Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 145/12)
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_145_3104.html
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
3104
Na temelju članka 20. stavka 3., članka 24. stavka 8., članka 30. stavka 6., članka 35. stavka
2., članka 36. stavka 3. i članka 39. stavka 3. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom
razvoju (»Narodne novine« br. 120/12 i 136/12), ministar poljoprivrede donosi
PRAVILNIK
O PROVEDBI IZRAVNIH PLAĆANJA I IAKS MJERA RURALNOG
RAZVOJA
I. TEMELJNE ODREDBE
Razdoblje i područje primjene
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju:
1. način provedbe ZPP izravnih plaćanja
– detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za izračun i dodjelu prava na regionalno plaćanje, prava na
plaćanje iz nacionalne rezerve i prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za
razminirano zemljište,
– detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za izračun i dodjelu premija za proizvodno vezana
plaćanja,
– detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za izračun i dodjelu specifičnih plaćanja;
2. način provedbe plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za godine 2013. do 2015.;
3. način i uvjeti dodjele potpore za provedbu IAKS mjera ruralnog razvoja koje obuhvaćaju
potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku
poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za
područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu za očuvanje izvornih i
zaštićenih vrsta kultivara poljoprivrednog bilja.
(2) Pravilnikom se uređuje razdoblje primjene izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog
razvoja od 2013. godine.
(3) Pri provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka koriste se postupci koji čine Integrirani
administrativni i kontrolni sustav (u daljnjem tekstu: IAKS postupci).
(4) Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. kojom se utvrđuju zajednička
pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne
politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike, te kojom se izmjenjuju i dopunjuju
Uredbe (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 te ukida Uredba (EZ) br.
1782/2003 (SL L 30, 31. 1. 2009.),
– Uredbom Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o detaljnim pravilima za
provedbu programa jedinstvenih plaćanja iz glave III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 kojom
se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru
Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike (SL L
316, 2. 12. 2009.),
– Uredbom Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih
pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s programom potpore za
poljoprivrednike iz njezinih glava IV. i V. (SL L 316, 2. 12. 2009.),
– Uredbom Komisije (EZ) br. 1122/2009 od 30. studenog 2009. o detaljnim pravilima za
provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s međusobnom usklađenosti, modulacijom i
integriranim sustavom upravljanja i nadzora u sklopu programa izravnih potpora za
poljoprivrednike predviđenih navedenom Uredbom te za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br.
1234/2007 u vezi s međusobnom usklađenosti u sklopu programa potpore predviđenih za
sektor vina (SL L 316, 2. 12. 2009.).
Provedba
Članak 2.
(1) Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu:
Agencija za plaćanja) za provedbu mjera iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika koristi
elektronički sustav koji obuhvaća sljedeće IAKS postupke:
1. jedinstvenu identifikaciju korisnika koji podnosi zahtjev – putem matičnog
identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva na kojem korisnik obavlja
poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: MIBPG) i osobnog identifikacijskog broja
korisnika (u daljnjem tekstu: OIB),
2. sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav),
3. sustav za identifikaciju i registraciju životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ),
4. sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja,
5. podnošenje zahtjeva,
6. administrativna kontrola zahtjeva i
7. kontrola na terenu.
(2) Elektronički sustav iz stavka 1. ovoga članka čini računalna baza podataka.
(3) IAKS postupak sustava identifikacije i registracije životinja – Jedinstveni registar domaćih
životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo), a vodi ga Hrvatska poljoprivredna agencija (u daljnjem tekstu HPA).
(4) Podatke iz JRDŽ-a iz članaka 24., 28., 39., 40., i 56. ovoga Pravilnika, te podatke iz
Središnjeg popisa matičnih grla, Središnjeg popisa matičnih jata, Središnjeg registra kopitara i
matičnog popisa ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara iz članka 56.
ovoga Pravilnika Agencija za plaćanja razmjenjuje s HPA na dnevnoj razini. Ključ za
razmjenu podataka je MIBPG.
II. POSEBNE ODREDBE
1. JEDINSTVENI ZAHTJEV
Obrazac Zahtjeva i Predispis
Članak 3.
Jedinstveni zahtjev (u daljnjem tekstu: Zahtjev) obuhvaća zahtjeve za dodjelu potpore za:
1. Prava na plaćanja i to:
– pravo na regionalno plaćanje,
– pravo na plaćanje iz Nacionalne rezerve,
– pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište;
2. Proizvodno vezana plaćanja i to:
– premije za krave dojilje, ovce i koze (dalje u tekstu: Premije);
– dopunska premija za ovce i koze;
3. Specifična plaćanja;
4. Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za proizvodne godine 2013. do 2015. za šećernu
repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne
krmače;
5. Potpore za IAKS mjere ruralnog razvoja i to:
– potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja,
– potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju,
– potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju,
– potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,
– potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.
Članak 4.
(1) Obrazac Zahtjeva nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika, a sačinjavaju ga sljedeći listovi:
– List A – Zahtjev za potporu – sadrži osnovne podatke o poljoprivrednom gospodarstvu,
zahtjeve za potpore, listu dodatne potrebne dokumentacije, izjavu Korisnika i potpis
Korisnika, uključujući prijavu za dodjelu prava na plaćanja i prijavu za dodjelu prava na
premije za krave dojilje i prava na premije za ovce i koze.
– List B – Prijava površina – sadrži podatke iz ARKOD sustava, prijavu korištenja površina i
tražene potpore po pojedinoj ARKOD parceli,
– List C – Stanje domaćih životinja na poljoprivrednom gospodarstvu – sadrži popis i podatke
o stoci za koju se podnosi Zahtjev,
– List D – Stanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na poljoprivrednom
gospodarstvu – sadrži popis i podatke o izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja
za koje se podnosi Zahtjev,
– List E – Prijava količina prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja –
sadrži podatke o količini prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja,
– List F – Prijava količina duhana predanog na obradu – sadrži podatke o količini predanog
lista duhana na obradu.
(2) Listovi iz Zahtjeva moraju biti ispunjeni sukladno uputama koje su sastavni dio predispisa
iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: Predispis).
(3) Korisnik mora potpisati Zahtjev u znak potvrđivanja da:
– je upoznat s odredbama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Narodne
novine« br. 120/12 i 136/12, u daljnjem tekstu: Zakon) i ovoga Pravilnika,
– je pažljivo pročitao i da će poštivati propisane upute za ispunjavanje listova obrasca
Zahtjeva,
– su podaci navedeni u Zahtjevu istiniti,
– je upoznat da se za izračun potpora u stočarstvu koriste podaci iz JRDŽ-a,
– u slučaju zatražene potpore za krave dojilje i plaćanja za mliječne krave preuzima obvezu 6
– mjesečnog razdoblja obveznog uzgoja koje započinje prvim danom nakon podnošenja
Zahtjeva,
– u slučaju zatražene potpore za krave dojilje neće isporučivati mlijeko i mliječne proizvode
sa svog gospodarstva tijekom 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva, ali te proizvode može
prodavati u izravnoj prodaji,
– u slučaju zatražene potpore za krave dojilje neće povećati svoju individualnu mliječnu kvotu
iznad 120.000 kg tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje na dan podnošenja zahtjeva.
– u slučaju zatraženog plaćanja za rasplodne krmače preuzima obvezu 3-mjesečnog razdoblja
obveznog uzgoja koje započinje prvim danom nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva,
– u slučaju zatražene potpore za ovce i koze preuzima obvezu razdoblja obveznog uzgoja koje
traje 100 dana, a započinje prvim danom nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva,
– u slučaju zatražene potpore za ovce izjavljuje da li stavlja na tržište ovčje mlijeko i
proizvode od ovčjeg mlijeka,
– će omogućiti kontrolu na terenu i/ili inspekcijski nadzor,
– je dužan presliku Zahtjeva, a u slučaju elektronički potpisanog Zahtjeva ispisani primjerak i
popratne dokumentacije, na temelju kojih je ostvario pravo na potporu, čuvati četiri godine od
dana podnošenja Zahtjeva,
– u slučaju zatražene potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju preuzima obvezu da će
tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu
u sustavu ekološke proizvodnje na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u Odluci o
ulasku u sustav potpore za ekološku proizvodnju,
– u slučaju zatražene potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju preuzima obvezu da
će tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom
zemljištu u sustavu integrirane proizvodnje na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u
Odluci o ulasku u sustav potpore za integriranu proizvodnju,
– u slučaju zatražene potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi
preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na
poljoprivrednom zemljištu na području s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi na
najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za područja s
težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,
– u slučaju zatražene potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja
preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja držati na gospodarstvu najmanje obvezni
broj uvjetnih grla izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja koliko je utvrđeno u Odluci
o ulasku u sustav potpore za ZIP životinje,
– u slučaju zatražene potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara
poljoprivrednog bilja preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja uzgajati
izvorne/zaštićene vrste/kultivare poljoprivrednog bilja na najmanje onoliko hektara koliko je
utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara
poljoprivrednog bilja,
– u slučaju zatražene dopunske premije za ovce i koze preuzima obvezu da gospodarstvo ima
najmanje 50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na područjima s težim
uvjetima gospodarenja,
– u slučaju zatražene dopunske premije za sezonsko premještanje stoke preuzima obvezu
obveznog držanja najmanje 90% životinja u područjima određenim za držanje i uzgoj ovaca i
koza 90 dana uzastopce.
Članak 5.
(1) Agencija za plaćanja poljoprivrednom gospodarstvu izdaje Predispis.
(2) Predispis Korisnik može preuzeti u Regionalnim uredima Agencije za plaćanja najkasnije
do 15. travnja tekuće godine.
(3) Predispis je dostupan Korisniku i putem AGRONET sustava iz članka 6. ovoga Pravilnika
najkasnije od 1. ožujka tekuće godine.
(4) Predispis sadrži:
– tiskane listove iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika,
– grafičke materijale iz ARKOD sustava (pregledne i detaljne karte s ARKOD parcelama),
– stanje referentnih podataka za izračun prava na plaćanja,
– upute za korisnike.
(5) U slučaju promjena u podacima sadržanim u Predispisu, Korisnik je dužan prije
podnošenja Zahtjeva prijaviti ispravak podataka u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava,
ARKOD sustavu i JRDŽ-u i ostalim registrima.
Način popunjavanja Zahtjeva
Članak 6.
(1) Korisnik popunjava Zahtjev isključivo elektronički, putem interneta, koristeći AGRONET
sustav.
(2) AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena poljoprivrednom
gospodarstvu za:
– pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava,
– pregled podataka iz ARKOD sustava,
– pregled podataka iz JRDŽ-a relevantnim za dodjelu potpore u stočarstvu,
– pregled podataka o pravima na plaćanja i pravima na premije,
– elektroničko popunjavanje Zahtjeva za potporu,
– slanje Zahtjeva elektroničkim putem.
(3) Za elektroničko ispunjavanje i elektroničko podnošenje Zahtjeva Agencija za plaćanja
uspostavlja mjesto na internetskoj adresi preko koje se Korisnik ili od njega ovlaštena osoba
prijavljuje u informacijski sustav Agencije za plaćanja, s mogućnošću pristupa podacima koji
se odnose na njegovo poljoprivredno gospodarstvo i potrebni su za popunjavanje Zahtjeva.
(4) Korisnik se na AGRONET aplikaciju prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke
koje mu izdaje Agencija za plaćanja.
(5) Korisnik pristupa AGRONET aplikaciji putem internetske adrese Agencije za plaćanja –
www.apprrr.hr.
(6) Korisnik u Zahtjevu mora prijaviti korištenje svih poljoprivrednih površina, bez obzira da
li za njih podnosi ili ne podnosi Zahtjev.
(7) U slučaju da je Korisniku potrebna pomoć pri popunjavanju Zahtjeva, istu može zatražiti u
Regionalnim uredima Agencije za plaćanja, Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi i HPA.
(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, list E Korisnik ispunjava ručno.
Rokovi, mjesto i način podnošenja Zahtjeva
Članak 7.
(1) Zahtjev se podnosi od 1. ožujka do 15. svibnja tekuće godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Zahtjev za premije za ovce i koze podnosi se od 1.
ožujka do 30. travnja tekuće godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Zahtjev za premije za krave dojilje i plaćanja za
mliječne krave podnosi se od 1. travnja do 15. svibnja tekuće godine.
(4) Zahtjev podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu: Korisnik).
(5) Korisnik Zahtjev dostavlja neposredno, poštom ili elektronički, uz elektronički potpis.
(6) Elektronički popunjen i ispisan Zahtjev Korisnik potpisuje i dostavlja Regionalnom uredu
Agencije za plaćanja.
(7) Elektronički potpisan Zahtjev elektronskim putem dostavlja se Regionalnom uredu
Agencije za plaćanja.
(8) Listovi A, B, C i D iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika dostavljaju se u roku iz stavka
1. ovoga članka, a listovi E i F sukladno rokovima propisanim člancima 37. i 38. ovoga
Pravilnika.
Poljoprivredna parcela
Članak 8.
(1) Poljoprivredna parcela je osnova za izračun i kontrolu potpora.
(2) Poljoprivredna parcela je neprekinuta površina zemljišta koju je na listu B iz Priloga 2.
ovoga Pravilnika prijavilo jedno poljoprivredno gospodarstvo, a koja obuhvaća jednu skupinu
usjeva.
(3) Skupina usjeva u smislu ovoga Pravilnika je jedinstvena skupina usjeva za koje je utvrđen
isti iznos potpore, a definirana je u Tablici 1. iz Priloga 1. koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(4) Poljoprivredna parcela može biti prijavljena samo unutar ARKOD parcele registrirane kod
poljoprivrednog gospodarstva koje podnosi Zahtjev.
(5) ARKOD parcela je osnovna parcela ARKOD sustava, koji se uspostavlja i vodi na temelju
digitalnih grafičkih podataka, a temeljem Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog
zemljišta.
(6) Minimalna površina poljoprivredne parcele za koju se može podnijeti Zahtjev je 0,05 ha.
(7) Korisnik može ostvariti izravna plaćanja po poljoprivrednoj površini ukoliko ukupna
površina svih parcela za koje je podnesen Zahtjev iznosi najmanje jedan hektar za pašnjake i
za ostale vrste korištenja zemljišta.
(8) Na krškom području pašnjaci mogu biti prekriveni niskim raslinjem i/ili stijenama i/ili
drvećem, uz uvjet da su to prohodne površine te da su obrasle travom i/ili biljem pogodnim za
ispašu stoke.
(9) Agencija za plaćanja će u određivanju prihvatljive površine krškog pašnjaka iz stavka 8.
ovoga članka primijeniti koeficijent/postotak prihvatljivosti površina za potpore, sukladno
Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.
(10) Obilježja krajobraza definirana kao poligoni u pravilniku iz stavka 9. ovoga članka,
prihvatljiva su za potpore ukoliko površina pod obilježjem krajobraza u odnosu na ukupnu
površinu ARKOD parcele ne prelazi 25%.
(11) Površina Obilježja krajobraza koji se nalaze na granici dviju ili više ARKOD parcela ne
ulazi u ukupnu prihvatljivu površinu ARKOD parcela.
(12) Ukoliko se Obilježje krajobraza veže uz ARKOD parcelu koja se koristi kao krški
pašnjak, prihvatljiva površina krškog pašnjaka se izračunava na način da se najprije primjeni
koeficijent prihvatljivosti sukladno pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. Tako izračunatoj
prihvatljivoj površini ARKOD parcele krškog pašnjaka pribraja se površina obilježja
krajobraza.
(13) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, Korisnik koji proizvodi šećernu repu može ostvariti
plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za šećernu repu ukoliko površina svih parcela pod
šećernom repom za koje je podnesen Zahtjev iznosi najmanje jedan hektar.
(14) Za izračun potpore koristi se površina poljoprivredne parcele zaokružena na dvije
decimale.
(15) Ako je poljoprivredna parcela predmet zahtjeva za potporu dvaju ili više poljoprivrednih
gospodarstava potporu može ostvariti gospodarstvo kod kojeg je evidentirana parcela u
ARKOD sustavu na prvi dan nakon isteka roka iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Izmjene i dopune Zahtjeva
Članak 9.
(1) Korisnik može zatražiti izmjenu ili dopunu Zahtjeva najkasnije do 31. svibnja tekuće
godine.
(2) Izmjena i dopuna Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na promjene vezane uz
pojedinačne poljoprivredne parcele, grla, kljunove ili pojedinačne potpore.
(3) Zahtjev za izmjene i dopune Zahtjeva popunjava se putem AGRONETA.
(4) Ako se izmjena i dopuna iz stavka 1. ovoga članka odnosi i na dodatnu obaveznu
dokumentaciju, dozvoljena je izmjena iste.
(5) Ako je Korisnik obaviješten o namjeri obavljanja kontrole na terenu ili inspekcijskog
nadzora ili mu je otkrivena nepravilnost na temelju administrativne kontrole i/ili kontrole na
terenu i/ili inspekcijskog nadzora, izmjene i dopune Zahtjeva u skladu sa stavcima 1. i 3.
ovoga članka nisu dozvoljene.
Podnošenje Zahtjeva nakon roka
Članak 10.
(1) Iznimno od roka za podnošenje Zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, Zahtjevi
se mogu zaprimati i 25 kalendarskih dana nakon tog roka, ali se u tom slučaju smanjuje visina
plaćanja po Korisniku.
(2) Smanjenje iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1% po radnom danu kašnjenja i dodatnih 3%
za prava na plaćanja po radnom danu kašnjenja.
(3) Zahtjev podnesen nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se nepravodobno
podnesenim i neće se razmatrati.
Izmjene i dopune nakon roka za podnošenje Zahtjeva
Članak 11.
(1) Izmjene i dopune Zahtjeva mogu se zaprimati i nakon roka iz članka 9. stavka 1. ovoga
Pravilnika, ali ne kasnije od roka iz članka 10. stavka 1. ovog Pravilnika, pri čemu se
smanjuje visina plaćanja za zatražene izmjene i dopune.
(2) Smanjenje iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1% po radnom danu kašnjenja.
(3) Zahtjev podnesen nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se nepravodobno
podnesenim i neće se razmatrati.
Odustajanje od Zahtjeva
Članak 12.
(1) Korisnik može u svakom trenutku djelomično ili u cijelosti odustati od Zahtjeva.
(2) Zahtjev za odustajanje od Zahtjeva popunjava se putem AGRONETA.
(3) Ako je Korisnik obaviješten o namjeri obavljanja kontrole na terenu ili mu je otkrivena
nepravilnost na temelju obavljene administrativne kontrole i/ili kontrole na terenu i/ili
inspekcijskog nadzora ili je izvršena isplata, odustajanje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga
članka nije dozvoljeno.
Članak 13.
Korisnik je dužan presliku Zahtjeva i popratne dokumentacije na temelju kojih je ostvario
pravo na potporu čuvati četiri godine od dana podnošenja Zahtjeva.
2. UVJETI ZA POTPORU
2.1. Osnovni uvjeti
Članak 14.
(1) Osnovni uvjeti za ostvarivanje potpore su:
1. pravodobno podnošenje Zahtjeva,
2. upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,
3. obavljanje poljoprivredne djelatnosti u skladu s člankom 3. točkom 9. Zakona,
4. pravodobno dostavljena dodatna obavezna dokumentacija,
5. upis zemljišta u ARKOD sustav za sve vrste potpora po poljoprivrednoj površini,
6. stoka za koju se podnosi zahtjev za potporu u stočarstvu i za očuvanje izvornih i zaštićenih
pasmina domaćih životinja mora biti upisana u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno
označena,
7. ispunjavanje minimalno poticanih količina sukladno članku 18. Zakona.
(2) Korisnik treba održavati poljoprivredne površine za koje podnosi Zahtjev sukladno
uvjetima dobre poljoprivredne i okolišne prakse propisanim Pravilnikom o dobrim
poljoprivrednim i okolišnim uvjetima.
2.2. Posebni uvjeti za dodjelu prava na plaćanja
2.2.1. Pravo na regionalno plaćanje
Članak 15.
(1) Pravo na regionalno plaćanje dodjeljuje se za pašnjake i ostale vrste korištenja zemljišta.
(2) Prava na regionalno plaćanje dodjeljuju se Korisniku koji je u 2013. godini podnio Zahtjev
za dodjelu Prava na regionalno plaćanje za prihvatljive hektare na kojima se obavlja
poljoprivredna djelatnost.
(3) Konačna vrijednost i broj prava utvrđuju se najkasnije do 1. travnja 2014. godine, a nakon
izvršenih kontrola iz članaka 65. i 66. ovoga Pravilnika.
(4) Prihvatljivi hektar u smislu ovoga Pravilnika znači bilo koju poljoprivrednu površinu na
poljoprivrednom gospodarstvu iz članka 22. stavka 2. i 3. Zakona, koja se koristi za
obavljanje poljoprivredne djelatnosti, koja je upisana u ARKOD i za koju se podnosi zahtjev
za dodjelu Prava na regionalno plaćanje.
(5) Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivim hektarima iz
stavka 3. ovoga članka pod uvjetom da sadržaj tetrahidrokanabinola u korištenim sortama ne
prelazi 0,2% te da se za proizvodnju koristi certificirano sjeme određenih sorti sukladno
Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za
posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu, osim sorti Finola i Tiborszallasi.
Prijava površina
Članak 16.
(1) Korisnik podnosi Zahtjev za dodjelu Prava na regionalno plaćanje na listu A i prijavljuje
površine pod pašnjacima, odnosno površine pod ostalim vrstama korištenja zemljišta.
(2) Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, parcele iz prijavljenih površina iz
stavka 1. ovoga članka Korisnik mora imati na raspolaganju na zadnji dan za izmjenu i
dopunu Zahtjeva iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(3) Korisnik koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za proizvodnju konoplje je dužan
dostaviti Agenciji za plaćanja do 30. lipnja tekuće godine:
– kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu kojeg koristi te godine i
– originale službenih oznaka certificiranog sjemena korištene na pakiranju koje će mu
Agencija nakon poništavanja vratiti.
2.2.2. Pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve
Članak 17.
(1) Korisniku se dodjeljuje Pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve u 2013. godini za:
– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tov goveda, držanje ovaca i koza te
proizvodnju duhana ukoliko je:
– u 2011. godini ostvario pravo na izravna plaćanja za navedene proizvodnje,
– gospodarstvo prihvatljivo za dodjelu regionalnih prava na plaćanja.
– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tov goveda i držanje ovaca i koza ukoliko je:
– u 2011. godini ostvario pravo na izravna plaćanja za navedene proizvodnje,
– gospodarstvo ne posjeduje dovoljno prihvatljivih hektara za dodjelu prava na plaćanja iz
nacionalne rezerve iz točke 1. ovoga stavka.
– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tova goveda i držanje ovaca i koza ukoliko je
u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu ulaganjem povećao proizvodnju za više od 20% za:
– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, ali ne manje od 40.000 kg mlijeka,
– isporučenu junad za klanje, ali ne manje od 25 junadi,
– držanje ovaca i koza, ali ne manje od 20 ovaca i koza.
(2) Sredstva za prava na plaćanja iz nacionalne rezerve koriste se za:
– povećanje vrijednosti jediničnog Prava na regionalno plaćanje korisnicima koji ostvaruju
pravo iz nacionalne rezerve,
– dodjelu posebnih prava na plaćanje za korisnike bez zemljišta,
pri čemu ukupna vrijednost prava ne može biti veća od 36.000 kuna po pravu.
(3) Vrijednost i broj prava na plaćanje iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka utvrđuje se na
temelju razlike između vrijednosti izravnih plaćanja za 2011. godinu i ostvarene proizvodnje
u 2012. godini u navedenim sektorima.
(4) Proizvođači iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka mogu ostvariti pravo na plaćanje iz
nacionalne rezerve isključivo za investicije dovršene prije 1. siječnja 2013. godine.
(5) Proizvođači iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka dokazuju povećanje proizvodnje na
sljedeći način:
– za proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka – prema podacima HPA o količini
isporučenog mlijeka u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine,
– za isporučenu junad za klanje – prema podacima iz JRDŽ-a o junadi isporučenoj na klanje
do 31. prosinca 2012. godine, koja je u trenutku isporuke starija od 12 mjeseci i mlađa od 24
mjeseca i držana na gospodarstvu najmanje 120 dana prije isporuke,
– za držanje ovaca i koza – prema podacima iz JRDŽ-a o broju ovaca i koza na dan 31.
prosinca 2012. godine, uz uvjet da su ovce i koze držane na gospodarstvu najmanje 100 dana.
Realizacija prava na plaćanja
Članak 18.
(1) Korisnik realizira regionalno pravo na plaćanje uz istovjetan broj prihvatljivih hektara
utvrđenih nakon provedene administrativne kontrole i kontrole na terenu.
(2) Korisnik realizira pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve iz članka17. stavka 1. točke 2.
ovoga Pravilnika, ukoliko u 2013. godini zadrži najmanje 50% obujma poljoprivredne
aktivnosti iz referentne 2011. proizvodne godine u sektorima goveđeg mesa, mlijeka i
mliječnih proizvoda ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, izražene kao broj uvjetnih grla na
poljoprivrednom gospodarstvu.
(3) Korisnik realizira pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve iz članka 17. stavka 1. točke 3.
ovoga Pravilnika temeljem obujma poljoprivredne aktivnosti u sektorima kravljeg, ovčjeg i
kozjeg mlijeka, tova goveda i držanje ovaca i koza u 2012. godini.
(4) Obujam poljoprivredne aktivnosti za korisnike iz stavka 3. ovoga članka izračunava se na
temelju broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i/ili
broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa na
gospodarstvu evidentiranih u JRDŽ-u na dan 31. prosinca 2012. godine.
(5) Obujam poljoprivredne aktivnosti u godini podnošenja zahtjeva izračunava se na temelju
broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i/ili broja
uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa na gospodarstvu
evidentiranih u JRDŽ-u. Kao osnovica za izračun uzima se godišnji prosjek broja grla u
JRDŽ-u na temelju stanja svakog prvog dana u mjesecu.
(6) Za izračun obujma poljoprivredne aktivnosti koriste se koeficijenti konverzije za izračun
uvjetnih grla iz Tablice 1. Priloga 3., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(7) U slučaju kada nasljedstvo utječe na dodjelu prava na plaćanje korisnik koji je naslijedio
dio ili cijelo gospodarstvo zatražit će izračun prava na plaćanja za dio ili cijelo gospodarstvo
koje je naslijedio. Referentni iznos za izračun prava na plaćanja za dio ili cijelo gospodarstvo
koje je naslijeđeno utvrđuje se temeljem naslijeđenih proizvodnih cjelina. Ukoliko Korisnik
već ostvaruje pravo na plaćanje ili na povećanu vrijednost prava na plaćanje referentni iznos
utvrđuje se zbrajanjem referentnih iznosa za izračun postojećih prava na plaćanje i
naslijeđenih prava na plaćanje.
(8) U slučaju promjene pravnog statusa gospodarstva Korisnik može realizirati prava na
plaćanja ili povećanje vrijednosti prava na plaćanje do razine koja je bila primjenjiva na
izvorno poljoprivredno gospodarstvo, pri čemu korisnik mora ostati isti.
(9) U slučaju spajanja ili razdvajanja gospodarstva Korisnik koji upravlja novim
gospodarstvom može realizirati prava na plaćanja ili povećanje vrijednosti prava na plaćanja
pod istim uvjetima kao i Korisnik/ci koji su upravljali prvobitnim gospodarstvom.
Prijenos prava na plaćanja
Članak 19.
(1) Prava na plaćanja mogu se prenositi samo između Korisnika sa sjedištem gospodarstva na
području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa nasljeđivanjem.
(2) Prava na plaćanja moguće je realizirati samo na području Republike Hrvatske.
(3) Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, Korisnik može prenijeti svoja prava
na plaćanja bez zemljišta samo nakon što je realizirao barem 80% svojih prava na plaćanja
tijekom barem jedne kalendarske godine ili nakon što se dobrovoljno odrekao u korist
Nacionalne rezerve svih prava na plaćanja koje nije iskoristio u prvoj godini primjene
programa jedinstvenih plaćanja.
(4) Prijenos prava prijavljuje se u razdoblju od 15. rujna tekuće godine do 02. travnja sljedeće
godine u Regionalnim uredima Agencije za plaćanja.
(5) Ukoliko je gospodarstvo ili dio gospodarstva prodano u cijelosti ili djelomično zajedno s
pravima na plaćanje ili povećanim vrijednostima prava na plaćanje, kupoprodajni ugovor
sklopljen ili izmijenjen najkasnije do roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu prava smatra se
prijenosom prava na plaćanja sa zemljištem.
(6) Ukoliko je gospodarstvo ili dio gospodarstva dano u zakup najkasnije do roka za
podnošenje zahtjeva ili kada ugovor o zakupu ističe nakon zadnjeg dana roka za podnošenje
zahtjeva ili kada korisnik daje u zakup svoja prava na plaćanje drugom korisniku kojem je dao
u zakup svoje gospodarstvo ili dio gospodarstva, ugovor o zakupu smatra se zakupom prava
na plaćanja sa zemljištem. Korisnik koji daje u zakup gospodarstvo ili dio gospodarstva
podnosi zahtjev za dodjelu ili povećanje prava na plaćanja uz koji prilaže kopiju ugovora o
zakupu uz navođenje broja hektara za koje namjerava dati prava na plaćanje u zakup.
Korisnik koji je uzeo gospodarstvo ili dio gospodarstva u zakup podnosi zahtjev za isplatu uz
koji prilaže kopiju ugovora o zakupu.
(7) Prijenos prava na regionalno plaćanje ima za posljedicu:
– smanjenje vrijednosti prava za 50% u slučaju prodaje prava na regionalno plaćanje bez
odgovarajućeg broja hektara poljoprivrednog zemljišta,
– smanjenje vrijednosti prava za 10% u slučaju prodaje prava s odgovarajućim brojem hektara
poljoprivrednog zemljišta.
(8) Postoci smanjenja iz stavka 7. ovoga članka primjenjuju se samo na vrijednost prava na
regionalno plaćanje, bez povećane vrijednosti dodijeljene iz nacionalne rezerve.
(9) Prijenos prava realizira se podnošenjem Zahtjeva za prijenos prava na plaćanje iz Priloga
4. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Povrat neopravdano dodijeljenih prava na plaćanja
Članak 20.
(1) Ukoliko se utvrdi da su neka prava na plaćanja bila neopravdano dodijeljena, Korisnik ista
ustupa Nacionalnoj rezervi. Neopravdano dodijeljena prava smatraju se kao i da nisu bila
dodijeljena.
(2) Agencija za plaćanja neće tražiti povrat neopravdano dodijeljenih prava iz stavka 1. ovoga
članka čija je vrijednost manja ili jednaka 50 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Registar prava na plaćanja
Članak 21.
(1) Agencija za plaćanja temeljem zaprimljenih Zahtjeva, a nakon provjere njihove
ispravnosti i prihvatljivosti te polazeći od uvjeta propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom
dodjeljuje Korisnicima prava na plaćanja.
(2) Za poslove iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja uspostavlja Sustav za
identifikaciju i prijavu prava na plaćanja (dalje u tekstu: Registar prava na plaćanja) kao dio
IAKS sustava Agencije za plaćanja.
(3) Registar prava na plaćanja je elektronski registar kojim se osigurava učinkovita dodjela i
sljedivost prava na plaćanja, a sadrži podatke o:
– Korisniku,
– vrijednosti, broju i elementima prava na plaćanja,
– vrsti prava na plaćanja,
– datumu uspostave,
– datumu zadnje aktivacije,
– podrijetlu, osobito u vezi načina dodjele prava.
(4) Svako dodijeljeno pravo na plaćanje na razini svakog Korisnika označava se posebnim
identifikacijskim brojem (ID Prava na plaćanja), kojeg Registar prava na plaćanja automatski
generira.
(5) Prava na plaćanja računaju se na tri decimale i zaokružuju na više ili na niže na najbližu
drugu decimalu. Ako se izračunom dobije rezultat koji je točno u sredini, rezultat se
zaokružuje na više na najbližu drugu decimalu.
2.2.3. Pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište
Članak 22.
(1) Pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište dodjeljuje se
Korisniku koji je podnio Zahtjev za dodjelu Prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve
za razminirano zemljište za prihvatljive hektare na kojima se obavlja poljoprivredna
aktivnost.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se za pašnjake i ostale vrste korištenja
zemljišta.
(3) Pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište u 2013. godini
dodjeljuje se za razminirano zemljište koje je stavljeno u poljoprivrednu funkciju u razdoblju
između 1. siječnja 2005. godine do 31. prosinca 2012. godine.
(4) Prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište realiziraju se u
2013. godini podnošenjem zahtjeva za dodjelu prava na plaćanje iz posebne nacionalne
rezerve za razminirano zemljište.
(5) Prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište mogu se
realizirati samo uz odgovarajući broj prihvatljivih hektara razminiranog zemljišta.
(6) Na prijenos prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište
odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 19. ovoga Pravilnika.
2.3. Posebni uvjeti za prava na premije
Članak 23.
(1) Premije su proizvodno vezana plaćanja, a dodjeljuju se korisnicima koji obavljaju
poljoprivrednu aktivnost držanja krava dojilja, ovaca i koza.
(2) Prema korisnicima koji ostvaruju pravo na premije za krave dojilje i/ili premije za ovce i
koze i koji imaju manje od jednog hektara prihvatljive površine gospodarstva postupa se na
jednak način kao s korisnicima bez zemljišta koji imaju posebna prava na plaćanje.
2.3.1. Premija za krave dojilje
Članak 24.
(1) Korisnik podnosi zahtjev za Premiju za krave dojilje na listu A iz Priloga 2., koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na poljoprivrednom gospodarstvu,
Korisnik je dužan prije podnošenja Zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru goveda na
gospodarstvu te sukladno stvarnom stanju krava dojilja na gospodarstvu prijaviti promjene u
JRDŽ-u.
(3) Korisniku se računa pravo na Premiju za krave dojilje sukladno Zahtjevu, a prema broju
krava dojilja u JRDŽ-u na dan podnošenja zahtjeva.
(4) Konačni broj prava na Premije određuje se u skladu sa brojem prihvatljivih grla nakon
provedene administrativne kontrole i kontrole na terenu.
(5) Prihvatljiva grla iz stavka 3. ovoga članka su krave i junice mesne pasmine te njihovi
križanci, koje pripadaju stadu za uzgoj teladi za proizvodnju mesa.
(6) Krave koje pripadaju pasminama goveda navedenim u Tablici 2. Priloga 3. ne smatraju se
kravama mesnih pasmina.
(7) Korisnik može ostvariti pravo na Premiju za krave dojilje ukoliko njegova individualna
mliječna kvota ne prelazi 120.000 kg na dan 31. ožujka tekuće godine.
(8) Radi utvrđivanja broja prihvatljivih životinja uzima se u obzir individualna mliječna kvota
i prosječna mliječnost mliječnih krava na razini države koja iznosi 5.571 kg.
(9) Broj prihvatljivih grla za premiju za krave dojilje izračunava se dijeljenjem individualne
mliječne kvote s prosječnom proizvodnjom mlijeka u Republici Hrvatskoj, te se dobiveni broj
krava oduzima od ukupnog broja životinja za koje je podnesen zahtjev. Ukoliko dobiveni broj
nije cijeli broj onda se zaokružuje na niži cijeli broj.
(10) U izračun iz stavka 9. ovoga članka ne uzimaju se u obzir junice.
(11) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se uzastopnog šestomjesečnog
razdoblja obveznog držanja krava dojilja, koji započinje prvoga dana nakon podnošenja
zahtjeva
(12) Grlo za koje se ostvaruje premija za krave dojilje nije prihvatljivo za ostvarivanje
plaćanja za mliječne krave i obrnuto.
(13) Agencija za plaćanja za obračun premije po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i
provjerava sljedeće podatke:
– podatke o životnom broju, pasmini, datumu rođenja, datumu prvog telenja i dobnoj
kategoriji,
– podatke o dodijeljenoj individualnoj mliječnoj kvoti (u kg) u tekućoj godini.
– podatak o prosječnoj mliječnosti na razini države.
Dodjela premijskih prava
Članak 25.
(1) Korisniku koji na svojem poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja krave dojilje odrediti će
se individualna gornja granica prava na premije za krave dojilje, a jednaka je broju odobrenih
krava dojilja prema zahtjevu iz 2013. godine.
(2) Ukoliko se prilikom izračuna broja prava na premije za krave dojilje dobije decimalni broj
on se zaokružuje na najbliži cijeli broj.
(3) Agencija za plaćanja donosi Odluku o konačnoj individualnoj gornjoj granici koja se
Korisniku dostavlja preko zaštićene mrežne aplikacije AGRONET sustava najkasnije do 31.
prosinca 2013. godine.
(4) U slučaju prijenosa prava na premije Agencija za plaćanja određuje novu individualnu
gornju granicu i obavještava Korisnika o novom broju dodijeljenih prava na premije.
Korištenje i prijenos prava
Članak 26.
(1) Ukoliko Korisnik prava na premije za krave dojilje ne iskoristi 100% dodijeljenih prava,
neiskorišteni dio vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za krave dojilje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Korisnik koji ima najviše sedam prava na premiju za
krave dojilje, a ne iskoristi ih u svakoj od dvije uzastopne kalendarske godine, neiskorišteni
dio tijekom posljednje kalendarske godine vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za
krave dojilje.
(3) Korisnik koji je ostvario pravo na Premiju za krave dojilje čija je ukupna prihvatljiva
površina gospodarstva manja od jednog hektara može iskoristiti pravo na premiju ukoliko
zadovolji uvjet zadržavanja 50% obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih
grla u odnosu na prvu godinu dodjele prava na premiju za krave dojilje.
(4) Prava na premije za krave dojilje mogu se prenositi sa cijelim poljoprivrednim
gospodarstvom ili bez poljoprivrednog gospodarstva, kupoprodajom, davanjem u zakup i
nasljeđivanjem.
(5) Prijenosi prava iz stavka 4. ovoga članka vrše se podnošenjem Zahtjeva za prijenos
(trajni/zakup) prava na premije za krave dojilje iz Priloga 4., u roku od kraja obvezatnog
držanja do početka podnošenja zahtjeva za premije za krave dojilje u sljedećoj kalendarskoj
godini. Zahtjevi za prijenos prava na premije za krave dojilje podnose se Agenciji za plaćanja
od 1. siječnja 2014. do 28. veljače 2014.
(6) Prijenosi prava vrše se neposredno među korisnicima.
(7) Kada Korisnik svoja prava prenosi bez poljoprivrednog gospodarstva, 15% prava vraća se
bez naknade u nacionalnu rezervu prava na premije za krave dojilje.
(8) Zakup prava na premije za krave dojilje moguć je samo s prijenosom cijelog gospodarstva.
(9) Kod djelomičnog prijenosa prava bez gospodarstva može se prenijeti najmanje jedno
pravo na premije za krave dojilje.
(10) Kod prijenosa prava na premije za krave dojilje bez prijenosa poljoprivrednog
gospodarstva mora se najmanje jedno pravo prenijeti na drugog korisnika.
(11) Podzakupi prava nisu dozvoljeni.
Nacionalna rezerva
Članak 27.
(1) Nacionalna rezerva prava na premije za krave dojilje koristi se za dodjelu prava na premije
za krave dojilje novim, mladim i ostalim korisnicima.
(2) Za dodjelu prava na premije iz nacionalne rezerve koriste se slijedeće definicije:
– ‘novi korisnik’ je onaj korisnik, čije poljoprivredno gospodarstvo u godini podnošenja
zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve nije imalo nikakvih prava za krave dojilje;
– ‘mladi korisnik’ je onaj korisnik, koji je na zadnji dan podnošenja zahtjeva za dodjelu prava
iz nacionalne rezerve mlađi od 40 godina;
– ‘ostali korisnici’ su svi ostali korisnici.
(3) Nacionalna rezerva za 2013. godinu utvrdit će se nakon određivanja individualnih gornjih
granica, a najkasnije do 31. prosinca 2013. godine.
(4) Zahtjev za dodjelu prava na premije za krave dojilje iz nacionalne rezerve iz Priloga 4
podnosi se u razdoblju od 2. travnja do 15. svibnja 2014. u Regionalnom uredu Agencije za
plaćanja.
(5) Korisniku se dodjeljuju prava iz nacionalne rezerve, ako nema ukupnu individualnu kvotu
za mlijeko na dan 30. ožujka 2014. godine veću od 120.000 kg.
(6) Korisnicima se prava iz nacionalne rezerve odobravaju po redoslijedu s obzirom na
ukupan broj ostvarenih bodova sukladno Tablici 3. iz Priloga 3. U slučaju da pojedini
korisnici unutar istog ukupnog broja bodova prekorače raspoloživi broj prava, tada se broj
prava tim korisnicima proporcionalno snižava. Pritom se mogu dodijeliti prava, koja nisu
cijeli brojevi.
(7) Pojedinom korisniku može se najviše dodijeliti toliki broj prava na premije iz nacionalne
rezerve, tako da njegov ukupan broj prava ne prekorači broj prihvatljivih životinja.
(8) Prava na premije za krave dojilje koja se Korisniku dodjeljuju iz nacionalne rezerve
Korisnik ne smije prenositi u sljedeće tri kalendarske godine.
2.3.2. Premije za ovce i koze
Članak 28.
(1) Korisnik podnosi zahtjev za Premiju za ovce i koze kao i za Dopunsku premiju za ovce i
koze na listu A iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, Korisnik je dužan
prije podnošenja Zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru ovaca i koza na gospodarstvu
te sukladno stvarnom stanju ovaca i koza na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.
(3) Prihvatljiva grla iz stavka 2. ovoga članka su rasplodne ovce i koze koje su se najmanje
jednom janjile ili jarile ili druga ženska grla starija od godine dana.
(4) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu držati broj ovaca i/ili koza za koje podnosi
zahtjev za Premiju u razdoblju obveznog držanja koje traje sto dana, a započinje prvim danom
nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(5) Korisnik koji podnosi zahtjev za dopunsku premiju za ovce i koze mora imati najmanje
50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na područjima s težim uvjetima
gospodarenja.
(6) Korisnik koji vrši sezonsko premještanje životinja može ostvariti dopunsku premiju za
ovce i koze ukoliko dostavi Agenciji za plaćanje dokumentaciju kojom se potvrđuje da je
izvršena selidba ovaca i koza i potvrdu od lokalne i regionalne samouprave da je ispaša na
prihvatljivim područjima iz stavka 5. ovoga članka trajala najmanje 90 dana uzastopce.
(7) Agencija za plaćanja za obračun potpore po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i
provjerava sljedeće podatke:
– životni broj svake pojedine rasplodne ovce i koze koje su se najmanje jednom janjile ili
jarile te za druga ženska grla starija od godine dana na dan podnošenja zahtjeva,
– datum rođenja,
– datum janjenja ili jarenja,
– da li korisnik stavlja na tržište mlijeko i mliječne proizvode od ovčjeg mlijeka,
– da li korisnik ima najmanje 50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na
područjima s težim uvjetima gospodarenja u slučaju kada je korisnik podnio zahtjev za
dopunsku premiju,
– potvrdu od lokalne i regionalne samouprave da je ispaša trajala najmanje 90 dana uzastopce.
Dodjela premijskih prava
Članak 29.
(1) Korisniku koji na svojem poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja ovce i koze odrediti će se
individualna gorja granica prava na premije za ovce i koze koja je jednaka broju odobrenih
ovaca i koza prema zahtjevu iz 2013. godine.
(2) Ukoliko se prilikom izračuna broja prava na premije za ovce i koze dobije decimalni broj
on se zaokružuje na najbliži cijeli broj.
(3) Agencija za plaćanja donosi Odluku o konačnoj individualnoj gornjoj granici koja se
Korisniku dostavlja preko zaštićene mrežne aplikacije AGRONET sustava najkasnije do 31.
prosinca 2013. godine.
(4) U slučaju prijenosa prava na premije Agencija za plaćanja određuje novu individualnu
gornju granicu i obavještava Korisnika o novom broju dodijeljenih prava na premije.
Korištenje i prijenos prava
Članak 30.
(1) Ukoliko Korisnik prava na premije za ovce i koze ne iskoristi 100% dodijeljenih prava,
neiskorišteni dio vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za ovce i koze.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Korisnik koji ima najviše dvadeset prava na premiju
za ovce i koze, a ne iskoristi ih u svakoj od dvije uzastopne kalendarske godine, neiskorišteni
dio tijekom posljednje kalendarske godine vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za
ovce i koze.
(3) Korisnik koji je ostvario pravo na Premiju za ovce i koze čija je ukupna prihvatljiva
površina gospodarstva manja od jednog hektra može iskoristiti pravo na premiju ukoliko
zadovolji uvjet zadržavanja 50% obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih
grla u odnosu na prvu godinu dodjele prava na premiju za ovce i koze.
(4) Prava na premije za ovce i koze mogu se prenositi sa cijelim poljoprivrednim
gospodarstvom ili bez poljoprivrednog gospodarstva, kupoprodajom, davanjem u zakup i
nasljeđivanjem.
(5) Prijenosi prava iz stavka 4. ovoga članka vrše se podnošenjem Zahtjeva za prijenos
(trajni/zakup) prava na premije za ovce i koze iz Priloga 4., u roku od kraja razdoblja
obveznog držanja do kraja roka za podnošenje zahtjeva za premije za ovce i koze u slijedećoj
kalendarskoj godini. Zahtjevi za prijenos prava za ovce i koze podnose se u Agenciji za
plaćanja od 01. prosinca 2013. godine do 28. veljače 2014.
(6) Prijenosi prava vrše se neposredno među korisnicima.
(7) Kada Korisnik svoja prava prenosi bez poljoprivrednog gospodarstva, 15% prava vraća se
bez naknade u nacionalnu rezervu prava na premije za ovce i koze.
(8) Kod djelomičnog prijenosa prava bez gospodarstva može se prenijeti najmanje jedno
pravo na premije za ovce i koze.
(9) Zakup prava na premije za ovce i koze moguć je samo s prijenosom cijelog gospodarstva.
(10) Kod prijenosa prava na premije za ovce i koze bez prijenosa poljoprivrednog
gospodarstva mora se najmanje jedno pravo prenijeti na drugog korisnika. Ako pravo iznosi
manje od jedan, tada se mora prenijeti cijeli dio prava.
(11) Podzakupi prava nisu dozvoljeni.
Nacionalna rezerva
Članak 31.
(1) Nacionalna rezerva prava na premije za ovce i koze koristi se za dodjelu prava na premije
za ovce i koze novim, mladim i ostalim korisnicima.
(2) Za dodjelu prava na premije iz nacionalne rezerve koriste se sljedeće definicije:
– ‘novi korisnik’ je onaj korisnik, čije poljoprivredno gospodarstvo u godini podnošenja
zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve nije imalo nikakvih prava za ovce i koze;
– ‘mladi korisnik’ je onaj korisnik, koji je na zadnji dan podnošenja zahtjeva za dodjelu prava
iz nacionalne rezerve mlađi od 40 godina;
– ‘ostali korisnici’ su svi ostali korisnici.
(3) Nacionalna rezerva za 2013. godinu utvrdit će se nakon određivanja individualnih gornjih
granica, a najkasnije do 1. prosinca 2013. godine.
(4) Zahtjev za dodjelu prava na premije za ovce i koze iz nacionalne rezerve iz Priloga 4.
podnosi se u razdoblju od 1. ožujka do 30. travnja 2014. u Regionalnom uredu Agencije za
plaćanja.
(5) Korisnicima se prava iz nacionalne rezerve odobravaju po redoslijedu s obzirom na
ukupan broj ostvarenih bodova sukladno Tablici 4. iz Priloga 3. U slučaju da pojedini
korisnici unutar istog ukupnog broja bodova prekorače raspoloživi broj prava tada se broj
prava tim korisnicima proporcionalno snižava. Pritom se mogu dodijeliti prava koja nisu cijeli
brojevi.
(6) Minimalni broj prava dodijeljen novom korisniku iz nacionalne rezerve iznosi 10.
(7) Pojedinom korisniku može se najviše dodijeliti toliki broj prava iz nacionalne rezerve, da
njegov ukupan broj prava ne prekorači broj prihvatljivih životinja.
(8) Prava na premije za ovce i koze koja se Korisniku dodjeljuju iz nacionalne rezerve
Korisnik ne smije prenositi u sljedeće tri kalendarske godine.
Registar prava na premije
Članak 32.
(1) Agencija za plaćanja temeljem zaprimljenih Zahtjeva za krave dojilje i ovce i koze, a
nakon provjere njihove ispravnosti i prihvatljivosti te polazeći od uvjeta propisanih Zakonom
i ovim Pravilnikom, dodjeljuje Korisnicima prava na premije.
(2) Za poslove iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja uspostavlja Sustav za
upravljanje pravima na premije (dalje u tekstu: Registar prava na premije) kao dio IAKS
sustava Agencije za plaćanja.
(3) Registar prava na premije je elektronički registar kojim se osigurava učinkovita dodjela i
sljedivost prava na premije, a sadrži podatke o:
– Korisniku po MIBPG-u,
– broju prava na premije,
– vrsti prava na premije.
Izračun prava na premije
Članak 33.
(1) Pravo na premiju dodjeljuje se Korisniku iz Omotnice za ZPP izravna plaćanja iz
komponente Proizvodno vezana plaćanja na temelju prijavljenog broja grla krava dojilja,
ovaca i koza u razdoblju iz članka 7. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.
(2) Ukoliko ukupni broj prijavljenih grla premaši nacionalni limit, Agencija za plaćanja izvršit
će linearno smanjenje broja individualnih prava na premije.
2.4. Specifična plaćanja
Članak 34.
(1) Korisnik potpore za specifična plaćanja podnosi Zahtjev na listu A i prijavljuje grla u
kontroli mliječnosti na listu C iz Priloga 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) U svrhu provedbe kontrole mliječnosti krava koja se smatra posebnom poljoprivrednom
djelatnosti čijom provedbom se stvara dodatna korist za poljoprivredu i okoliš, pravo na
isplatu potpore za specifično plaćanje u sektoru proizvodnje mlijeka pripada proizvođačima
čija grla sudjeluju u kontroli mliječnosti, provedenoj prema metodama propisanim od
Međunarodnog komiteta kontrole proizvodnosti domaćih životinja (ICAR).
(3) Obračun iznosa potpore za specifična plaćanja za provedbu kontrole mliječnosti Agencija
će po korisnicima provesti na temelju popisa životnih brojeva krava koji dostavlja ovlaštena
institucija za provedbu kontrole mliječnosti.
(4) Pravo na potporu za specifična plaćanja za provedbu kontrole mliječnosti ostvaruje se za
krave sukladno Zahtjevu, a prema broju krava u JRDŽ koje na dan podnošenja zahtjeva imaju
zaključenu najmanje jednu laktaciju ili u slučaju prvotelki obavljenu barem jednu kontrolu
mliječnosti koju provodi ovlaštena institucija.
(5) Jedinični iznos specifične potpore iz stavka 1. ovog članka iznosi do 350,00 kn po kravi.
2.5. Posebni uvjeti za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima
Članak 35.
Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima su proizvodno vezana plaćanja koja se dodjeljuju
korisnicima koji:
– uzgajaju šećernu repu,
– proizvode, isporučuju i prodaju ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje,
– proizvode i predaju na preradu duhan,
– drže mliječne krave,
– drže rasplodne krmače.
Šećerna repa
Članak 36.
(1) Korisnik plaćanja za šećernu repu podnosi Zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod
šećernom repom na listu B iz Priloga 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine mora
Regionalnom uredu Agencije za plaćanja dostaviti dokaze o količini uskladištene i/ili prodane
i isporučene šećerne repe (račun ili primku).
Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje
Članak 37.
(1) Korisnik plaćanja za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje podnosi Zahtjev na
listu A i prijavljuje površine pod maslinama i broj stabala maslina na listu B iz Priloga 2., koji
je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Do 31. siječnja iduće godine Korisnik iz stavka 1. ovoga članka mora dostaviti
Regionalnom uredu Agencije za plaćanja:
– prijavu prodanih količina ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja na listu E iz
Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,
– račun ili otkupni blok iz kojeg je razvidna količina prodanog i isporučenog ekstra
djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u godini za koju se podnosi Zahtjev,
– potvrdu, izdanu od strane objekta koji obavlja preradu masline, o razvrstavanju u ekstra
djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, u skladu s odredbama Pravilnika o uljima od ploda
i komine maslina.
Duhan
Članak 38.
(1) Korisnik plaćanja za duhan je poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi Zahtjev na listu
A i prijavljuje površine pod duhanom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(2) Pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su centralnom uredu Agencije
za plaćanja dostaviti podatke o isporučenim količinama duhana na obradu klasa 1. do 4. za
svakog Korisnika, prema tipu i klasama duhana, na listu F iz Priloga 2., koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika, u elektroničkoj formi (Microsoft Excel format), do 31. siječnja iduće
godine.
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka, pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana
dužne su priložiti dokument (zbirnu skladišnu primku) o otkupljenim i preuzetim količinama
duhana od poljoprivrednih gospodarstava u prethodnoj godini za koju se podnosi Zahtjev.
Mliječne krave
Članak 39.
(1) Korisnik plaćanja za mliječne krave podnosi Zahtjev na listu A iz Priloga 2., koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, Korisnik je dužan
prije podnošenja Zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru goveda na gospodarstvu te
sukladno stvarnom stanju mliječnih krava na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.
(3) Korisniku se računa pravo na plaćanja za mliječne krave sukladno Zahtjevu, a prema broju
mliječnih krava u JRDŽ-u na dan podnošenja zahtjeva.
(4) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se šestomjesečnog razdoblja
obveznog držanja mliječnih krava koji započinje prvoga dana nakon podnošenja zahtjeva.
(5) Agencija za plaćanja za obračun potpore po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i
provjerava sljedeće podatke:
– životni broj svake krave, pasminu, datum rođenja i datum prvog teljenja na dan podnošenja
zahtjeva,
– da li je krava u sustavu kontrole mliječnosti.
Rasplodne krmače
Članak 40.
(1) Korisnik plaćanja za rasplodne krmače podnosi Zahtjev na listu A iz Priloga 2., koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, Korisnik je dužan
prije podnošenja Zahtjeva te sukladno stvarnom stanju rasplodnih krmača na gospodarstvu
prijaviti promjene u JRDŽ-u.
(3) Korisniku se računa pravo na plaćanja za rasplodne krmače sukladno Zahtjevu, a prema
broju rasplodnih krmača u JRDŽ-u na dan 10. lipnja tekuće godine.
(4) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se tromjesečnog razdoblja
obveznog držanja rasplodnih krmača, koji započinje prvoga dana nakon isteka roka za
podnošenje Zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(5) Agencija za plaćanja za obračun potpore po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i
provjerava podatke o broju rasplodnih krmača na dan 10. lipnja tekuće godine.
Izračun plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima
Članak 41.
(1) Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima dodjeljuju se Korisniku iz Omotnice za plaćanja
u iznimno osjetljivim sektorima na temelju prijavljenih površina pod šećernom repom,
prijavljenih količina duhana, maslinovog ulja, ekstra djevičanskog i djevičanskog, te broja
grla mliječnih krava i krmača u Zahtjevu za 2013. godinu.
(2) Maksimalni jedinični iznosi za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima utvrđeni su u
Dodatku 3. Zakona.
(3) Ukoliko ukupna vrijednost plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima premaši raspoloživa
sredstva utvrđena u Dodatku 1. Zakona, Agencija za plaćanja izvršit će njihovo linearno
smanjenje.
(4) Ukoliko je ukupna vrijednost zahtjeva za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za
pojedine sektore manja od raspoloživih sredstava utvrđenih u Dodatku 1. Zakona,
neiskorištena sredstva proporcionalno se raspoređuju na ostale sektore u kojima su prihvatljivi
Zahtjevi premašili raspoloživa sredstva, vodeći računa da ne mogu biti premašeni maksimalni
jedinični iznosi propisani u Dodatku 3. Zakona.
2.6. Posebni uvjeti za mjere ruralnog razvoja
2.6.1. Potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju
Uvjeti za ulazak u sustav potpore
Članak 42.
(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju
(u daljnjem tekstu: EKO Korisnici) jesu:
1. poljoprivredno gospodarstvo upisano je u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojega
vodi Ministarstvo,
2. poljoprivredno zemljište na kojem se vrši ekološka proizvodnja registrirano je u ARKOD
sustavu i u sustavu je kontrole ekološke proizvodnje,
3. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za ekološku proizvodnju (u daljnjem tekstu:
EKO zahtjev), koji sadrži prijavu površina pod ekološkom proizvodnjom.
(2) EKO Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja EKO zahtjev na Listu A i prijavljuje površine
pod ekološkom proizvodnjom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Agencija za plaćanja EKO Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka
izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za ekološku proizvodnju (u daljnjem tekstu: EKO
Odluka), kojom se utvrđuje obavezna površina za kontrolu, a na temelju podataka iz EKO
zahtjeva (u daljnjem tekstu: EKO obvezna površina).
(4) Agencija za plaćanja EKO Odluku izdaje do kraja godine podnošenja EKO zahtjeva.
Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu
Članak 43.
(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za ekološku poljoprivrednu proizvodnju za svaku
iduću godinu nakon godine podnošenja EKO zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za
potporu u ekološkoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: EKO godišnji zahtjev), koji sadržava
prijavu površina pod ekološkom proizvodnjom.
(2) EKO Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja EKO godišnji zahtjev na Listu A i prijavljuje
površine pod ekološkom proizvodnjom na Listu B iz Priloga 2., koji su sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) U godini ulaska u sustav ekološke proizvodnje, podnošenje EKO zahtjeva ujedno znači i
podnošenje EKO godišnjeg zahtjeva.
Obaveze kontrolnih tijela
Članak 44.
Ovlaštena kontrolna tijela za ekološku poljoprivrednu proizvodnju dužna su u elektroničkom
obliku dostaviti Agenciji za plaćanja podatke o površini i kulturi unutar ARKOD parcela na
kojima je potvrđena ekološka proizvodnja do 31. prosinca tekuće godine.
Obaveze EKO korisnika
Članak 45.
(1) EKO korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:
1. obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu ekološke
proizvodnje na najmanje onoliko ha koliko mu je Agencija utvrdila u EKO Odluci za EKO
obveznu površinu a koja predstavlja prijavljenu površinu u prvoj godini,
2. pridržavati se uvjeta višestruke sukladnosti.
(2) Pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja propisana
Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i propisima donesenim
na temelju njega.
(3) Godina izdavanja EKO Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.
Posljedice za neispunjavanje obaveza
Članak 46.
(1) Osim u slučaju više sile, nepoštivanje obaveze iz članka 45. stavka 1. točke 1. ovoga
Pravilnika:
1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u
slučaju smanjenja EKO obvezne površine do 10%,
2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u
slučaju smanjenja EKO obvezne površine u rasponu od 10 do 40%, i to za postotak koji
odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,
3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu
proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za ekološku proizvodnju te obvezu povrata 50%
do tada isplaćenih sredstava potpore za ekološku proizvodnju u slučaju smanjenja EKO
obvezne površine za više od 40%,
4. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u
slučaju nepridržavanja uvjeta ekološke proizvodnje na manje od 10% površina iz EKO
godišnjeg zahtjeva,
5. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu
proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta ekološke proizvodnje na 10% – 40% površina iz
EKO godišnjeg zahtjeva,
6. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu
proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za ekološku proizvodnju, te obvezu povrata 50%
do tada isplaćenih sredstava potpore za ekološku proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta
ekološke proizvodnje za više od 40% iz EKO godišnjeg zahtjeva.
(2) U slučajevima iz točaka 3. i 6. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi
Odluku o isključenju EKO korisnika iz sustava potpore za ekološku proizvodnju za tekuću i
narednu proizvodnu godinu.
(3) EKO korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da
ARKOD parcele iz njegovog EKO godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u
EKO godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.
2.6.2. Potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju
Uvjeti za ulazak u sustav potpore
Članak 47.
(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju
(u daljnjem tekstu: INT Korisnici) jesu:
1. poljoprivredno gospodarstvo upisano je u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji
kojega vodi Ministarstvo,
2. poljoprivredno zemljište na kojem se vrši integrirana proizvodnja registrirano je u ARKOD
sustavu i u sustavu je nadzora integrirane proizvodnje,
3. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za integriranu proizvodnju (u daljnjem tekstu:
INT zahtjev), koji sadržava prijavu površina pod integriranom proizvodnjom.
(2) INT Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja INT zahtjev na listu A i prijavljuje površine
pod integriranom proizvodnjom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Agencija za plaćanja INT Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka
izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za integriranu proizvodnju (u daljnjem tekstu: INT
Odluka), kojom se utvrđuje obavezna površina za kontrolu, a na temelju podataka iz INT
zahtjeva (u daljnjem tekstu: INT obvezna površina).
(4) Agencija za plaćanja INT Odluku izdaje do kraja godine podnošenja INT zahtjeva.
Obveze nadzornog tijela
Članak 48.
Poljoprivredno savjetodavna služba dužna je u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji za
plaćanja podatke o površini i kulturi unutar ARKOD parcela u kojim je potvrđena integrirana
poljoprivredna proizvodnja do 31. prosinca tekuće godine.
Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu u integriranoj proizvodnji
Članak 49.
(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za svaku
narednu godinu nakon godine podnošenja INT zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za
potporu u integriranoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: INT godišnji zahtjev), koji sadržava
prijavu površina pod integriranom proizvodnjom.
(2) INT Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja INT godišnji zahtjev, na Listu A i prijavljuje
površine pod integriranom proizvodnjom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) U godini ulaska u sustav integrirane proizvodnje podnošenje INT zahtjeva ujedno znači i
podnošenje INT godišnjeg zahtjeva.
Obaveze INT korisnika
Članak 50.
(1) INT korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:
1. obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu integrirane
proizvodnje na najmanje onoliko ha koliko mu je Agencija utvrdila u INT Odluci za INT
obveznu površinu, a koja predstavlja prijavljenu površinu u prvoj godini;
2. pridržavati se uvjeta višestruke sukladnosti.
(2) Pod integriranom poljoprivrednom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja propisana
Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
(3) Godina izdavanja INT Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.
Posljedice za neispunjavanje obaveza
Članak 51.
(1) Osim u slučaju više sile, nepoštivanje obaveze iz članka 50. stavka 1. točke 1. ovoga
Pravilnika:
1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u
slučaju smanjenja INT obvezne površine do 10%,
2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u
slučaju smanjenja INT obvezne površine u rasponu od 10 – 40%, i to za postotak koji
odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,
3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu
proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za integriranu proizvodnju te obvezu povrata 50%
do tada isplaćenih sredstava potpore za integriranu proizvodnju u slučaju smanjenja INT
obvezne površine za više od 40%,
4. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u
slučaju nepridržavanja uvjeta integrirane proizvodnje na manje od 10% površina iz INT
godišnjeg zahtjeva,
5. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu
proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta integrirane proizvodnje na 10% – 40% površina
iz INT godišnjeg zahtjeva,
6. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu
proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za integriranu proizvodnju, te obvezu povrata 50%
do tada isplaćenih sredstava potpore za integriranu proizvodnju u slučaju nepridržavanja
uvjeta integrirane proizvodnje na više od 40% površina iz INT godišnjeg zahtjeva.
(2) U slučajevima iz točaka 3. i 6. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi
Odluku o isključenju INT korisnika iz sustava potpore za integriranu proizvodnju za tekuću i
narednu proizvodnu godinu.
(3) INT korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da:
1. ARKOD parcele iz njegovog INT godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene
u njegovom EKO godišnjem zahtjevu u tekućoj godini ili
2. ARKOD parcele iz njegovog INT godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene
u EKO godišnjem zahtjevu ili INT godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj
godini.
2.6.3. Potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi
Uvjeti za ulazak u sustav potpore
Članak 52.
(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG Korisnici) jesu:
1. poljoprivredno zemljište na kojem se vrši poljoprivredna proizvodnja registrirano je u
ARKOD sustavu,
2. poljoprivredno zemljište nalazi se na području s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi,
3. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG zahtjev), koji sadržava prijavu površina.
(2) TUG područja iz stavka 1. ovog članka definirana su Pravilnikom o područjima s težim
uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.
(3) TUG Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja TUG zahtjev na Listu A i prijavljuje površine
s težim uvjetima gospodarenja na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(4) Agencija za plaćanja TUG Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka
izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG Odluka), kojom se utvrđuje obavezna površina za
kontrolu, a na temelju podataka iz TUG zahtjeva (u daljnjem tekstu: TUG obavezna
površina).
(5) TUG Odluka ne isključuje mogućnost donošenja Odluke o ulasku TUG Korisnika u sustav
potpore za ekološku proizvodnju, u sustav potpore za integriranu proizvodnju, u sustav
potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te u sustav potpore za
proizvodnju izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.
(6) Agencija za plaćanja TUG Odluku izdaje do kraja godine podnošenja TUG zahtjeva.
Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu
Članak 53.
(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi za svaku narednu godinu nakon godine podnošenja TUG zahtjeva jest
podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG Godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu površina.
(2) TUG Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja TUG Godišnji zahtjev, na Listu A i prijavljuje
površine u težim uvjetima gospodarenja na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) U godini ulaska u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi podnošenje TUG zahtjeva ujedno znači i podnošenje TUG Godišnjeg zahtjeva.
Obaveze TUG Korisnika
Članak 54.
(1) TUG Korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:
1. obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu na onoliko ha koliko mu je
Agencija za plaćanja utvrdila u TUG Odluci za TUG obveznu površinu, a koja predstavlja
površinu prijavljenu u prvoj godini,
2. pridržavati se uvjeta višestruke sukladnosti.
(2) Godina izdavanja TUG Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.
Posljedice za neispunjavanje obaveza
Članak 55.
(1) Osim u slučaju više sile ili iznimnih okolnosti iz članka 90. ovoga Pravilnika, nepoštivanje
obaveze iz članka 54. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika:
1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja TUG obvezne površine
do 10%,
2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja TUG obvezne površine u
rasponu od 10 – 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,
3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore, isključenje iz sustava
potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi te obvezu povrata 50% do
tada isplaćenih sredstava potpore u slučaju smanjenja TUG obvezne površine za više od 40%.
(2) U slučaju iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o
isključenju TUG Korisnika iz sustava potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi za tekuću i iduću proizvodnu godinu.
(3) TUG korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da
ARKOD parcele iz njegovog TUG godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u
TUG Godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.
2.6.4. Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja
Uvjeti za ulazak u sustav potpore
Članak 56.
(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina
domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP Korisnici) jesu:
1. grlo/kljun uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (u
daljnjem tekstu: ZIP životinja) upisano je u JRDŽ i središnji popis matičnih grla, odnosno
Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih
organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara,
2. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina
domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP zahtjev), koji sadržava prijavu grla/kljunova ZIP
životinja.
(2) Izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja iz stavka 1. ovog članka definirane su u
Popisu izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja i njihovom potrebnom broju.
(3) Rasplodnim životinjama iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatraju se:
1. goveda – ženska grla koja su se najmanje jednom telila (krave) i rasplodnjaci (bikovi) koji
su upisani u matičnu knjigu bikova koju vodi HPA,
2. konji – ženska grla starija od tri godine i rasplodnjaci (pastusi) koji su upisani u matičnu
knjigu pastuha koju vode ovlaštene organizacije za uzgoj uzgojno valjanih kopitara,
3. magarci – ženska grla koja su se najmanje jednom pulila (magarice) i rasplodnjaci (pastusi)
koji su upisani u matičnu knjigu pastuha koju vode ovlaštene organizacije za uzgoj uzgojno
valjanih kopitara,
4. ovce i koze – ženska grla koja su se najmanje jednom ojanjila ili ojarila (ovce i koze) te
rasplodnjaci (ovnovi, jarčevi) koji su upisani u matičnu knjigu ovnova ili jarčeva koju vodi
HPA,
5. svinje – ženska grla koja su se najmanje jednom oprasila (krmače) te rasplodnjaci
(nerastovi) koji su upisani u matični knjigu nerastova koju vodi HPA,
6. perad – kljunovi upisani u Središnji popis matičnih jata.
(4) Iznimno od stavka 1. točke. 1. ovoga članka, osim valjano rasplodnih ZIP životinja,
prihvatljiva za ostvarivanje potpore po grlu su:
1. goveda – ženska grla starija od 8 mjeseca,
2. magarci – ženska grla starija od 12 mjeseci,
3. pasmina Međimurski konj – ženska grla starija od 12 mjeseci.
(5) Navedene kategorije ZIP životinja iz stavka. 4. ovog članka moraju biti upisane u JRDŽ,
odnosno središnji registar kopitara, a priznaje se dobna granica na dan podnošenja Godišnjeg
zahtjeva za potporu.
(6) ZIP Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja ZIP zahtjev, na Listu A i prijavljuje broj
grla/kljunova izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na listu D iz Priloga 2., koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
(7) Agencija za plaćanja ZIP Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka
izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih
životinja (u daljnjem tekstu: ZIP Odluka), kojom se utvrđuje obvezni broj ZIP životinja za
kontrolu, a na temelju podataka iz ZIP zahtjeva (u daljnjem tekstu: ZIP obvezni broj).
(8) Agencija za plaćanja ZIP Odluku izdaje do kraja godine podnošenja ZIP zahtjeva.
(9) ZIP obvezni broj iskazuje se kao broj uvjetnih grla ZIP životinja sukladno Tablici 5. iz
Priloga 3., koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Prilagodba visine plaćanja po grlu/kljunu
Članak 57.
Visina plaćanja po grlu/kljunu za ZIP životinje iz čl. 56. stavka 4. ovog Pravilnika korigira se
na način:
1. goveda – ženska grla starija od 8 mjeseci, plaćanje po grlu množi se koeficijentom 0,6,
2. pasmina Međimurski konj – ženska grla starija od 12 mjeseci, plaćanje po grlu množi se
koeficijentom 0,8,
3. magarci – ženska grla starija od 12 mjeseci, plaćanje po grlu množi se koeficijentom 0,8.
Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu
Članak 58.
(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po grlu/kljunu ZIP životinje jest podnošenje Godišnjeg
zahtjeva za potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (u daljnjem
tekstu: ZIP godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu grla/kljunova ZIP životinja.
(2) ZIP Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja ZIP godišnji zahtjev na Listu A i prijavljuje
broj grla/kljunova izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na listu D iz Priloga 2.,
koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) U godini ulaska u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih
životinja podnošenje ZIP zahtjeva ujedno znači i podnošenje ZIP Godišnjeg zahtjeva.
Obaveze ZIP korisnika
Članak 59.
(1) ZIP korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:
1. držati u uzgoju onoliko uvjetnih grla ZIP životinja koliko mu je Agencija utvrdila u ZIP
Odluci za ZIP obvezni broj, a koji predstavlja broj uvjetnih grla prijavljen u prvoj godini,
2. u slučaju smanjenja broja životinja nadomjestiti potreban broj ZIP životinja u roku od 30
dana od dana kada je nastalo smanjenje, kako bi zadržao broj uvjetnih grla određen ZIP
obveznim brojem.
3. sukladno točki 2. ovog stavka, nadomještena grla/kljunovi upisuju se u registar
gospodarstva najkasnije u roku 3 dana a u JRDŽ i središnji popis matičnih grla, odnosno
Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih
organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara, u roku 7 dana od kad je nadomještanje
izvršeno.
4. u slučaju iz točke 3. ovoga stavka pisanim putem obavijestiti Agenciju za plaćanja u roku 7
dana od dana kada je nadomještanje izvršeno.
(2) Godina izdavanja ZIP Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.
Posljedice za neispunjavanje obaveza
Članak 60.
(1) Osim u slučaju više sile, nepoštivanje obaveze iz članka 59. stavka 1. točke 1. ovoga
Pravilnika:
1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja ZIP obveznog broja do
10%,
2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja ZIP obveznog broja u
rasponu od 10 – 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja
grla/kljunova, odnosno dvostrukom postotku smanjenja uvjetnih grla životinja,
3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore, isključenje iz sustava
potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, te obvezu povrata 50%
do tada isplaćenih sredstava potpore u slučaju smanjenja ZIP obveznog broja za više od 40%.
(2) U slučaju iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o
isključenju ZIP Korisnika iz sustava potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina
domaćih životinja za tekuću i narednu proizvodnu godinu.
(3) ZIP Korisnik ne podliježe sankcijama iz stavka 1. ovoga članka u slučaju da ZIP životinje
iz njegovog ZIP Godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u ZIP Godišnjem
zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.
2.6.5. Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja
Uvjeti za ulazak u sustav potpore
Članak 61.
(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za izvorne i zaštićene vrste i kultivare
poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: IZVK Korisnici) jesu:
1. Poljoprivredno zemljište na kojem se vrši poljoprivredna proizvodnja registrirano je u
ARKOD sustavu,
2. Izvorne i zaštićene vrste i kultivari poljoprivrednog bilja navedeni su na popisu IZVK koji
se nalazi u Tablici 6. Priloga 3., koji je sastavni dio ovog Pravilnika,
3. IZVK Korisnik dužan je najkasnije do 10. lipnja tekuće godine dostaviti Regionalnom
uredu Agencije za plaćanja valjane dokumente (otpremnica/račun i deklaracija/certifikat)
sukladno posebnom propisu koji uređuje stavljanje na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog
materijala koji dokazuju nabavu reprodukcijskog sjemena/sadnog materijala s popisa IZVK,
4. Podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za izvorne i zaštićene vrste i kultivare
poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: IZVK zahtjev) koji sadrži prijavu površina pod
proizvodnjom IZVK poljoprivrednog bilja.
(2) IZVK korisnik podnosi Agenciji za plaćanja zahtjev na Listu A i prijavljuje površine pod
proizvodnjom IZVK poljoprivrednog bilja na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(3) Agencija za plaćanja izdaje IZVK Odluku do kraja godine podnošenja IZVK zahtjeva.
Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu
Članak 62.
(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za proizvodnju IZVK poljoprivrednog bilja za svaku
iduću godinu nakon godine podnošenja IZVK zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za
potporu u proizvodnji IZVK poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: IZVK Godišnji
zahtjev), koji sadržava prijavu površina pod IZVK poljoprivrednom proizvodnjom.
(2) IZVK korisnik podnosi Agenciji za plaćanja IZVK Godišnji zahtjev na Listu A i
prijavljuje površine pod proizvodnjom IZVK na Listu B iz Priloga 2., koji su sastavni dio
ovoga Pravilnika.
(3) U godini podnošenja IZVK zahtjeva ujedno znači i ulazak u sustav IZVK proizvodnje.
Obaveze IZVK Korisnika
Članak 63.
(1) IZVK korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:
1. obavljati proizvodnju IZVK poljoprivrednog bilja na poljoprivrednom zemljištu na onoliko
ha koliko mu je Agencija za plaćanja utvrdila u IZVK Odluci za IZVK obveznu površinu, a
koja predstavlja površinu prijavljenu u prvoj godini,
2. koristiti certificirano reprodukcijsko sjeme/sadni materijal,
3. podnijeti izvješće nadležnom Ministarstvu o urodu za površine pod proizvodnjom IZVK
poljoprivrednog bilja, najkasnije do 31. siječnja iduće godine a za prethodnu proizvodnu
godinu.
(2) Godina izdavanja IZVK Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.
Posljedice za neispunjavanje obaveza
Članak 64.
(1) Osim u slučaju više sile ili iznimnih okolnosti iz članka 90. ovoga Pravilnika, nepoštivanje
obaveze iz članka 63. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika:
1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja IZVK obvezne
površine do 10%,
2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja IZVK obvezne površine
u rasponu od 10 do 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,
3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore, isključenje iz sustava
potpore za IZVK te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore u slučaju
smanjenja IZVK obvezne površine za više od 40%.
(2) U slučaju iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o
isključenju IZVK korisnika iz sustava potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i
kultivara poljoprivrednog bilja i za tekuću i iduću proizvodnu godinu.
(3) IZVK korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da
ARKOD parcele iz njegovog IZVK godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u
IZVK godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.
3. KONTROLA ZAHTJEVA
Administrativna kontrola
Članak 65.
(1) Administrativna kontrola Zahtjeva obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih
zahtjeva s propisima kojima se uređuju izravna plaćanja i potpore IAKS mjera ruralnog
razvoja.
(2) Administrativna kontrola Zahtjeva uključuje i kontrolu prava na plaćanja radi utvrđivanja
njihove prihvatljivost za realizaciju i ostvarivanje potpore te administrativnu kontrolu prava
na premije.
(3) Administrativnu kontrolu provode djelatnici Agencije za plaćanja kontrolom i
usporedbom podataka iz Zahtjeva s podacima iz postojećih evidencija Agencije za plaćanja,
tijela državne uprave te nadležnih ustanova.
(4) Administrativna kontrola u biljnoj proizvodnji obuhvaća i uključuje otkrivanje
nedopuštene prijave poljoprivrednih parcela.
(5) Administrativna kontrola u stočarstvu obuhvaća i uključuje otkrivanje nedopuštene prijave
stoke.
(6) Agencija za plaćanja mora čuvati zaprimljene Zahtjeve pet godina.
Kontrola na terenu
Opća načela
Članak 66.
(1) Kontrole na terenu dijele se na:
– kontrole prihvatljivosti Zahtjeva s obzirom na uvjete pod kojima se potpore dodjeljuju,
– kontrole ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti.
(2) Kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka obavljaju kontrolori ovlašteni od strane
Agencije za plaćanja.
(3) Agencija za plaćanja odgovorna je za koordinaciju i rad kontrolora iz stavka 2. ovoga
članka neovisno o tome da li kontrolu obavlja sama ili ju povjerava drugoj pravnoj osobi.
(4) Svoj identitet i ovlaštenje kontrolori dokazuju i predočavaju Korisniku ili njegovom
opunomoćeniku iskaznicom izdanom od Agencije za plaćanja.
(5) Zahtjev za traženu potporu se u potpunosti odbacuje kao neprihvatljiv ako Korisnik ili
njegov opunomoćenik ne prihvaćaju ili spriječe kontrolu na terenu iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Korisnik ili njegov opunomoćenik dužan je osobi ovlaštenoj za obavljanje kontrole
omogućiti:
– pristup svim poljoprivrednim površinama koje koristi poljoprivredno gospodarstvo,
domaćim životinjama, objektima u kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost,
– uvid u poslovne knjige i dokumentaciju poljoprivrednog gospodarstva,
– fotografiranje poljoprivrednog zemljišta, prostora, objekata na gospodarstvu, kao i
– pružanje potrebne pomoći tijekom obavljanja kontrola na terenu iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Kontrole na terenu vezano za prihvatljivost Zahtjeva poljoprivrednih gospodarstava
obavljaju se prije isplate.
(8) Kontrole na terenu vezano za višestruku sukladnost obavljaju se u istoj kalendarskoj
godini u kojoj su podneseni Zahtjevi.
(9) Kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka, kada je to moguće, mogu se obavljati
metodom daljinskog istraživanja, koristeći tehnike i tehnologije:
– geografskog informacijskog sustava,
– fotointerpretaciju satelitskih snimaka ili snimaka iz zraka svih poljoprivrednih parcela za
kontrolu po pojedinačnom zahtjevu s ciljem prepoznavanja biljnog pokrova, mjerenja
prihvatljive površine i utvrđivanja kršenja obveza dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta;
– obavljanje brzih terenskih pregleda svih poljoprivrednih parcela za koje se poslije
provedene fotointerpretacije ne može sa sigurnošću i na zadovoljavajući način potvrditi
prihvatljivost Zahtjeva.
Najava kontrola na terenu
Članak 67.
(1) Ako nije ugrožena svrha kontrole, kontrole na terenu mogu se najaviti.
(2) Najava je strogo ograničena na najkraće potrebno razdoblje, koje nije dulje od 14 dana.
(3) Obavijest za kontrole na terenu koje se odnose na zahtjeve za dodjelu potpore za životinje
daje se u roku od 48 sati, osim u opravdanim slučajevima, kada taj rok može biti duži.
Postotak kontrole na terenu
Članak 68.
(1) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća
najmanje 5% svih poljoprivrednih gospodarstava za svaku vrstu potpore koja podnesu Zahtjev
iz članka 3. ovoga Pravilnika.
(2) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća
najmanje 3% svih poljoprivrednih površina za koje se traži plaćanje za svaku vrstu potpore
koja podnesu Zahtjev iz članka 3. točaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.
(3) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća
najmanje 5% svih goveda, ovaca i koza za koje se traži plaćanje za svaku vrstu potpore za
koju je podnesen Zahtjev iz članka 3. točaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.
(4) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća
najmanje 5% svih poljoprivrednih površina za koje se traži plaćanje za svaku vrstu potpore za
koju je podnesen Zahtjev iz članka 3. točke 3. ovoga Pravilnika.
(5) Ukupan broj kontrola na terenu višestruke sukladnosti obavljenih svake godine obuhvaća
najmanje 1% svih poljoprivrednih gospodarstava koja podnesu Zahtjev iz članka 3. ovoga
Pravilnika.
(6) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća
najmanje 20% svih poljoprivrednih površina za koje se traži plaćanje pod kulturom konoplja
za koju je podnesen Zahtjev iz članka 3. ovoga Pravilnika.
(7) Ako se kontrolama na terenu utvrde značajne nepravilnosti unutar određene vrste potpore,
potrebno je na odgovarajući način povećati broj kontrola na terenu u tekućoj godini i
primjereno povećati postotak poljoprivrednih gospodarstava kod kojih treba izvršiti kontrolu
na terenu u sljedećoj godini.
Odabir kontrolnog uzorka
Članak 69.
(1) Agencija za plaćanja, temeljem analize rizika i reprezentativnosti podnesenih Zahtjeva,
odabire poljoprivredna gospodarstva za kontrole na terenu u skladu s ovim Pravilnikom.
(2) Kako bi se zajamčila reprezentativnost uzorka, Agencija za plaćanja slučajnim odabirom
određuje između 20% i 25% od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava koja podliježu
kontrolama na terenu. Preostali dio uzorka odabire temeljem analize rizika.
(3) Agencija za plaćanja svake godine ocjenjuje i ažurira učinkovitost analize rizika:
– utvrđivanjem važnosti svakog čimbenika rizika;
– usporedbom rezultata između uzorka odabranog na osnovi rizika i uzorka slučajnog odabira
iz stavka 2. ovoga članka;
– uzimajući u obzir posebne uvjete.
(4) Agencija za plaćanja evidentira razloge za odabir svakog poljoprivrednog gospodarstva za
kontrolu na terenu. Osoba koja obavlja kontrolu na terenu treba znati razlog odabira
poljoprivrednog gospodarstava prije početka kontrole na terenu.
(5) Djelomični odabir kontrolnog uzorka može se, prema potrebi, izvršiti prije kraja razdoblja
za podnošenje Zahtjeva. Privremeni se uzorak dopunjuje kada su dostupni svi zahtjevi.
Zapisnik i izvještaji o kontroli
Članak 70.
(1) Za svaku kontrolu na terenu izrađuje se zapisnik o kontroli odnosno izvještaj kada se
kontrola na terenu obavlja daljinskim istraživanjem. U zapisniku/izvještaju se posebno
navode:
– vrste potpore i pregledani Zahtjevi;
– nazočne osobe;
– pregledane poljoprivredne parcele, izmjerene poljoprivredne parcele, rezultati mjerenja za
izmjerene poljoprivredne parcele i korištene mjerne metode;
– broj i vrsta pregledom utvrđenih životinja i, prema potrebi, životni broj, stavke u JRDŽ-u za
goveda i/ili ovce/koze i/ili rasplodne krmače i ostale vrste životinja, stavke SRK za kopitare i
svi pregledani popratni dokumenti, rezultati pregleda i, prema potrebi, posebna opažanja o
pojedinačnim životinjama i/ili njihovim identifikacijskim oznakama;
– je li poljoprivredno gospodarstvo bilo službeno obaviješteno o posjetu; a ako je bilo
obaviješteno, kada je posjet najavljen;
– dodatne kontrolne mjere, ako su obavljene.
(2) Korisnik ili njegov opunomoćenik može potpisati izvještaj kako bi potvrdio svoju
nazočnost pri kontroli na terenu i dodati svoja opažanja. Kada se utvrde nepravilnosti,
poljoprivredno gospodarstvo treba dobiti presliku izvještaja o kontroli.
(3) Potpisivanje izvještaja o kontroli na terenu od strane Korisnika ili njegovog
opunomoćenika ne znači da je suglasan sa sadržajem izvještaja, nego samo da je bio prisutan
kontroli i da je upoznat s rezultatima kontrole.
(4) Kada se kontrola na terenu obavlja daljinskim istraživanjem, izvještaj neće biti dostavljen
Korisniku, osim ako provjerom putem daljinskog istraživanja nisu otkrivene nepravilnosti.
Ako se takvim kontrolama otkriju nepravilnosti, dopušta se mogućnost potpisivanja izvještaja
prije nego Agencija za plaćanja, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja, donese odluku o
mogućem umanjenju ili isključenju plaćanja.
(5) Ako se kontrolama iz stavka 4. ovog članka otkriju nepravilnosti, izvještaj se dostavlja
Korisniku i temeljem utvrđenog činjeničnog stanja vrše se umanjenja ili isključenja plaćanja.
(6) Agencija za plaćanja koristi zaprimljene zapisnike, izvještaje i rješenja o obavljenom
inspekcijskom nadzoru kao pravovaljan izvještaj o kontroli na terenu nad Korisnicima.
(7) Kada se prilikom kontrole ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti utvrde
neusklađenosti, Korisnik se obavještava o svim utvrđenim neusklađenostima u roku od tri
mjeseca od datuma kontrole na terenu.
Kontrola na terenu potpora vezano za površinu
Članak 71.
(1) Kontrole na terenu obuhvaća sve parcele za koje je podnesen Zahtjev poljoprivrednog
gospodarstva odabranog za kontrolu na terenu. Stvarno utvrđivanje površina u sklopu
kontrole na terenu može se obaviti na uzorku od najmanje 50% poljoprivrednih parcela za
koje je podnesen zahtjev, pod uvjetom da uzorak osigurava pouzdanu i reprezentativnu razinu
kontrole, bilo za pregledane površine, bilo za traženu potporu. Kada se pri pregledu uzorka
utvrde nesukladnosti, poveća se uzorak stvarno pregledanih poljoprivrednih parcela.
(2) Ako se prilikom kontrole na terenu utvrde nesukladnosti, povećava se uzorak
poljoprivrednih parcela poljoprivrednog gospodarstva za koje je stvarno utvrđivana površina
u sklopu kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Prilikom kontrola na terenu iz stavka 1. ovog članka može se koristiti daljinsko
istraživanje i kada je to moguće, tehnike globalnog satelitskog navigacijskog sustava.
Članak 72.
(1) Površine poljoprivrednih parcela prihvatljivih za potporu određuju se prvenstveno
uređajima i metodama koje omogućuju minimalne tehničke standarde tj. mjerenjem GPS
uređajem za globalni sustav pozicioniranja, mjerenjem na digitalnom ortofoto snimku u
ARKOD sustavu, metodom daljinskog istraživanja ili kombinacijom navedenih uređaja i
metoda.
(2) Kao pomoćna sredstva mogu se koristiti sljedeći uređaji i metode:
– mjerna traka,
– laserski daljinomjer.
(3) Prilikom kontrole na terenu, kod utvrđivanja površine poljoprivrednih parcela prihvatljivih
za potporu, za referentne poljoprivredne parcele koriste se podaci iz sustava za identifikaciju
zemljišnih parcela ARKOD.
(4) Dopušteno mjerno odstupanje za jednu poljoprivrednu parcelu ili ARKOD, definira se
tako da ne prelazi bufer od najviše 1,5. metar.
(5) Prilikom mjerenja površine parcela ili ARKOD-a, tijekom kontrole na terenu, smatra se da
izmjerena površina ne odstupa od prijavljene površine ako se vrijednost površine dobivena
mjerenjem nalazi u intervalu između vrijednosti koja se dobije sljedećim izračunom:
prijavljena površina – (izmjereni opseg parcele x 1,5 m) i vrijednosti koja se dobije sljedećim
izračunom: prijavljena površina + (izmjereni opseg parcele x 1,5 m).
(6) Najveće dopušteno odstupanje (izmjereni opseg parcele x 1,5 m) u odnosu na svaku
poljoprivrednu parcelu u apsolutnim vrijednostima ne može preći 1,0 hektar.
(7) Ukupna površina poljoprivredne parcele može se uzeti u obzir kao prihvatljiva pod
uvjetom da je u potpunosti iskorištena u poljoprivredne svrhe u skladu s uobičajenim
normama dobre poljoprivredne prakse i da je održavana u dobrim poljoprivrednim i okolišnim
uvjetima. U drugim slučajevima, kao prihvatljiva površina u obzir se uzima samo stvarno
korištena površina u toj proizvodnoj godini.
(8) U slučajevima kada se na granicama između poljoprivrednih parcela nalaze obilježja
krajobraza, takva se obilježja mogu smatrati dijelom ukupne prihvatljive površine
poljoprivredne parcele pod uvjetom da se polovica širine obilježja, do najviše 2 metra,
pripisuje svakoj od susjednih poljoprivrednih parcela. Ako širina pojedinog obilježja prelazi 4
metra, ono se u cijelosti isključuje iz prihvatljive površine parcela.
(9) Kada se obilježja krajobraza opisana u stavku 7. ovoga članka nalaze unutar pojedine
parcele, ona mogu biti utvrđena kao prihvatljivi dio poljoprivredne parcele ako je njihova
širina manja ili jednaka 2 metra. Ako je njihova širina veća od 2 metra, moraju se potpuno
isključiti iz prihvatljive površine parcele.
Kontrola na terenu i analiza sadržaja tetrahidrokanabinola (THC) u proizvodnji
konoplje
Članak 73.
(1) Poslove analize sadržaja tetrahidrokanabiola u uzorcima konoplje prikupljenim kontrolom
na terenu obavlja ovlašteni laboratorij.
(2) Agencija za plaćanja vodi evidenciju s podacima o sadržaju tetrahidrokanabinola (THC).
(3) Za svaku sortu evidencija obuhvaća:
– sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u svakom uzorku izražen u postotku na dvije decimale,
– vrstu analize,
– broj izvršenih analiza,
– mjesto sa kojeg je uzorak uzet.
(4) Ako prosječna vrijednost svih uzoraka jedne sorte prelazi 0,2 % tetrahidrokanabinola
(THC) u sljedećoj kalendarskoj godini primjenjuje se postupak B iz Priloga 5., koji je sastavni
dio ovoga Pravilnika.
(5) Ako sljedeće godine prosječna vrijednost svih uzoraka jedne sorte prelazi 0,2 %
tetrahidrokanabinola (THC) Ministarstvo će podnijeti zahtjev za zabranu stavljanja na tržište
te sorte u skladu sa zakonodavstvom kojim se uređuje sortna lista.
(6) Sorta za koju je podnesen zahtjev iz stavka 5. ovoga članka nije prihvatljiva za izravna
plaćanja u godini nakon podnošenja zahtjeva.
(7) Kontrola na terenu obavlja se na usjevima konoplje koja se proizvodi u skladu s
uobičajenom proizvodnom praksom u roku od najmanje 10 dana od datuma završetka cvatnje.
(8) Žetva konoplje može se obaviti nakon početka cvatnje, ali ne kasnije od 10 dana nakon
završetka cvatnje, pod uvjetom da kontrolori na terenu navedu koje reprezentativne dijelove
određene parcele korisnik mora ostaviti u uzgoju najmanje 10 dana nakon završetka cvatnje u
skladu s metodom iz Priloga 5., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Kontrola na terenu potpora vezano za stoku
Članak 74.
(1) Kontrole na terenu obuhvaćaju kontrolu svih životinja za koje su podneseni zahtjevi za
potporu u sklopu vrste potpore koje treba provjeriti, a kod provjere vrste potpore za goveda
kontrole obuhvaćaju i goveda za koja nisu podneseni zahtjevi. Kontrole na terenu posebno
obuhvaćaju provjeru kojom se potvrđuje da broj životinja prisutnih na gospodarstvu za koje
su podneseni zahtjevi odgovara broju životinja upisanih u odgovarajući registar životinja na
gospodarstvu i broju životinja prijavljenih u JRDŽ.
(2) Najmanje 60 % najniže stope kontrola na terenu predviđene za potporu u sklopu programa
potpore za goveda i za posebnu potporu na osnovi pojedinačne kvote za mlijeko krava, vrši se
u razdoblju obveznog uzgoja za dotični program potpore. Preostali postotak provjera na licu
mjesta raspoređuje se tijekom ostatka godine.
(3) Najmanje 50 % najniže stope kontrola na terenu predviđene za potporu u sklopu programa
potpore za ovce/koze i za plaćanja po glavi životinja za ovce/koze u sklopu posebne potpore,
vrši se u razdoblju obveznog uzgoja.
(4) Kontrole na terenu u vezi s vrstama potpore za goveda također moraju obuhvaćati
provjeru:
– pravilnosti upisa u Registar goveda na gospodarstvu i prijavu u JRDŽ pregledom popratnih
dokumenata, poput računa o kupnji i prodaji, potvrda o klanju, prijava uginuća, svjedodžbi o
zdravstvenom stanju životinja i, prema potrebi, putnih listova za životinje, u vezi sa
životinjama za koje su podneseni zahtjevi za potporu u razdoblju od šest mjeseci prije
kontrole na terenu; međutim, ako se utvrde nepravilnosti, provjere se mogu produljiti na 12
mjeseci prije kontrole na terenu;
– da podaci za goveda u Registru goveda na gospodarstvu odgovaraju podacima prijavljenim
u JRDŽ za koja su podneseni zahtjevi za potporu u razdoblju od šest mjeseci prije kontrole na
terenu; međutim, ako se utvrde nepravilnosti, provjera se produljuje na 12 mjeseci prije
kontrole na terenu;
– da su sve životinje koje se nalaze na gospodarstvu i drže se u obveznom uzgoju prihvatljive
za potporu za koju je podnesen zahtjev;
– da su sva goveda koja se nalaze na gospodarstvu identificirana ušnim markicama i, prema
potrebi, putnim listovima za životinje, da su upisana u Registar goveda na gospodarstvu i
pravilno prijavljena u JRDŽ.
– provjeru na temelju Registra goveda na gospodarstvu da su sve životinja za koje su
podneseni zahtjevi za potporu evidentirane u JRDŽ, iako nisu držane na gospodarstvu u
čitavom razdoblju obveznog uzgoja.
Kontrola ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti
Članak 75.
Prilikom obavljanja kontrola ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti na terenu kontrole
mogu obuhvaćati sve zahtjeve koji su primjenjivi na kontrolirano poljoprivredno
gospodarstvo, a definirani su Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj
proizvodnji i Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima.
4. IZRAČUN VISINE PLAĆANJA
Prihvatljivost Zahtjeva
Članak 76.
Izravna plaćanja i potpore za IAKS mjere ruralnog razvoja odobravaju se za stvarno korištene
površine i stoku koje Korisnik prijavljuje u Zahtjevu, a ne prelaze površine iz ARKOD
sustava i brojeve stoke iz JRDŽ-a i Središnjeg registra kopitara te ispunjavaju ostale uvjete za
pojedinu vrstu potpore.
Umanjenja i isključenja plaćanja u slučaju nepravilnosti u vezi s veličinom
prijavljenih površina
Neprijavljivanje svih površina
Članak 77.
(1) Ako se tijekom administrativne kontrole, kontrole na terenu i/ili inspekcijskog nadzora, a
prije isplate, utvrdi da Korisnik nije prijavio sve površine sukladno članku 6. stavku 6. ovoga
Pravilnika, a razlika između ukupne površine prijavljene u Zahtjevu na jednoj strani i zbroja
prijavljene i neprijavljene površine s druge strane iznosi više od 3% prijavljene površine,
ukupni iznos plaćanja koji se isplaćuje Korisniku za navedenu godinu smanjuje se za 3%, a
ako je razlika manja od 3% za izračun se uzima površina iz Zahtjeva.
(2) Odstupanja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na ispunjavanje uvjeta godišnje
minimalno poticane količine određene proizvodnje, utvrđene Dodatkom 3. Zakona, odnosno
minimalnih zahtjeva za primanje izravnih plaćanja određenih u članku 17., točki a) Zakona.
Članak 78.
(1) Za potrebe ovog poglavlja razlikuju se sljedeće skupine usjeva:
– površine prijavljene za potrebe realizacije regionalnog prava na plaćanje,
– skupine usjeva prijavljene za sva ostala plaćanja po površini za koje se primjenjuje različit
iznos potpore,
– površine prijavljene za ostalu uporabu.
(2) Kod površina prijavljenih za potrebe realizacije regionalnog prava na plaćanje u obzir se
uzima prosjek vrijednosti različitih prava na plaćanja koji su u vezi s dotičnom prijavljenom
površinom.
(3) Kada je ista površina osnova zahtjevu za potporu u okviru više programa potpore po
površini, ta se površina uzima u obzir posebno za svaki od tih programa potpore.
Osnova za izračun
Osnova za izračun temeljem prijavljenih površina
Članak 79.
(1) Ukoliko se tijekom kontrola utvrdi da je utvrđena površina skupine usjeva veća od one
prijavljene u Zahtjevu, za izračun se koristi prijavljena površina.
(2) Kod zahtjeva za prava na regionalno plaćanje primjenjuju se sljedeća pravila:
– ako postoji odstupanje između prijavljenih prava za plaćanje i prijavljene površine, izračun
plaćanja temelji se na manjoj veličini;
– ako broj prijavljenih prava na plaćanje prelazi broj prava na plaćanje s kojima
poljoprivrednik raspolaže, broj prijavljenih prava na plaćanje snižava se na broj prava na
plaćanje s kojima raspolaže poljoprivrednik. Ukoliko je površina određene skupine usjeva
prijavljena u Zahtjevu veća od kontrolom utvrđene površine, potpora se izračunava temeljem
utvrđene površine za tu skupinu usjeva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka utvrđena površina smatra se jednakom prijavljenoj
površini ukoliko je na razini skupine usjeva razlika između utvrđene ukupne površine i
prijavljene ukupne površine za plaćanje manja ili jednaka 0,1 hektar.
(4) Tolerancija iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se u slučajevima kada je na razini
skupine usjeva razlika između utvrđene ukupne površine i ukupne prijavljene površine veća
ili jednaka 20%.
Umanjenja i isključenja kod prekoračenja prijava
Članak 80.
(1) Ako se tijekom kontrole, utvrdi da je ukupno prijavljena veličina površine za plaćanje
potpore za pojedinu skupinu usjeva veća od ukupno utvrđene prihvatljive veličine površine te
skupine usjeva, Agencija za plaćanja obračunat će umanjenja ili isključenja plaćanja.
(2) Umanjenja i isključenja plaćanja iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju se u odnosu na
ukupnu površinu pojedine skupine usjeva za koju su utvrđena odstupanja u veličini površine.
(3) Prilikom obračuna umanjenja i isključenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se
sljedeća pravila:
– ako je razlika do 3% utvrđene površine, potpora se izračunava temeljem utvrđene površine;
– ako je razlika veća od 3% ili veća od 2 hektara, ali ne više od 20% utvrđene površine,
potpora se izračunava temeljem utvrđene površine umanjene za dvostruku otkrivenu razliku;
– ako je razlika veća od 20% utvrđene površine vrši se isključenje iz potpore za tu skupinu
usjeva i ne dodjeljuje se nikakva potpora po površini za dotičnu skupinu usjeva.
– ako je razlika veća od 50% Korisnik se, nakon primjene odredbe iz alineje 3. ovoga stavka,
dodatno izuzima od primanja potpora u novčanom iznosu koji odgovara razlici između
prijavljene i utvrđene površine.
(4) Iznos iz stavka 3. alineje 4. ovog članka Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od
isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva za potporu. Ako se iznos ne
može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je
utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.
Namjerno prekoračenje u prijavi
Članak 81.
(1) Kada je razlika između prijavljene površine i površine utvrđene sukladno članku 80.
stavku 3. alinejama 1., 2. i 3. posljedica namjernog prekoračenja u prijavi primjenjuju se
sljedeća pravila:
– ako je ta razlika veća od 0,5% utvrđene površine ili više od jednog hektara potpora na koju
je Korisnik imao pravo ne dodjeljuje se za dotičnu kalendarsku godinu za onu vrstu potpore
za koju je podnesen Zahtjev
– ako je razlika iz alineje 1. ovoga članka veća od 20%, Korisnik se dodatno izuzima od
primanja potpora do iznosa koji odgovara razlici između prijavljene površine i površine
utvrđene sukladno članku 80. stavku 3. alinejama 1., 2. i 3.
(2) Iznos iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od
isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti
namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni
iznos se otpisuje.
(3) Namjerno prekoračenje u prijavi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva prijavu vrste
uporabe zemljišta u ARKOD koja odstupa od stvarnog stanja utvrđenog kontrolom na terenu
i/ili inspekcijskim nadzorom.
Premije za stoku
Osnova za izračun
Članak 82.
(1) Ukoliko broj životinja u zahtjevu premašuje broj dodijeljenih individualnih prava na
premije, broj životinja navedenih u Zahtjevu smanjuje se do broja individualnih prava na
premije.
(2) Ako se tijekom kontrole utvrdi da je broj prihvatljivih životinja:
– veći od broja navedenog u Zahtjevu, za izračun visine plaćanja koristi se broj životinja
naveden u Zahtjevu,
– manji od broja životinja navedenog u Zahtjevu, za izračun visine plaćanja koristi se utvrđeni
broj životinja.
(3) U slučaju utvrđenih nepravilnosti vezanih za sustav identifikacije i registracije goveda
primjenjuju se sljedeća pravila:
– govedo koje je izgubilo jednu od dvije ušne markice smatra se prihvatljivo ako je jasno
identificirano drugim elementima sustava za identifikaciju i registraciju goveda,
– za životinje za koje se prilikom najmanje dvije provjere u razdoblju od 24 mjeseca utvrde
nepravilnosti koje se odnose na nepravilne upise u registre ili putne listove za životinje smatra
se da životinje nisu prihvatljive za izračun. U svim ostalim slučajevima, smatra se da dotične
životinje nisu prihvatljive nakon prvog utvrđivanja nepravilnosti.
Umanjenja i isključenja u slučaju nepravilnosti za goveda
Članak 83.
(1) Nepravilnosti su svi slučajevi nepoštivanja uvjeta za dodjelu potpore iz ovoga Pravilnika.
(2) Kada se prilikom kontrole utvrde nepravilnost kod najviše tri životinje, ukupan iznos
potpore na koju Korisnik ima pravo u proizvodnoj godini snižava se za postotak koji se
određuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
(3) Ako se nepravilnosti utvrde kod više od tri životinje, ukupan iznos potpore na koju
Korisnik ima pravo za proizvodnu godinu za te životinje snižava se za:
– postotak koji se određuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, ako nije viši od 10%,
– dvostruki postotak koji se određuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, ako je viši od 10%
ali nije viši od 20%.
(4) Ako je postotak određen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka viši od 20% uskraćuje se
potpora Korisniku za te životinje za tu proizvodnu godinu.
(5) Za izračun postotaka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, broj životinja iz Zahtjeva za koje
su utvrđene nepravilnosti podijeli se s brojem životinja prihvatljivim za tu proizvodnu godinu.
(6) Ukoliko je postotak određen u skladu sa stavkom 5. ovog članka veći od 50% Korisnika će
se nakon primjene odredbe iz stavka 4. ovoga članka dodatno izuzeti od primanja potpora u
novčanom iznosu koji odgovara razlici između prijavljenog i utvrđenog broja životinja.
Navedeni iznos Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno
drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske
godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.
(7) U vezi premije za krave dojilje nepravilnosti utvrđene u pogledu sustava za identifikaciju i
prijavu goveda raspoređuju se srazmjerno na broj životinja potrebnih za primanje premije i na
broj životinja potrebnih za isporuku mlijeka ili mliječnih proizvoda. Takve se nepravilnosti
najprije raspoređuju na broj životinja koje nisu uključene u individualnu gornju granicu prava
na premije za krave dojilje.
(8) Ako je razlika između broja prijavljenih životinja i prihvatljivih životinja posljedica
namjerno počinjene nepravilnosti uskraćuje se potpora za dotično premijsko razdoblje.
(9) Ukoliko je razlika iz stavka 8. ovoga članka koja je izračunata sukladno stavku 5. ovoga
članka veća od 20% Korisnika će se nakon primjene odredbe iz stavka 1. ovoga članka
dodatno izuzeti od primanja potpora u novčanom iznosu koji odgovara razlici između
prijavljenog i utvrđenog broja životinja. Navedeni iznos Agencija za plaćanja će oduzeti
Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne
može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je
utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.
Umanjenja i isključenja u slučaju nepravilnosti za ovce ili koze
Članak 84.
(1) Kada se kod zahtjeva za potporu u sklopu programa potpore za ovce i koze utvrdi razlika
između broja prijavljenih i utvrđenih životinja kod izračuna umanjenja i isključenja
primjenjuju se odredbe koje se odnose na umanjenja i isključenja plaćanja u slučaju
nepravilnosti kod goveda iz članka 83. ovoga Pravilnika.
(2) Ako se utvrdi da uzgajivač ovaca koji na tržište stavlja ovčje mlijeko i proizvode od
ovčjeg mlijeka na svojem zahtjevu za premiju tu djelatnost nije prijavio, iznos potpore na koju
ima pravo snižava se na premiju koja se isplaćuje uzgajivačima ovaca koji stavljaju na tržište
ovčje mlijeko i proizvode od ovčjeg mlijeka, pri čemu se odbija razlika između tog iznosa i
ukupnog iznosa premije za ovce.
(3) Kada se utvrdi da je nepravilnost iz stavka 2. ovoga članka namjerno počinjena uskraćuje
se ukupni iznos potpore iz tog stavka, a Korisniku se još jednom dodatno uskraćuje primanje
potpore za taj iznos. Navedeni iznos Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po
osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti
tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se
otpisuje.
(4) Kod poljoprivrednika koji uzgajaju ovce i koze, a imaju pravo na isti iznos premije, smatra
se da životinje spadaju u istu skupinu kada se provjerom na licu mjesta otkrije razlika u
sastavu stada s obzirom na broj životinja po vrstama.
Nadomještanje stoke
Članak 85.
(1) Goveda koja se nalaze na gospodarstvu smatraju se prihvatljiva za potporu samo ako su
evidentirana na Zahtjevu.
(2) Krave dojilje i mliječne krave za koje se podnosi zahtjev za potporu mogu se nadomjestiti
u razdoblju obveznog uzgoja, pri čemu se krava dojilja može nadomjestiti junicom ukoliko
postotak broja junica u stadu krava dojilja ne prelazi 40% .
(3) Nadomještanje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka obavlja se u roku 20 dana od
događaja koji je uzrokovao nadomještanje i upisuje se u Registar goveda na gospodarstvu
najkasnije tri dana, a u JRDŽ u roku od 7 dana od kad je nadomještanje izvršeno.
(4) Ovce i koze za koje se podnosi zahtjev za potporu mogu se nadomjestiti u razdoblju
obveznog uzgoja pri čemu se ovca može nadomjestiti kozom, a koza ovcom ukoliko su
prihvatljive za jednak iznos potpore.
(5) Nadomještanje u skladu sa stavkom 4. ovoga članka vrši se u roku od 10 dana od događaja
koji je doveo do nadomještanja i upisuje se u registar na gospodarstvu najkasnije tri dana od
kada je izvršeno nadomještanje, a u JRDŽ-u roku od 7 dana od kad je nadomještanje izvršeno.
(6) Korisnik je obvezan o nadomještanju iz stavka 3. i stavka 5. pisanim putem obavijestiti
Agenciju za plaćanja u roku sedam dana od dana kada je nadomještanje izvršeno.
Članak 86.
(1) Umanjenja i isključenja plaćanja za životinje iz članka 83. ovoga Pravilnika odnose se i na
rasplodne krmače za koje se podnosi zahtjev za potporu.
(2) Umanjenja i isključenja te nadomještanja za stoku iz ovog poglavlja ne odnose se na stoku
izvornih i zaštićenih pasmina za koju se podnosi zahtjev za potporu u sklopu IAKS mjera
ruralnog razvoja.
Prirodne okolnosti
Članak 87.
(1) Umanjenja i isključenja plaćanja za stoku iz ovog poglavlja ne primjenjuju se u
slučajevima kada zbog djelovanja prirodnih okolnosti na stado Korisnik ne može ispunjavati
obveze uzgoja životinja za koje je podnesen zahtjev za potporu u razdoblju obveznog uzgoja.
(2) Pod prirodnim okolnostima uzima se sljedeće:
– uginuće životinja zbog bolesti,
– uginuće životinja zbog nesreće za koju Korisnik ne može biti odgovoran.
(3) Korisnik je obvezan evidentirati izlučenje u propisanim registrima na gospodarstvu i
prijaviti u JRDŽ, te pisanim putem obavijestiti Agenciju za plaćanja o smanjenju broja
životinja uzrokovanih prirodnim okolnostima iz stavka 2. ovoga članka u roku od 10 dana od
dana kada je smanjenje utvrđeno.
Umanjenja i isključenja plaćanja u slučaju nepravilnosti vezano uz višestruku
sukladnost
Članak 88.
Ako se kontrolom i/ili inspekcijskim nadzorom u bilo kojem trenutku u kalendarskoj godini
utvrdi da nisu poštivani uvjeti višestruke sukladnosti, te je takvo neispunjavanje uvjeta
posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovoran Korisnik koji je u toj
kalendarskoj godini podnio zahtjev za potporu, ukupni iznos izravnih plaćanja i plaćanja za
IAKS mjere ruralnog razvoja, koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti tome Korisniku
Agencija za plaćanja smanjuje ovisno o namjeri ili nemarnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju
utvrđene nesukladnosti u skladu s pravilima utvrđenim u Pravilniku o uvjetima višestruke
sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Primjena umanjenja i isključenja
Članak 89.
(1) Umanjenja i isključenja koja se odnose na nepravilnosti vezane uz površine i stoku iz
članaka 77. – 87. ovoga Pravilnika primjenjuju se na pojedinačne programe potpore.
(2) Umanjenja i isključenja koja se odnose na nepravilnosti vezane uz višestruku sukladnost iz
članka 88. ovoga Pravilnika primjenjuju se na ukupni iznos svih programa jedinstvenog
plaćanja kao i svih programa potpore koji ne podliježu umanjenjima i isključenjima iz stavka
1. ovoga članka.
(3) Iznos plaćanja koji se odobrava poljoprivredniku sukladno Zakonu i ovom Pravilniku
izračunava se na temelju uvjeta propisanih za određeni program potpore uzimajući u obzir ako
je potrebno prekoračenja osnovnih površina, najveće zajamčene površine ili minimalni broj
životinja koji su uvjet za premije.
(4) Za svaki program potpore umanjenja se primjenjuju sljedećim redoslijedom:
a. na ukupan iznos plaćanja pojedinom poljoprivredniku primjenjuju se sniženja i isključenja
u vezi s nepravilnostima koja se odnose na površine i stoku iz članaka 79. do 87. ovoga
Pravilnika;
b. na osnovicu iz točke a. primjenjuju se sniženja koja proizlaze iz slučajeva podnošenja
zahtjeva nakon roka;
c. iznos iz točke b. koristi se kao osnovica za izračun svih sniženja koja se primjenjuju u
slučaju neprijavljivanja poljoprivrednih parcela iz članka 77. ovoga Pravilnika;
d. iznosi programa potpora kod kojih su utvrđene gornje granice utvrđuju se primjenom
dobivenih iznosa iz točaka a., b. i c.
(5) Za svaki od programa potpora određuje se koeficijent dijeljenjem iznosa odnosne gornje
granice proračuna sa zbrojem iznosa iz stavka 4. ovoga članka. Ako je koeficijent viši od 1,
koristi se koeficijent 1.
(6) Za izračun plaćanja koje se dodjeljuje pojedinačnom korisniku u sklopu programa za koje
je određena gornja granica proračuna, iznos dobiven primjenom točaka a., b. i c. iz stavka 4.
pomnoži se s koeficijentom iz stavka 5.
(7) Umanjenje koje se primjenjuje u slučaju nepoštivanja financijske discipline i višestruke
sukladnosti primjenjuje se na osnovicu dobivenu postupkom iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga
članka.
Iznimke od primjene umanjenja i isključenja
Članak 90.
(1) Umanjenja i isključenja iz ovog poglavlja ne primjenjuju se u slučajevima kada je
Korisnik podnio točne podatke ili kada na drugi način može dokazati da nije počinjena
pogreška.
(2) Sniženja i isključenja iz ovog poglavlja se ne primjenjuju za dijelove zahtjeva za potporu o
kojima je poljoprivrednik pisanim putem obavijestio Agenciju za plaćanja da je zahtjev za
potporu netočan ili je postao netočan od trenutka podnošenja, pod uvjetom da poljoprivrednik
nije bio obaviješten o namjeri nadležnog tijela da izvrši provjeru na licu mjesta i to tijelo još
nije obavijestilo poljoprivrednika o mogućim nepravilnostima u zahtjevu.
(3) Kada poljoprivrednik dostavi podatke iz stavka 1. ovoga članka, oni imaju učinak
usklađivanja zahtjeva za potporu sa stvarnim stanjem.
Viša sila i iznimne okolnosti
Članak 91.
(1) Ako Korisnik ne može ispunjavati svoje obveze zbog više sile ili iznimnih okolnosti,
zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku
djelovanja više sile ili iznimnih okolnosti.
(2) Viša sila ili iznimne okolnosti su vanjski nepovoljni utjecaji koje nije bilo moguće
predvidjeti, spriječiti niti ukloniti, nastali u slučajevima teške elementarne nepogode, smrti
Korisnika, dugotrajne nesposobnosti Korisnika za rad, nenamjernog uništenja prostora za
stoku na gospodarstvu ili epizootijske bolesti koja je pogodila stoku poljoprivrednika.
(3) U slučaju više sile ili iznimnih okolnosti, Korisnik ili član poljoprivrednog gospodarstva
dužan je u pisanom obliku uz prilaganje odgovarajućih dokaza izvijestiti Agenciju za plaćanja
u roku od 10 dana od nastanka utjecaja više sile ili iznimnih okolnosti.
Članak 92.
Konačni obračun prava na isplatu izravnih plaćanja po Korisniku za proizvodnu godinu
provodi se do 15. svibnja iduće godine sukladno članku 15. Zakona.
5. ODOBRENJE ZAHTJEVA I PLAĆANJE
Članak 93.
(1) Nakon izračuna visine plaćanja iz poglavlja 4. ovoga Pravilnika, Agencija za plaćanja za
svakoga pojedinog Korisnika donosi odluku o visini iznosa prava na potporu na razini
proizvodne godine i obavlja plaćanje.
(2) Plaćanje iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja obavlja doznačivanjem odobrenih
sredstava na žiroračun Korisnika.
6. DINAMIKA ISPLATE
Članak 94.
(1) Prema podnesenim Zahtjevima u tekućoj godini, sredstva za sve vrste plaćanja iz članka 3.
ovoga Pravilnika isplaćuju se Korisnicima u najviše dva obroka u razdoblju od 1. prosinca
2013. do 30. lipnja 2014. godine.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isplaćivati prije provedene administrativne
kontrole i kontrole na terenu sukladno člancima 65. i 66. ovoga Pravilnika.
7. POVRAT SREDSTAVA
Članak 95.
(1) Ako je nakon izvršene isplate utvrđena administrativna pogreška ili nepravilnost počinjena
od strane korisnika, Agencija za plaćanja izdaje odluku kojom od Korisnika zahtijeva povrat
neosnovano isplaćenih sredstava u roku od 30 dana od dana primitka odluke.
(2) Ukoliko Korisnik nije vratio sredstva iz stavka 1. ovoga članka, na taj iznos se nakon
isteka roka iz stavka 1. ovoga članka obračunava zakonska zatezna kamata.
(3) U slučaju nepoštivanja roka za povrat sredstava, Agencija za plaćanja će sljedeće
odobrene isplate umanjiti za iznos duga, po potrebi komunicirati s korisnikom o
mogućnostima i načinima izvršavanja povrata sredstava, zatražiti zaštitu svojih prava putem
nadležnog suda, te iskoristiti sve druge zakonski dozvoljene mjere kako bi se izvršio povrat
neosnovano isplaćenih sredstava.
8. IZVJEŠĆIVANJE O KORISNICIMA
Članak 96.
(1) Agencija za plaćanja je obvezna do 30. lipnja 2014. godine objaviti podatke o Korisnicima
izravnih plaćanja, potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja,
potpora za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potpora za područja s težim
uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i iznosima potpore po Korisniku po svakoj pojedinoj
mjeri u kalendarskoj 2013. godini.
(2) Podaci se objavljuju na web-stranici Agencije za plaćanja i sadrže informacije o:
– iznosima isplaćenih izravnih plaćanja u poljoprivredi po svakom pojedinom Korisniku i po
svakoj pojedinoj stavci, sukladno Zakonu,
– isplaćenim iznosima za mjere ruralnog razvoja, za potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih
pasmina domaćih životinja, za potpore za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i
potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i za potpore za očuvanje
izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja po svakom Korisniku.
9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 97.
Prilozi 1., 2., 3., 4. i 5. tiskani su u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Članak 98.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/12-01/139
Urbroj: 525-07/0209-12-4
Zagreb, 17. prosinca 2012.
Ministar
poljoprivrede
Tihomir
Jakovina, v. r.
PRILOG 1. – PRILOG 4.
PRILOG 5.
Metoda za kvantitativno određivanje sadržaja
Δ9-tetrahidrokanabinola u sortama konoplje
1. Opseg i područje primjene
Ova metoda služi za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (THC) u sortama konoplje
(Cannabis sativa L.). Prema potrebi, u metodi se koristi postupak A ili B, opisani u ovom
Dodatku.
Metoda se temelji na kvantitativnom određivanju Δ9-tetrahidrokanabinola (THC) plinskom
kromatografijom (PK) nakon ekstrakcije prikladnim otapalom.
1.1. Postupak A
Postupak A koristi se za kontrolu na terenu u skladu s člankom 68. stavkom 6. ovoga
Pravilnika.
1.2. Postupak B
Postupak B se koristi u slučajevima iz članka 73. stavka 4. ovoga Pravilnika.
2. Uzorkovanje
2.1. Uzorci
Postupak A: iz uspravnih usjeva određene sorte konoplje, od svake se odabrane biljke uzima
dio duljine 30 cm s najmanje jednim ženskim cvatom.
Uzorkovanje se vrši po danu u razdoblju koje počinje 20 dana prije početka cvatnje i završava
10 dana po završetku cvatnje, sustavnim rasporedom kako bi se osigurala reprezentativnost
uzorka u odnosu na polje, uz isključivanje rubova parcele.
Uzorkovanje se može vršiti u razdoblju od početka cvatnje do 20 dana nakon početka cvatnje,
ako se u razdoblju koje počinje 20 dana nakon početka cvatnje i završava 10 dana po
završetku cvatnje za svaku uzgojenu sortu uzimaju drugi reprezentativni uzorci u skladu s
prvim podstavkom.
Postupak B: iz uspravnih usjeva određene sorte konoplje, od svake se odabrane biljke uzima
gornja trećina.
Uzorkovanje se vrši po danu tijekom razdoblja od deset dana po završetku cvjetanja,
sustavnim rasporedom kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka u odnosu na polje, uz
isključivanje rubova parcele. Kod dvodomnih sorti uzimaju se samo ženske biljke.
2.2. Veličina uzorka
Postupak A: za svaku parcelu uzorak sadrži dijelove 50 biljaka.
Postupak B: za svaku parcelu uzorak sadrži dijelove 200 biljaka.
Svaki se uzorak stavlja u papirnatu ili platnenu vreću tako da se izbjegne gnječenje i šalje na
laboratorijsku analizu.
Poljoprivredni inspektor uzima dva uzorka: Jedan za analizu, a drugi za superanalizu. Uzorak
za superanalizu ili se pohranjuje kod proizvođača ili kod tijela odgovornog za analizu.
2.3. Sušenje i pohrana uzorka
Sušenje uzoraka treba početi što je prije moguće, u svakom slučaju unutar 48 sati, bilo kojom
metodom na temperaturi ispod 70 °C.
Uzorci se suše do konstantne težine i udjela vlage između 8% i 13%.
Nakon sušenja, uzorci se bez gnječenja pohrane u tamnom prostoru na temperaturi ispod 25
°C.
3. Određivanje sadržaja THC-a
3.1. Priprema testnog uzorka
Iz osušenih se uzoraka odstrane stabljike i sjemenke veće od 2 mm.
Osušeni se uzorci samelju tako da se dobije polusitni prašak (koji prolazi kroz sito s mrežom
oka veličine 1 mm).
Prašak se može pohraniti 10 tjedana u tamnom, suhom prostoru, na temperaturi ispod ispod
25 °C.
3.2. Reagensi i otopina za ekstrakciju
Reagensi
– Δ9-tetrahidrokanabinol, čist, za potrebe kromatografije,
– skvalen, čist, za potrebe kromatografije, kao interni standard.
Otopina za ekstrakciju
– 35 mg skvalena na 100 ml heksana.
3.3. Ekstrakcija Δ9-THC
Odvaže se 100 mg praškastog testnog uzorka, napuni u epruvete za centrifugiranje i doda 5 ml
otopine za ekstrakciju koji sadrži interni standard.
Uzorak se postavi u ultrazvočnu kupelj i ostavi 20 minuta. Centrifugira se pet minuta na 3 000
okretaja u minuti, zatim se ukloni otopina supernatanta tetrahidrokanabinola (THC). Otopina
se ubrizga u kromatograf i izvede kvantitativna analiza.
3.4. Plinska kromatografija
(a) Oprema
– plinski kromatograf opremljen detektorom s plamenom ionizacijom i injektorom
»split/splitless«,
– kolona koja omogućava dobro razdvajanje kanabinoida, na primer kapilarna staklena
kolona, duljine 25 m i promjera 0,22 mm,
impregnirana 5 %-tnom nepolarnom fazom fenil-metil-siloksana.
(b) Kalibracijski raspon
Najmanje tri točke za postupak A i pet točaka za postupak B, uključujući točke 0,04 i 0,50
mg/ml Δ9-THC u otopini za ekstrakciju.
(c) Pokusni uvjeti
Sljedeći uvjeti navode se kao primjer za stupac iz točke (a):
– temperatura peći 260 °C
– temperatura injektora 300 °C
– temperatura detektora 300 °C
(d) Ubrizgana količina: 1 μl
4. Rezultati
Dobiveni se rezultati izražavaju na dve decimale u gramima Δ9-THC na 100 grama
analitičnog uzorka, osušenog na konstantnu težinu. Dopušteno odstupanje je 0,03 g na 100 g.
Postupak A: jedan postupak određivanja na testni uzorak.
Međutim, kada je dobiveni rezultat iznad 0,2 % tetrahidrokanabinola (THC) provodi se drugi
postupak određivanja na analitičkom uzorku, a za rezultat se uzima prosječna vrijednost iz
oba postupka određivanja.
Postupak B: rezultat odgovara prosječnoj vrijednosti iz dva postupka određivanja po testnom
uzorku.