Pravilnik o kvalitetu začina, ekstrakata začina i mešavina začina

Embed Size (px)

DESCRIPTION

"Službeni glasnik RS" br. 72/2014

Citation preview

Na osnovu lana 55

Na osnovu lana 55. ctav 2. Zakona o bezbednosti hrane (Slubeni glasnik RS, broj 41/09),

Ministar poljoprivrede i zatite ivotne sredine donosi

PRAVILNIK

o kvalitetu zaina, ekstrakata zaina i meavinazaina

I. UVODNE ODREDBE

Predmet ureenja

lan 1.

Ovim pravilnikom blie se propisuju uslovi u pogledu kvaliteta zaina, ekstrakata zaina i meavine zaina (u daljem tekstu: proizvodi), i to za: klasifikaciju, kategorizaciju i naziv proizvoda; fizika, fiziko-hemijska i senzorska svojstva, kao i sastav proizvoda; fizika, hemijska, fiziko-hemijska i senzorska svojstva sirovina, kao i vrstu i koliinu sirovina, dodataka i drugih supstanci koje se upotrebljavaju u proizvodnji i preradi proizvoda; metode ispitivanja kvaliteta proizvoda; elemente bitnih tehnolokih postupaka koji se primenjuju u proizvodnji i preradi proizvoda; pakovanje i deklarisanje.

Znaenje izraza

lan 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledee znaenje:

1)ASTAje jedinica za sadraj obojenih materija u skladu sa standardom SRPS ISO 7541. Za preraunavanje ukupnih prirodno obojenih materija C, mlevene paprike, izraene u gramima kapsantina po kilogramu uzorka (g/kg) u odnosu na suvu materiju, u ASTA jedinice, moe se koristi sledea formula: ASTA = 0,369 x C x (100 sadraj vlage uzorka za ispitivanje, izraen u % mase);

2)etarsko uljeu tragovima je nizak sadraj etarskog ulja (< 0,5%);

3)ekstrakti zainasu proizvodi dobijeni iz prirodnih zaina, zainskih biljaka ili njihovih delova razliitim postupcima ekstrakcije aromatinih materija i drugih rastvorljivih materija koje nisu tetne za ljudsko zdravlje;

4)zainisu aromatini delovi zainskih biljaka (koren, list, kora, cvet, tuak, cvetni pupoljak, plod, seme i dr.), svojstvenog mirisa i ukusa, koji se dodaju hrani da bi se postigao odgovarajui miris i ukus i/ili boja koja potie od samih zaina, kao i radi uvanja hrane;

5)zainska biljkaobuhvata sve delove biljke ukljuujui i delove koji imaju odgovarajua aromatina svojstva koja potiu od zaina;

6)meavina zainaje proizvod dobijen meanjem dva ili vie zaina ili meanjem dva ili vie ekstrakata zaina ili meanjem zaina sa ekstraktima zaina ili drugim sastojcima u skladu sa ovim pravilnikom;

7)srodni proizvodijesu proizvodi iji se naziv ne navodi u ovom pravilniku, a koji su po nainu proizvodnje i osobinama slini odgovarajuim proizvodima klasifikovanim u skladu sa ovim pravilnikom.

Primena pravilnika

Proizvoaka specifikacija

lan 3.

Proizvoaka specifikacija za srodne proizvode i proizvode za koje je to ovim pravilnikom propisano, sadri: evidencioni broj, datum donoenja, naziv proizvoda i trgovako ime (ako ga proizvod ima), kratak opis tehnolokog postupka proizvodnje, osnovne zahteve kvaliteta, izvetaj o izvrenom ispitivanju kvaliteta (fizika, hemijska i senzorna svojstva), datum poetka proizvodnje, kao i podatke iz deklaracije.

II. USLOVI U POGLEDU KVALITETA PROIZVODA

lan 4.

Proizvodi moraju u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa (u daljem tekstu: proizvodnja i promet) da ispunjavaju uslove u pogledu kvaliteta, i to za:

1) klasifikaciju, kategorizaciju i naziv proizvoda (u daljem tekstu: klasifikacija);

2) fizika, fiziko-hemijska i senzorska svojstva, kao i sastav proizvoda; fizika, hemijska, fiziko-hemijska i senzorska svojstva sirovina, kao i vrstu i koliinu sirovina, dodataka i drugih supstanci koje se upotrebljavaju u proizvodnji i preradi proizvoda; elemente bitnih tehnolokih postupaka koji se primenjuju u proizvodnji i preradi proizvoda (u daljem tekstu: zahtevi kvaliteta);

3) metode ispitivanja kvaliteta proizvoda;

4) pakovanje i deklarisanje.

III. KLASIFIKACIJA I ZAHTEVI KVALITETA ZAINA

1. Klasifikacija zaina

lan 5.

Zaini se klasifikuju i stavljaju u promet pod sledeim nazivima:

1) anis;

2) beli luk u prahu ili granulama;

3) beli biber;

4) zeleni biber;

5) crveni biber;

6) crni biber;

7) bosiljak;

8) vanila (vanilija);

9) vlaac;

10) umbir;

11) estragon;

12) alfija;

13) zvezdasti anis;

14) iirot;

15) isiot;

16) karanfili;

17) kardamom;

18) kim;

19) klekove bobe;

20) komora;

21) koriander;

22) kumin;

23) kurkuma;

24) lavanda;

25) lovor;

26) majoran;

27) miroija;

28) muskatni orah;

29) papuanski muskatni orah;

30) muskatni cvet;

31) kudrava nana;

32) pitoma nana;

33) origano;

34) mlevena zainska paprika u kategoriji i pod nazivom iz lana 90. ovog pravilnika;

35) perun;

36) piment;

37) piskavica;

38) ruzmarin;

39) selen;

40) bela slaica;

41) crna slaica;

42) timijan;

43) celer;

44) cimet;

45) crni luk u prahu;

46) ili;

47) ubar;

48) afran;

49) afranika.

Zaini iz stava 1. ovog lana proizvode se od aromatinih delova zainskih biljaka datih u Prilogu Zainske biljke, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo (u daljem tekstu: Prilog).

2. Opti zahtevi kvaliteta zaina

lan 6.

Zaini se stavljaju u promet u obliku komada, zrna, mahune, veih i manjih delia ili praha.

lan 7.

Zaini, u proizvodnji i prometu, moraju da ispunjavaju sledee zahteve kvaliteta:

1) da iz zaina nisu ekstrahovane aromatine materije i da ne sadre primese ili ostatke zaina iz kojih su ekstrahovane aromatine materije;

2) da zainu nisu dodavana sredstva radi poveanja mase;

3) da sadraj stranih primesa kod zainskog bilja nije vei od 2%, a kod zaina ne vei od 1%, osim ako ovim pravilnikom nije drugaije propisano;

4) da ne sadre ive i/ili mrtve insekte, kao ni njihove delove, ekstremente glodara, dlake glodara i slino;

5) da ispunjavaju i druge zahteve kvaliteta u zavisnosti od klasifikacije zaina iz lana 5. ovog pravilnika.

Za sterilizaciju zaina ne moe da se koristi etilen-oksid.

3. Zahtevi kvaliteta za anis

Stavljanje u promet

lan 8.

Anis je osueni, zreo plod zainske biljke anisa (Pimpinella anisumL.), koji se stavlja u promet kao anis u zrnu i kao mleveni anis.

lan 9.

Anis se klasifikuje i stavlja u promet kao:

1) anis I klase;

2) anis II klase;

3) anis III klase.

Anis I klase

lan 10.

Anis I klase (anis u zrnu i mleveni anis), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela ni vie od 2,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da sadri ne manje od 2 ml/100 g isparljivog etarskog ulja anisa u 100g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 1% stranih materija.

Anis I klase (anis u zrnu), pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu ne moe da sadri vie od 3% smeuranih nezrelih, oteenih i polomljenih zrna.

Anis II klase

lan 11.

Anis II klase (anis u zrnu i mleveni anis), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela ni vie od 2,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da sadri ne manje od 1,5 ml/100 g isparljivog etarskog ulja anisa u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 2% stranih materija.

Anis II klase (anis u zrnu), pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu ne moe da sadri vie od 4% smeuranih nezrelih, oteenih i polomljenih zrna.

Anis III klase

lan 12.

Anis III klase (anis u zrnu i mleveni anis), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela ni vie od 2,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da sadri ne manje od 1,0 ml/100 g isparljivog etarskog ulja anisa u 100g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 4% stranih materija.

Anis III klase (anis u zrnu), pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu ne moe da sadri vie od 10% smeuranih nezrelih, oteenih i polomljenih zrna.

4. Zahtevi kvaliteta za beli luk u prahu i granulama

lan 13.

Beli luk u prahu su oiene, osuene i samlevene do prakaste strukture, ili granula, i to glavice zainske biljke beli luk (Allium sativumL.), koji u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 5,5% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 70%, ni vie od 90% ekstrakta rastvorljivog u hladnoj vodi, raunato na suvu materiju.

Beli luk u prahu ili granulama, u proizvodnji i prometu, moe da sadri i etarsko ulje u tragovima.

5. Zahtevi kvaliteta za beli biber

Stavljanje u promet

lan 14.

Beli biber je osuen i obraen zreo plod zainske biljke biber (Piper nigrumL.), koji se stavlja u promet kao:

1) beli biber u zrnu;

2) mleveni beli biber.

Beli biber u zrnu

lan 15.

Beli biber u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 14% vode;

2) da ne sadri vie od 3,5% ukupnog pepela, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 4% piperina, raunato na suvu materiju;

4) da neisparljivi etarski ekstrakt nije manji od 6,5%, raunato na suvu materiju;

5) da ne sadri vie od 1% stranih primesa;

6) da ne sadri manje od 1 ml isparljivog etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

7) da gustina nije manja od 600 g/l.

Mleveni beli biber

lan 16.

Mleveni beli biber, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 15. ta. 1) do 5) ovog pravilnika, kao i da:

1) ne sadri manje od 0,7 ml isparljivog etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

2) ne sadri vie od 0,3% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) ne sadri vie od 6,5% sirovih vlakana, raunato na suvu materiju.

6. Zahtevi kvaliteta za zeleni biber

Stavljanje u promet

lan 17.

Zeleni biber je osuen i obraen nedozreo ceo plod zainske biljke biber (Piper nigrumL.),koji se stavlja u promet kao:

1) zeleni biber u zrnu;

2) mleveni zeleni biber.

Zeleni biber u zrnu

lan 18.

Zeleni biber u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 13% vode, a ako je suen smrzavanjem da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 5% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,3% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1 ml etarskog ulja bibera u 100 g, raunato na suvu materiju.

Mleveni zeleni biber

lan 19.

Mleveni zeleni biber, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 18. ta. 1) i 2) ovog pravilnika.

7. Zahtevi kvaliteta za crveni biber

Stavljanje u promet

lan 20.

Crveni biber je osuen i obraen zreo plod zainske biljke crveni biber (Schinus molleL.,Schinus terebinthifoliusRaddi), koji se stavlja u promet kao:

1) crveni biber u zrnu;

2) mleveni crveni biber.

Crveni biber u zrnu

lan 21.

Crveni biber u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 14% vode, a ako je suen smrzavanjem da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,8% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 2 ml etarskog ulja crvenog bibera u 100 g suvog proizvoda.

Mleveni crveni biber

lan 22.

Mleveni crveni biber, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 21. ta. 1) i 2) ovog pravilnika.

8. Zahtevi kvaliteta za crni biber

Stavljanje u promet

lan 23.

Crni biber je osuen, nedozreo ceo plod zainske biljke biber (Piper nigrumL.), koji se stavlja u promet kao:

1) crni biber u zrnu;

2) mleveni crni biber.

Crni biber u zrnu

lan 24.

Crni biber u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 13% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, ni vie od 17,5% sirovih vlakana, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 4% piperina, raunato na suvu materiju;

4) da gustina crnog bibera nije manja od 490 g/l;

5) da ne sadri manje od 2 ml isparljivog etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

6) da crni biber u zrnu ne sadri vie od 1,5% stranih primesa.

Mleveni crni biber

lan 25.

Mleveni crni biber, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 24. ta. 1) do 3) ovog pravilnika, kao i da:

1) da ne sadri vie od 1,2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

2) da ne sadri manje od 1,0 ml etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

9. Zahtevi kvaliteta za bosiljak

lan 26.

Bosiljak je osueni nadzemni deo zainske biljke bosiljak (Ocimum basilicumL.) koji, u proizvodnji i prometu,mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 16% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,3 ml isparljivog etarskog ulja bosiljka u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

10. Zahtevi kvaliteta za vanilu (vanilija)

Stavljanje u promet

lan 27.

Vanila (vanilija) je nedozreo, fermentisan, delimino osuen plod tropske zainske biljke vanila (Vanilla planifoliaAndrews syn.Vanilla fragrans-Salisburi Ames) i njenih hibrida, koja se stavlja u promet kao:

1) plod vanile (mahuna);

2) vanila u komadima (seena vanila);

3) mlevena vanila (vanila u prahu).

Ako se stavlja u promet vanila pod nazivom: burbon vanila, taj zain mora da je dobijen od tropske zainske biljke vanila (Vanilla planifoliaAndrews syn.) koja je poreklom iz regiona Vanilla ostrva (Madagaskar, Komori, Reunion, Sejeli, Mauricijus).

Klase vanile (vanilije)

lan 28.

Plod vanile (mahuna) se klasifikuje i stavlja u promet kao:

1) vanila I klase;

2) vanila II klase,

3) vanila III klase;

4) vanila IV klase.

U vanilu I klase razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) koji moraju da budu celi i neoteeni, ujednaene tamno okoladne do crvenkaste boje i bez naprslina.

U vanilu II klase razvrstavaju se plodovi (mahune) vanile koji moraju da budu celi i neoteeni, ujednaene tamno okoladne do crvenkaste boje, osim zaraslih naprslina koje ne mogu da budu vee od jedne treine ploda.

U vanilu III klase razvrstavaju se plodovi (mahune) vanile crvenkaste boje sa vie zaraslih naprslina koje ne mogu da budu vee od jedne polovine ploda i crvenih pruga koje ne prelaze jednu treinu ploda.

U vanilu IV klase razvrstavaju se plodovi crvenkaste boje, suvi, drvenasti, sa naprslinama koje ne mogu da budu vee od jedne polovine ploda.

Vanila I klase i vanila II klase

lan 29.

Plodovi vanile (mahune) I klase i vanile II klase, u proizvodnji i prometu, moraju da ispunjavaju sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadre vie od 38% vode;

2) da ne sadre manje od 1,6% vanilina.

Vanila III klase

lan 30.

Plodovi vanile (mahune) III klase, u proizvodnjii prometu, moraju da ispunjavaju sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadre vie od 30% vode;

2) da ne sadre manje od 1,6% vanilina.

Vanila IV klase

lan 31.

Plodovi vanile (mahune) IV klase, u proizvodnji i prometu, moraju da ispunjavaju sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadre vie od 25% vode;

2) da ne sadre manje od 1,6% vanilina.

Mlevena vanila (vanila u prahu)

lan 32.

Mlevena vanila (vanila u prahu), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 20% vode;

2) da ne sadri manje od 1,6% vanilina.

Vanila u komadima (seena vanila)

lan 33.

Vanila u komadima (seena vanila), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 30% vode;

2) da ne sadri manje od 1,6% vanilina.

11. Zahtevi kvaliteta za vlaac

lan 34.

Vlaac je osueni list zainske biljke vlaac (Allium schoenoprasum) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 13% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

12. Zahtevi kvaliteta za umbir

Stavljanje u promet

lan 35.

umbir je osueni rizom zainske biljke umbir (ZingiberofficinaleRoscoe), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo umbir;

2) mleveni umbir.

Ceo umbir

lan 36.

Ceo umbir, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 8% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,5 ml isparljivog etarskog ulja umbira u 100 g proizvoda.

Mleveni umbir

lan 37.

Mleveni umbir, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 36. ta. 1) i 2) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 1,0 ml isparljivog etarskog ulja umbira u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

13. Zahtevi kvaliteta za estragon

Stavljanje u promet

lan 38.

Estragon je osueni list i vrh granice zainske biljke estragon (Artemisia dracunculusL.) koji se stavlja u promet kao:

1) osueni list estragona;

2) mleveni estragon.

Osueni list estragona

lan 39.

Osueni list estragona, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 12% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,6 ml isparljivog etarskog ulja estragona u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mleveni estragon

lan 40.

Mleveni estragon, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 39. ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 0,5 ml isparljivog etarskog ulja estragona u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

14. Zahtevi kvaliteta za alfiju

lan 41.

alfija je osueni list zainske biljke alfija (Salvia officinalisL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 12% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,5 ml etarskog ulja alfije u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 4% ostalih delova biljke.

15. Zahtevi kvaliteta za zvezdasti anis

lan 42.

Zvezdasti anis je osuen plod zainske biljke zvezdasti anis (Illicium verumHook. f.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da nesadri vie od 4% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 7 ml etarskog ulja zvezdastog anisa u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

16. Zahtevi kvaliteta za iirot

Ceo iirot i mleveni iirot

lan 43.

Iirot je osueni rizom zainske biljke iirot (Acorus calamusL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo iirot;

2) mleveni iirot.

Iirot iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 14% vode;

2) da ne sadri vie od 10% pepela, raunato na suvu materiju;

3) da sadri ne manje od 1,5 ml isparljivog etarskog ulja iirota u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da je osueni rizom iirota bez korenia i da ne sadri vie od 1% stranih materija.

17. Zahtevi kvaliteta za isiot

Ceo isiot i isiot iseen na krike i kolutove

lan 44.

Isiot je osueni rizom zainske biljke isiot (Curcuma zedoariaeRose C.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo isiot

2) isiot iseen na krike ili kolutove.

Isiot iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 14% vode;

2) da ne sadri vie od 8% ukupnog pepela, kao ni vie od 5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,0 ml isparljivog etarskog ulja isiota u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

18. Zahtevi kvaliteta za karanfili

Stavljanje u promet

lan 45.

Karanfili je osueni cvetni pupoljak zainske biljke karanfili (Syzygium aromaticumL. Merr. et Perry syn.Eugenia Caryophyllus(Sprengel) Bullock et S. Harrison), koji se stavlja u promet kao:

1) karanfili u zrnu;

2) mleveni karanfili.

Karanfili u zrnu

lan 46.

Karanfili u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

3) da ne sadri manje od 15 ml isparljivog etarskog ulja karanfilia u 100 g proizvoda;

3) da ne sadri vie od 8% drugih delova biljke.

Mleveni karanfili

lan 47.

Mleveni karanfili, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 14 ml isparljivog etarskog ulja karanfilia u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

19. Zahtevi kvaliteta za kardamom

Stavljanje u promet

lan 48.

Kardamom, je osueni plod zainske biljke kardamom (Elettaria cardamomumL.Maton var. minusculaBurkill,Elettaria cardamomumL. Maton var.majorThwaites), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo plod kardamoma;

2) mleveni kardamom.

Ceo plod kardamoma

lan 49.

Ceo plod kardamoma, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 9% ukupnog pepela, kao ni vie od 2,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 3,5 ml etarskog ulja kardamoma u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mleveni kardamom

lan 50.

Mleveni kardamom, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 49. ta. 1) i 2) ovog pravilnika.

20. Zahtevi kvaliteta za kim

Kim u zrnu i mleveni kim

lan 51.

Kim je osueni plod zainske biljke kim (Carum carviL.), koji se stavlja u promet kao:

1) kim u zrnu;

2) mleveni kim.

Kim iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 13% vode;

2) da ne sadri vie od 8% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 2,5 ml etarskog ulja kima u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Sadraj etarskog ulja iz stava 2. taka 3) ovog lana treba da se odredi odmah posle mlevenja kima u zrnu.

21. Zahtevi kvaliteta za klekove bobe

Klekove bobe u zrnu i mlevene klekove bobe

lan 52.

Klekove bobe su zreli plodovi zainske biljke klekove bobe (Juniperus communisL.), koji se stavljaju u promet kao:

1) klekove bobe u zrnu;

2) mlevene klekove bobe.

Klekove bobe iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu, moraju da ispunjavaju sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadre vie od 16% vode;

2) da ne sadre vie od 4% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadre manje od 1 ml isparljivog etarskog ulja kleke u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

22. Zahtevi kvaliteta za komora

Komora u zrnu i mleveni komora

lan 53.

Komora (mora) je osueni plod zainske biljke komora (Foeniculum vulgareP. Miller var.vulgare), koji se stavlja u promet kao:

1) komora u zrnu;

2) mleveni komora.

Komora iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1 ml etarskog ulja komoraa u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

23. Zahtevi kvaliteta za koriander

Stavljanje u promet

lan 54.

Koriander je osueni zreo plod zainske biljke koriander (Coriandrum sativumL.), koji se stavlja u promet kao:

1) koriander u zrnu;

2) mleveni koriander;

3) osueni list koriandera.

Koriander u zrnu klasifikuje i stavlja u promet kao:

1) koriander I klase;

2) koriander II klase.

Koriander u zrnu i mleveni koriander

lan 55.

Koriander u zrnu (koriander I klase i koriander II klase), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 9% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

Koriander u zrnu I klase, pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, ne moe da sadri manje od 0,5 ml etarskog ulja koriandera u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Koriander u zrnu II klase, pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, moe da sadri i etarsko ulje u tragovima.

Mleveni koriander, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz st. 1. do 3. ovog lana.

Osueni list koriandera

lan 56.

Osueni list koriandera u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 15% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

24. Zahtevi kvaliteta za kumin

Stavljanje u promet

lan 57.

Kumin je osueni plod zainske biljke kumin (Cuminum cyminumL.), koji se stavlja u promet kao:

1) kumin u zrnu;

2) mleveni kumin.

Kumin u zrnu

lan 58.

Kumin u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 12% ukupnog pepela, kao ni vie od 4% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,5 ml etarskog ulja kumina u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mleveni kumin

lan 59.

Mleveni kumin, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 9,5% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,3 ml etarskog ulja kumina u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

25. Zahtevi kvaliteta za kurkumu

Stavljanje u promet

lan 60.

Kurkuma je osueni rizom zainske biljke kurkuma (Curcuma longaL.), koja se stavlja u promet kao:

1) cela kurkuma;

2) mlevena kurkuma.

Cela kurkuma

lan 61.

Cela kurkuma, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri manje od 2,5 ml etarskog ulja kurkume u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mlevena kurkuma

lan 62.

Mlevena kurkuma, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 9% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,5 ml etarskog ulja kurkume u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

26. Zahtevi kvaliteta za lavandu

lan 63.

Lavanda je osueni cvet i pupoljak zainske biljke lavanda (Lavandula angustifoliaMill.,Lavandula spicaL.) koja, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 11,5% vode;

2) da ne sadri vie od 8% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,6 ml isparljivog etarskog ulja lavande u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 2,5% drugih delova biljke, kaoni vie od 2,5% ostalih primesa.

27. Zahtevi kvaliteta za lovor

Stavljanje u promet

lan 64.

Lovor je osueni list zainske biljke lovor (Laurus nobilisL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo list lovora;

2) mleveni list lovora.

Ceo list lovora

lan 65.

Ceo list lovora, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,0 ml etarskog ulja lovora u 100 g proizvoda;

4) da ne sadri vie od 30% sirovih vlakana, raunato na suvu materiju.

Mleveni list lovora

lan 66.

Mleveni list lovora, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 65. ta. 1), 2) i 4) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 0,6 ml etarskog ulja lovora u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

28. Zahtevi kvaliteta za majoran

Stavljanje u promet

lan 67.

Majoran je osueni list zainske biljke majoran (Majorana hortensisMoench syn. Origanum majoranaL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo list majorana;

2) mleveni list majorana.

Ceo list majorana

lan 68.

Ceo list majorana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 16% ukupnog pepela, kao ni vie od 4,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,7 ml etarskog ulja majorana u 100 g proizvoda;

4) da ne sadri vie od 10% delova stabljika i peteljki majorana.

Mleveni list majorana

lan 69.

Mleveni list majorana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 68. ta. 1), 2) i 4) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 0,3 ml etarskog ulja majorana u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

29. Zahtevi kvaliteta za miroiju

Stavljanje u promet

lan 70.

Miroija je osuen plod zainske biljke miroija (Anethum graveolensL.), koja se stavlja u promet kao:

1) miroija u zrnu;

2) mlevena miroija.

Miroija moe da se stavlja u promet i kao osueni nadzemni deo miroije (list i stabljika miroije).

Miroija u zrnu

lan 71.

Miroija u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela, kao ni vie od od 2,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da plod miroije ne sadri manje od 1,0 ml etarskog ulja u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mlevena miroija

lan 72.

Mlevena miroija u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 71. ovog pravilnika.

Osueni nadzemni deo miroije (list i stabljika miroije)

lan 73.

Osueni nadzemni deo miroije (list i stabljika miroije), u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadre vie od 8% vode;

2) da ne sadre vie od 15% ukupnog pepela, kao ni vie od 2,0% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

Osueni nadzemni deo miroije (list i stabljika miroije), pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, moe da sadri i etarsko ulje u tragovima.

30. Zahtevi kvaliteta za muskatni orah

Stavljanje u promet

lan 74.

Muskatni orah je jezgro semena muskatnog drveta (Myristica fragransHouttuyn), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo muskatni orah;

2) mleveni muskatni orah.

Ceo muskatni orah

lan 75.

Ceo muskatni orah, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 3% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 6,5 ml etarskog ulja muskatnog oraha u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 0,35% kalcijuma, izraen kao CaO, na suvu materiju.

Mleveni muskatni orah

lan 76.

Mleveni muskatni orah, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 75. ta. 1), 3) i 4) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 3,6 ml etarskog ulja u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

31. Zahtevi kvaliteta za papuanski muskatni orah

Stavljanje u promet

lan 77.

Papuanski muskatni orah je jezgro semena muskatnog drveta (Myristica argenteaWarb.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo papuanski muskatni orah;

2) mleveni papuanski muskatni orah.

Ceo papuanski muskatni orah

lan 78.

Ceo papuanski muskatni orah, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 5% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ceo papuanski muskatni orah ne sadri manje od 3 ml etarskog ulja papuanskog muskatnog oraha u 100 g proizvoda;

4) da ne sadri vie od 0,5% ostalih delova ploda papuanskog miskatnog oraha;

5) da ne sadri vie od 0,35% kalcijuma,izraen kao CaO, na suvu materiju.

Mleveni papuanski muskatni orah

lan 79.

Mleveni papuanski muskatni orah, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 78. ta. 1), 2), 4) i 5) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 2 ml isparljivog ulja u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

32. Zahtevi kvaliteta za muskatni cvet

Stavljanje u promet

lan 80.

Muskatni cvet je osueni omota semena svih vrsta muskatnog drveta (Myristica fragransHoutt., Myristica argenteaL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo muskatni cvet;

2) mleveni muskatni cvet.

Ceo muskatni cvet

lan 81.

Ceo muskatni cvet, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 4% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 5 ml etarskog ulja muskatnog cveta u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 2,5% drugih delova ploda muskatnog cveta.

Mleveni muskatni cvet

lan 82.

Mleveni muskatni cvet, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 81. ovog pravilnika.

33. Zahtevi kvaliteta za kudravu nanu

lan 83.

Kudrava nana je osueni list zainske biljke nana (Mentha spicataL.syn.Mentha viridisL.)koja, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 13% vode;

2) da ne sadri vie od 12% ukupnogpepela, kao ni vie od 2,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,5 ml etarskog ulja nane u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

34. Zahtevi kvaliteta za pitomu nanu

Stavljanje u promet

lan 84.

Pitoma nana je osueni list zainske biljke nana (Mentha piperitaL.),koja se stavlja u promet kao:

1) ceo list pitome nane,

2) usitnjena pitoma nana (veliine manje od 5,6 mm).

Ceo list pitome nane

lan 85.

Ceo list pitome nane, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) ne sadri vie od 13% vode;

2) da ne sadri vie od 13% ukupnog pepela, raunajui na suvu materiju;

3) da ne sadri vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri manje od 1,0 ml etarskog ulja pitome nane u 100g proizvoda, raunato na suvu materiju;

5) da ne sadri vie od 5% ostalih delova biljke.

Usitnjena pitoma nana

lan 86.

Usitnjena pitoma nana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 14% vode;

2) da ne sadri vie od 15% ukupnog pepela, raunajui na suvu materiju;

3) da ne sadri vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri manje od 0,8 ml etarskog ulja pitome nane u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

5) da ne sadri vie od 5% ostalih delova biljke.

35. Zahtevi kvaliteta za origano

Stavljanje u promet

lan 87.

Origano je osueni list zainske biljke origana u cvetu (Origanum vulgareL.,Origanum heracleoticumL.) koji se stavlja u promet kao:

1) ceo list origana;

2) mleveni list origana (100% prolazi kroz sito veliine otvora 500 m).

Ceo list origana

lan 88.

Ceo list origana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri vie od 2,0% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri manje od 1,8 ml etarskog ulja origana u 100 g proizvoda;

5) da ne sadri vie od 10% ostalih delova biljke.

Mleveni list origana

lan 89.

Mleveni list origana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 88. ta. 1), 3) i 5) ovog pravilnika, kao i da:

1) ne sadri vie od 12% pepela, raunato na suvu materiju;

2) ne sadri manje od 1,5 ml etarskog ulja origana u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

36. Kategorizacija, naziv i zahtevi kvaliteta za mlevenu zainsku papriku

lan 90.

Mlevena zainska paprika je proizvod dobijen mlevenjem zrelih plodova zainske biljke paprike (Capsicum annuum L.), pri emu se melju perikarp i seme.

Mlevena zainska paprika, kategorizuje se i stavlja se u promet pod nazivima i sa zahtevima kvaliteta koje mora da ispunjava u proizvodnji i prometu, datim u Tabeli 1 Mlevena zainska paprika uslovi kvaliteta.

Tabela 1

Mlevena zainska paprika uslovi kvaliteta

KategorijaNAZIV PAPRIKEZAHTEVI KVALITETA

VLAGA

mah. %PEPEO

u odnosu na suvu materiju, mah. %PESAK

u odnosu na suvu materiju, mah. %ETARSKI EKSTRAKT u odnosu na suvu materiju, mah. %KAPSAICIN %BOJA KAO KAPSANTIN min. ASTA/na suvu materiju

IDelikates ekstra mlevena zainska paprika11,08,00,617,0Najvie do 0,003120

IIDelikates mlevena zainska paprika11,08,00,717,0Najvie do 0,003100

IIICrvena slatka mlevena zainska paprika11,08,50,920,0Najvie do 0,00370

IIICrvena ljuta mlevena zainska paprika11,08,50,920,00,05-0,0770

IVBledo-crvena mlevena zainska paprika, ljuta11,010,01,025,0Najmanje 0,0750

37. Zahtevi kvaliteta za perun

Perun list i plod peruna

lan 91.

Perun list je osueni list zainske biljke perun (Petroselinum crispum (Miller), Nyman ex. A. W. Hill syn.Petroselinum hortenseauct. syn.Petroselinum sativumHoffm.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 7,5% vode;

2) da ne sadri vie od 14% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

Plod peruna, u proizvodnji i prometu, ne moe da sadri vie od 10% vode.

38. Zahtevi kvaliteta za piment

Stavljanje u promet

lan 92.

Piment je osueni plod pimentovog drveta (Pimenta officinalis), koji se stavlja u promet kao:

1) piment u zrnu;

2) mleveni piment.

Piment u zrnu

lan 93.

Piment u zrnu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 4,5% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,4% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 2 ml isparljivog etarskog ulja pimenta u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mleveni piment

lan 94.

Mleveni piment, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 93. ta. 1) i 2) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 1 ml isparljivog etarskog ulja pimenta u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

39. Zahtevi kvaliteta za piskavicu

Piskavica u zrnu i mlevena piskavica

lan 95.

Piskavica (grko seme) je osueno seme zainske biljke piskavica (Trigonella foenum-graecumL.), koja se stavlja u promet kao:

1) piskavica u zrnu;

2) mlevena piskavica.

Piskavica iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 11% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

Piskavica, pored zahteva kvaliteta iz stava 2. ovog lana, moe da sadri i etarsko ulje u tragovima.

40. Zahtevi kvaliteta za ruzmarin

Stavljanje u promet

lan 96.

Ruzmarin je osueni list i vrh granice zainske biljke ruzmarin (Rosmarinus officinalisL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo ruzmarin;

2) usitnjeni ruzmarin;

3) mleveni ruzmarin.

Ceo ruzmarin

lan 97.

Ceo ruzmarin, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 11% vode;

2) da ne sadri vie od 8% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1 ml etarskog ulja ruzmarina u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Usitnjeni ruzmarin

lan 98.

Usitnjeni ruzmarin, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 97. ta. 1) i 2) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 0,8 ml etarskog ulja ruzmarina u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

Mleveni ruzmarin

lan 99.

Mleveni ruzmarin, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 97. ta. 1) i 2) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 0,6 ml etarskog ulja ruzmarina u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

41. Zahtevi kvaliteta za selen

lan 100.

Selen je osueni list i koren zainske biljke selen (Levisticum officinaleKoch) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 16% ukupnog pepela, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri vie od 10% delova stabljike selena.

Selen, pored zahteva kvaliteta iz stava 1. ovog lana, moe da sadri i etarsko ulje u tragovima.

42. Zahtevi kvaliteta za belu slaicu

lan 101.

Bela slaica je osueno seme zainske biljke bela slaica (Sinapis albaL) koja, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 6,5% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 28% neisparljivog etarskog ekstrakta, raunato na suvu materiju.

43. Zahtevi kvaliteta za crnu slaicu

Crna slaica u zrnu i mlevena crna slaica

lan 102.

Crna slaica je osueno seme zainske biljke crna slaica (Brassica nigraL.W.D.J.Koch), koja se stavlja u promet kao:

1) crna slaica u zrnu;

2) mlevena crna slaica.

Crna slaica iz stava 1. ovog lana mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 10% vode;

2) da ne sadri vie od 6,5% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 28% neisparljivog etarskog ekstrakta, raunato na suvu materiju.

44. Zahtevi kvaliteta za timijan

Stavljanje u promet

lan 103.

Timijan je osueni list zainske biljke timijan (Thymus vulgarisL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo list timijana;

2) mleveni list timijana.

Ceo list timijana

lan 104.

Ceo list timijana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12% vode;

2) da ne sadri vie od 14% ukupnog pepela, kao ni vie od 3,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 1,0 ml etarskog ulja timijana u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri vie od 5% delova stabljike timijana.

Mleveni list timijana

lan 105.

Mleveni listtimijana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 104. ta. 1), 2) i 4) ovog pravilnika, kao i da ne sadri manje od 0,5 ml etarskog ulja timijana u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

45. Zahtevi kvaliteta za celer

Celer list i plod celera

lan 106.

Celer je osueni list zainske biljke celer (Apium graveolensL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 20% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

Plod celera je osueni plod celera zainske biljke celer (Apium graveolensL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od11% vode;

2) da ne sadri vie od 3% ukupnih neistoa;

3) da ne sadri vie od 12% ukupnog pepela, kao ni vie od 3% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

4) da ne sadri manje od 1,5 ml isparljivog etarskog ulja semena celera u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

46. Zahtevi kvaliteta za cimet

Stavljanje u promet

lan 107.

Cimet je osuena kora cimetovog drveta (Cinnamomum zeylanicumBlume; Cinnamomumaromaticum(Nees)syn. Cinnamomumcassia(Nees) ex Blume, Cinnamomumburmanii(C.G. Nees) BlumeandCinnamomum loureiriiNees-Cassia), koji se stavlja u promet kao:

1) cimet u kori;

2) mleveni cimet.

Cimet u kori

lan 108.

Cimet u kori, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 15% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da minimalni sadraj etarskog ulja prema tipu cimeta u ml/100 g proizvoda, raunato na suvu materiju, odgovara vrednostima datim u Tabeli 2 Minimalni sadraj etarskog ulja prema tipu cimeta u ml/100 g proizvoda, raunato na suvu materiju (u daljem tekstu: Tabela 2).

Tabela 2

Minimalni sadraj etarskog ulja prema tipu cimeta u ml/100 g proizvoda, raunato na suvu materiju

TIP (latinski naziv)ri Lanka(Cinnamomum zeylanicumBlume)Sejeli, Madagaskar(Cinnamomum zeylanicumBlume)Kina(CinnamomumcassiaNees ex Blume)Indonezija(Cinnamomumburmanii(C.G. Nees) Blume)Vijetnam(Cinnamomum loureiriiNees)

Etarska ulja, ml/100g, na suvu materijuEtarska ulja, ml/100g, na suvu materijuEtarska ulja, ml/100g, na suvu materijuEtarska ulja, ml/100g, na suvu materijuEtarska ulja, ml/100g, na suvu materiju

Cimet u korimin. 1,0min. 0,7min. 1,5min. 1,0min. 3,0

Mleveni cimetmin. 0,7min. 0,3min. 1,1min. 0,8min. 3,0

Mleveni cimet

lan 109.

Mleveni cimet, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 14% vode;

2) da ne sadri vie od 7% ukupnog pepela, kao ni vie od 2% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da minimalni sadraj etarskog ulja prema tipu cimeta u ml/100 g proizvoda, raunato na suvu materiju, odgovara vrednostima datim u Tabeli 2 ovog pravilnika.

47. Zahtevi kvaliteta za crni luk u prahu

lan 110.

Crni luk u prahu jesu oiene, iseene, osuene i do prakaste strukture samlevene glavice zainske biljke crni luk (Allium cepaL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 8% vode;

2) da ne sadri vie od 5% ukupnog pepela, kao ni vie od 0,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

48. Zahtevi kvaliteta za ili

ili ceo plod i mleveni ili

lan 111.

ili je osueni zreo plod tropske vrste paprike (Capsicum annuumL.iCapsicum frutescensL. i njihove podvrsteC. Chinense, C.pubescens, iC. pendulum), koji se stavlja u promet kao:

1) ili ceo plod;

2) mleveni ili.

ili iz stava 1. ovog lana, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 11% vode;

2) da ne sadri vie od 10% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,6% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,1% kapsaicina.

49. Zahtevi kvaliteta za ubar

Stavljanje u promet

lan 112.

ubar je osueni nadzemni deo zainske biljke ubar (SaturejahortensisL.), koji se stavlja u promet kao:

1) stabljika ubra;

2) list ubra.

Stabljika ubra

lan 113.

Stabljika ubra, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 13% vode;

2) da ne sadri vie od 12% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadri manje od 0,3 ml etarska ulja u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

List ubra

lan 114.

List ubra, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 13% vode;

2) da ne sadri vie od 11% ukupnog pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

5) da ne sadri manje od 0,5 ml isparljivog etarskog ulja ubra u 100 g proizvoda, raunato na suvu materiju.

50. Zahtevi kvaliteta za afran

Stavljanje u promet

lan 115.

afran jeste osueni tuak cveta zainskebiljke afran (Crocus sativusL.), koji se stavlja u promet kao:

1) ceo afran;

2) usitnjen afran;

3) afran u prahu.

Ceo afran i usitnjeni afran

lan 116.

Ceo afran i usitnjeni afran, u proizvodnji i prometu, moraju da ispunjavaju sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadre vie od 12% vode;

2) da ne sadre vie od 8% pepela, kao ni vie od 1% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju;

3) da ne sadre vie od 65% ekstrakta rastvorljivog u hladnoj vodi, raunato na suvu materiju.

afran u prahu

lan 117.

afran u prahu, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava zahteve kvaliteta iz lana 116. ta. 2) i 3) ovog pravilnika, kao i da ne sadri vie od 10% vode.

51. Zahtevi kvaliteta za afraniku

lan 118.

afranika je osueni cvetni list zainske biljke afranika divlji afran (Carthamus tinctoriusL.) koja, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri vie od 12,5% vode;

2) da ne sadri vie od 8% ukupnog pepela, kao ni vie od 1,5% pepela nerastvorljivog u hlorovodoninoj kiselini, raunato na suvu materiju.

IV. KLASIFIKACIJA I ZAHTEVI KVALITETA EKSTRAKTA ZAINA

lan 119.

Ekstrakti zaina mogu da se proizvode samo iz zainskih biljaka datih u Prilogu ovog pravilnika.

1. Klasifikacija ekstrakta zaina

lan 120.

Ekstrakti zaina se klasifikuju i stavljaju se u promet kao:

1) koncentrati zainskih ekstrakata oleorezini;

2) alkoholni ili drugi ekstrakti zaina;

3) ekstrakti naneseni na odgovarajue nosae ili pomeani sa odgovarajuim nosaima kao to su:

(1) natrijum-hlorid;

(2) prirodne biljne gume (karuba, gvajak, alginati kalijuma, natrijuma i kalcijuma i prirodni pektini);

(3) eeri i derivati eera (dekstrin).

Za ekstrakte zaina za koje ovim pravilnikom nisu propisani zahtevi kvaliteta donosi se proizvoaka specifikacija iz lana 3. ovog pravilnika.

2. Opti zahtevi kvaliteta ekstrakta zaina

Rastvarai za ekstrakciju zaina

lan 121.

Za ekstrakciju aromatinih materija iz zaina mogu da se koriste rastvarai u skladu sa posebnim propisom kojim se ureuju pomona sredstva u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

Aditivi i drugi dodaci u ekstraktima zaina

lan 122.

Radi spreavanja oksidacionih promena, ekstraktima zaina mogu se dodati antioksidansi u skladu sa posebnim propisom kojim se ureuju prehrambeni aditivi.

Ekstraktima zaina mogu se dodavati eer ili derivati eera (dekstrin) da bi se postigla odgovarajua konzistencija.

Za upotrebu aditiva u proizvodima, izuzev ako ovim pravilnikom nije drugaije propisano, primenjuje se posebni propis kojim se ureuju prehrambeni aditivi.

3. Posebni zahtevi kvaliteta ekstrakata zaina

Oleorezin anisa

lan 123.

Oleorezin anisa je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija iz lia zainske biljke anisa (Pimpinella anisumL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 2 ml isparljivog etarskog ulja anisa u 100 g proizvoda.

Ekstrakt belog luka

lan 124.

Ekstrakt belog luka je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija belog luka (Allium sativumL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 32 ml isparljivih etarskih ulja belog luka u 100 g proizvoda.

Oleorezin belog bibera

lan 125.

Oleorezin belog bibera je koncentrat ekstrakta aromatinih (isparljivih i neisparljivih) materija zainske biljke bibera (Piper nigrumL.) koji, u proizvodnji i prometu mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri manje od 8 ml isparljivih etarskih ulja bibera u 100 g proizvoda;

2) da ne sadri manje od 25% piperina.

Oleorezin crnog bibera

lan 126.

Oleorezin crnog bibera je koncentrat ekstrakta aromatinih (isparljivih i neisparljivih) materija zainske biljke biber (Piper nigrumL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri manje od 8 ml isparljivih etarskih ulja bibera u 100 g proizvoda;

2) da ne sadri manje od 25% piperina.

Oleorezin bosiljka

lan 127.

Oleorezin bosiljka je ekstrakt aromatinih (isparljivih i neisparljivih) materija zainske biljke bosiljak (Ocimum basilicumL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 20 ml isparljivih etarskih ulja bosiljka u 100 g proizvoda.

Oleorezin umbira

lan 128.

Oleorezin umbira je ekstrakt isparljivih i neisparljivih aromatinih materija umbira, slatkog i otrog ukusa, dobijen ekstrakcijom rizoma zainske biljke umbir (Zingiber officinaleRoscoe) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 12 ml isparljivog etarskog ulja umbira u 100 g proizvoda.

Oleorezin alfije

lan 129.

Oleorezin alfije je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija zainske biljke alfija (Salvia officinalisL.) koja, kad se stavlja u promet, mora da ispunjava sledeezahteve kvaliteta:

1) da je u obliku tamnozelene slabo viskozne tenosti;

2) da ne sadri manje od 6% isparljivih etarskih ulja alfije.

Oleorezin karanfilia

lan 130.

Oleorezin karanfilia je ekstrakt isparljivih i neisparljivih aromatinih materija dobijen ekstrakcijom zainske biljke karanfili (Syzygium aromaticumL. Merr. et Perry syn.Eugenia Caryophyllus(Sprengel) Bullock et S. Harrison) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 40 ml isparljivog etarskog ulja karanfilia u 100 g proizvoda.

Oleorezin kardamoma

lan 131.

Oleorezin kardamoma je ekstrakt aromatinih materija kardamoma dobijen ekstrakcijom plodova biljke kardamom (Elettaria cardamomumL.Maton var. minusculaBurkill,Elettaria cardamomumL. Maton var.majorThwaites) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 20 ml etarskog ulja kardamoma u 100 g proizvoda.

Oleorezin kima

lan 132.

Oleorezin kima je ekstrakt aromatinih materija kima dobijen ekstrakcijom ploda zainske biljke kim (Carum carviL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 20 ml etarskog ulja u 100 g proizvoda.

Oleorezin komoraa

lan 133.

Oleorezin komoraa je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija iz ploda zainske biljke komora (Foeniculum vulgareP. Miller var.vulgare) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 8 ml etarskog ulja ploda komoraa u 100 g proizvoda.

Oleorezin koriandera

lan 134.

Oleorezin koriandera je ekstrakt aromatinih materija dobijen ekstrakcijom ploda zainske biljke koriander (Coriandrum sativumL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 15 ml etarskog ulja koriandera u 100 g proizvoda.

Oleorezin kurkume

lan 135.

Oleorezin kurkume je ekstrakt aromatinih materija dobijenih, ekstrakcijom iz gomoljastog rizoma zainske biljke kurkum (Curcuma longaL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje kurkumina 500, izraeno u jedinicama boje.

Oleorezin lovora

lan 136.

Oleorezin lovora je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija lista zainske biljke lovor (Laurus nobilisL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da je u obliku tamnozelene tenosti koja moe imati i pastoznu konzistenciju;

2) da ne sadri manje od 8 ml isparljivih etarskih ulja lista lovora u 100 g proizvoda.

Oleorezin majorana

lan 137.

Oleorezin majorana je ekstrakt aromatinih materija dobijen ekstrakcijom zainske biljke majoran (Majorana hortensisMoench syn.Origanum majoranaL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 5 ml etarskog ulja majorana u 100 g proizvoda.

Oleorezin miroije

lan 138.

Oleorezin miroije je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija iz ploda zainske biljke miroija (Anethum graveolensL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 11 ml etarskog ulja miroije u 100 g proizvoda.

Oleorezin muskata

lan 139.

Oleorezin muskata je ekstrakt aromatinih materija dobijen ekstrakcijom muskatnog oraha (Myristica fragransHouttuyn) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 30 ml etarskog ulja muskata u 100 g proizvoda.

Oleorezin origana

lan 140.

Oleorezin origana je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija lista zainske biljke origana (Origanum vulgareL.,Origanum heracleoticumL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da je u obliku pastozne tenosti tamne, smeezelene boje;

2) da ne sadri manje od 10 ml isparljivih etarskih ulja origana u 100 g proizvoda.

Ekstrakt od paprike

lan 141.

Ekstrakt od paprike je proizvod koji se dobija ekstrakcijom mlevene paprike, a sadri prirodnu boju i druge osnovne zainske sastojke koji su rastvoreni u prirodnom ulju paprike. Ekstrakt od paprike moe se proizvoditi i stavljati u promet i u vidu paste.

Deklaracija za ekstrakt od paprike, pored podataka propisanih posebnim propisom kojim se ureuje deklarisanje, oznaavanje i reklamiranje hrane, mora da sadri i podatak o sadraju boje i kapsaicina.

Oleorezin peruna

lan 142.

Oleorezin peruna je proizvod dobijen ekstrakcijom aromatinih materija iz ploda i lista zainske biljke perun (Petroselinum crispum(Miller), Nyman ex. A. W. Hill syn.Petroselinum hortenseauct. syn.Petroselinum sativumHoffm.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 6 ml isparljivog etarskog ulja peruna u 100 g proizvoda.

Oleorezin celera

lan 143.

Oleorezin celera je proizvod dobijen ekstrakcijom lia i semena zainske biljke celer (Apium graveolensL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 4 ml isparljivih etarskih ulja celera u 100 g proizvoda.

Oleorezin cimeta

lan 144.

Oleorezin cimeta je ekstrakt kore cimetovog drveta (Cinnamomum zeylanicumBlume; Cinnamomumaromaticum(Nees)syn. Cinnamomumcassia(Nees) ex Blume, Cinnamomumburmanii(C.G. Nees) BlumeandCinnamomum loureiriiNees-Cassia) koji, u proizvodnji i prometu, mora da ispunjava sledee zahteve kvaliteta:

1) da ne sadri manje od 30 ml isparljivog etarskog ulja cimeta u 100 g proizvoda;

2) da ne sadri manje od 18% cimet-aldehida.

Ekstrakt crnog luka

lan 145.

Ekstrakt crnog luka je ekstrakt aromatinih materija dobijen ekstrakcijom suenog ili sveeg crnog luka (Allium cepaL.) koji, u proizvodnji i prometu, mora da sadri najmanje 40% suve materije.

Ekstrakt prenog crnog luka je ekstrakt aromatinih materija dobijen ekstrakcijom prenog crnog luka, koji, u proizvodnjii prometu, mora da sadri najmanje 60% suve materije.

V. ZAHTEVI KVALITETA MEAVINE ZAINA

Sastojci meavine zaina

lan 146.

Meavine zaina mogu da sadre sastojke, i to eer ili derivate eera, so, kao i aditive u skladu sa posebnim propisom kojim se ureuju prehrambeni aditivi.

Vanila-eer i vanilin-eer

lan 147.

Vanila-eer je meavina eera i vanile (vanilije) u prahu koja, u proizvodnji i prometu, mora da sadri od 0,5% do 10% vanile u prahu.

Vanila-eeru, mogu da se dodaju ekstrakti zaina, prirodne arome i/ili komadii vanile.

Kao vanilin-eer moe se stavljati u promet meavina eera i vanilina, s tim to ta meavina mora da sadri najmanje 1,0% vanilina. Umesto vanilina moe da se upotrebiti odgovarajua koliina 0,33% etil-vanilina.

VI. METODE ISPITIVANjA KVALITETA PROIZVODA

lan 148.

Usaglaenost proizvoda sa zahtevima kvaliteta propisanim ovim pravilnikom utvruje se metodama datim u Tabeli 3 Analitike metode, kao i drugim meunarodno priznatim metodama.

Tabela 3

Analitike metode

Red. brojOznakaNaslov

1SRPS ISO 948Zaini Uzimanje uzoraka

2SRPS ISO 2825Zaini Priprema mlevenog uzorka za analizu

3SRPS EN ISO 927Zaini i zainske meavine Odreivanje sadraja stranih materija

4SRPS ISO 928Zaini Odreivanje ukupnog pepela

5SRPS ISO 930Zaini Odreivanje pepela nerastvorljivog u kiselini

6SRPS ISO 939Zaini Odreivanje sadraja vlage Metoda sa prenosom

7SRPS ISO 941Zaini Odreivanje ekstrakta rastvorljivog u hladnoj vodi

8SRPS ISO 1108Zaini Odreivanje neisparljivog etarskog ekstrakta

9SRPS EN ISO 6571Zaini, zainske meavine i biljke Odreivanje sadraja isparljivog ulja (metoda destilacije vodenom parom)

10SRPS ISO 7541Mlevena paprika u prahu Odreivanje sadraja ukupnih prirodno obojenih materija

11SRPS EN ISO 7540, prilog AMlevena paprika (Capsicum annuumL.) Specifikacija, Prilog A (normativan) Odreivanje sadraja vlage

VII. PAKOVANjE I DEKLARISANjE PROIZVODA

Pakovanje proizvoda

lan 149.

Za pakovanje proizvoda mora da se koristiti odgovarajua ambalaa koja obezbeuje ouvanje kvaliteta proizvoda do momenta otvaranja.

Deklarisanje ioznaavanje proizvoda

lan 150.

Proizvodi koji ispunjavaju uslove u pogledu kvaliteta propisane ovim pravilnikom, a koji se stavljaju u promet i namenjeni su prodaji krajnjem potroau moraju da budu deklarisani u skladu sa posebnim propisom kojim se ureuje deklarisanje, oznaavanje i reklamiranje hrane.

VIII. ZAVRNE ODREDBE

Prestanak vaenja ranijeg propisa

lan 151.

Danom poetka primene ovog pravilnika prestaje da vai:

1) Pravilnik o kvalitetu zaina, ekstrakata zaina i meavina zaina (Slubeni list SFRJ, br. 4/85 i 84/87 i Slubeni list SCG, br. 56/03 dr. pravilnik i 4/04 dr. pravilnik i Slubeni glasnik RS, broj 43/13 dr. pravilnik);

2) Pravilnik o kvalitetu proizvoda od voa, povra i peurki i pektinskih preparata (Slubeni list SFRJ, br. 1/79, 20/82, 39/89 dr. pravilnik, 74/90 i 46/91 dr. pravilnik i Slubeni list SRJ, br. 33/95 dr. pravilnik i 58/95 i Slubeni list SCG, br. 56/03 dr. pravilnik, 4/04 dr. pravilnik i 12/05 dr. pravilnik i Slubeni glasnik RS, broj 43/13 dr. pravilnik) u delu koji se odnosi na mlevenu zainsku papriku i ekstrakt od paprike.

Stupanje na snagu

lan 152.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije, a primenjuje se od 15. oktobra 2014. godine.

Broj 110-00-00021/2014-09

U Beogradu, 1. jula 2014. godine

Ministar,

prof. drSneana Bogosavljevi Bokovi,s.r.

Prilog

ZAINSKE BILjKE

Zainske biljke od ijih aromatinih delova se dobiju zaini propisanim ovim pravilnikom su:

1)anis(Pimpinella anisumL.)

2)beli luk u prahu(Allium sativumL.)

3)biberbeli(Piper nigrumL.)

4)biber zeleni(Piper nigrumL.)

5)bibercrveni(Schinus molleL.,Schinus terebinthifoliusRaddi)

6)biber crni(Piper nigrumL.)

7)bosiljak(Ocimum basilicumL.)

8)vanila (vanilija)(Vanilla planifoliaAndrews syn.Vanilla fragransSalisburi Ames)

9)vlaac(Allium schoenoprasum)

10)umbir(Zingiber officinaleRoscoe)

11)estragon(Artemisia dracunculusL.)

12)alfija(Salvia officinalisL.)

13)zvezdasti anis(Illicium verumHook. f.)

14)iirot(Acorus calamusL.)

15)isiot(Curcuma zedoariaeRose C.)

16)karanfili(Syzygium aromaticumL. Merr. et Perry syn.Eugenia Caryophyllus(Sprengel) Bullock et S. Harrison)

17)kardamom(Elettaria cardamomumL.Maton var. minusculaBurkill,Elettaria cardamomumL. Maton var.majorThwaites)

18)kim(Carum carviL.)

19)klekove bobe(Juniperus communisL.)

20)komora(Foeniculum vulgareP. Miller var.vulgare)

21)koriander(Coriandrum sativumL.)

22)kumin(Cuminum cyminumL.)

23)kurkuma(Curcuma longaL.)

24)lavanda(Lavandula angustifoliaMill.,Lavandula spicaL.)

25)lovor(Laurus nobilisL.)

26)majoran(Majorana hortensisMoench syn.Origanum majoranaL.)

27)miroija(Anethum graveolensL.)

28)muskatni orah(Muristica fragransHouttuyn)

29)muskatni orah papuanski(Myristica argenteaWarb.)

30)muskatni cvet(Myristica fragransHoutt., Myristica argenteaL.)

31)kudrava nana(Mentha spicataL.syn.Mentha viridisL.)

32)pitoma nana(Mentha piperitaL.)

33)origano(Origanum vulgareL.,Origanum heracleoticumL.)

34)mlevenapaprika zainska(Capsicum annuumL.)

35)perun(Petroselinum crispum(Miller), Nyman ex. A. W. Hill syn.Petroselinum hortenseauct. syn.Petroselinum sativumHoffm.)

36)piment(Pimenta officinalis)

37)piskavica(Trigonella foenum-graecumL.)

38)ruzmarin(Rosmarinus officinalisL.)

39)selen(Levisticum officinaleKoch)

40)bela slaica(Sinapis albaL.)

41)crna slaica(Brassica nigraL.,W.D.J. Koch)

42)timijan(Thymus vulgarisL.)

43)celer(Apium graveolensL.)

44)cimet(Cinnamomum zeylanicumBlume;Cinnamomumaromaticum(Nees) syn.Cinnamomumcassia(Nees) ex Blume, Cinnamomumburmanii(C.G. Nees) BlumeandCinnamomum loureiriiNees-Cassia)

45)crni luk u prahu(Allium cepaL.)

46)ili(Capsicum annuumL.iCapsicum frutescensL. i njihove podvrsteC. Chinense, C.pubescens, iC. pendulum)

47)ubar(Satureja hortensisL.)

48)afran(Crocus sativusL.)

49)afranika(Carthamus tinctoriusL.)