5. srpnja 2017. Odbor ministara Vijeća Europe preporučio je mađarskim vlastima da i dalje rade na poboljšanju dijaloga sa židovskom zajednicom, koji mora biti održiv, da najveći prioritet daju borbi protiv antisemitizma u javnim prostorima, da ulože znatne napore za sprečavanje, identifikaciju, istragu, kazneni progon i učinkovito kažnjavanje svih rasno i etnički motiviranih ili antisemitskih djela, među ostalim vandalizam i govor mržnje, te da razmotre mogućnost izmjene zakonodavstva kako bi se osigurala najveća moguća pravna zaštita od rasistički motiviranih kaznenih djela.

(57) Mađarska je vlada 2012. odredila da se životna renta preživjelih u holokaustu poveća za 50 %, osnovala Memorijalni odbor „Mađarski holokaust – 2014.” 2013., proglasila 2014. godinu memorijalnom godinom holokausta, pokrenula programe obnove i restauracije nekoliko mađarskih sinagoga i židovskih groblja, a trenutačno se priprema za održavanje Europskih Makabejskih igara u Budimpešti 2019. Mađarskim se zakonskim odredbama utvrđuje nekoliko kaznenih djela povezanih s mržnjom ili poticanjem mržnje, uključujući djela omalovažavanja Židova ili holokausta i njegova negiranja. Mađarskoj je dodijeljeno predsjedništvo nad Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) 2015. – 2016. Međutim, u govoru održanom 15. ožujka 2018. u Budimpešti, premijer Mađarske poslužio se polemičkim napadima uključujući jasne antisemitske stereotipe protiv Georgea Sorosa koji bi se mogli ocijeniti kažnjivima.

(58) U svojim je zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio zabrinutost zbog izvješća da romska zajednica i dalje trpi raširenu diskriminaciju i isključenost, nezaposlenost te segregaciju u području stanovanja i obrazovanja. Osobito je zabrinut zbog činjenice da, neovisno o zakonu o javnom obrazovanju, segregacija u školama, posebno crkvenim i privatnim školama, i dalje prevladava i da je broj romske djece u školama za djecu s lakšim teškoćama u razvoju i dalje nesrazmjerno

RR\1158298HR.docx 21/65 PE620.837v02-00

HR

visok. Spomenuo je i zabrinutost u pogledu učestalosti kaznenih djela iz mržnje i govora mržnje u političkom diskursu, medijima i na internetu, usmjerenih protiv manjina, posebno Roma, muslimana, migranata i izbjeglica, među ostalim u okviru kampanja pod pokroviteljstvom države. Odbor je izrazio zabrinutost zbog raširenosti antisemitskih stereotipa. Također je izrazio zabrinutost zbog navoda da je broj registriranih kaznenih djela iz mržnje izuzetno nizak zato što policija često ne provodi istrage i kazneni progon na temelju vjerodostojnih navoda o kaznenim djelima iz mržnje i kažnjivom govoru mržnje. Naposljetku, Odbor je izrazio zabrinutost zbog izvješća o učestaloj praksi rasnog profiliranja Roma koje provodi policija.

(59) U slučaju sela Gyöngyöspata, u kojem je lokalna policija izricala novčane kazne isključivo Romima za manje prometne prekršaje, u prvostupanjskoj sudskoj presudi zaključeno je da je ta praksa čin uznemiravanja i izravne diskriminacije Roma, čak i ako su individualne mjere bile zakonite. Drugostupanjski sud i Vrhovni sud presudili su da Mađarski savez za građanske slobode, koji je podnio tužbu u javnom interesu (actio popularis), ne može potkrijepiti tvrdnje o diskriminaciji. Slučaj se trenutačno vodi pred Europskim sudom za ljudska prava.

(60) U skladu s Četvrtim amandmanom Temeljnog zakona „sloboda izražavanja ne smije se ostvarivati s ciljem povrede dostojanstva mađarskog naroda ili bilo koje nacionalne, etničke, rasne ili vjerske zajednice”. Prema mađarskom Kaznenom zakonu kažnjava se poticanje nasilja ili mržnje prema članu određene zajednice. Vlada je osnovala radnu skupinu za borbu protiv zločina mržnje koja osposobljava policijske službenike i pomaže žrtvama da surađuju s policijom i prijavljuju incidente.

Temeljna prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica

(61) Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice je 3. srpnja 2015. izrazio zabrinutost zbog ubrzanog postupka za izmjenu zakona o azilu. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava je 17. rujna 2015. izrazio mišljenje da je Mađarska svojim postupanjem prema izbjeglicama i migrantima prekršila međunarodno pravo. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je 27. studenog 2015. dao izjavu da odgovor Mađarske na izazov izbjegličke krize nije u skladu s ljudskim pravima. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Vijeće Europe i Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava 21. prosinca 2015. pozvali su Mađarsku da se suzdrži od politika i praksi kojima se promiče netolerancija i strah te potiče ksenofobija protiv izbjeglica i migranata. Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice je 6. lipnja 2016. izrazio zabrinutost zbog sve većeg broja navodnih zlostavljanja tražitelja azila i migranata od strane tijela za nadzor granica u Mađarskoj te zbog širenja ograničavajućih mjera na granicama i zakonodavnih mjera, uključujući mogućnost podnošenja zahtjeva za azil. Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice pozvao je 10. travnja 2017. na hitnu obustavu premještaja u Mađarsku u okviru dublinskog postupka. Od 3397 zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih 2017. u Mađarskoj, odbijeno je 2880 zahtjeva, što znači da je stopa odbijanja iznosila 69,1 %. Od 480 žalbi podnesenih 2015. koje se odnose na zahtjeve za dodjelu međunarodne zaštite, 40 odluka bilo je pozitivno, tj. 9 %. Od ukupno 775 žalbi 2016. godine pet odluka bilo je pozitivno, tj. 1 %, dok 2017. godine nije bilo žalbi.

(62) Službenik za temeljna prava Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu posjetio je

PE620.837v02-00 22/65 RR\1158298HR.docx

HR

Mađarsku u listopadu 2016. i u ožujku 2017. zbog zabrinutosti da Agencija djeluje u uvjetima koji nisu u skladu s poštovanjem, zaštitom i ispunjenjem prava osoba koje prelaze granicu između Mađarske i Srbije, zbog čega bi se Agencija mogla naći u situacijama u kojima se de facto krši Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Službenik za temeljna prava zaključio je u ožujku 2017. da je rizik zajedničke odgovornosti Agencije u kršenju temeljnih prava prema članku 34. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži i dalje vrlo visok.

(63) Radna skupina UN-a koja se bavi pitanjem proizvoljnog pritvaranja je 3. srpnja 2014. navela da položaj nezakonitih tražitelja azila i migranata treba snažno poboljšati i da mu treba posvetiti više pažnje kako ne bi došlo do proizvoljnog lišavanja slobode. Iste probleme oko pritvaranja, posebno maloljetnika bez pratnje, istaknuo je i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava u svom izvješću nakon posjeta Mađarskoj, koji je objavljen 16. prosinca 2014. Europski je odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u razdoblju od 21. do 27. listopada 2015. posjetio Mađarsku te u svom izvješću naveo znatan broj izjava stranih državljana (uključujući maloljetnike bez pratnje) o fizičkom zlostavljanju policijskih službenika i naoružanih čuvara koji rade u objektima za zadržavanje imigranata i tražitelja azila. Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice je 7. ožujka 2017. izrazio zabrinutost zbog novog zakona koji je izglasan u mađarskom parlamentu, kojim se predviđa obvezno zadržavanje svih tražitelja azila, uključujući djecu, tijekom cijelog trajanja postupka traženja azila. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava je 8. ožujka 2017. također izrazio zabrinutost u pogledu tog zakona. Pododbor UN-a za sprečavanje mučenja je 31. ožujka 2017. uputio hitan poziv Mađarskoj da se odmah riješi pitanje pretjeranog pritvaranja i istraže alternative.

(64) U svojoj presudi od 5. srpnja 2016. O.M. protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava utvrdio da je došlo do povrede prava na slobodu i sigurnost zbog zadržavanja koje je bilo gotovo proizvoljno. Konkretno, vlasti nisu postupale s pažnjom kada su naredile zadržavanje podnositelja zahtjeva bez razmatranja u kojoj će mjeri ranjivim pojedincima, npr. pripadnicima zajednice LGBT, poput konkretnog podnositelja zahtjeva, biti ugrožena sigurnost među ostalim zadržanim osobama od kojih su mnogi došli iz zemalja u kojima su kulturne i vjerske predrasude prema takvim osobama široko rasprostranjene. Izvršenje te presude još nije započelo.

(65) U razdoblju od 12. do 16. lipnja 2017. posebni predstavnik glavnog tajnika Vijeća Europe za migracije i izbjeglice posjetio je Srbiju i dvije tranzitne zone u Mađarskoj. U svojem izvješću posebni predstavnik je naveo da nasilna vraćanja migranata i izbjeglica iz Mađarske u Srbiju izazivaju zabrinutost u smislu članka 2. (pravo na život) i članka 3. (zabrana mučenja) Europske konvencije o ljudskim pravima. Posebni predstavnik također je napomenuo da restriktivne prakse puštanja tražitelja azila u tranzitne zone Röszke i Tompa često navode tražitelje azila da potraže nezakonite načine prijelaza preko granice, pri čemu se moraju obratiti krijumčarima i trgovcima ljudima, suočavajući se sa svim mogućim rizicima u takvoj situaciji. Napomenuo je da postupci podnošenja zahtjeva za azil, koji se provode u tranzitnim zonama, ne sadrže dovoljno zaštitnih mjera kojima se tražitelji azila štite od prisilnog vraćanja u zemlje u kojima postoji opasnost da će biti podvrgnuti postupanju koje nije u skladu s člankom 2. i člankom 3. Europske konvencije o ljudskim pravima. Posebni predstavnik zaključio je da je nužno uskladiti mađarske zakone i prakse sa zahtjevima Europske konvencije o

RR\1158298HR.docx 23/65 PE620.837v02-00

HR

ljudskim pravima. Posebni predstavnik dao je nekoliko preporuka, uključujući poziv mađarskim vlastima da poduzmu potrebne mjere, među ostalim da provedu reviziju relevantnog zakonodavnog okvira i izmijene relevantne prakse, kako bi zajamčile da se svi strani državljani koji dolaze na mađarsku granicu ili se nalaze na mađarskom državnom području ne odvraćaju od podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Delegacija Odbora Vijeća Europe za Konvenciju iz Lanzarotea (Odbor potpisnica Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja) također je u razdoblju od 5. do 7. srpnja 2017. posjetila dvije tranzitne zone i uputila više preporuka, kao i poziv da se prema svim osobama mlađim od 18 godina postupa kao prema djeci, bez diskriminacije na temelju dobi, da se zajamči da sva djeca pod mađarskom jurisdikcijom budu zaštićena od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja te da se sustavno smještaju u državne institucije za zaštitu djece kako bi se spriječila mogućnost da ih odrasli i adolescenti u tranzitnim zonama seksualno iskorištavaju ili zlostavljaju. U razdoblju od 18. do 20. prosinca 2017. delegacija Skupine stručnjaka za suzbijanje trgovine ljudima (GRETA) Vijeća Europe posjetila je Mađarsku, uključujući dvije tranzitne zone, i zaključila da se tranzitna zona, koja je u stvarnosti mjesto lišavanja slobode, ne može smatrati primjerenim i sigurnim smještajem za žrtve krijumčarenja. Pozvala je mađarske vlasti na donošenje pravnog okvira za utvrđivanje žrtava trgovanja ljudima među državljanima trećih zemalja koji nemaju zakonito boravište te na jačanje postupaka za utvrđivanje žrtava trgovanja ljudima među tražiteljima azila i nezakonitim migrantima. Od 1. siječnja 2018. uvedeni su dodatni propisi kojima se daje prednost maloljetnicima općenito, a osobito maloljetnicima bez pratnje; između ostalog, izrađen je poseban plan za maloljetne tražitelje azila. Europska je komisija protiv rasizma i ksenofobije (ECRI) u svojim zaključcima o provedbi preporuka u pogledu Mađarske, objavljenim 15. svibnja 2018., navela da iako priznaje da je Mađarska suočena s velikim izazovima zbog ogromnog priljeva migranata i izbjeglica, zgrožena je mjerama koje su poduzete kao odgovor na tu situaciju i ozbiljnim pogoršanjem stanja nakon njezinog petog izvješća. Vlasti bi trebale hitno ukinuti zadržavanje u tranzitnim zonama, osobito zadržavanje obitelji s djecom i svih maloljetnika bez pratnje.

(66) U svojoj presudi od 14. ožujka 2017. Ilias i Ahmed protiv Mađarske Europski je sud za ljudska prava utvrdio da je došlo do povrede prava tužitelja na slobodu i sigurnost. Europski je sud za ljudska prava također utvrdio da je došlo do povrede zabrane neljudskog ili ponižavajućeg postupanja u pogledu izgona podnositelja zahtjeva u Srbiju, kao i do povrede prava na djelotvoran pravni lijek u vezi s uvjetima zadržavanja u tranzitnom području Röszke. Slučaj se trenutačno vodi pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava.

(67) Ahmed H., sirijski državljanin s prebivalištem na Cipru koji je pokušao pomoći svojoj obitelji da pobjegne iz Sirije i prijeđe srbijansko-mađarsku granicu u rujnu 2015., 14. ožujka 2018. na mađarskom je sudu osuđen na sedam godina zatvora i protjeran iz zemlje na 10 godina na temelju optužbi za „terorističke činove”, što je dovelo u pitanje primjenu zakona protiv terorizma u Mađarskoj, kao i pravo na pošteno suđenje;

(68) U svojoj presudi od 6. rujna 2017. u slučaju C-643/15 i C-647/15, Sud Europske unije u potpunosti je odbio mjere Slovačke i Mađarske protiv privremenog mehanizma za obvezno premještanje tražitelja azila, u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2015/1601. Međutim, nakon te presude Mađarska nije postupila u skladu s odlukom. Europska je

PE620.837v02-00 24/65 RR\1158298HR.docx

HR

komisija 7. prosinca 2017. odlučila protiv Češke, Mađarske i Poljske pokrenuti postupak na Sudu Europske unije zbog nepoštovanja njihovih zakonskih obveza u pogledu premještanja.

(69) Komisija je 7. prosinca 2017. slanjem obrazloženog mišljenja odlučila nastaviti postupak zbog povrede prava protiv Mađarske povezan s mađarskim zakonodavstvom o azilu. Komisija smatra da mađarsko zakonodavstvo nije u skladu sa zakonodavstvom Unije, osobito s direktivama 2013/32/EU1, 2008/115/EZ2 i 2013/33/EU3 Europskog parlamenta i Vijeća te s nekoliko odredaba Povelje.

(70) U svojim zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio je zabrinutost da mađarski zakon donesen u ožujku 2017., kojim se omogućuje automatsko prebacivanje svih tražitelja azila u tranzitne zone tijekom trajanja postupka traženja azila, uz iznimku djece bez pratnje za koju je utvrđeno da imaju manje od 14 godina, ne ispunjava pravne norme jer se njime dopušta dugotrajno i neodređeno vrijeme zadržavanja, ne predviđa ni jedan pravni uvjet za hitno ispitivanje posebnih okolnosti svakog pojedinca i ne sadrži postupovne zaštitne mjere kojima bi se smisleno moglo osporiti premještanje u tranzitne zone. Odbor je posebno izrazio zabrinutost zbog izvješća o raširenom automatskom zadržavanju imigranata u centrima za zadržavanje u Mađarskoj te zbog činjenice da se ograničenja osobne slobode koriste kao općeniti način odvraćanja od nezakonitog ulaska, a ne kao odgovor na utvrđeni rizik na pojedinačnoj osnovi. Osim toga, Odbor je bio zabrinut zbog navoda o lošim uvjetima u nekim objektima za zadržavanje. Sa zabrinutošću je istaknuo zakon o prisilnom vraćanju, prvi put predstavljen u lipnju 2016., kojim se policiji daje pravo na skupno protjerivanje svakoga tko nezakonito prijeđe granicu te je zadržan na mađarskom državnom području unutar osam kilometara od granice, koje je naknadno prošireno na cijelo državno područje Mađarske, kao i dekret 191/2015 kojim se Srbija određuje kao „sigurna treća zemlja”, čime se omogućuje prisilno vraćanje na mađarskoj granici sa Srbijom. Odbor je izrazio zabrinutost zbog izvješća da su se prisilna vraćanja primjenjivala neselektivno i da pojedinci podvrgnuti toj mjeri imaju vrlo ograničenu mogućnost da podnesu zahtjev za azil ili pravo na žalbu. Također je izrazio zabrinutost zbog izvješća o kolektivnim i nasilnim protjerivanjima, uključujući navodne slučajeve teškog premlaćivanja, napada policijskih pasa i pucnjave s gumenim mecima, što je prouzročilo ozbiljne ozljede i najmanje jedan smrtni slučaj tražitelja azila. Također je zabrinut zbog izvješća da je procjena dobi djece tražitelja azila i maloljetnika bez pratnje u tranzitnim zonama neadekvatna i netočna te u velikoj mjeri ovisi o vizualnom pregledu stručnjaka, kao i zbog izvješća prema kojima ti tražitelji azila nemaju odgovarajući pristup obrazovanju, socijalnim i psihološkim uslugama i pravnoj pomoći. Prema novom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog postupka za međunarodnu zaštitu u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2013/32/EU, liječnička procjena dobi primjenjivat će se kao krajnja mjera.

Ekonomska i socijalna prava

1 Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).2 Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).3 Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.).

RR\1158298HR.docx 25/65 PE620.837v02-00

HR

(71) Poseban izvjestitelj UN-a za krajnje siromaštvo i ljudska prava i poseban izvjestitelj UN-a za pravo na odgovarajući smještaj 15. veljače 2012. i 11. prosinca 2012. pozvali su Mađarsku da ponovno razmotri zakonodavstvo koje dopušta lokalnim vlastima da kažnjavaju beskućništvo i da poštuje odluku Ustavnog suda kojom se dekriminalizira beskućništvo. U izvješću nakon svog posjeta Mađarskoj, objavljenom 16. prosinca 2014., povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava izrazio je zabrinutost u vezi s mjerama koje su poduzete kako bi se zabranilo spavanje na otvorenom i izgradnja baraka i brvnara, što se u velikoj mjeri opisuje kao kriminalizacija beskućništva u praksi. Povjerenik je pozvao mađarske vlasti da istraže prijavljene slučajeve prisilnih deložacija bez alternativnih rješenja te oduzimanja djece od obitelji na temelju loših socijalno-ekonomskih uvjeta. U svojim zaključnim primjedbama od 5. travnja 2018. Odbor UN-a za ljudska prava izrazio je zabrinutost zbog državnog i lokalnog zakonodavstva koje se temelji na Četvrtom amandmanu Temeljnog zakona, a kojim su mnogi javni prostori određeni kao mjesta na kojima je zabranjeno „spavanje na otvorenom”, čime se zapravo kažnjava beskućništvo. Mađarski je parlament 20 lipnja 2018. usvojio Sedmi amandman Temeljnog zakona kojim se zabranjuje uobičajeno boravište u javnom prostoru. Istoga je dana poseban izvjestitelj UN-a za pravo na odgovarajući smještaj mađarski potez da beskućništvo proglasi zločinom nazvao okrutnim i protivnim međunarodnom pravu o ljudskim pravima.

(72) U zaključcima Europskog odbora za socijalna prava stoji da Mađarska ne poštuje Europsku socijalnu povelju zbog činjenice da samozaposleni radnici i radnici u kućanstvu, kao i druge kategorije radnika, nisu zaštićeni propisima o zdravlju i sigurnosti na radu, da mjere koje se poduzimaju za smanjenje smrtnosti majki nisu dovoljne, da je minimalni iznos starosne mirovine nedovoljan, da minimalni iznos potpore za tražitelje posla ne odgovara stvarnim potrebama, da je maksimalno trajanje plaćanja naknade za tražitelje posla prekratko i da je najmanji iznos davanja za rehabilitaciji i invaliditet u nekim slučajevima nedovoljan. Odbor je također zaključio da Mađarska ne poštuje Europsku socijalnu povelju zbog činjenice da je razina socijalne pomoći za jednu osobu koja ne raspolaže nikakvim sredstvima, uključujući starije osobe, nedovoljna, da građanima svih država potpisnica Povelje koji imaju zakonito boravište nije zajamčen jednak pristup socijalnim uslugama te zbog činjenice da nije utvrđeno da postoji dovoljan broj stanova za stambeno zbrinjavanje ugroženih obitelji. Što se tiče prava sindikata, Odbor je izjavio da pravo radnika da iskoriste plaćeni godišnji odmor nije dovoljno zajamčeno, da nisu poduzete mjere promicanja kojima bi se potaklo sklapanje kolektivnih ugovora, dok je zaštita radnika u okviru tih ugovora u Mađarskoj očito slaba te da je u javnoj službi pravo na štrajk rezervirano za sindikate koji su strane u ugovoru sklopljenom s vladom; kriteriji koji se upotrebljavaju za utvrđivanje javnih dužnosnika kojima se uskraćuje pravo na štrajk nadilaze područje primjene Povelje; sindikati javnih službi mogu pozvati na štrajk samo ako imaju odobrenje većine na koju se to odnosi.

(73) Od prosinca 2010. štrajkovi u Mađarskoj u načelu su postali nezakoniti kada je vlada Viktora Orbana usvojila amandman na takozvani Zakon o štrajku. Izmjene znače da će štrajkovi u načelu biti dopušteni u poduzećima povezanima s administracijom vlade putem ugovora o pružanju javnih usluga. Amandman se ne primjenjuje na skupine profesija koje naprosto nemaju to pravo, kao što su strojovođe, policajci, zdravstveni radnici i kontrolori zračnog prometa. Problem je u nečemu drugome, uglavnom u postotku zaposlenih koji moraju izaći na referendum o štrajku kako bi mu dali

PE620.837v02-00 26/65 RR\1158298HR.docx

HR

relevantnost – do 70 % njih. Zatim će odluku o zakonitosti štrajkova donijeti sud za radne sporove koji je potpuno podređen državi. Godine 2011. podneseno je devet zahtjeva za dozvolu štrajka. U sedam slučajeva zahtjevi su odbijeni bez navođenja razloga; dva su bila obrađena, ali se pokazalo nemogućim donijeti odluku.

(74) U izvješću Odbora UN-a za prava djeteta o „zaključnim primjedbama o kombiniranom trećem, četvrtom i petom periodičnom izvješću o Mađarskoj” objavljenom 14. listopada 2014. izražena je zabrinutost zbog rastućeg broja slučajeva u kojima se djeca oduzimaju obiteljima na temelju loših socijalno-ekonomskih uvjeta. Roditelji mogu izgubiti svoje dijete zbog nezaposlenosti, nedostatka socijalnog stambenog smještaja i manjka prostora u institucijama za privremeni smještaj. Na temelju studije koju je proveo Europski centar za prava Roma, tom su praksom nerazmjerno pogođene romske obitelji i djeca.

(75) U svojoj Preporuci od 23. svibnja 2018. za preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2018. i prilikom dostavljanja mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2018. Vijeće je navelo je postotak ljudi kojima prijeti opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti smanjen na 26,3 % 2016. godine, ali da je i dalje iznad prosjeka Unije; djeca su općenito više izložena siromaštvu nego druge dobne skupine. Razina minimalnog dohotka niža je od 50 % praga siromaštva za jednočlano kućanstvo i time je jedna od najnižih u EU-u. Naknade za nezaposlenost nisu ni približno na zadovoljavajućoj razini: maksimalno trajanje plaćanja naknada od tri mjeseca najkraće je u Uniji i obuhvaća samo četvrtinu prosječnog vremena koje je tražiteljima posla potrebno da pronađu posao. Osim toga, iznos naknada među najnižim je u EU-u. Komisija je dala preporuku za poboljšanje opsega odgovarajuće socijalne pomoći i naknada za nezaposlenost.

(76) Dana [….] 2018. Vijeće je saslušalo Mađarsku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a.

(77) Zbog navedenih razloga, u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a trebalo bi utvrditi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti navedene u članku 2. UEU-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:Članak 1.

Postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija.

Članak 2.Vijeće preporučuje da Mađarska u roku od tri mjeseca od priopćenja ove Odluke poduzme sljedeće mjere: [...]

Članak 3.Ova Odluka stupa na snagu [...] dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.Ova je Odluka upućena Mađarskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu

RR\1158298HR.docx 27/65 PE620.837v02-00

HR

Za VijećePredsjednik

PE620.837v02-00 28/65 RR\1158298HR.docx

HR

OBRAZLOŽENJE

Prvi put od svog osnivanja Parlament je odlučio napisati izvješće u kojem se istražuje potreba za pokretanjem postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a. Izvjestiteljica koristi ovu priliku da izloži koji su koraci doveli do donošenja zaključka da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti navedene u članku 2. UEU-a. Izvjestiteljica se pritom nada da će time pomoći budućim kolegama koji će možda imati sličan zadatak.

Europska se unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca.

Ako svi dijelimo te vrijednosti, dužni smo ih štititi kad god su ugrožene. Europska unija može zaštititi naše zajedničke vrijednosti pokretanjem postupka u skladu s člankom 7. UEU-a. Područje primjene tog članka odnosi se na pravo Unije, ali i na područja u kojima države članice djeluju samostalno.

Izvjestiteljica se vodila smjernicama iz Komunikacije Europske komisije (COM(2003)606) „Poštovanje i promicanje vrijednosti na kojima se temelji Unija”. Ondje se navodi da:

„područje primjene članka 7. nije ograničeno na područja obuhvaćena pravom Unije. To znači da bi Unija mogla djelovati ne samo u slučaju povrede zajedničkih vrijednosti u tom ograničenom području nego i u području u kojem države članice djeluju samostalno.” Dalje se navodi: „U članku 7. se stoga Uniji daju ovlasti za djelovanje koje se znatno razlikuju od njezine ovlasti da zajamči da države članice poštuju temeljna prava pri provedbi prava Unije”.

Izvjestiteljica se nada da se time pojašnjava opseg ovog izvješća, koji doista uključuje pitanja o mađarskom zakonodavstvu i praksi koji nisu izravno ili neizravno povezani sa sekundarnim zakonodavstvom EU-a.

Izvješće se također odnosi na predmete kojima se Komisija bavi u postupcima povrede prava. Iako su ti predmeti već zaključeni, uključeni su u ovo izvješće zbog svog učinka na cjelokupnu atmosferu u zemlji. Pojedinačno je zakonodavstvo možda u samom tekstu izmijenjeno tako da sadrži europske vrijednosti, no velika šteta već je učinjena. Neosporan dio analize članka 7. je i negativan učinak koji su provedene mjere, koje su nakon toga ukinute ili su predložene ali (još) nisu provedene, imale na slobode u društvu.

Parlament je 2011. objavio svoju prvu rezoluciju o temeljnim pravima u Mađarskoj (o novom zakonu o medijima). Godine 2013. glasovalo se o opsežnom izvješću „o stanju temeljnih prava: standardi i prakse u Mađarskoj”, a Europski je parlament nastavio pratiti stanje. Od Vijeća i Komisije tražili smo da poduzmu određene mjere, ali bez uspjeha. Tek je 2014. Komisija predstavila okvir za očuvanje vladavine prava u EU-u. Započinjanje dijaloga o vladavini prava s Mađarskom na temelju tog novog mehanizma bio bi logičan potez. Međutim, budući da se to nije dogodilo, Parlament je u svibnju 2017. naložio Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da sastavi ovo izvješće.

RR\1158298HR.docx 29/65 PE620.837v02-00

HR

Europski parlament poduzima mjere za zaštitu vladavine prava u Europi. Tijekom godina Europski parlament i Europska komisija su se na različiti način bavili su mnogim pitanjima iz ovog izvješća te poduzimali mnoge aktivnosti i provodili razmjene mišljenja s mađarskim vlastima. Europski je parlament u više navrata održao raspravu s mađarskim premijerom, ministrima i ostalim vladinim dužnosnicima. Međutim, nije bilo znatnih promjena za očuvanje vladavine prava u Mađarskoj. Stoga izvjestiteljica smatra da nema druge mogućnosti nego nastaviti s postupkom iz članka 7. stavka 1. UEU-a te podnosi obrazloženi prijedlog u kojem poziva Vijeće da utvrdi da postoji očita opasnost od ozbiljnog kršenja vladavine prava i da Mađarskoj da preporuke za poduzimanje mjera. Pritom napominje da se ovim postupkom obraća Vijeću u cjelini, a ne državi članici koja se razmatra, jer su sredstva i mogućnosti za to već bili upotrijebljeni, no bez uspjeha, prije pokretanja postupka iz članka 7. stavka 1.

Pažljivo odmjeravanje svega navedenog, pri čemu se u cijeli postupak nastoje uključiti i ostali dionici, nije nešto što se može učiniti preko noći. Prebrzim organiziranjem glasovanja umanjio bi se značaj cijelog procesa

čiji su dio i organiziranje saslušanja kako bi europski građani razumjeli situaciju, organiziranje sastanaka s izvjestiteljima u sjeni na koje su pozvani i vanjski stručnjaci iz međunarodnih i europskih organizacija, savjetovanje s različitim dionicima, organiziranje posjeta državama članicama koje se analiziraju i pozivanje ostalih odbora Parlamenta da se uključe i podijele svoja mišljenja u skladu sa svojim stručnim znanjem.

Nakon što joj je na plenarnoj sjednici za to dodijeljen mandat, izvjestiteljica je započela temeljitu analizu te je slijedila ovaj sveobuhvatan pristup. U Bruxellesu, Strasbourgu i Budimpešti održani su razgovori te su saslušani predstavnici Komisije, Agencije za temeljna prava, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, predstavnici Venecijanske komisije, posebni predstavnik glavnog tajnika Vijeća Europe za migracije i izbjeglice, predstavnici Odbora za Konvenciju iz Lanzarotea, mađarske vlade, raznih nevladinih organizacija te pripadnici akademske zajednice. Radi transparentnosti ovom je izvješću priložen i popis organizacija s kojima se izvjestiteljica susrela tijekom istrage. Budući da nije organiziran službeni posjet delegacije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, izvjestiteljica je sama obavila posjet. Za buduće postupke snažno se preporučuje slanje parlamentarnog izaslanstva u dotičnu državu članicu. Vlastima i građanima države članice koja je pod istragom teško se može objasniti da će Parlament ocijeniti stanje kao očitu opasnost od teškog kršenja vrijednosti iz Ugovora bez posjeta toj državi članici.

Sastavljanjem mišljenja ostalih parlamentarnih odbora uključuje se veći broj zastupnika, pokazuje zajednička odgovornost i jamči inkluzivniji postupak. Izvjestiteljica stoga želi srdačno zahvaliti odborima koji doprinose završnom izvješću.

Svako razmatranje temelji se na mišljenjima trećih strana, često tijela Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, OESS-a, a s vremena na vrijeme na presudama nacionalnih i međunarodnih sudova. Iako je izvjestiteljica zahvalna što se može osloniti na te institucije, to pokazuje koliko EU ima posla u istraživanju, analizi i objavljivanju podataka o stanju demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava u državama članicama. Stoga izvjestiteljica želi ponoviti poziv ovog Parlamenta Komisiji da hitno osnuje i koristi mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava.

PE620.837v02-00 30/65 RR\1158298HR.docx

HR

Institucionalne tvorevine nikada neće zaživjeti ako ne postoji politička volja. Europska je unija projekt koji se temelji na zajedničkim vrijednostima i solidarnosti. Europska je povijest puna nasilja, a prava pojedinaca često su se gazila u ime općeg dobra. Živimo 73 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata i 29 godina nakon pada Berlinskog zida. Oba su događaja duboko usađena u našu kolektivnu svijest.

To je razumijevanje prošlosti bilo inspiracija za preambulu UEU-a: „nadahnuti kulturnim, vjerskim i humanističkim nasljeđem Europe iz kojeg su se razvile opće vrijednosti nepovredivih i neotuđivih prava ljudskog bića, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava, podsjećajući na povijesnu važnost okončanja podijeljenosti europskog kontinenta i na potrebu stvaranja čvrstih temelja za izgradnju buduće Europe, potvrđujući svoju privrženost načelima slobode, demokracije i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava.”

Odgovorni vođe uzimaju u obzir tu baštinu i djeluju u skladu s njom. Bliski prijatelji mogu si međusobno reći istinu, ma koliko ona bila neugodna.

Na temelju prethodno opisanog postupka izvjestiteljica smatra da je potrebno od Vijeća zatražiti da iznese odgovarajuće mjere za ponovno uspostavljanje uključive demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava u Mađarskoj.

RR\1158298HR.docx 31/65 PE620.837v02-00

HR

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je na isključivo dobrovoljnoj osnovi pod izričitom odgovornošću izvjestiteljice. Izvjestiteljica je tijekom pripreme izvješća, do njegova usvajanja u Odboru, primila informacije od sljedećih subjekata ili osoba:

Subjekt i/ili osobaAmnesty InternationalANKHatlatszo.huA Varos MindenkieCentar za temeljna pravaSrednjoeuropsko sveučilišteUnija za građanske slobode za EuropuVijeće Europe, Ured povjerenika za ljudska pravaGlavni tajnik Vijeća Europe,Vijeće Europe, posebni predstavnik glavnog tajnika za migracije i izbjegliceVenecijanska komisija Vijeća EuropeOdbor Vijeća Europe za Konvenciju iz LanzaroteaPravni fakultet ELTEEuropska komisijaEuropski sveučilišni institut, Škola za transnacionalno upravljanjeMeđunarodni savez za ljudska prava (FIDH)Freedom HouseAgencija za temeljna pravaHáttér SocietyMađarski izvanredni i opunomoćeni veleposlanik, Stalno predstavništvo pri EU-uMađarski ministar vanjskih poslovaMađarski državni ministar za parlamentarne posloveMađarski državni dužnosnici u tranzitnom području RöszkeMađarski savez za građanske slobodeMađarski helsinški odborUdruga IdetartozunkK-monitorMenedekMertek Media MonitorSveučilište MiddlesexSkupina za solidarnost s migrantima u Mađarskoj MigSzolNacionalna udruga mađarskih novinara MUOSZnovine NepszabadsagEuropski ured za borbu protiv prijevara OLAFOtvoreno društvo Institut europskih politikaPolitical Capital InstituteSveučilište Princeton

PE620.837v02-00 32/65 RR\1158298HR.docx

HR

Reporteri bez granicaUred za inicijative Roma na Institutu Otvoreno društvoProgram „Lučonoše” (Lightbringers) namijenjen RomimaMreža romskih posrednikaCentar za romske medijeRTL GroupTransparency InternationalUdruga Transvanilla TransgenderUNHCRSveučilište u Pečuhu444.hu

RR\1158298HR.docx 33/65 PE620.837v02-00

HR

MIŠLJENJE MANJINE

u skladu s člankom 52.a stavkom 4. PoslovnikaMarek Jurek, Beata Gosiewska, Mylène Troszczynski, Auke Zijlstra, Barbara Kappel

Prijedlog za pokretanje članka 7. Ugovora protiv Mađarske izravno je usmjeren na razdvajanje Unije i produbljivanje krize. Političke razlike trebale bi biti poticaj za dijalog, a ne sankcije. Kršenjem tog načela narušava se suradnja naših država.Prije svega, ovaj prijedlog ne sadrži nikakvo činjenično obrazloženje. U više slučajeva radi se o izravnom napadu na demokratske postupke kao što su izmjena ustava i javna savjetovanja. Mađarsku se optužuje zbog činjenice da želi riješiti socijalne probleme, kao što je integracija Roma, koji se pojavljuju u mnogim europskim državama, a s kojima se Mađarska nosi bolje od ostalih. Rezolucija u potpunosti ignorira temeljni razlog za politiku mađarskih vlasti: potreba za reformom društva i uklanjanjem posljedica gotovo polustoljetne sovjetske dominacije i kolaboracionističkih totalitarnih vlada. U rezoluciji se ne tvrdi da se taj zadatak provodi na nepravilan ili pretjeran način, već u potpunosti ignorira potrebu za njegovom provedbom. U tom smislu predstavlja izraz nepoštovanja prema mađarskom društvu i motivima koji stoje iza njegovih demokratskih odluka.Glavna poruka izvješća je premisa da Mađarska nema pravo donositi odluke koje su druge države Europske unije već donijele. Taj je stav jasno izražen tijekom rada na izvješću („nećemo uspoređivati mađarske zakone sa zakonima drugih država članica”). Na temelju tih razloga smatramo da je nacrt rezolucije, a posebno njegov glavni zaključak, iznimno štetan.

PE620.837v02-00 34/65 RR\1158298HR.docx

HR

26.4.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o „stanju u Mađarskoj” (u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017.)(2017/2131(INL))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ingeborg Gräßle

(Inicijativa – članak 45. Poslovnika)

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Intensity of Competition, Corruption Risks and Price Distortion in the Hungarian Public Procurement – 2009-2016” (Intenzitet tržišnog natjecanja, opasnost od korupcije i narušavanja cijena javnoj nabavi u Mađarskoj u razdoblju 2009. – 2016.) koju je pripremio Centar za istraživanje korupcije iz Budimpešte,

– uzimajući u obzir analizu uporabe i učinka fondova Europske unije u Mađarskoj u programskom razdoblju 2007. – 2013., koju je naručio Ured mađarskog premijera i koju su izradili društvo KPMG Tanácsadó Ltd. i njegov podugovaratelj GKI Gazdaságkutató Corp.,

– uzimajući u obzir svoje rezolucije o stanju u Mađarskoj1 od 17. svibnja 2017. te od 10. lipnja i 16. prosinca 2015., kao i Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o stanju temeljnih prava: norme i prakse u Mađarskoj2 i Rezoluciju od 16. veljače 2012. o nedavnim političkim promjenama u Mađarskoj3,

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0216, SL C 407, 4.11.2016., str. 46. i SL C 399, 24.11.2017., str. 127.2 SL C 75, 26.2.2016., str. 52.3 SL CE 249, 30.8.2013., str. 27.

RR\1158298HR.docx 35/65 PE620.837v02-00

HR

– uzimajući u obzir indeks percepcije korupcije organizacije Transparency International za razdoblje 2006. – 2016.;

– uzimajući u obzir indeks globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma za 2017./2018.,

A. budući da sredstva Unije čine između 1,9 i 4,4 % mađarskog BDP-a te više od pola iznosa javnih ulaganja u toj zemlji;

B. budući da je Mađarskoj u okviru kohezijskih i strukturnih fondova dodijeljeno 25,3 milijardi EUR za razdoblje 2007. – 2013. te 25 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2020.;

C. budući da su plaćanja Unije iz sredstava kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF) i Europski socijalni fond (ESF)) u korist Mađarskoj u razdoblju 2004. – 2017. dosegla 30,15 milijardi EUR; budući da iznos financijskih ispravaka koji proizlaze iz revizija Unije, do ovog trenutka, doseže približan iznos od 940 milijuna EUR za Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond te se očekuje da će premašiti 1 milijardu EUR;

D. budući da financijski doprinos Unije za sudionike u Mađarskoj iznosi 288,1 milijuna EUR u okviru Sedmog okvirnog programa i 174,9 milijuna EUR u okviru programa Obzor 2020.;

E. budući da je Mađarska imala jednu od najviših stopa apsorpcije sredstava Unije među državama članicama koje su pristupile Uniji nakon 2004.;

F. budući da je mađarski BDP porastao za 16,1 % između 2004. i 2016., što je tek malo iznad prosjeka Unije i znatno niže od stopa rasta u drugim zemljama Višegradske skupine (Poljska, Češka Republika i Slovačka);

G. budući da je Mađarska od 2008. prema indeksu percepcije korupcije pala za 19 bodova i da je u tom smislu među državama članicama s najlošijim rezultatima;

H. budući da se svjetskim pokazateljima upravljanja iz 2016. naglašava da je Mađarska nazadovala u području učinkovitosti upravljanja, vladavine prava i kontrole korupcije;

I. budući da se u Preporukama Vijeća od 11. srpnja 2017. o Nacionalnom programu reformi Mađarske za 2017. i davanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Mađarske za 2017.1 naglašava potreba da se poboljša transparentnost javnih financija, unaprijedi transparentnost i tržišno natjecanje u postupku javne nabave provedbom sveobuhvatnog i učinkovitog sustava e-nabave te ojača okvir za borbu protiv korupcije; budući da je, prema preporukama po državama članicama, s donošenjem Zakona o javnoj nabavi ostvaren ograničeni napredak u pogledu transparentnosti javnih financija, ali su važne mjere odgođene, posebno u području e-nabave, a pokazatelji upućuju na to da su tržišno natjecanje i transparentnost u javnoj nabavi i dalje nezadovoljavajući; budući da prema preporukama po državama članicama nije zabilježen napredak u pogledu poboljšanja okvira za borbu protiv korupcije te nisu predviđene promjene u nacionalnom programu za borbu protiv korupcije kako bi on postao učinkovitiji u sprečavanju korupcije i primjeni odvraćajućih sankcija; budući da je prema preporukama po državama članicama kazneni

1 SL C 261 9.8.2017., str. 71.

PE620.837v02-00 36/65 RR\1158298HR.docx

HR

progon slučajeva korupcije na visokoj razini i dalje iznimka;

J. budući da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u razdoblju 2013. – 2016. proveo 57 istraga povezanih s Mađarskom, što je drugi najviši broj istraga po zemlji u Uniji; budući da je 80 % tih istraga zaključeno donošenjem pravosudnih preporuka, financijskih preporuka ili jednih i drugih;

K. budući da je Mađarska bila država članica s najvećim iznosom financijskih ispravaka primijenjenih 2016. godine koji su dosezali ukupno 211 milijuna EUR;

L. budući da je financijski učinak istraga OLAF-a u područjima strukturnih fondova i poljoprivrede koje su se u razdoblju 2013. – 2016. odnosile na Mađarsku dosegao 4,16 %, što je najviši iznos u Uniji;

M. budući da je manje od 10 % informacija pristiglih u OLAF iz Mađarske tijekom 2016. došlo iz javnih izvora;

N. budući da je mjerama koje su mađarska nacionalna pravosudna tijela poduzela na temelju preporuka OLAF-a u razdoblju 2009. – 2016. obuhvaćeno samo 33 % svih preporuka OLAF-a;

O. budući da je indeks transparentnosti javne nabave u Mađarskoj tijekom razdoblja 2015. – 2016. ostao daleko ispod razine razdoblja 2009. – 2010.; budući da natječaji koje financira Unija prema indeksu transparentnosti od 2011. svake godine bilježe znatno manje vrijednosti od natječaja koje ne financira Unija; budući da detaljna analiza pokazuje da je razina transparentnosti 2016. bila znatno niža nego 2015. godine;

P. budući da je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) osnovan u okviru pojačane suradnje među 21 državom članicom, ali je Mađarska odlučila ne sudjelovati u njegovoj uspostavi;

Q. budući da procjene pokazuju vrlo visoku razinu izravnog socijalnog gubitka u Mađarskoj, koja doseže 15 – 24 % u ukupnoj vrijednosti ugovora u razdoblju 2009. – 2016., što iznosi najmanje između 6,7 milijardi EUR i 10,6 milijardi EUR;

R. budući da bi dinamično civilno društvo trebalo imati ključnu ulogu u promicanju transparentnosti i odgovornosti vlade u vezi s njezinim financijama i borbom protiv korupcije;

1. smatra da trenutačna razina korupcije, nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnim financijama i neprihvatljivi rashodi ili previsoke cijene financiranih projekata utječu na sredstva Unije u Mađarskoj; smatra da bi navedeno moglo predstavljati kršenje vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te se time može opravdati pokretanje postupka u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a;

2. podsjeća na svoju preporuku od 13. prosinca 2017. Vijeću i Komisiji nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, u kojoj je naveo da Komisija antikorupcijski nadzor treba provoditi u okviru postupka europskog semestra, zauzeo stajalište da bi borbu protiv korupcije u tom postupku mogla zasjeniti druga gospodarska i financijska pitanja te je pozvao Komisiju da bude primjer i ponovno se pozabavi objavom izvješća o borbi protiv korupcije, obvezujući se na puno vjerodostojniju i obuhvatniju

RR\1158298HR.docx 37/65 PE620.837v02-00

HR

strategiju za borbu protiv korupcije; ističe da je borba protiv korupcije pitanje policijske i pravosudne suradnje te da je riječ o području politike u kojem je Parlament suzakonodavac i ima pune nadzorne ovlasti;

3. podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava izričito zatražio uspostavu godišnjeg izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima s preporukama za pojedine zemlje, uključujući poseban naglasak na korupciji;

4. žali zbog nedostataka u postupcima javne nabave u Mađarskoj; sa zabrinutošću napominje da je u Mađarskoj udio ugovora dodijeljenih u postupcima javne nabave na temelju samo jedne ponude za 2016. i dalje vrlo visok, 36 %, što je drugi najviši postotak u Uniji nakon Poljske i Hrvatske (45 %)1; smatra da to ukazuje na to da postoji velik rizik od korupcije u mađarskim postupcima javne nabave; smatra da Komisija treba primijeniti učinkovit instrument za praćenje kako bi se izbjegla primjena praksi koje su u suprotnosti s duhom Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća2 te podnijeti zakonodavne prijedloge kako bi se uklonili dosad otkriveni nedostatci; traži informacije o poduzećima koja djeluju kao jedini ponuditelji u Mađarskoj; traži istragu o tome provode li se natječaji u cilju sklapanja ugovora s određenim poduzećima; poziva mađarsku vladu da na svojim internetskim stranicama objavi cjeloviti godišnji popis svih dobavljača s kojima je sklopila ugovore vrijednosti veće od 15 000 EUR i da u popis uvrsti naziv i adresu dobavljača, vrstu i predmet ugovora, njegovo trajanje, njegovu vrijednost, primijenjeni postupak i nadležno tijelo vlasti;

5. žali zbog toga što se učinkovitost vlade u Mađarskoj smanjila od 1996.3 te da se radi o jednoj od država članica s najmanje učinkovitom vladom u Uniji; sa zabrinutošću primjećuje da su sve mađarske regije daleko ispod prosjeka Unije u pogledu kvalitete upravljanja; napominje da niska kvaliteta javne uprave u Mađarskoj4 ometa gospodarski razvoj i smanjuje učinak javnog ulaganja;

6. napominje da je regionalna uspješnost u području inovacija5 u mađarskim regijama i dalje tek umjerena; primjećuje da Mađarska još nije postigla cilj strategije Europa 2020. o ulaganju 3 % svoga BDP-a u istraživanje i razvoj6; traži od Mađarske da potiče rast i zapošljavanje te da ulaže sredstva Unije u inovacije;

7. potiče Mađarsku da koristi sredstva Unije za nastavak moderniziranja svoga gospodarstva i jačanje potpore malim i srednjim poduzećima; naglašava činjenicu da je u Mađarskoj 30,24 % financijskog doprinosa Unije u okviru programa Obzor 2020. namijenjeno MSP-ovima, dok stopa uspješnosti prijava MSP-ova iznosi 7,26 %, što je niže od stope uspješnosti MSP-ova iz 28 država članica EU-a; nadalje, napominje da je stopa

1 Javna nabava – studija o administrativnom kapacitetu u EU, str. 101. nadalje2 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).3 Vidi Sedmo izvješće o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; kvaliteta upravljanja znatno se razlikuje u Europi, str. 137.; 4 Vidi Sedmo izvješće o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, karta 6.: Europski indeks kvalitete upravljanja, 2017.;5 Vidi Sedmo izvješće o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, karta 5.: regionalna uspješnost u području inovacija, 2017.;6 Vidi Sedmo izvješće o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, karta 6.: Europski indeks kvalitete upravljanja, 2017.;

PE620.837v02-00 38/65 RR\1158298HR.docx

HR

uspješnosti za sve zahtjeve pala s 20,3 % (FP7) na 10,8 % (Obzor 2020.), što Mađarsku svrstava na 26. mjesto za Obzor 2020.;

8. poziva Komisiju da potakne države članice na to da se pridruže Uredu europskog javnog tužitelja;

9. ističe da Mađarska ima najveći postotak financijskih preporuka OLAF-a u Uniji u vezi sa strukturnim fondovima i poljoprivredom za razdoblje 2013. – 2016.; ističe da je ukupan financijski učinak predmeta OLAF-a u Mađarskoj četiri puta veći od učinka nacionalnih istraga; poziva Komisiju i Mađarsku da poduzmu potrebne napore za borbu protiv prijevara u vezi s fondovima Unije;

10. žali zbog toga što je Komisija suspendirala objavu izvješća o borbi protiv korupcije; apelira na Komisiju da promijeni svoju odluku i da redovito objavljuje takvo izvješće.

RR\1158298HR.docx 39/65 PE620.837v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 25.4.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

1202

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Marco Valli, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Péter Niedermüller, Julia Pitera

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrea Bocskor, Tiemo Wölken

PE620.837v02-00 40/65 RR\1158298HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

12 +ALDE Martina Dlabajová

GUE/NGL Luke Ming Flanagan

PPE Richard Ashworth, Ingeborg Gräßle, Julia Pitera, Petri Sarvamaa, Tomáš Zdechovský

S&D Zigmantas Balčytis, Cătălin Sorin Ivan, Péter Niedermüller, Georgi Pirinski, Tiemo Wölken

0 -

2 0EFDD Marco Valli

PPE Andrea Bocskor

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1158298HR.docx 41/65 PE620.837v02-00

HR

17.5.2018MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE



Izvjestiteljica za mišljenje: Petra Kammerevert


PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

Akt o izmjeni Zakona o nacionalnom visokom obrazovanju

1. priznaje da je u nedostatku jedinstvenih normi Unije ili modela u području obrazovanja, zadatak mađarske vlade da uspostavi i redovito preispituje najprimjereniji regulatorni okvir koji se primjenjuje na strana sveučilišta na njezinu državnom području te da nastoji poboljšati taj okvir, kao što je navedeno i u zaključcima Venecijanske komisije; ističe, međutim, da prema članku 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje među državama članicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri čemu u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu kulturnu i jezičnu raznolikost; nadalje ističe da zakoni o obrazovanju koje provodi mađarska vlada moraju biti u potpunosti usklađeni sa slobodama unutarnjeg tržišta i temeljnim pravima;

2. podsjeća da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe u travnju 2017. nakon donošenja akta o izmjeni Zakona o nacionalnom visokom obrazovanju u Mađarskoj zatražila mišljenje Venecijanske komisije te da je Venecijanska komisija u svojim zaključcima izjavila da je uvođenje strožih pravila, uz stroge rokove i ozbiljne pravne posljedice za strana sveučilišta koja već dugi niz godina imaju sjedište u Mađarskoj i tamo zakonito djeluju, iz perspektive vladavine prava i poštovanja temeljnih prava vrlo problematično;

PE620.837v02-00 42/65 RR\1158298HR.docx

HR

3. priznaje da je mađarska vlada ispunila neke zahtjeve iz Rezolucije Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o stanju u Mađarskoj, a posebno u pogledu ukidanja rokova iz akta o izmjeni Zakona o nacionalnom visokom obrazovanju, kao i početka razgovora s tijelima SAD-a nadležnim za Srednjoeuropsko sveučilište; međutim, žali zbog toga što mađarski premijer još uvijek nije potpisao sporazum o suradnji između mađarske vlade i vlade države sjedišta Srednjoeuropskog sveučilišta, koji je spreman od prošle godine; osim toga, žali da mađarska vlada nije povukla akt o izmjeni Zakona o nacionalnom visokom obrazovanju;

4. nadalje primjećuje da obustava rokova na dugoročnoj osnovi nije pogodna za sigurnost planiranja za sveučilišta, njihovo nastavno osoblje i studente; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da su mađarske vlasti 13. travnja 2018. posjetile američku saveznu državu New York u cilju ublažavanja preostalih rezervi mađarske vlade u vezi sa Srednjoeuropskim sveučilištem; žali, međutim, zbog toga što još uvijek nije potpisan niti ratificiran sporazum o suradnji između mađarske vlade i vlade države sjedišta Srednjoeuropskog sveučilišta, iako su mađarske vlasti tijekom posjeta dale do znanja da Srednjoeuropsko sveučilište sada ispunjava zahtjeve „Lex CEU-a”; stoga poziva mađarsku vladu da deblokira i nastavi sklapanje sporazuma o suradnji u vezi sa Srednjoeuropskim sveučilištem, o kojem su se već vodili pregovori sa američkom saveznom državom New York, kako bi sveučilište moglo uredno obavljati svoj posao;

5. žali zbog toga što pravni spor između Komisije i mađarske vlade u vezi s aktom o izmjeni Zakona o nacionalnom visokom obrazovanju do sada još nije riješen, što je dovelo do pokretanja postupka od strane Komisije pred Sudom Europske unije; ističe da Mađarska ima pravo na vlastite zakone o obrazovanju, ali ti zakoni ne smiju biti u suprotnosti sa slobodama unutarnjeg tržišta, osobito sa slobodom pružanja usluga i slobodom poslovnog nastana te pravom na akademsku slobodu, pravom na obrazovanje i slobodom poduzetništva, koji su utvrđeni u Povelji Europske unije o temeljnim pravima;

Segregacija romske djece

6. izražava zabrinutost činjenicom da su, općenito, višestruki oblici dnevne diskriminacije i, osobito, segregacija romske djece u području obrazovanja i dalje strukturne i duboko ukorijenjene pojave u Mađarskoj i drugim europskim zemljama, što pridonosi socijalnoj isključenosti Roma i smanjuje njihove izglede za integraciju u obrazovni sustav, na tržište rada i u društvo u cjelini; podsjeća na to da se pitanje segregacije Roma tematizira u brojnim preporukama Komisije i stoga poziva mađarsku vladu da se drži tih preporuka i primjenjuje učinkovite mjere;

Medijska politika

7. mišljenja je da Komisija prilikom revizije medijskog zakonodavstva 2010. nije bila dovoljno temeljita i nije uzela u obzir vrijednosti utvrđene u članku 2. UFEU-a; podsjeća da je u lipnju 2015. Venecijanska komisija objavila mišljenje o medijskom zakonodavstvu u Mađarskoj, u kojem je navela da je kao prioritet potrebna revizija nekoliko pitanja, ako mađarska tijela ne žele samo poboljšati stanje u vezi sa slobodom medija u zemlji, nego i promijeniti javnu percepciju slobode medija;

8. smatra da je zakon o medijima iz 2010. s nedostatnim pravilima u pogledu vlasničke

RR\1158298HR.docx 43/65 PE620.837v02-00

HR

isprepletenosti doveo do iskrivljenog i neuravnoteženog medijskog tržišta; naglašava da je mađarsko tržište postalo u većoj mjeri koncentrirano, da su nestale mnoge neovisne lokalne postaje i da je nekada uspješan segment lokalnih radio-stanica također na gubitku; smatra da je potrebno ojačati transparentnost vlasništva nad medijima, pogotovo ako medijska kuća prima javna sredstva;

9. mišljenja je da je vijeće za medije, čije članove od 2010. može birati samo vladajuća stranka, aktivno pridonijelo restrukturiranju radijskog tržišta kako bi se zadovoljile prevladavajuće političke potrebe; zgrožen je činjenicom da vijeće za medije nije uspjelo zajamčiti ni minimalnu razinu ravnoteže u medijima;

10. ističe da se državnim izdacima za oglašavanje određenim medijskim poduzećima daje nerazmjerna prednost u odnosu na druga; ističe da su državni izdaci 2017. bili viši nego ikad prije te da se državni oglasi u pravilu dodjeljuju medijima koji su odani vlasti i kojima pretežito upravljaju oligarsi;

11. podsjeća na to da je u svibnju 2017. mađarski parlament donio zakon kojim se nacionalni porez na oglašavanje podiže sa 5,3 % na 7,5 %, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg pritiska na preostale neovisne medije u zemlji; zabrinut je zbog toga što je oglašavanje za političke stranke u javnim i privatnim medijima dopušteno samo ako je besplatno, što je dovelo do sumnji u pogledu ograničavanja pristupa informacijama, s obzirom na to da privatni mediji možda neće biti spremni emitirati besplatno oglašavanje; smatra da je potrebno zajamčiti da se sa svim medijima na pošten i transparentan način sklope ugovori o javnom oglašavanju;

12. naglašava da takozvana služba za radiodifuziju (MTVA), koja obuhvaća sve javne radijske i televizijske postaje, nekritički širi poruke vlade i, osobito, neprekidno prikazuje vladinu kampanju usmjerenu protiv izbjeglica, odnosno njezinu kampanju „Stop-Soros”; naglašava da javna televizijska postaja M1 kao 24-satni informativni kanal nudi više mogućnosti nego ranije za propagandu i prenošenje poruka vlade;

13. ističe da služba za radiodifuziju nije u skladu sa zahtjevima transparentnosti, da ne pruža javno dostupne informacije za praćenje potrošnje javnih sredstava i, za razliku od mnogih europskih javnih radiotelevizijskih kuća, nema godišnjeg izvješća te da nije poznato kako utvrđuje, odnosno na koji način ispunjava obveze pružanja javne usluge;

14. podsjeća na to da su sloboda i pluralizam medija temeljna prava utvrđena u članku 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i da čine osnovne temelje demokratskih društava; stoga apelira na mađarsku vladu da slobodu i pluralizam medija zajamči kao ključne vrijednosti Unije;

15. naglašava u vezi s nedavno objavljenim indeksom demokracije 2017. koji izrađuje Economist Intelligence Unit te Svjetskim indeksom slobode medija za 2018. godinu koji izrađuju Reporteri bez granica, da zbog opsežnih intervencija države i pojačanih državnih kontrola u proteklim godinama u Mađarskoj postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu slobode i pluralizma medija; u tom kontekstu izražava zabrinutost zbog prodaje, a potom i zatvaranja Népszabadsága, jedne od najstarijih i najuglednijih novina u Mađarskoj;

16. naglašava da se novinarima neovisnih medija često bitno otežava obavljanje njihova

PE620.837v02-00 44/65 RR\1158298HR.docx

HR

posla, da se suradnicima medija redovno zabranjuje ulazak u zgradu Parlamenta te da se novinarima u Parlamentu ograničavaju prostori za postavljanje pitanja političarima i razgovore s njima;

17. zabrinut je zbog toga što je mađarska vlada, nakon što su vladi bliski oligarsi preuzeli posljednje neovisne mađarske regionalne novine, nedavno proširila svoju kontrolu nad medijima te je koncentracija medija u Mađarskoj prema „Reporterima bez granica” poprimila dosad nezabilježenu grotesknu razinu; smatra da je potrebno povećati transparentnost vlasništva nad medijima, pogotovo ako se dotičnom poduzetniku dodjeljuju javni ugovori;

18. žali zbog toga što je vladi bliski internetski portal 888.hu nedavno objavio crnu listu novinara koji rade za strane medije i koje se naziva „stranim Sorosevim propagandistima” te da je to bez sumnje u suprotnosti s načelom slobode medija;

Nevladine organizacije

19. duboko je zabrinut zbog sve manjeg prostora djelovanja organizacija civilnog društva u Mađarskoj; u tom pogledu žali zbog pokušaja mađarske vlade da nadzire rad nevladinih organizacija i ograniči njihove mogućnosti da obavljaju svoj legitimni posao, ponajprije u okviru zakona o nevladinim organizacijama i zakonom „Stop Soros“;

20. ističe da se zakonom o nevladinim organizacijama, koji se odnosi na nevladine organizacije koje se financiraju stranim sredstvima, nepropisno ograničavaju temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na slobodu udruživanja, da se njime uvode neopravdana i neproporcionalna ograničenja slobodnog kretanja kapitala i potiče sumnja u poštovanje prava na zaštitu privatnog života i osobnih podataka; naglašava da je Komisija stoga morala podnijeti tužbu Sudu Europske unije u vezi sa zakonom o nevladinim organizacijama; duboko žali zbog činjenice da je, unatoč tome što je u tijeku postupak pred Sudom Europske unije u vezi sa zakonom o nevladinim organizacijama, mađarska vlada u veljači 2018. uvela drugi zakon, tzv. „Lex Stop Soros”, kojim se namjerava dodatno ograničiti pravo na udruživanje i rad nevladinih organizacija; u tom pogledu žali zbog namjere mađarske vlade da prisilno zatvori sve nevladine organizacije koje financira Soros i da nevladinim organizacijama omogući rad u području migracija samo uz državnu dozvolu; duboko je zabrinut zbog toga što bi predloženi zakoni mogli poslužiti kao model u Uniji kojim će se ugroziti vrijedan rad organizacija civilnog društva koje se bore za poštovanje ljudskih prava, što je opasnost na koju je nedavno upozorila Agencija EU-a za temeljna prava; skreće dodatnu pozornost na činjenicu da je vladajuća stranka izgradila mrežu nevladinih organizacija pod vodstvom vlade, koje se financiraju iz javnih sredstava i čija je glavna aktivnost širiti vladine poruke i organizirati prosvjede u korist vlade;

Općenito

21. smatra da situacija u području visokog obrazovanja, obrazovanja Roma, slobode i pluralizma medija te stanje nevladinih organizacija u Mađarskoj predstavljaju jasan rizik od teškog kršenja vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU); stoga apelira na Komisiju da se i dalje koristi svim raspoloživim sredstvima u okviru Ugovora;

RR\1158298HR.docx 45/65 PE620.837v02-00

HR

22. s tim u vezi smatra da je pokretanje postupka iz članka 7. UEU-a opravdano radi poštovanja zajedničkih vrijednosti Unije te kako bi se zajamčila vladavina prava;

23. poziva Komisiju da nastavi pomno pratiti razvoj zakonodavnog postupka i da obrati pozornost na pitanje u kojoj se mjeri prijedlozima krši pravo Unije, uključujući temeljna prava, te da sve procjene bez odgode učini javno dostupnima;

24. poziva OESS/ODIHR da u okviru aktivnosti misije za promatranje izbora nakon ishoda parlamentarnih izbora u Mađarskoj pokrene postupak praćenja i da pomno prati zlouporabu slobode izražavanja i zlouporabu administrativnih resursa;

25. poziva Komisiju da poveća sredstva za neovisne projekte u području slobode i pluralizma medija, kao što je, među ostalim, alat za praćenje medijskog pluralizma, kojima se dokumentiraju kršenja slobode medija i pruža potpora ugroženim novinarima.

PE620.837v02-00 46/65 RR\1158298HR.docx

HR




1348


Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Damian Drăghici, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Luigi Morgano, John Procter, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka


Algirdas Saudargas


António Marinho e Pinto

RR\1158298HR.docx 47/65 PE620.837v02-00

HR


13 +

ALDE María Teresa Giménez Barbat, António Marinho e Pinto

GUE/NGL Nikolaos Chountis, Curzio Maltese

S&D Silvia Costa, Damian Drăghici, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Luigi Morgano, Julie Ward

Verts/ALE Jill Evans, Helga Trüpel

4 -

ENF Dominique Bilde

PPE Andrea Bocskor, Michaela Šojdrová, Milan Zver

8 0

ECR John Procter

EFDD Isabella Adinolfi

PPE Svetoslav Hristov Malinov, Algirdas Saudargas, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski


PE620.837v02-00 48/65 RR\1158298HR.docx

HR

26.3.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA


o stanju u Mađarskoj (u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017.)(2017/2131(INL))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maite Pagazaurtundúa Ruiz


PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da vrijednosti na kojima je utemeljena Europska unija obuhvaćaju poštovanje ljudskog dostojanstva, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina (članak 2. UEU-a), te budući da su te vrijednosti univerzalne i zajedničke državama članicama;

B. budući da je slobodno sudjelovanje u potpunosti razvijenog civilnog društva ključni aspekt svakog demokratskog procesa donošenja odluka;

C. budući da je zakonodavstvo Unije proizvod kolektivnog donošenja odluka u kojem sudjeluju sve države članice;

D. budući da je u skladu s člankom 9. UEU-a i člankom 20. UFEU-a svaka osoba koja ima državljanstvo neke države članice građanin Unije; budući da građanstvo Unije ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo već mu se pridodaje;

E. budući da je odbor AFCO posjetio Mađarsku u studenom 2016.;

1. snažno ističe da su vrijednosti iz članka 2. UEU-a zajedničke svim državama članicama, koje ih moraju poštovati jer su to temeljne vrijednosti Europske unije;

2. podsjeća na to da se u sadržaju članka 2. UEU-a odražavaju obvezujuća i čvrsto uspostavljena načela međunarodnog prava koja podržavaju sve države članice;

RR\1158298HR.docx 49/65 PE620.837v02-00

HR

naglašava, stoga, da su puno poštovanje, zaštita i promicanje vladavine prava, demokracije i ljudskih prava zajednička odgovornost i obveza koje proizlaze već iz same pripadnosti međunarodnoj zajednici;

3. napominje da u skladu s člankom 49. UEU-a države kandidatkinje moraju pokazati da ispunjavaju kriterije iz Kopenhagena kako bi postale članice Unije, a da je dužnost Komisije zahtijevati puno pridržavanje tih kriterija; naglašava da države članice, nakon što su postale članicama Unije, imaju odgovarajuću obvezu poštovanja i osiguravanja vladavine prava i njezinih sastavnih elemenata te da ih načelo uzajamnog povjerenja, koje je sadržano u pravu Unije, ne oslobađa dužnosti da ocjenjuju kako se ostale države članice pridržavaju prava Unije, naročito u njemu priznatih temeljnih prava;

4. podsjeća na to da se vrijednosti iz članka 2. UEU-a štite postupkom predviđenim u članku 7., ali je mišljenja da bi Unija trebala na raspolaganju imati dodatni, bolje strukturirani okvir koji bi joj služio za praćenje i ocjenjivanje poštovanja i promicanja načela iz članka 2. UEU-a;

5. ponavlja svoj poziv Komisiji da u potpunosti iskoristi stručnost Europske agencije za temeljna prava pri praćenju stanja temeljnih prava u Uniji i predloži reviziju uredbe kojom je uspostavljena ta Agencija kako bi joj se dale šire i neovisnije ovlasti te veća ljudska i financijska sredstva;

6. podsjeća na to da je Venecijanska komisija kao bitne značajke vladavine prava navela zakonitost, pravnu sigurnost i zabranu proizvoljnosti, pristup pravosuđu, poštovanje ljudskih prava, nediskriminaciju i jednakost pred zakonom; dijeli zabrinutost koju je Venecijanska komisija iznijela u svojim mišljenjima o mađarskom zakonodavstvu od 2011., uključujući mišljenja o Temeljnom zakonu i njegovim izmjenama; ponavlja da je Venecijanska komisija u svojem mišljenju o četvrtoj i najaktualnijoj izmjeni Temeljnog zakona Mađarske 17. lipnja 2013. zaključila da su poduzete mjere prijetnja ustavnoj pravdi i nadređenosti osnovnih načela sadržanih u Temeljnom zakonu Mađarske; podsjeća na to da Mađarska priznaje Venecijansku komisiju otkad je 1990. postala članicom Vijeća Europe;

7. ističe da je Venecijanska komisija u svojem mišljenju o Zakonu XXV. od 4. travnja 2017., u pogledu Izmjene Zakona CCIV. iz 2011. o nacionalnom visokom obrazovanju, izjavila kako se takav zakon čini vrlo problematičnim sa stajališta vladavine prava te u pogledu jamstava i načela koja u okviru temeljnih prava imaju strana sveučilišta već utemeljena u Mađarskoj koja ondje već godinama djeluju po zakonu; napominje, nadalje, da je Europska komisija odlučila Mađarsku dati na Sud Europske unije zbog toga što je izmjenom Nacionalnog zakona o visokom obrazovanju od 4. travnja 2017. nerazmjerno ograničila funkcioniranje sveučilišta Unije i sveučilišta trećih zemalja te je treba vratiti u okvire poštovanja prava Unije;

8. ponavlja svoju duboku zabrinutost zbog nedavnih događaja u Mađarskoj koji ugrožavaju vladavinu prava i otežavaju primjenu načela iz članka 2. UEU-a, uključujući događaje koji se odnose na funkcioniranje ustavnog poretka, nezavisnost sudstva i drugih institucija te sustavno uklanjanje elemenata demokratske kontrole vlasti, slobode izražavanja, slobode tiska, akademske slobode, ljudskih prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica, slobode okupljanja i udruživanja, prava na jednako postupanje, socijalnih prava, zaštite organizacija civilnog društva, prava pripadnika manjina, uključujući

PE620.837v02-00 50/65 RR\1158298HR.docx

HR

Rome, Židove i pripadnike skupine LGBTI;

9. primjećuje da pojam građanstva sam po sebi pretpostavlja jasnu političku volju da se poštuje ravnopravnost pojedinaca; ističe da vrijednosti i načela na kojima se temelji Unija obilježavaju sferu s kojom se može poistovjetiti svaki europski građanin, bez obzira na političke ili kulturne razlike koje se povezuju s nacionalnim identitetom; zabrinut je zbog toga što se mađarski dužnosnici javno koriste nacionalističkim idejama zasnovanim na ekskluzivnosti identiteta;

10. napominje da je Venecijanska komisija izjavila kako ograničavanje uloge mađarskog ustavnog suda vodi k riziku koji može negativno utjecati na podjelu vlasti, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava; naročito je zabrinut zbog ponovnog uvođenja, na ustavnoj razini, odredbi koje bi trebale potpadati pod djelokrug općeg prava, a za koje je već utvrđeno da su neustavne i da im je svrha izbjeći ocjenjivanje ustavnosti; preporučuje da se provede revizija rada i ovlasti Nacionalnog sudbenog vijeća kako bi ono moglo ispuniti svoju ulogu nezavisnog mađarskog tijela samostalne sudbene vlasti te traži da se Ustavnom sudu vrati njegova puna nadležnost;

11. zabrinut je zbog sve manjeg prostora djelovanja organizacija civilnog društva i pokušaja kontrole rada nevladinih organizacija i ograničavanja njihove mogućnosti da obavljaju svoj legitimni posao, pokušaja kakav je, primjerice, usvajanje takozvanog zakonodavnog paketa „Stop Soros“; podsjeća na to da je Venecijanska komisija u svojem „mišljenju o prijedlogu zakona o transparentnosti organizacija koje primaju potporu iz inozemstva” (usvojenom 17. lipnja 2017.) izjavila kako će se takvim zakonom nerazmjerno i nepotrebno narušiti slobode okupljanja i izražavanja, pravo na privatnost i zabrana diskriminacije;

12. izražava duboko žaljenje zbog antagonističke i obmanjujuće retorike kojom se ponekad koriste mađarske institucije kada govore o Europskoj uniji; te zbog namjernog izbora vlasti da donose zakonodavstvo kojim se izravno krše vrijednosti Unije; podsjeća na ciljeve iz članka 3. stavaka 1. i 2. UEU-a čije je ispunjavanje Mađarska prihvatila pristupanjem Uniji 2004.; podsjeća na to da je pristupanje Europskoj uniji bio dobrovoljni čin utemeljen na nacionalnom suverenitetu koji je pratio široki konsenzus cijelog mađarskog političkog spektra;

13. ističe kako se postupak zbog povrede pokazao ograničenim sredstvom rješavanja sustavnih povreda vrijednosti Unije zato što je usredotočen na tehnička pitanja, što vladama omogućava predlaganje formalnih korektivnih mjera uz zadržavanje na snazi zakona kojima se krši pravo Unije; smatra da nema pravnih prepreka koje bi u slučaju kršenja načela iskrene suradnje sadržanog u članku 4. UEU-a Komisiju spriječile da na temelju slučajeva povrede utvrdi obrazac ponašanja koji predstavlja povredu članka 2. UEU-a;

14. smatra da bi Komisija u slučaju kada se utvrdi da neka država članica ozbiljno i uporno krši vladavinu prava trebala iskoristiti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi obranila temeljne vrijednosti na kojima počiva Unije, uključujući aktiviranje članka 7. UEU-a; podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna

RR\1158298HR.docx 51/65 PE620.837v02-00

HR

prava1 zatražio od Komisije da do rujna 2017. podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT); žali što taj prijedlog još nije podnesen i ističe hitnu potrebu za uspostavljanjem učinkovitog mehanizma očuvanja temeljnih vrijednosti Unije jer postoji nesklad između, s jedne strane, obveza koje imaju države kandidatkinje na osnovi kriterija iz Kopenhagena i, s druge, primjene tih kriterija od strane država članica nakon što pristupe Uniji; naglašava kako je za ispravan odgovor na povredu temeljnih vrijednosti Unije potrebna kombinacija odgovarajućih pravnih instrumenata i političke volje;

15. smatra da trenutačno stanje u Mađarskoj predstavlja jasan rizik od ozbiljne povrede vrijednosti iz članka 2. UEU-a koji zahtijeva pokretanje postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a;

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.

PE620.837v02-00 52/65 RR\1158298HR.docx

HR




1545


Gerolf Annemans, Michał Boni, Mercedes Bresso, Elmar Brok, Fabio Massimo Castaldo, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Morten Messerschmidt, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Kazimierz Michał Ujazdowski


Max Andersson, Pervenche Berès, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jérôme Lavrilleux, Cristian Dan Preda, Jasenko Selimovic, Rainer Wieland

RR\1158298HR.docx 53/65 PE620.837v02-00

HR


15 +ALDE Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jasenko Selimovic

EFDD Fabio Massimo Castaldo

GUE/NGL Helmut Scholz, Barbara Spinelli

PPE Michał Boni, Danuta Maria Hübner

S&D Pervenche Berès, Mercedes Bresso, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jo Leinen, Pedro Silva Pereira, Claudia Țapardel

VERTS/ALE Max Andersson, Pascal Durand

4 -ECR Morten Messerschmidt, Kazimierz Michał Ujazdowski

ENF Gerolf Annemans

PPE György Schöpflin

5 0PPE Elmar Brok, Esteban González Pons, Alain Lamassoure, Markus Pieper, Paulo Rangel

PE620.837v02-00 54/65 RR\1158298HR.docx

HR

17.5.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA



Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Noichl


PA_INL

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir izvješće radne skupine UN-a od 27. svibnja 2016. o pitanju diskriminacije žena u zakonodavstvu i u praksi1,

– uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Europske komisije od 27. travnja 2017. u vezi sa zakonodavstvom EU-a o jednakom postupanju prema muškarcima i ženama u pogledu zapošljavanja i rada (Direktiva o jednakom postupanju, Direktiva 2006/54/EZ) te Direktivom o rodiljnom dopustu (Direktiva Vijeća 92/85/EEZ),

A. budući da je člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UEFU) propisano da je ravnopravnost između žena i muškaraca temeljno načelo Unije te bi ona stoga morala biti jedan od ključnih prioriteta svih država članica;

B. budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući jednakost žena i muškaraca, prava pripadnika manjina, te budući da su te vrijednosti univerzalne i zajedničke državama članicama (članak 2. UEU-a);

1 http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=20027&LangID=E

RR\1158298HR.docx 55/65 PE620.837v02-00

HR

C. budući da Mađarska s 50,8 bodova na Indeksu ravnopravnosti spolova za 2017. Europskog instituta za ravnopravnost spolova zauzima pretposljednje mjesto u Europi i da je, osim toga, od 2010. izgubila 1,6 bodova;

D. budući da je od nevladinih organizacija legitimno očekivati transparentno financijsko poslovanje;

E. budući da je Mađarska pod velikim kritikama raznih međunarodnih organizacija za ljudska prava zbog nazadovanja u pogledu ljudskih prava i ograničenja nametnutih radu civilnog društva, uključujući organizacije za prava žena; budući da restriktivni propisi i politike koji se provode, kako je opisano u nastavku, znatno otežavaju rad organizacijama za prava žena koje pružaju jedinstvene usluge za žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji i te organizacije izlažu opasnosti da budu isključene iz poreznih i drugih olakšica;

F. budući da je Mađarska jedna od glavnih zemalja porijekla žrtava trgovanja ljudima u EU-u;

G. budući da su, iako Mađarska ima snažan nacionalni zdravstveni sustav i javno zdravstveno osiguranje, i unatoč preporukama raznih nadzornih tijela UN-a, troškovi moderne kontracepcije u Mađarskoj u cijelosti isključeni iz sustava mađarskoga zdravstvenog osiguranja pa nema povrata sredstava ni za koju metodu kontracepcije, što je prepreka za moderno planiranje obitelji, te budući da je Mađarska jedna od rijetkih država članica u kojoj se hitna kontracepcija ili pilula za dan poslije može dobiti samo na liječnički recept, protivno preporuci Europske komisije iz 2015. da se hitna kontracepcija omogući i bez recepta; budući da, uz iznimku hitne zdravstvene skrbi, migrantice bez osobnih dokumenata nemaju pristup nikakvoj zdravstvenoj skrbi, što im također onemogućuje dobivanje bilo kakve prenatalne skrbi; budući da se, unatoč zabrinutosti Odbora Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koji je pozvao vladu da se pobrine za pristup sigurnom pobačaju bez podvrgavanja žena obveznom savjetovanju i medicinski nepotrebnom razdoblju čekanja, ti zahtjevi i dalje provode i medicinski pobačaj i dalje nije dostupan, čime se žene stigmatiziraju i otežava im se pristup navedenim uslugama zdravstvene skrbi;

H. budući da je definicija obitelji u mađarskom Ustavu kao „bračnog odnosa i odnosa partnera i djeteta” zastarjela i da je zasnovana na konzervativnim uvjerenjima; budući da je istospolni brak zabranjen; budući da je gotovo 70 % ispitanika u istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava o LGBT zajednici provedenom 2014. navelo da izbjegava određena mjesta zbog straha od uznemirivanja ili napada zbog svoje pripadnosti LGBTI zajednici;

I. budući da je od 47 država članica Vijeća Europe samo njih 30 dosad ratificiralo Istanbulsku konvenciju, a da je još 15 država članica, među kojima je i Mađarska, potpisalo Konvenciju, ali je još nije ratificiralo; budući da je napredak u vezi s postupkom ratifikacije u Mađarskoj zaustavljen od veljače 2017. godine; budući da je, iako je zakonodavstvo kojim se kriminalizira nasilje u obitelji usvojeno 2013., njegova primjena problematična, a definicija nasilja u obitelji ne uključuje seksualno nasilje; budući da, osim toga, Mađarska nema sveobuhvatnu strategiju ili akcijski plan o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama; budući da je u najnovijem istraživanju koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) pokazana raširena

PE620.837v02-00 56/65 RR\1158298HR.docx

HR

prisutnost rodno uvjetovanog nasilja: prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova za 2015. godinu, 27,7 % žena u Mađarskoj doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje, ili oboje, nakon svoje 15. godine života, da svake godine najmanje 50 žena umre zbog nasilja rodbine ili partnera, a stotine tisuća žena u svojim su obiteljima redovito zlostavljane; budući da je prema organizacijama za prava žena počinitelj u 95 % slučajeva nasilja muškarac, a žrtva žena, djevojka ili djevojčica; budući da mnoge žene nevoljko prijavljuju zlostavljanje s obzirom na to da se suočavaju s neprijateljskom okolinom u policijskim postajama i na sudovima; budući da su policijski i pravosudni službenici u velikoj mjeri neuspješni u provođenju kaznenog i sudskog progona nasilnika, što žrtve nasilja dodatno odvraća od prijave i jača nepovjerenje u nadležna tijela; budući da i u vlasti i u društvu postoji kultura osude žrtava;

J. budući da je CEDAW u svojim zaključnim zapažanjima iz 2013. pozvao Mađarsku da, među ostalim preporukama, preispita svoju obiteljsku politiku i politiku ravnopravnosti spolova kako bi se pobrinula da se njima ne ograničava puno ostvarivanje prava žena na nediskriminaciju i ravnopravnost, da zajamči odgovarajuće pravne lijekove za žrtve diskriminacije na temelju višestrukih čimbenika, da sustavno provodi ocjene utjecaja na spolove postojećih i predloženih zakona i zajamči da novi zakonodavni okvir svojom provedbom ne dovede do regresije; budući da te preporuke dosad nijedna vlada nije provela na odgovarajući način; budući da nije razrađen nikakav plan provedbe tih preporuka;

K. budući da su štetni rodni stereotipi i pretpostavke o ulozi žena u društvu rasprostranjeni u mađarskom društvu, a uključuju i diskriminaciju na temelju spola; budući da mađarska vlada primjenjuje regresivan pristup rodnim pitanjima i koristi promicanje „obiteljski osviještene politike” – što je zamjena za rodno osviještenu politiku – u kontekstu željenog demografskog porasta, te pogrešno tumači i koristi koncepte „roda” i „rodne ravnopravnosti”;

L. budući da je stopa zaposlenosti žena u Mađarskoj znatno porasla u usporedbi s razinom iz 2010. godine;

1. prima na znanje napore uložene posljednjih godina kako bi se postigla bolja usklađenost poslovnog i privatnog života; podsjeća na Prijedlog direktive Komisije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika1 koja je predstavljena u travnju 2017. te potiče mađarsku vladu da doprinese njezinu brzom donošenju;

2. pozdravlja činjenicu da se između 2010. i 2016. broj raspoloživih mjesta u vrtićima povećao za oko 23 % i da je Mađarska 2017. uvela novi i fleksibilniji sustav vrtića koji je bolje usklađen s lokalnim okolnostima i pomaže ženama da se vrate na tržište rada;

3. bez obzir na to, žali što Mađarska još nije ispunila barcelonske ciljeve Unije i poziva mađarsku vladu da tim ciljevima da prioritet i da svoju obiteljsku politiku prilagodi potrebama najosjetljivijih članova društva;

4. izražava žaljenje zbog reinterpretacije politike ravnopravnosti spolova i njezina ograničavanja na obiteljsku politiku te podsjeća na to da Mađarska još nije provela

1 COM(2017)0253.

RR\1158298HR.docx 57/65 PE620.837v02-00

HR

svoju „Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova – dugoročni i operativni ciljevi od 2010. do 2021.”; ističe da pogrešno tumačenje pojma roda dominira javnim diskursom u Mađarskoj i žali zbog tog namjernog pogrešnog tumačenja pojmova „rod” i „rodna ravnopravnost”; naglašava da je svrha politike ravnopravnosti spolova u svim sferama društva zajamčiti da nitko ne bude izložen diskriminaciji zbog svog spola, da se poštuju prava svakog pojedinca i da se zajamči ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca na svim razinama društvenog života; stoga poziva na povratak koncepta rodno osviještene politike kao analitičkog i političkog sredstva te na provedbu nacionalne strategije s tim ciljevima u svim područjima; poziva mađarsku vladu da bez daljnje odgode provede preporuke CEDAW-a iz 2013. i da osmisli i ažurira svoju Nacionalnu strategiju, s kojom je došlo do zastoja, ili da je zamijeni novom strategijom za ravnopravnost spolova, te da se pritom pobrine za konkretne rokove i odgovorne dionike kao i za pružanje financijskih i nadzornih mehanizama za njezinu učinkovitu provedbu, uz savjetovanje tijekom cijelog procesa s organizacijama za prava žena;

5. žali zbog ograničene definicije obitelji kojom se diskriminiraju izvanbračni i istospolni parovi; podsjeća Mađarsku da je zabranjena diskriminacija na temelju spolne orijentacije;

6. naglašava važnost osnaživanja žena, osobito s obzirom na njihova politička, gospodarska i socijalna prava kao preduvjet za okruženje u kojem se obitelji mogu uspješno razvijati;

7. izražava žaljenje zbog vrlo malog broja žena na položajima na kojima se donose političke odluke i, s tim u vezi, činjenice da su od svih zastupnika u mađarskom parlamentu žene dosad činile samo 10 %, što je najmanji udio od svih država članica, kao i da u nacionalnoj vlasti nema ministrica; naglašava da je za demokraciju nužno ravnopravno sudjelovanje žena u donošenju političkih odluka; podsjeća na preporuke CEDAW-a i OESS-a o uvođenju zakonskih kvota za nacionalne izbore; ističe da bi političke stranke trebale predvoditi svojim primjerom u pogledu jednakih mogućnosti i rodne ravnoteže te uvesti djelotvorne zakonodavne mjere za povećanje sudjelovanja žena u političkom životu i donošenju odluka; ističe da bolja ravnoteža između posla i obiteljskog života te zajednička roditeljska odgovornost predstavljaju važne korake prema većoj zastupljenosti žena u donošenju političkih odluka na svim razinama;

8. napominje da trenutačna stopa zaposlenosti žena iznosi 61,2 %, a da se najveće povećanje zaposlenosti žena bilježi u skupini žena koje imaju djecu mlađu od 6 godina zbog pozitivnih mjera koje je mađarska vlada poduzela od 2010. godine kako bi se pomoglo obiteljima i ženama s djecom, među ostalim i dodatnim dječjim doplatcima i novim sustavom dnevne skrbi;

9. pozdravlja činjenicu da je mađarska vlada od 2010. godine donijela i provela niz socijalnih mjera odnosno mjera iz područja socijalne uključenosti, obiteljske i zdravstvene politike te obrazovnih mjera, među ostalima i za Rome, kao što su program za zdravlje majki i djece Roma, program osposobljavanja skrbnika za zdravlje Roma, program osposobljavanja predstavnika Roma za zdravlje te programi za razvoj u ranom djetinjstvu; potiče mađarsku vladu da nastavi daljnju provedbu tih politika i mjera te da što je prije moguće dostavi dokaze o njihovu utjecaju na Romkinje;

PE620.837v02-00 58/65 RR\1158298HR.docx

HR

10. zabrinut je zbog sve manjeg prostora djelovanja organizacija civilnog društva i pokušaja njihove kontrole ograničavanjem mogućnosti da obavljaju svoj legitimni posao; zabrinut je zbog utjecaja mađarskog Zakona o transparentnosti organizacija koje primaju potporu iz inozemstva na organizacije civilnog društva koje primaju potporu od EU-a, EGP-a i trećih zemalja te zbog uvođenja tzv. zakonodavnog paketa „Stop Sorosu”; naglašava da takav razvoj događaja negativno utječe na funkcioniranje nevladinih organizacija, među kojima je i mnogo organizacija koje se zalažu za prava žena, osoba LGBTI, osoba s invaliditetom, etničkih i vjerskih manjina, migranata, izbjeglica, tražitelja azila i drugih skupina u osjetljivom položaju, a koje su od ključne važnosti za zaštitu temeljnih ljudskih prava i za funkcioniranje i napredak društva jer pružaju usluge, podižu razinu osviještenosti struke i javnosti, rade na izgradnji kapaciteta i zastupanju te doprinose zakonodavnim i političkim promjenama radi poboljšanja ravnopravnosti spolova; sa zabrinutošću prima na znanje raspoloženje u društvu, koje se pothranjuje politikama koje se proteklih godina provode, te osuđuje nepovjerenje i neprijateljstvo s kojima se brojni aktivisti za ženska prava i teoretičari zbog svog angažmana suočavaju; poziva mađarsku vladu da promiče i poboljša pitanja demokracije i ljudskih prava i da stavi izvan snage zakone kojima se stigmatiziraju organizacije koje koriste financijska sredstva iz inozemstva; potiče vladu da umjesto toga stručno znanje i iskustvo organizacija za prava žena iskoristi pri planiranju i provedbi zakonodavnih i političkih mjera u području ravnopravnosti spolova i prava žena te da u tom pogledu na odgovarajući način koristiti postojeće savjetodavne forume;

11. predlaže da se uspostavi Europski fond za demokraciju radi pojačane potpore civilnom društvu i nevladinim organizacijama koje djeluju u području demokracije i ljudskih prava kojime bi upravljala Komisija u cilju jačanja aktera civilnog društva kao što su organizacije za prava djevojčica, djevojaka i žena;

12. žali zbog toga što su događaji u Mađarskoj doveli do ozbiljnog pogoršanja vladavine prava u proteklih nekoliko godina, a bez vladavine prava nijedno pravo žena i pripadnica manjina kao što su Romkinje, migrantice te lezbijke, biseksualke i transrodne žene ne može biti u dovoljnoj mjeri zajamčeno bez diskriminacije;

13. zabrinut je zbog neprijateljske atmosfere prema migrantima i izbjeglicama u Mađarskoj; osuđuje govor mržnje državnih i vladinih dužnosnika; poziva mađarsku vladu da se pobrine za poštovanje ljudskih prava migranata i izbjeglica;

14. podsjeća da nasilje nad ženama u Mađarskoj, kao i u svim ostalim državama članicama, predstavlja trajno strukturno kršenje ljudskih prava; poziva mađarsku vladu da čim prije bez rezerve ratificira Istanbulsku konvenciju i da se obveže da će njezine odredbe prenijeti u nacionalno pravo, što bi bio važan korak u promjeni kulturne norme zlostavljanja u obitelji i u smjeru zaštite žena, djevojaka i djevojčica žrtava nasilja; osuđuje činjenicu da se u Mađarskoj kazneni progon obiteljskog nasilja provodi tek nakon dva prijavljena slučaja; poziva na nastavak financiranja ustanova za informiranje, savjetovanje i pomoć kako bi se ženama zajamčila djelotvorna zaštita i sigurnost; poziva Komisiju da nastavi dijalog s mađarskom vladom u suradnji s Vijećem Europe, i da radi na rješavanju svojih zabrinutosti, a posebno da se razjasne pogrešna tumačenja Istanbulske konvencije u vezi s definicijom rodno uvjetovanog nasilja i definicijom roda iz članka 3. točaka (c) i (d), što trenutačno priječi sveobuhvatan pristup Konvenciji, u skladu s općim napomenama povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava;

RR\1158298HR.docx 59/65 PE620.837v02-00

HR

15. poziva mađarsku vladu da izmijeni Kazneni zakon kako bi definicija obiteljskog nasilja obuhvatila sva djela tjelesnog nasilja, uključujući tjelesne i teške tjelesne ozljede ili napad, seksualno nasilje, uznemiravanje i uhođenje, izazivanje straha od neposredne tjelesne i teške tjelesne ozljede i napada, te prisilu, tj. psihološko i ekonomsko nasilje koje je dio uobičajene dominacije zastrašivanjem, izolacijom, ponižavanjem i uskraćivanjem, kao i fizičko zlostavljanje; poziva, nadalje, mađarsku vladu da izmijeni Kazneni zakon i Zakon o zabrani približavanja kako bi se područje primjene za žrtve obiteljskog nasilja proširilo na sve žrtve, uključujući i one koje ne žive sa zlostavljačem ili koje s njim nemaju djecu, ili koje se ne smatraju članovima obitelji (npr. intimne partnere), ali i produljilo razdoblje zabrane kontakta onoliko dugo koliko je to potrebno; poziva, najzad, mađarsku vladu da izmijeni zakonodavstvo o kaznenom postupku kako bi se zajamčilo da je nasilje u obitelji kazneno djelo i da podliježe javnom kaznenom progonu i sankcijama;

16. snažno preporučuje osposobljavanje policijskih i pravosudnih službenika o standardima najbolje prakse za odgovore na nasilje u obitelji, u suradnji s organizacijama za potporu žrtvama i u skladu s međunarodnim standardima o ljudskim pravima; snažno preporučuje, osim toga, da se osigura odgovarajuće osposobljavanje, da se dužna pozornost posveti ulozi medicinskog osoblja u sprečavanju nasilja u obitelji i odgovoru na njega, te da se u tom smislu povećaju kapaciteti medicinskog osoblja;

17. prepoznaje napore poduzete u zakonima protiv trgovanja ljudima i potiče vladu da nastavi i poboljša prikupljanje podataka, poboljša usluge za žrtve trgovanja ljudima te da problem potražnje riješi kriminaliziranjem kupnje usluga od žrtava trgovanja ljudima, što podrazumijeva i seksualne usluge;

18. naglašava važnost prava žena na samoodređenje i, u tom kontekstu, važnost poštovanja njihovih spolnih i reproduktivnih prava, uključujući pristup brzoj skrbi u vezi s pobačajem, laku dostupnost hitne kontracepcije te poštovanje prava pacijentica na siguran, nenasilan porod u potpunosti prilagođen ženama; poziva mađarsku vladu da osigura pristupačne metode kontracepcije djelomičnim ili cjelokupnim pokrivanjem troškova modernih metoda kontracepcije u okviru javnog zdravstvenog osiguranja i da poboljša pristup hitnoj kontracepciji ukidanjem obaveznog izdavanja na recept; poziva mađarsku vladu da ukloni prepreke za pristup uslugama sigurnog pobačaja kao što su nedostupnost medicinskog pobačaja, pristrano savjetovanje i obavezno razdoblje čekanja;

19. u tom kontekstu oštro osuđuje zlostavljanje i diskriminaciju manjina, osobito Romkinja, u područjima poput pristupa zdravstvenoj skrbi; skreće pozornost na prijavljene slučajeve prisilne sterilizacije, što predstavlja nedopustivu povredu ljudskih prava tih žena; osuđuje osobito štetna ograničenja za migrantice bez osobnih dokumenata koje nemaju pravo na pristup zdravstvenoj skrbi osim hitne medicinske skrbi;

20. prima na znanje da će se pokrenutim programima, čija je svrha poticanje obrazovanja i zapošljavanja Romkinja, socijalni njegovatelji, medicinske sestre i socijalni radnici osposobljavati u socijalnim i obrazovnim ustanovama te ustanovama za dobrobit i zaštitu djece, a da će državne i crkvene organizacije i zaklade dobiti potporu za zapošljavanje Romkinja; poziva mađarsku vladu da dostavi informacije i brojke o konkretnom učinku tih programa;

PE620.837v02-00 60/65 RR\1158298HR.docx

HR

21. pozdravlja uspostavu Predsjedničkog odbora za žene u istraživačkim zanimanjima u okviru Mađarske akademije znanosti kojim se nastoji povećati udio žena među profesorima i doktorima Mađarske akademije znanosti te povećati interes djevojčica i djevojaka za obrazovanje u prirodnim znanostima;

22. osuđuje napade na besplatnu poduku i istraživanja, osobito u području rodnih studija, koji pokušavaju analizirati odnose moći, diskriminaciju i rodne odnose u društvu te pronalaziti rješenja za nejednakost, a koji su postali meta klevetničkih kampanja; poziva na ponovnu uspostavu i očuvanje temeljnih demokratskih načela slobode obrazovanja;

23. naglašava važnost odgoja i obrazovanja bez predrasuda i stereotipa; poziva da se to uzme u obzir pri izradi novog nacionalnog kurikuluma kako bi se u budućnosti zajamčilo obrazovanje bez stereotipa i degradacije djevojčica, djevojaka i žena, ali i dječaka i muškaraca;

24. izražava zabrinutost zbog politike koja se posljednjih godina provodi i s njom povezane retorike i simbolike, sve prisutnije u društvu, a koja žene svodi na ulogu majki i iskazuje im poštovanje isključivo u tom pogledu; skreće pozornost na činjenicu da se time ograničava mogućnost razvoja i izbora i žena i muškaraca, a žene lišavaju svojih prava;

25. naglašava da su prava žena i ravnopravnost spolova zajedničke temeljne europske vrijednosti; žali zbog toga što se Mađarska sve više udaljava od tih vrijednosti i zbog, slijedom toga, izolacije zemlje;

26. smatra da trenutačno stanje u Mađarskoj predstavlja jasan rizik od ozbiljne povrede vrijednosti iz članka 2. UEU-a i opravdava pokretanje postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a.

RR\1158298HR.docx 61/65 PE620.837v02-00

HR




1853


Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Arne Gericke, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Krisztina Morvai, Maria Noichl, Marijana Petir, Pina Picierno, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Anna Záborská, Maria Gabriela Zoană


Mylène Troszczynski, Julie Ward


José Blanco López, Benedek Jávor, Merja Kyllönen, Ulrike Müller, Julia Reda, Barbara Spinelli

PE620.837v02-00 62/65 RR\1158298HR.docx

HR


18 +ALDE Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar, Ulrike Müller

GUE/NGL Malin Björk, Merja Kyllönen, Barbara Spinelli

PPE Anna Maria Corazza Bildt

S&D José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Maria Noichl, Pina Picierno, Julie Ward, Maria Gabriela Zoană

VERTS/ALE Benedek Jávor, Florent Marcellesi, Julia Reda

5 -ECR Arne Gericke

ENF Mylène Troszczynski

NI Krisztina Morvai

PPE Marijana Petir, Anna Záborská

3 0PPE Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Elissavet

Vozemberg-Vrionidi


RR\1158298HR.docx 63/65 PE620.837v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU



37190


Asim Ademov, Jan Philipp Albrecht, Gerard Batten, Malin Björk, Michał Boni, Daniel Dalton, Frank Engel, Kinga Gál, Ana Gomes, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Dietmar Köster, Cécile Kashetu Kyenge, Roberta Metsola, Claude Moraes, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Sergei Stanishev, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský, Auke Zijlstra


Carlos Coelho, Gérard Deprez, Maria Grapini, Lívia Járóka, Marek Jurek, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Andrejs Mamikins, Angelika Mlinar, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Jaromír Štětina, Axel Voss


John Stuart Agnew, Goffredo Maria Bettini, Andrea Bocskor, Norbert Erdős, Beata Gosiewska, György Hölvényi, Agnes Jongerius, Barbara Kappel, Arndt Kohn, Ádám Kósa, Julia Pitera, Evelyn Regner, Dominique Riquet, Bart Staes, Lola Sánchez Caldentey, Mylène Troszczynski, Lieve Wierinck, Marco Zullo

PE620.837v02-00 64/65 RR\1158298HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

37 +ALDE Gérard Deprez, Sophia in 't Veld, Angelika Mlinar, Dominique Riquet, Lieve Wierinck

EFDD Marco Zullo

GUE/NGL Malin Björk, Lola Sánchez Caldentey, Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat

PPE Michał Boni, Carlos Coelho, Frank Engel, Jeroen Lenaers, Roberta Metsola, Julia Pitera, Jaromír Štětina, Axel Voss

S&D Goffredo Maria Bettini, Ana Gomes, Maria Grapini, Agnes Jongerius, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Arndt Kohn, Dietmar Köster, Cécile Kashetu Kyenge, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Evelyn Regner, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Sergei Stanishev, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE Jan Philipp Albrecht, Jean Lambert, Judith Sargentini, Bart Staes

19 -ECR Daniel Dalton, Beata Gosiewska, Marek Jurek

EFDD John Stuart Agnew, Gerard Batten, Kristina Winberg

ENF Barbara Kappel, Mylène Troszczynski, Auke Zijlstra

NI Udo Voigt

PPE Asim Ademov, Andrea Bocskor, Norbert Erdős, Kinga Gál, György Hölvényi, Brice Hortefeux, Lívia Járóka, Ádám Kósa, Tomáš Zdechovský

0 0


RR\1158298HR.docx 65/65 PE620.837v02-00

HR

Documents

PR_INL€¦ · Web viewA.budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih