ZAKON O RADU U PRAKTIČNOJ PRIMJENI

Ivan Sarić, dipl.iur. – pravni savjetnik

HUP Reg. ureda Osijek

IZVORI RADNOG PRAVA

Ustav RH (čl.54. st.1. i 2.),

međunarodni ugovori,

Zakon o radu (NN 93/14),

kolektivni ugovori,

pravilnici,

drugi propisi.

ZAŠTO JE POTREBNO ZNATI PROPISE RADNOG PRAVA?

NOVI ZAKON O RADU

Najznačajnije izmjene:

pojam radnoga vremena ostao isti,

nomotehnički izdvojeni instituti nepunog i punog radnog vremena,

utvrđeni uvjeti rada radnika u nepunom radnom vremenu,

omogućen fleksibilniji prekovremeni rad,

omogućen nejednaki raspored radnoga vremena,

rad zaštićenih kategorija (noćni rad trudnice izbrisan jer je

već reguliran Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama),

izdvojene posebnosti u uređenju radnoga vremena.

Čl. 10. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Uvodi se mogućnost ustupanja radnika unutar grupacije.

Naime, kada poslodavac nema potrebe za radom određenih

radnika, on sada može svoga radnika privremeno ustupiti u

s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o

trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest

mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između

povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika. Na ovo

ustupanje se ne primjenjuju odredbe o privremenom

zapošljavanju.

Čl. 10. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Prema čl. 473. Zakona o trgovačkim društvima povezana

društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom

odnosu mogu stajati kao:

društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili

većinsko pravo u odlučivanju,

ovisno i vladajuće društvo,

društva koncerna,

društva s uzajamnim udjelima i

društva povezana poduzetničkim ugovorima.

Čl. 12. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

Usklađivanje s Direktivom 1999/70/EZ o okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme.

Cilj – omogućavanje zapošljavanja na određeno vrijeme dužem od 3 godine ako postoji potreba, te sprečavanje zlouporabe uzastopnog zaključivanja ugovora o radu.

I dalje ugovor o radu na određeno vrijeme je iznimka, te je potreban obrazlažen objektivni razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 godine.

Čl. 12. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

Postoje 2 situacije:

kada imamo jedan i jedini ugovor o radu na određeno

vrijeme – sklapanje na neodređeni broj godina sukladno

potrebama poslodavca (npr. 5 godina).

kada imamo više od jednog ugovora o radu na određeno

vrijeme i tada njihovo ukupno trajanje ne smije biti duže od 3

godine.

ČL. 26. PRAVILNICI O RADU

I dalje ukoliko poslodavac 20 i više radnika dužan imati

Pravilnik o radu.

Usklađivanje s novim Zakon o radu u roku od 6 mjeseci,

odnosno do 06. veljače 2015. godine.

ČL. 61. PUNO RADNO VRIJEME

I dalje 40 sati tjedno, ukoliko nije drugačije određeno kol. ugovorom, sporazumom poslodavca i rad. vijeća, ili ugovorom o radu.

Radnicima je otvorena mogućnost da uz pisanu suglasnost poslodavca rade kod drugog poslodavca do najviše 48 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje. Ovom izmjenom uvedena je mogućnost DOPUNSKOG RADA, ali ograničenog karaktera. Suglasnost poslodavca potrebna je s obzirom da je jasno da radnik koji radi dio svog radnog vremena kod drugog poslodavaca ne može raditi prekovremeno kod svog matičnog poslodavca jer to vrijeme provodi na dopunskom radu. Ograničenje je kao i za prekovremene sate do 180 sati na godišnjoj razini.

ČL. 62. NEPUNO RADNO VRIJEME

Radnik čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost (dopunski rad).

Osim toga, u stavku 6., jasno je definirano načelo razmjernosti prema kojem se sva prava iz radnog odnosa ostvaruju razmjerno radnom vremenu. Tako se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu (osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno).

ČL. 65. PREKOVREMENI RAD

Rad na pisani zahtjev poslodavca = 7 dana potvrda usmenog

zahtjeva.

Brisana granica od 8 sati tjedno = ukupno 50 sati tjedno.

Povećana granica kroz kol.ugovore = 250 sati godišnje.

Pisani pristanak, osim u slučaju više sile.

Kako se uručuje? Neformalno, ne vrijede pravila o dostavi.

ČL. 65. PREKOVREMENI RAD

Kada radnik neće moći raditi prekovremeno:

kada mu je da radi 50 sati (ograničenje iz stavka 6.), kada radi već 60 sati (ograničenje iz stavka 7.), toliko da zbog prekovremenog rada ne bi imao propisani

dnevni ili tjedni odmor (ograničenje iz stavka 9.), ako bi zbog toga 4 uzastopna mjeseca (ili šest mjeseci ako je

to ugovoreno kolektivnim ugovorom) prosječno radno vrijeme dulje od 48 sati tjedno,

ako bi zbog toga 4 uzastopna mjeseca (ili šest mjeseci ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom) prosječno radno vrijeme dulje od 45 sati tjedno (st. 9.),

ako bi to iznosilo dulje od 180 sati godišnje (250 sati, ako je to određeno kolektivnim ugovorom).

ČL. 66. RASPORED RADNOG VREMENA

Nejednaki raspored radnoga po danima, tjednima, odnosno mjesecima. Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu = ako nije pisana odluka poslodavca.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do 50 sati, odnosno 60 sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

Radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

ČL. 66. RASPORED RADNOG VREMENA

Banka sati = kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond

radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih 45 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

Ugovoriti razdoblje kolektivnim ugovorom od šest mjeseci. Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika se može promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena. Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovom ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.

ČL. 66. RASPORED RADNOG VREMENA

Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.

Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovom rasporedu ili promjeni njegovog rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

ODMORI I DOPUSTI

Stanka = utvrđeno pravo na stanku maloljetnika i radnika

koji radi u nepunom radnom vremenu ako rade kod više poslodavaca.

Pravo na zamjenski odmor odmah po okončanju razdoblja rada.

Iznimno tjedni odmor, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.

ČL. 78. RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA Proširena je primjena pravila o pravu na razmjerni dio

godišnjeg odmora i na slučajeve prestanka radnog odnosa nakon 1. srpnja. Kao i do sada, radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Međutim, kao iznimka od članka 77. propisano je da radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, a do sada je imao pravo na cijeli godišnji odmor. To znači da ukoliko radnik u radni odnos prestaje npr. početkom kolovoza, ima pravo na 7/12 godišnjeg odmora, a ne na cijeli godišnji odmor kako je to do sada bilo.

GODIŠNJI ODMOR (Čl. 79. – 85.)

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje

privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.

Prenošenje godišnjeg odmora za osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava produženo do kraja kalendarske godine (ako ga nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja).

GODIŠNJI ODMOR – PRIMJERI

GODIŠNJI ODMOR KADA RADNI ODNOS PRESTAJE

Kada radni odnos prestaje radnik za tu godinu ima pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora 10. studenog – 10/12.

GOD. ODMOR KADA RADNIK IMA PREKID – NAKON 6 MJESECI

Poslodavac A do 30. travnja – 4/12,

Poslodavac B – od 15. svibnja: dana 15. listopada: pravo na puni god. odmor.

Dakle, više od jednog godišnjeg odmora u istoj godini.

GODIŠNJI ODMOR – PRIMJERI

GODIŠNJI ODMOR UVIJEK ZA JEDNU KALENDARSKU

GODINU.

6 mjeseci se gleda na razini jedne kalendarske godine.

Od 10. 10. 2014. do 20. 5. 2015. ugovor o radu na određeno vrijeme.

Uopće ne stječe pravo na puni godišnji odmor!

U 2014. - 3/12 (jer nema 6 mjeseci).

U 2015. – 5/12 (jer mu radni odnos prestaje u toj godini.

Od 10. 10. 2014. ugovor o radu na neodređeno vrijeme. U 2014. – 3/12 (nema 6 mjeseci), a u 2015. – puni godišnji odmor

(od 10. ožujka).

ČL. 83. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA

Otvorena je nešto šira mogućnost dogovaranja radnika i

poslodavca o korištenju godišnjeg odmora jer u slučaju

dogovora između radnika i poslodavca, ne mora s poštivati

odredba o korištenju minimalno dva tjedna godišnjeg

odmora neprekidno. Za pretpostaviti je da taj dogovor mora

biti u nekom pismenom obliku, zbog eventualnog

inspekcijskog nadzora.

ČL. 115. REDOVITI OTKAZ UGOVORA O RADU

Brisana je odredba prema kojoj je poslodavac poslovno i

osobno uvjetovani otkaz mogao dati samo ako nije mogao

zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac

mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i

obvezama uzdržavanja koje terete radnika (nema više

invalidnosti).

ČL. 121. OTKAZNI ROK

Novina je da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene

nesposobnosti za rad, međutim ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Drugim riječima bolovanje sada može produžiti otkazni rok najviše do 6 mjeseci, a nakon toga radni odnos svakako prestaje

Novost je i da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

ČL.133. SUDSKA ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Pojednostavljene su odredbe o pretpostavkama za sudsku zaštitu jer su izbrisane posebne odredbe koje su se odnosile na radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, radnike na koje se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor i radnike upućene na rad u inozemstvo.

Naime, do sada zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom mogao je i bez prethodnog zahtjeva za ostvarenje toga prava upućenog poslodavcu, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

ČL. 139. ZASTARA POTRAŽIVANJA IZ RADNOG ODNOSA

Produžen je zastarni rok za potraživanja iz radnog odnosa s

tri na pet godina. U prijelaznim odredbama propisano je da

se odredbe ovoga Zakona o zastari potraživanja, neće

primjenjivati na potraživanja iz radnog odnosa radnika,

kojima je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na

snagu ovoga Zakona.

PRAVILNICI IZ ZAKONA O RADU

Objavljeni u Narodnim novinama br. 32.:

Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga.

Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad.

Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom

Pravilnik o postupku dostave i načinu vođenja evidencije kolektivnih ugovora.

Pravilnik o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa.

PRAVILNICI IZ ZAKONA O RADU

Objavljeni u Narodnim novinama br. 32.:

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima – sukladno čl. 9. st. 2. Pravilnika, u kojem stoji da se evidencija o radnom vremenu mora voditi ažurno - na završetku radnog dana radnika, a u slučaju da neki od podataka nije poznat na kraju radnog dana radnika, poslodavac je dužan isti unijeti u evidenciju odmah po saznanju toga podatka.

Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika.

Pravilnik o postupku registracije i sadržaju registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Hvala na pažnji! KONTAKTI:

HUP Reg.ured Osijek

Tel/fax: 031/25-10-13

E-mail: ivan.saric@hup.hr

hup-osijek@hup.hr

www.hup.hr