VELEUČILIŠTE U POŽEGI

Ana Drahotusky – Bruketa

PRAVA RADNIKA U SLUČAJU

OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA

NAD POSLODAVCEM

ZAVRŠNI RAD

Požega, 2010.godine

SADRŽAJ

1.

UVOD .......................................................................................................

........................1

2. SUBJEKTI RADNOG ODNOSA I STEČAJNOG

POSTUPKA .........................................3

2.1. Subjekti radnog odnosa prema Zakonu o

radu ..................................................................3

2.2. Subjekti stečajnog

postupka ............................................................................................3

3. POKRETANJE I OTVARANJE STEČAJNOG

POSTUPKA ...........................................6

3.1. Razlozi za pokretanje stečajnog

postupka ..........................................................................6

3.2. Prijedlog za otvaranje stečajnog

postupka...........................................................................7

3.3. Otvaranje stečajnog

postupka ......................................................................................10

4. REDOSLIJED NAMIRENJA VJEROVNIKA U STEČAJNOM

POSTUPKU.................11 4.1. Razlika između namirenja u

ovršnom i stečajnom postupku ........................................13

4.2. Radnici kao vjerovnici stečajne

mase ..........................................................................14

4.3. Radnici kao stečajni

vjerovnici .............................................................................15

5. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE OSTVARENJA PRAVA RADNIKA U

STEČAJNOM

POSTUPKU ..................................................................................................

.......................17

6. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA OSIGURANJE

POTRAŽIVANJA ...19 6.1. Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje

prava .............................................................19

6.1.1. Sadržaj obrasca na kojem se zahtjev

podnosi ..........................................................20

6.1.2. Dokumentacija koju je potrebno priložiti uz

zahtjev ................................................20

7. ISPLATA OSIGURANIH POTRAŽIVANJA

RADNIKA ......................................22

8..ZAKLJUČAK.................................................................................................

......................23

9.

LITERATURA ..............................................................................................

..................25

10. PRILOG

1. .................................................................................................................

.......27 JJJJPRILOG

2. ..................................................................................................................

......29 JJJJPRILOG

3. ..................................................................................................................

.......31 JJJJPRILOG

4. ..................................................................................................................

.......33

1. UVOD

Stečajni zakon (Narodne novine 49/96., 29/99., 129/00., 123/03. i

82/06) sa svojim procesnopravnim i materijalnopravnim odredbama,

osnovni je izvor za provođenje stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj.

Prije stupanja na snagu trenutno važećeg Stečajnog zakona 01. siječnja

2007. godine, na području Republike Hrvatske u slučaju provođenja

postupka stečaja nad dužnikom, primjenjivale su se odredbe Zakona o

prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji (Narodne novine 54/ 94., pročišćeni

tekst). .......................................................

kkkkStečajni zakon iz 1997. godine objavljen u Narodnim novinama broj

44/96 doživio je do sada četiri izmjene i dopune i to Zakonom o izmjenama

i dopunama Stečajnog zakona ( Narodne novine 29/99.,

129/00., 123/03., 82/06.). Promjenama su obuhvaćene i odredbe Stečajnog

zakona kojima se uređuju isplatni redovi pa time i status radnika u

stečajnom postupku, razvrstavanjem u isplatne redove, priznavajući

radnicima status vjerovnika koji se namiruju prije namirenja vjerovnika

unutar isplatnih redova. ...................................................

Razvrstavanje radnika kao vjerovnika u stečajnom postupku bilo je

uvjetovano pronalaženjem rješenja kako nakon socijalizma i pretvorbe i

privatizacije, ublažiti posljedice otvaranja stečajnog postupka kod društava

koja su prošla pretvorbu, a nakon pretvorbe i privatizacije, ostvarila uvjete

za otvaranje stečajnog postupka zbog nesposobnosti za plaćanje ili

prezaduženosti kao stečajnih razloga.

...............................................................................

kkkkPromjenom Stečajnog zakona iz 2006. godine radnici su kao vjerovnici

s cjelokupnim potraživanjem bili svrstani u jedan isplatni red i tako bili

izjednačeni sa svim ostalim vjerovnicima stečajnog dužnika u svojim

pravima.  Kjj kklklčStečajni

postupak kao postupak koji za cilj ima skupno namirenje vjerovnika

stečajnog dužnika u današnjem hrvatskom gospodarstvu sve se češće

koristi jer se na taj način omogućuje ponovni rad dužnika, imovina dužnika

stavlja se pod kontrolu i tako se onemogućuje njezino daljnje umanjenje i

gubici, stvaraju se uvjeti za otpuštanje viška zaposlenika, stvara se

pravna mogućnost za pravne radnje protiv osoba koje su odgovorne za

stanje i štetu koju je dužnik pretrpio, saznaje se tko su vjerovnici i kakva

prava imaju prema stečajnoj imovini i što je najvažnije, može se pristupiti

pripremi stečajnoga plana i reorganizaciji, sanaciji ili likvidaciji dužnika.

.........................................................................

kkkkStečaj ipak ne mora završiti otpuštanjima radnika, prodajom imovine i

zatvaranjem poduzeća, već bi se u stečajnom postupku trebalo češće

provoditi restrukturiranje i na taj bi način stečajni dužnik, u manje ili više

promijenjenom obliku, nastavio s poslovanjem.

Radnici u slučaju stečaja poslodavca ostvaruju prava čiji su opseg,

vrsta, uvjeti i postupak u kojima se ona ostvaruju određeni Zakonom o

osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, a rješavanje

o pravima radnika i uplate potraživanja povjereni su Agenciji za osiguranje

radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca koju je 2008. godine

osnovala Vlada Republike Hrvatske .

Prema podacima Visokog trgovačkog suda, prošle je godine

zaprimljen 1051 zahtjev za stečaj tvrtki, a u 2008. godini bilo ih je 875, što

je 20 posto više. Pri tome je, dakako, povećan i broj stečajnih upravitelja,

koji se u posljednje tri godine u Republici Hrvatskoj povećao sa 170 na 265

ili 55 posto. Kako se povećava broj stečajeva, tako se povećavaju i iznosi

koji se isplaćuju radnicima kada im poslodavac ode u stečaj i nije u

mogućnosti ispuniti njihova prava iz Zakona o radu prema kojem

zaposlenik koji je najmanje dvije godine radio kod istoga poslodavca ima

pravo na jednu bruto plaću i tri mjeseca otkaznoga roka, ali kada tvrtka

ode u stečaj i nije u mogućnosti ispuniti odredbe Zakona o radu, umjesto

nje to čini Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja

poslodavca koji tim zaposlenicima isplaćuje tri minimalne plaće.

Kroz ovaj će se rad prikazati subjekti radnog odnosa te subjekti i

tijela koja sudjeluju u stečajnom postupku kao posebnom izvanparničnom

sudskom postupku. Navesti će se i glavne razloge za pokretanje stečajnog

postupka koji su jasno definirani Stečajnim zakonom, kao i prikazati tko

sve može predložiti otvaranje stečajnog postupka. ....................................

........Kada je sam stečajni postupak otvoren, rješenje o njegovu otvaranju

objavljuje se u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda te se pozivaju

svi zainteresirani vjerovnici da stečajnom upravitelju prijave svoje

tražbine. llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll

kkkkNadalje, prikazati će se u kakvom su položaju radnici kao vjerovnici

budući da su njihova potraživanja svrstana u viši isplatni red i na taj im se

način omogućava povoljniji položaj u odnosu na ostale vjerovnike.

Također, definirati će se na koji način država Zakonom o osiguranju

potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca osigurava radnicima

minimum njihovih prava u slučaju stečaja poslodavca kroz podnošenje

zahtjeva za ostvarivanjem prava Agenciji za osiguranje radničkih

potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, koja na kraju obavlja isplatu

radnicima.

2. SUBJEKTI RADNOG ODNOSA I STEČAJNOG POSTUPKA

2.1. Subjekti radnog odnosa prema Zakonu o radu

Radni odnos je dobrovoljno zasnovani pravni odnos između radnika i

poslodavca kojeg karakteriziraju subordinacija (obveza radnika da za

vrijeme trajanja radnog odnosa poštuje naloge i upute poslodavca),

naplatnost ( pravo radnika na plaću ili drugi oblik novčane protuvrijednosti

za obavljeni rad), osobno obavljanje rada one osobe koja je zasnovala

radni odnos te već spomenuta dobrovoljnost koja se očituje slobodno

izraženom voljom stranaka za zasnivanje, trajanje i prestanak radnog

odnosa. ......................................................

jjjjjjjjSubjekti radnog odnosa odnosno nositelji prava i obveza iz tog odnosa

jesu radnik i poslodavac. Prema Zakonu o radu, radnik-ca (zaposlenik-ca,

uposlenik-ca, djelatnik-ca, namještenik-ca, službenik-ca) je fizička osoba

koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Radnik je

osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca temeljem ugovora o

radu na određeno ili neodređeno vrijeme [8,čl.2.,st.1.]. ...........................

kkkkTemelj za stjecanje statusa radnika je postojanje ugovora o radu

kojim se zasniva radni odnos.

kkkkPoslodavac je, prema istom zakonu, fizička ili pravna osoba koja

zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene

poslove. Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te

mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama

poslodavca osobno obavljati preuzeti posao. [8,čl.2.,st.2.].

2.2. Subjekti stečajnog postupka ....

U stečajnom postupku razlikujemo vjerovnike stečajnog dužnika

(izlučni vjerovnik, razlučni vjerovnik, vjerovnik stečajne mase, stečajni

vjerovnik) , stečajnog dužnika i tijela stečajnog postupka (stečajni sudac,

stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika). ...........

kkkkkIzlučni vjerovnik je osoba koja na temelju svoga stvarnog ili

obveznog prava može tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji

(izluči) iz stečajne mase zato što ne pripada stečajnom dužniku

[6,čl.79.,st.1.]. ---------------------------------------------------------------------------

Izlučni vjerovnici, ako mogu izlučiti stvar koja je njihovo vlasništvo iz

imovine dužnika, nisu vjerovnici stečajnog dužnika. Oni su vlasnici stvari ili

prava koja se nalazi kod stečajnog dužnika u trenutku otvaranja stečajnog

postupka. Njihova imovina nije imovina stečajnog dužnika i ne može se

unovčiti u stečajnom postupku nego se mora vratiti izlučnom vjerovniku

kao vlasniku stvari ili prava [13]. Izlučni vjerovnici samo obavještavaju

stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu. Pravo na izdvajanje

predmeta izlučnog prava ( stvari, imovinska prava, tražbine ) utvrđuje se

prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnog

postupka, a pravna osnova izdvajanja je stvarno pravo (vlasništvo,

suvlasništvo) ili neko obvezno pravo (pravo na vraćanje, pridržaj prava

vlasništva). .........Razlučni vjerovnik je osoba odnosno vjerovnik koji ima

pravo na odvojeno namirenje iz određenih dijelova stečajne mase [6].

Razlučni vjerovnik se razlikuje od izlučnog vjerovnika po tome što se

njegovo pravo odnosi na dijelove dužnikove imovine koja ulazi u stečajnu

masu, dok se pravo izlučnog vjerovnika odnosi na predmete koji nisu

dužnikova imovina i ne ulaze u stečajnu masu. Razlučni vjerovnici imaju

pravo izbora: samo obavijestiti stečajnog upravitelja o svom razlučnom

pravu, podnijeti prijavu tražbine kao stečajni vjerovnici ili navesti iznos do

kojeg njihova tražbina vjerojatno neće biti pokrivena razlučnim pravom i za

razliku podnijeti prijavu tražbine kao stečajni vjerovnik [13].

..........................................

Vjerovnik stečajne mase je osoba koja prema dužniku ima tražbinu s

osnova troškova stečajnog postupka i ostalih obveza stečajne mase [6].

Drugim riječima, radnik koji nastavi raditi kod dužnika nakon otvaranja

stečajnog postupka smatra se vjerovnikom stečajne mase i njegova se

tražbina iz radnog odnosa ostvarenog nakon otvaranja stečajnog postupka

namiruje prije tražbine radnika kojima je prestao radni odnos otvaranjem

stečajnog postupka.

Stečajni vjerovnik je osoba odnosno osobni vjerovnik dužnika koji u

vrijeme otvaranja stečajnog postupka ima kakvu imovinskopravnu,

odnosno novčanu tražbinu prema dužniku. Drugačije rečeno, radnici

kojima je prestao radni odnos prije otvaranja stečajnog postupka,

radnici kojima je radni odnos prestao otvaranjem stečajnog postupka

odnosno radnici s kojima stečajni upravitelj nije nakon otvaranja stečajnog

postupka zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme radi dovršenja

započetih poslova i otklanjanja moguće štete, smatraju se stečajnim

vjerovnicima i namiruju se nakon vjerovnika stečajne mase.

Dužnik je pravna osoba nad kojom se provodi stečajni postupak

(upravilu trgovačko društvo) te imovina dužnika pojedinca ( trgovca

pojedinca i obrtnika). ................ kkkkkTijela

stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština

vjerovnika i odbor vjerovnika [6].

....................................................................................................................

kkkkkkStečajni sudac (sudsko tijelo) odlučuje o pokretanju prethodnog

postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj

postupak, odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka, imenuje i razrješava

stečajnoga upravitelja, nadzire rad odbora vjerovnika, odobrava isplatu

vjerovnika te donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka

[15]. ..............................................................................................................

.................

kkkkStečajni upravitelj je fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu,

položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih

upravitelja koju utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. Stečajni

upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe te zastupa

dužnika [5]. jjjjjjjj

kkkkkSkupštinu vjerovnika saziva i vodi stečajni sudac. Pravo sudjelovanja

imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici,

stečajni upravitelj i dužnik pojedinac [6].

......................................................................................................................

.......

kkkkStečajni sudac može prije prvog ročišta vjerovnika osnovati odbor

vjerovnika te imenovati njegove članove. U odboru vjerovnika moraju biti

zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim

tražbinama, ali i predstavnik ranijih dužnikovih radnika, a u njega mogu

biti imenovani i razlučni vjerovnici. O osnivanju odbora vjerovnika mogu

odlučiti i vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika [5]. .................................

Stečajni upravitelj, skupština vjerovnika te odbor vjerovnika jesu

izvansudska tijela stečajnog postupka [15].

3. POKRETANJE I OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA

Stečajni postupak je poseban izvanparnični sudski postupak koji se

provodi s ciljem istodobnog i ujednačenog namirenja svi stečajnih

vjerovnika iste skupine (vrste ili isplatnog reda). Cilj ovog postupka

ostvaruje se unovčenjem dužnikove imovine i podjelom prikupljenih

sredstava vjerovnicima.

3.1. Razlozi za pokretanje stečajnog postupka

JJJJJJPrema Stečajnom zakonu stečajni se postupak može otvoriti samo ako

se utvrdi postojanje zakonom predviđenih stečajnih razloga, a oni su

nesposobnost za plaćanje (insolventnost) i prezaduženost (insuficijencija)

[6, čl.4.,st.2.]...Jedno trgovačko društvo može biti u stečaju jer je

insolventno, drugo može biti u stečaju jer je prezaduženo, a treće može

biti u stečaju iako nije ni prezaduženo niti insolventno, ali ima vrlo velike

izglede kako u skoroj budućnosti neće moći podmirivati svoje dospjele

obveze. ........................................... kkkkDužnik je nesposoban za

plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze

[6]. Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane

nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog

prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju

valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo

kojeg od njegovih računa [6], dakle nepodmirene obveze, u bilo kojem

iznosu, pa i ispod jedne petine, što je do Novele Stečajnog zakona 2006.

godine bila granica nepodmirenosti obveza ispod koje se insolventnost nije

predmnijevala [14]. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava

na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ili

okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili

djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on

sposoban za plaćanje. Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo

javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja

obavlja poslove platnoga prometa.

Nesposobnost dužnika za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe

koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba

dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev izdati takvu potvrdu jer

inače odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

....... Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini

vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po

dospijeću , a to je tzv. prijeteća nesposobnost za plaćanje [6].

......................................................................................................................

...........

DrugpDrugi opravdani razlog za otvaranje stečajnog postupka je

prezaduženost. Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti u slučaju njene

prezaduženosti, a smatra se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina

ne pokriva postojeće obveze [6]. Ne smatra se da je dužnik prezadužen

ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim

izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima ) može

osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati

svoje obveze po dospijeću. Također, neće se smatrati da je prezaduženo

trgovačko društvo osoba ako je koji od njegovih članova koji solidarno

odgovaraju za njegove obveze fizička osoba [6].

.. .......................................

Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava

društva dužna je bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po

nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje

stečajnoga postupka [9].

3.2. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

Stečajni postupak može se pokrenuti na prijedlog:

................................................ 1)

vjerovnika - ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojeg od

stečajnih razloga,

2) dužnika - obvezan je podnijeti prijedlog u roku od dvadeset i jednog

dana od nastupanja kkknesposobnosti za plaćanje,

............................................................................................

3) državnog odvjetništva Republike Hrvatske kad zastupa Republiku

Hrvatsku ili pravne kkkosobe u većinskom državnom vlasništvu. Nema

pokretanja stečajnog postupka po kkkslužbenoj dužnosti. [18].

.............................................................................................

jjjjjjjSvaki vjerovnik može zatražiti pokretanje stečajnog postupka nad

stečajnim dužnikom pod uvjetom da svoju tražbinu ( potraživanje ) učini

vjerojatnom te da učini vjerojatnim postojanje nekog od stečajnih razloga.

Postavlja se pitanje da li vjerovnik mora svoju tražbinu dokazivati ovršnom

ispravom ili je dovoljno da to učini vjerodostojnom ispravom, ali dovoljna je

vjerodostojna isprava s obzirom da se stečajni postupak ne može otvoriti

samo na temelju utvrđene tražbine vjerovnika [18]. Za otvaranje

stečajnog postupka potrebno je utvrditi kumulativno postojanje dva uvjeta

- vjerojatnost postojanja tražbine i postojanje nekog od stečajnih razloga.

Stečajni sud nije dužan utvrditi postojanje tražbine, ali je dužan utvrditi

postojanje razloga za otvaranje stečajnog postupka, tj. nesposobnost za

plaćanje ili prezaduženost.

jjjjjjjjVjerovnik koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je pri

podnošenju prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje

stečajnoga postupka, koja iznosi 100,00 kuna, uplatiti i dodatnu pristojbu u

iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokriće troškova

stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika [6, čl.63.,

st. 4.], odnosno za predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnog

postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva. Na

pozivanje i naplatu ovih pristojbi na odgovarajući način se primjenjuju

odredbe Zakona o sudskim pristojbama. Ta se dodatna pristojba uplaćuje

na poseban račun trgovačkoga suda koji vodi stečajni postupak, a sudska

pristojba na račun državnog proračuna.

..................................................

kkkkRadnici dužnika nisu dužni plaćati navedene pristojbe u stečajnom

postupku. To je logično jer radnici uglavnom pokreću stečajni postupak

zbog neisplate plaće, a kako se Republika Hrvatska Ustavom definira kao

socijalna država, razumljivo je oslobođenje radnika od ovih obveza [17].

Jjjjjjjj kkkkDužnik uz prijedlog za otvaranje

stečajnog postupka mora priložiti potvrdu pravne osobe o stanju

sredstava na računu i nepodmirenim obvezama te javnobilježnički

ovjerovljen popis imovine. Ukoliko osoba dužnika to ne učini, sud će

prijedlog za otvaranje stečajnog postupka odbaciti kao neuredan, bez

pozivanja dužnika da naknadno priloži navedene potvrde i isprave.

......................................................................................................................

..............

kkkkŠto se tiče dužnika trgovačkog društva, sukladno odredbi članka 251.

stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima, uprava društva ( dužnika ) mora

bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega Stečajni

zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da

se otvori taj postupak. Za članove uprave i likvidatore koji ne predlože

otvaranje stečajnog postupka kada za to postoje uvjeti, predviđena je

novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine [9]. .............

................................................................................

jjjjjjjjDržavno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je pokrenuti stečajni

postupak na prijedlog državnih i drugih tijela, pravnih osoba koje zastupa

te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje, u ime i za račun Republike Hrvatske [18]. Državna

i druga tijela, pravne osobe i navedeni zavodi po službenoj dužnosti i bez

odgode dužni su obavijestiti Državno odvjetništvo o postojanju uvjeta za

pokretanje stečajnog postupka nad njihovim dužnicima. ............................

..........Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi se stvarno i

mjesno nadležnom trgovačkom sudu na čijem se području nalazi sjedište

dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca [4].

..................................................................................................

kkkkPotrebne isprave kod podnošenje prijedloga za pokretanje stečaja,

ako prijedlog podnosi vjerovnik jesu dokaz postojanja tražbine i potvrda

pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa da je

dužnik insolventan, te potvrda pravne osobe koja za dužnika obavlja

poslove platnog prometa, da je dužnik insolventan, ako prijedlog podnos

dužnik [2]. jjjjjjjjGovoreći o stečajnom postupku važno je navesti da je to

jedini sudski postupak u kojem uz sudsko tijelo ( stečajnog suca) sudjeluju

i izvansudska tijela: stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor

vjerovnika. ...............................................................................................

jjjjjjjjZa stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima

visoku stručnu spremu, koja ima odgovarajuću potrebnu stručnost i

iskustvo, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi

stečajnih upravitelja koju utvrđuje ministar nadležan za pravosuđe i koja

se objavljuje u Narodnim novinama [6]. Stečajni upravitelj se imenuje

rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka. Vjerovnici na prvom ili

kasnijem ročištu stečajnih vjerovnika nakon imenovanja stečajnog

upravitelja mogu umjesto imenovanog stečajnog upravitelja od strane

stečajnog suca, izabrati neku drugu osobu za upravitelja [6].

Stečajni upravitelj obavlja poslove uprave dužnika i zastupa ga, a njegov

rad nadziru stečajni sudac, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.

...........................................

Neke od dužnosti stečajnog upravitelja su postupati savjesno i uredno,

podnositi pisana izvješća o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne

mase uvijek kada to zatraži stečajni sudac ili odbor vjerovnika, a najmanje

jedanput u tri mjeseca, odrediti povjerenstvo za popis imovine, sastaviti

početno stanje imovine dužnika, brinuti se o ostvarivanju tražbine

dužnika, savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se

poslovanje nastavlja, pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja

izvršiti isplatu [6].

3.3. Otvaranje stečajnog postupka

Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni

sudac donosi rješenje o pokretanju tzv. prethodnog postupka radi

utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka te saziva ročište na

koje poziva predlagatelja, zastupnike dužnika i privremenog stečajnog

upravitelja, ako ga je sudac imenovao [4].

-----------------------------------------------

JJJJJJStečajni sudac zatim određuje ispitivanje financijskog stanja dužnika

kako bi se utvrdilo je li dužnik nesposoban za plaćanje odnosno je li

prezadužen. .............................

kkkkNakon utvrđivanja financijske situacije, saziva se ročište na kojem

stečajni sudac donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili rješenje o

odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. Rješenje o otvaranju

stečajnog postupka objavljuje se u Narodnim novinama i ističe na oglasnoj

ploči suda, a istim se pozivaju svi vjerovnici da u roku koji ne može biti

kraći od 15 niti duži od 30 dana, prijave stečajnom upravitelju svoje

tražbine [6]. Tražbina se smatra utvrđenom ako je na ispitnom ročištu

prizna stečajni upravitelj i ako ju ne ospori netko od vjerovnika. Tvtki

trgovačkog društva koje je u stečaju dodaje se oznaka "u stečaju",

te se tako upisuje u sudski registar.

.kkkkkk...........................................................

kkkVjerovnici se namiruju prema pritjecanju gotovinskih sredstava, a

završnoj diobi se pristupa kad se definitivno okonča unovčenje stečajne

mase (cjelokupne imovine dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga

postupka te imovine koju on stekne tijekom stečajnoga postupka) [3].

-----------------------------------------------------------------------------------------------

kkkkOdmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac donosi rješenje

o zaključenju stečajnog postupka. Rješenje i osnova zaključenja postupka

moraju se objaviti u Narodnim novinama i dostaviti registarskom sudu radi

brisanja dužnika iz sudskog registra. Donošenjem rješenja o zaključenju

stečajnoga postupka prestaju službe stečajnoga upravitelja i članova

odbora vjerovnika, a dužnik ponovno stječe pravo slobodnoga

raspolaganja stečajnom masom. Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik kao

pravna osoba prestaje postojati, stečajni dužnik kao trgovac pojedinac

gubi svojstvo trgovca pojedinca, a stečajni dužnik obrtnik gubi svojstvo

obrtnika [6]. ____________________________________________----------------

KKKUz klasični likvidacijski stečajni postupak, postoji još šest inačica, a to

su : prethodni stečajni postupak, skraćeni stečajni postupak, stečaj male

vrijednosti, osobna uprava, stečajni plan i međunarodni stečaj. Svi navedni

postupci obuhvaćeni su Stečajnim zakonom [5].

4. REDOSLIJED NAMIRENJA VJEROVNIKA U STEČAJNOM POSTUPKU

kkkkHrvatski sabor donio je dana 07. srpnja 2006. godine Zakon o

izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. Najvažnija je bila izmjena

članka 71. stavka 1. prema kojem u tražbine prvog višeg isplatnog reda

ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do

dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu,

otpremnine do iznosa određenog zakonom ili kolektivnim ugovorom i

tražbine po osnovi naknade štete nastale zbog ozljede na radu ili

profesionalne bolesti. .................................................

Dotadašnjom zakonskom odredbom radnicima su imali mogućnost

ostvariti samo dio potraživanja koji je bio ograničen svojom visinom

[14].---------------------------------

sssssU prvi viši isplatni red radnicima su bile razvrstavane samo plaća za

zadnja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka ugovora o radu do

iznosa koji za određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne

mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj, naknada plaće za godišnji odmor na

koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren stečaj ili

u kojoj je prestao ugovor o radu, te u prethodnoj godini do iznosa koji za

određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne mjesečne plaće

isplaćene u Republici Hrvatskoj, naknada plaće za posljednja tri mjeseca

prije otvaranja stečaja ili prestanka ugovora o radu do iznosa koji za

određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne mjesečne plaće

isplaćene u Republici Hrvatskoj, otpremnine do iznosa jedne trećine

prosječne mjesečne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj za svaku

navedenu godinu rada kod tog poslodavca, naknada štete pretrpljene zbog

ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ostala potraživanja radnika bila su

razvrstavana u tzv. opći isplatni red.  Prema

hhhhhPrema trenutno važećem Stečajnom zakonu gotovo sva potraživanja

radnika razvrstana su u viši isplatni red čime su oni u povoljnijem

položaju u odnosu na ostale vjerovnike. Namirenje se vrši tako da se prvo

u potpunosti namire vjerovnici čija su potraživanja razvrstana u prvi viši

isplatni red, a tek nakon potpunog namirenja tih vjerovnika prelazi se na

namirenje ostalih vjerovnika čije su tražbine razvrstane u opći isplatni red.

Manji dio tražbina razvrstava se u niže isplatne redove koje se namiruju

posljednje, npr.kamate, troškovi postupka i sl. Možemo zaključiti da se

stečajni vjerovnici svrstavaju u isplatne redove, te se redoslijed isplata vrši

sukladno tim redovima. Isplaćuje se ono što se uspjelo unovčiti prodajom

imovine dužnika, ali ako dužnik nema imovine ili je ona nedostatna, tada

redoslijed zapravo i nije važan jer se nema što podijeliti.

............................................................................................................

Tablica 1. Redoslijed isplata novca nakon prodaje dužnikove imovine [17]

1. Troškovi stečajnog postupka – čine ih slijedeći troškovi:

1.1. sudski troškovi stečajnog postupka,

hh1.2. nagrade i izdaci za privremenog stečajnog upravitelja, stečajnog

upravitelja i članove jjjjjjjjjjjodbora vjerovnika

gg1.3. drugi troškovi za koje je Stečajnim ili drugim zakonom određeno da

će se namirivati jjjjjjjjjjjkao troškovi stečajnog postupka

2. Ostale obveze stečajne mase - čine ih slijedeći troškovi:

2.1. obveze zasnovane radnjama stečajnog upravitelja ili na drugi način

upravljanjem, jjjjjjjjjjjjunovčenjem i podjelom stečajne mase, a a koje ne

spadaju u troškove stečajnog jjjjjjjjjjjpostupka

2.2. potraživanja odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest

mjeseci prije kkkkkotvaranja stečajnog postupka u svezi sa zaštitom i

ostvarenjem prava dužnika koja ulaze kkkkku stečajnu masu

2.3. obveze iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži

za stečajnu masu kkkkkili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnog

postupka

2.4. obveze na temelju neosnovanog obogaćenja mase

2.5. potraživanja radnika stečajnog dužnika nastala nakon otvaranja

stečajnog postupka

3. Prvi viši isplatni red – potraživanja radnika i prijašnjih radnika

stečajnog dužnika

4. Drugi viši isplatni red – sva potraživanja koja se ne mogu svrstati u

više ili niže isplatne redove (ono što ne ide pod 1,2,3 ili 5, ide pod 4)

5. Niži isplatni redovi – čine ih slijedeća potraživanja:

5.1. kamate na potraživanja stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnog

postupka

5.2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u

stečajnom kkkkkpostupku

5.3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne

posljedice kaznenog kkkkili prekršajnog djela kojima se nameće obveza

plaćanja novca

5.4. potraživanja za besplatnu činidbu dužnika

5.5.potraživanja za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekog člana

društva ili kkkkodgovarajuća potraživanja

kkk

kkkkBudući da se u stvarnosti zna dogoditi da nema dovoljno novčanih

sredstava niti za namirenje radnika kao vjerovnika višeg isplatnog reda,

država ipak radnicima garantira da će od nje dobiti dio potraživanja

osiguranih Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja

poslodavca kojim se radnicima garantira minimum njihovih prava u slučaju

stečaja poslodavca.

4.1. Razlika između namirenja u ovršnom i stečajnom postupku

Stečaj je opća, generalna ovrha, te se u stečajnom postupku provode

i određeni elementi ovršnog postupka. U tom smislu, Ovršni i Stečajni

zakon blisko su povezani. Ovrha je izvanparnični postupak prisilne naplate

ili izvršenja (ostvarenja tražbine) [10]. ----------- hhhhU

ovršnom postupku je osnovno načelo pojedinačnog namirenja na imovini

dužnika što znači da se onaj vjerovnik koji ima dospjelo potraživanje

prema dužniku i koji pokrene ovršni postupak, namiruje na imovini

dužnika ne vodeći računa da li dužnik ima još kojeg vjerovnika kojega bi

valjalo namiriti u ovršnom postupku [16]. O volji vjerovnika kada će

pokrenuti postupak ovrhe na imovini dužnika, zavisi i njegovo namirenje

pa je ovdje prisutno načelo dispozije u slobodnoj procjeni kada će se

postupak namirenja tražbine pokrenuti. U ovršnom postupku je

prisutno i načelo cjelokupnog namirenja tražbine vjerovnika kojim se

osigurava namirenje samo vjerovnika koji je ostvario pravo na ovrhu da se

namiri u cijelosti sa svojom tražbinom [16].

--------------------------------------------------------------------------------

jjjjjjjjU stečajnom postupku se primjenjuje načelo skupnog namirenja

vjerovnika [6, čl.2.], što znači da se cjelokupna imovina dužnika unovčava

od strane stečajnog upravitelja kao tijela stečajnog postupka radi

namirenja svih vjerovnika koji su svoje dospjele tražbine prijavili u

stečajnom postupku i čije tražbine nisu osporene.

--------------------------------------------------

Posljedica otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom po prijedlogu

jednog vjerovnika odnosno ovlaštene osobe za pokretanje stečajnog

postupka, je da se u postupak s prijavom svoje dospjele tražbine, moraju

prijaviti svi ostali vjerovnici jer u protivnom gube pravo na namirenje

ukoliko propuste rokove određene Stečajnim zakonom za prijavu tražbine (

u roku određenim rješenjem o otvaranju stečajnog postupka odnosno

najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije

objavljivanja poziva za završno ročište) [6]. Dakle, u stečajnom postupku

se primjenjuje načelo javnog objavljivanja, što u ovršnom postupku nije

slučaj..............................................................................................---............

.......

KKKU stečajnom postupku se primjenjuje načelo prioriteta i načelo

razmjernog namirenja. Načelo prioriteta se primjenjuje u odnosu na status

koji pojedini vjerovnik ima u stečaju. Razlučni vjerovnik se prioritetno

namiruje iz imovine na kojoj je stekao razlučno pravo. Međutim, načelo

prioriteta je najprisutnije kod stečajnih vjerovnika koji su razvrstani u

isplatne redove. Članak 70. stavak 2. Stečajnog zakona uređuje da se

vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu namiriti tek pošto budu namireni u

cijelosti vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Isto tako kod stečajnih

vjerovnika primjenjuje se načelo razmjernog namirenja, što znači da se

pojedini stečajni vjerovnik unutar svog isplatnog reda ne može namiriti u

cijelosti ukoliko nema dovoljno stečajne mase da se u cijelosti namire svi

stečajni vjerovnici njegovog isplatnog reda, već se namiruju u razmjernom

dijelu s dijelom tražbine 

( npr. svi 10% od svoje tražbine) [16].

----.................--------------------------------------------------

jjjjjjj Iz navedenih načela proizlazi da se stečaj smatra generalnom ovrhom

koja je pokrenuta službenim putem kada sud donese rješenje o otvaranju

stečajnog postupka, u kojoj se generalnoj ovrsi unovčava sva imovina

dužnika i namiruju svi vjerovnici koju su o postojanju svog prava ( razlučni

vjerovnici) obavijestili stečajnog upravitelja i svi vjerovnici koji su prijavili

svoju tražbinu i tražbina im nije osporena ( stečajni vjerovnici) ili su

zahtijevali namirenje svoje tražbine (vjerovnici stečajne mase). Također,

ovršni postupak ne rezultira prestankom dužnika, dok je jedna od

posljedica stečajnog postupka i prestanak stečajnog dužnika pravne

osobe.

4.2. Radnici kao vjerovnici stečajne mase

Radnici stječu status vjerovnika stečajne mase i na ime troškova

stečajnog postupka i na ime ostalih obveza stečajne mase.

-----------------------------------------------------------

Osnova prava radnika da se smatraju vjerovnicima stečajne mase s

naslova troškova stečajnog postupka, je odredba članka 86. Stečajnog

postupka u stavku 1. točka 3. koja je uređivala da u troškove stečajnog

postupka spadaju drugi troškovi za koje je stečajnim zakonom ili drugim

zakonom određeno da će se namiriti kao troškovi stečajnog postupka [16].

Brisanjem odredbe članka 86. te izmjenama Zakona iz 2003.godine radnici

su izgubili status vjerovnika stečajne mase s naslova troškova stečajnog

postupka. Ostali su vjerovnici stečajne mase s naslova ostalih obveza

stečajne mase. Naravno, ovdje se ne radi o pravu svih radnika i bivših

radnika biti vjerovnik stečajne mase, nego se samo radi o onim radnicima

koji su nakon otvaranja stečajnog postupka sklopili nove ugovore o radu

na određeno vrijeme sa stečajnim dužnikom kao poslodavcem radi

dovršenja započetih poslova i otklanjanja moguće štete. Svi ostali radnici i

raniji radnici dužnika imaju status stečajnih vjerovnika [16]. ..........Novina

koju je donijela izmjena Stečajnog zakona iz 2006.godine, a koja je

povoljnija za radnike od ranijih uređenja je odredba članka 85. Stečajnog

zakona, koja se sastoji u slijedećem: ranijim uređenjem navedene odredbe

utvrđeno je načelo prioriteta i razmjernog namirenja vjerovnika stečajne

mase. To znači da se radnici koji su ostali raditi kod dužnika i imali su

status vjerovnika stečajne mase s naslova ostalih obveza stečajne mase,

nisu mogli namiriti dok u cijelosti nisu namireni vjerovnici stečajne mase s

naslova troškova stečajnog postupka. Ako su i došli na red za namirenje,

nisu se mogli namiriti s cjelokupnom tražbinom već razmjerno sa svim

ostalim vjerovnicima stečajne mase s naslova ostalih obveza stečajne

mase.

KKKNovo uređenje postupanja prema vjerovnicima stečajne mase ne

temelji se na načelu prioriteta i razmjernog namirenja i ne pravi razliku

između te dvije skupine vjerovnika stečajne mase, već određuje da se

vjerovnici stečajne mase ( i troškovi stečajnog postupka i ostale obveze

stečajne mase) namiruju redom kako dospijevaju s cjelokupnom tražbinom

[16]. Vjerovnici stečajne mase ne podnose prijavu tražbine, već od

stečajnog upravitelja zahtijevaju njeno ispunjenje.

4.3. Radnici kao stečajni vjerovnici

Stečajnim zakonom iz 2006. godine tražbina radnika koji su zatečeni

na radu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, ali im je radni odnos

prestao otvaranjem stečajnog postupka nad dužnikom i tražbina prijašnjih

radnika dužnika, u cijelosti se razvrstava u viši isplatni red s prvenstvenim

pravom

namirenja. ...............................................................................................

KKKPrema odredbi članka 71. Stečajnog zakona u tražbine prvog višeg

isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika nastale do dana

otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine

do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine

po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne

bolesti, dok u tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale

tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne

redove [6].  ----------------- Stečajni vjerovnici

prijavljuju tražbine.

jjjjjjTakođer, važno je spomenut i da su radnici sve do izmjena Zakona o

radu 2003. godine s neto plaćom razvrstavani u određeni isplatni red, a u

istom isplatnom redu su s pripadajućom razlikom do bruto plaće temeljem

doprinosa iz plaće i na plaću, bili razvrstavani Zavod za mirovinsko i

zdravstveno osiguranje te Zavod za zapošljavanje, tako da su i jedni i

drugi imali status stečajnog vjerovnika. Sada status stečajnog vjerovnika

ima samo radnik [16]. 

5. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE OSTVARENJA PRAVA RADNIKA U

STEČAJNOM POSTUPKU

Prema odredbama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju

stečaja poslodavca (Narodne novine 86/08) radnici u slučaju stečaja

poslodavca ostvaruju prava na:

a) neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja

odnosno prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri

mjeseca prije otvaranja stečaja, b) neisplaćene

naknade plaće za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom

osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava u posljednja tri

mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno prije prestanka radnog odnosa,

ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja ( najviše

do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaki mjesec za koji

radniku nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće), …..

c) naknadu plaće za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao

pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos, odnosno u kojoj

je otvoren stečaj ( najviše do polovice minimalne plaće u RH),

---------------------------------------------------------------------

d) pravo na otpremninu, te-------------------------------------------------

………………………..

e) pravomoćno dosuđenu naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu

ili profesionalne bolesti (najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene

naknade štete ) [7] .

kkkkKod isplate plaće i naknade plaće Agencija za osiguranje radničkih

potraživanja u slučaju stečaja poslodavca dužna je obračunati i uplatiti

doprinose za obvezna zdravstvena i mirovinska osiguranja [11].

 kkkkZakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja

poslodavca utvrđena je aktivna legitimacija te uvjeti koji se

moraju ispuniti za ostvarivanje prava prema Agenciji za osiguranje

radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.

gggggPrava može ostvariti samo radnik koji je u vremenu od tri mjeseca

prije otvaranja stečajnog postupka bio u radnom odnosu kod poslodavca

[7, čl.15.], pod uvjetom da je svoje potraživanje prijavio prema

odredbama Stečajnog zakona odnosno, ako stečaj nije proveden, prema

odredbama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja

poslodavca.

gggggPravo na naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili

profesionalne bolesti nije uvjetovano prestankom radnog odnosa unutar tri

mjeseca prije otvaranja stečaja. Iz primjene sustava zaštite izuzeti su

članovi uprava trgovačkih društava, član upravnog odbora i izvršni direktor

koji svoje poslove obavljaju na temelju posebnih ugovora, na vlastitu

odgovornost.

Prava u slučaju stečaja poslodavca mogu ostvariti i radnici stranog

poslodavca kojem je sjedište na području država članica Europskoga

gospodarskog prostora te radnici kojima je mjesto rada ili uobičajeno

mjesto rada bilo na području Republike Hrvatske [7, čl.15.].

Zakonska pretpostavka ostvarenja prava je pokrenut stečajni ili sličan

postupak nad stranim poslodavcem koji uključuje djelomičnu ili cjelokupnu

imovinu poslodavca, sukladno nacionalnom zakonodavstvu države članice

Europskoga gospodarskog prostora. Ove odredbe Zakona stupaju na

snagu na dan kada Republika Hrvatska postane punopravni član Europske

unije.

6. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA OSIGURANJE POTRAŽIVANJA

S ciljS ciljem ostvarivanja potraživanja radnika osnovana je Agencija za

osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca koja

nastavlja rad Fonda za razvoj i zapošljavnje. Agencija kao javna ustanova

čiji je osnivač Republika Hrvatska, rješava o pravima radnika, obavlja

uplate na temelju donesenih rješenja na namjenski račun stečajnog

dužnika koji ne podliježe redovitoj raspodjeli sredstava stečajnog dužnika,

već se otvara isključivo u svrhu isplate potraživanja radnika, pruža stručnu

pomoć radnicima pri ostvarivanju njihovih prava, osigurava zakonitost

ostvarivanja prava radnika, ostvaruje procesna prava stečajnog vjerovnika

u stečajnom postupku za potraživanja radnika koja je isplatio te sudjeluje u

razmjenjivanju relevantnih informacija s nadležnim tijelima ili jamstvenim

institucijama drugih zemalja u slučajevima poslovnih aktivnosti na

području dvije ili više država Europskoga gospodarskog prostora [11].

6.1. Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava ……………………

…………………

jjjjjjjjAgencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja

poslodavca postupak za ostvarenje navedenih prava radnika pokreće na

zahtjev radnika koji se podnosi izravno njoj ili područnoj službi Zavoda za

zapošljavanje nadležnoj prema mjestu sjedišta poslodavca u roku od 30

dana od dana kada ih je na ispitnom ročištu u stečajnom postupku priznao

stečajni upravitelj, a nije ih osporio niti jedan stečajni vjerovnik, odnosno

od dana kada je objavljena odluka nadležnog suda da se stečajni postupak

neće provoditi [2]. --- jjjjjjjO zahtjevu

radnika rješenjem se odlučuje u roku od 15 dana od dana podnošenja

zahtjeva Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja

poslodavca . O žalbi protiv rješenje odlučuje ministarstvo nadležno za rad (

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske).

Rješenje ministarstva je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni

spor. ..................................................................................................

Agencija je dužna u roku od 15 dana od konačnosti rješenja izvršiti uplatu

na poseban namjenski račun stečajnog dužnika kojeg je otvorio stečajni

upravitelj koji je dužan izvršiti isplate potraživanja radnicima i uplatiti

doprinose za obvezna osiguranja.

Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja

poslodavca je u 2009. godini isplatila više od tri i pol puta više novca nego

u 2008.: radnicima su isplatili ukupno 42,9 milijuna kuna u usporedbi sa

11,8 milijuna kuna u 2008. godini [19]. ------------ U

prvome ovogodišnjem kvartalu ta je agencija već isplatila 8,4 milijuna

kuna [19], a nastavi li se isplata sličnom

dinamikom, cjelogodišnji iznos mogao bi se kretati oko 33 milijuna kuna. 

6.1.1. Sadržaj obrasca na kojem se zahtjev podnosi

Zahtjev za ostvarivanje prava radnika radnik podnosi Agenciji ili mjesno

nadležnoj područnoj službi Zavoda za zapošljavanje. Prema Pravilniku o

sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja

poslodavca iz 2004. godine, zahtjev se podnosi na obrascu RPS-01 (vidi

Prilog 4.), a obvezno mora sadržavati:

1. osobne podatke radnika,

----------------------------------------------------------------- -

2. podatke o radno pravnom statusu radnika,

----------------------------------------------- -

3. podatke o neisplaćenim obvezama poslodavca,

---------------------------------------- -

4. podatak o potraživanju, -------------------------------------------------- -

5. podatak o načinu isplate, ------------------------------------- --

6. popis priloga [12].

6.1.2. Dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtjev

Uz zahtjev za ostvarivanje prava radnik je dužan priložiti sljedeću

dokumentaciju:

1. Dokaz o radnom odnosu: :

mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm

– ugovor o radu ili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno

dokaz o jjjjjzasnovanom radnom odnosu

jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj..................................................................

– odluku odnosno drugi dokaz o prestanku radnog odnosa, ako je radni

odnos prestao; 2. Dokaz o potraživanjima: :jjjjjjjjj

mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm

– ako se stečajni postupak provodi, popis priznatih potraživanja koje je

sastavio stečajni kkkupravitelj,

ili....................................................................................................................

........

– ako stečajni postupak nad poslodavcem nije proveden, obračune plaće,

naknade plaće i jjjjotpremnine koje je poslodavac bio dužan isplatiti u

posljednja tri mjeseca prije prestanka jjjjradnog odnosa odnosno otvaranja

stečaja, te pravomoćnu presudu o dosuđenoj naknadi jjjjštete zbog

pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao i potvrdu

poslodavca o jjjjneisplaćenim plaćama i naknadama za posljednja tri

mjeseca prije prestanka radnog odnosa jjjjodnosno otvaranja stečaja;

...................................................................................................

3. Potvrdu o poreznom broju radnika;

mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm

4. Broj štedne knjižice ili tekućeg računa radnika;

mmmmmmmmmmmmmm

5. Potvrdu poslodavca o registarskom broju obveznika plaćanja doprinosa

za obvezna jjjjjjosiguranja [12].

7. ISPLATA OSIGURANIH POTRAŽIVANJA

Nakon što radnik koji je u trenutku otvaranja stečajnog postupka bio u

radnom odnosu kod poslodavca, kao i radnik koji je bio zaposlen kod

poslodavca u vremenu za koje se isplaćuju potraživanja i radnici stranog

poslodavca, kojem je sjedište na području država članica Europskoga

gospodarskog prostora pokrenu postupak za ostvarenje svojih prava

Agenciji ili područnoj službi Zavoda za zapošljavanje prema mjestu sjedišta

poslodavca, odnosno njegove registrirane poslovne jedinice, Agencija

donosi rješenje te je dužna u roku od 15 dana od dana konačnosti rješenja

izvršiti uplatu.[7]

jjjNačin isplate osiguranih potraživanja radnika isplaćuju se sukladno

propisima koji uređuju stečajni postupak, putem namjenskog računa

poslodavca u stečaju. U stečajnim postupcima nad poslodavcima koji

imaju zaposlenih radnika stečajni upravitelji su dužni otvoriti poseban

namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih

potraživanja radnika. Potraživanja koja Agencija isplati temeljem članka

21. Zakona, prelaze na Agenciju danom uplate na namjenski račun

stečajnog dužnika. ---------------------------------------------------

Danom prijenosa potraživanja Agencija preuzima sva procesna prava

stečajnog vjerovnika, u odnosu na preuzeta potraživanja. Najkasnije u roku

od 8 dana po uplati, stečajni upravitelj je dužan izvršiti isplate potraživanja

radnicima i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja prema posebnom

propisu. -----------------------------------------------------------------------------------------

Iznimno, Agencija izravno isplaćuje osigurana potraživanja radnicima

stranog poslodavca obzirom da se stečajni ili slični postupak u tom slučaju

ne provodi na području Republike Hrvatske. Prema garancijskoj ustanovi

zemlje nadležne za postupak nad poslodavcem Agencija pokreće regresni

zahtjev [11]. ---------------------------------------------------------------

8. ZAKLJUČAK

Stečajni postupak jest pravni mehanizam kojim se iz gospodarskog

života isključuju gospodarski nedovoljno djelotvorni subjekti (trgovačka

društva ili trgovci pojedinci i obrtnici). Provodi se zbog insolventnosti,tj.

nesposobnosti za plaćanje, zbog prezaduženosti, tj. insuficijencije kao i

zbog tzv. prijeteće nesposobnosti plaćanja. .

kkkkkStečajni postupak vode sudski i izvansudski organi: stečajni sudac te

stečajni upravitelj, skupština i odbor vjerovnika. Mogu ga pokrenuti

vjerovnici gospodarskog subjekta ili on sam (tzv. dobrovoljni stečaj).

Otvaranjem stečaja ograničava se pravna sposobnost stečajnog dužnika,

prestaju ovlasti dotadašnjih upravljačkih i poslovodnih tijela, nedospjela

potraživanja prema stečajnom dužniku dospijevaju, a nenovčana se

pretvaraju u novčana. Formira se stečajna masa i utvrđuje početna bilanca

stečaja. U stečajnu masu ulazi cjelokupna aktiva stečajnog dužnika, a ne

ulaze stvari (nekretnine, oprema) koje nisu u vlasništvu stečajnog dužnika.

Osobe koje su stečajnom dužniku dale određene stvari npr. u zakup ili u

leasing, kao i osobe koje su npr. dužniku prodale opremu uz pridržano

pravo vlasništva, mogu zahtijevati da se te stvari ili oprema izluče iz

stečajne mase (radi se o izlučnim vjerovnicima koji to svoje pravo mogu

ostvarivati i u sudskom postupku tzv. izlučnom tužbom).

kkkVjerovnici se pozivaju da prijave svoja potraživanja. Potraživanja koja

nisu pravodobno prijavljena ne uzimaju se u obzir prigodom diobe stečajne

mase. Za račun stečajne mase završavaju se započeti poslovi i naplaćuju

potraživanja prema dužnicima gospodarskog subjekta nad kojim je stečaj

otvoren. Nakon što su utvrđena potraživanja, a stečajni upravitelj ili drugi

vjerovnici mogu ih osporavati ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti,

unovčuje se stečajna masa (preostala imovina dužnika) iz koje se namiruju

vjerovnici. Vjerovnici imaju u stečaju pravo namirenja razmjerno

međusobnom odnosu svojih potraživanja prema stečajnom dužniku. Neki

vjerovnici mogu imati povlašteni položaj i pravo da svoje potraživanje

namire prije ostalih (npr.radnici, fondovi zdravstvenog i socijalnog

osiguranja). To pravo imaju i oni vjerovnici koji su svoje potraživanje

osigurali nekim od stvarnopravnih sredstava osiguranja - razlučnim

pravima (hipoteka, založno pravo). Nakon unovčenja stečajne mase i diobe

vjerovnicima stečajni se postupak zaključuje, a gospodarski subjekt

( dužnik) briše iz trgovačkog registra.

kkkkU našem se društvo stečajni postupak još uvijek neopravdano

doživljava kao negativnu situaciju koja može pogoditi određeni

gospodarski subjekt. No naprotiv, stečajni se postupak može i treba

promatrati sa aspekta mogućnosti ponovnog ″stavljanja na noge″ bez

zaustavljanja obavljanja posla ili prestanka proizvodnje, kao i bez

otpuštanja radnika i obustava plaća. Postoji i mogućnost restrukturiranja

jer dolazim do zaključka da do stečajnog postupka dolazi zbog načina

dotadašnjeg načina poslovanja pa je za stečajnog dužnika jedini pravi izbor

izmijeniti ga, sanirati dugovanja te eventualno izmijeniti vlasničku

strukturu, što je zapravo definicija restrukturiranja.

No ukoliko ipak dođe do otvaranja, provođenja pa zatvaranja stečajnog

postupka, radnicima kao vjerovnicima dužno je ispuniti sva njihova

potraživanja. Kroz godine se, kroz izmjene i dopune Stečajnog zakona,

mijenjao položaj radnika u takvim situacijama. Zakon o izmjenama i

dopunama Stečajnog zakona koji je na snazi od 29. srpnja 2006. godine,

prema kojem u tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i

prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog

postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa

određenog zakonom ili kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade

štete nastale zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Donošenjem

Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

2008. godine radnici su počeli ostvarivati prava na neisplaćene plaće,

neisplaćene naknade plaće , naknadu plaće za neiskorišteni godišnji

odmor, pravo na otpremninu te pravomoćno dosuđenu naknadu štete

zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dakako uz

ispunjavanje određenih uvjeta i obavljanje određenih radnji. Na taj su

način iz državnog proračuna osigurana novčana sredstva kako bi radnici u

situacijama stečaja nad poslodavcem ipak ostvarili pravo na naplatu

vlastitih potraživanja kao jednog od bitnih elemenata samog radnog

odnosa.

9. LITERATURA

[1] Brčić, G.: Trgovačko pravo : pravo društva, osnove imovinskog i

obveznog prava, kkkkugovori, stečajno pravo i likvidacija, RRiF, Zagreb,

2004. -------------------------------------

[2] Čuveljak, J.: Rokovi za podizanje tužbe za pobijanje pravnih radnji u

stečajnom postupku, jjjjjjZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,

god.43, 2/2006., str.115.-128. [3] Stečajni zakon :

komentar i sudska praksa (pripremila J.Čuveljak), Zgombić & partneri,

jjjjjjjZagreb, 2009.

-----------------------------------------------------------------------------------------

[4] Novotni, I.: Novi stečajni zakon (redakcijski pročišćeni tekst) sa

sudskom praksom i kkkkpraktičnim primjerima, Vizura, Zagreb, 2006.

-------------------------------------------------

[5] Vidović, A.: Stečajni zakon (redakcijski pročišćeni tekst) i podredni

propisi, Pravna kkkkbiblioteka, RRiF, Zagreb, 2006.

-------------------------------------------------------------------

[6] Stečajni zakon, Narodne novine 49/96., 29/99., 129/00., 123/03. i

82/06. .......... [7] Zakon o osiguranju

potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca NN 114/03.

[8] Zakon o radu

149/09......------------------------------------------------------------------------------..

[9] Zakon o trgovačkim društvima Narodne novine 119/93., 34/99.,

121/99., 52/00., 118/03., jjjjj107/07., 146/08., 137/09.......................

jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj

[10] Ovršni zakon NN 57/96., 29/99., 42/00., 173/03, 194/03., 151/04.,

88/05., 121/05., kkk67/08.

[11] Statut Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja

poslodavca kkkkNN 50/09.

---------------------------------------------------------------------------------------------

[12] Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanja prava u

slučaju stečaja kkkkposlodavca NN 126/03.,125/04.......

---------------------------------------------------------------

[13] http://www.sudacka-mreza.hr/stecaj/stecaj_sm.aspx?

el=doc&doc=strucni_radovi , jjjjjjjjjjjjjBuljan, V.: Izlučni i razlučni vjerovnici

(15.07.2010.),...------------------------....

[14] Dika,M.: Četvrta novela Stečajnog zakona od 7.srpnja 2006. - opći

pregled

kkkk[online]http://www.sudackamreza.hr/stecaj/doc/01__DIKA_4_novela_S

Z__opci_pregled.pdf ( 22.07.2010.)

------------------------------------------------------------------------------------ ......

[l5] http://www.sudacka-mreza.hr/stecaj/stecaj_sm.aspx?

el=doc&doc=strucni_radovi, kkkkkkHrastinski Jurčec,Lj.: Tijela stečajnog

postupka (15.07.2010.). [16] Marković, N.:

Potraživanje radnika u stečajnom postupku, stručni članak, dostupan na

jjjjjjhttp://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj/Strucni-clanci/

Potrazivanje-radnika- kkkku -stecajnom-postupku ( 20.05.2010.).........

[17] Sajter, D (2008.).: Ekonomski aspekti stečaja i rekonstruiranja u

stečaju. Doktorska kkkkkdisertacija. Osijek: Ekonomski fakultet

......................................................................

kkkkkDostupno na http://oliver.efos.hr/~dsajter/PDF/Sajter_Disertacija.pdf

( 27.07.2010.) [18] Simundic, M. : Stečajni postupak u praksi, dostupno

na http://www.sudacka- kkkkk mreza.hr/stecaj/doc/Mladen_Simundic_-

_Stecajni_postupak_u_praksi.pdf (27.07.2010.)

[19] http://www.aorps.hr/ (10.07.2010.)-----------------------------------

.................. [20]

http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj (02.09.2010.)

--------------------

..............................

.

................ .....................................................................................

10. PRILOG 1.

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA OD STRANE DUŽNIKA

[20]

...............................................

(podnositelj prijedloga - dužnik)

naziv i sjedište društva

TRGOVAČKOM SUDU U .....................

P R I J E D L O G

ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA

nad dužnikom ...........................................

Predlagatelj dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe u iznosu

od ............. kn na prijedlog.

1. Tvrtka .................... upisana je u sudskom registru ovog suda pod

brojem ................

2. Dužnik ima otvoren račun kod .............. banke, a koji je blokiran

već duže vrijema, točnije od .................. a što proizlazi iz Potvrde banke

koja se dostavlja u prilogu (alternativno).

Dokaz (Potvrda)

3. Kako dužnik ne može izvršavati svoje obveze kao osoba ovlaštena

za zastupanje, podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad

tvrtkom .................., obzirom da su ispunjeni stečajni razlozi iz čl. 4 st. 2

Stečajnog zakona.

4. Imovina dužnika nije dostatna za pokriće dospjelih obveza,

obzirom da se imovina sastoji od .................... a koje su točno nabrojane u

prokaznom popisu imovine koji se dostavlja uz ovaj prijedlog.

Dokaz (prokazni popis imovine)

.............................................. ...................................

..............

(datum podnošenja prijedloga) (potpis predlagatelja -

osoba

ovlaštenih za zastupanje)

PRILOG 2.

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA OD STRANE VJEROVNIKA [20]

(podnositelj prijedloga - vjerovnik)

ime, prezime ..................................

adresa............................................

TRGOVAČKOM SUDU

U .......................

P R I J E D L O G

ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA

nad dužnikom ...........................................

Predlagatelj dostavlja u spis i dokaz o uplati sudske pristojbe na ovaj

prijedlog u iznosu od 100,00 kn, te dokaz o uplati dodatne pristojbe u

iznosu od 10.000,00 kn u korist Fonda za pokriće troškova stečajnog

postupka.

1. Predlagatelj ima novčanu tražbinu prema dužniku u iznosu

od ........... kn temeljem (računa, ugovora....................................).

Dokaz: (preslika računa, ugovora .......................................)

2. Dužnik ne ispunjava svoju obvezu obzirom da je žiro račun istoga

blokiran od .......................................(datum), te vjerovnik nije u

mogućnosti naplatiti svoju tražbinu.

Dokaz: (potvrda banke koja za njega obavlja poslove platnog

prometa)

3. Kod dužnika su ispunjeni stečajni razlozi obzirom da dužnik ima

evidentiranih nepodmirenih obveza u razdoblju duljem od 60 dana, te je

dužnik na taj način nesposoban za plaćanje, a što proizlazi iz odredbe čl. 4

st. 4 Stečajnog zakona.

Dokaz (Potvrda kao pod točkom 2 prijedloga)

4. Stoga predlagatelj predlaže da se nad dužnikom ..............(naziv

dužnika) otvori stečajni postupak.

5. Kako postoji opasnost da će dužnik tijekom prethodnog postupka

pokušati raspolagati imovinom, predlagatelj ujedno predlaže da se odrede

i mjere osiguranja predviđene čl. 44 Stečajnog zakona (alternativno).

............................................... ..........................

........

(datum podnošenja prijedloga) (potpis

predlagatelja)

PRILOG 3.

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA OD STRANE RADNIKA [20]

(podnositelj prijedloga - zaposlenik)

ime, prezime ........................................

adresa ................................................

TRGOVAČKOM SUDU U ................

P R I J E D L O G

ZA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA

nad dužnikom ...........................................

Predlagatelj je oslobođen plaćanja sudske pristojbe, posebne

pristojbe, kao i obveze predujmljivanja troškova prethodnog postupka

1. Predlagatelj ima novčanu tražbinu u iznosu od ........... kn prema

dužniku temeljem (neisplaćenih plaća ..............................................)

Dokaz: (potvrda o neisplaćenoj plaći)

2. Dužnik ne ispunjava svoju obvezu obzirom da je žiro račun istoga

blokiran od ...............................(datum), te vjerovnik nije u mogućnosti

naplatiti svoju tražbinu.

Dužnik ima otvoren račun kod .............................banke, isti je

blokiran već duže vrijeme te dužnik ne može izvršavati svoje zakonske

obveze.

Predlagatelj je više puta pozivao dužnika da izvrši svoje obveze, što

ovaj nije učinio. Kod dužnika su ispunjeni stečajni razlozi obzirom da

dužnik ima evidentiranih nepodmirenih obveza u razdoblju duljem od 60

dana, te je dužnik na taj način nesposoban za plaćanje, a što proizlazi iz

odredbe čl. 4 st. 4 Stečajnog zakona.)

Dokaz (Potvrda banke koju će sud pribaviti po službenoj dužnosti)

3. Stoga predlagatelj predlaže da se nad dužnikom .......................

(naziv dužnika) otvori stečajni postupak.

4. Kako postoji opasnost da će dužnik tijekom prethodnog postupka

pokušati raspolagati imovinom, predlagatelj ujedno predlaže da se odrede

i mjere osiguranja predviđene čl. 44 Stečajnog zakona (alternativno).

.............................................. ....................

..................

(datum podnošenja prijedloga) (potpis

predlagatelja)

PRILOG 4.

ZAHTJEV ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NEISPLAĆENA POTRAŽIVANJA U

SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA [6]

Obrazac RPS-01

AGENCIJA ZA OSIGURANJE RADNIČKIH POTRAŽIVANJA U SLUČAJU

STEČAJA POSLODAVCA

PUTEM

HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Područna služba u ______________________

Temeljem odredbe članka 17. stavak 1. Zakona o osiguranju potraživanja

radnika u slučaju stečaja poslodavca, u daljnjem tekstu Zakona (»Narodne

novine« broj 86/08), podnosim

ZAHTJEV

za ostvarivanje prava na neisplaćena potraživanja u slučaju

stečaja poslodavca

I. Radnik _________________________ rođen u __________,

(ime, prezime i očevo ime) (država i mjesto)

dana _________________, OIB ________________________

(datum i godina)

sa stalnim prebivalištem u ______________________________

(država, mjesto, ulica i kućni broj)

i adresom stanovanja _________________________________.

(mjesto, ulica i kućni broj)

II. Radni odnos mi je/nije prestao dana ___________ radi stečaja

(zaokružiti potrebno)

poslodavca _________________________________________,

(naziv i adresa sjedišta poslodavca ili registrirane poslovne

jedinice)

MBS_____________, OIB ________________,

koji je otvoren/otvoren i zaključen prema odluci broj __________

(zaokružiti potrebno)

Trgovačkog suda u ____________, koja je objavljena u »Narodnim

novinama« ______________.

(broj i datum)

III. Prema odredbi članka 3. Zakona, podnosim zahtjev za ostvarivanje i

isplatu sljedećih potraživanja¹:

1. neisplaćenu plaću za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog

odnosa odnosno otvaranja stečaja,

2. neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je bio dužan isplatiti

poslodavac iz svojih sredstava za posljednja tri mjeseca prije prestanka

radnog odnosa odnosno otvaranja stečaja,

3. naknadu plaće za neiskorišteni godišnji odmor na koji sam stekao pravo

u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos odnosno u kojoj je

otvoren stečaj,

4. otpremninu,

5. pravomoćno dosuđenu naknadu štete za pretrpljenu ozljedu na radu ili

profesionalnu bolest.

IV. Neisplaćena potraživanja iz točke III. ovog zahtjeva²:

1.prijavljena su dana _______________________ u postupku

(datum prijave potraživanja)

stečaja kojeg provodi ___________ sud u _____________, pod brojem

__________.

2. nisu prijavljena, jer je odlukom ____________ suda, _______

(broj i datum)

stečajni postupak otvoren i zaključen.

V. Isplatu izvršiti na³:

1. broj žiroračuna stečajnog dužnika __________________ (nije potrebno

ispunjavati)

Temeljem članka 16. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju

stečaja poslodavca:

1. tekući račun broj __________ kod __________ (naziv banke)

2. štednu knjižicu broj __________ kod ________ (naziv banke)

VI. Prilozi4:

1. ugovor o radu,

2. pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu,

3. drugi dokaz o zasnovanom radnom odnosu,

4. odluka o prestanku radnog odnosa,

5. drugi dokaz o prestanku radnog odnosa,

6. prijava o početku osiguranja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko

osiguranje - Tiskanica M – 1P, kod poslodavca nad kojim je

otvoren stečaj (uključuje i sve prijave pravnih prednika poslodavca nad

kojim je otvoren stečaj, a temeljem kojih se ostvaruje kontinuirani radni

odnos),

7. popis priznatih potraživanja stečajnog upravitelja,

8. obračuni plaća, naknada plaće i otpremnine (može i u obliku

kompjuterskog ispisa),

9. pravomoćna presuda o naknadi štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili

profesionalne bolesti,

10. potvrda poslodavca o neisplaćenim plaćama i naknadama za

posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa odnosno otvaranja

stečaja,

11. potvrda o osobnom identifikacijskom broju ili neka druga javna isprava

koja sadrži podatak o osobnom identifikacijskom broju,

12. potvrda poslodavca o registarskom broja obveznika plaćanja doprinosa

obveznih osiguranja,

13. broj tekućeg računa ili štedne knjižice radnika.

_____________________

(podnositelj zahtjeva)

U __________________

(mjesto i datum)

Uputa: oznake 1, 2, 3 i 4 odnose se na zaokruživanje zatraženog prava,

podnesene prijave potraživanja u stečajnom postupku, izbor načina

isplate, kao i broja priloženih dokumenata