Prava mladih u radnom odnosu · 2014-06-10 · Prava mladih u radnom odnosu Vodic i Prirucnik za predavaceVodic i Prirucnik za predavace Vallì Corbanese i Gianni Rosas Tim za tehničku

Međunarodna OrganizacijaRada

Prava mladih u radnom odnosuVodic i Prirucnik za predavace

Prava mladih u radnom odnosuVodic i Prirucnik za predavaceVodic i Prirucnik za predavace

Dostojanstveni rad

Copyright © Međunarodna organizacija rada, 2011.

Prvo izdanje 2011.

Izdanja Međunarodnog ureda rada (eng. International Labour Offi ce) zaš-tićena su autorskim pravom temeljem protokola 2 Univerzalne konvencije o autorskom pravu. No ipak, mogu se bez ovlaštenja reproducirati kratki izvadci iz njih, uz uvjet da se navede izvor. Za prava reproduciranja ili pre-vođenja, zahtjev se treba podnijeti Uredu za izdanja Međunarodnog ureda rada: Publications Bureau (Rights and Permissions), International Labour Offi ce, CH-1211 Geneva 22, Switzerland, ili elektronskom poštom: [email protected]. Međunarodni ured rada pozdravlja takve zahtjeve.

Knjižnice, institucije i drugi korisnici koji su registrirani sa udruženim orga-nizacijama za prava reproduciranja, mogu sačiniti fotokopije u skladu s licencijama koje su im u tu svrhu izdane.

Posjetite www.ifrro.org za informacije o organizaciji za prava reproduciranja u vašoj zemlji.

ILO Cataloguing in Publication Data

Corbanese, Valli; Rosas, Gianni

Prava mladih u radnom odnosu: Vodič i Priručnik za predavače / Valli Corbanese, Gianni Rosas; Međunarodna organizacija rada; Tim za tehničku potporu dostojanstvenom radu i Ured za Središnju i Istočnu Europu. - Zagreb: MOR, 20111 v.

ISBN978-92-2-824589-9 (print)978-92-2-824590-5 (web pdf)

ILO DWT and Country Offi ce for Central and Eastern Europe

guide / young worker / workers rights / working conditions / conditions of employment

14.02.2

Dostupno i na engleskom: Youths’ rights@work: Facilitator’s guide and toolkit (ISBN 978-92-2-8230123), Budimpešta, 2009., i na srpskom: Prava mladih u radnom odnosu: Vodič i Priručnik za instruktore, (ISBN 978-92-2-8230123), Budimpešta, 2009.

Nazivi koji se koriste u izdanjima MOR-a usklađeni s praksom Ujedinjenih naroda i sadržaj koji je u njima predstavljen, ne znače izražavanje bilo kakvoga mišljenja Međunarodnog ureda rada vezano za pravni status bilo koje zemlje, područja, teritorija i njihovih tijela vlasti, ili vezano uz razgrani-čavanje njezinih granica.

Odgovornost za mišljenja izražena u potpisanim člancima, studijama ili bilo kakvim drugim prilozima snose isključivo njihovi autori, a publikacija ne predstavlja pružanje potpore Međunarodnog ureda rada s obzirom na mišljenja izražena u njima.

Navođenje imena tvrtki i komercijalnih proizvoda i procesa ne znači pružanje potpore Međunarodnog ureda rada, a nespominjanje određenih tvrtki, komercijalnih proizvoda ili procesa nije znak neodobravanja.

Izdanja MOR-a i elektronički proizvodi mogu se nabaviti putem velikih knjižara ili lokalnih ureda MOR-a u brojnim zemljama, ili pak izravno iz Izdanja MOR-a: ILO Publications, International Labour Offi ce, CH-1211 Geneva 22, Switzerland. Katalozi ili popisi novih izdanja su besplatni i dostupni na gornjoj adresi, ili putem elektronske pošte: [email protected]

Posjetite našu internetsku stranicu: www.ilo.org/publns

Tiskano u Hrvatskoj

Impressum

Prijevod: Dijana Šobota

Lektura i korektura: Đurđica Pavlović

Dizajn i ilustracije: Pop-Up Marketing/ www.pop-up-marketing.com



Vallì Corbanese i Gianni RosasVallì Corbanese i Gianni Rosas

Tim za tehničku potporu dostojanstvenom radu, i Ured za srednju i istočnu Europu

Tim za tehničku potporu dostojanstvenom radu, i Ured za srednju i istočnu Europu

Dostojanstveni rad

Prava mladih u radnom odnosu - Vodic i Prirucnik za predavace

II

SadržajSadržaj

Predgovor Predgovor ..... V

VODIČ ZA PREDAVAČE

Kako koristiti ovaj Vodic Kako koristiti ovaj Vodic ..... 2

Lekcija 1.Lekcija 1. – Osnove ..... 7

Lekcija 2.Lekcija 2. – Ugovori o radu i socijalno osiguranje ..... 17 Lekcija 3.Lekcija 3. – Radno vrijeme, plaće i godišnji odmor ..... 27 Lekcija 4. Lekcija 4. – Sigurnost i zdravlje na radu ..... 35 Lekcija 5. Lekcija 5. – Ostvarivanje radnih prava ..... 43

PRIRUČNIK

Lekcija 1. Lekcija 1. – Osnove ..... 55 Lekcija 2. Lekcija 2. – Ugovori o radu i socijalno osiguranje ..... 65

Lekcija 3. Lekcija 3. – Radno vrijeme, plaće i godišnji odmor ..... 73 Lekcija 4. Lekcija 4. – Sigurnost i zdravlje na radu ..... 81 Lekcija 5.Lekcija 5. – Ostvarivanje radnih prava ..... 105

DODACI

Dodatak IDodatak I . – Konvencije Međunarodne organizacije rada (s linkovima)..... 120 Dodatak IIDodatak II . – Glosar pojmova ..... 130 Dodatak III.Dodatak III. – Primjer plana lekcije ..... 134 Dodatak IV.Dodatak IV. – Primjer upitnika za ocjenjivanje ..... 135


IV

PredgovorPredgovorDiljem svijeta mladi ljudi daju značajan doprinos društvu, kao produktivni radnici, potrošači, građani i pokretači promjena. Često se pun potencijal mla-dih ne realizira zbog toga što su prisiljeni obavljati poslove koji ne ispunjavaju ni osnovna načela onoga što zovemo dostojanstvenim radom, kao i zbog nedovoljnog poznavanja pravila koja vladaju na tržištu rada i kojima se uređuju radni odnosi. Odatle i potreba podizanja svijesti mladih radnika o značenju dostojanstvenoga rada i njihovoj ulozi u njegovu ostvarivanju.

Ured Međunarodne organizacije rada (MOR) dugo je bio aktivan u području zapošljavanja mladih, putem svojih normativnih aktivnosti i tehničke pomoći državama članicama. Jedna od akcija iz „Programa za mlade MOR-a“ jest i edukacija mladih u različitim zemljama i regijama o njihovim pravima iz radnog odnosa.


2

Kako koristitiKako koristitiovaj Vodicovaj Vodic

Cilj

Krajnji je cilj ovoga materijala za osposobljavanje poslužiti kao vodič i priruč-nik za one koji žele pomoći mladima u stjecanju pozitivnoga prvoga radnog iskustva, ali i svih budućih. Njegov je cilj stvaranje svijesti o postojanju od-govornosti i potrebe za dostojanstvenom radnom praksom i pružanje pomoći mladima u određivanju uloge koju oni sami – kao sudionici radnoga odnosa – igraju u promicanju i održavanju pravednoga radnog odnosa.

Nacionalno radno zakonodavstvo defi nira uvjete u kojima će mladi najvjero-jatnije raditi kada prvi put uđu na tržište rada. Ipak, čini se kako mladi općenito nedovoljno poznaju pravila koja vladaju uvjetima rada s kojima će se vjerojat-no susresti na prvome radnome mjestu.

Stoga je od presudnog značenja osigurati mladima potrebne informacije. Oni će biti bolje pripremljeni za svoje prvo radno iskustvo ako shvaćaju svoja prava i obveze u odnosu na pravednu radnu praksu i radna prava.

Ciljna skupina

Aktivnosti ovog Vodiča su tako osmišljene da odgovaraju mladima starosti od 15 do 24 godina koji se zapošljavaju po prvi put. Za pohađanje sesija za učenje razrađenih na osnovu Vodiča nije potrebno neko posebno znanje.

Profi l predavača

Vodič predstavlja praktični alat ne samo za zaposlene u institucijama tržišta rada koji su zaduženi za promociju zapošljavanja, već i za aktiviste sindikata i organizacija poslodavaca, savjetnike službi za zapošljavanje, predavače, mlade lidere i vršnjake.

Predavači bi trebali biti upoznati s temeljnim radnim pravima, te biti voljni steći dodatne informacije o radnom zakonodavstvu koje je na snazi u zemlji. Oni moraju poznavati trenerske vještine i moraju biti kreativni. To je posebno važ-no kada je u pitanju prilagođavanje materijala potrebama mladih polaznika. Glavna uloga predavača je upoznati mlade ljude s temeljnim radnim pravima i pokazati im način ostvarivanja tih prava.

Dostojanstven rad

3

Struktura i sadržaj

Vodič je podijeljen u pet lekcija – približno 11 sati osposobljavanja u trajanju 60 minuta. Lekcije je moguće podijeliti, produžiti ili skratiti. Vježbe se mogu mijenjati sukladno profi lu sudionika, vremenu koje je na raspolaganju za odr-žavanje radionica i nacionalnim uvjetima.

Osposobljavanje počinje pregledom suvremenih trendova na tržištu rada koji se odnose na mlade. Nastavlja se predstavljanjem temeljnih radnih prava i za-vršava predstavljanjem načela dostojanstvenoga rada. Druga lekcija daje pre-gled ključnih značajki ugovora o radu i pruža uvid u sustav socijalnog osigura-nja. Treća se lekcija bavi uvjetima rada (plaće, radno vrijeme, bolovanje, odmori i otkaz). Četvrta lekcija se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu, procje-nu rizika na radnome mjestu i mjere za njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru. Vodič završava petom lekcijom i pruža praktične savjete mladim radni-cima za postupanje u slučaju konfl ikta na poslu i pregovaranje radi ostvariva-nja dostojanstvenih uvjeta rada.

Strategija učenja

Predložena strategija učenja stavlja težište na povećanje znanja mladih o rad-nim pravima. To će im omogućiti da odrede jesu li uvjeti u kojima rade u skladu s tim pravima. Vježbe predložene u ovom Vodiču zamišljene su tako da razvijaju vještine potrebne za zapošljavanje koje mogu pomoći mladima u ostvarivanju njihovih prava kao radnika:

• Prikupljanje, analiza i organizacija informacija (sposobnost pronalaženja i predstavljanja relevantnih informacija);

• Komunikacijske vještine (sposobnost učinkovitog komuniciranja s drugima);• Timski rad (sposobnost interakcije s drugima, pojedincima i skupinama,

kao i rad u timu);• Rješavanje problema (sposobnost rješavanja problema kritičkim razmiš-

ljanjem).

Vježbe

Svaka lekcija Vodiča utvrđuje ciljeve učenja, navodi individualne i skupne ak-tivnosti i određuje približno vrijeme koje je potrebno za provedbu. Bilješke predavača u vezi s radnim pravima i u vezi s procesom učenja ugrađene su u tekst.

Vježbe u Vodiču dane su kao prijedlozi, dok su modeli za individualne i skupne vježbe priloženi u priručniku. Koliko god je to moguće, predavači bi trebali pri-lagoditi predložene primjere u skladu s nacionalnim kontekstom i, ponajprije, s potrebama i stilom učenja polaznika. Predavač na početku radionice treba


4

naglasiti da su polaznici odgovorni za svoje učenje, kao i to da će se najviše učiti kroz praktične vježbe. Polaznicima bi trebalo objasniti svrhu svake vježbe, ne samo u smislu sadržaja, već i vještina koje se mogu primijeniti na radnome mjestu, a koje ta vježba razvija.

Predavači trebaju završiti svaku radionicu kratkom raspravom za vrijeme koje će dati priliku polaznicima da iznesu svoja iskustva i dojmove. U svrhu dobivanja povratne informacije od polaznika, na kraju seminara treba podijeliti obrasce za evaluaciju. Model obrasca za evaluaciju priložen je u Dodatku IV.

Lekcija se može obogatiti prisutnošću lokalnih stručnjaka na području zapoš-ljavanja. Aktivisti sindikata i organizacija poslodavaca, inspektori rada i sami mladi radnici imaju vrijedno iskustvo koje mogu razmijeniti s ostalima i tako poboljšati vrijednost i ugodnost radionice.

Dostojanstven rad

5

PrilagodavanjePrilagodavanje

Kako bi se dopunile i prilagodile vježbe za učenje iz ovog Vodiča, predavač bi trebao prikupiti i sistematizirati informacije o uvjetima rada u zemlji (najniža dobna granica za zapošljavanje, radno vrijeme, minimalna plaća i sustav socijalnog osiguranja), kao i pravila o sigurnosti i zdravlju na radu. Sažetak tih informacija može se prezentirati na karticama koje se lako čitaju i koje treba podijeliti polaznicima (primjer je naveden u Lekciji 1.). Kako bi polaznici seminara lakše usvojili prezentirane sadržaje, potrebno je osigurati konkretne primjere ugovora o radu i platnih lista.

Tekst Vodiča upućuje na određeni broj konvencija Međunarodne organizacije rada. Popis tih konvencija, organiziranih po predmetu, naveden je u Dodatku I. U njemu je naveden i sažetak odredbi konvencija koje se izrijekom spominju u tekstu. Ako je zemlja u kojoj se provodi osposobljavanje ratifi cirala neki od rad-nih standarda iz Dodatka I., relevantni tekst bi trebao biti dostupan i na nacio-nalnom jeziku. Predavač može osigurati kopije konvencija MOR-a na nacional-nom jeziku ili od Ministarstva rada i socijalne politike ili od sindikata. Neke zemlje objavljuju na Internetu standarde MOR-a na nacionalnom jeziku.

Predavač treba polaznicima osigurati kontakte (adrese, brojeve telefona, e-mail i internetske adrese) institucija i organizacija koje mogu dati informacije o pra-vima radnika, kao i savjete o tome kako osigurati njihovo poštovanje. Među tim institucijama su zavodi za zapošljavanje, inspekcija rada, uprave za sigurnost i zdravlje na radu, organizacije poslodavaca, sindikati i gospodarske komore.

Na kraju, prije održavanja radionice, predavaču se predlaže:

1. pregledati cijeli Vodič i predložene teme i vježbe, odrediti koje dijelove treba prilagoditi i pripremiti materijal za učenje koji će koristiti tijekom radionice;

2. prikupiti i sistematizirati potrebne informacije o nacionalnim radnim standardima;

3. napraviti plan za svaku lekciju, utvrditi ciljeve, sadržaj, vježbe i materijale (primjer plana lekcije naveden je u Dodatku III.);

4. pregledati Glosar pojmova priložen u Dodatku II. i odabrati one koji su najvažniji za seminar.


6

A B C D E F G H I JJ KK L MM NN OO PPP QQQ RR S T U VV WW XX YY ZZA B C D E F G HH I J KK LL MM NNN OO P QQ RR SS T U V W X Y ZA B C D E FF GG HH II J KKK LLL M NN OO P Q R SS TT UU V W X Y ZA B C D EE F GG H II JJJ K LL MM N OO PP QQ R S T UU VV WW XX YY ZA B CC DD EE FF GG HH I JJ KK L MM NN O P QQ RR S T U V WW XX YY ZZA BB C DD E FFF GG HH II J KK LL M NN OO P Q RR SS TT U V W X Y ZAA B CC DD EEE F GG H I JJ K L MM N OO PP QQ R S TT UU VV WW X Y ZA BB CC DD E FF G HH I J KK L M NN O P QQ RR S T U V WW XXX YYY ZZZAA BB CC DD EE F GG H II JJ K LL MM N OO PP Q R SSS TTT UUU V W X Y ZAA BB C DD E FF G HH I J KK L MM NN O PP QQQ R S T U VV WW XX YY ZZAAA B CC D EE F GG H II J K LL M N OOO P Q R SS TT U V W X Y ZA BB C DD E FF G HH I J KK L MMM NNN O P QQ R S T U VV WW XX Y ZAA B CC D EE F GG H II JJ K LLL MM N OO P Q R SS TT U V W X Y ZA BB C DD E FF G HH I J KKK L M NN O P QQ R S T U VV WW XX YY ZZA B CC D EE F GG H I JJJ K L MM N OO PP Q R S TT UU V W X Y ZAA B CC D E F GG H III J K LL M NN O P Q RR S T U V W X YY ZZA BB C DD E FF G HHH I J KK L MM N O PP QQ R S T UU VV WW X Y ZA BB C D EE F G H I JJ K L MM N OO PP Q R SS TT U V W X Y ZAA B CC D EE F GGG H I J K LL M N OO P Q RR S T U V W X Y ZAA B C DD E F G H II J KK L M NN O P QQ R S T U V WW X Y ZAA BB C DD E FFF G HH I J KK L M N O P QQ R S T UU VV W X Y ZA BB C DD E FFF G HH I J K L MM N O PP Q R S TT U V W X YY ZZA BB C D E F G HH I JJ K L MM N O P Q R S TT U V WW XX Y ZA B C D E F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U V WW X Y ZA B C D EE F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U VV W X Y ZA B C D EE F G H I J K L M N OO P Q R S T U VV W X Y ZA B C D EE F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U VV W X Y ZA B C D E F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U V WW X Y ZA BB C D E F G HH I JJ K L MM N O P Q R S TT U V W XX Y ZA BB C DD E FFF G HH I J K L MM N O PP Q R S TT UU V W X Y ZAA BB C DD E FFF G HH I J KK L M N O P QQ R S T UU VV W X Y ZAA B CC D E F GG H II J K L M NN O P QQ R S T U V WW XX Y ZA B CC D EE F GGG H I JJ K LL M N OO P Q RR SS T U V W X Y Z

A B

Lekcija 1. Lekcija 1. Osnove

Ciljevi učenja

Do kraja ove lekcije, polaznici će moći:

• nabrojati ključne značajke tržišta rada mladih u svojoj zemlji;• odrediti temeljna načela i prava na radu;• defi nirati „dostojanstveni rad“.

Trajanje: 120 minuta

Vježbe

• Ostvarivanje prava na radnome mjestu• Fleksibilni rad: za i protiv?• Dosta je bilo! Recite „ne“ diskriminaciji• Milijunaš dostojanstvenoga rada


8

UvodUvod

Dio prve lekcije treba biti posvećen upoznavanju polaznika i predstavljanju općih ciljeva seminara. Polaznike također treba upoznati s redoslijedom aktiv-nosti (broj i sadržaj lekcija, očekivani ishodi učenja) te sa strategijom učenja koja je usmjerena na učenika, i zahtijeva od polaznika da „uče kroz rad“.

Središnji dio lekcije posvećen je raspravi o glavnim preprekama s kojima se suočavaju mladi kada ulaze na tržište rada, kao i predstavljanju temeljnih nače-la i prava na radu, uključujući i pojam dostojanstvenoga rada i njegove impli-kacije za mlade koji ulaze na tržište rada.

1.1 Mladi na tržištu rada

Pri ulasku na tržište rada, mladi se obično suočavaju s nekoliko problema. Teš-ko im je pronaći posao jer nemaju iskustva. Kada pronađu posao, rjeđe imaju stalno radno mjesto od starijih radnika, a veća je vjerojatnost da će prvi biti otpušteni kada poduzeće upadne u teškoće. Izloženi su riziku prihvaćanja bilo kakvog posla kako bi stekli iskustvo i popravili mogućnosti za nalaženje boljeg posla u budućnosti. Prisiljeni su birati između loših uvjeta rada i male plaće i toga da uopće ne rade. Uz to, čak i kada znaju svoja radna prava, mladi često ne zahtijevaju njihovo poštivanje zbog straha da će biti otpušteni ili etiketirani kao gunđala.

Predavači bi trebali potaknuti raspravu o zapošljavanju mladih tako što će sudio-nicima predstaviti ideju o situaciji s kojom se mladi suočavaju na nacionalnom/lokalnom tržištu rada. U donjem dijelu je naveden nepotpun popis informacija koje je potrebno prikupiti. One se mogu pronaći u kvartalnim i/ili godišnjim anketama radne snage koju provodi nacionalni zavod za statistiku. Ako se u zemlji ne provodi anketa radne snage, predavači se mogu pozvati na druge izvore statističkih podataka, kao što su podaci iz popisa stanovništva ili infor-macije o tržištu rada koje prikuplja nacionalni zavod za zapošljavanje.

• Udio mladih (od 15. do 24. godine života, ili prema nacionalnoj defi niciji)1 u ukupnoj populaciji.

• Udio mladih koji pohađaju školu; zaposleni i nezaposleni (u usporedbi s odraslima).

• Struktura zaposlenosti mladih po djelatnostima (poljoprivreda, proizvod-nja i usluge) i zanimanjima (tehničari, službenici, uslužni radnici).

vodicvodic

1 Neke zemlje proširuju međunarodnu defi niciju mladih na način da obuhvaća sve mlade ljude do 30. godine života.

Dostojanstven rad

9

Lekcija 1. Lekcija 1. • Uvjeti rada (radno vrijeme, puno/nepuno/skraćeno radno vrijeme, stalno/

privremeno zaposlenje).• Udio mladih koji rade u neformalnoj ekonomiji.

Podaci o udjelu mladih koji rade u neformalnoj ekonomiji često su manjkavi. Predavači bi trebali naći barem neke procjene zaposlenosti u neformalnom sektoru, te pružiti polaznicima primjere neformalnog rada (na primjer, raditi navečer u kafi ću za gotovinu, bez ugovora i bez utvrđenog radnog vremena, ili imati regularan ugovor o radu u kojem se navodi minimalna plaća, a gotovinu primati na ruke).

Vježba 1.1. Ostvarivanje prava na radnome mjestu

Polaznicima bi trebalo dati priliku da razmisle o onome što već znaju o tržištu rada i radnim pravima. To se može učiniti postavljanjem pitanja (da odgovore u parovi-ma ili malim skupinama) koja se temelje na njihovim ranijim iskustvima u svijetu rada (na primjer, za vrijeme ljetnog posla ili stažiranja) – pitanja su navedena u vježbi „Ostvarivanje prava na radnome mjestu“. Ako polaznici nisu imali izravnih iskustava s poslom ili traženjem posla, mogu razmisliti o iskustvu koje je imao pri-jatelj ili član obitelji.

Cilj ove vježbe je probijanje leda i poticanje rasprave o pravednome postupanju prema radnicima na radnim mjestima u zemlji. Prije ove vježbe, predavač bi na obojenim karticama trebao napraviti sažetak ključnih radnih standarda važećih na nacionalnoj razini. Primjer kako pripremiti kartice za radne standarde priložen je u Priručniku (Vježba 1.1 Ostvarivanje prava na radnome mjestu). Kartice s krat-kim prikazom različitih radnih prava mogu se postaviti na zidove prostorije u kojoj se održava seminar, ili se mogu prikazivati podizanjem i okretanjem za vrijeme vježbe. Na taj način polaznici uvijek imaju pred sobom sva radna prava o kojima se razgovara za vrijeme predavanja. Informacije koje treba sažeti prate sadržaj Vo-diča (najniža dob za zaposlenje, radno vrijeme, godišnji odmori, bolovanje, jedna-ke plaće, otkaz i sl.). Ti podaci mogu se pronaći u nacionalnom zakonu o radu i općem kolektivnom ugovoru (ako postoji), u pravnoj regulativi sigurnosti i zdrav-lja na radu i u kolektivnim ugovorima. Predavač bi također trebao stupiti u kontakt sa sindikatima jer te organizacije često objavljuju informativne materijale, brošure i letke o radničkim pravima.

Rezultati ove vježbe za upoznavanje polaznika također pomažu predavaču u pri-lagodbi sljedećeg predavanja i aktivnosti.


10

1.2 Promjenljivo tržište rada

U posljednjih nekoliko godina značajno su se promijenili uvjeti u kojima se rad-nici zapošljavaju, kao i uvjeti u kojima rade. Tržište rada postaje sve fl eksibilnije, što ima i prednosti i nedostataka kako za poslodavce, tako i za radnike. Podu-zeća mogu brže reagirati na zahtjeve tržišta, a radnici mogu bolje uskladiti po-slovne, obiteljske i druge obveze. Međutim, fl eksibilnost često znači i manju sigurnost radnoga mjesta za radnika. Fleksibilno tržište rada ima nekoliko ključnih značajki:

• Fleksibilni oblici zapošljavanja – kako u smislu fl eksibilnog radnog vre-mena, tako i u smislu vještina koje se koriste na radnome mjestu;

• Olakšano zapošljavanje i otpuštanje radnika, uz niže troškove – u mno-gim zemljama reforme radnog zakonodavstva sada olakšavaju zapošlja-vanje i otpuštanje radnika. Time se smanjuju troškovi poslodavca pri sma-njivanju/povećavanju broja radnika u skladu sa zahtjevima proizvodnje.

• Prelazak na ugovore o radu na određeno vrijeme – u mnogim gospo-darskim granama radnicima se sve više nude kratkoročni i/ili ugovori na određeno vrijeme umjesto stalnih, tj. ugovora na neodređeno vrijeme.

• Veća fl eksibilnost u obračunu plaća – Ovo znači da je dio ukupne plaće povezan s uspjehom poduzeća (proizvodnjom i/ili zaradom poduzeća). U nekim djelatnostima visina plaće može također odražavati razlike u regio-nalnoj potražnji i ponudi rada.

Predavač može koristiti navedeni popis i pojmove i defi nicije za otvaranje krat-ke rasprave o učincima promjena na tržištu rada za mlade radnike, kao i za uvođenje sljedeće vježbe o prednostima i nedostacima fl eksibilnosti tržišta rada.

vodicvodic

Dostojanstven rad

11

Lekcija 1.Lekcija 1.OBLICI FLEKSIBILNOSTI

Ugovori na broj godišnjih sati: na taj način poduzeća smanjuju iznose za prekovremeni rad. Radnici se zapošljavaju za utvrđeni broj sati godišnje i svakog mjeseca im se isplaćuje ista plaća, bez obzira na broj sati rada. Kada se proizvodnja poveća, zaposleni rade duže radno vrijeme, a kada se proizvodnja smanji, skrati se i radno vrijeme. U Hrvatskoj se to zove preraspodjela radnog vremena.

Fleksibilni radni tjedan: to obično podrazumijeva zbijanje radnog tjedna tako da se isti broj radnih sati radi u manje radnih dana (npr. četiri umjesto pet, tako da radnici mogu uživati u dužem vikendu). Ovim se može prido-nijeti zapošljavanju i smanjenju prekovremenog rada, ali može dovesti do premorenosti ako je dnevno radno vrijeme predugo.

Fleksibilno radno vrijeme: to znači da radnici mogu mijenjati dnevno radno vrijeme u sklopu navedenog opsega, uz uvjet da su prisutni na rad-nome mjestu u određeno ključno vrijeme (na primjer od 10.00 do 16.00 sati). To omogućuje radnicima da nekih dana dođu na posao kasnije, ali da navečer rade duže, kako bi to nadoknadili i dopunili do određenog pro-sječnog radnog dana ili tjedna. Uglavnom se koristi za uredske službenike ispod menadžerskih razina.

Dijeljenje radnog mjesta (eng. job sharing): to je oblik rada s nepunim radnim vremenom gdje dvije osobe dijele isti posao s punim radnim vre-menom. Obično postoji sporazum, ako je jedna osoba bolesna ili na odmo-ru, druga će obavljati i njezin dio posla.

Multifunkcionalnost: znači da su radnici osposobljeni za određeni opseg različitih zadataka. Time se povećava fl eksibilnost u korištenju zaposlenih. Ako se ukaže potreba za povećanjem broja ljudi koji rade na određenom procesu, to se može lako postići premještanjem radnika na te zadatke.

Rad s nepunim radnim vremenom: to je svaki rad s radnim vremenom kraćim od onoga koje defi nira nacionalni propis, često iznosi 35 sati tjed-no. Radnici s nepunim radnim vremenom imaju sva prava iz radnog odno-sa razmjerno vremenu provedenom na radu.

Rad na određeno vrijeme: to je suprotno od stalnog zaposlenja. To znači da su radnici dobili posao samo na određeno vremensko razdoblje. Može čak biti na mjesečnoj osnovi.


12

Vježba 1.2. Fleksibilnost radnog mjesta: za i protivCilj ove vježbe je upoznati polaznike s ključnim značajkama fl eksibilnog tržišta rada, kao i prednostima i nedostacima i za radnike i poslodavce. Predavač bi tre-bao istražiti koji su oblici fl eksibilnog rada najčešći među mladim radnicima u ze-mlji (npr. s nepunim radnim vremenom ili privremeni rad), i pripremiti kartice o radnim standardima sa sažetim prikazom relevantnih odredbi zakona o radu. Pri-mjer za sadržaj kartica za rad s nepunim radnim vremenom možete naći u drugoj lekciji.

Od polaznika se zatraži da, podijeljeni u dvije skupine, raspravljaju o prednostima i nedostacima koje određeni oblik zaposlenja donosi radnicima i poslodavcima. Polaznici bi trebali zapisati odgovore na dva odvojena papira (jedan za radnike, a drugi za poslodavce) podijeljena na stupce „za“ i „protiv“. Priručnik daje primjer kako se ta aktivnost obavlja za rad s nepunim radnim vremenom i za privremeni rad.2 Nakon završetka vježbe, predavači bi trebali spomenuti zakonske odredbe koje uređuju oblike fl eksibilnog zaposlenja o kojima se raspravljalo, te staviti karti-ce s radnim standardima na zid.

1.3 Temeljna prava i načela na radu

Međunarodna organizacija rada (MOR) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i rad-na prava. MOR je osnovan 1919. godine i formulira međunarodne radne stan-darde u formi konvencija i preporuka koji propisuju minimalne standarde osnovnih radnih prava: sloboda udruživanja, pravo na organiziranje, kolektiv-no pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednakost mogućnosti i tretmana i ostale standarde koji uređuju uvjete u cjelokupnom spektru pitanja u vezi s radom.

Deklaracija o temeljnim načelima i pravima na radu usvojena 1998. utvrđuje ob-vezu vlada, radničkih i poslodavačkih organizacija u poštivanju i promicanju temeljnih načela i prava na radu. Za razliku od konvencija, deklaracija ne mora biti ratifi cirana, već automatski vrijedi za sve 192 članice Ujedinjenih naroda. Od država članica koje nisu ratifi cirale jednu ili više temeljnih konvencija traži se svake godine da podnesu izvještaj o relevantnim pravima i načelima u sklopu svojih granica.

vodicvodic

2 Više primjera i prezentacija različitih nacionalnih praksi možete pronaći na: http://www.ilo.org/public/english/protection/condtrav/infosheets/index.htm. Ti informacijski popisi također prikazuju prednosti i nedostatke koje ovakve promjene donose radnicima i poslodavcima.

Dostojanstven rad

13

Lekcija 1.Lekcija 1.TEMELJNI MEĐUNARODNI RADNI STANDARDI

Sloboda udruživanja i pravo na organiziranje i kolektivnopregovaranje:

Ovi standardi predviđaju pravo svih radnika i poslodavaca na osnivanje i pristupanje udrugama prema svojem izboru, pravo na zaštitu od postupa-ka protusindikalne diskriminacije i promicanje kolektivnog pregovaranja.

• Konvencija br. 87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje• Konvencija br. 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje

Ukidanje svih oblika prisilnog rada:

Ovi standardi zabranjuju korištenje svakog oblika prisilnog ili obveznog rada kao sredstva političke prinude ili odgoja, kao kazne za izražavanje po-litičkih stavova, kao radne discipline, kao i kaznu za sudjelovanje u štrajko-vima i kao sredstvo diskriminacije.

• Konvencija br. 29 o prisilnom ili obveznom radu• Konvencija br. 105 o ukinuću prisilnog rada

Najniža dob za rad i zabrana dječjeg rada

Najniža dob za prijem u zaposlenje ili rad ne smije biti niža od dobi za zavr-šavanje obveznog školovanja, i u svakom slučaju ne manje od 15 godina života. Postoje posebne odredbe za neposredno ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (npr. ropstvo, prostitucija, trgovina ljudima, itd.). Takva zabra-na odnosi se na svu djecu mlađu od 18 godina.

• Konvencija br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje• Konvencija br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada

Standardi ravnopravnosti i nediskriminacije:

Ovi standardi podrazumijevaju zabranu diskriminacije u pristupu zaposle-nju, osposobljavanju, politici plaća, politici napredovanja radnika, mirovi-nama i bilo kojem drugom obliku radnih odnosa na temelju rase, boje kože, spola, vjere, političkog uvjerenja, članstva u sindikatu, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, nedostatka ili invaliditeta. Cilj je promicanje jednako-sti mogućnosti i tretmana te jednake plaće i naknada za rad jednake vrijed-nosti.

• Konvencija br. 100 o jednakosti plaća radnika i radnica za rad jednake vrijednosti

• Konvencija br. 111 o diskriminaciji u u odnosu na zaposlenje i zanimanje


14

Bez obzira na to je li zemlja ratifi cirala konkretnu konvenciju, standardi daju smjernice za rad nacionalnih institucija, primjer dobre prakse kada su radni odnosi u pitanju. Na taj način međunarodni radni standardi imaju utjecaj i na nacionalno zakonodavstvo i na nacionalnu praksu, što premašuje jednostavno prilagođavanje zakonodavstva zahtjevima ratifi cirane konvencije. Obično se ratifi cirane konvencije implementiraju u nacionalno zakonodavstvo (mogu se naći u ustavu, zakonu o radu, zakonu o socijalnom osiguranju i pravnoj regula-tivi sigurnosti i zdravlja na radu).

Jednostavan način naglašavanja važnosti temeljnih načela i prava na radu je da predavač otvori raspravu s polaznicima o diskriminaciji – ili za vrijeme traže-nja posla, na radnome mjestu, ili po napuštanju radnoga mjesta. Diskriminaci-ja je manje povoljno postupanje prema nekoj osobi na temelju spola, starosne dobi, rase, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, invaliditeta i vjere, bez obzira na sposobnost te osobe da ispuni zahtjeve posla. Diskriminacija postav-lja diskriminiranu osobu u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale, ometajući njezin/njegov pristup zaposlenju i povoljnim prilikama za karijeru, i krši njezi-na prava na jednako postupanje na radnome mjestu.

Međutim, ne predstavljaju sve razlike u postupanju kršenje radnih prava. Na primjer, razlike na temelju konkretnih zahtjeva posla ne mogu se smatrati dis-kriminacijom. To što je osoba muškarac ili žena, na primjer, može biti legitiman zahtjev za zaposlenje u izvođačkim umjetnostima. Razlike u nagrađivanju koje odražavaju razlike u godinama obrazovanja ili prethodnome radnom iskustvu također su legitimne.

Vježba 1.3. Dosta je bilo! Reci „ne“ diskriminaciji!

Za podizanje svijesti o diskriminirajućim postupcima, predavač može od polazni-ka zatražiti da u parovima razmotre neke situacije iz stvarnoga života, da odrede postoji li diskriminacija, i ako postoji, na kojem temelju. Za vrijeme aktivnosti pre-davač bi trebao potaknuti polaznike da se prisjete dodatnih primjera diskriminaci-je pri regrutaciji i/ili zapošljavaju za koje znaju ili koje su iskusili. Ova vježba može se raditi zasebno ili se može spojiti s vježbom Milijunaš dostojanstvenoga rada. Aktivnost treba završiti postavljanjem na zid ili na fl ip chart kartica o oblicima dis-kriminacije koje nacionalno zakonodavstvo zabranjuje, kao i s informacijama o institucijama koje su odgovorne za sprečavanje diskriminacije na radnome mjestu (npr. inspekcija rada, odbor za građanska prava ili odbor za jednake mogućnosti).

vodicvodic

Dostojanstven rad

15

Lekcija 1.Lekcija 1.1.4 Dostojanstveni rad

Mladi se u cijelome svijetu suočavaju s nizom problema na tržištu rada, kao što su: nezaposlenost, nekvalitetni poslovi, nesigurna primanja, diskriminacija na radnome mjestu i nedovoljna zaštita od ozljeda i invaliditeta. Od procijenjenih 190 milijuna nezaposlenih, 87 milijuna, ili približno polovica ukupnoga broja, su mladi od 15. do 24. godine života. Polovica radnika na svijetu ne može zara-diti više od dva dolara dnevno. Još uvijek na svakih sedmero djece jedno obav-lja neku vrstu dječjeg rada. Nesreće na radnome mjestu i profesionalne bolesti dovode do dva milijuna smrti godišnje – u prosjeku 6 000 dnevno.

U usporedbi s odraslima, veća je vjerojatnost da će mladi radnici imati privre-meni ugovor, a to može ograničiti njihov pristup benefi cijima koje ovise o du-žini radnoga staža i plaćanja doprinosa – na primjer materijalno osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Kada je mlada osoba izložena dužim razdobljima pri-vremenih ugovora, njezin položaj u vezi s uplatom doprinosa i mogućnost pla-niranja budućnosti su ograničeni. (Konvencija br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti i Konvencija br. 157 o očuvanju prava iz socijalne sigurnosti). Ugovori na određeno vrijeme također povećavaju pritisak na zaposlene da do-kažu vrijednost iznad prosjeka kako bi im ugovor bio obnovljen.

Radi suzbijanja takve prakse, MOR je defi nirao pojam dostojanstvenoga rada kao prilike za žene i muškarce da dobiju produktivni posao u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskoga dostojanstva. Dostojanstveni rad uključuje priliku za produktivan i pristojno plaćen posao, sigurnost radnog mjesta i soci-jalnu zaštitu, bolje mogućnosti za osobni razvoj i društvenu integraciju, slobodu izražavanja pitanja od interesa, slobodu za ljude da se organiziraju i sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na njihove živote, kao i jednakost mogućnosti i tretmana za sve.3

3 (http://www.ilo.org/decentwork)


16

Vježba 1.4. Milijunaš dostojanstvenoga rada

U ovoj vježbi se od polaznika, podijeljenih u skupine od tri-četiri osobe, traži da razmotre neke prakse u poduzećima i odrede spadaju li pod pojam dostojan-stvenoga rada. Skupina dobiva ili gubi navedeni iznos novca za svaki točan ili pogrešan odgovor. Skupina koja prva skupi milijun pobjednica je igre. Kako bi odredili spada li nešto pod pojam dostojanstvenoga rada, od polaznika se za-htijeva da koriste ranije ili trenutno iskustvo na radu, kao što je stažiranje, rad preko ljeta ili redovni poslovi, kao i iskustvo prijatelja, poznanika ili članova obitelji.

Kako bi se vježba što bolje prilagodila okolnostima u zemlji, predavač treba istražiti koji su najčešći oblici kršenja dostojanstvenoga rada za mlade radnike i u skladu s tim promijeniti situacije koje se prezentiraju polaznicima. Ta aktiv-nost može se koristiti i u lekcijama 2. i 3. kada se raspravlja o uvjetima rada. Primjeri dostojanstvenoga rada mogu se proširiti na temelju aktivnosti Dosta je bilo! Reci „ne“ diskriminaciji!

vodicvodic

Lekcija 2. Lekcija 2. Ugovori o radu i socijalno osiguranje

Ciljevi učenja

Do kraja ove lekcije polaznici će moći…

• Identifi cirati minimalne zahtjeve za ugovor o radu;• Navesti prava i obveze radnika i poslodavaca.

Trajanje: 120 minuta

Vježbe

• Spasilačka misija: bolji uvjeti rada• Pazi na sitna slova! Kako razumjeti ugovor

o radu (alternative: O ovom radnommjestu, htio bih znati...)

• Traže se: Prava... ali, ne bez obveza.• Imaš više prava nego što misliš.


18

UvodUvod

Druga lekcija treba upoznati polaznike s ključnim elementima ugovora o radu i različitim oblicima u kojima se on može javljati. Polaznici se upoznaju s pita-njima koja se mogu postaviti pri pregovaranju o uvjetima rada i o tome kako postupiti kada postavljeni zahtjevi nisu legitimni. Lekcija završava prikazom prava i obveza radnika i poslodavaca u radnom odnosu.

2.1 Radnici, samozaposleni, poslodavci i pripravnici

Ovdje je korisno pojasniti pojmove kao što su „radnik“, „samozaposlena osoba“, i „pripravnik“ kako bi se polaznici upoznali s različitim oblicima zaposlenja, kao i s pravima koja svaki od tih oblika zaposlenja povlači. Defi nicije tih pojmova mogu se pronaći u nacionalnom zakonu o radu. Predavač može pripremiti i kartice s odgovarajućim defi nicijama izvučenim iz zakona o radu.

Radnik: Radnik je fi zička osoba koja je u radnom odnosu kod poslodavca. Rad-nik ima pravo na plaću u skladu sa zakonom i ugovorom o radu koji je potpi-sao. Poslodavac je dužan platiti odgovarajuće poreze i doprinose za socijalno osiguranje koji se obračunavaju na plaću radnika. Poslodavac utvrđuje smjer-nice prema kojima radnik treba obavljati zadatke koji su mu povjereni (opis radnog mjesta). Radnik može raditi puno radno vrijeme (obično osam sati dnevno, 40 sati tjedno), ili raditi s nepunim radnim vremenom (broj sati rada manji od onog koji je utvrđen kao puno radno vrijeme). Radnik s nepunim rad-nim vremenom ima ista prava kao radnik s punim radnim vremenom, ali raz-mjerno vremenu provedenom na radu. Kako bi se izbjegle zablude o radu s nepunim radnim vremenom i pravima radnika s nepunim radnim vremenom, predavač bi polaznicima mogao skrenuti pozornost na karticu za rad s nepu-nim radnim vremenom napravljenu za vježbu Fleksibilni rad: za i protiv. U nas-tavku je dan sažetak radnih prava radnika s nepunim radnim vremenom.

vodicvodic

Dostojanstven rad

19

Lekcija 2.Lekcija 2.RADNA PRAVA RADNIKA S NEPUNIM RADNIM VREMENOM

Radnici s nepunim radnim vremenom su radnici čije je radno vrijeme kraće od onoga radnika s punim radnim vremenom. Oni također zasnivaju radni odnos s poslodavcem, mogu biti angažirani za obavljanje istih poslova kao i radnici s punim radnim vremenom u nekom poduzeću, imaju iste obveze kao i oni, a jedina razlika je u tome što imaju kraće radno vrijeme.

Radnici s nepunim radnim vremenom imaju ista prava kao i radnici s pu-nim radnim vremenom što se tiče:

• prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje;• zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, i• diskriminacije na radnome mjestu i u zanimanju.

Osim toga, imaju prava na jednake uvjete kao i radnici s punim radnim vremenom na područjima:

• socijalne zaštite;• zaštite majčinstva;• prekida radnog odnosa;• plaćenog godišnjeg odmora, plaćenih državnih praznika i blagdana

te bolovanja.

Drugim riječima, radnik s nepunim radnim vremenom ima sva prava iz rad-nog odnosa kao i radnik s punim radnim vremenom, ali razmjerno vreme-nu provedenom na radu.

Samozaposlena osoba: Pojam se koristi za osobu koja ostvaruje vlastiti doho-dak putem poslovne aktivnosti, ugovora ili slobodne aktivnosti. Zarada samo-zaposlenih ovisi o profi tu ostvarenom na temelju proizvedenih dobara i uslu-ga. Samozaposleni radnici donose operativne odluke koje se tiču poduzeća sami ili sa svojim partnerima. Oni obično ne angažiraju druge radnike na stal-noj osnovi.

Poslodavac: Poslodavci su pravne ili fi zičke osobe koje na stalnoj osnovi zapo-šljavaju jednu ili više osoba da za njih rade u poslovnom poduzeću kao radnik. Njihova naknada ovisi o profi tu stečenom od dobara ili usluga koje poduzeće proizvodi.

Pripravnici i stažisti. Prava i obveze vježbenika, pripravnika i stažista ne razli-kuju se od prava i obveza drugih radnika, a svrha tih oblika rada je učenje i os-posobljavanje za samostalno obavljanje posla. Pravila kojima su ti oblici rada uređeni razlikuju se od zemlje do zemlje. Predavač bi trebao prikupiti primjere nacionalne prakse i izraditi kartice sa sažetkom ključnih značajki. Osnovni ele-menti tih oblika rada mogu se pronaći u zakonu o radu i kolektivnim ugovorima.


20

Pripravnici rade ponajprije radi stjecanja znanja i vještina. Stoga njima nije do-pušteno koristiti opremu i strojeve za koje (još) nisu osposobljeni i nije im do-pušteno obavljati određene zadatke bez nadzora. Obično imaju prava na men-tora/instruktora od kojega uče. Ako pripravnički staž podrazumijeva i sate u učionici, postoje posebne odredbe za postizanje ravnoteže između škole i rad-nog vremena, ograničavanjem radnog vremena danima kada se pohađa škola. Stažiranje se odnosi na praksu da učenici provode određeno vrijeme u podu-zeću kako bi nešto naučili o poslu koji ih zanima, i da promatraju različite za-datke u sklopu posla. Oni mogu obavljati i nešto praktičnog rada, ali za njih snosi odgovornost škola/obrazovna institucija koja je organizirala praksu.

Vježba 2.1. Spasilačka misija: bolji uvjeti rada

Ova vježba može se organizirati kao skupna aktivnost ili kao domaći zadatak. Pre-davač treba unaprijed pripremiti kartice sa sažetkom osnovnih odredbi zakona o radu o minimalnoj plaći, radnom vremenu, prekovremenom radu i odmorima.

Ako se ova aktivnost organizira u učionici, predavač treba prikupiti primjere ne-davno sklopljenih kolektivnih ugovora iz različitih područja (nacionalni/granski sindikati ovdje mogu pomoći). Ako ih nije moguće pronaći, predavač može zabilje-žiti kratke novinske izvještaje o pregovorima između poduzeća i radnika o uvjeti-ma rada (primjeri su navedeni u Priručniku). Zadatak je polaznika pronaći koja poboljšanja uvjeta rada je donio određeni kolektivni ugovor.

Ako se aktivnost organizira kao domaći zadatak, polaznicima se daju kontakti s nacionalnim/granskim sindikatima i od njih se zahtijeva da potraže informacije o kolektivnim ugovorima koji se primjenjuju u nekoj grani ili zanimanju u kojima su odlučili raditi (ili za koje se pripremaju). Polaznici su krenuli u „spasilačku misiju“ za uvjete rada koji se odnose na plaće, radno vrijeme, naknadu za prekovremeni radi razdoblja odmora.

2.2 Minimalni radni standardi

Uvjeti rada se defi niraju ugovorom o radu koji se zaključuje između radnika i poslodavca. Kako je već rečeno, konvencije MOR-a propisuju minimum stan-darda i radničkih prava. Ako država ratifi cira neku konvenciju, njezine odredbe moraju se implementirati u nacionalno radno zakonodavstvo. Zakon o radu može propisati veća prava nego što propisuje konvencija MOR-a, ali ne može propisati manje od toga.

Osim zakona o radu, u mnogim zemljama postoje i kolektivni ugovori. Oni se temelje na kolektivnom pregovaranju između poslodavaca (koje predstavljaju jedna ili više organizacija poslodavaca), s jedne strane, i radnika (koje predstav-

vodicvodic

Dostojanstven rad

21

Lekcija 2.Lekcija 2.lja jedan ili više sindikata). Ti sporazumi su obvezujući za potpisnike, kao i za one u čije ime je sporazum sklopljen.

ORGANIZACIJE POSLODAVACA I ORGANIZACIJE RADNIKA

Organizacije poslodavaca i sindikati su organizacije zasnovane na član-stvu, koje predstavljaju svoje članove, zalažu se za njihove interese i pružaju im usluge.

Organizacije poslodavaca: Uspješna poduzeća su u središtu svake strate-gije za otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda. Organizacije poslodavaca igraju ključnu ulogu u stvaranju okruženja koje potiče konkurentna i održiva poduzeća koja mogu pridonijeti gospodarskom i socijalnom razvoju. Te organizacije su važna komponenta svih procesa socijalnoga dijaloga i mogu osigurati odgovarajuće i djelotvorno formuli-ranje nacionalnih socijalnih i gospodarskih ciljeva. One im mogu osigurati potporu poslovne zajednice koju predstavljaju.

http://www.ilo.org/actemp

Sindikati: Sindikat je samostalna, demokratska i nezavisna organizacija radnika u koju se oni dobrovoljno udružuju radi zastupanja, predstavljanja, unapređenja i zaštite profesionalnih, radnih, ekonomskih, socijalnih, kul-turnih i drugih pojedinačnih i kolektivnih interesa. Sindikati predstavljaju ključne institucije civilnoga društva u većini demokratskih zemalja.U svije-tu koji se brzo globalizira izazovi koje predstavlja osiguravanje dostojan-stvenoga rada, sigurnih uvjeta rada, plaća za život, osnovne socijalne si-gurnosti, rodne ravnopravnosti i pravedne raspodjele dohotka, zahtijevaju bolju upravu, univerzalnu primjenu i implementaciju međunarodnih rad-nih standarda.

http://www.ilo.org/actrav

Kolektivni ugovori mogu propisati bolje uvjete rada od zakona o radu: to znači da uvjeti rada u određenim granama gospodarstva i djelatnosti, kao i na po-dručju jedinice teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave mogu biti po-voljniji od standarda utvrđenih zakonom o radu.

Predavač bi trebao naći neke primjere grana u kojima je kolektivni ugovor osi-gurao radnicima bolje uvjete rada i zapošljavanja i veća prava zaposlenima. To se može iskoristiti za vježbe (ili domaći zadatak) u kojima se od polaznika traži da otkriju omogućavaju li, u području rada koje su izabrali, kolektivni ugovori povoljnije uvjete zapošljavanja i rada u usporedbi s minimalnim radnim stan-dardima na nacionalnoj razini.


22

Vježba 2.2. (A) Pazi na sitna slova! – Razumjeti ugovor o radu

Cilj ove aktivnosti je upoznavanje polaznika sa standardnim stavkama ugovora o radu. Treba im dati priliku da vide primjer pravog ugovora o radu kakav se koristi u praksi, kako bi se uvjerili u to kako on izgleda i što mora sadržavati. Vježba 2.2. (A) Pazi na sitna slova daje primjer što se može koristiti za osposobljavanje ako se ne može naći originalni ugovor o radu. Od polaznika se zahtijeva da u parovima, ili u malim skupinama, pregledaju primjer ugovora o radu i identifi ciraju stavke ugovora.

Ova se aktivnost može razraditi tako što se polaznicima postavi pitanje o tome što bi htjeli saznati o svojemu budućemu radnome mjestu (Vježba 2.2. (B) O ovom pos-lu, želim znati.... Na temelju pitanja koja polaznici formuliraju, predavač izrađuje popis relevantnih stavki za ugovor o radu. Te se stavke tada mogu usporediti sa stavkama u primjeru ugovora o radu. Pitanja koja polaznici smišljaju vjerojatno će se odnositi na: radno vrijeme, slobodne dane i odmore (Koje će mi biti radno vrije-me? Koji dani u tjednu su mi slobodni? Što je s odmorom?); plaću (Koliko će mi plaćati? Kako i kada ću primati plaću? Što će mi se odbijati od plaće i zašto?) i za-datke na poslu (Kakve su mi dužnosti? Kome ću odgovarati?).

Ako se predavač odluči za ovu metodu za razradu aktivnosti, ona mu može pružiti priliku da s polaznicima vježba načine dolaženja do informacije za vrijeme razgo-vora za posao. Na primjer, predavač može zatražiti od polaznika da formulira pita-nja koja bi htjeli postaviti budućem poslodavcu o plaći, radnom vremenu i odbici-ma od plaće (primjer je naveden u Priručniku).

Kada obrađuje rezultate vježbi, predavač bi polaznike trebao podsjetiti da ugovor o radu ne mora navoditi sve uvjete koji se odnose na radni odnos. Uvjeti koji se obično ne uređuju ugovorom o radu mogu se sažeti na karticama s radnim stan-dardima, kao što je prikazano u nastavku.

vodicvodic

Dostojanstven rad

23

Lekcija 2.Lekcija 2.POSEBNE ODREDBE I UVJETI

Probni rad: za ovo vrijeme i poslodavac i radnik imaju pravo raskinuti ugo-vor o radu. Probni rad traje najduže do šest mjeseci i u tom se roku ne moraju navoditi razlozi za otpuštanje. Otkazni rok je pet radnih dana (u Hrvatskoj sedam). Za vrijeme probnog rada, radnicima također može biti uskraćen pristup nekim pravima koja imaju ostali radnici: na primjer, negdje oni ne mogu uzeti odmor, ali imaju pravo na bolovanje. No u Hrvatskoj to nije slučaj jer radnik za svaki mjesec ostvaruje pravo na razmjerni dio go-dišnjeg odmora, ali ga može koristiti tek nakon šest mjeseci rada.

Otkazni rok: I poslodavci i radnici, kada žele raskinuti radni odnos, moraju poštovati otkazni rok. Otkazni rok, ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, traje između jednog i tri mjeseca, što ovisi o ukupnome radnome stažu radnika (u Hrvatskoj od dva tjedna do četiri mjeseca). U tom slučaju poslo-davac donosi odluku o otkazu ugovora o radu, koja mora biti u pisanom obliku. Mnoge zemlje predviđaju otpremnine, kada poduzeća moraju ot-puštati radnike zbog pada proizvodnje i restrukturiranja. Otpremnine su jednokratni iznosi koji se razlikuju u odnosu na dužinu staža kod poslodav-ca i prosječnu plaću.

Promjene u uvjetima ugovora: Radnici moraju biti obaviješteni o pro-mjeni uvjeta defi niranih ugovorom o radu. Često takve promjene stupaju na snagu tek kada se radnik složi s njima. Rok za izjašnjavanje radnika ne može biti kraći od osam radnih dana.

Poznavanje osnovnih radnih standarda na temelju kojih se uređuju odnosi iz-među poslodavaca i radnika važno je radi prepoznavanja legitimnosti zahtjeva poslodavca (zahtjeva postavljenog u tijeku procesa regrutacije/zapošljavanja ili kada je radni odnos već započeo). U mnogim slučajevima jasno je što poslo-davac može, a što ne može tražiti (na primjer, uvjetovati zaposlenje mlade žene njezinim obećanjem da neće ostati u drugom stanju, ili od mladoga radnika zahtijevati da radi sve smjene koje padaju u nedjelju ili neće dobiti posao). U drugim slučajevima to je teže: na primjer, može li poslodavac novac potrošen na kupnju radne odjeće odbiti radniku od plaće? Ili, može li poslodavac izbjeći plaćanje prekovremenoga rada tako što će radniku odobriti plaćene slobodne dane? Predavač polaznicima treba dati prijedloge gdje i kako pronaći informa-cije koje su im potrebne (npr. sindikati ili zavod za zapošljavanje), ako sumnjaju u legitimnost zahtjeva.

Zaključno – što ovisi o tome koliko je vremena preostalo – predavač može po-noviti prava i obveze radnika i poslodavaca (Vježba 2.3. Traže se: Prava.. Ali ne bez obveza), ili predložiti skupnu aktivnost čiji je cilj odrediti je li poslodavčev zahtjev legitiman (Aktivnost 2.4.: Imaš više prava nego što misliš).


24

2.3 Ugovor o radu

Ugovor o radu smatra se zaključenim kada ga potpišu radnik i poslodavac. U Hrvatskoj, ugovor se u pravilu zaključuje prije početka rada radnika, u pisanom obliku. Zakon o radu određuje kada ključne značajke radnog odnosa moraju biti u pisanom obliku i kada ih moraju potpisati i poslodavac i radnik. Radnik bi uvijek trebao tražiti svoj primjerak ugovora o radu, kako bi se izbjegli eventualni nesporazumi s poslodavcem u budućnosti.

Kako bi bolje objasnio osnovne uglavke ugovora o radu – i pojasnio prava i ob-veze koje uz njega idu – predavač bi trebao prikupiti i u radionici koristiti pri-mjere ugovora o radu koji se mogu naći u različitim gospodarskim djelatnostima. Svaka zemlja ima vlastite standarde i klauzule za tipične ugovore o radu, u skla-du sa zakonskim odredbama.4 Također je za polaznike korisno vidjeti primjer opisa radnog mjesta iz ugovora o radu, kako bi bolje razumjeli odnos između radnika i poslodavca. Općenito govoreći, ugovor o radu trebao bi sadržavati najmanje sljedeće:

• naziv i sjedište poslodavca;• ime i prezime radnika i njegovu adresu prebivališta;• naziv radnog mjesta i opis poslova koje bi radnik trebao obavljati;• mjesto rada (ili napomenu kako se od radnika očekuje da rad obavlja na

različitim mjestima);• iznos plaće;• radno vrijeme (puno, nepuno ili skraćeno);• način zasnivanja radnog odnosa (na neodređeno ili na određeno vrijeme);• dan početka rada.

Ugovor o radu također može sadržavati odredbe o godišnjem odmoru, nakna-di za vrijeme bolovanja, uvećanoj plaći za nacionalne praznike, za prekovreme-ni rad, otkaznom roku u slučaju raskida radnog odnosa, pravu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ako se oni razlikuju od zakonom predviđenih radnih standarda. Ako postoje uvjeti o kojima su se radnik i poslodavac složili, a koji se razlikuju od onih propisanih zakonom o radu, njih treba navesti u ugovoru o radu. U svakom slučaju, uvjeti rada ne mogu biti lošiji od onih koje propisuje zakon o radu ili kolektivni ugovor (na primjer, poslodavac ne može odobriti kraći godišnji odmor od utvrđenog zakonom).

Na prava i obveze koji nisu utvrđeni ugovorom o radu primjenjuju se odgova-rajuće odredbe zakona i kolektivnog ugovora.

vodicvodic

4 Ako nije moguće prikupiti takve primjere, model ugovora u skladu sa zahtjevima u Ujedinjenom Kraljevstvu mogu se kreirati na: http://www.businesslink.gov.uk/bdotg/action/stmtEmpLanding?r.l2=1074428798&r.l1 =1073858787&r.s=sm&topicId=1075225309

Dostojanstven rad

25

Lekcija 2.Lekcija 2.

Vježba 2.3. Traže se: Prava... ali, ne bez obveza

Za ovu vježbu polaznici se dijele u tri skupine, svaka sa svojim setom kartica u boji (crvene, žute i plave). Na svaki set kartica predavač napiše primjere prava i obveza poslodavaca i radnika (npr. „Primiti uputstva o zadacima na poslu“). Polaznici mo-raju odrediti predstavlja li ono što piše na svakoj kartici pravo ili obvezu te je li u pitanju pravo/obveza radnika ili poslodavca.

Vježba 2.4: Imaš više prava nego što misliš

U ovoj vježbi se od polaznika traži da, podijeljeni u tri skupine, raspravljaju o sluča-ju koji im je dodijeljen, predlože moguće rješenje i pripreme ključne točke za prego-varanje s poslodavcem. U Priručniku je naveden primjer slučajeva koji se mogu razmatrati. Ipak, predavač treba provjeriti jesu li predloženi odgovori za te slučaje-ve u skladu s nacionalnim radnim zakonodavstvom. Po završetku aktivnosti, od timova se traži da predstave svoj slučaj ostalim polaznicima i odgovore na postav-ljena pitanja i/ili protuargumente. Kada sve skupine završe prezentaciju, predavač može upitati ostale polaznike što bi oni učinili u sličnoj situaciji.


26

vodicvodic

Lekcija 3.Lekcija 3.Radno vrijeme, plaće i godišnji odmor

Ciljevi učenja

Do kraja ove lekcije, polaznici će moći…

• Navesti nacionalne propise o radnom vremenu, odmoru i plaći;• Identifi cirati elemente platne liste;• Prepoznati obustave/odbitke od plaće.

Trajanje: 90 minuta

Vježbe

• Na poslu: istakni radne standarde!• Na kraju krajeva ne ostaje mnogo... – Platna lista• Brzo savjetovanje• Šefe, samo još jedno pitanje... Pregovaranje o radnom vremenu i plaći.


28

UvodUvod

Treća lekcija seminara usmjerena je na radno vrijeme, plaće i odmore (dnevni, tjedni i godišnji). Svrha joj je konsolidirati i proširiti znanja polaznika o relevant-nim nacionalnim standardima rada. Uz to, daju se primjeri kako s poslodavcima pregovarati o uvjetima rada. Drugi dio lekcije bavi se plaćama, platnim listama i odbicima od plaće.

Lekcija bi se trebala temeljiti na nacionalnim radnim standardima koji su na snazi u zemlji u kojoj se održava seminar i od predavača se traži da pripremi relevantne kartice koje će pomoći u podsjećanju polaznika na minimalna pra-va zajamčena nacionalnim radnim zakonodavstvom. Tekst također upućuje na minimalne radne standarde MOR-a. Polaznike treba podsjetiti, ako je zemlja ratifi cirala određenu konvenciju MOR-a, onda ona predstavlja minimum stan-darda koji se primjenjuju na radnike u toj zemlji.

3.1 Radno vrijeme

Mladi ljudi rade kako bi zaradili za život i/ili kako bi bili u mogućnosti priuštiti si nešto više. Stoga je visina plaće jedan od ključnih kriterija za prihvaćanje nekog radnog mjesta. Međutim, često se mladi koji počinju raditi nađu u nepoz-natoj situaciji u kojoj rad dominira njihovim svakodnevnim životom i zauzima najveći dio njihova vremena. Imaju manje vremena za druženja s prijateljima i bavljenje hobijima. Osim što se susreću s teškoćama koje su povezane s pro-mjenom životnoga stila prelaskom sa školovanja na rad, mladima je potrebna i dodatna zaštita s obzirom na to da se još uvijek razvijaju. Kako bi zadovoljili te posebne potrebe, mnoge zemlje posebno uređuju uvjete rada mladih. To obič-no uključuje kraće maksimalno radno vrijeme (npr., u Hrvatskoj, dnevno do osam sati i tjedno ne duže od 35 sati), zabranu noćnog i prekovremenog rada, naročito teškog fi zičkog rada, i na poslovima koji uključuju izlaganje štetnom zračenju, a postoje i posebne odredbe koje omogućuju mladima obrazovanje uz rad.

Broj sati rada i način na koji su organizirani mogu imati značajan utjecaj na kvalitetu rada i života uopće. Rad može utjecati na zdravlje radnika, posebice ako je radno vrijeme dugo, nestandardno ili se obavlja u nezgodno doba. Sto-ga nacionalne vlade uvode minimalne standarde za zaštitu zdravlja radnika kojima se osigurava zdrava ravnoteža između života i rada.

Mladi koji su se upravo zaposlili često, čak i kada se to od njih ne zahtijeva, pro-dužavaju radno vrijeme u želji da se dokažu ili zato što se boje gubitka posla. Predavači bi polaznicima trebali ukazati na potencijalne dugoročne posljedice pretjeranog broja sati rada. Na primjer, radno vrijeme duže od 48 sati tjedno predstavlja čimbenik stresa na radnome mjestu koji značajno povećava opas-

vodicvodic

Dostojanstven rad

29

Lekcija 3.Lekcija 3.nosti od problema s mentalnim zdravljem; više od 60 sati rada tjedno može povećati rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava; radnici koji mijenjaju smjene često se žale na probleme sa spavanjem i koncentracijom, a noćni rad može povećati rizik od zdravstvenih poremećaja.

Vježba 3.1. Na poslu: istakni radne standarde!

Ovu aktivnost čini vježba tzv. brainstorminga kako bi se polaznici naveli na razmiš-ljanje i raspravljanje o radnom vremenu, prekovremenom radu i razdobljima od-mora. Ona kreće od kartica sa sažetkom minimalnih standarda u tim područjima i popisom argumenata za i protiv, za radnike i za poslodavce. Predavač uvodi rele-vantni nacionalni standard na kartici, dok jedan od polaznika zapisuje odgovore koje skupina daje o prednostima i manama noćnog i smjenskog rada za poslodavca i za radnika. Vježba 3.1. u Priručniku navodi neke primjere prednosti i nedostataka rada u smjenama i noćnog rada, koje predavač može iskoristiti za usmjeravanje rasprave.

Kartica: Maksimalno i standardno radno vrijeme

Radno zakonodavstvo većine zemalja ograničava maksimalno radno vrijeme na dnevnoj i/ili tjednoj osnovi. Maksimalno radno vrijeme obično uključuje dopušteni prekovremeni rad, što ukupno iznosi 10 sati dnevno ili 48 sati tjedno. Standardno radno vrijeme je osam sati dnevno ili 40 sati tjedno. Za radnike mlađe od 18 godi-na, maksimalno radno vrijeme je često postavljeno ispod praga za odrasle, npr. 35 sati tjedno.

• Konvencija br. 1 o radnom vremenu u industriji; Konvencija br. 30 o rad-nom vremenu u trgovini i uredskim poslovima

Kartica: Prekovremeni rad

Prekovremeni rad se odnosi na sve sate rada preko punog radnog vremena. Može se raditi prekovremeno do maksimalnog broja sati dnevno/tjedno, a taj broj sati rada se ne može prekoračiti. Stalni prekovremeni rad može imati negativne učinke na zdravlje i sigurnost radnika (npr. zamor, stres, povećana mogućnost ozljeda na radu), kao i na produktivnost. Propisi u vezi s prekovremenim radom koje posloda-vac mora poštovati razlikuju se od zemlje do zemlje. U nekim zemljama poslodav-ci mogu bez ograničenja zahtijevati prekovremeni rad, dok je u drugim zemljama potrebno opravdati taj prekovremeni rad (na primjer, povećanim opsegom posla).

• Konvencija br. 1 o radnom vremenu u industriji; Konvencija br. 30 o rad-nom vremenu u trgovini i uredskim poslovima


30

Kartica: Noćni rad

Noćni rad je svaki rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana. U mnogim zemljama za mlade je ograničen noćni rad, posebice ako još uvijek pohađaju školu. To znači da osobama mlađima od 18 godina nije dopušteno raditi u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana. Za određena zanimanja mogu postojati izuzeci, kada je mladim radnicima starijima od 16 godina dopušten rad u noćnim smjenama.

• Konvencija br. 171 o noćnom radu

Kartica: razdoblja odmora (za vrijeme rada, dnevni i tjedni odmor)

Razdoblja odmora se radnicima osiguravaju u svrhu očuvanja njihove sigurnosti, zdravlja i dobrobiti. Nacionalno radno zakonodavstvo propisuje najkraće trajanje tjednog odmora na koje radnik ima pravo (najmanje dvadeset četiri spojena sata tijekom sedmodnevnog radnog razdoblja). Dnevni odmor je pravo radnika na od-mor od najmanje dvanaest sati neprekidno između dva radna dana. Uz to, zakon o radu propisuje odmor u tijeku radnog dana (stanka) kada se prijeđe određeni minimalni prag (četiri neprekinuta sata rada). Vrijeme stanke se uračunava u dnevno radno vrijeme. Redovna razdoblja odmora su korisna i za poslodavca i za radnike, s obzirom na to da imaju pozitivne učinke na sigurnost na radnome mje-stu i produktivnost.

• Konvencija br. 14 o tjednom odmoru u industriji; Konvencija br. 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredskim poslovima

Kartica: Godišnji odmor

Godišnji odmor je razdoblje koje radnici provode izvan posla, a i dalje primaju pla-ću i uplaćuju im se doprinosi za socijalno i mirovinsko osiguranje. Radnici mogu uzeti određeni broj radnih dana ili tjedana odmora, što im daje priliku za duži od-mor i rekreaciju. Plaćeni godišnji odmor čuva ljudski kapital jer omogućuje razdo-blje oporavka kako bi sačuvali zdravlje, te pridonosi njihovoj dobrobiti. Godišnji odmor pridonosi smanjenju odsutnosti s posla i poboljšava motivaciju radnika, a time i produktivnost i radni učinak. Predavač bi trebao napraviti sažetak nacional-nih pravila o minimalnom broju dana/tjedana plaćenog godišnjeg odmora, uvje-tima za stjecanje prava na godišnji odmor, rasporedu korištenja godišnjeg odmora, regresu, i dr.

• Konvencija br. 132 o plaćenom odmoru

vodicvodic

Dostojanstven rad

31

Lekcija 3.Lekcija 3.3.2 Plaće

Plaća je nerijetko najvažniji kriterij za prihvaćanje nekog posla. Stoga je poseb-no važno da mladi razumiju kako se obračunava njihova plaća, koji su odbici od plaće i u koju svrhu, kao i da razumiju minimalne zahtjeve koje postavlja nacionalno radno zakonodavstvo.

Plaća je naknada ili zarada izražena u novcu koju isplaćuje poslodavac radniku za obavljeni posao ili pružene usluge. Plaće se utvrđuju međusobnim sporazu-mom između radnika i poslodavca. One se moraju isplaćivati redovno i dopuš-teni su odbici samo u onom opsegu u kojem ih propisuje nacionalni zakon ili kolektivni ugovor.

Mnoge zemlje imaju utvrđenu minimalnu plaću. Njome se postavlja minimalni iznos plaće za radnike na nacionalnoj razini, čiji je cilj pokriti minimalne potre-be radnika i uzdržavanih osoba, u kontekstu gospodarskih i socijalnih uvjeta u zemlji. Taj minimalni iznos se ne može umanjiti ni kolektivnim ugovorom niti sporazumom između radnika i poslodavca. U nekim zemljama postoje dvije minimalne plaće: jedna se primjenjuje na radnike, a druga na mlade. Predavač bi mogao s polaznicima raspraviti prednosti i nedostatke takve prakse. Na pri-mjer, neki tvrde kako niža minimalna plaća motivira poduzeća da zaposle više mladih radnika; drugi tvrde kako primjena jedinstvene minimalne plaće može potaknuti mlade da rano napuste školu kako bi se zaposlili.

Hrvatska ima jedinstvenu minimalnu plaću za sve radnike.5

• Konvencija br. 95 o zaštiti plaća• Konvencija br. 131 o utvrđivanju minimalne plaće

Čitanje platne liste možda nije najprivlačniji dio posla, ali ta vještina će pomoći polaznicima da shvate zašto primaju manje novca nego što je dogovoreno. Odbici od plaće radnika razlikuju se po vrsti i postotku, u skladu s nacionalnim sustavom socijalne sigurnosti koji je na snazi. Stoga predavač treba objasniti ključne elemente postojećeg sustava socijalnog osiguranja, tj. socijalne sigur-nosti.6

• Konvencija br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti

5 Popis argumenata za i protiv posebne minimalne plaće za mlade radnike možete naći na: Kongres sindi-kata 2006. Bolji način rada. Jedinica 2: Prava i dužnosti na radu. (Warwick TUC). Str. 25 Dostupno na: http://www.tuc.org.uk/extras/ABWTW_06_UNIT_2.pdf

6 Socijalno osiguranje je zaštita koju društvo pruža svojim članovima od ekonomske i socijalne nevolje u kojoj bi se našli prekidom, ili značajnim umanjenjem plaće zbog bolesti, majčinstva, ozljede na radu, neza-poslenosti, invaliditeta, starosti i smrti; zdravstvenih usluga i benefi cija za obitelji s djecom. Međunarodna organizacija rada Načela socijalne zaštite. (Ženeva), str. 8. Opći pregled sustava socijalne zaštite po zemljama možete naći na: http://ssa.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2006-2007/europe/index.html.


32

GLAVNI ELEMENTI SOCIJALNOG OSIGURANJA

Zdravstvenoosiguranje

Zdravstveno osiguranje obično pokriva preven-tivno liječenje, liječenje kod liječnika opće prakse, specijalističko liječenje i bolničke usluge. Često se propisuje minimalno razdoblje rada za odo-bravanje zdravstvene zaštite. U nekim zemljama se za medicinske usluge traži doplata i određuje maksimum trajanja usluga.

Ostale isplate naknada bolesnim radnicima. U slučaju bolesti, radnici koji traže naknadu mo-raju dokazati da pate od poremećaja ili bolesti koja ih sprečava u obavljanju posla. Ovaj kriterij obično se ispunjava donošenjem zdravstvene potvrde. U mnogim sustavima od poslodavca se zahtijeva da nastavi isplaćivati plaću (ili odre-đeni postotak pune plaće) za vrijeme određenog vremenskog razdoblja po nastanku bolesti i za vrijeme odsutnosti s posla.

U slučaju invaliditeta Invalidnine se isplaćuju osiguranim osobama koje postanu opće nesposobne za rad. Države obič-no navode minimalno razdoblje doprinosa kako bi se ispunio kriterij za stjecanje ovoga prava.

U slučajunezaposlenosti

Naknada u slučaju nezaposlenosti plaća se oso-bama koje su, ne svojom krivnjom, ostale bez posla i tako izgubile plaću. Ova benefi cija se obič-no plaća relativno kratko vremensko razdoblje, u ovisnosti o dužini razdoblja u kojem su plaća-ni doprinosi. Naknade u slučaju zaposlenosti obično pokrivaju zaposlene osobe koje su imale redovan plaćeni posao. Iznos naknade obično ovisi o zadnjoj primljenoj plaći.

Mirovinskoosiguranje

Starosne benefi cije imaju za cilj spriječiti osiro-mašenje starijih. Radnici uplaćuju doprinose za osiguranja i mirovinske fondove, ili država odva-ja iz proračuna dohodak za starije osobe. Mnoge države propisuju maksimalnu starosnu granicu (obično 65 godina starosti). Često visina benefi -cije ovisi o trajanju plaćanja doprinosa. Ovo po-dručje socijalne sigurnosti predmet je reforme u mnogim zemljama.

vodicvodic

Dostojanstven rad

33


Vježba 3.2. Na kraju krajeva ne ostaje mnogo… – Moja platna listaPredavač bi trebao naći primjerak izvještaja o plaći kakav se koristi u zemlji kako bi upoznao polaznike s pojmovima bruto plaće, odbitaka i neto plaće (plaće koja se isplaćuje). Ako to nije moguće, model obračuna naveden je u priručniku. Predavač bi trebao objasniti svaki odbitak i dati savjete i prijedloge polaznicima kako pro-vjeriti uplaćuje li poslodavac sve doprinose i poreze. Predavač treba istražiti kako se ta informacija može dobiti (na primjer, neki sustavi socijalne zaštite omogućuju korisnicima da provjere svoj status na internetu; u drugim slučajevima, potrebno je obratiti se fondu za mirovinsko i invalidsko osiguranje kako bi saznali svoj status po pitanju uplate poreza i doprinosa).

Pri kraju lekcije, predavač može organizirati radionicu u svrhu vježbanja stečenog znanja o nacionalnom standardnom radnom vremenu, plaćama i godišnjem od-moru. Priručnik nudi dvije ideje za tu vježbu. Prema prvoj (Vježba 3.4. Brzo savje-tovanje), polaznici su podijeljeni u dvije jednake skupine. U jednoj su mladi radnici koji se suočavaju s problemom na poslu, a u drugoj su „savjetnici“ koji im trebaju ponuditi moguće rješenje problema. Svaki polaznik u skupini mladih radnika uzme karticu sa situacijom iz života (primjeri su navedeni u Priručniku). Savjetnika obavijeste o situaciji, a on mora za dvije-tri minute dati savjet kako riješiti problem. Svakih 3-5 minuta predavač mijenja savjetnike, tako da mladi radnik prijavljuje svoj problem barem dvojici savjetnika. Predavač može ponoviti vježbu dva puta, tako da svaki polaznik ima priliku biti i radnik i savjetnik.

Vježba se završava raspravom u kojoj sudjeluje cijela skupina i biraju se najbolji savjeti za svaku situaciju. Druga vježba, (Vježba 3.2. Šefe, samo još jedno pitanje... Pregovaranje o radnom vremenu i plaći) simulira pregovaranje o plaći i radnom vremenu. Polaznici su podijeljeni u dvije skupine: poslodavci i radnici. Svaka skupi-na dobije kartice s uputama. Prvi zadatak svake skupine je odrediti koju će strate-giju pregovaranja upotrijebiti. Kada se ona odredi, svaka skupina odredi govorni-ka koji će pregovarati s predstavnikom druge strane. Predavač bi trebao dopustiti da se pregovara oko 15 minuta. Na kraju aktivnosti, predavač treba inicirati razgo-vor s polaznicima o strategiji koju su koristili, o tome je li bila djelotvorna i o tome što bi idući put učinili drukčije.


34

vodicvodic

Lekcija 4.Lekcija 4.Sigurnost i zdravlje na radu

Ciljevi učenja


• Navesti prava i obveze radnika iposlodavaca u vezi sa zaštitom sigurnosti i zdravlja na radu;

• Identifi cirati rizike po sigurnost i zdravlje na radu i poduzeti odgovarajuće mjere radi njihova umanjivanja.

Vrijeme: 120 minuta

Vježbe

• Uoči rizik!• Sigurnosna

piramida.


36

UvodUvod

Ova lekcija sastoji se od tri dijela. U prvome dijelu polaznici se upoznaju s pra-vima i obvezama radnika i poslodavaca u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu. Drugi dio uvodi defi niciju opasnosti i rizika i pomaže polaznicima u razvi-janju metoda za njihovu identifi kaciju. Treći dio je usmjeren na mjere koje se mogu poduzeti kako bi se rizici na radu sveli na najmanju moguću mjeru.

Umjesto skupnih aktivnosti predstavljenih u ovoj lekciji, predavač može orga-nizirati posjet nekom radnome mjestu. U kontekstu zaštite sigurnosti i zdravlja na radu, ovim bi se polaznicima pružila prilika da identifi ciraju opasnosti, kao i mjere za njihovu kontrolu, na licu mjesta. Ako je to moguće, polaznicima bi trebalo omogućiti da razgovaraju s radnicima i poslodavcima o mjerama za poboljšanje sigurnosti i zdravlja koje su poduzete u poduzeću. Posjet radnome mjestu treba isplanirati unaprijed, a polaznike pripremiti za posjet. Idealno bi bilo da oni budu organizirani u manje skupine i da se od njih traži da provedu „inspekciju“ radnih mjesta. Polaznici mogu različitim bojama označiti rizična mjesta na planu pogona (na primjer, crveno za sigurnosne rizike, zeleno za ke-mijske rizike, plavo za druge opasnosti po zdravlje, itd.). Na planu također treba označiti mjere sigurnosti koje su utvrđene radi smanjenja opasnosti. Timovi bi svoja otkrića trebali kompletirati označavanjem bolesti i ozljeda koje mogu na-stati od utvrđenih opasnosti.

4.1 Prava i obveze na radu

Mnoge nesreće na radu mogu se izbjeći ako su radnici svjesni opasnosti i znaju kako ih ukloniti ili umanjiti. Radnici imaju određena prava u pogledu rizičnih situacija na radnome mjestu, ali i sami snose odgovornost za vlastitu zaštitu, kao i za to da održavaju radno mjesto na način da bude sigurno za njih i druge radnike.

Mnoge nesreće na radu mogu se izbjeći pažljivim ponašanjem i postupanjem. Radnici koji ne obrišu prolivenu tekućinu izazvat će ozljedu drugog radnika koji će se okliznuti na tu prolivenu tekućinu, ili radnik koji misli da je u stanju sam obaviti određeni zadatak i tako se ozlijedi, samo su dva primjera za to.

Predavač bi trebao potaknuti polaznike na razmišljanje o odgovornosti koju snose za smanjenje rizika za zdravlje i sigurnost na radu. Odgovornost za zdra-vo i sigurno radno mjesto snose sve osobe na tom radnome mjestu, u onoj mjeri u kojoj je osoba sposobna to uraditi, ili u sklopu ovlaštenja. Poslodavci imaju najviši stupanj kontrole nad radnim mjestom i zakonsku odgovornost za zaštitu zdravlja i sigurnosti. Ipak, u mnogim poduzećima poslodavci ne znaju dovoljno o svakome pojedinačnome radnome mjestu i o svakoj konkretnoj

vodicvodic

Dostojanstven rad

37

Lekcija 4.Lekcija 4.opasnosti. Oni se oslanjaju na pojedinačne radnike u utvrđivanju rizika i pred-laganju mjera za njihovo djelotvorno uklanjanje ili umanjivanje.

• Konvencija br. 155 o sigurnosti i zdravlju na radu• Konvencija br. 161 o službama medicine rada; Konvencija br. 187 o pro-

motivnom okviru za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu; Konvencija br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti; Konvencija br. 121 o na-knadama u slučaju ozljede na radu

Mladi radnici su posebno podložni ozljedama na radu. Do njih može doći zato što rade prenaporno i/ili prebrzo kako bi ostavili dobar dojam. Oni često nisu svjesni opasnosti od opreme na kojoj rade i ne poznaju dovoljno radno mjesto. Želja da pokažu kako su u stanju obavljati posao može povećati vjerojatnost ozljede. Kao „novajlije“, oni ne žele raditi „probleme“, pa mogu oklijevati u prija-vi nesigurnih uvjeta rada. Osim toga, mladi radnici koji nisu u potpunosti upoz-nati sa svojim pravima ili nemaju dovoljno samopouzdanja na poslu, mogu pratiti upute nadređenoga čak i onda kada nisu sigurni da su u stanju obaviti povjereni zadatak. Predavač bi trebao napraviti sažetak prava i obveza radnika i poslodavaca za osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu.7 Primjer je naveden u nastavku teksta.

7 Tablica je prilagođena na temelju tablice Vlade Saschachuana 2005. Spremni za posao III. Sigurnost djeluje: Sigurnost i zdravlje na radu za mlade radnike (Saschachuan, Vlada Saschachuana). Str. 51. Dostupno na: http://www.readyforwork.sk.ca/teachers/resource-binder.htm


38

PRAVA I OBVEZE POSLODAVACA I RADNIKA

Poslodavci Radnici

• Osigurati sigurno i zdravo radno mjesto.

• Osigurati informacije iedukaciju potrebne za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika.

• Organizirati redovnu inspekciju radnog mjesta, opreme i alata i osigurati sigurnost.

• Osigurati ispravno održavanje alata, strojeva i opreme.

• Bez odgađanja popraviti nesigurne uvjete i aktivnostio kojima ih izvijeste nadzornici i radnici.

• Poznavati i poštovati pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

• Odgovorno se brinuti za zaštitu svog i zdravlja i sigurnostidrugih radnika.

• Surađivati s poslodavcima na zaštiti sigurnosti i zdravlja.

• Primjenjivati sigurne radne procedure, štitnike i opremuza osobnu zaštitu.

• Prijavljivati opasnost (kaošto su nesigurne situacije iaktivnosti) bez odgađanja.

• Sudjelovati u edukaciji osigurnosti i zdravlju na radu.

• Poznavati i poštovati propise u vezi sa sigurnošću i zdravljem.

Ove obveze su povezane s tri osnovna prava, npr. svaki radnik ima pravo:8

1. Znati za rizike na radnome mjestu i kako s njima postupati: S obzirom na to da su poslodavci dužni osigurati zdravo i sigurno radno mjesto, njihova je odgovornost radnike informirati i osposobiti za postupanje u slučaju rizika. Osposobljavanje novih radnika treba obuhvatiti sigurne procedure i prakse koje su specifi čne za tu djelatnost ili vrstu rada; informacije o svim opasnostima na radnome mjestu i procedure razvijene za umanjenje rizi-ka; upotreba naljepnica i znakova za identifi kaciju rizičnih supstancija i mjere opreza u rukovanju s njima; procedure u slučaju požara i drugim hitnim slučajevima; identifi kacija područja u koje je zabranjen ili ograni-čen ulaz i procedure za prijavljivanje opasnosti i nesretnih slučajeva.

2. Sudjelovati u aktivnostima za očuvanje zdravlja i sigurnosti na radu. Pravo je radnika uključiti se u odbore za zdravlje na radu čiji je cilj davanje savje-ta o poboljšanju sigurnosti i zdravlja na radu. Ti odbori u određenim uvje-tima mogu biti obvezni (na primjer, u poduzećima s minimalnim brojem radnika).

vodicvodic

8 Tekst se temelji na publikaciji Vlade Saschachuana 2005. Spremni za posao III. Sigurnost djeluje: Sigurnost i zdravlje na radu za mlade radnike (Saschachuan, Vlada Saschachuana). Str. 56-100. Dostupno na: http://www.readyforwork.sk.ca/teachers/resource-binder.htm

Dostojanstven rad

39

Lekcija 4.Lekcija 4.3. Odbiti raditi ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje zbog

toga što nisu provedene propisane mjere za sigurnost i zdravlje na radu (npr. nema propisanu zaštitnu opremu, nije upoznat sa svim vrstama rizika na radnome mjestu i mjerama za njihovo otklanjanje, ako je na propisanom liječničkom pregledu utvrđeno da ne ispunjava propisane zdravstvene uvjete itd.).

Vježba 4.1. Uoči rizik!

Cilj ove aktivnosti je izgradnja sposobnosti polaznika za utvrđivanje opasnosti za sigurnost i zdravlje. Polaznici se podijele u male skupine od 4-5 osoba; od svake skupine se zahtijeva da utvrde opasnosti na radu pokazane na slikama koje su im podijeljene (kuhinja restorana brze hrane, pilana, ured i benzinska crpka) te popi-šu potencijalna profesionalna oboljenja i ozljede do kojih može doći. Ako je vrije-me ograničeno, predavač može spojiti tu aktivnost s vježbom Sigurnosna pirami-da. U tom slučaju predavač može koristiti samo jednu ili dvije slike i zatražiti od polaznika da utvrde opasnost i sugeriraju način za njegovu kontrolu. Ako se semi-nar organizira za polaznike, predavač može provesti vježbu Uoči rizike u učionici. Ta aktivnost je osmišljena kako bi pomogla polaznicima u svladavanju prijelaza iz učionice na radno mjesto i povećala sposobnost prepoznavanja potencijalnih opasnosti. Od polaznika se traži da u malim skupinama promatraju svoju učioni-cu (podove, zidove, osvjetljenje, ventilaciju, buku, temperaturu) i nabroje moguće opasnosti.

Realiziranje te aktivnosti dat će predavaču priliku da kategorizira opasnosti po tipu (kemijske, biološke, fi zičke, ergonomske i sl.) i naglasi kako neke opasnosti mogu imati neposredni učinak (rizik za sigurnost), kao i dugoročne posljedice (rizik za zdravlje).


40

ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI RIZICI9

Rizici za zdravlje Rizici za sigurnost

Općenito govoreći, rizici za zdravlje dovode do profesionalnih bolesti kao što je gubitak sluha zbog buke, respiratornih problema izazvanih kemijskim tvarima i ozljeda nastalih stalnim naprezanjem. Rizik za zdravlje može izazvati dugoročne ili kronične probleme. Netko tko pati od profesionalne bolesti ne mora odmah prepoznati simptome. Na primjer, često je teško uočiti gubitak sluha sve dok on ne uznapreduje. Postoji pet vrsta opasnosti koji mogu dovesti do profesionalne bolesti:

• Kemijske opasnosti: plinovi, isparenja, tekućine ili prašina koji mogu štetiti tijelu radnika. Na primjer, to su sredstva za čišćenje, kiselina za akumulatore i pesticidi.

• Biološke opasnosti: živi organizmi koji mogu izazvati bolesti kao štoje gripa, hepatitis i tuberkuloza.Na primjer, to su bakterije, virusi, insekti ili prašina. Na radnome mjestu osoba može biti izložena biološkim opasnostima putem kontakta s korištenim iglama, bolesnim osobama, životinjama i sl.

• Fizički agenti: izvori energije dovoljno jaki da naškode tijelu, kao što je toplina, svjetlo, vibracije, buka i radijacija.

• Ergonomske opasnosti suposljedica lošeg dizajna rada, na primjer: osvjetljenje, pokreti koji se ponavljaju i neodgovarajući stolci.

Sigurnosne opasnosti mogu neposredno izazvati nesretne slučajeve i ozljede, uključujući opekline, posjekline, slomljene kosti, ozljede kralježnice ili čak i smrt. Neki od njih su:

• rizici od klizanja i sapletanja, kao što su električni kablovina podu ili prolivene tekućine,

• opasnosti od izbijanja požara i eksplozija čiji su uzrok zapaljiva i eksplozivna kemijska sredstva,

• pokretni dijelovi strojeva, alatai opreme,

• rad na visini, kao što je rad na skeli ili ljestvama,

• sustavi pod tlakom, kao što su bojleri i cijevi s parom,

• vozila kao što su viljuškari i kamioni,

• podizanje i druge manualne operacije,

• materijali koji padaju s visine, koji se kotrljaju ili pomjeraju.

Rizici zbog nasilja, rad na izolira-nim radnim mjestima ili ako je osoba sama na radnome mjestu.

vodicvodic

9 Tekst se temelji na publikaciji Vlade Saschachuana 2005. Spremni za posao III. Sigurnost djeluje: Sigurnost i zdravlje na radu za mlade radnike (Saschachuan, Vlada Saschachuana). Str. 69. Dostupno na: http://www.readyforwork.sk.ca/teachers/resource-binder.htm

Dostojanstven rad

41

Lekcija 4.Lekcija 4.4.2 Identifi ciranje rizika na radnome mjestuKada je riječ o rizicima na radnome mjestu, mnogi odmah pomisle na posebno opasna zanimanja, kao što je rudarstvo ili građevinarstvo. Malo ljudi razmišlja o opasnostima prisutnim u zanimanjima kao što je rad u uredu ili prodaja. Sto-ga je potrebno podići svijest polaznika o tome da rizici na radu postoje u svim zanimanjima. Opasnost se defi nira kao okolnost ili stanje koje može ugroziti zdravlje ili izazvati ozljedu radnika, dok je rizik vjerojatnost nastanka ozljede, bolesti ili oštećenja zdravlja radnika zbog opasnosti. Rizici se mogu podijeliti u dvije široke kategorije: 1) rizici za zdravlje i 2) rizici za sigurnost.

Dužnost je poslodavca osigurati obuku novozaposlenima radi prepoznavanja opasnosti i rizika. Kada tek počnu raditi, mladima može biti neugodno postav-ljati puno pitanja. No, ako mladi radnici ne postavljaju pitanja i ako ih posloda-vac ne osposobi da rade na siguran način, oni neće biti svjesni rizika te će biti izloženi većem riziku od nesreće. Predavač bi trebao objasniti polaznicima da uvijek trebaju pitati ako nešto ne znaju ili ne razumiju.

Vježba 4.2. Sigurnosna piramidaCilj je ove aktivnosti razvijanje sposobnosti polaznika za kontroliranje opasnosti na radnome mjestu. Aktivnost se temelji na piramidi koja je predstavljena na mapi, podijeljena na tri dijela, a na svakom dijelu je jedna od tri metode kontrole opas-nosti (ukloniti opasnost, poboljšati radne procedure i propise, nositi zaštitnu odjeću), a svaka nosi odgovarajući broj bodova. Polaznici su podijeljeni na male skupine od troje-četvero sudionika. Jedna osoba u timu će zapisivati, a druga će trčati. Svaki tim ima svoj set kartica u boji, tako da će na kraju moći svakom timu izbrojati bo-dove. Timovi imaju tri minute za čitanje priče koja ide uz svaku sliku, zapisivanje na kartice rješenja za koje smatraju da bi im moglo spriječiti nesretan slučaj i za slanje trkača da postavi karticu na dio piramide kojem pripada.

Predavač može dopustiti onoliko trka koliko ima slika/priča, ili odlučiti da tim koji prvi skupi određeni broj bodova pobjeđuje. Predavač bi trebao obraditi aktivnost tako što će ponuditi alternative – ako ih ima – odgovoru koji su dali polaznici.

4.3 Kontroliranje rizika na radnome mjestu

Obrada skupne aktivnosti o „lovu“ na rizike dat će predavaču priliku da s polaz-nicima raspravi o načinima i metodama umanjenja rizika.

1. Ukloniti rizik: najbolja metoda je sasvim ukloniti rizik s radnoga mjesta ili ga izolirati. Na primjer, stavljanjem štitnika oko onoga što se može proliti; postavljanjem podnih obloga koje sprečavaju klizanje; upotreba podnih prostirki. Na taj način radno mjesto postaje sigurnije i odgovornost ne pada samo na pojedinačne radnike.


42

2. Poboljšati radnu politiku i procedure: ova metoda se primjenjuje kada nije moguće potpuno ukloniti opasnost ili je izolirati. Dobra sigurnosna politika može umanjiti izloženost radnika riziku. Na primjer, postaviti znak „oprez“ i odmah ukloniti prolivenu tekućinu.

3. Koristiti zaštitnu odjeću i opremu: oprema za osobnu zaštitu je najma-nje učinkovit način za kontroliranje opasnosti. Čak i kada je ona neudob-na i kabasta, radnici je moraju koristiti ako se to zahtijeva. Ona ne uklanja opasnost i stoga predstavlja najmanje učinkovit mehanizam kontrole rizi-ka. Primjer je nošenje obuće koja sprečava klizanje.

Svaki radnik ima pravo biti upoznat s opasnostima na radnome mjestu i s nači-nom na koji se u tom slučaju postupa. Ovdje su navedena neka pitanja koja mogu poslužiti kao smjernice polaznicima za razgovor s poslodavcem o pita-njima zdravlja i sigurnosti na radu.

PITANJA KOJA TREBA POSTAVITI POSLODAVCU U VEZI SAZDRAVLJEM I SIGURNOŠĆU

1. Kada ću dobiti obuku i početne informacije o sigurnosti na radu? 2. Koje su to opasnosti ili rizici kojih trebam biti svjestan? 3. Kome se trebam obratiti ako budem imao pitanja kako obaviti neki

zadatak na siguran način? 4. Ako primijetim da nešto nije u redu, koga moram izvijestiti? 5. Koje procedure za zaštitu zdravlja i sigurnosti trebam pratiti? 6. Koja mi je sigurnosna oprema potrebna za obavljanje posla? 7. Hoću li dobiti obuku o korištenju osobne zaštitne opreme? 8. Što bih morao raditi u hitnim slučajevima? Koga trebam obavijestiti

ako se ozlijedim? 9. Gdje mogu pronaći vatrogasne aparate, aparate, pribor za prvu

pomoć i pomoć u slučajevima opasnosti?10. Koje su moje odgovornosti u vezi sa zdravljem i sigurnošću?

vodicvodic

Lekcija 5.Lekcija 5.Ostvarivanje radnih prava

Ciljevi učenja


• Primijeniti strategije za rješavanje problema nastalih zbog nepravedne prakse na radu;

• Upravljati sporom s poslodavcem.

Vrijeme: 180 minuta

Vježbe

• Upravljanje konfl iktomna radnome mjestu:Znači, vi ste se naljutili...

• Kakav je vaš stil?• … i čut ćemo se mi još!


44

UvodUvodPoznavanje prava na radu je važno, ali nije samo po sebi dovoljno kako bi osigu-ralo da se ta prava poštuju. Posljednja lekcija seminara za osposobljavanje usre-dotočuje se na strategije koje mogu pomoći mladima u upravljanju konfl iktima na radnome mjestu i u zaštiti svojih prava. Vještine pregovaranja i sposobnost konstruktivnog iznošenja problema su u središtu tih strategija, uz sposobnost utvrđivanja osoba, organizacija i institucija koje mogu pomoći u rješavanju radnoga spora.

U ovoj fazi edukacije predavač bi trebao pozvati predstavnika sindikata ili rad-nika, koji može podijeliti svoja svakodnevna iskustva s polaznicima i razgova-rati o njihovim strahovanjima i oklijevanju u otvaranju određenih pitanja s po-slodavcima. Važno je naglasiti kako može biti teško zagovarati pravednost na radnome mjestu, ali organiziranjem u sindikat i/ili radničko vijeće glas radnika postaje snažniji.

5.1 Konstruktivno pokretanje pitanja10

Za mnoge zaposlene koji su tek došli u poduzeće teško je naći ravnotežu između ispunjavanja očekivanja, dokazivanja vlastite vrijednosti i zahtjeva ispunjenja radnih prava. Mladim početnicima može biti teško ostvariti svoja prava zato što osjećaju pritisak da ne izazivaju neprilike ili ostave negativan dojam. Mladi radnici mogu oklijevati u izražavanju svojih osjećaja kada se prema njima ne postupa pravedno.

Gnjev je obično prva reakcija radnika koji osjećaju ili znaju da su njihova prava prekršena. Njihov neposredni impuls može biti ljuto suočavanje sa svojim na-dređenim/poslodavcem. Ljutnja je prirodna reakcija na nepravedan tretman. Međutim, važno je kanalizirati gnjev u konstruktivne, umjesto u destruktivne postupke.

Kada se na radnome mjestu pojavi problem, prvi korak bi trebao biti utvrđiva-nje svojih prava i dužnosti. Može biti korisno stupiti u kontakt s nekim posred-ničkim tijelom, kao što je radničko vijeće ili sindikat – čak i anonimno – kako bi se saznalo o pravima i obvezama u određenoj situaciji.

• Prepoznati i priznati gnjev. Gnjev je prirodni ljudski osjećaj.Poricanje ili potiskivanje bijesa, osjećaj krivnje i isprike zbog toga što se bijes osjetio ili stalno proživljavanje događaja su neproduktivni i iscrpljujući.

• Pokušati razumjeti stav druge osobe i/ili njezine namjere. Važno je za sve zainteresirane da ne donose prebrze zaključke o namjerama druge

vodicvodic

10 Prilagođeno na temelju: Ministarstvo za više obrazovanje, zapošljavanje i rad Saschachuana, Spremni za posao VIII. Pravednost djeluje: Radni standardi za mlade radnike, 2008.

Dostojanstven rad

45

Lekcija 5.Lekcija 5.osobe, pokušaju sagledati problem iz perspektive druge osobe, kao i da prikupe sve činjenice.

• Odlučiti što poduzeti u vezi s gnjevom. Razmotrite rizike i prednosti izražavanja bijesa izravno drugoj strani, ili neizravno, na primjer prijatelju, ili ga uopće ne izražavati. Odluka o tome treba li nešto poduzeti ovisit će o stupnju moći koje druga osoba ima nad nečijim zaposlenjem, kao i o tome koliko je odnos važan za radnika. Kada donosi odluku, mladi radnik mora razmisliti o tome koliko je ona druga osoba racionalna. Na primjer, je li vjerojatno da će nekome zagorčati život ako se kaže nešto što ona ne želi čuti? Je li bolje izravno s njom porazgovarati, ili „ispustiti ventil“ na neki drugi način?

• Izrazite bijes izravno, ako je to prikladno. Odabrani trenutak može biti važan čimbenik. Važno je pričekati pravi trenutak za razgovor u četiri oka o problemu, bez prekidanja. Način na koji se razgovor započne i vodi može također utjecati na njegov uspjeh. U tijeku rasprave, svaka strana može pokazati spremnost odustati od bijesa i održavati pozitivne odnose s drugom osobom.

• Izrazite gnjev neizravno, onda kada nije prikladno da ga izražavate izravno. Ako nije prikladno da se bijes izrazi izravno, polaznici bi trebali isprobati neke neizravne metode oslobađanja emocije. To može uključi-vati privatni razgovor s osobom od povjerenja ili „ispuštanje pare“ na neki drugi način koji osoba izabere.

Predavač bi trebao ispitati mehanizme rješavanja radnih sporova koji se koriste u zemlji i polaznicima iznijeti korake koje bi bilo potrebno poduzeti. Općenito govoreći, pitanjima u vezi s radnim standardima može se prići na sljedeće na-čine:

• Odrediti prava i obveze (to se može obaviti obraćanjem predstavniku sin-dikata, radničkom vijeću ili uredu zavoda za zapošljavanje),

• Razgovarati o problemu s poslodavcem i zatražiti od njega žurno rješenje. Ako to ne funkcionira,

• Podnijeti prijavu odgovarajućim institucijama (inspekcija rada).

Razgovarati s poslodavcem. Radnici bi prvo trebali razgovarati s poslodav-cem o nepravednim uvjetima rada. Važno je naglasiti kako većina poslodavaca želi dobiti priliku da problem riješe prije vanjske intervencije. Mnogo je čimbe-nika koji mogu utjecati na ishod vaše rasprave s poslodavcem. Na primjer, pos-lodavac možda ne poznaje zakon ili možda ne zna kako konkretno zakon ure-đuje neku određenu situaciju. Ako je to moguće, važno je da radnik i poslodavac odvoje vremena kako bi raspravili o problemu i, prema potrebi, potražili savjete i informacije. Neki poslodavci mogu biti otvoreni za razgovor o uvjetima rada i/ili sugestije od strane svojih zaposlenih. Drugi možda neće biti spremni na to. Rezultat rasprave mogu biti postupci koje radnik može shvatiti kao nepraved-ne ili disciplinske. Način na koji radnik inicira raspravu može imati utjecaja na


46

njezin uspjeh ili neuspjeh. Možda bi radnik mogao početi razgovor tako što će zatražiti informaciju ili razjašnjenje nekog pitanja. Na primjer, on može pitati kako se obračunavaju plaće ili kako protumačiti platnu listu. Traženje pojašnje-nja često otvara vrata daljnjim raspravama.

Žurno rješenje. Ako radnici smatraju da nije moguće obratiti se poslodavcima, ili ako su njihovi pokušaji ostali bez uspjeha, mogu zatražiti pomoć institucija vlasti. Ako je došlo do povrede zakona o radu te institucije mogu, uz suglas-nost radnika, pozvati u njegovo/njezino ime poslodavca i razgovarati o tom pitanju. Važno je primijetiti da većina poslodavaca brzo odgovara na žalbe u vezi s uvjetima rada na njihovu radnome mjestu.

Pokretanje sudskog spora. Ako poslodavac ne odgovara na pokušaje rješava-nja problema, radnici mogu, u krajnjem slučaju, podnijeti tužbu. Bit će potreb-no pismeno obrazložiti problem, te osigurati evidenciju o kršenju prava. Prije pokretanja sudskog spora može se tražiti inspekcijski nadzor, ili pokušati s ne-kim od alternativnih načina rješavanja radnih sporova (arbitraža, medijacija).

Anonimne dojave: U nekim zemljama državne će institucije prihvatiti i istražiti anonimne ili dojave od trećih osoba, ako postoje konkretni dokazi o kršenju radnih prava.

Vježba 5.1. Upravljanje konfl iktom na radnome mjestu:Znači, vi ste se naljutili...Cilj ove vježbe je pomoći sudionicima odrediti i vježbati strategije za postupanje u slučaju problema na poslu, i gnjeva koji može nastati od osjećaja da se prema nama nije pravedno postupilo. Polaznici se podijele u dvije skupine, svaki sa svojim slučajem. Od članova svake skupine se zahtijeva da pročitaju dijalog između po-slodavca i radnika, identifi ciraju problem, odrede prava i obveze obje strane i odre-de što bi radnik mogao reći ili učiniti u svakom koraku, kako bi time konstruktivno odgovorio na situaciju. Odgovori obiju skupina se onda saslušaju i o njima se za-jednički raspravlja. Na kraju aktivnosti, predavač bi trebao podijeliti materijal s primjerima onoga što bi se moglo reći ili učiniti za svaki korak. Primjer ovog lista nalazi se u Priručniku (aktivnost 5.1).

Postoje brojne strategije za postupanje u slučaju konfl ikta s nadređenim i/ili pos-lodavcem i/ili kolegom. Značajni čimbenik pri određivanju koju strategiju uprav-ljanja konfl iktom upotrijebiti je individualni pristup radnika konfl iktu. Nekim rad-nicima konfl ikti mogu biti teški i pokušat će ih izbjeći. Drugi mogu biti odlučni pobijediti po svaku cijenu. Postoje veće šanse za uspješno rješavanje konfl ikta na radnome mjestu kada su radnici/poslodavci svjesni svojega vlastitoga stila uprav-ljanja konfl iktom.

Kada se odlučuju za pristup upravljanju konfl iktom, poslodavci/radnici trebaju postaviti dva važna pitanja: 1) koliko im je važan cilj/ciljevi; i 2) koliko im je važan odnos sa šefom/nadređenim/kolegom.

Dostojanstven rad

47

Lekcija 5.Ako je važno ostvarenje ciljeva, a odnos nije, strategije će morati biti usmjerene na ono što će radnicima pomoći u ostvarivanju njihovih ciljeva. Međutim, ako je od-nos važan, strategija će morati biti usmjerena na očuvanje odnosa. Općenito go-voreći, postoji pet osobnih stilova upravljanja konfl iktom:

STIL VAŽNOST CILJEVA

VAŽNOST ODNOSA

STRATEGIJA

Medvjedić Nevažno Vrlo važno Izglađivanje/Ublažavanje

Ova osoba smatra kako postizanje cilja nije važno, dok je očuvanje odnosa vrlo važno. Često će drugima dopustiti da dođu na svoje kako bi održali odnos.

Kornjača Nevažno Nevažno Povlačenje

Ova osoba često smatra kako ni ciljni odnosi nisu važni. Takvi ljudi će često izbjeći problem tako što će se udaljiti.

Lisica Umjereno važno

Umjereno važno

Kompromis

Ova osoba smatra kako su i cilj i odnos umjereno važni. Lisica će često djelomično odustati od cilja i djelomično od odnosa, kako bi postigla sporazum.


48

Morski pas

Vrlo važno Nevažno Prisila

Ova osoba često stupa u pregovore tipa „ili pobjeda ili poraz“ jer smatra da je cilj vrlo važan a odnos nevažan. Pokušat će prisiliti ili uvjeriti onoga drugoga da zadovolji njezine potrebe, čak na štetu potreba te druge osobe.

Sova Vrlo važno Vrlo važno Rješavanje problema/pregovaranje

Ova osoba smatra kako su i cilj i odnos vrlo važni. Onatraži rješenja koja omogućavaju objema stranama u nekoj situaciji da u potpunosti postignu svoje ciljeve.11

Sve ove strategije su pogodne za rješavanje problema i nijedna nije bolja od dru-gih. Vjerojatno je da će mladi morati upotrijebiti svaku od njih u nekom trenutku u svojoj karijeri. Koju će strategiju odabrati ovisit će o tome koliko su im u određe-nom trenutku važni ciljevi i/ili odnosi.

11 Ministarstvo za visoko školstvo, rad i zapošljavanje Saschachuana, Spremni za rad. VIII. Pravednost djeluje: Standardi rada za mlade radnike, 2008.

Dostojanstven rad

49

Lekcija 5.Vježba 5.2. Kakav je vaš stil?

Cilj ove vježbe je upoznavanje polaznika s različitim strategijama upravljanja kon-fl iktom. Polaznici se dijele u dvije skupine i svaka dobije slučaj za proučavanje. Od njih se traži da individualno pročitaju slučaj i da za danu situaciju rangiraju pet strategija za upravljanje konfl iktom od najbolje (1), do najgore (5). Nakon toga svatko raspravlja o svom izboru s ostalim članovima skupine.

Predavač bi trebao naglasiti da za modele „studije slučaja“ ne postoji „točan“ od-govor. Bilo koja, sve ili kombinacija prikazanih strategija mogu se koristiti za uspješno rješavanje problema. Izbor često ovisi o osobnom stilu upravljanja kon-fl iktom. Od skupine se zatraži da ponovno prouče strategije i odrede prednosti i nedostatke svake od njih, tako što će ispuniti Mapu „za“ i “protiv“.

Za vrijeme ove vježbe, predavač s polaznicima mora razmotriti sljedeće savjete za određivanje prikladne strategije u različitim situacijama:

• U međuljudskim odnosima gotovo uvijek je bolje rješavati konfl ikt nego se povlačiti iz njega. Ako se drugu osobu prisiljava, uvjerava, ako joj se prijeti ili se njome manipulira da bi popustila, to može imati za posljedicu da ona kas-nije pokuša ispraviti stvari.

• Radnici moraju razmotriti je li im i koliko određeni odnos važan. Oni ne mogu uvijek biti sigurni da kasnije neće morati ponovno imati posla s tom osobom.

• Važno je da radnici ne odustaju od svojih ciljeva ako su im oni važni. Odusta-janje od cilja može dovesti do frustracije i bijesa, koji kasnije ponovno mogu izbiti na površinu.

• Ne mogu se svi problemi odmah rješavati ili riješiti. Za neke je potrebna dugo-ročna strategija koja podrazumijeva određeno vremensko razdoblje. Ako za to ima vremena, pregovori sa svrhom rješavanja problema često su najbolji izbor za konstruktivno rješavanje problema.

• Nije moguće riješiti sve probleme ili konfl ikte. Prihvatite to da problemi mož-da neće nestati. Možda će se odnos morati prekinuti. Napuštanje posla i/ili premještanje na novo radno mjesto može postati opcija.

5.2 Unapređenje uvjeta rada

Osiguravanje pravednosti na radu i dostojanstvenoga rada zahtijeva uključiva-nje vlada, poslodavačkih organizacija i sindikata. Usvajanjem podzakonskih propisa u vezi s radom vlade utvrđuju okvir za osiguravanje dostojanstvenih uvjeta rada. Organizacije poslodavaca i sindikati predstavljaju i štite interese svojih članova. Oni često imaju različite poglede, ali obje organizacije su zain-teresirane za osiguranje dostojanstvenoga rada. Uvjeti rada i produktivnost su međusobno ovisni: veća je vjerojatnost da će radnici biti produktivni ako se prema njima pravedno postupa i ako su sigurni na radu.


50

S namjerom rješavanja konfl ikta, radnici i poslodavci će ponekad morati pre-govarati dok ne dođu do rješenja. Postoji puno koraka za završetak konfl ikta putem zajedničkog rješavanja problema.

1. Svaka osoba objasni što joj je potrebno, svoje osjećaje i razlog za njih. Važno je da obje strane u konfl iktu dobiju priliku reći jedna drugoj što žele. Obje strane moraju izraziti svoje osjećaje, jer neizraženi osjećaji često jačaju i eksplodiraju.

2. Svaka osoba pokušava sagledati stvari iz perspektive onoga drugoga. Kako bi pregovori bili uspješni, polaznici moraju razumjeti da: i) svatko na jedinstven način promatra stvari, ii) svaka poruka može značiti različite stvari različitim ljudima, iii) do nesporazuma dolazi zato što svatko pret-postavlja da svi ostali vide stvari isto kao i oni.

3. Sudionici predlažu opcije od kojih bi svi imali koristi. Od ključne važnosti za ovaj korak je ponajprije osmisliti rješenja, a tek kasnije procjenjivati. Polaznici mogu razmotriti problem iz različitih perspektiva, pokušavajući ponovno o njemu razmisliti i preformulirati ga na način koji omogućuje dolazak do novih rješenja.

4. Polaznici biraju mogućnost koja se čini najmudrijom i slože se u vezi s poš-tivanjem njezinih uvjeta. Mudar sporazum zadovoljava potrebe svih stra-na, pravedan je prema svima i određuje prava i dužnosti svih sudionika.

Ako do sporazuma ne dođe iz prvoga puta, idući je korak ponavljanje procesa. Najbolji način boljeg rješavanja problema je nastaviti s vježbom. Treba shvatiti da se o nekim pitanjima ne može pregovarati. Katkada pravoga rješenja jedno-stavno nema – najbolja opcija može biti - odbijanje pregovaranja.

Vježba 5.3. …i čut ćemo se mi još!

Ova vježba omogućuje polaznicima vježbanje vještina i znanja koja su stekli na seminaru, kao i vježbanje pregovaranja. Zamišljena je kao višeslojno igranje ulo-ga, na temelju kampanje za plaću dovoljnu za život – umjesto nacionalne mini-malne plaće – koja je vođena na londonskim dokovima. Vježba se bavi pitanjima slabo plaćenoga rada, radničkoga zastupanja, benefi cija, zajedničke akcije i vođe-nja kampanje za svoja prava.

Predavač može pripremiti aktivnost s igranjem uloga koja se temelji na nacional-nim okolnostima. Za smišljanje scenarija i uloga mogu se iskoristiti izvještaji medi-ja ili skorašnje disk-usije između organizacija poslodavaca i radnika u vezi s plaća-ma, radnim vremenom, kolektivnim ugovorom, sigurnošću i zdravljem na radu. Ova vježba treba angažirati polaznike na odgovarajućoj temi i u nepoznatim ulo-gama, kako bi ih potakla na djelotvorniju komunikaciju s drugim skupinama.

Dostojanstven rad

51

Lekcija 5.Za pripremu, predavač treba razmjestiti stolove i stolice za skupine tako da polaz-nici vide jedni druge, s oznakom na stolu na kojoj piše koju ulogu skupina igra. Po-laznici su podijeljeni u male skupine, svaki sa svojom ulogom (u Priručniku je dan sažetak za ovo), i imaju 10 minuta za pripremu pregovaračke strategije. Svaka sku-pina ima jednu minutu za predstavljanje i kratko izlaganje svoje namjere. Igranje uloga počinje pisanjem poruke, kako je naznačeno na kartici s opisom uloge koju ima svaka skupina. Kada skupina primi poruku od druge skupine, mogu poslati koliko god odgovora žele. Također mogu simulirati bilateralne susrete s drugim skupinama. U ovoj fazi igranje uloga poprima vlastiti život, jer skupine šalju i pri-maju poruke, reagiraju na izjave i postupke druge skupine. Ako je potrebno, preda-vač može završiti vježbu tako što će objaviti „posljednju akciju/poruku“. U razgovo-ru poslije vježbe, polaznike treba potaknuti kako bi odgovorili na sljedeća pitanja:

1. Kome ste odlučili pisati i zašto? Jesu li odgovori bili zadovoljavajući?2. Jeste li uspjeli u onome što ste htjeli?3. Što će se vjerojatno dogoditi radnicima u situaciji do koje je došlo za vrijeme

igranja uloga?4. Kada razmislite o potezima koje su vukli igrači, što bi tvoja skupina trebala

uraditi drukčije?

Zakljucna primjedbaZakljucna primjedba

Na kraju seminara, polaznicima bi trebalo dati malo vremena kako bi organizi-rali informacije koje su dobili, postavili dodatna pitanja i provjerili imaju li sve kontakte koji im mogu zatrebati. Dobra aktivnost za završetak radionice mogla bi biti sesija s pitanjima i odgovorima s predstavnicima poslodavaca, sindikata i ministarstva rada. Na kraju seminara predavač bi od polaznika trebao zatraži-ti da procijene vrijednost onoga što su naučili. Upitnik u Dodatku IV. nudi mo-del koji predavač može prilagoditi. Rezultati ove vježbe će pomoći predavaču da poboljša iduće osposobljavanje.


52

Prava mladih u radnom odnosuPrirucnik

Prava mladih u radnom odnosuPrirucnikPrirucnik


54

prirucnikprirucnik

A B C D E F G H I J K LL MM N OO PP QQ R SS TT UUU VVV WW XX YY ZZA B C D E F G H I JJ KK L MM NN OO PPP QQQ RR S T U VV WW XX YY ZZA B C D E F G HH I J KK LL MM NNN OO P QQ RR SS T U V W X Y ZA B C D E FF GG HH II J KKK LLL M NN OO P Q R SS TT UU V W X Y ZA B C D EE F GG H II JJJ K LL MM N OO PP QQ R S T UU VV WW XX YY ZA B CC DD EE FF GG HH I JJ KK L MM NN O P QQ RR S T U V WW XX YY ZZA BB C DD E FFF GG HH II J KK LL M NN OO P Q RR SS TT U V W X Y ZAA B CC DD EEE F GG H I JJ K L MM N OO PP QQ R S TT UU VV WW X Y ZA BB CC DD E FF G HH I J KK L M NN O P QQ RR S T U V WW XXX YYY ZZZAA BB CC DD EE F GG H II JJ K LL MM N OO PP Q R SSS TTT UUU V W X Y ZAA BB C DD E FF G HH I J KK L MM NN O PP QQQ R S T U VV WW XX YY ZZAAA B CC D EE F GG H II J K LL M N OOO P Q R SS TT U V W X Y ZA BB C DD E FF G HH I J KK L MMM NNN O P QQ R S T U VV WW XX Y ZAA B CC D EE F GG H II JJ K LLL MM N OO P Q R SS TT U V W X Y ZA BB C DD E FF G HH I J KKK L M NN O P QQ R S T U VV WW XX YY ZZA B CC D EE F GG H I JJJ K L MM N OO PP Q R S TT UU V W X Y ZAA B CC D E F GG H III J K LL M NN O P Q RR S T U V W X YY ZZA BB C DD E FF G HHH I J KK L MM N O PP QQ R S T UU VV WW X Y ZA BB C D EE F G H I JJ K L MM N OO PP Q R SS TT U V W X Y ZAA B CC D EE F GGG H I J K LL M N OO P Q RR S T U V W X Y ZAA B C DD E F G H II J KK L M NN O P QQ R S T U V WW X Y ZAA BB C DD E FFF G HH I J KK L M N O P QQ R S T UU VV W X Y ZA BB C DD E FFF G HH I J K L MM N O PP Q R S TT U V W X YY ZZA BB C D E F G HH I JJ K L MM N O P Q R S TT U V WW XX Y ZA B C D E F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U V WW X Y ZA B C D EE F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U VV W X Y ZA B C D EE F G H I J K L M N OO P Q R S T U VV W X Y ZA B C D EE F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U VV W X Y ZA B C D E F G H I JJ K L M N OO P Q R SS T U V WW X Y ZA BB C D E F G HH I JJ K L MM N O P Q R S TT U V W XX Y ZA BB C DD E FFF G HH I J K L MM N O PP Q R S TT UU V W X Y ZAA BB C DD E FFF G HH I J KK L M N O P QQ R S T UU VV W X Y ZAA B CC D E F GG H II J K L M NN O P QQ R S T U V WW XX Y ZA B CC D EE F GGG H I JJ K LL M N OO P Q RR SS T U V W X Y Z

A B

Lekcija 1. Lekcija 1. Osnove


56

Kartica s radnim pravima

Prije uvođenja ove aktivnosti predavač bi na karticama u boji trebao napraviti sažetak ključnih radnih standarda koji su na snazi u zemlji - o najnižoj dobi za zasnivanje radnog odnosa, radnom vremenu, minimalnoj plaći, godišnjim odmorima, bolovanju, otkazima i dr. Konkretno, za ovu prvu aktivnost, pre-davač bi trebao provjeriti:

1. Najnižu starosnu dob za zasnivanje radnog odnosa u zemlji;

2. Popis zanimanja za koja je najniža starosna granica podignuta;

3. Maksimalan broj dopuštenih sati rada, uključujući i prekovremeni rad;

4. Minimalnu utvrđenu plaću;

5. Uvećanje plaće za prekovremeni rad i rad praznikom.

Primjer kartice s radnim standardima

Najniža starosna granica15 godina života

Izuzeci

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

57


Vježba 1.1. Za razbijanje leda: Pravedna radna mjesta1

U parovima: imate 10 minuta za odgovor na ovih pet pitanja:

1. S koliko godina si (ili neki tvoj prijatelj) prvi put počeo/la raditi za plaću? ___________________

2. Koji je to posao bio? _____________________

3. Koliko sati tjedno si (ili tvoj prijatelj) radio/la? ____________________

4. Koliko si (ili tvoj prijatelj) bio/la plaćen/a?

5. Ako si (ili tvoj prijatelj) radio/la prekovremeno, koliko si bio/la plaćen/a za prekovremeni rad? ________________

Vježba 1.2. Fleksibilnost radnog mjesta: za i protiv?2

Vaša skupina će dobiti dva lista papira označena s „RADNICI“ i „POSLODAVCI“. Svaki list je podijeljen na dva stupca označena sa „ZA“ i „PROTIV“. Imate 10 minuta da sa članovima svoje skupine raspravite o prednostima i nedostacima, kako za radnike, tako i za poslodavce, sljedećih oblika fl eksibilnog zaposlenja, i da to zapi-šete u odgovarajuće stupce.

RAD S NEPUNIM RADNIM VREMENOM

Rad s nepunim radnim vremenom je svaki rad koji se obavlja s radnim vre-menom kraćim od punog, što je obično 40 sati rada tjedno.

1 Prilagođeno iz: Pravednost djeluje: Standardi rada za mlade radnike, Ministarstvo za visoko školstvo, rad i zapošljavanje Saschachuana. 2008.

2 Popis je prilagođen na temelju: Kongres sindikata 2006. Bolji način rada. Jedinica 5: Budućnost rada (Warwick, TUC). Str. 18. Dostupno na: http://www.tuc.org.uk/extras/ABWTW_06_UNIT_5.pdf


58

POSLODAVCI

ZA PROTIV

• Bolja mogućnost za odgovor na promjene u proizvodnji.

• Fleksibilnije planiranje rada.• Niži porezi i doprinosi za socijalno

osiguranje.

………

…….

• Viši porezi i doprinosi za socijalno osiguranje kada radnici s nepunim radnim vremenom pokrivaju isto radno vrijeme kao radnici s punim radnim vremenom.

• Veći troškovi koordiniranja većeg broja radnika.

………

RADNICI

ZA PROTIV

• Više slobodnog vremena i bolja usklađenost poslovnog i privatnog života (ili slobodnog vremena).

• Mladi ljudi, bez iskustva, lakše će dobiti posao s nepunim radnim vremenom, nego s punim.

• Više zaposlenih radnika.…….

……..

• Niže plaće zbog kraćeg radnog vremena.

• Niže naknade za socijalno osiguranje i manje moguć-nosti za razvoj karijere.

• Intenzivniji rad (npr. posao za puno radno vrijeme koji treba obaviti u kraćem radnom vremenu).

……..

……..

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

59


PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI

Za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini, poslodavac može s radnikom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. (Republika Hrvat-ska ne poznaje ovaj institut!)

POSLODAVCI

ZA PROTIV

• Veća fl eksibilnost s obzirom na to da broj zaposlenih može varirati u skladu sa zahtjevima proizvodnje (zapošljavanje novih radnika kada proizvodnja raste i neobnavljanje privremenih ugovora kada se proizvodnja smanjuje).

• Fleksibilnije planiranje posla s obzirom na to da privremeni radnici mogu pokrivati stalne radnike dok su na odmoru, rodiljnom dopustu ili bolovanju.

• Mogućnost angažiranja radnika sa specijalističkim vještinama za pojedine projekte.

• Kao način odabira radnika za stalno zaposlenje.

……

…..

• Veći troškovi koordiniranja rada.

• Nema ušteda na porezima i doprinosima za socijalno osiguranje.

• Privremenim radnicimamože nedostajati motivacijei predanosti u odnosu na stalno zaposlene.

• Povećani troškovi obuke s obzirom na to da privremene radnike treba osposobiti.

…….


60

RADNICI

ZA PROTIV

• Za mlade muškarce i žene način da uđu na tržište rada.

• Više zaposlenih radnika.• Mogućnost isprobavanja raznih

poslova prije nego što se odlučio stalnom zaposlenju.

……

…….

• Manja sigurnost u trajanju zaposlenja i plaće.

• Razdoblja nezaposlenosti između zaposlenja koja mogu biti duga.

• Manje prilike za razvoj karijere.

• Potreba da se uče različiti radni zadaci i stalne promjene.

• Nema pristupa naknadama (uslugama) za koje je potrebno minimalno razdoblje neprekinutog rada.

• Potreba da se radi napornije kako bi se dokazala sposob-nost za obavljanje posla.

• Moguće neredovno radno vrijeme.

…..

…..

Ovakva vježba može se uraditi i za radni odnos zasnovan na određeno vrijeme, pri čemu su prednosti i nedostaci vrlo slični kao i kod ugovora za obavljanje privre-menih i povremenih poslova.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

61


Vježba 1.3. Reci „ne” diskriminaciji3

Imaš 15 minuta da s partnerom pročitaš priče o četiri mlada radnika. Za svaku situaciju moraš odlučiti postoji li diskriminacija, i ako postoji, na kojem temelju.

Anina priča:

Ana se prijavila za posao preko ljeta u jednoj velikoj robnoj kući. Tamo su joj rekli da ne zapošljavaju radnike za rad tijekom ljeta. Nekoliko tjedana kasnije, Ana, koja je Romkinja, primijetila je da jedna njezina školska kolegica radi u robnoj kući. Kolegica joj je rekla da su je primili nekoliko dana ranije kako bi pomogla za vrijeme ljetnih mjeseci kada ima više posla.

Q Temelj diskriminacije: rasa/etnička pripadnost

Ana je bila žrtva diskriminacije jer nije primljena zbog svojega romskog podrijetla.

Marijina priča:

Marija se prijavila za posao u lokalnom poduzeću koje redovno prima sred-njoškolce za rad u skupini građevinara. Međutim, upravitelj joj je rekao da na građevini nema slobodnog radnog mjesta, ali da postoji otvoreno mjesto taj-nice u sjedištu poduzeća. Marija se prijavila i dobila posao. Nakon nekoliko tje-dana, čula je upravitelja kako kaže kolegi da joj je učinio uslugu i zaposlio je kao tajnicu, s obzirom na to da je rad na građevini muški posao.

Q Temelj diskriminacije: spol

Marija je bila žrtva diskriminacije jer je upravitelj nije primio na rad u građevin-skom timu zato što je žena.

Ivanova priča:

Ivan je upravo počeo raditi s nepunim radnim vremenom u popularnoj proda-vaonici odjeće. On radi kao jedan od 50 operatera koji primaju narudžbe tele-fonom. Svi operateri rade u malim radnim stanicama u jednoj velikoj prostoriji. Zaposlenima se radna stanica ne dodjeljuje već svatko bira gdje će raditi po principu tko stigne prvi. Ivan koristi invalidska kolica i teško mu se kretati gore-dolje uskim prolazom. Iako dolazi 30 minuta ranije svakoga dana, ne može uvi-jek naći slobodnu radnu stanicu blizu ulaza prije početka svoje smjene. Ivan je upoznao upravitelja sa svojim problemom i zatražio da mu se odredi radna

3 Primjeri prilagođeni iz: Odbor za jednake prilike za zapošljavanje Sjedinjenih Američkih Država. Mladi i rad. Vaša prava. Dostupno na: http://youth.eeoc.gov/rights.html.


62

stanica blizu vrata. Upravitelj mu je priopćio da poduzeće ne odobrava pose-ban tretman ni za koga i predložio mu da dolazi na posao ranije.

Q Temelj diskriminacije: invaliditet

Prodavaonica je diskriminirala Ivana kada je odbila njegov zahtjev za opravdanu rezervaciju radne stanice što mu je bilo potrebno zbog invaliditeta.

Filipova priča:

Nova upraviteljica softverske tvrtke vjeruje kako može povećati prihod tako što će zaposliti iskusnijega grafi čkoga dizajnera, usprkos činjenici što je Filip, koji ima 25 godina, privukao mnogo novih klijenata za šest mjeseci njegova rada u tvrtki. Nova upraviteljica ne obnavlja Filipov ugovor na određeno vrije-me i na njegovo mjesto zapošljava Josipa, četrdesetogodišnjeg stručnjaka za marketing.

Q Temelj diskriminacije: dob

Ako su razlog za neobnavljanje Filipova ugovora njegove godine, upraviteljica ga je diskriminirala. Međutim, ako se promijenio opis poslova za to radno mjesto, i ako to uključuje duže radno iskustvo – što Filip nema – nema ni diskriminacije.

Vježba 1.4. Milijunaš dostojanstvenoga rada

Podijelit ćete se u dvije skupine. Svaka će skupina izabrati predstavnika koji će odgovarati na pitanje koje predavač postavi jednoj, pa drugoj skupini. Imate 15 sekundi da odgovorite. Ako je odgovor točan, skupina dobiva 200 000, a ako je pogrešan, gubi 200 000 bodova. Svaka skupina počinje s bonusom od 300 000 bodova. Pobjeđuje ona skupina koja prva skupi milijun bodova.

PITANJE ODGOVOR

1 Darko je nadstojnik koji obično radi 15 sati tjedno prekovremeno. Nije plaćen za prekovremeni rad, ali dobiva dodatni slobodni dan (plaćeni) svaka tri tjedna.

NIJE DOSTOJANSTVENI RAD

Zakon o radu defi nira koliko sati radnik može raditi prekovremeno. U Hrvatskoj je to do osam sati tjedno, 32 sata mjesečno i do 180 sati godišnje.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

63

Lekcija 1.Lekcija 1.2 Ana je radila s nepunim radnim

vremenom u tvornici obuće posljednjih godinu dana, ali joj je priopćeno da nema pravo na rodiljni dopust.


Radnici s nepunim radnim vremenomimaju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom, razmjerno vremenu provedenom na radu.

Referentni izvor: Konvencija MOR-a br. 175

3 Marija je studentica koja uvečer radi u restoranu. Plaćena je 20 posto manje od minimalne plaće jer je njezin stric vlasnik restorana.


Minimalna plaća se utvrđuje za sve radnike u zemlji, bez izuzetaka, te stoga vrijedi i za Mariju.

4 Marko radi u softverskoj tvrtci gdje dobiva jedan sat neplaćene stanke za obrok.

DOSTOJANSTVENI RAD

Prema Zakonu o radu, stanka je plaćena i iznosi pola sata tijekom dana za radnika koji radi najmanje šest sati u danu.

5 Ivana je šesnaestogodišnja učenica koja nakon škole radi u prodavaonici mješovite robe. Prima minimalnu plaću.

DOSTOJANSTVENI RAD

Mladi s navršenih 16 godina života mogu biti angažirani na lakšim poslovima, uz uvjet da ih to ne ometa u pohađanju škole.


6 Marko, kojemu je 17 godina, pronašao je posao u građevin-skoj ekipi. Poslodavac mu kaže da mora platiti svoju zaštitnu opremu (čizme i kacigu).


Poslodavčeva je obveza osigurati i održavati zaštitnu opremu.


7 Luka ima 17 godina i zaposliose u rudniku lignita (podzemni kop). Nadzornik mu kaže kako je politika poduzeća pretraživati radnike do gola na kraju smjene kako bi se spriječile krađe.


Rad u podzemnom kopu smatra se opasnim i zabranjen je za osobe mlađeod 18 godina života. Pretres do gola vrijeđa dostojanstvo radnika iprotuzakonit je.

Referentni izvor: Konvencija MOR-a br. 138, br. 182, br. 176


64

8 Marijana je dvije godine radilau pivovari. Kada je proizvodnja počela opadati, otpuštena je bez otkaznog roka ilinadoknade.


Dužina otkaznog roka regulirana je zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu i ovisi o dužini trajanja radnog odnosa kod istog poslodavca.


9. Vanja želi raditi kao frizerka.Ona nalazi povoljnu priliku u salonu u središtu grada, ali joj kažu da mora biti na probnom radu 15 dana.

DOSTOJANSTVENI RAD

Zakon o radu dopušta probni rad.

10 Viktor ima 23 godine i javio se na natječaj za posao na kojem se traži najmanje dvije godine iskustva. On ima samo 15 mjeseci iskustva. Nisu ga primili.

DOSTOJANSTVENI RAD

Poslodavac ima pravo odabrati radnike na temelju radnog iskustva i zahtjeva posla.

11. Sandra je radila na određeno vrijeme tri mjeseca. Obećanjoj je ugovor na neodređeno vrijeme, ali na kraju toga razdoblja opet joj nude još jedan ugovor na tri mjeseca.

DOSTOJANSTVENI RAD

Općenito, ugovori na određeno vrijeme mogu se obnoviti. Koliko se puta mogu obnoviti te ukupno trajanje ugovora utvrđeni su Zakonom o radu.

12 Sanja je radila s nepunim radnim vremenom posljednjetri godine. Sada bi htjela raditi puno radno vrijeme s obzirom na to da su joj djeca krenula u vrtić. Poslodavac joj kaže da nema radnog mjesta s punim radnim vremenom za nju.

DOSTOJANSTVENI RAD

Poslodavac nije dužan rad s nepunim radnim vremenom pretvoriti u zaposlenje s punim radnim vremenom, ali je prema ZOR-u dužan razmotriti zahtjev radnika.


prirucnikprirucnik

Lekcija 2. Lekcija 2. Ugovori o radu i socijalno osiguranje


66

Vježba 2.1. Spasilačka misija: bolji uvjeti rada

1) Vježba u učionici

Vaša skupina ima 20 minuta kako bi obavila misiju traženja i „spašavanja“ boljih uvjeta rada.

Zadatak 1.: „Potraga” je dio misije u kojem vaša skupina treba pregledati ko-lektivne ugovore (novinske izvještaje) koji su vam dani, i naći odredbe koje se odnose na plaće, radno vrijeme, naknadu za prekovremeni rad, razdoblja od-mora i godišnji odmor.

Zadatak 2.: Drugi dio misije sastoji se od „spašavanja“ grana gospodarstva/sektora, u kojima je kolektivno pregovaranje između socijalnih partnera doni-jelo bolje uvjete rada u odnosu na one koje propisuje radno zakonodavstvo. Njihov sažetak prikazan je na karticama pod nazivom „minimalne plaće“, „rad-no vrijeme“, „prekovremeni rad“, „razdoblja odmora“, i „godišnji odmor” koje su postavljene na zidove.

2) Zadatak

Dobit ćete popis kontakata nacionalnih/granskih sindikata, kao i kopije kartica s odredbama nacionalnog radnog zakonodavstva o plaćama, radnom vremenu, naknadama za prekovremeni rad i odmorima.

Zadatak 1.: Individualno ili u parovima, stupite u kontakt sa sindikatima i na-bavite primjere kolektivnih ugovora za djelatnost u kojoj biste htjeli raditi. Dio misije „potraga” traži da pregledate kolektivni ugovor i pronađete relevantne odredbe.

Zadatak 2.: Drugi dio misije sastoji se od „spašavanja” odredbi koje defi niraju bolje uvjete rada u djelatnosti za koju ste zainteresirani u usporedbi s onima koje defi nira Zakon o radu.

Za predavača: skupljanje/izrada Novinskog izvještaja

Ako nije moguće nabaviti primjere kolektivnih ugovora za odgovarajuće gospo-darske grane, „spasilačka misija“ može se temeljiti na novinskim člancima koji iz-vještavaju o rezultatima kolektivnog pregovaranja u određenim sektorima gospo-darstva ili poduzećima, ili tako što se izmisli nekoliko Novinskih izvještaja, u kojima polaznici mogu tražiti i spašavati uvjete rada. U nastavku su navedeni primjeri.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

67

Lekcija 2.Lekcija 2.Biltzeigt, ponedjeljak, 27. rujna

Bolje radno vrijememedicinskih sestara na klinikama „Ozdravi brzo“Slobodna organizacija medicinskih sestara potpisala je prošlog petka s upravom lanca klinika „Ozdravi brzo“ sporazum kojim će od početka sljedeće godine biti izmijenjeno njihovo radno vrijeme. Trenutno medicinske sestre rade u dvije smjene po 12 sati, a rad u noćnoj smjeni plaća se isto koliko i u dnevnoj.

Novi sporazum predviđa tri smjene (prijepodnevnu, poslijepodnevnu i noćnu), s tim da je naknada za noćnu smjenu viša za 1$ po satu. Sporazum također predviđa da se rad državnim praznicima plaća duplo od osnovne nadoknade za sat rada.

Današnja ogovaranja, 3. listopada

Skraćeni radni tjedan za vodeću automobilsku industrijuProduktivnost rada u Toyoti raste i vodeći proizvođač automobila je s predstavnicima radnika postigao sporazum o skraćenju radnogtjedna sa 40 na 38 sati.

Vodeći proizvođač automobila Toyota zabilježio je u posljednjih šest mjeseci rast produktivnosti od 8 posto. Porast produktivnosti rezultat je programa osposobljavanja radnika koje je poduzeće organiziralo prošle godine. Na temelju porasta produktivnosti, radnička organizacija je posljednja dva mjeseca pregovarala za poveća-nje satnice za 3 posto. Međutim, s obzirom na to da prodaja automobila pokazuje tendencije pada, i radnici i uprava su se odlučili za skraćenje tjednog radnog vremena sa 40 na 38 sati, čime se održava ista razina proizvodnje i radnicima isplaćuje ista plaća za manje sati rada.

Stoga će, od ponedjeljka, radnici Toyote raditi 9.5 sati dnevno, od ponedjeljka do četvrtka.

Novi telegraf, 22. svibnja

Učiteljima još jedan tjedan odmora!Slobodno udruženje učitelja potpisalo je jutros s Ministarstvom obrazovanja sporazum kojim se učiteljima s više od dvije godine stalnog zaposlenja dodaje pet dana plaćenog odmora.Od 1. siječnja, učitelji će imati 15 plaćenih dana odmora, u usporedbisa standardnih 10 dana.

Times, 30. lipnja

Rudari postigli bolji dogovorza rad ispod zemljeSindikat rudara sutra će potpisati sporazum o smanjenju radnog vremena u podzemnim kopovimasa sedam na šest sati. Sporazum je pripreman posljednjih šest mjesecii njime se predviđa da radnici u podzemnim kopovima rade šest sati (sa stankom od jednog sata na površini). Uz to, zbog opasne prirode posla, radnici u podzemnim kopovima će dobiti i povišicu od 2 $ na sat.


68

Vježba 2.2.(A) Pazi na sitna slova! Razumjeti ugovor o radu

Vaša skupina ima na raspolaganju 15 minuta kako bi pročitala primjerak ugovora o radu i zapisala detalje koje smatra prijeko potrebnim (npr. one koji se uvijek uključuju u ugovor o radu). Ako niste sigurni što pojedini pojmovi znače, zatražite objašnjenje od predavača.

UGOVOR O RADU4

___________________________________________________________________________________Naziv poslodavca: Holgate Bike servisAdresa poslodavca: Krivi put 8, Sunny Hill Estate Magso, EC3N 4AB, Arkadija, Tel.+11 1111 1111___________________________________________________________________________________Ime zaposlenog: John SmithNaziv zanimanja: Mehaničar___________________________________________________________________________________

1. Početak zaposlenjaVaše zaposlenje kod Holgate Bike servisa počinje 29. svibnja tekuće godine2. Opis radnoga mjestaMehaničar za bicikle radit će u servisu za bicikle ili ekvivalentnome mjestu i bit će zadužen za potpuni popravak i servisiranje bicikla. Posao uključuje utvrđivanje problema, popravak i servisiranje kotača, mehaničkih i hidrauličkih kočionih sustava, upravljački mehanizam, pogonske sustave i sustave za mi-jenjanje brzina. Tu također spadaju dizajniranje, pravljenje i popravak kotača i ramova, kao i ugradnja i uklanjanje pomoćnih dijelova. Mehaničar za bicikle će također raditi s klijentima, na aktivnostima kao što je obavljanje gotovinskih i kreditnih transakcija i promocija usluga klijentima.3. Lokacija radnoga mjestaMjesto obavljanja rada je: Krivi put broj 8, Sunny Hill Estate, Magso, EC3N 4AB, Osonija4. NadoknadaPlaća iznosi bruto 813,20 osonijskih dolara mjesečno. Isplata je mjesečno, za protekli mjesec.5. Radno vrijemeZaposleni ste s punim radnim vremenom, 38 sati tjedno, od ponedjeljka do petka. Radno vrijeme je od 8 h do 17 h.6. Dani odmoraImate pravo na 20 dana odmora godišnje. Ovdje nisu uključeni državni praznici kada se od vas neće zahtijevati da radite. Godina u kojoj se računa odmor počinje 1. svibnja. Neiskorišteni dani odmora mogu se prenijeti u narednu godinu. Broj dana koji se mogu prenijeti u narednu godinu je ograničen na pet dana.7. BolovanjeAko ne možete raditi zbog bolovanja, morate obavijestiti o tome poslodavca što je moguće ranije pr-vog dana i svakog narednog dana kada ne možete raditi. Bez liječničke potvrde možete izbivati s posla najviše dva dana, a poslije toga se zahtijeva liječnička potvrda. Imate pravo na isplatu bolovanja po ugovoru, u uobičajenom iznosu plaće najviše do pet dana. U tijeku jedne godine imate pravo na najvi-še 15 dana plaćenog bolovanja. Ovo se primjenjuje ako ispunite zahtjev da ste obavijestili poslodavca o odsutnosti i pružili dokaze o nesposobnosti za rad. Poslije toga, imate pravo na isplatu naknade za bolovanje po zakonu.8. Otkazni rokOvo zaposlenje je stalno, i podliježe pravu svake strane da ga raskine u skladu s uvjetima ovog ugovo-ra. Ako želite napustiti ovo radno mjesto, dužni ste o tome obavijestiti tri tjedna unaprijed. Ako poslo-davac želi raskinuti radni odnos, dužan je osigurati tri tjedna otkaznog roka.9. Ovime potvrđujem da sam primio detalje zaposlenja

Potpis. ................................................... Datum. ............................................

prirucnikprirucnik

4 Prilagođeno iz: Poslovna veza 2008. Praktični poslovni savjeti. Izradite pisani ugovor o radu. (London, Poslov-na veza). Pristup na: http://www.businesslink.gov.uk/bdotg/action/stmtEmpBusiness?r.l1=1073858787&r. l3=1075225309&topicId=1075225309&r.l2=1074428798

Dostojanstven rad

69

Lekcija 2.Lekcija 2.Vježba 2.2.(B) O ovom poslu želim znati...

Zadatak 1.: Nedavno ste se prijavili za posao u velikoj prodavaonici sportske opreme koja je nedavno otvorena u vašem gradu. Tajnik glavnoga direktora poz-vao vas je kako biste dogovorili razgovor za posao. Oglas u novinama na koji ste se javili nije pružao nikakve informacije o uvjetima zaposlenja. Zamolili ste prijatelja da vam pomogne napraviti popis pitanja koja trebate postaviti kako biste saznali nešto više o poslu u tijeku razgovora. Imate na raspolaganju 15 mi-nuta da s partnerom napravite popis od deset najvažnijih pitanja na koja su vam potrebni odgovori. Možete koristiti format naveden u donjem dijelu teksta.

Zadatak 2.: Pročitajte primjerak ugovora o radu koji ste dobili i provjerite nalaze li se odgovori na vaša pitanja u uvjetima navedenima u ugovoru. Na kraju aktivnosti od vaše skupine će se tražiti popis pitanja na koja nema odgo-vora u ugovoru o radu.

DESET NAJVAŽNIJIH PITANJAIma li ga u ugovoru?

DA NE

Primjer: Kada ću početi s radom?

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10


70

Vježba 2.3. Traže se: Prava... ali ne bez obveza

Podijelit ćete se u tri skupine. Svaka skupina dobiva četiri kartice iste boje (crvene, žute i plave). Na karticama ćete vidjeti četiri rečenice – na primjer, „Primi upute o radnim zadacima“). Trebate odrediti predstavlja li ono što piše na kartici pravo ili obvezu te li je to obveza/pravo poslodavca ili radnika.

POSLODAVCI

Prava Obveze

Izvršavati radne zadatke onako kako je traženo

Isplaćivati plaće

Raskinuti poslovni odnos zbogopravdana razloga

Odobravati odmore islobodne dane

Tražiti poštivanje pravila poduzeća Odobravati isplate zaprekovremeni rad

Davati upute Uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje

RADNICI

Prava Obveze

Učlaniti se u organizaciju zaposlenih Biti točni

Primati plaće Sigurno i pažljivo koristiti alat i opremu

Koristiti odmore i slobodne dane Poštivati upute nadređenoga

Imati utvrđeno radno vrijeme Obavljati posao koji se od njih traži najbolje što mogu

Vaša skupina treba biti spremna odgovoriti na pitanja drugih sudionika čija je uloga braniti protivničku stranu.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

71


Vježba 2.4. Imaš više prava nego što misliš

Vaša skupina će analizirati situaciju iz života. Trebate odlučiti je li poslodavčev za-htjev u vašem slučaju zakonit i predložiti kako bi radnici trebali postupiti/odgovoriti na poslodavčeve protuargumente. Imate deset minuta za izvršenje tih zadataka. Na kraju aktivnosti, predstavnik vaše skupine će predstaviti slučaj i strategiju koju ste smislili za rješavanje spora. Imajte na umu da ćete možda morati odgovarati na pitanja/argumente ostalih sudionika koji će se zalagati za drugu stranu.

Situacija 1.: Jelena ima 19 godina i primljena je na natječaju za osposobljava-nje za kuhara u poznatom hotelu. Kada se srela s upraviteljem za osoblje radi potpisivanja ugovora o osposobljavanju, on joj je priopćio da ne smije ostati u drugom stanju za vrijeme dvije godine trajanja osposobljavanja. Jelena još nije planirala obitelj, iako se nada da će se ubrzo udati.

Situacija 2.: Tomislav, 15 godina, upravo je završio srednju školu i pronašao posao u pekarnici gdje mora nositi rukavice kako bi se zaštitio od opeklina pri stavljanju i vađenju kruha iz peći. Od njega se također traži da nosi pekarsku pregaču i kapu. Poslodavac kaže Tomislavu da sve to treba kupiti od vlastitog novca ili će se trošak odbiti od njegove prve plaće.

Situacija 3.: Adam ima 22 godine i počeo je raditi kao tajnik u velikom uredu. On poznaje većinu opreme koju treba koristiti i zna rješavati manje probleme kao što je zaglavljen papir u printeru ili fotokopirnom aparatu. Nadzornik traži da zaklama gomilu dokumenata automatskom (pneumatskom) klamericom koju nikada prije nije koristio.

Predloženi odgovor na situacije iz života

1. Poslodavac nema pravo na takav zahtjev, čak i ako se Jelena s tim usuglasi, ona zadržava pravo na punu zaštitu majčinstva, uključujući i rodiljni dopust i zaštitu od otkaza (vidjeti konvencije MOR-a broj 3 i broj 183).

2. Poslodavac je dužan osigurati svu zaštitnu opremu o svome trošku (vidjeti Konvenciju MOR-a broj 155). Ako poslodavac zahtijeva od zaposlenih nošenje posebne uniforme, on ih i nabavlja.

3. Radnik mora biti osposobljen za svaki stroj na kojemu treba raditi. Adam bi trebao zatražiti da ga osposobe ili mu pokažu kako na siguran način rukovati opremom (vidjeti Konvenciju MOR-a broj 155).


72

prirucnikprirucnik

Lekcija 3.Lekcija 3.Radno vrijeme, plaće i godišnji odmor


74

Vježba 3.1. Na poslu: istakni radne standarde!

Od vas će se tražiti da razmislite o svim mogućim prednostima i nedostacima koje standardi o radnom vremenu, prekovremenom radu, noćnom radu i razdobljima odmora mogu imati i za mlade radnike i za poslodavce. Sažetak tih standarda dan je na karticama koje su postavljene na zidove. Jedan od vaših partnera će zapisi-vati vaše ideje.

Noćni rad

ZA PROTIV

Poslodavci

Intenzivnije korištenje prostorija i opreme.

Dodatni administrativni troškovi za zaposlene.

Povećana proizvodnja u skladu s povećanom potražnjom.

Potencijalni problem osiguravanja adekvatnog nadzora noćnog rada.

Učinkoviti rad neprekidnih ili gotovo neprekidnih procesa proizvodnje.

Potencijalni negativni učinci na sigurnost i zdravlje na radu.

Napor može smanjiti produktivnost.

Radnici

Viša ukupna zarada s obzirom na to da radnici dobivaju višu naknadu za noćni rad.

Promjena u rasporedu spavanja ili privremeni poremećaji sna.

Duža razdoblja slobodnog vremena, ako se odobrava plaćeni dopust uz plaćeninoćni rad.

Mogući ozbiljni zdravstveniproblemi.

Negativne posljedice na radni učinak.

Niža kvaliteta obiteljskog idruštvenog života.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

75

Lekcija 3.Lekcija 3.Rad u smjenama

ZA PROTIV

Poslodavci

Intenzivnije korištenje prostorija i opreme zbog dužeg vremena rada.

Dodatni administrativni troškovi zbog većeg broja radnika (jer se radi u više smjena).

Povećana proizvodnja u skladu s povećanom potražnjom.

Složeno je i teško osiguratiadekvatan nadzor, posebice noću.

Djelotvorni rad neprekidnih i poluneprekidnih procesaproizvodnje.

Viši troškovi rada zbog uvećanih plaća za rad u smjenama.

Optimalno korištenje energije i drugih resursa u tijeku noći i drugih mirnijih razdoblja.

Potencijalni negativni učinci na sigurnost i zdravlje na radu,posebice u slučaju noćnog rada.

Radnici

Viša ukupna plaća jer radnici primaju uvećane plaće.

Potencijalni negativni učinci na sigurnost i zdravlje na radu,posebice u slučaju noćnog rada.

Duža razdoblja slobodnog vremena, ako se odobrava plaćeni dopust uz plaćeninoćni rad.

Poremećaj obiteljskog i društvenog života radnika.

Potencijalno može spasitipostojeća radna mjesta/ili smanjiti broj nesigurnihradnih mjesta.

Teškoće s prijevozom na posao i s posla, posebice za noćne radnike.

Ograničeni pristup usavršavanju i drugim prilikama za radnike koji rade u popodnevnim smjenama.


76

Godišnji odmor

ZA PROTIV

Poslodavci

Radnici

Vježba 3.2. Na kraju krajeva ne ostaje mnogo... – Moja platna lista

Ovdje imate primjer platne liste. Imate deset minuta da ga s partnerom pročitate i odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Koliko je sati tjedno John radio? (40,5)

2. Plaća li se prekovremeni rad isto kao normalno radno vrijeme? (Ne, plaća se 3 $ više.)

3. Zašto se odbija socijalno i mirovinsko osiguranje? (Novac koji je uplaćen za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.)

4. Koliki je porez plaćen i tko ga plaća (11 posto od bruto plaće koju je posloda-vac uplatio na ime radnika).

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

77


Naziv poslodavca: Holgate Bike servis

Adresa poslodavca: Sunny Hill Estates, Krivi put broj 8, Forsenija

Izvještaj o plaći

Ime radnika John Smith Datum isplate 30. lipnja 2008.

Broj radnika 10000456 Razdoblje isplate 06/2008.

Porezni broj radnika

673/U1

ISPLATA

Broj sati 152 Po satu rada 5,35 Ukupno 813,20

Prekovremeni rad (broj sati)

10 Po satu rada 8,03 Ukupno 80,30

Bruto plaća 893,50

ODBICI

Uplaćeno za porez (11 posto bruto plaće) 98,29

Doprinos za socijalno osiguranje (6 posto bruto plaće) 53,61

Doprinos za mirovinsko osiguranje (24,6 posto bruto plaće) 21,44

Ukupno odbitaka 173,34

NETO PLAĆA

Plaća umanjena za odbitke 720,16

Napomena: U Hrvatskoj vrijede druge stope poreza i drukčiji je način obračuna plaće! Predavač treba osigurati primjer nacionalne platne liste.


78

Vježba 3.3. Brzo savjetovanje

Podijelit ćete se u dvije skupine. U prvoj skupini su mladi radnici/ce kojima je potre-ban savjet. Svaki/a treba izvući karticu na kojoj je opisana situacija u kojoj se on/a našao/la na poslu. S obzirom na to da ne znaju što trebaju raditi, traže pomoć sa-vjetnika kako bi odlučili kako postupiti. Sa svakim savjetnikom imat će na raspola-ganju 3-5 minuta. U drugoj skupini su savjetnici. Oni trebaju saslušati mlade rad-nike koji su se suočili s problemima na poslu, i posavjetovati ih najbolje što mogu na temelju onoga što su do sada naučili. Moraju brzo misliti i davati odgovor, jer za svakog radnika imaju na raspolaganju 3-5 minuta.

KARTICE S ULOGAMA za mlade radnike

Situacija 1.: Za vrijeme školskih praznika radite u knjižari. Svake srijede prisus-tvujete sastanku radnika koji traje jedan sat, ali ostatak dana ne radite. Ne plaća-ju vas za sastanak radnika, a vi smatrate da bi trebali. Htjeli biste saznati imate li pravo biti plaćeni za prisutnost, i kako o tome razgovarati sa šefom.

Situacija 2.: Poslije škole radite u prodavaonici glazbene opreme. Teško vam je planirati izlazak s prijateljima jer nikada ne znate koje vam je radno vrijeme. Voljeli biste imati raspored radnog vremena. Šef kaže da radnici s nepunim radnim vremenom ne dobivaju raspored jer je bit u tome da oni pokrivaju za-datke u prodavaonici na fl eksibilan način. Htjeli biste znati je li vaš poslodavac u pravu i kako biste o tome mogli porazgovarati sa šefom.

Situacija 3.: Počinjete raditi kao prodavač 1. veljače i imate puno radno vrije-me od osam sati, tri dana tjedno (utorak, četvrtak i nedjelja). Ne radite u nedje-lju, kada je prodavaonica zatvorena zbog Uskrsa. Prijatelji vam govore kako ipak imate pravo na plaću i za taj dan i da trebate razgovarati sa šefom.

Situacija 4.: Radite kao čuvar parkinga poslije škole i vikendima. Radite u smje-ni od tri sata ponedjeljkom poslijepodne, četvrtkom uvečer i subotom ujutro. Državni praznik ove godine pada u subotu. Smatrate kako bi vam trebali plati-ti više zato što radite na državni praznik. Htjeli biste znati imate li pravo na do-datnu naknadu i kako o tome razgovarati sa šefom.

Situacija 5.: Radite kao konobar s nepunim radnim vremenom u restoranu brze hrane. Vaš prijatelj, koji radi s punim radnim vremenom u istom restoranu, ima plaćen godišnji odmor. Vama ne plaćaju godišnji odmor. Htjeli biste znati ima-te li pravo na naknadu za godišnji odmor i kako o tome razgovarati sa šefom.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

79

Lekcija 3.jMoguća rješenja

1. Ako je prisutnost obvezna, radnik mora biti plaćen s obzirom na to daje to radno vrijeme. Mogu se primijeniti posebne odredbe u vezi s „minimumom pozivanja izvan radnog vremena” (vidjeti Konvenciju MOR-a br. 30). Međutim, navedena Konvencija u Republici Hrvatskojnije ratifi cirana pa nije izvor prava u Hrvatskoj.

2. Bez obzira na broj sati rada, svi radnici imaju pravo dobiti raspored radnog vremena. Poslodavci moraju radnike obavijestiti:

• o početku i završetku njihova radnog vremena, u razdoblju od najmanje jednog tjedna;

• u pisanom obliku, istaknuto na mjestu gdje to radnici mogu lako vidjeti; i• tjedan dana prije promjene rasporeda.

U hitnim ili neuobičajenim okolnostima, poslodavac radniku može promijeniti raspored rada bez obavijesti. Radnici također mogu zatražiti dopuštenje za izmjene rasporeda radnog vremena (vidjeti Konvenciju MOR-a br. 30). No, navedena Konvencija u Republici Hrvatskoj nije ratifi cirana pa nije izvor prava u Hrvatskoj.

3. Većina radnika je plaćena za državne praznike, bez obzira na to kojim danima rade. U ovom slučaju radnik ima pravo na nadoknadu za Uskrs, iako toga dana nisu radili. Nacionalno zakonodavstvo precizira iznos (vidjeti Konvenciju MOR-a br. 132).

4. Većini radnika koji rade na dan blagdana isplaćuje se povećana plaća. Prema hrvatskom Zakonu o radu, radnici ostvaruju pravo na povećanu plaću za rad, među ostalim, na dan blagdana, no iznos nije utvrđen Zakonom o radu već kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu te ostalim internim aktima poslodavca (vidjeti Konvenciju MOR-a br. 132).

5. Radnici trebaju primiti naknadu za godišnji odmor koja se isplaćuje svim radnicima, i onima koji rade puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme ili na sezonskim radnim mjestima. Naknada za godišnji odmor obraču-nava se na ukupnu plaću radnika u razdoblju od 12 mjeseci. Nacionalno zakonodavstvo može propisati drukčiji iznos (vidjeti Konvenciju MOR-a br. 132 i br. 175; te konvencije u Hrvatskoj nisu ratifi cirane). U Hrvatskoj tako, sukladno ZOR-u, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

5 Situacije 1-9 su prilagođene na temelju: Vlada Saschachuana 2005. Spremni za posao. VIII. Pravednost djeluje: Radni standardi za mlade radnike (Saschachuan, Vlada Saschachuana). str. 29 ff . Dostupno na: http://www.readyforwork.sk.ca/teachers/resource-binder.htm


80

Vježba 3.4. Šefe, samo još jedno pitanje... Pregovaranje o radnom vremenu i plaći.

Bit ćete podijeljeni u dvije skupine. Jedna skupina će igrati ulogu radnika, druga poslodavca. Vaša skupina ima 15 minuta kako bi pročitala svoju ulogu, odlučila kakvu strategiju će primijeniti u pregovorima i pripremila popis tema o kojima treba pregovarati. Vaša skupina treba odrediti predstavnika koji će voditi pregovore s predstavnikom druge strane.

KARTICA S ULOGOM „POSLODAVAC“ KARTICA S ULOGOM „RADNIK“

Vi ste vlasnik Holgate bike servisa i već neko vrijeme tražite iskusnog mehaničara.

Dali ste oglas u novinama i primili 27 prijava; pozvali ste na razgovor zaposao pet kandidata koji obećavaju.

Od te petorice, John Smith je najprikladniji za posao, i vi mu ponudite da radi za Holgate Bike servis. John je vješt, ali muje potrebno dodatno osposobljavanje.

Osim njega, tu su još tri mehaničara koji imaju mnogo više radnog iskustva i dugo rade za vas. Tu su i dva prodavača.

Već duže tražite posao mehaničara istvarno ste se razveselili kada su vamponudili radno mjesto u Holgate Bikeservisu. Vi ste dobar mehaničar s diplo-mom. Prošlo je već neko vrijeme otkadste završili obuku, pa nemate baš mnogoiskustva s nekim novinama. Ipak, dobro vam je poznato stanje na tom područjujer ste strastveni biciklist.

Znate da je bilo još kandidata koji sudobri u svom poslu.

Ponudite Rabu da radi za minimalnu plaću od 5,35 na sat. Voljeli biste da on radi 38 sati tjedno, ali i za vikend i uvečer. Predlažete sljedeći raspored radnog vremena:

Ponedjeljak: 14 h–20 h., 6 h

Utorak: 10 h–14 h., 4 h

Srijeda: 8 h– 4 h., 6 h

Četvrtak: 14 h–20 h., 6 h

Petak: 11 h– 4 h., 8 h uklj. 1 h pauze

Subota: 8– 7 h., 8 h uklj. 1 h pauze

Svjesni ste kako je nezgodno da John dolazi na posao svakoga dana, ali radije izlazite u susret potrebama drugih radnika koji već neko vrijeme rade za vas.

Servis radi od ponedjeljka do petka od8 do 20 h i subotom od 8 do 17 h.

S obzirom na vašu obuku i prosječnu plaću na tom području, voljeli biste primati 7.00 na sat.

Voljeli biste raditi 40 sati tjedno, pet dana u tjednu. Radije biste radili prijepodne jer imate druge obveze kasnije poslijepodne i uvečer. Nije vam drago da počinjete rad u 8 h ujutro subotom, jer rado izlazite petkom uvečer.

Servis radi od ponedjeljka do petka od8 do 20 h i subotom od 8 do 17 h.

prirucnikprirucnik

Lekcija 4.Lekcija 4.Sigurnost i zdravlje na radu


82

Vježba 4.1. Uoči rizik!6

A) Vaša skupina ima na raspolaganju 20 minuta za identifi ciranje što je moguće više opasnosti na radnim mjestima koja su prikazana na slici i za njihovo katego-riziranje kao opasnosti za sigurnost i opasnosti za zdravlje. Neke od njih mogu spadati u obje kategorije.

prirucnikprirucnik

6 Prilagođeno od Centra za kontrolu i prevenciju bolesti – Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radu, et.al. Razgovarajmo o sigurnosti. Podučavanje mladih radnika o sigurnosti i zdravlju na radu. Edicija Alabama (Atlanta, NIOSH). Str. 85-89. Dostupno na: http://www.cdc.gov/niosh/talkingsafety/states/al/

Dostojanstven rad

83

Lekcija 4.Lekcija 4.Slika 1: Kuhinja restorana brze hrane


84

Slika 2: Prodavaonica mješovite robe

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

85

Lekcija 4.Lekcija 4.Slika 3: Ured


86

Slika 4: Benzinska crpka

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

87


Kuhinja u restoranu brze hrane

RIZIK ZA ZDRAVLJE RIZIK ZA SIGURNOST

Pritisak da se radi brzo (stres) Vruć roštilj, pećnica i para (opekline)

Stres Sklizak pod (ozljede, uključujući uganuća i slomljene kosti)

Noževi (posjekline)

Masti i ulja za prženje(opekline)

Podizanje teških tereta

Ergonomski rizik koji može dovesti do bolova u kralježnici, ograničenja u kretanju, oštećenju živaca, slabosti i podložnosti ponovnoj ozljedi.

Istegnuće ligamenata,istegnuće mišića, uganuće zglobova, lom kostiju.

Kemijska sredstva za čišćenje

Kemijska opasnost može imati negativne posljedice za mozak, izazvati gubitak pamćenja, lošu koordinaciju i smanjenje sposob-nosti razmišljanja; oštećenja jetrei bubrega; bronhitis; dugoročne probleme s kožom; može izazvati rak.

Iritacija nosa, grla i pluća što dovodi do kašlja, otežanog disanja, i/ili gubitka daha,„efekt narkotika” koji izaziva vrtoglavicu, mučninu, zamori glavobolju; iritacija i pečenje kože i očiju, mogućnostoštećenja oka.


88

Prodavaonica mješovite robe


Stres Sjekač za kutije(posjekline)

Mnogo stajanja (ergonomski rizik koji izaziva bol, ograničeno kretanje, oštećenje živaca, slabost, sklonost ka novomozljeđivanju).

Aparat za sječenje mesa (posjekline, gubitak dijelova tijela).

Podizanje teškog tereta, savijanje ili protezanje

Ergonomski rizik koji može dovesti do bolova kralježnice, ograničenja u kretanju, oštećenju živaca, slabosti i podložnosti ponovnoj ozljedi.

Istegnuće ligamenata, istegnuće mišića, uganuće zglobova, lom kostiju.

Ponovljeni pokreti

Ergonomski rizik koji može izazvati npr. sindrom karpalnog tunela, ograničenu pokretljivost zglobova, upalu zglobova, kroničnu bol, bol, utrnulost, peckanje ili osjećaj pečenja.

Bol, utrnulost ili peckanje, crvenilo i otok.

Kemijska sredstva za čišćenje

Kemijski rizik može imati negativneposljedice za mozak, izazvati gubitak pamćenja, lošu koordinaciju i smanjenje sposobnosti razmišljanja; oštećenja jetre i bubrega; bronhitis; dugoročne probleme s kožom; može izazvati rak.

Iritacija nosa, grla i pluća što dovodi do kašlja,otežanog disanja, i/iligubitka daha, „efekt narkotika” koji izaziva vrtoglavicu, mučninu,zamor i glavobolju;iritacija i pečenje kožei očiju, mogućnostoštećenja oka.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

89


Ured


Stres

Neuredno radno mjesto (stres)

Stalno korištenje tipkovnice, neugodan položaj tijela

Ergonomski rizik koji može izazvati npr. sindrom karpalnog tunela, ograničenu pokretljivost zglobova, upalu zglobova, kroničnu bol, bol, utrnulost, peckanje ili osjećaj pečenja.

Bol, utrnulost ili peckanje, crvenilo i otok.

Fotokopirni aparat, kemijska sredstva

Kemijski rizik može imati negativneposljedice za mozak, izazvati gubitak pamćenja, lošu koordinaciju i smanjenje sposobnosti razmišljanja; oštećenja jetre i bubrega; bronhitis; dugoročne probleme s kožom; može izazvati rak.

Iritacija nosa, grla i pluća što dovodi do kašlja, otežanog disanja, i/ili gubitka daha, „efekt narkotika” koji izaziva vrtoglavicu, mučninu, zamor i glavobolju; iritacija i pečenje kožei očiju, mogućnostoštećenja oka.


90

Benzinska crpka


Stres Toplina ili hladnoća (toplinski udar, promrzline, gubitak svijesti).

Nasilje (stres, može doći do trajne ozljede, smrti, posttraumatskog stresa).

Alat i oprema (ozljede kao što su posjekline, uboji).

Sklizak pod (ozljede uključujući uganuće zglobova i lom kostiju).

Benzin i druga kemijska sredstva

Kemijski rizik može imati negativne posljedice za mozak, izazvatigubitak pamćenja, lošu koordinaciju i smanjenje sposobnosti razmišljanja; oštećenja jetre i bubrega; bronhitis; dugoročne probleme s kožom;može izazvati rak.

Iritacija nosa, grla i pluća što dovodi do kašlja, otežanog disanja, i/ili gubitka daha,„efekt narkotika” koji izaziva vrtoglavicu, mučninu, zamori glavobolju; iritacija i pečenje kože i očiju, mogućnostoštećenja oka.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

91


B) Vaša skupina (2-4 osobe) treba razmisliti o konkretnim i mogućim rizicima u učionici koji spadaju u kategorije navedene u Popisu 1. Koristeći detaljni Popis 2, napravite temeljitu procjenu svoje učionice i predložite poboljšanja (tj. kako se rizik može ukloniti ili umanjiti). Imate 40 minuta.

Popis 1

U nekim dijelovima vaše učionice mogu postojati opasnosti. Vaša skupina treba identifi cirati stavke u svakoj kategoriji koje mogu predstavljati rizik za zdravlje ili sigurnost. Popišite što više stavki u vremenu koje vam je na raspolaganju.

Fizičke površine, namještaj,ugrađeni elementi

Podovi

Zidovi

Plafoni

Vrata

Prozori

Namještaj

Ugradbeni elementi

Okolina

Osvjetljenje

Ventilacija

Buka

Električna energija


92

Popis 2

UVJETI U UČIONICI ŠTO SE TIČE RIZIKA

1. Učionica, opće

Je li održavanje čistoće dobro?Je li osvjetljenje dobro?Je li pod u dobrom stanju?Jesu li izlazi jasno označeni?Je li namještaj u učionici u dobrom stanju i sigurno raspoređen?Jesu li svi ormarići, ugrađene ploče i vitrine čvrsti i stabilni?Jesu li rasvjetna grla čvrsto postavljena, ispravna i čista?Je li staklo na prozorima čitavo?

2. Zidovi

Jesu li svi znaci, oglasne ploče i ugradbeni elementi sigurno pričvršćeni?

3. Podovi

Jesu li podovi u dobrom stanju i sigurni što se tiče sapletanja?Jesu li podovi čisti i jesu li klizavi?

4. Vrata i prozori

Jesu li šarke na vratima labave ili slomljene?Je li staklo na prozorima i vratima čitavo (nije slomljeno)i nije napuklo?Otvaraju li se prozori lako?Jesu li ručice prozora ispravne?

5. Osvjetljenje

Rade li sva svjetla?Jesu li rasvjetna grla i prekidači labavi, napukli ili slomljeni?

6. strujni kablovi

Jesu li svi kablovi u ispravnom stanju (nisu iskrzani i s golim žicama)?Jesu li utikači u dobrom stanju (nisu napukli i slomljeni) i jesu li čvrsto spojeni kabelom?Jesu li kablovi osigurani tako da ne predstavljaju rizik od sapletanja?

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

93


Vježba 4.2. Sigurnosna piramida7

Podijelit ćete se u dvije skupine, svaka sa svojim setom obojenih kartica. Svaka sku-pina treba odrediti tko će biti „pisar” a tko „pismonoša“. Obje će skupine dobiti istu situaciju iz života u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu, i u roku tri minute pisar treba zapisati rješenje za koje vaša skupina misli da bi moglo spriječiti ponavljanje nesretnog slučaja. „Pismonoša” odlazi do sigurnosne piramide i postavlja karticu skupine u kategoriju koja nosi naziv metoda za kontrolu opasnosti kojoj vaš odgo-vor pripada: ukloniti opasnost (5 bodova), poboljšati radnu politiku i postupak (način rada) ,(3 boda), nositi zaštitnu opremu (1 bod). Igraju se dvije-tri runde. Sku-pina s najvećim brojem bodova pobjednica je igre.

Uklonitiopasnost5 bodova

Poboljšati radnu politiku i postupke (način rada)

3 boda

Oprema za osobnu zaštitu1 bod

7 Prilagođeno od Centra za kontrolu i prevenciju bolesti – Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na radu, et.al. Razgovarajmo o sigurnosti. Podučavanje mladih radnika o sigurnosti i zdravlju na radu. Edicija Alabama (Atlanta, NIOSH). Str. 28-34. Dostupno na: http://www.cdc.gov/niosh/talkingsafety/states/al/


94

Situacija 1:

Mara ima 17 godina i pere posuđe u bolničkoj kuhinji. Da bi oprala posude za kuhanje, namače ih u snažnu kemijsku otopinu. Koristi rukavice kako bi zaštiti-la šake i ruke. Jednoga dana, dok je Mara dizala odjednom tri velike posude iz sudopera, one su joj iskliznule iz ruke, nazad u sudoper. Otopina za pranje pljus-nula je sa strane po njezinu licu i ušla u desno oko. Nije vidjela na to oko dva tjedna.

Predloženi odgovori uključuju:

Ukloniti opasnost Zamijeniti sredstvom za čišćenje koje je manje opasno.

Koristiti posude za jednokratnu upotrebu.

Koristiti stroj za pranje suđa.

Način rada Tražiti da radnici peru posude jednu po jednu.

Osposobiti radnike kako se zaštititi od kemijskih sredstava.

Oprema za osobnuzaštitu

Naočale.

Situacija 2:

Marko ima 16 godina i radi u restoranu brze hrane. Jednoga dana Marko se poskliznuo na masnom podu. Kako ne bi pao, pokušao se uhvatiti za pult po-red roštilja. Promašio je i dodirnuo rukom vrući roštilj. Zadobio je opekline dru-gog stupnja na dlanu.


Ukloniti opasnost Napraviti roštilj tako da pult nije tako blizu roštilja.

Staviti na pod prostirku koja se ne kliže.

Postaviti podne obloge koje se ne kližu.

Na roštilj stavljati štitnik kada se ne koristi, kako ga netko ne bi slučajno dodirnuo.

Staviti poklopac na fritezu za prženjekrumpira kako masnoća ne bi prskala.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

95


Način rada Zatražiti od radnika da prolivenu masnoću bez odgađanja čiste.

Urediti prostor tako da radnici ne prolaze pored roštilja.

Oprema za osobnu zaštitu

Cipele koje se ne kližu.

Rukavice.

Situacija 3:

Ana ima 16 godina i radi na odjelu suhomesnatih proizvoda u prodavaonici mje-šovite robe. Njezin nadzornik je zatražio da očisti mesoreznicu, iako to nikada ranije nije radila i nije za to osposobljena. Mislila je da je aparat isključen prije nego što ga je počela čistiti. Tek što je počela brisati noževe, stroj je počeo radi-ti. Nož je posjekao Anin prst na lijevoj ruci sve do kosti.


Ukloniti opasnost Na stroju treba postojati štitnik koji štiti prste od noževa.

Aparat treba imati funkciju automatskogisključivanja.

Način rada Treba postojati pravilo da se aparatisključuje iz struje prije čišćenja.

Moglo bi postojati pravilo da osobe mlađe od 18 godina života ne trebaju koristiti ili čistiti aparat jer bi to moglo predstavljati kršenje zakona o radu.


Rukavice otporne na noževe.


96

Situacija 4:

Mladen radi u gradskom komunalnom poduzeću. Jednoga poslijepodneva, tem-peratura zraka se popela na 35 stupnjeva Celzijusa. Dok je Mladen lopatom kopao zemlju na napuštenoj parceli, osjetio je vrtoglavicu i gubitak orijentacije. Onesvijestio se od vrućine.


Ukloniti opasnost Nema

Način rada Ograničiti rad vani kada su dani vrlo vrući.

Često se odmarati u hladovini.

Imati pri ruci dovoljno vode. Osiguratiosposobljavanje u vezi sa simptomima toplinskog udara i kako izbjeći pregrijavanje.

Raditi u timovima kako bi se međusobno mogli primijetiti simptomi pregrijavanja(kao što je gubitak orijentacije i vrtoglavica).


Zaštititi se šeširom.

Majica protiv vrućine.

Situacija 5:

Jakov ima 16 godina i radi u popularnoj pizzeriji. Njegov je posao razvlačenje tijesta na plehove. On pripremi nekoliko plehova u minuti. U posljednje vrijeme je primijetio kako ga bole šake, ramena i leđa zbog pokreta koji se ponavljaju i dugoga stajanja.


Ukloniti opasnost Osigurati stolicu ili hoklicu za obavljanjezadatka.

Način rada Mijenjati zaduženja tako da nitko ne mora neprekidno obavljati iste pokrete.

Osigurati redovne stanke.


Nema.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

97


Situacija 6:

Sara radi kao bolničarka u lokalnoj bolnici. Od nje se očekuje da pere „guske” i ponekad mijenja posteljinu, a zbog toga mora podizati pacijente. U posljednje vrijeme osjeća probadanje u leđima pri saginjanju ili podizanju. Zna da mora zatražiti pomoć pri podizanju pacijenata, ali su na odjelu svi toliko zauzeti da joj je neugodno zamoliti za pomoć. Kod kuće, kada odlazi na počinak, često osjeća oštru bol u leđima, vratu i ramenima. Čini se da je svakoga dana sve gore.


Ukloniti opasnost Prestati sama podizati pacijente.

Podizati pacijente samo kada u blizini ima drugih ljudi koji će joj pomoći.

Koristiti mehaničku napravu za podizanje.

Način rada Pobrinuti se da radnici koji su već zadobili ozljedu više ne podižu teret.

Usvojiti pravila da radnici smiju podizati pacijente samo s kolegom ili uz pomoćmehaničke naprave.

Obučiti radnike sigurnim metodama dizanja.


Nema.


98

Situacija 1 - MARINA PRIČA:

Posao: perač posuđa u bolnici

Ozljeda: kemikalija za pranje posuđa prsnula je u oko

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

99

Lekcija 4.Lekcija 4.Situacija 2 - MARKOVA PRIČA:

Posao: u restoranu brze hrane

Ozljeda: opeklina na roštilj


100

Situacija 3 - ANINA PRIČA:

Posao: na odjelu za suhomesnate proizvode

Ozljeda: posječen prst na mesoreznici

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

101

Lekcija 4.Lekcija 4.Situacija 4 - MLADENOVA PRIČA:

Posao: komunalna služba

Ozljeda: nesvjestica/toplinski udar


102

Situacija 5 - JAKOVLJEVA PRIČA:

Posao: pizza-majstor

Ozljeda: bol zbog pokreta koji se ponavljaju

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

103

Lekcija 4.Lekcija 4.Situacija 6 - SARINA PRIČA:

Posao: medicinsko osoblje

Ozljeda: bolovi u leđima, vratu i ramenima


104

prirucnikprirucnik

Lekcija 5.Lekcija 5.Ostvarivanje radnih prava


106

Vježba 5.1. Upravljanje konfl iktom na radnomemjestu: Znači, vi ste se naljutili...8

Podijelit ćete se u dvije skupine i svaka će skupina dobiti slučaj koji treba pregledati. Slučaj čini razgovor između poslodavca i službenika.

Svaka skupina ima na raspolaganju 30 minuta kako bi pročitala dijaloge, identifi -cirala problem (pitanje 1), odredila prava i obveze obje strane (pitanje 2) i odlučila što poslodavac može reći ili učiniti u svakom koraku, kako bi konstruktivno postu-pio u određenoj situaciji (pitanje 3).

1. Koje je pitanje ili problem u ovoj aktivnosti igranja uloga?

2. Koja su prava i obveze poslodavca i radnika u ovoj situaciji?

3. Zajedno sa svojom skupinom, popunite stupac „Stvari koje treba reći i učiniti“. Odredite što radnik može reći i učiniti kako bi konstruktivno postupio u odre-đenoj situaciji.

KORAK STVARI KOJE TREBA REĆI I UČINITI

1. Shvatite i priznajteosjećaj bijesa.

2. Provjerite jeste li dobro razumjeli namjere druge osobe.

3. Odlučite što ćete uraditi u vezi sa svojom ljutnjom.

4. Izrazite ljutnju izravno, kada je to prikladno.

5. Izrazite ljutnju neizravno kada izravno nije prikladno.

6. Razmislite o tome kako ste upravljali svojim bijesom.

prirucnikprirucnik

8 Vlada Saschachuana Spremni za posao. VIII. Pravednost djeluje: Radni standardi za mlade radnike (Saschachuana, Vlada Saschachuana 2008.

Dostojanstven rad

107

Lekcija 5.Lekcija 5.IGRA 1

Poslodavac: Htio sam da porazgovaramo o posuđu koje si razbio prošloga tjedna.

Radnik: Aha, da, ali za to nisam ja kriv. Tom je ulazio na unutarnja vrata i udario je u mene dok sam nosio veliki poslužavnik s prljavim posuđemsa stola broj 7. Za tim je stolom bilo mnogo ljudi pa je poslužavnik bio stvarno natrpan.

Poslodavac: Ne znam što je Tom uradio, ali znam da si ti ispustioposlužavnik pun posuđa. Bit će mi jako skupo zamijeniti ih. A ti znaškako je naše pravilo da svatko mora platiti ono što razbije.

Radnik: Ali, to nije bila moja krivnja.

Poslodavac: Nije me briga tko je kriv. Ja moram kupiti još posuđa, a to će biti skupo. Zbog toga sam odbio 122,93 od tvoje plaće za ovaj mjesec.

Radnik: Ali, to znači da ću kući odnijeti samo 50,00. Trebam popraviti auto a to će me stajati više od 50,00. To nije fer!

Poslodavac: Pa, ja tu ne mogu ništa! Ako misliš da je Tomova krivnja, zašto ne pokušaš naplatiti od njega?

Radnik: Tom mi neće platiti! A zašto bi mi i platio, kad je novac već odbijen od moje plaće? Znači, hoćete reći da moram platiti za tuđu pogrešku?

Poslodavac: Pa, ne bih to tako rekao. Ali znam da mi je puno posuđa razbijeno i da ih nisam ja porazbijao, pa neću za njih ni platiti. Osimtoga, mislim kako je vrijeme da se vratiš na posao. Ima puno klijenatau tvom dijelu.

Koja su prava i obveze radnika i poslodavca u ovoj situaciji?

Općenito, poslodavac ne može odbiti novac za razbijeno posuđe od rad-nikove plaće. Radnik ima pravo da novac za razbijeno posuđe pokuša do-biti na sudu. Ako sud odluči u korist poslodavca, onda on/ona ima pravo povratiti novac s bankovnog računa ili platnog čeka radnika.


108

IGRANJE ULOGA 4

Poslodavac: Sobe se ne čiste tako. Moraš se pridržavati postupka čišćenja.

Radnica: Ali, meni je Ana pokazala da tako trebam raditi.

Poslodavac: Ne vjerujem da ti je Ana rekla da tako namještaš krevet. Ona je stvarno vrlo dobro obavljala svoj posao.

Radnica: Pa, da!

Poslodavac: Pa, ovo nije dobro. Bolje ti je da naučiš to pravilno raditi jer ti treba previše vremena za taj posao.

Radnica: Ako mi pokažete kako se to radi, sigurna sam da mogu raditi brže. Ali netko mi treba pokazati ispravan način.

Poslodavac: Što je s tobom? Jesi li ti malo glupa? Svatko zna kako se na-mješta krevet. Zar te majka nije ništa naučila? Valjda malo dijete kao tine zna raditi važne stvari kao što je namještanje kreveta. Misliš da ti treba diploma fakulteta za to?

Radnica: Naravno da me je majka naučila kako se namješta krevet. Ali, reklo bi se da vi želite da ga namjestim drukčije.

Poslodavac: Reći ću svojoj supruzi da ti pokaže, ako bude imala vremena. Čovjek bi pomislio, ako angažiraš žene da čiste, da one nešto malo znajuo tome. Zar majke danas više ničemu ne uče djecu? Vraćaj se na posao, barem možeš oribati podove dok ona ne dođe da ti pokaže. Ili si i za to premlada?

Koja su prava i obveze radnika i poslodavca u ovoj situaciji?

Ova bi situacija mogla predstavljati uznemiravanje radnika na temelju sta-rosne dobi. Poslodavac je dužan ne uznemiravati svoje radnike.

Poslodavac je dužan osigurati da je njegov radnik osposobljen za zadatke koje će obavljati. Poslodavac ima pravo očekivati da posao bude valjano obavljen jer je radnik osposobljen kako se ispravno obavlja koji radni zadatak. Radnik je dužan obavljati zadatak adekvatno, onako kako je osposobljen.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

109

Lekcija 5.Lekcija 5.Popis 1: Konstruktivno upravljanje bijesom

Koraci Treba Ne treba Primjeri što treba reći

Prepoznajte i priznajte svoju ljutnju.

Recite sebi da je bijes normalan ljudski osjećaj ida je u redu naljutiti se.

Strahovati, poricatiili potiskivati bijes, osjećati krivnju ilise zbog njega ispričavati.

Ponovno preživljavati incident, iznova i iznova.

Postati agresivan.

Recite sebi:

„U redu je to što se ponekad naljutim. Nije u redu da postanem nasilanili da vrijeđam.“

Pokušajte razumjeti perspektivu druge osobe i/ili njezine namjere.

Pokušajte ostati mirni i nepredstavljati prijetnju. Recite drugoj osobi kako se osjećate zbog njezina ponašanja. Pokažite da slušate i da pokušavate razumjeti.

Pokušajte odrediti ljuti li vas ta druga osoba namjerno.

Prebrzo zaključivati o tome što mislite da ona druga osoba želi.

Reagirati prije nego što saznate sve činjenice.

Podcjenjivati ili precjenjivati incident dok ne skupite što više informacija.

Ignorirati potrebe druge osobe.

Recite drugoj osobi:

“Kada ste mi rekli da ne razumijem što hoćete reći, učinilomi se kako aludirate da ne znam o čemu pričam. Mislite li tako?“

Odlučite što ćete poduzetiu vezi sa svojim bijesom.

Razmotrite rizik i prednosti izravnog izražavanja bijesa drugoj osobi.

Odredite koje su dobre i loše posljedice do kojih može doći ako progovorite.

Razmotrite rizikei prednosti posrednog izražavanjabijesa, npr. prijatelju.

Razmotrite rizik ako ga uopće ne izrazite.

Zaboraviti razmotriti dugoročne ikratkoročneposljedice.

Zaboraviti razmisliti koliko ona druga osoba ima moći u odnosu na sigurnost vašeg radnog mjesta ili zadovoljstvo na radu.

Zaboraviti razmisliti o posljedicama za vaše fi zičko i psihičko zdravlje.

Recite sebi:

“Koliko je ova osoba razumna? Može li mi zagorčati život ako joj se ne svidi ono što imam reći. Je li bolje da kažem izravno ili da ispustim ventil na neki drugi način? Je li zdravo zadržavati bijes za sebe? Hoćeli biti gore?“


110

Ako je prikladno, izrazite bijes izravno.

Pričekajte dokne bude dovoljno vremena dase raspravi oproblemu; nasamo porazgovarajte s tom osobom.

Opišite njezino ponašanje i opišite svoj osjećaj ljutnje.

Budite odlučni(ali ne agresivni)i pokušajte predložiti rješenje koje zadovoljava potrebe obiju strana.

Zamolite je da opiše kako se ona osjeća u vezi s tom situacijom.

Pokažite da se više ne želite ljutiti i da želite održati dobar odnos.

Žaliti se na drugu osobu njoj iza leđa; verbalno ocrnjivati njezin karakter ili inteligenciju, ili postati agresivan.

Pokušavatirazgovarati o problemu kada je ta druga osoba zauzeta, zaokupljena nečim drugim, ili pred drugim ljudima.

Podcjenjivati ili precjenjivati ono što zaista osjećate i/ili ignorirati potrebe i osjećaje te druge osobe.

Davati do znanjada ćete ostati nezadovoljni.

Recite onome drugome:

“Imate li nekoliko minuta da nasamo porazgovaramo? Jutros ste me pitali mogu li raditi prekovremeno. Kada sam odgovorio da ne mogu, nagovijestili ste da sami snosite sav teret posla. Zabrinjava me aluzija da ja ne obavljam svoj dio posla. Ja radim naporno i radim prekovremeno kada se to od mene traži. Ali, zašto ne bismo o tome razgovarali na sljedećem sastanku radnika? Možda bismo mogli napraviti sustav za smjene. Kako vam se to čini?“

Vježba 5.2. Kakav je vaš stil?

Podijelit ćete se u dvije skupine i svaka će skupina dobiti svoj slučaj za proučavanje. Imate na raspolaganju 30 minuta za sve zadatke.

Zadatak 1.: Pročitajte studije slučaja individualno i rangirajte od 1 do 5 pred-loženi postupak. Brojem 1 označite postupak za koji mislite da će vam donijeti najbolje rezultate, brojem 2 sljedeći najkonstruktivniji postupak i tako redom. Budite realistični u ocjeni onoga što ćete vjerojatno uraditi. Zapamtite da nema „pravog“, točnog odgovora u ovim studijama slučaja.

Zadatak 2.: Pregledajte strategije za studiju slučaja s drugim članovima svoje skupine i odredite koje su prednosti i nedostaci svake strategije. Koristite tabli-cu „za” i „protiv” za ovaj zadatak.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

111

Lekcija 5.Lekcija 5.Tablica „za“ i „protiv“9

Stil Strategija razrješenja konfl ikta

Za(prednosti)

Nedostaci (protiv)

Medvjedić Izglađivanje

Odustati od svojih ciljeva i pustiti onoga drugoga da bude po njegovu, kako bi se održao dobar odnos.

Kornjača Povlačenje

Izbjeći problem i drugu osobu tako što ćemo se od njih udaljiti.

Lisica Kompromis

Odustati djelomično od svojih ciljeva, a djelomično žrtvovati i odnos kako bi se postigao sporazum.

Morski pas Pobjeda/porazpregovaranje

Pokušati druguosobu uvjeriti da zadovolji našepotrebe na račun svojih potreba.

Sova Rješavanje problema

Potražiti rješenje koje objema stranama omogućava da u potpunosti zadovolje svoje ciljeve i održe dobar odnos.

9 Daniel W. Johnson, Kako istupiti: interpersonalna djelotvornost i samoaktualizacija


112

Studija slučaja 1

Radite s nepunim radnim vremenom u prodavaonici muške odjeće kao proda-vač. Vaš šef je vrlo emocionalna osoba, s kojom ste u službenom odnosu. On vas oslovljava imenom, a vi njega s „gospodine Tomas“. Kada se naljuti, počinje vrijeđati. Daje uvredljive primjedbe i ocjene o vama i vašim kolegama. Takve epizode događaju se otprilike jedanput tjedno. Ostatak vremena gotovo da vam se i ne obraća. Ne dopušta da mu zaposleni proturječe.

Do sada su službenici, uključujući i vas, šutjeli u vezi s tim ispadima. Nema mnogo takvih radnih mjesta, a posao vam je stvarno potreban jer štedite za upis na fakultet iduće godine. Ipak, ne sviđa vam se što gospodin Tomas go-vori kada se naljuti; ova vas situacija počinje živcirati.

Upravo ste dobili plaću za prošli mjesec. Radili ste 10 sati dnevno, tri dana za redom. Smatrate da bi vam za te dane trebao biti plaćen prekovremeni rad. Provjerili ste u sindikatu, i oni su potvrdili da ste trebali biti plaćeni. To se već događalo i stvarno ste zbog toga ljuti. Potreban vam je novac. Uz to, vi ste ga zaradili i moraju vam platiti. Što ćete sada učiniti?

1. Pokušavam izbjeći gospodina Tomasa. Kad god smo zajedno, šutim. Po-kazujem nezainteresiranost kada razgovaramo. Za sada ne želim imati nikakva posla s njim. Pokušavam se ohladiti i izbjegavam ga. Pokušavam nikada ne reći nešto što bi ga moglo naljutiti, posebice to da mi duguje povećanu plaću za prekovremeni rad.

2. Kažem gospodinu Tomasu da mi je dosta njegovih uvreda. Kažem mu da nije pravedan. Želim da mi se plati prekovremeni rad, ne samo za prošli tjedan, već i za prošlu godinu. Kažem mu da mora bolje kontrolirati svoje osjećaje i ono što mi govori, jer neću više trpjeti njegove uvrede. Natjerat ću ga da prestane ili ću dati otkaz. Uložit ću službenu žalbu zbog neplaće-nog prekovremenog rada.

3. Ugrizem se za jezik da ne kažem nešto. Nikome ne govorim što osjećam. Nadam se da će saznati kako njegovi postupci nanose štetu našem odje-lu, a da mu ne moram reći. Drugi službenici su također radili prekovreme-no i nisu za to bili plaćeni. I oni su ljuti. Plaši me bijes koji osjećam prema njemu, pa pokušavam biti pristojan/na. Kada bih mu pokušao/la reći kako se osjećam i da bi mi trebao platiti prekovremeni, on bi se samo naljutio i još više me izvrijeđao. Mogao/la bih čak i izgubiti posao. Mogao/la bih zamoliti nekoga da anonimno pozove Agenciju za mirno rješavanje rad-nih sporova. To bi ga moglo malo uzdrmati. Ali, mogao bi otkriti tko se žalio pa bi moglo biti još gore.

4. Pokušavam se nagoditi s njim. Kažem mu da ću se više truditi oko prodaje i raditi duže prekovremeno i neću se žaliti ako me prestane vrijeđati. Po-kušat ću pronaći kompromis koji će ga spriječiti da na mene viče. Pokuša-vam smisliti što bih mogao/la uraditi za njega kako bi mu se isplatilo da promijeni svoje ponašanje. Kažem mu da su i ostali radnici uznemireni

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

113

Lekcija 5.Lekcija 5.zbog njegova ponašanja. Pokušavam ga uvjeriti da me prestane vrijeđati u zamjenu za nešto što bih mogao/la uraditi.

5. Skrećem mu pozornost na postojanje konfl ikta između nas oko naknade za prekovremeni rad i vrijeđanja. Opisujem kako ja vidim njegove postup-ke. Opisujem svoje osjećaje bijesa i uznemirenosti. Pokušavam započeti raspravu o tome kako se on može „ispuhati“ i ne vrijeđati ni mene ni ostale zaposlene.

Studija slučaja 2

Vi ste nadzornik kuhinje u restoranu brze hrane. Nadgledate rad pet radnika. Oni obavljaju različite poslove u vezi s pripremom hrane, uključujući sjeckanje povrća, kuhanje, pakiranje hrane i pranje posuđa.

Vaš neposredni nadređeni nadzire kuhinju i foaje. Iz nekog razloga, čini se kako se vašoj nadzornici ne sviđate ni vi ni bilo što u vezi s poslom. Svaki put kada komunicirate s njom, osjećate njezino nezadovoljstvo. Ona vam nikada ništa ne kaže izravno, ali su vam vaši radnici rekli da je ružno komentirala o vama iza vaših leđa. Mislite da ste je vidjeli kako vas imitira iza leđa, a ispred vaših radni-ka. To potkopava vaše odnose s osobljem i počinje vam ići na živce.

Jutros je došla u vaš rajon i prekinula radnike počevši ćaskati s njima. Narudžbe kasne, a bilo je i pritužbi. Oklijevate je zamoliti da ide, zato što je ona šefi ca i zato što ste zatražili dopuštenje da napustite prostorije u vrijeme stanke za ručak. Brinete se da vam neće dati dopuštenje ako je naljutite. Obećali ste svo-joj djevojci da ćete se naći s njom na kavi. Međutim, posao se gomila i znate da će se gosti uskoro početi žaliti i da ćete vi biti krivi za to.

Baš kada ste se spremali nešto joj reći, ona vam govori da zaboravite na slo-bodno vrijeme. Očito je da ne znate kako upravljati svojim rajonom, vaši radni-ci samo stoje i pričaju, a gosti se žale. Dosta vam je, pa joj priđete želeći reći kako je dužna dopustiti vam da napustite prostorije u vrijeme stanke. Kada se okrenete da odete, vidite radnike kako se smijulje. Znate da ona stoji iza vas i imitira vas.

1. Ignoriram je i vraćam se na posao. Pokušavam izbjeći svaki kontakt s njom. Kada dođe u kuhinju, odem u svoj ured ili izađem ispred vrata. Po-kušavam izbjeći svaku situaciju koja može dovesti do daljnjeg sukoblja-vanja s njom. Nadam se da će ona vidjeti što se događa i da će zbog toga promijeniti ponašanje.

2. Okrenem se i ulovim je na djelu. Kažem joj da mi je dosta njezina stava i da mi se čini kako je vrijeme da odraste i prekine s tim. Ako ne promijeni svoje postupke, morat ću porazgovarati o njoj s poslodavcem. Otići ću i do sindikata i provjeriti što zakon kaže o stankama, pa će izgledati kao budala pred poslodavcem. Nije me briga što mi je ona šefi ca – jednostav-no se mora urazumiti. Nadam se kako će je moj čvrsti stav nagnati da pro-


114

mijeni ponašanje i prestane postupati prema meni na način na koji do sada postupa.

3. Za sada bih ignorirao šefi cu jer još uvijek mislim da je mogu pridobiti na svoju stranu. Kasnije ću započeti s njom prijateljski razgovor i saznati ne-što o njoj. Možda mogu probuditi osjećaj prijateljstva među nama. Neću se brinuti o tome što ne mogu izaći na pauzu. Siguran sam da će moja djevojka to razumjeti. Možda je mogu navesti da joj se svidim, pa mi se neće izrugivati iza leđa.

4. Odmah razgovaram s njom i pokušavam sklopiti sporazum. Ako me pusti na stanku i ako mi se prestane rugati, radit ću duplu smjenu u nedjelju. Uvijek imamo problema s osobljem vikendom. Nastavit ću ovako nešto nuditi zauzvrat, pa će ona promijeniti ponašanje.

5. Zamolio bih je da uđe kod mene u ured. Skrenuo bih joj pozornost na konfl ikt među nama tako što bih joj opisao kako ja vidim njezino ponaša-nje i rekao bih joj da me to ljuti. Objasnio bih joj problem iz moje perspek-tive – kako zbog nje izgledam svojim podređenima, kako mi po zakonu pripada ta stanka – i nagovijestio bih da možda možemo naći način raditi zajedno, što bi bilo bolje za oboje. Pitao bih je što ona misli da se događa i kako se ona zbog toga osjeća. Rekao bih joj da bih želio dogovoriti vrije-me kada možemo o ovome podrobnije porazgovarati i pronaći način kako bismo radili zajedno.

Vježba 5.3. … i čut ćemo se mi još!10

Podijelit ćete se u skupine, svaki sa svojom ulogom.

Scenarij se odigrava u poslovnom kompleksu na Dokovima. Mnoge vodeće fi nan-cijske kompanije ovdje imaju sjedište. Bankari i brokeri koji tu rade spadaju među najbolje plaćene osobe u zemlji. Noću na scenu stupa vojska drukčijih radnika – radnici u osiguranju i čistači. Osiguranje uglavnom čine muškarci, a žene su čista-čice, i pripadnici su etničkih manjina. Njih zapošljavaju privatni poduzetnici. Imaju niske plaće i loše uvjete rada. Većina radi za minimalnu plaću, nemaju dodatnu naknadu za neuobičajeno radno vrijeme, a mnogi imaju još jedno zaposlenje kako bi spojili kraj s krajem. Ministarstvo rada nedavno je uvidjelo postojanje jaza izme-đu nacionalne minimalne plaće (5,05 $ na sat) i plaće koja je prijeko potrebna za normalan život (6,70 $ na sat). Međutim, rasprava o povećanju minimalne plaće zakazana je tek za osam mjeseci.

prirucnikprirucnik

10 Aktivnost prilagođena na temelju: Kongres sindikata, 2006. Bolji način rada. Jedinica 1: Sindikati na poslu (Warwick, TUC). str. 24-29 Dostupno na: http://www.tuc.org.uk/extras/ABWTW_06_UNIT_1.pdf

Dostojanstven rad

115

Lekcija 5.jZadatak 1: Imate 10 minuta da pročitate karticu s ulogom i sa članovima sku-pine pripremite pregovaračku strategiju. Svaka skupina ima jednu minutu za predstavljanje drugim skupinama i za izjavu o namjerama.

Zadatak 2: Pripremite poruku za onu drugu stranu na temelju kartice. Kad pri-mite/pošaljete prvu poruku, možete napisati koliko god poruka/odgovora že-lite. Također se možete odlučiti za bilateralne konzultacije (npr. rasprave licem u lice sa članovima druge skupine, ako smatrate da je to nužno). Cilj je postići najbolje moguće rješenje za svoju skupinu.

SKS BankaVi ste uprava velike banke, koja ima 400 službenika. Ugovor o osiguranju imate sa Jameson službom za osiguranje, čija je ponuda bila najniža. Oni dobro obavljaju posao patroliranja i praćenja kamera za osiguranje uvečer i noću. Tvrtka „Mi čisti-mo“ ima ugovor za održavanje higijene, i opet, nema pritužbi. Oni su jeftini i učin-koviti. Vi se ne brinete previše o tome koliko oni plaćaju svoje radnike, ako su vaši izdaci niski. Međutim, brine vas loš publicitet. Oba ugovora istječu sljedećeg mje-seca i morate odlučiti što učiniti.

Poznato vam je da Dockland informer istražuje uvjete rada i plaće koje velike fi nan-cijske institucije plaćaju podugovaračima za usluge čišćenja i osiguranja. Uz to, počeli su se raspitivati i o plaćama i naknadama uprave banke.

Svoju prvu poruku napišite Dockland informeru.

Jameson služba za osiguranjeVi ste odbor Jameson službe za osiguranje. Ugovor sa SKS Bankom donosi vašoj tvrtci 250 000 $ godišnje. Radnici su plaćeni malo više od minimalne plaće, 5,50 $ na sat. Ne dopuštate sindikalno organiziranje. Loš publicitet bi mogao utjecati na obnavljanje vašeg ugovora, koji istječe potkraj idućeg mjeseca. Postoje pravila da nije dopušteno razgovarati tijekom radnog vremena, jer su radnici osiguranja pla-ćeni paziti i motriti i ništa im ne smije skretati pozornost. Povećanje dnevnica sma-njilo bi vaš profi t. Kako ćete zadržati ugovor?

Svoju prvu poruku napišite: radnicima Jameson službe za osiguranje.

„Mi čistimo“Vi ste skupina viših menadžera u „Mi čistimo“, velikoj tvrtci koja osigurava održava-nje higijene po ugovoru. Vi zapošljavate cijelu malu vojsku uglavnom žena, među kojima su mnoge nedavno imigrirale iz Zapadne Afrike. Plaćate ih samo malo više od minimalne plaće. Mnoge čistačice rade s nepunim radnim vremenom i pozna-to vam je da mnoge imaju i drugo radno mjesto. Ne dopuštate sindikalno organi-ziranje, ali znate da sindikat pokušava učlaniti vaše radnice. Želite zadržati ugovor na kojem zarađujete 300 000 $ godišnje. Povećanje cijene rada umanjilo bi zaradu tvrtke. Ugovor istječe idućeg mjeseca i htjeli biste ga produžiti. Kako osigurati pro-dužetak ugovora?

Prvu poruku napišite: svojim radnicima u „Mi čistimo“.


116

Pravedno čišćenje & osiguranjeVi predstavljate upravu novoosnovane tvrtke koja radnicima nudi udio u profi tu. Namjeravate radnicima na održavanju čistoće i u osiguravanju plaćati plaću zaživot i udio u profi tu. Plaćat ćete i naknadu za rad u „nesocijalno”, neuobičajeno vrijeme. Surađujete sa sindikatom, UNISEC-om, i pregovarate s njihovim predstav-nicima kako bi osigurali dobre uvjete rada. Želite biti konkurent Jameson službi za osiguranje i „Mi čistimo“ za ugovor sa SKS Bankom. Ugovori uskoro istječu. Kako se pobrinuti da ugovori budu stavljeni na tender? Kako dobiti ugovor?

Svoju prvu poruku napišite: SKS Banci.

UNISECVi ste sindikalni povjerenici sindikata UNISEC. Vaš sindikat je opći sindikat radnika zaposlenih na loše plaćenim, nekvalifi ciranim poslovima. Vodi se kampanja protiv zapošljavanja slabo plaćenih radnika na poslovima održavanja higijene i osigura-nja u bogatim poduzećima (kao što su one u sektoru fi nancijskih usluga). Privatni ugovarači ne priznaju vaš sindikat. Vaš cilj su tvrtke Jameson služba za osiguranje i „Mi čistimo“ – u tim tvrtkama radnicima dijelite pristupnice kako biste ih potakli da se učlane u vaš sindikat. Kako možete poboljšati život tih slabo plaćenih radni-ka? Kako ih navesti da se učlane u vaš sindikat? Što možete poduzeti?

Svoju prvu poruku napišite: „Mi čistimo“.

Radnici tvrtke „Mi čistimo“Vas zapošljava „Mi čistimo“, tvrtka koja na temelju ugovora pruža usluge održava-nja higijene i čiji radnici čiste urede SKS Banke na Dokovima. Vaše radno vrijeme je od 19 h do 21 h i od 5 h do 7.30 h vikendom. Plaćeni ste 5,35 $ na sat i mnogi od vas imaju još jedan posao kako bi spojili kraj s krajem. Najveći dio vremena ste umorni i ne viđate se dovoljno s obitelji. Zainteresirani ste za pristupnicu sindikata UNISEC. Međutim, bojite se gubitka posla ako zatražite povišicu ili se učlanite u sindikat. Što možete učiniti kako biste poboljšali svoj život? Što ćete poduzeti?

Svoju prvu poruku napišite: UNISEC-u.

prirucnikprirucnik

Dostojanstven rad

117


Radnici Jameson službe za osiguranjeTvrtka vas zapošljava da patrolirate prostorijama SKS Banke, velike zgrade s uredi-ma na Dokovima. Plaćeni ste 5,50 $ na sat i radite od 18 h do 6 h, četiri noći tjedno. Glavni problem je što radite u nesocijalno vrijeme, pa ne možete biti sa svojom obitelji. Zanima vas što bi sindikat UNISEC i tvrtka Pravedno čišćenje&osiguranje mogli učiniti za vas. Postoji pravilo da je na dužnosti zabranjen razgovor s drugim radnicima osiguranja, ali ga vi obično ignorirate. Što biste voljeli učiniti kako biste poboljšali svoj život na radu? Što biste mogli poduzeti?

Profi l radnika Docklanda (Radnici Jameson službe za osiguranje i tvrtke„Mi čistimo“

Radnici u osiguranju uglavnom su muškarci, a radnici agencije za čišćenje uglav-nom su žene; većinom su pripadnici etničkih manjina. Njih zapošljavaju privatni poduzetnici, loše su plaćeni i imaju loše uvjete rada. Problemi s kojima se suoča-vaju uključuju:

• Nema dodatne naknade za rad u nesocijalno vrijeme• Prisiljeni su raditi još jedan posao• Nema ormarića za ostavljanje osobnih stvari• Nema prostorija za odmor ili stanku• Nije im dopušten razgovor s kolegama u radno vrijeme.

Svoju prvu poruku napišite: tvrtki Pravedno čišćenje/osiguranje.

Dockland informerVi ste skupina novinara lokalnih novina. Želite pružiti potporu kampanji čiji je cilj skrenuti pozornost na razliku između vrlo visokih plaća službenika SKS Banke i drugih tvrtki na Docklandu i slabo plaćenih noćnih radnika. Lokalne crkve govore kako nesocijalni uvjeti rada i niske plaće vode razaranju obitelji i nasilju u obitelji. Kako ćete prikupiti informacije i podržati svoju kampanju? Kako ćete izvršiti pritisak?

Svoju prvu poruku napišite: tvrtki Jameson služba za osiguranje.


118

Obrazac poruke

Poruka od _________________________________________________________

Prima_____________________________________________________________

Potpis__________________

Obrazac za odgovor

Poruka od _________________________________________________________

Prima_____________________________________________________________

Potpis__________________

prirucnikprirucnik

Dodaci


120

Dodatak I.Dodatak I.

Međunarodni radni standardi MOR-a

LINKOVI S KONVENCIJAMA MOR-A

Sloboda udruživanja, kolektivno pregovaranje i industrijski odnosi

Konvencija broj 11 o pravima udruživanja i zajedničkoga djelovanja poljopri-vrednih radnika, 1921.C11 Right of Association (Agriculture) Convention, 1921

Konvencija broj 84 o pravu na udruživanje (područja izvan metropole), 1947.C84 Right of Association (Non-Metropolitan Territories) Convention, 1947

Konvencija broj 87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje, 1948.C87 Freedom of Association and Protectionof the Right to Organise Convention, 1948

Konvencija broj 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, 1949.C98 Right to Organise and Collective Bargaining Convention, 1949

Konvencija broj 135 o predstavnicima radnika, 1971.C135 Workers’ Representatives Convention, 1971

Konvencija broj 141 o organizacijama ruralnih radnika, 1975.C141 Rural Workers’ Organisations Convention, 1975

Konvencija broj 151 o radnim odnosima u javnim službama, 1978.C151 Labour Relations (Public Service) Convention, 1978

Konvencija broj 154 o kolektivnom pregovaranju, 1981.C154 Collective Bargaining Convention, 1981

Konvencija broj 87 (o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje) i Kon-vencija broj 98 (o pravima radnika na organiziranje i kolektivno pregovaranje) utvrđuju pravo svih radnika i poslodavaca na osnivanje organizacija prema svo-jem izboru, kao i na pristupanje tim organizacijama, zaštitu od diskriminacije na temelju članstva u sindikatu, i jamče pravo na kolektivno pregovaranje.


Dostojanstven rad

121

DodaciDodaciPrisilni rad

Konvencija broj 29 o prisilnom radu, 1930.C29 Forced Labour Convention, 1930

Konvencija broj 105 o ukinuću prisilnog rada, 1957.C105 Abolition of Forced Labour Convention, 1957

Ovi standardi zabranjuju korištenje svih oblika prisilnog ili obveznog rada kao sredstva političke prinude, odgoja ili kao kazne za izražavanje političkih stavova, radne discipline, kazne za sudjelovanje u štrajkovima i diskriminacije.

Ukinuće dječjeg rada i zaštita djece i mladih osoba

Konvencija broj 5 o najnižoj dobi u industriji, 1919.C5 Minimum Age (industry) Convention, 1919

Konvencija broj 6 o noćnom radu mladih osoba u industriji, 1919.C6 Night Work of Young Persons (Industry) Convention, 1919

Konvencija broj 10 o najnižoj dobi u poljoprivredi, 1921.C10 Minimum Age (Agriculture) Convention, 1921

Konvencija broj 15 o najnižoj dobi za zapošljavanje (skladištari i ložači na brodovima), 1921.C15 (Shelved) Minimum Age (Trimmers and Stokers) Convention, 1921

Konvencija broj 33 o najnižoj dobi za zapošljavanje u neindustrijskimzanimanjima, 1932., Konvencija broj 59 o najnižoj dobi za zapošljavanje u industriji (revidirana), 1937.C33 Minimum Age (Non-Industrial Employment) Convention, 1932 C59 Minimum Age (Industry) Convention (Revised), 1937

Konvencija broj 77 o liječničkom pregledu mladih osoba u industriji, 1946.C77 Medical Examination of Young Persons (Industry) Convention, 1946

Konvencija broj 78 o liječničkom pregledu mladih osoba u neindustrijskim zanimanjima, 1946.C78 Medical Examination of Young Persons(Non-Industrial Occupations) Convention, 1946

Konvencija broj 79 o noćnom radu mladih osoba u neindustrijskimzanimanjima, 1946.C79 Night Work of Young Persons(Non-Industrial Occupations) Convention, 1946

Konvencija broj 90 o noćnom radu djece u industriji (revidirana), 1948.C90 Night Work of Young Persons (Industry) Convention (Revised), 1948

Konvencija broj 123 o najnižoj dobi za rad pod zemljom, 1965.C123 Minimum Age (Underground Work) Convention, 1965


122


Konvencija broj 124 o liječničkom pregledu mladih osoba(rad pod zemljom), 1965.C124 Medical Examination of Young Persons(Underground Work) Convention, 1965

Konvencija broj 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje, 1973.C138 Minimum Age Convention, 1973

Konvencija broj 182 o najgorim oblicima dječjeg rada, 1999.C182 Worst Forms of Child Labour Convention, 1999

Najniža dob za zapošljavanje ne može biti niža od dobi za završavanje obveznog školovanja. (Konvencija broj 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje). Postoje po-sebne odredbe za neodgodivo ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (npr. ropstvo, prostitucija, trgovina ljudima). Takva zabrana se primjenjuje na svu djecu mlađu od 18 godina života. (Konvencija broj 182 o najgorim oblicima dječjeg rada)

Jednakost mogućnosti i tretmana

Konvencija broj 100 o jednakosti plaća, 1951.C100 Equal Remuneration Convention, 1951

Konvencija broj 111 o diskriminaciji u odnosu na zaposlenjei zanimanje, 1958.C111 Discrimination (Employment and Occupation) Convention, 1958

Konvencija broj 156 o radnicima s obiteljskim obvezama, 1981.C156 Workers with Family Responsibilities Convention, 1981

Konvencija broj 100 (o jednakosti plaća) i Konvencija broj 111 (o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje) zabranjuje diskriminaciju pri pristupu zani-manju, osposobljavanju i drugim uvjetima za zaposlenje na temelju rase, boje kože, spola, vjere, političkog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla. Cilj je promicanje jednakosti mogućnosti i tretmana, jednake plaće i naknada na teme-lju rada jednake vrijednosti.

Profesionalna orijentacija i strukovno osposobljavanje

Konvencija broj 140 o plaćenom dopustu za školovanje, 1974.C140 Paid Educational Leave Convention, 1974

Konvencija broj 142 o razvoju ljudskih resursa, 1975.C142 Human Resources Development Convention, 1975

Dostojanstven rad

123

DodaciDodaciKonvencija MOR-a o razvoju ljudskih resursa (broj 142) od zemalja koje su je ratifi -cirale zahtijeva donošenje sveobuhvatnih mjera i programa profesionalne orijen-tacije i strukovnog osposobljavanja, namijenjenih osposobljavanju svih, na jedna-koj osnovi i bez diskriminacije, za razvijanje i korištenje svojih sposobnosti kako bi radili u svom najboljem interesu i u skladu s vlastitim težnjama.

Sigurnost zaposlenja

Konvencija broj 158 o prestanku radnog odnosa, 1982.C158 Termination of Employment Convention, 1982

Ovaj standard propisuje da za prestanak radnog odnosa mora postojati valjani razlog. Članstvo u sindikatu, rasa, boja kože, spol, bračno stanje, obiteljske obveze, trudnoća, vjera, političko uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, odsutnost s posla zbog bolesti ili zbog ozljede nisu valjani razlozi za prestanak. Radnici kojima radni odnos treba prestati imaju pravo na: a) razuman otkazni rok (ili na naknadu umjesto toga), b) otpremninu ili druge naknade pri raskidu; c) davanja iz osigura-nja u slučaju nezaposlenosti, pomoć ili neki drugi oblik socijalnog osiguranja.

Plaće

Konvencija broj 26 o mehanizmu za utvrđivanje minimalne plaće, 1928.C26 Minimum Wage-Fixing Machinery Convention, 1928

Konvencija broj 94 o klauzulama o radu u javnim ugovorima, 1949.C94 Labour Clauses (Public Contracts) Convention, 1949

Konvencija broj 95 o zaštiti plaća, 1949.C95 Protection of Wages Convention, 1949

Konvencija broj 99 o mehanizmu za utvrđivanje minimalne plaćeu poljoprivredi, 1951.C99 Minimum Wage Fixing Machinery (Agriculture) Convention, 1951

Konvencija broj 131 o utvrđivanju minimalne plaće, 1970.C131 Minimum Wage Fixing Convention, 1970

Konvencija broj 173 o zaštiti radničkih potraživanjau slučaju insolventnosti poslodavca, 1992.C173 Protection of Workers’ Claims(Employer’s Insolvency) Convention, 1992


124

Konvencija broj 95 (Zaštita plaća) utvrđuje da se plaće moraju isplaćivati redovno. Odbici su dopušteni samo u određenoj mjeri i u uvjetima koje propisuje nacionalno zakonodavstvo, ili koje je utvrđeno kolektivnim ugovorom ili dobiveno arbitražom. Radnici imaju pravo biti obaviješteni o odbicima od plaće. U slučaju stečaja ili sud-ske likvidacije, radnici se tretiraju kao prioritetni zajmodavci/obveznici.

Konvencija MOR-a broj 131 (Utvrđivanje minimalne plaće) uvodi obvezu svake dr-žave koja ratifi cira ovu Konvenciju da ustanovi sustav minimalnih plaća. Pri odre-đivanju razine minimalnih plaća, treba uzimati u obzir: a) potrebe radnika i njiho-vih obitelji; i b) gospodarske čimbenike, uključujući potrebe gospodarskog razvoja, razinu produktivnosti i održanje visoke razine zaposlenosti.

Radno vrijeme

Konvencija broj 1 o radnom vremenu u industriji, 1919.C1 Hours of Work (Industry) Convention, 1919

Konvencija broj 14 o tjednom odmoru u industrijskim poduzećima, 1921.C14 Weekly Rest (Industry) Convention, 1921

Konvencija broj 30 o radnom vremenu u trgovini i uredima, 1930.C30 Hours of Work (Commerce and Offi ces) Convention, 1930

Konvencija broj 47 o četrdesetosatnom radnom tjednu, 1935.C47 Forty-Hour Week Convention, 1935

Konvencija broj 52 o plaćenom odmoru, 1936.C52 Holidays with Pay Convention, 1936

Konvencija broj 89 o noćnom radu žena (revidirana), 1948.C89 Night Work (Women) Convention (Revised), 1948

Konvencija broj 101 o plaćenom odmoru u poljoprivredi, 1952.C101 Holidays with Pay (Agriculture) Convention, 1952

Konvencija broj 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima, 1957.C106 Weekly Rest (Commerce and Offi ces) Convention, 1957

Konvencija broj 132 o plaćenom godišnjem odmoru (revidirana), 1970.C132 Holidays with Pay Convention (Revised), 1970

Konvencija broj 153 o radnom vremenu i odmoru u cestovnom prijevozu, 1979.C153 Hours of Work and Rest Periods (Road Transport) Convention, 1979

Konvencija broj 171 o noćnom radu, 1990.C171 Night Work Convention, 1990

Protokol broj 89 iz 1990. uz (revidiranu) Konvenciju o noćnom radu žena, 1948.P89 Protocol of 1990 to the Night Work (Women) Convention (Revised), 1948

Konvencija broj 175 o nepunom radnom vremenu, 1994.C175 Part-Time Work Convention, 1994


Dostojanstven rad

125

DodaciDodaciKonvencija MOR-a broj 14 (Tjedni odmor, industrija) i Konvencija broj 106 (Tjedni odmor, trgovina i uredi) propisuju pravo radnika na razdoblje tjednog odmora ne kraće od neprekinuta 24 sata, tijekom svakog razdoblja od sedam dana.

Konvencija broj 30 o radnom vremenu u trgovini i uredima propisuje da radno vrijeme u tim sektorima ne smije prelaziti četrdeset i osam sati tjedno i osam sati dnevno. Povećanje radnog vremena ne smije prelaziti jedan sat dnevno, i broj dnevnih sati rada ne smije biti veći od deset.

Konvencija broj 132 o plaćenome godišnjem odmoru daje radnicima pravo na plaćeno razdoblje godišnjega odmora. Iako trajanje plaćenog odmora uređuje nacionalno zakonodavstvo, odmor ne smije biti kraći od tri radna tjedna za godi-nu dana rada. Stjecanje prava na plaćeni godišnji odmor može se uvjetovati mini-malnim trajanjem radnog odnosa. U Hrvatskoj je to šest mjeseci u slučaju radnika koji se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana. Državni praznici se ne računaju kao dio plaćenoga godišnjeg odmora. Za vrijeme praznika, radnici primaju najmanje svoju normalnu ili prosječnu plaću.

Konvencija MOR-a broj 171 o noćnom radu defi nira noćni rad kao svaki rad koji se obavlja za vrijeme razdoblja koje nije kraće od sedam uzastopnih sati, uključujući interval od ponoći do pet sati ujutro. Zakon o radu Republike Hrvatske defi nira noćni rad kao rad radnika kojeg, neovisno o njegovu trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro. Država može, nakon savjetova-nja reprezentativnih organizacija zainteresiranih poslodavaca i radnika, isključiti u cijelosti ili djelomično iz svog djelokruga ograničene kategorije radnika. Konven-cija također propisuje usvajanje mjera kojima se osigurava postojanje alternative noćnome radu: a) prije i nakon rođenja djeteta, u trajanju od najmanje šesnaest tjedana; b) u dodatnom razdoblju kada je to potrebno radi očuvanja zdravlja maj-ke ili djeteta; c) za vrijeme trudnoće.

Konvencija MOR-a broj 175 o nepunom radnom vremenu propisuje da radnici s nepunim radnim vremenom imaju istu zaštitu kao i usporedivi radnici s punim radnim vremenom s obzirom na: a) pravo na organiziranje, kolektivno pregovara-nje i pravo djelovanja kao predstavnik radnika; b) sigurnost i zdravlje na radu; i c) diskriminaciju u zaposlenju i zanimanju. Nadalje, zakonom propisano socijalno osiguranje prilagođava se tako da radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju uvjete jednake ili usporedive onima radnika s punim radnim vremenom na po-dručjima: a) zaštite majčinstva; b) prekida radnog odnosa; c) plaćenoga godišnjeg odmora i blagdana; i d) bolovanja.


126

Sigurnost i zdravlje na radu

Konvencija broj 13 o zabrani upotrebe olovnog bjelila u bojenju, 1921.C13 White Lead (Painting) Convention, 1921

Konvencija broj 45 o zapošljavanju žena na poslovima koji se obavljajupod zemljom u rudnicima svih vrsta, 1935.C45 Underground Work (Women) Convention, 1935

Konvencija broj 62 o sigurnosnim odredbama u građevinarstvu, 1937.C62 Safety Provisions (Building) Convention, 1937

Konvencija br. 115 o zaštiti od zračenja, 1960.C115 Radiation Protection Convention, 1960

Konvencija broj 119 o zaštiti strojeva, 1963.C119 Guarding of Machinery Convention, 1963

Konvencija broj 120 o higijeni u trgovini i uredima, 1964.C120 Hygiene (Commerce and Offi ces) Convention, 1964

Konvencija broj 127 o najvećoj dozvoljenoj težini, 1967.C127 Maximum Weight Convention, 1967

Konvencija broj 136 o benzenu, 1971.C136 Benzene Convention, 1971

Konvencija broj 139 o profesionalnom riziku od raka, 1974.C139 Occupational Cancer Convention, 1974

Konvencija broj 148 o radnoj okolini (zagađenje zraka,buka i vibracije), 1977.C148 Working Environment (Air Pollution,Noise and Vibration) Convention, 1977

Konvencija broj 155 o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti iradnoj okolini, 1981.C155 Occupational Safety and Health Convention, 1981

Konvencija broj 161 o službama medicine rada, 1985.C161 Occupational Health Services Convention, 1985

Konvencija broj 162 o azbestu, 1986.C162 Asbestos Convention, 1986

Konvencija broj 167 o sigurnosti i zdravlju u graditeljstvu, 1988.C167 Safety and Health in Construction Convention, 1988

Konvencija broj 170 o kemikalijama, 1990.C170 Chemicals Convention, 1990

Konvencija broj 174 o sprečavanju velikih industrijskih nesreća, 1993.C174 Prevention of Major Industrial Accidents Convention, 1993

Konvencija broj 176 o sigurnost i zdravlju u rudnicima, 1995.C176 Safety and Health in Mines Convention, 1995


Dostojanstven rad

127

DodaciDodaciKonvencija broj 184 o sigurnosti i zdravlju u poljoprivredi, 2001.C184 Safety and Health in Agriculture Convention, 2001

Protokol broj 155 iz 2002. uz Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, 1981.P155 Protocol of 2002 to the Occupational Safety and Health Convention, 1981

Konvencija broj 187 o promotivnom okviru za sigurnost izaštitu zdravlja na radu, 2006.C187 Promotional Framework for Occupational Safetyand Health Convention, 2006

Konvencija broj 155 (zaštita na radu) obvezuje države koje su je ratifi cirale da –nakon savjetovanja organizacijama poslodavaca i radnika – utvrde, provode i pe-riodično revidiraju nacionalnu politiku u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, i radnom okolinom. Cilj ove politike je prevencija nesretnih slučajeva i ozljeda, sma-njivanjem na najmanju moguću mjeru uzroka i opasnosti koji su sastavni dio rad-nog okruženja.

Socijalno osiguranje

Konvencija broj 12 o naknadi za nesreću na radu radnicima upoljoprivredi, 1921.C12 Workmen’s Compensation (Agriculture) Convention, 1921

Konvencija broj 17 o naknadi radnicima za slučaj nesreće na poslu, 1925.C17 Workmen’s Compensation (Accidents) Convention, 1925

Konvencija broj 18 o naknadama za profesionalne bolesti, 1925.C18 Workmen’s Compensation (Occupational Diseases) Convention, 1925

Konvencija broj 19 o jednakom tretmanu stranih i domaćih radnika uodnosu na odštete za nesreće na radu, 1925.C19 Equality of Treatment (Accident Compensation) Convention, 1925

Konvencija broj 24 o osiguranju za slučaj bolesti industrijskih itrgovačkih radnika i domaće posluge, 1927.C24 Sickness Insurance (Industry) Convention, 1927

Konvencija broj 25 o osiguranju poljoprivrednih radnika za slučaj bolesti, 1927.C25 Sickness Insurance (Agriculture) Convention, 1927

Konvencija broj 42 (revidirana) o naknadi radnicima u slučajuprofesionalne bolesti, 1934.C42 Workmen’s Compensation (Occupational Diseases)Convention (Revised), 1934

Konvencija broj 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti, 1952.C102 Social Security (Minimum Standards) Convention, 1952

Konvencija broj 118 o jednakom tretmanu (socijalno osiguranje), 1962.C118 Equality of Treatment (Social Security) Convention, 1962


128

Konvencija broj 121 o davanjima za slučaj ozljede na radu iprofesionalnih bolesti, 1964.C121 Employment Injury Benefi ts Convention, 1964

Konvencija broj 128 o davanjima za invalidnost, starost i članovimaobitelji kada umre uzdržavatelj, 1967.C128 Invalidity, Old-Age and Survivors’ Benefi ts Convention, 1967

Konvencija broj 130 o naknadama za medicinsku skrb i slučaj bolesti, 1969.C130 Medical Care and Sickness Benefi ts Convention, 1969

Konvencija broj 157 o očuvanju prava iz socijalne sigurnosti, 1982.C157 Maintenance of Social Security Rights Convention, 1982

Konvencija broj 168 o promicanju zapošljavanja i zaštiti odnezaposlenosti, 1988.C168 Employment Promotion and Protection againstUnemployment Convention, 1988

Države koje su ratifi cirale Konvenciju broj 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti dužne su osigurati zaštićeniku liječničku skrb za slučaj bolesti, nezapos-lenosti i starosti. Konvencija također navodi koje osobe imaju to pravo, slučajeve na koje se ono odnosi, minimalno razdoblje pokrivenosti i načine isplate. Konvencija broj 128 o davanjima za invalidnost, starost i članovima obitelji kada umre uz-državatelj, među ostalim, propisuje i davanja osobama s invaliditetom koje nisu u stanju biti na stalnoj osnovi angažirani na nekoj aktivnosti koja donosi zaradu.

Zaštita majčinstva

Konvencija broj 3 o radu žena prije i poslije poroda, 1919.C3 Maternity Protection Convention, 1919

Konvencija broj 103 o zaštiti majčinstva (revidirana), 1952.C103 Maternity Protection Convention (Revised), 1952

Konvencija broj 183 o zaštiti majčinstva, 2000.C183 Maternity Protection Convention, 2000

Konvencija broj 183 (Konvencija o zaštiti majčinstva) primjenjuje se na sve zapos-lene žene, uključujući i one koje se bave netipičnim oblikom rada u radnom odnosu. Države koje su ratifi cirale ovu konvenciju dužne su usvojiti mjere kojima se osigu-rava da trudnice i dojilje nisu obvezne obavljati rad koji može dovesti u opasnost zdravlje majke ili djeteta. Žene imaju pravo na rodiljni dopust, ne kraći od 14 tjeda-na (ili duži, u slučaju bolesti, komplikacija ili rizika u vezi s trudnoćom ili porodom). Žene koje odsustvuju s posla zbog rodiljnog dopusta, primaju davanja takve razi-ne da žena može uzdržavati sebe i svoje dijete. Poslodavac ne može raskinuti radni odnos s radnicom za vrijeme trudnoće ili rodiljnog dopusta, kao ni u određenom


Dostojanstven rad

129

DodaciDodacirazdoblju nakon njezinoga povratka na posao, osim zbog razloga koji nisu pove-zani s trudnoćom ili rođenjem djeteta, njegovom njegom ili dojenjem. Teret doka-za snosi poslodavac. Po završetku rodiljnog dopusta, ženi se jamči pravo vraćanja na isti ili odgovarajući položaj, jednako plaćen. Žena ima pravo na jednu ili više dnevnih stanki ili skraćenje dnevnog radnog vremena radi dojenja djeteta.

Posebne kategorije radnika

Konvencija broj 83 o radnim standardima (područja izvan metropole), 1947.C83 Labour Standards (Non-Metropolitan Territories) Convention, 1947

Konvencija broj 110 o plantažama, 1958.C110 Plantations Convention, 1958

Konvencija broj 149 o medicinskom osoblju, 1977.C149 Nursing Personnel Convention, 1977

Konvencija broj 172 o uvjetima rada u hotelima i restoranima, 1991.C172 Working Conditions (Hotels and Restaurants) Convention, 1991

Protokol broj 110 uz Konvenciju o plantažama, 1958.P110 Protocol to the Plantations Convention, 1958

Konvencija broj 177 o radu kod kuće, 1996.C177 Home Work Convention, 1996

Konvencija 172 o uvjetima rada u hotelima i restoranima propisuje da radnici u ovim sektorima imaju pravo na: a) razumno uobičajeno radno vrijeme i razumne odredbe za prekovremeni rad, s razumnim minimalnim dnevnim i tjednim odmo-rom, b) pravodobnu obaviještenost o radnom rasporedu; c) odgovarajuću nakna-du u vremenu, odnosno novcu ako se od njih traži da rade na državni praznik; d) plaćeni godišnji odmor; i e) osnovnu naknadu koja se isplaćuje u redovitim inter-valima (bez obzira na napojnice).

Konvencija broj 177 o radu kod kuće osigurava jednakost tretmana radnika kod kuće i drugih radnika, posebice u odnosu na: a) prava na osnivanje ili učlanjivanje u organizacije po vlastitom odabiru; b) zaštitu od diskriminacije u odnosu na za-pošljavanje i zanimanje; c) sigurnost i zdravlje na radu; d) naknadu za obavljeni rad; e) obveznu socijalnu zaštitu; f ) pristup osposobljavanju; g) najnižu dob za za-pošljavanje ili rad; i h) zaštitu majčinstva.


130

Dodatak II.Dodatak II.

Glosar pojmova

Dijete Svaka osoba mlađa od 18 godina.

Dostojanstveni rad

Dostojanstveni rad je rad koji:

• je produktivan i osigurava pristojan prihod;• osigurava sigurnost na radnome mjestu i socijalnu zaštitu radnika

i njihovih obitelji;• nudi bolje izglede za osobni razvoj i socijalnu integraciju;• osobama odobrava slobodu izražavanja svojih briga, omogućuje

uređivanje i sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na njihove živote; i

• osigurava jednake mogućnosti i prilike za sve žene i muškarce.

Godišnji odmor Godišnji odmor je razdoblje u godini tijekom kojeg radnici uzimaju slobodno vrijeme s posla dok nastavljaju primati naknadu plaće i ostvarivati pravo na socijalnu zaštitu. Radnici mogu uzeti određeni broj radnih dana ili tjedana odmora, s ciljem da im se da prilika za produženi odmor i opuštanje.

Kolektivno pregovaranje

Kolektivno pregovaranje obuhvaća sve procese pregovaranja između poslodavca, skupine poslodavaca ili (jedne ili više) udruga poslodavaca, s jedne strane, i jedne ili više udruga radnika s druge, o:

• određivanju uvjeta rada i uvjeta zapošljavanja; i/ili• uređivanju odnosa između poslodavaca i radnika; i/ili• uređivanju odnosa između poslodavaca ili njihovih udruga i

jedne ili više udruga radnika.

Kolektivni ugovori

Kolektivni ugovori su svi pisani ugovori koji se odnose na uvjeterada i uvjete zapošljavanja sklopljeni između poslodavca, skupine poslodavaca ili (jedne ili više) udruge poslodavaca, s jedne, i jedne ili više udruga radnika s druge strane. Ti ugovori obvezuju i ugovorne strane i one u čije ime je ugovor sklopljen.


Dostojanstven rad

131

DodaciDodaci

Minimalna plaća

Minimalna plaća je minimalni iznos koji se može isplatiti radnikuza obavljeni posao ili izvršene usluge, unutar danog razdoblja, bilo da se obračunava na temelju sati rada ili učinka, koji se ne može sniziti ni individualnim ni kolektivnim ugovorom, koji je zajamčen zakonom te koji se može utvrditi na takav način da pokrijeminimalne potrebe radnika i onih koje oni uzdržavaju, a u svjetlu nacionalnih gospodarskih i socijalnih uvjeta.

U Republici Hrvatskoj, minimalna plaća je uređena Zakonom o minimalnoj plaći.

Mladi Mladost je razdoblje života između djetinjstva i zrelosti.Međunarodno prihvaćena defi nicija se odnosi na sve osobe između 14. i 25. godine života.

MOR Međunarodna organizacija rada je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja je posvećena smanjenju siromaštva, dostizanju socijalne pravde u globalizaciji i unapređenju mogućnosti za žene i muškarce za stjecanje dostojanstvenoga i produktivnoga posla u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskoga dostojanstva. Kao tripartitna (trodijelna) organizacija MOR radi s vladama, poslodavcima i organizacijama radnika.

Naknade Obična, osnovna dnevnica ili plaća i sva druga prava koja se isplaćuju izravno ili neizravno, u gotovini ili naturi, od strane poslodavca radniku, na temelju radnikova zaposlenja.

Noćni rad Noćni rad je svaki rad koji se obavlja za vrijeme razdoblja koje nije kraće od sedam uzastopnih sati, uključujući interval od ponoći do pet sati ujutro.

Zakon o radu Republike Hrvatske noćni rad defi nira kao rad radnika kojeg, neovisno o njegovu trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana.

Odmori Razdoblja slobodnog vremena, izvan radnog mjesta, koja se odobravaju radnicima kako bi se očuvala njihova sigurnost,zdravlje i dobrobit.

Otkazni rok Poslodavci i radnici, kada žele prekinuti radni odnos, moraju se pri-državati otkaznoga roka koji posebno navodi koliko dugo traje radni odnos od dana stupanja na snagu odluke o otkazu ugovora o radu.


132

Poslodavac Poslodavci su one osobe koje su samozaposlene i koje na trajnoj osnovi angažiraju jednu ili više osoba da rade za njih u njihovuposlu kao „radnic(i)“. Njihova zarada ovisi o profi tu ostvarenome iz proizvedenih roba i pruženih usluga.

Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, poslodavac je fi zička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prekovremeni rad

Prekovremeni rad se odnosi na sve radne sate preko punog radnog vremena. Prekovremeni rad se može ostvarivati sve do zakonski propisanog maksimuma radnih sati za jedan dan ili tjedan. Hrvatski Zakon o radu defi nira da prekovremeni rad ne smije trajati duže od osam sati tjedno, trideset dva sata mjesečno, niti duže od sto osamdeset sati godišnje.

Probni rok Pri sklapanju ugovora o radu, obično se određeno razdoblje predviđa za probni rad. U tom roku, obje strane, i poslodavac i radnik, imaju pravo raskinuti ugovor o radu s ograničenimotkaznim rokom ili bez njega.

Rad s nepunim radnim vremenom

Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu su zaposlene osobe čije radno vrijeme je kraće od radnoga vremena radnika s punim radnim vremenom na usporedivim radnim mjestima.

Rad usmjenama

Rad u smjenama je organizacija rada prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istome radnome mjestu i mjestu rada tako da taj poslodavac može raditi duže od radnog vremena jednog radnikau različite dnevne i noćne sate.

Rad od kuće Rad od kuće obavlja osoba kod kuće ili u prostorijama po svom izboru (osim u prostorijama poslodavca), za naknadu, i čiji je rezultat proizvod ili usluga specifi cirana od strane poslodavca. Ako takva osoba ima dovoljan stupanj autonomije i ekonomsku neovisnost, može se smatrati neovisnim radnikom.

Rizičan (opasan) posao

Rizičan (opasan) posao je bilo koja vrsta posla koja po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja može ugroziti zdravlje, sigurnost ili moral mladih osoba.

Rizik/opasnost Rizik je defi niran kao bilo koja aktivnost, situacija ili materija koja može izazvati štetu bilo fi zički ili psihički. Rizici se mogu podijeliti u dvije opće kategorije: zdravstveni i sigurnosni rizici.

Samozaposleni Naknada samozaposlenih osoba ovisi o profi tu dobivenom od robe i pruženih usluga. Samozaposleni donose važne odluke koje utječu na poduzeće. Samozaposleni ne angažiraju radnike u stalni radni odnos. Samozaposleni mogu voditi posao s više partnera.


Dostojanstven rad

133

DodaciDodaciSindikati Sindikati su udruge radnika, obično prošireni izvan granica jednog

poduzeća, osnovane radi zaštite ili poboljšanja, kroz zajedničke akcije, ekonomskog i socijalnog položaja radnika.

Socijalno osiguranje

Socijalno osiguranje je zaštita koju društvo osigurava i pružasvojim članovima kroz niz javnih mjera – protiv ekonomskih i socijalnih rizika izazvanih prestankom isplata zarada ili njihovim značajnim padom, a zbog bolesti, rodiljnog dopusta, ozljeda na radu, nezaposlenosti, invaliditeta, starosti i smrti; osiguravamedicinsku skrb; i novčanu pomoć obiteljima s djecom.

Udruge poslodavaca

Poslodavci imaju pravo osnivati i pristupati organizaciji prema svojemu odabiru, koja bi im pomagala i branila njihove interese.

Radnici Radnici su svi oni koji rade na „plaćenome radnome mjestu“.To znači da radnici imaju ugovor o radu prema kojemu imaju prava na osnovnu plaću, obično u obliku dnevnica ili plaća. Za razliku od samozaposlenih i poslodavaca, ova plaća ne ovisi izravno o godišnjim prihodima poduzeća. Poslodavac je odgovoran za plaćanjeodgovarajućih poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.

Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, radnik-ca je fi zička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

Plaća Plaće su naknade ili primanja u novcu, koje se određuju zajedničkim sporazumom ili putem nacionalnog zakonodavstva i regulative, koje poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni posao ili pružene usluge.


134

Dodatak III. Dodatak III.

Primjer plana lekcijeLekcija 1

SADRŽAJ MATERIJAL ZA OSPOSOBLJAVANJE

Uvod (10 min)

• Polaznici i predavač(i)• Svrha aktivnosti• Ciljevi učenja Lekcije 1.

Popis na kojemu su popisani:

• Svrha aktivnosti• Ciljevi učenja Lekcije 1.

Činjenice o mladim radnicima (10 min)

• Prezentacija informacija o mladim radnicima u nacionalnom kontekstu

• Vježba 1.1. Pravedna radna mjesta(10 min)

Promjenljiva tržišta rada, fl eksibilni oblici zaposlenja (10 min)

• Prezentacija o tome kako se nacionalna tržišta rada mijenjaju (sada i u prošlosti)

• Vježba 1.2. Fleksibilni rad: za i protiv(15 min)

Mapa na kojoj su navedene glavne prepreke s kojima se suočavaju mladikada ulaze na tržište rada

Kartice s radnim standardima:

1. Najniža dob za zapošljavanje (i izuzeci)2. Maksimalno radno vrijeme (uključujući

i prekovremeni rad)3. Iznos povećane plaće za prekovremeni

rad4. Rad s nepunim radnim vremenom5. Privremeni rad

Osnovna radna prava (10 min)

• Prezentacija osnovnih radnih prava MOR-a

• Oblici i vrste diskriminacije

Priprema mape s nabrojanim:

• Osnovnim radnim pravima

Kartice sa standardima u vezi sa zabranom diskriminacije

Dostojanstveni rad (20 min)

• Prezentacija koncepta dostojanstvenoga rada

• Vježba 1.3. Dosta je bilo! Recite „ne“ diskriminaciji!

Završna aktivnost (5 min)

• Sažetak ključnih pojmova

Priprema mape s nabrojanim ključnim elementima dostojanstvenoga rada.

Na mapi istaknite ključne točke.

Dodatak III.Dodatak III.

Dostojanstven rad

135

DodaciDodaciDodatak IV. Dodatak IV.

Evaluacijski upitnik

Seminar: Radna prava mladih

Mjesto:

Datum:

Molimo vas da kvačicom označite odgovor na navedena pitanja. Različite elemente seminara trebate ocijeniti na ljestvici od jedan do pet, pri čemu je jedan najniža ocjena za negativni dojam, tri je prosječan dojam, a pet je najviša ocjena za najbolji dojam. Ako smatrate da ne možete odgovoriti na neko pitanje, možete ga preskočiti. Molimo vas, budite iskreni. Upitnik je anoniman i rezultati će biti korišteni samo u agregatnom obliku.

Iskreno cijenimo vaše povratne informacije.

Hvala.


136

Potpuno

Uglavnom

Više-manje

Djelomično

Ne

Jesu

li v

am c

iljev

i, sa

drža

j i m

etod

a ak

tivn

osti

za

ospo

sobl

java

nje

obja

šnje

ni p

rije

sudj

elov

anja

u a

ktiv

nost

i?O

OO

OO

Nak

on z

avrš

etka

radi

onic

e, s

mat

ram

:

Potpuno

Uglavnom

Više-manje

Djelomično

Ne

Osp

osob

ljava

nje

je b

ilo d

obro

str

uktu

riran

oO

OO

OO

Radi

onic

a je

str

učno

vođ

ena

OO

OO

O

Osp

osob

ljava

nje

se u

sred

otoč

ilo n

a kl

jučn

e te

me

OO

OO

O

Pred

avač

/oso

ba z

aduž

ena

za m

ater

ijal z

a os

poso

blja

vanj

e uz

imal

a je

u o

bzir

povr

atne

info

rmac

ijeod

pol

azni

kaO

OO

OO

Akt

ivno

st o

spos

oblja

vanj

a bi

la je

dob

ro o

rgan

izira

naO

OO

OO

Obr

ađen

i sad

ržaj

bio

je p

rikla

dan

OO

OO

O

Skup

ina

pola

znik

a je

prid

onije

la m

ojem

u uč

enju

OO

OO

O

Dodatak IV.Dodatak IV.

Dostojanstven rad

137

DodaciDodaciM

etod

e os

poso

blja

vanj

a bi

le s

u pr

ikla

dne

OO

OO

O

Pros

torij

a je

odg

ovar

ala

naši

m p

otre

bam

aO

OO

OO

Nak

on z

avrš

etka

radi

onic

e, s

mat

ram

:

Potpuno

Uglavnom

Više-manje

Djelomično

Ne

Post

ignu

ti su

cilj

evi a

ktiv

nost

i za

ospo

sobl

java

nje

OO

OO

O

Ono

što

sam

nau

čio

pom

oći ć

e m

i u ra

duO

OO

OO

Opć

enit

o, s

mat

ram

da

su a

ktiv

nost

i sem

inar

a:

Vrlo

rele

vant

neO

Rele

vant

neO

Man

je-v

iše

rele

vant

neO

Jedv

a re

leva

ntne

O

Ner

elev

antn

eO


138

Kako

bis

te v

i una

prije

dili

ovo

ospo

sobl

java

nje?

(Ozn

ačit

e sv

e št

o vr

ijedi

)

OPr

užiti

bol

je in

form

iranj

e pr

ije o

spos

oblja

vanj

aO

Poja

sniti

cilj

eve

ospo

sobl

java

nja

OSm

anjit

i kol

ičin

u ob

rađe

nog

sadr

žaja

OPo

veća

ti ko

ličin

u sa

drža

ja

OIn

ovira

ti sa

drža

jO

Pobo

ljšat

i met

ode

podu

ke

OPo

brin

uti s

e da

osp

osob

ljava

nje

bude

stim

ulat

ivni

jeO

Pobo

ljšat

i org

aniz

aciju

OO

lakš

ati o

spos

oblja

vanj

eO

Ote

žati

ospo

sobl

java

nje

OU

spor

iti ra

d O

Ubr

zati

rad

OO

dred

iti v

iše

vrem

ena

za o

spos

oblja

vanj

eO

Skra

titi v

rijem

e os

poso

blja

vanj

a


Dostojanstven rad

139

DodaciDodaci

Nak

on s

emin

ara,

kol

iko

dobr

o po

znaj

ete

slje

deće

tem

e?

Vrlo dobro

Dobro

Donekle

Slabo

Jako slabo

Osn

ovna

pra

va n

a ra

du i

u ra

dnom

odn

osu

OO

OO

O

Dos

toja

nstv

eni r

adO

OO

OO

Flek

sibi

lno

trži

šte

rada

OO

OO

O

Osn

ovni

ele

men

ti ug

ovor

a o

radu

OO

OO

O

Radn

o vr

ijem

e i r

azdo

blja

odm

ora

OO

OO

O

Plać

a i o

dbic

iO

OO

OO

Vaša

pra

va i

obve

ze u

vez

i sa

sigu

rnoš

ću i

zdra

vlje

m n

a ra

duO

OO

OO

Iden

tifi k

acija

i ko

ntro

la o

pasn

osti

OO

OO

O

Ost

variv

anje

radn

ih p

rava

OO

OO

O

Prava mladih u radnom odnosu - Vodic i Prirucnik za predavacePrava mladih u radnom odnosu - Vodic i Prirucnik za predavace

140

Kada se vratite na posao ili se zaposlite, što vam je još potrebno kako biste uspješno primijenili u praksi ono što ste naučili na seminaru?

Koji su dijelovi seminara bili od najveće koristi i zašto?

Koji su dijelovi seminara bili od najmanje koristi i zašto?

Imate li još neki komentar o seminaru?


Dostojanstven rad

141

BilješkeBilješke


142

Međunarodna OrganizacijaRada



Dostojanstveni rad

Documents

Prava mladih u radnom odnosu · 2014-06-10 · Prava mladih u radnom odnosu Vodic i Prirucnik za predavaceVodic i Prirucnik za predavace Vallì Corbanese i Gianni Rosas Tim za tehničku