PRAVILNIK O RADU - muzej-koprivnica.hr · 5. otkaz ugovora o radu, ... raditi i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno

Muzej grada Koprivnice

Trg dr. Leandera Brozovića 1

HR – 48 000 KOPRIVNICA

PRAVILNIK O RADU

Koprivnica

29. studenoga 2007.

Upravni akti Muzeja grada Koprivnice Pravilnik o radu 2

Na temelju članka 123. stavka 1. Zakona o radu (''Narodne novine'' 38 / 95, 54 / 95, 65 / 95, 17 / 01, 82 / 01, 30 / 04., 142 / 03., 114 / 03.,

137 / 2004. – pročišćeni tekst), i članka 31. Statuta Muzeja grada Koprivnice, Upravno vijeće Muzeja grada Koprivnice (u daljnjem

tekstu: poslodavac) Grada Koprivnice na 16. sjednici UV dana 29. studenoga 2007. godine donosi

PRAVILNIK O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obveze radnika i poslodavca, uvjeti rada,

plaće, naknade plaća i druga pitanja u svezi s radom.

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve zaposlene (radnik, namještenik, službenik ili drugi radnik, u

daljnjem tekstu: radnik) ako prava i obveze pojedinog radnika nisu drugačije uređena ugovorom o radu.

Članak 2.

Ako se kolektivnim ugovorom, koji obvezuje poslodavca i radnike, pojedini uvjeti rada utvrde povoljnije od

uvjeta određenih ovim Pravilnikom, primjenjivat će se neposredno odredbe kolektivnog ugovora.

Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na drugačiji način pisanim sporazumom sklopljenim između

radničkog vijeća i poslodavca, primjenjivat će se pravna pravila iz sporazuma.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe

Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Radnik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio ugovor o radu,

usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i

stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a poslodavac će radniku isplatiti plaću i

omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.


II. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 4.

Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija osobe, koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli, na temelju

rase, boje kože, spola i spolnog opredjeljenja, bračnog stanja i porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog

ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja,

članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, odnosno sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

1. Izravna ili neizravna diskriminacija

Članak 5.

Svako postupanje uvjetovano nekim od temelja iz prethodnog članka, kojim se osoba koja traži zaposlenje ili

radnike stavlja, ili je bila ili je mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporednoj situaciji,

predstavlja izravnu diskriminaciju.

Svako postupanje, kada određena, naizgled, neutralna odredba, kriterij ili praksa, osobu koja traži zaposlenje ili

zaposlenika, zbog njenog određenog obilježja, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava koji čine

temelje za zabranu diskriminacije, stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu osobu,

predstavlja neizravnu diskriminaciju.

Članak 6.

Diskriminacija iz članka 4. ovog Pravilnika zabranjena je u odnosu na:

1. uvjete za zapošljavanje, uključujući sve kriterije u cijelom postupku

2. napredovanje u poslu,

3. pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,

4. uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, uključujući jednakost plaća,

5. otkaz ugovora o radu,

6. prava članova i djelovanje u udrugama radnika, uključujući i povlastice koje proizlaze iz tog članstva.


2. Izuzeci od zabrane diskriminacije

Članak 7.

Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao

kada je priroda posla takva ili se posao obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s nekim od temelja

iz članka 4. ovog Pravilnika predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, pod uvjetom da je svrha

koja se time želi postići opravdana i uvjet odmjeren.

3. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje

Članak 8.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju diskriminaciju u smislu članka 4. ovog Pravilnika.

Članak 9.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz članka 4. ovog Pravilnika koje

ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili je radnik, a koje uzrokuje

strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 10.

Svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu

dostojanstva osobe koja traži zaposlenje ili radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili

uvredljivo okruženje, predstavlja spolno uznemiravanje.

III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

Članak 11.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o

bitnim sastojcima Ugovora.


Članak 12.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom o radu (dalje u tekstu: Zakon) nije drukčije

određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na

neki drugi način određen Zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno

vrijeme.

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor o obavljanju posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti

poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o

radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Članak 13.

Poslodavac s radnikom može iznimno sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za zasnivanje radnog

odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem

određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Članak 14.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se

radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri (3) godine, osim u slučaju zamjene

privremeno nenazočnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno.

Prekid rada kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.

Članak 15.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme protivno odredbama zakona ili ako radnik ostane kod poslodavca

raditi i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je ugovor o radu sklopljen na

neodređeno vrijeme.


Članak 16.

Poslodavac je obvezan obavijestiti radnike kod njega zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme,

o poslovima za koje bi ti radnici kod poslodavca mogli sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Takvim radnicima poslodavac je dužan omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i

radnicima koji su zaključili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 17.

Ocjenu o potrebi sklapanja ugovora o radu donosi ravnatelj u skladu s godišnjim planom i programom rada

poslodavca.

Sklapanju ugovora o radu prethodi postupak izbora u skladu s posebnim zakonom, Statutom i ovim

Pravilnikom.

Izbor se provodi na temelju prijave o potrebi zapošljavanja i putem oglasa, odnosno na temelju javnog natječaja

ako je to propisano posebnim zakonom.

U oglasu, odnosno javnom natječaju navodi se naziv radnog mjesta, vrsta radnog odnosa i trajanje radnog

vremena, posebni uvjeti koje kandidat mora ispunjavati, rok do kojeg se primaju prijave i rok u kojem će

prijavljeni kandidati biti obavješteni o izboru.

Odluku o izboru među prijavljenim kandidatima donosi tijelo ovlašteno Statutom.

Na temelju odluke o izboru, ugovor o radu s izabranim kandidatom sklapa ravnatelj.

Kandidate koji nisu izabrani poslodavac o tome pismeno izvješčuje i vraća im dostavljenu dokumentaciju u

roku od 8 dana od dana izbora.

Poslodavac je dužan radniku uručiti primjerak prijave na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku

15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno

od početka rada.


Članak 18.

Ugovor o radu sklapa se u pismenom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:

1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava,

4. danu otpočinjanja rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna,

10. poznavanju radnika s organizacijom rada i zaštitom na radu te omogućavanju radniku da se upozna s

propisima o radnim odnosima.

Umjesto uglavaka iz točki 6. - 9. ovoga članka može se u ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge

propise, kolektivne ugovore ili odredbe ovog Pravilnika koji uređuju ta pitanja.

Članak 19.

Poslodavac može s radnikom, ako to proces rada ustanove omogućava, sklopiti ugovor o radu za obavljanje

poslova kod kuće radnika ili nekom drugom izdvojenom mjestu, koje nije prostor poslodavca, u kojem će,

pored uglavaka navedenih člankom 18. ovog Pravilnika, biti dodatni uglavci navedeni Zakonom.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 20.

Ugovor o radu ne može sklopiti osoba mlađa od petnaest godina života.

Članak 21.

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga

onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s

kojima, u izvršenju ugovora o radu, radnik dolazi u dodir.


Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na

liječnički pregled, a obvezan je to učiniti ako je prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za određene

poslove propisano zakonom i drugim propisom a radnik nema važeću svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti.

Članak 22.

Poslodavac može za poslove za čije je obavljanje kao uvjet utvrđen određeni stupanj stručne spreme, sklopiti

ugovor o radu i s radnikom koji nema sistematizacijom utvrđen stupanj obrazovanja, odnosno stupanj stručne

spreme, ako je radnik praktičnim radom osposobljen za obavljanje određenih ili sličnih poslova.

Nazivi radnih mjesta s popisom i opisom poslova i posebnim uvjetima za sklapanje ugovora o radu radi

obavljanja određenih poslova radnih mjesta utvrđeni su Statutom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu

rada poslodavca u skladu sa zakonom i drugim propisima.

3. Probni rad

Članak 23.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovarati probni rad, koji ne smije trajati duže od 6 mjeseci.

Odluku o potrebi za probnim radom donosi ovlašteno tijelo koje donosi odluku o izboru zaposlenika.

Probni rad može trajati najviše:

• do mjesec dana za poslove za koje se traži stručna sprema do III. stupnja,

• do dva mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

• do četiri mjeseca za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj stručne spreme,

• do šest mjeseci za poslove za koje se traži stručna sprema VII. ili višeg stupnja.

Članak 24.

Probni rad radnika prati ravnatelj ili osoba koju ravnatelj za to ovlasti.

Najkasnije zadnjeg dana probnog rada ravnatelj, odnosno ovlaštena osoba radniku izdaje pisanu potvrdu s

obrazloženjem o njegovoj uspješnosti tijekom probnog rada.

Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, ugovor se raskida uz otkazni rok od sedam dana.


IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

1. Obrazovanje i stručno osposobljavanje

Članak 25.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada školovanje, obrazovanje,

osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i

usavršavati za rad.

Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca, radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca uređuju se posebnim

ugovorom u skladu s ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.

2. Pripravnici

Članak 26.

Poslodavac može osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika.

Pripravnički staž, ako posebnim propisom nije drukčije određeno, može trajati najviše:

• do tri mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

• do šest mjeseci za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj stručne spreme,

• do devet mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj stručne spreme.

Odlukom poslodavca utvrđuje se program osposobljavanja pripravnika, trajanje pripravničkog staža, sadržaj i

način polaganja stručnog ispita te imenuje mentor i stručna komisija pred kojom pripravnik polaže stručni ispit.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada Osnovna plaća radnog mjesta u iznosu od 70 % plaće

radnog mjesta za koje se osposobljava.


Članak 27.

Radnici za koje je posebnim zakonom utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i

polaganje stručnog ispita, polažu stručni ispit sukladno tim propisima.

3. Volonterski rad

Članak 28.

Osobama sa završenom propisanom školskom spremom uz puno radno vrijeme od godine dana u ovoj ustanovi

rad u svojstvu volontera priznaje se kao stručna praksa za stjecanje muzejskog zvanja, odnosno za obavljanje

stručnih poslova u muzeju.

V. RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

Članak 29.

Puno radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 30.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada narav i opseg posla, odnosno organizacija rada

ne zahtjeva rad u punom vremenu.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s

pravom na kraće radno vrijeme.

Ukoliko narav i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s

nepunim radnim vremenom.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao radnici s punim radnim vremenom glede odmora

između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.


Ako ugovorom o radu nije drugačije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna se plaća

određuje razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos.

3. Prekovremeni rad

Članak 31.

Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u

drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka radnik je obvezan raditi prekovremeno do deset sati tjedno.

O uvođenju prekovremenog rada ravnatelj je obvezan izvijestiti radnika najkasnije jedan dan unaprijed.

Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa

elementarne nepogode, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio

znatnu materijalnu štetu, zamjene nenazočnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim

slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom

kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 10 % ukupnog radnog vremena u

određenom mjesecu, ravnatelj je obvezan o tome obavijestiti inspektora rada.

Članak 32.

Prekovremeni rad ne može se odrediti:

• malodobnom radniku,

• roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjima

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno

trudnica, majka djeteta do tri godine starosti te samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti.

Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se ravnatelju.


4. Preraspodjela radnog vremena

Članak 33.

Zbog naravi posla i zahtjeva procesa rada, radno vrijeme se može preraspodjeliti tako da tijekom jednog

razdoblja radnik radi duže a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena.

O preraspodjeli odlučuje ravnatelj ovisno o obvezama iz godišnjeg plana i programa rada poslodavca.

Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 2. ovog članka ne može tijekom godine biti duže od

pedeset dva (52) sata tjedno.

Ako preraspodjela radnog vremena ne bude uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom između

Sindikata i poslodavca, poslodavac će za određivanje preraspodjele zatražiti suglasnost inspekcije rada.

5. Raspored radnog vremena

Članak 34.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pravilu u pet (5) radnih dana a na poslovima koji zbog svoje naravi

zahtjevaju drukčiji raspored radnog vremena, radni tjedan raspoređen je u šest (6) radnih dana.

Dnevno radno vrijeme je jednokratno.

Trajanje dnevnog radnog vremena određuje se na način da se zadovolje obveze iz godišnjeg plana i programa

rada poslodavca.

Članak 35.

Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima

utvrđuje ravnatelj pisanom odlukom u skladu s propisima kojima je uređena djelatnost poslodavca i godišnjim

programom rada poslodavca, uz obvezu savjetovanja sa Sindikatom.

O rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena ravnatelj će obavijestiti zaposlenika tjedan dana unaprijed,

osim u slučaju hitnog uvođenja prekovremenog rada.


VI. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 36.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje

trideset (30) minuta.

Vrijeme stanke se ubraja u radno vrijeme, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Kada je narav posla takva, da ne omogućava prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim

poslovima može se skratiti dnevno radno vrijeme za trideset (30) minuta ili im se pravo na stanku osigurava

kroz preraspodjelu radnog vremena.

Vrijeme korištenja stanke određuje ravnatelj.

2. Dnevni odmor

Članak 37.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Radnik ne smije

raditi više od 16 sati neprekidno, uključujući redovni i prekovremeni rad, osim u slučajevima više sile.

3. Tjedni odmor

Članak 38.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju dvadest i četiri (24) sata neprekidno.

Tjedni odmor radnik će koristiti nedjeljom, a kad je prijeko potrebno da radnik radi subotom, odnosno

nedjeljom, omogućiti će mu se jedan dan odmora tjekom sljedećeg tjedna.

Radnicima Vodičke službe koji rade subotom i nedjeljom po četiri (4) sata, omogućen je kao dan odmora

slijedeći ponedjeljak.


4. Godišnji odmor

Članak 39.

Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje osamnaest (18) radnih dana u svakoj

kalendarskoj godini.

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset i četiri (24) radna dana.

Članak 40.

Dodatni broj dana godišnjeg odmora u odnosu na članak 39. ovog Pravilnika radnik ostvaruje po osnovi:

a. dužine radnog staža

• do 5 godina radnog staža 1 radni dan

• 5 - 10 godina 2 radna dana



• 20 - 25 godina 5 radnih dana

• 25 – 30 godina 6 radnih dana

• 30 i više godina 8 radnih dana.

b. složenost poslova

• poslovi za koje je uvjet VSS 5 radnih dana

• poslovi za koje je uvjet VŠS 4 radna dana

• poslovi za koje je uvjet SSS, VK, KV 3 radna dana

• poslovi za koje je uvjet NSS, NK 2 radna dana.

c. s obzirom na posebne socijalne uvjete

• roditelju, posvojitelju i staratelju s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana

• roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan

• roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjima ili težom psihičkom

bolešću, bez obzira na drugu djecu 3 radna dana

• invalidu 2 radna dana


d. prema doprinosu na radu

• ako ostvaruje natprosječne rezultate rada 2 radna dana.

Članak 41.

Radnici po kriterijima iz prethodnog članka koriste ostvareni broj dana godišnjeg odmora.

Članak 42.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene

nesposobnosti za rad.

Članak 43.

Godišnji odmor u pravilu se koristi u srpnju ili kolovozu.

Plan korištenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac uz prethodno savjetovanje sa Sindikatom.

Plan se objavljuje najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.

5. Plaćeni dopust

Članak 44.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust)

do ukupno najviše deset radnih dana za važne osobne potrebe i to:

• za zaključivanje braka 5 radnih dana

• za rođenje djeteta 5 radnih dana

• zbog teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

• za slučaj smrti supružnika, djeteta, roditelja, unuka 5 radnih dana

• za slučaj smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 radna dana

• za selidbu 2 radna dana

• za dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana

• u slučaju elementarne nepogode 5 radnih dana

• za polaganje stručnog ispita 10 radnih dana

• za sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za potrebe radničkog vijeća,

sindikalnog rada i dr. 2 radna dana.


Pod članom uže obitelji radnika smatraju se: suprug ili supruga, djeca, usvojenici i roditelji radnika.

Pod članom šire obitelji radnika smatraju se: roditelji supružnika, braća i sestre radnika, braća i sestre roditelja

radnika, djedovi i bake radnika.

Članak 45.

Odluku o pravu korištenja plaćenog dopusta iz članka 44. ovoga Pravilnika donosi ravnatelj na temelju pisanog

zahtjeva radnika.

6. Neplaćeni dopust

Članak 46.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do trideset (30) dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je

takav dopust opravdan i da neće prouzročiti teškoće u obavljanju redovne djelatnosti, a osobito radi:

• nadogradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana,

• njege člana uže obitelji,

• liječenja na osobni trošak,

• sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama,

• osobnog školovanja, doškolavanja, osposobljavanja,

• usavršavanja ili specijalizacije

• te u drugim opravdanim slučajevima.

Članak 47.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće za potrebe osobnog školovanja, doškolovanja,

osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:

za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi najmanje 5 dana

za pripremu i polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu najmanje 10 dana

za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima najmanje 5 dana

za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja potrebnog znanja i vještina

(učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje) najmanje 2 dana.


Članak 48.

Radnicima koji rade na težim, odnosno štetnim poslovima ili poslovima za koje je priznat staž osiguranja s

povećanim trajanjem, može se odobriti plaćeni medicinski odmor ako su, obavljajući takve poslove, stekli:

• od 5 do 10 godina staža osiguranja svake 4 godine 5 radnih dana




• od 30 godina staža osiguranja do mirovine svake godine 7 radnih dana

Medicinski se odmor provodi u liječilištima i drugim odgovarajućim ustanovama.

Članak 49.

Kada to okolnosti zahtjevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 47. ovog članka, može se

odobriti u trajanju dužem od trideset (30) dana.

Odluku o pravu korištenja neplaćenog dopusta donosi ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika.

Članak 50.

Porodiljni dopust, skraćeno radno vrijeme roditelja, stanka za dojenje djeteta, prava koja može koristiti otac i

mirovanje radnog odnosa do određene dobi djetetova života regulirani su Zakonom.

VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 51.

Poslodavac ima obvezu stvoriti uvjete rada kojima će štititi zdravlje i omogućiti siguran rad radnika.


U svezi sa stavkom 1. ovoga članka poslodavac će održavati prostorije, uređaje, opremu, sredstva i pomagala,

mjesto rada i pristup mjestu rada te primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i izvještavati radnike

o opasnostima na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način.

Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje

utječu njegovi postupci na poslu.

Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu

opremu, odmah obavijestiti poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost te provoditi druge

propisane ili od poslodavca utvrđene mjere.

2. Zaštita privatnosti radnika

Članak 52.

O radnicima poslodavac prikuplja i obrađuje podatke koji su mu potrebiti radi urednog vođenja evidencija iz

oblasti rada.

Prikupljaju se i vode sljedeći podaci:

1. ime i prezime radnika,

2. jedinstveni matični broj građana (JMBG) u skladu sa Zakonom,

3. spol,

4. dan, mjesec i godina rođenja

5. mjesto rođenja, općina i županija,

6. prebivalište i adresa (mjesto, općina, odnosno grad i županija),

7. mjesto rada (mjesto,općina, odnosno grad i županija),

8. zanimanje,

9. školska sprema,

10. stručno obrazovanje,

11. stručna sprema za obavljanje određenih poslova,

12. poslovi (radno mjesto na kojem radnik radi),

13. radno vrijeme radnika, u satima,

14. radni staž do zaposlenja kod ovog poslodavca

15. da li je ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme

16. da li je radnik invalid rada

17. zaposlenje kod drugog poslodavca,

18. datum zasnivanja radnog odnosa,

19. datum prestanka radnog odnosa,

20. razlog prestanka radnog odnosa.


Prikupljaju se i obrađuju i oni podaci o radnicima i članovima njihove obitelji, čije je vođenje propisano

zakonom ili posebnim propisom radi ostvarivanja prava na radu i po osnovi rada, odnosno prava iz

zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Članak 53.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu kojoj po prirodi posla smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti

i dostavljati trećim osobama.

Odluku o prikupljanju, obrađivanju, uporabi i dostavljanju osobnih podataka o radnicima i imenovanju radnika

koji je ovlašten nadzirati ispravnost uporabe tih podataka, donijeti će poslodavac uz prethodnu suglasnost

Sindikata.

3. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 54.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da osigura uvjete rada u

kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i

osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Članak 55.

Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika uređuju se pored zakona, kolektivnim ugovorom i ovim

Pravilnikom.

Poslodavac je ovlašten primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Članak 56.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju povredu obveze iz radnog odnosa.

Protivljenje radnika ponašanju iz prethodnog stavka ne smije biti razlogom za njegovu diskriminaciju.

U slučaju spora teret dokazivanja je na poslodavcu.


VIII. PLAĆE I NAKNADE

1. Plaća

Članak 57.

Poslodavac će radniku za obavljeni rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

• osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

• dodatka na plaću za rad u posebnim situacijama

• stimulativnog dodatka ako je to predviđeno posebnom odlukom poslodavca i ako su za to osigurana

posebna sredstva.

Članak 58.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima radnog mjesta na kojem

radnik radi, predstavlja zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik

radi, stalnog dodatka za topli obrok i dodatka na radni staž.

Sredstva za plaće radnika osigurana su iz Proračuna Grada Koprivnice i iz drugih izvora.

Plaća se izražava u brutto iznosu.

Članak 59.

Najniži koeficijent složenosti poslova radnih mjesta radnika Muzeja grada Koprivnice regulira se Kolektivnim

ugovorom, a iznosi:

UPRAVNI POSLOVI – VSS

ravnatelj 5,60

voditelj marketinga i odnosi s javnošću VSS 3,30

tajnik, poslovna tajnica – inokorespondent VSS 2,87

STRUČNI MUZEJSKI POSLOVI – VSS

muzejski savjetnik 3,55

viši kustos 3,30

kustos s položenim stručnim ispitom 2,87

viši muzejski pedagog 3,30

muzejski pedagog 2,87

konzervator-restaurator 2.87

muzejski informatičar 2,87

dokumentarist 2,87

diplomirani knjižničar / bibliotekar 2,87


POMOĆNI STRUČNI POSLOVI – SSS

muzejski tehničar (3 izvršitelja) 2,02

preparator (1 izvršitelj) 2,02

muzejski fotograf 2,02

računovođa 2,02

administrator – računovođa 2,02

POMOĆNI POSLOVI – NKV, PKV

domar zbirki i donacija, niži preparator 1,70

domar, čuvar - vodič Galerije Hlebine 1,34

kućni majstor, električar, receptant, čuvar – vodič 1,34

čistačica - manipulant (radnik za tehničko održavanje zbirki) 1,34

čistačica – domaćica 1,20

čistačica - dostavljač 1,20

Ravnatelj muzeja može prema osobnoj procjeni i zalaganju svakom pojedinom radniku na radu u muzeju,

povećati stimulativni dio plaće, ako za to ima osigurana posebna sredstva.

Članak 60.

Osnovicu za izračun osnovne plaće određuje poslodavac uz suglasnost Osnivača.

Članak 61.

Osnovna plaća radnika povećava se za dodatak na radni staž u visini 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog

staža.

Članak 62.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 59. ovog Pravilnika

pomnoži s 0,50 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 63.

Osnovna plaća radnika povećava se za sate rada odrađene u posebnim situacijama:

za rad nedjeljom za 50 %

za rad noću za 40 %


za rad na dane blagdana, Uskrsa i neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću

uvećanu za 50 %

za prekovremeni rad za 50 %

Postotna povećanja predviđena ovim člankom ne mogu se kumulirati (zbrajati).

Članak 64.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec.

Plaća se isplaćuje do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

Poslodavac je dužan radniku uručiti obračun plaće.

Na zahtjev radnika poslodavac je obvezan iz plaće radnika obustavljati i podmirivati povremene obveze radnika

prema trećim osobama, ako se njihovo dospjeće podudara s dospjećem plaće.

2. Naknada plaće

Članak 65.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je na radu za razdoblje u kojem ne radi zbog:

korištenja godišnjeg odmora,

plaćenog dopusta,

državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,

prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,

drugih slučajeva utvrđenih Zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim aktima

Članak 66.

Za rad u Sindikatu predstavnik radnika ima pravo na naknadu plaće za broj sati utvrđen Zakonom ili

Sporazumom poslodavca i Sindikata, u visini prosječne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu

pripada naknada.

Članak 67.

U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja do 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 90 %

njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima pravo na

naknadu plaće u visini 100% od osnovice.


Članak 68.

Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac, isplaćuje se zajedno s plaćom.

Članak 69.

Plaća u 100 % iznosu pripada radniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

3. Druga prava radnika

Članak 70.

Radnik ima pravo na:

• naknadu troškova prijevoza na posao i s posla prema stvarnoj cijeni prijevozne karte;

• otpremninu kod odlaska radnika u mirovinu u iznosu tri prosječne plaće isplaćene po radniku u neprivredi

Republike Hrvatske u predhodna tri mjeseca prije umirovljenja,

• terenski dodatak,

• dnevnicu za službeni put, naknadu troškova prijevoza i noćenja,

• naknadu za uporabu privatnog automobila u službene svrhe,

• solidarnu pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi,

• pomoć obitelji u slučaju smrti zaposlenika.

Materijalna primanja iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se prema kriterijima i u visini utvrđenim Kolektivnim

ugovorom za korisnike Proračuna Grada Koprivnice.

Radniku se mogu isplatiti i: solidarne pomoći, dar za djecu i dar u naravi za blagdane (Božić, Uskrs), jubilarne

naknade za godine rada, prema kriterijima i u visini utvrđenoj za korisnike Proračuna Grada Koprivnice.

Radnik ima pravo na naknadu na osnovi izuma i tehničkih unapređenja radnika sukladno čl. 89., 90. i 91.

Zakona o radu.


IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

Članak 71.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću radnika,

2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,

5. sporazumom radnika i poslodavca,

6. otkazom,

7. odlukom nadležnog suda.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 72.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito:

• podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu

• datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i ravnatelj.

3. Otkaz ugovora o radu

Članak 73.

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu i istovremeno predložiti radniku sklapanje ugovora o radu pod

izmjenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora).


3. 1. Redoviti otkaz poslodavca

Članak 74.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

• ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih

razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

• ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih

osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)

• ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 75.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim

drugim poslovima, ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim

poslovima.

Članak 76.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog

odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 77.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze

iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku

da iznese svoju obranu.

3. 2. Redoviti otkaz radnika

Članak 78.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni rok ne navodeći za to razlog.


Članak 79.

Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a

osobito zbog:

• neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

• neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili

organizacija rada poslodavca,

• zloupotrebe položaja ili prekoračenja ovlasti,

• nanošenja znatnije štete,

• nepropisnog ili nekorektnog odnosa prema radnicima i njihova šikaniranja,

• zloporaba korištenja bolovanja,

• odavanje poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili normativnim aktom Muzeja,

• povreda propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla

nastupiti šteta,

• nedopuštenog korištenja poslodavčevih sredstava, koje predstavljaju teške povrede radne obveze,

• uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.

Radi kršenja obveza iz prethodnog stavka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim

člankom 107. Zakona o radu.

Članak 80.

Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenja prijave odgovornim osobama ili

nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.

3. 3. Izvanredni otkaz

Članak 81.

Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno

vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito

teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih

okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.


Članak 82.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se

izvanredni otkaz temelji.

Članak 83.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan

omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od

poslodavca da to učini.

3. 4. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 84.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost

otkazivanja predviđena ugovorom.

3. 5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 85.

Otkaz mora imati pisani oblik.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim

smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja,

korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta,

vojne vježbe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenih Zakonom.


Članak 86.

Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopčiti Sindikatu i dostaviti mu obrazloženi

prijedlog odluke o otkazu, te je dužan o toj odluci savjetovati se sa Sindikatom u slučaju, na način i pod

uvjetima propisanim Zakonom o radu.

4. Otkazni rok

Članak 87.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

• dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,

• mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana,

• mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije

godine,

• dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,

• dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset

godina,

• tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina, s tim

da se otkazni rok povećava za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, odnosno za mjesec dana

ako je radnik navršio 55 godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, utvrđuje se otkazni rok u

dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih prethodnim stavkom.

Članak 88.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada četiri sata tjedno radi traženja

novog zaposlenja.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog roka, poslodavac mu je

dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Ako otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.


5. Otpremnina

Članak 89.

Radniku, kojem ugovor o radu otkazuje poslodavac, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada

otpremnina u skladu sa zakonom.

Otpremnina ne smije biti ugovorena, odnosno određena u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne

plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod

poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri

mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom nije drukčije uređeno.

Otpremnina se isplaćuje najkasnije 15 dana nakon prestanka radnog odnosa.

Članak 90.

Poslodavac je dužan u roku od 8 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i

primjerak odjave s obaveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o

vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

X. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 91.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od

dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od

poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako poslodavac u roku 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu,

radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtjevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Rokovi iz stavka 1. i 2. ovog članka ne odnose se na potraživanja naknade štete ili druga novčana potraživanja

iz radnog odnosa.

Članak 92.


Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa, osim odluka za koje je Statutom i ovim

Pravilnikom određeno da ih donosi ravnatelj, donosi Upravno vijeće.

Tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu svoja ovlaštenja pisanom punomoći prenijeti na drugu poslovno

sposobnu osobu.

O zahtjevu za zaštitu prava radnika odlučuje Upravno vijeće.

Članak 93.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika, obavlja

se u pravilu neposrednim uručivanjem radniku.

Radnik će svojim potpisom na primjerku odluke ili dostavnici i naznakom dana primitka potvrditi obavljenu

dostavu akta.

Radniku se odluka može dostaviti i preporučeno putem pošte na adresu koju je prijavio poslodavcu.

U slučaju odbijanja primitka ili nepoznate adrese radnika, dostava se obavlja isticanjem odluke na oglasnoj

ploči poslodavca.

Istekom roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj ploči, smatra se da je dostava obavljena.

Ako radnik ima punomoćnika, dostava se obavlja osobi koja je određena za isto.

Članak 94.

Odluke poslodavca koje se dostavljaju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za

zaštitu prava ili naznaku da je odluka konačna.

Članak 95.

Ako osoba koja traži zaposlenje, odnosno radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je

poslodavac postupio protivno odredbama Zakona, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo

diskriminacije, odnosno da je postupano u skladu sa Zakonom.


XI. RADNIČKO VIJEĆE, SINDIKATI, SKUP RADNIKA I PRAVO NA ŠTRAJK

Članak 96.

Poslodavac će, ako radnici odluče utemeljiti radničko vijeće odnosno imenovati sindikalnog povjerenika,

osigurati potrebne uvjete za njihov rad.

Uvjeti za rad radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika uredit će se Sporazumom između radničkog

vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika i poslodavca.

Ravnatelj je odgovoran za pravodobno dostavljanje podataka radničkom vijeću, odnosno sindikalnom

povjereniku u slučajevima kad je Zakonom propisana obveza obavješćivanja, prethodnog savjetovanja ili

pribavljanja njihove suglasnosti na određene odluke.

Članak 97.

Ako radnici ne utemelje radničko vijeće, prava radničkog vijeća, sukladno Zakonu o radu, ima sindikalni

povjerenik.

Članak 98.

Ravnatelj je dužan najmanje dva puta godišnje sazvati skup svih radnika kod poslodavca radi obavješćivanja i

rasprave o stanju i razvoju ustanove.

Skup radnika saziva se u rokovima utvrđenim godišnjim planom i programom rada poslodavca.

Skupovi radnika mogu se održati po lokacijama ili smjenama ako je to povoljnije glede nesmetanog odvijanja

rada ustanove.

Članak 99.

Pravo na štrajk i organizacija štrajka regulirani su Zakonom i Kolektivnim ugovorom.


XII. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

Članak 100.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je

štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao smatra se da su svi radnici podjednako

odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Postojanje štete, način njena nastanka i visina utvrđuju se zapisnički u postupku pred komisijom od tri člana

koju imenuje ravnatelj.

Članak 101.

Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom

vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se putem vještačenja.

Članak 102.

Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu od 500,00 kuna ako je ista prouzročena:

1. izazivanjem nereda ili fizičkim napadom na drugog radnika u vrijeme rada,

2. zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije radnog

vremena,

3. neopravdanim izostankom s rada,

4. zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja radnika sredstvima za rad,

5. nemarnim obavljanjem poslova,

6. prestankom rada prije isteka otkaznog roka.


Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom iz stavka 1. ovoga članka mnogo veća od utvrđenog iznosa naknade,

poslodavac može zahtjevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Postojanje štete i visinu te okolnosti pod kojima je ista nastala, utvrđuje ravnatelj na temelju mišljenja, za to,

imenovane komisije.

Članak 103.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je

naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 104.

Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako se šteta, u cijelosti ili djelomično,

može ukloniti radom u muzeju i sredstvima rada muzeja; ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada

štete bi ga osobito teško pogodila; odnosno ako se radi o invalidu, starijem radniku, samohranom roditelju ili

osobi koja skrbi o djetetu, odnosno ako se radi o manjoj šteti.

Smanjenje štete može iznositi najmanje 20 % a radnika se može i potpuno osloboditi od naknade štete.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem.

2. Odgovornost poslodavca

Članak 105.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim

propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku

povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

U slučaju diskriminacije, osoba koja traži zaposlenje može zahtijevati naknadu štete po općim propisima

obveznog prava, a radnik prema odredbama članka 102. Zakona o radu.


3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 106.

Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine i teče od dana saznanja za štetu i učinitelja.

U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala.

Kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom a za kazneno gonjenje je predviđen duži rok zastare, zahtjev za

naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja.

Članak 107.

Potraživanje naknade štete koju je poslodavac isplatio trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji je štetu

prouzrokovao u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči poslodavca.

Ovaj Pravilnik se dostavlja radničkom vijeću, odnosno sindikalnom povjereniku Muzeja radi savjetovanja u

skladu sa člankom 152. Zakona o radu koji se odnosi na postupak savjetovanja.

Članak 109.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan za njegovo donošenje.

Članak 110.

Za slučaj promjena u Zakonu, odnosno Kolektivnom ugovoru, slijedi izmjena i dopuna ovoga Pravilnika.


Članak 111.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 29. ožujka 1996. godine.

Ur. broj:_______________ / 2007.

Koprivnica, _____________ 2007.

Predsjednica Upravnog vijeća Muzeja grada Koprivnice

Enerika Bijač, prof.

M.P.

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči poslodavca dana _____________ 2007. godine, a stupio je na

snagu dana _____________ 2007. godine.

Ravnateljica Muzeja grada Koprivnice

Draženka Jalšić Ernečić, viši kustos

M.P.


Pravilnik o radu Muzeja grada Koprivnice

Sadržaj

I. OPĆE ODREDBE

II. ZABRANA DISKRIMINACIJE

1. Izravna i neizravna diskriminacija

2. Izuzeci od zabrane diskriminacije

3. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje

III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

3. Probni rad

IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE UZ RAD

1. Obrazovanje i stručno osposobljavanje

2. Pripravnici

3. Volonterski rad

V. RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

2. Nepuno radno vrijeme

3. Prekovremeni rad

4. Preraspodjela radnog vremena

5. Raspored radnog vremena

VI. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

2. Dnevni odmor

3. Tjedni odmor

4. Godišnji odmor

5. Plaćeni dopust

6. Neplaćeni dopust

VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

2. Zaštita privatnosti radnika

3. Zaštita dostojanstva radnika

VIII. PLAĆE I NAKNADE

1. Plaća

2. Naknade plaće

3. Druga prava radnika


IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

3. Otkaz ugovora o radu

3.1. Redoviti otkaz poslodavca

3.2. Redoviti otkaz radnika

3.3. Izvanredni otkaz

3.4. Redoviti otkaz ugovora na određeno vrijeme

3.5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

4. Otkazni rok

5. Otpremnina

X. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

XI. RADNIČKO VIJEĆE, SINDIKATI, SKUP RADNIKA I PRAVO NA ŠTRAJK

XII. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost radnika

2. Odgovornost poslodavca

3. Zastara potraživanja za naknadu štete

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Koprivnica, 29. studenoga 2007.

Documents

PRAVILNIK O RADU - muzej-koprivnica.hr · 5. otkaz ugovora o radu, ... raditi i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno