1

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

PRAVILNIK O STUDIRANJU

Zagreb, rujan 2012.

2

KAZALO

I. OPĆE ODREDBE.....................................................................................................4

Bodovni sustav studiranja - ECTS............................................................................4

II. SVEUČILIŠNI STUDIJI..........................................................................................4

Studijski odjeli..........................................................................................................4

Vrste i razine studija.................................................................................................4

Preddiplomski studij.................................................................................................5

Diplomski studij........................................................................................................5

Studijski program......................................................................................................5

III. IZVOĐENJE NASTAVE.........................................................................................7

Akademska godina i semestri...................................................................................7

Izvedbeni plan nastave..............................................................................................7

Oblici izvođenja studija............................................................................................8

Predavanja.................................................................................................................8

Seminari....................................................................................................................8

Vježbe.......................................................................................................................8

Terenska nastava.......................................................................................................8

Konzultacije..............................................................................................................9

Evidencija održane nastave.......................................................................................9

IV. STUDENTI...............................................................................................................9

Pravo i način upisa na studij.....................................................................................9

Status studenta.........................................................................................................10

Redoviti i izvanredni studenti.................................................................................11

Prava i obveze studenata.........................................................................................11

Vrhunski športaši i umjetnici..................................................................................12

Gostujući studenti...................................................................................................12

Izrazito uspješni studenti.........................................................................................12

Pravo na mirovanje studentskog statusa.................................................................13

Upis u višu godinu studija.......................................................................................13

Ponavljanje godine..................................................................................................14

Ovjera modula i semestra........................................................................................14

Evidencije o studentima..........................................................................................14

V. OPTEREĆENJE STUDENATA.............................................................................15

Europski sustav prijenosa bodova (ECTS sustav).................................................15

Stjecanje ECTS bodova..........................................................................................15

Obveze Sveučilišta prema ECTS-u.........................................................................16

Ocjenjivanje studenata unutar ECTS sustava.........................................................16

Završni ispit.............................................................................................................17

Ispitni rokovi i način provođenja ispita..................................................................17

Prijava i odjava ispita..............................................................................................18

Kalendar i raspored polaganja ispita.......................................................................18

Obavijest o ispitu....................................................................................................19

Žalba na ocjenu.......................................................................................................19

3

Broj polaganja istog ispita.......................................................................................20

Završetak studija.....................................................................................................20

Isprave o završenom studiju i dopunska isprava o studiju.....................................20

Svjedodžba..............................................................................................................21

Diploma...................................................................................................................21

Dopunska isprava o studiju.....................................................................................21

Promocija................................................................................................................22

Oduzimanje akademskog naziva.............................................................................22

O ostvarivanju prava studenata...............................................................................22

Prestanak statusa studenta.......................................................................................22

VI. INFORMACIJSKI PAKET....................................................................................22

Informacijski paket i vrste informacija u njemu....................................................22

Informacije o nositelju studija i studiju...................................................................23

VII. ECTS KOORDINACIJA........................................................................................23

Povjerenstvo Sveučilišta za ECTS..........................................................................23

Mandat Povjerenstva Sveučilišta za ECTS.............................................................23

Zadaće Povjerenstva Sveučilišta za ECTS..............................................................24

Način odlučivanja Povjerenstva Sveučilišta za ECTS...........................................24

Zadaće sveučilišnog koordinatora...........................................................................24

VIII. STUDENTSKA POKRETLJIVOST......................................................................25

Oblici studentske pokretljivosti..............................................................................25

Studiranje studenata unutar studijskih odjela Sveučilišta.....................................25

Studiranje studenata Sveučilišta na drugim sveučilištima.....................................25

Ugovor o studiranju................................................................................................26

Dopunska isprava o uspjehu na studiju pri povratku na Sveučilište....................26

Studiranje studenta Sveučilišta s drugih sveučilišta...............................................26

Odlučivanje o primanju gostujućeg studenta..........................................................26

Pojedinačni ugovor o studiranju gostujućeg studenta............................................27

Dopunska isprava o uspjehu na studiju za povratak na drugo sveučilište s kojeg je

student došao...........................................................................................................27

IX. OSIGURANJE KVALITETE STUDIJA................................................................27

Osiguranje kvalitete studija.....................................................................................27

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE................................................................28

4

Na temelju članka 23. Statuta, Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta na 7. sjednici u

akademskoj 2012./2013. godini, održanoj 01. listopada 2012. godine, pod točkom 2. dnevnog

reda donosi

PRAVILNIK O STUDIRANJU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o studiranju (u daljnjem tekstu: Pravilnik) pobliže se uređuje ustroj i izvedba

studija, izvođenje nastave, te pravila studiranja za redovite i izvanredne studente na

sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima, praćenje kvalitete studija, te drugi

poslovi u svezi sa studiranjem na na Hrvatskom katoličkom sveučilište (u daljnjem tekstu:

Sveučilište) sukladno načelima Bolonjske deklaracije i ECTS bodovnoga sustava studiranja.

Bodovni sustav studiranja - ECTS

Članak 2.

European Credit Transffer and Accumulation System je europski sustav za prijenos i

prikupljanje bodova, u Republici Hrvatskoj utvrđen kao uspješan način za stvaranje

transparentnih studijskih programa, poticanje pri zapošljavanju, poticanje studentske i

nastavničke pokretljivosti, te priznavanje akademskoga statusa između europskih sveučilišta.

ECTS je kratica toga pojma.

II. SVEUČILIŠNI STUDIJI

Studijski odjel

Članak 3.

Visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi se putem sveučilišnih studija koji se izvode unutar

studijskih odjela.

Studijski odjeli su sastavnice Sveučilišta koje sudjeluju u izvedbi studijskih programa

pojedinih studija, te razvijaju znanstveni i stručni rad u jednomu znanstvenom polju ili

interdisciplinarnomu znanstvenom području.

Sveučilišni se studij ustrojava prema usvojenom studijskom programu koji donosi Senat uz

odobrenje nadležnih tijela.

U izvedbi nastave na Sveučilištu sudjeluje i Samostalna katedra za teologiju sukladno

studijskim programima i propisima Sveučilišta.

Vrste i razine studija

Članak 4.

Visoko obrazovanje na Sveučilištu stječe se na sveučilišnim studijima.

5

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom

obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito i osposobljava ih za

razvoj i primjenu znanstvenih dostignuća.

Članak 5.

Visoko obrazovanje na Sveučilištu izvodi se na razinama:

1. preddiplomskih studija

2. diplomskih studija

Svaka razina sveučilišnog studija završava stjecanjem određenog naziva ili stupnja.

Svaka razina studija mora biti u skladu s ECTS bodovanjem prema kojem se nakon jedne

godine uspješno završenog studija stječe najmanje 60 ECTS bodova.

Preddiplomski studij

Članak 6.

Preddiplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine i njime se stječe 180 ECTS bodova

(30 ECTS bodova po semestru).

Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica

struke (baccalaureus/baccalaurea).

Navedeni naziv odnosno njegova kratica piše se iza imena i prezimena nositelja tog naziva.

Diplomski studij

Članak 7.

Diplomski studij traje dvije godine i njime se stječe od 120 ECTS bodova (30 ECTS bodova

po semestru).

Ukupan broj bodova koji se stječe na preddiplomskom i diplomskom studiju je 300 ECTS

bodova.

Završetkom diplomskoga studija stječe se akademski naziv magistar/magistrica struke (mag.

struke).

Navedeni akademski naziv odnosno njegova kratica piše se iza imena i prezimena nositelja

tog naziva.

Studijski program

Članak 8.

Sveučilišni se studij ustrojava prema usvojenom studijskom programu koji donosi Senat uz

odobrenje nadležnih tijela.

Studijski program mora biti sukladan odredbama:

Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,

Pravilnika o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih učilišta,

6

Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje

djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju

visokog učilišta,

Pravilnika o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih

učilišta i studijskih programa.

Pri predlaganju studijskih programa potrebno je paziti na njihovu usklađenost s nacionalnim

prioritetima i potrebama profesionalnog sektora, usporedivost s programima Europske Unije,

te na njihovu aktualnost, odnosno razinu najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima

utemeljenih vještina.

Postupak izmjena i dopuna studijskog programa pokreće Senat Sveučilišta na prijedlog

rektora, odnosno pročelnika studijskog odjela.

Članak 9.

Studijski program donosi se u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Sveučilišta i sadrži:

vrstu i naziv studija te nositelje;

podatke o trajanju studija i o roku u kojem se mora završiti studiranje, te ECTS

vrijednost studija;

obrazloženje potrebe za studijem;

uvjete upisa na studij;

naziv koji se stječe završetkom preddiplomskog i diplomskog studija;

uvjete pod kojima student koji je prekinuo studij ili je izgubio pravo studiranja na

jednom studijskom programu može nastaviti studij;

popis obveznih (temeljnih, srodnih, pomoćnih) i izbornih predmeta;

opis svih predmeta (naziv, kod, vrsta i razina predmeta, bodovna vrijednost sukladno

ECTS uz obrazloženje, broj sati aktivne nastave, uvjeti za upis, okvirni sadržaj,

preporučena i dopunska literatura, oblici izvođenja nastave, način provjere znanja i

polaganja ispita, jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima, način

praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta);

uvjete i način studiranja;

popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih studija;

popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku,

kriterije i uvjete prijenosa ECTS bodova;

završetak studija;

način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način

sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa;

uvjete nastavka studija u slučaju prekida studija ili gubljenja prava na studiranje;

usporedivost studijskog programa s postojećim studijskim programima u zemlji i

inozemstvu;

mjesto izvođenja studijskog programa;

mjesto izvođenja terenske nastave;

podatke o prostoru i opremi;

popis svih nastavnika i suradnika koji izvode studij;

troškove studija po studentu;

optimalan broj upisanih studenata s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika.

U pravilu izborni predmeti trebaju pokrivati najmanje 15% ECTS bodova za preddiplomske i

20% ECTS bodova za diplomske.

7

Izvođenje studijskih programa i kvalitetu izvođenja nadzire Senat putem sustava za osiguranje

kvalitete.

III. IZVOĐENJE NASTAVE

Akademska godina i semestri

Članak 10.

Akademska godina započinje 1. listopada tekuće kalendarske godine, a završava 30. rujna

sljedeće kalendarske godine.

Nastava iz pojedinoga predmeta ustrojava se po semestrima u skladu s nastavnim planom i

programom i ne može trajati dulje od dva semestra.

Nastavni kalendar za iduću akademsku godinu Sveučilište donosi najkasnije do 31. svibnja

tekuće akademske godine.

Akademska godina na preddiplomskome studiju ima u pravilu 44 radna tjedna, od čega je u

pravilu 30 nastavnih tjedana.

Izvedbeni plan nastave

Članak 11.

Studij se izvodi prema Izvedbenomu planu nastave koji donosi studijski odjel prije početka

nastave u akademskoj godini i objavljuje se na web stranici Sveučilišta.

Izvedbenim planom nastave utvrđuju se:

nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu,

mjesto izvođenja nastave, mjesto izvođenja praktične i terenske nastave,

početak i završetak, te satnica izvođenja nastave,

oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, terenska nastava, praćenje

usvojenoga znanja, provjere znanja i drugo),

način polaganja ispita,

ispitni rokovi,

popis literature za studij i polaganje ispita,

mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku,

ostali podatci, važni za uspješno izvođenje nastave.

Izvedbeni plan nastave temelji se na radnom opterećenju studenata od 40 sati tjedno, što

obuhvaća nastavu, terenski rad, praktične vježbe i druge oblike nastave kao i vrijeme potrebno

za pripremu studenata.

Iznimno od stavka 1., izvedbeni plan može se objaviti i tijekom akademske godine i to ako

zbog opravdanih razloga dođe do promjene izvedbenog plana. Promjena izvedbenog plana

također se objavljuje na web stranici Sveučilišta.

8

Oblici izvođenja studijskog programa

Članak 12.

Oblici izvođenja studijskog programa su: predavanja, seminari, vježbe, praktična nastava,

terenska nastava, konzultacije, mentorski rad, voditeljski rad, stručna praksa, sudjelovanje

studenata u stručnom i znanstvenom radu i drugo.

Članak 13.

Nastava se na sveučilišnim studijima izvodi na hrvatskom jeziku.

Nastava se može izvoditi na jednom od svjetskih jezika, ako je izvođenje nastave na jednom

od svjetskih jezika utvrđeno programom, odnosno izvedbenim planom.

Ukoliko izvođenje nastave na jednom od svjetskih jezika nije utvrđeno programom i

izvedbenim planom potrebna je prethodna suglasnost Senata.

Predavanja

Članak 14.

Predavanja su temeljni nastavni oblik kojim nastavnik prenosi gradivo iz nastavnoga

programa.

Uz gradivo predviđeno nastavnim programom, predmet predavanja mogu biti i nova

znanstvena i stručna znanja i spoznaje, analize aktualnih pitanja koji su u svezi s predviđenim

nastavnim gradivom.

Seminari

Članak 15.

Seminar je oblik nastave koji se provodi radi šireg i dubljeg upoznavanja studenata s

materijom nastavnih predmeta, radi obradbe pojedinosti iz nastavnoga programa određenog

predmeta i radi uvođenja studenata u znanstveni rad.

Vježbe

Članak 16.

Vježbe su oblik nastave kojim se provode postupci s konkretnim zadatcima iz određenog

nastavnog predmeta ovisno o programskim načelima studija.

Terenska nastava

Članak 17.

Terenska nastava je oblik nastave koji se izvodi izvan prostora Sveučilišta, te obuhvaća

stručne posjete radi upotpunjavanja znanja i vještina, a u okviru programa i izvedbenog

nastavnog plana.

9

Konzultacije

Članak 18.

Konzultacije su oblik nastave koji omogućuje studentima da u razgovoru s nastavnicima i

suradnicima razjasne složenije dijelove studijskog gradiva prije pristupanja ispitu, te izradbe

seminarskih i diplomskih radova.

Vrijeme za konzultacije nastavnika i suradnika objavljuje se na web stranici Sveučilišta, te na

vratima kabineta pojedinoga nastavnika ili suradnika.

Evidencija održane nastave

Članak 19.

Evidencija održane nastave vodi se u elektroničkom ili pisanom obliku na posebnom obrascu.

Pročelnik studijskog odjela dužan je na kraju semestra dostaviti stručnoj službi podatke o

održanoj nastavi nastavnika i suradnika (zaposlenih, vanjskih i gostiju) sukladno objavljenom

izvedbenom nastavnom planu.

IV. STUDENTI

Pravo i način upisa na studij

Članak 20.

Preddiplomski sveučilišni studij može upisati osoba sa završenom srednjom školom sukladno

uvjetima iz javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište.

Diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski studij

sukladno uvjetima iz javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište.

Osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo, prilikom upisa na studij imaju jednak status kao i

hrvatski državljani, uz uvjet da plate studij u skladu s propisima.

Članak 21.

Studentu se može odobriti prijelaz s jednog studija na drugi studij:

s jednog studijskog odjela na drugi studijski odjel Sveučilišta,

s drugog sveučilišta na Sveučilište,

s drugog visokog učilišta na Sveučilište,

s drugih sveučilišta i visokih učilišta u inozemstvu.

Prijelaz iz prethodnog stavka ovog članka, studentu se može odobriti nakon isteka tekuće

akademske godine u kojoj je student upisan.

Zahtjev za odobrenje prijelaza student podnosi Sveučilištu najkasnije do 1. rujna tekuće

akademske godine.

Prijelaz studenta odobrava se odlukom Rektora uz pribavljeno mišljenje prorektora za znanost

i nastavu, ECTS koordinatora Sveučilišta, ECTS koordinatora odjela i pročelnika studijskog

odjela.

10

Članak 22.

Upis određene razine studija (preddiplomske i diplomske) obavlja se na temelju javnoga

natječaja koji objavljuje Sveučilište najmanje šest mjeseci prije početka nastave na svojim

web stranicama i javnom glasilu.

Odluku o raspisivanju natječaja donosi Senat u skladu s programom, mišljenjem studijskog

odjela, nastavnim opterećenjem iz odgovarajućih normativa za izvedbu nastave i aktima

Sveučilišta.

Natječaj za svaki program studija mora sadržavati podatke o:

broju slobodnih mjesta (kapacitet studijskog programa) po vrstama i razinama studija;

uvjetima za upis;

broju mjesta koja se subvencioniraju iz Državnoga proračuna;

načinu provođenja razredbenog odnosno upisnog postupka i kriterijima odabira;

troškovima studija, za redovne i za izvanredne studente;

ispravama koje se podnose i rokovima za prijavu na natječaj i upis;

druge podatke, po potrebi.

Pravo na upis ima pristupnik koji ispunjava uvjete utvrđene u natječaju, a prema postignutim

bodovima u razredbenom postupku.

Podrobna pravila za izbor pristupnika za upis na pojedini studij Sveučilišta, te sadržaj i način

provedbe razredbenoga i upisnog postupka određuje se posebnom odlukom Senata, a na

prijedlog pojedinog studijskog odjela.

Članak 23.

Razredbeni postupak za upis provodi povjerenstvo za upis studenata kojeg imenuje Senat.

Rezultati razredbenog postupka objavljuju se na oglasnoj ploči Sveučilišta.

Pristupnik može, na rezultate razredbenog postupka, uložiti žalbu povjerenstvu u roku od 24

sata od objave rezultata razredbenog postupka.

Pristupnik koji je ostvario pravo na upis mora se u propisanom roku upisati u akademsku

godinu za koju je polagao razredbeni ispit.

Status studenta

Članak 24.

Status studenta na Sveučilištu stječe se upisom na preddiplomski odnosno diplomski

sveučilišni studij.

Upisnik i evidencije studenata vodi Studentska služba Sveučilišta.

Članak 25.

Status studenta dokazuje se studentskom ispravom (indeks).

Studentsku ispravu (indeks) izdaje i ovjerava Sveučilište.

11

Indeks sadrži: opće podatke, podatke o studentu i podatke o studiju.

U slučaju gubitka ili oštećenja indeksa, student je obvezan prijaviti isto, a Odluku o izdavanju

duplikata indeksa donosi tajnik Sveučilišta.

Redoviti i izvanredni studenti

Članak 26.

Studenti mogu biti redoviti i izvanredni.

Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu zasnovanom na punoj nastavnoj

satnici (puno radno vrijeme).

Trošak redovitoga studija u cijelosti se ili djelomično subvencionira iz Državnoga proračuna.

Status redovitih studenata imaju studenti za vrijeme propisanoga trajanja studija, a najdulje za

vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanoga trajanja studija, odnosno do kraja akademske

godine u kojoj taj rok istječe. U vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja

studija.

Redoviti studenti u pravilu studiraju na jednom sveučilišnom studiju, no izrazito uspješni

studenti mogu uz odobrenje Senata istovremeno redovito studirati na još jednom sveučilišnom

studiju.

Članak 27.

Izvanredni studenti su oni koji studiraju uz rad ili drugu aktivnost koja zahtijeva poseban

studijski program.

Troškove studiranja izvanredni studenti snose sami, sukladno odluci Senata o visini školarine

za izvanredne studente za tekuću akademsku godinu.

Izvanredni studenti imaju pravo ponavljati godinu.

Prava i obveze studenata

Članak 28.

Uz prava određena drugim propisima, studenti Sveučilišta imaju i sljedeća prava:

kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predviđeno studijskim programom,

sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu,

konzultacije i mentorski rad,

slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na

Sveučilištu,

završetak studija u kraćem roku,

slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija,

upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno Statutu i ovom Pravilniku,

izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika,

sudjelovanje u odlučivanju, sukladno Statutu,

pritužbu za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviđenih zakonom ili aktima

Sveučilišta,

12

sudjelovanje u radu studentskih organizacija,

mirovanje obveza studenta za vrijeme služenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoće i do

godine dana starosti djeteta,

za vrijeme dulje bolesti, te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija,

druga prava predviđena Statutom i ovim Pravilnikom i drugim općim aktima

Sveučilišta.

Uz obveze odnosno dužnosti određene drugim propisima, studenti Sveučilišta imaju i sljedeće

dužnosti:

savjesnog, marljivog i predanog pohađanja nastave i drugih načina ostvarivanja

studija, te dužnost izvršavanja ostalih svojih obveza u skladu s propisima,

čuvanja ugleda i dostojanstva Sveučilišta, promičući ili barem poštujući njegov

katolički identitet,

primjereno ponašanje prema članovima Sveučilišne zajednice i gostima Sveučilišta,

poštivanja odredaba pravnih akata Sveučilišta.

Vrhunski športaši i umjetnici

Članak 29.

Redovitom studentu koji ima status kategoriziranog športaša ili umjetnika, na njegov zahtjev,

studijski odjel može odobriti svladavanje upisanog studija na različit način od izvedbenim

nastavnim planom utvrđenog fonda sati i načina izvođenja nastavnog predmeta.

Gostujući studenti

Članak 30.

Gostujući student je redoviti ili izvanredni student s drugoga sveučilišta u Hrvatskoj ili

inozemstvu koji, na temelju posebnoga ugovora s drugim sveučilištem o priznavanju ECTS

bodova, upisuje dio studijskoga programa na sveučilišnim studijima Sveučilišta koji su

ustrojeni i izvode nastavu.

Status gostujućeg studenta traje najmanje jedan semestar, a najdulje jednu akademsku godinu.

Prava gostujućeg studenta, način osiguranja troškova njegova studiranja i druga pitanja

vezana uz status gostujućeg studenta uređena su ovim Pravilnikom i odgovarajućim

ugovorom.

Izrazito uspješni studenti

Članak 31.

Izrazito uspješnim studentom smatra se student koji je sve ispite iz niže godine studija položio

s najnižom prosječnom ocjenom 4,5 i koji nije ponavljao nijednu godinu.

Izrazito uspješnom studentu Sveučilište može na njegov zahtjev odobriti završetak studija u

vremenu kraćem od propisanoga trajanja studija.

13

Pravo na mirovanje studentskoga statusa

Članak 32.

Student ima pravo na mirovanje studentskoga statusa:

za vrijeme služenja vojnog roka;

za vrijeme trajanja trudnoće studentice i do završetka jedne godine života djeteta;

za vrijeme dulje bolesti koja studenta sprječava u pohađanju nastave i vršenju drugih

studentskih obveza;

u drugim opravdanim slučajevima koji se utvrđuju Odlukom Senata.

Mirovanja studentskog statusa bilježi se na zadnjoj stranici indeksa, u studentskom osobniku i

ostalim odgovarajućim upisnicima i evidencijama.

Upis u višu godinu studija

Članak 33.

Student stječe pravo upisa na višu godinu studija ako je do upisnog roka uredno izvršio sve

propisane obveze iz studijskoga programa i izvedbenog nastavnog plana, položio ispite iz

predmeta koji su uvjet upisa u višu godinu studija, te stekao propisani broj bodova za upis u

višu godinu studija koji mu prema bodovnome sustavu utvrđenom studijskim programom i

ovim Pravilnikom omogućuju upis na višu godinu studija.

Student Studijskog odjela povijesti može upisati II. godinu studija ako do vremena upisa na II.

godinu studija izvrši sve obveze iz studijskog programa i izvedbenog nastavnog plana, te

stekne najmanje 50 ECTS bodova.

Student Studijskog odjela psihologije i sociologije može upisati II. godinu studija ako do

vremena upisa na II. godinu studija izvrši sve obveze iz studijskog programa i izvedbenog

nastavnog plana, položi predmete koji su uvjet za upis u II. godinu iz studijskog programa i

stekne najmanje 50 ECTS bodova.

Student Studijskog odjela povijesti može upisati III. godinu studija ako do vremena upisa na

III. godinu studija izvrši sve obveze iz studijskog programa i izvedbenog nastavnog plana, te

stekne najmanje 100 ECTS bodova, s tim da do kraja III. godine studija treba steći svih 180

ECTS bodova.

Student Studijskog odjela psihologije i sociologije može upisati III. godinu studija ako do

vremena upisa u III. godinu studija izvrši sve obveze iz studijskog programa i izvedbenog

nastavnog plana, položi predmete koji su uvjet za upis u III. godinu iz studijskog programa i

stekne najmanje 100 ECTS bodova, s tim da do kraja III. godine studija treba steći svih 180

ECTS bodova.

Članak 34.

Upis studenata u višu godinu studija obavlja se do 30. rujna tekuće akademske godine.

Upis u višu godinu studija izvršen je nakon što ga potpisom u indeksu ovjeri ovlaštena osoba

Sveučilišta.

14

Ponavljanje godine

Članak 35.

Redoviti student koji do zaključno 30. rujna nije uredno izvršio sve obveze iz studijskog

programa i izvedbenog nastavnog plana, položio ispite koji su uvjet iz studijskog programa i

stekao propisane ECTS bodove, može jednom tijekom studija ponavljati godinu.

Ako student ponavlja godinu, Sveučilište mu može odobriti upis i pojedinih predmeta iz više

(naredne) godine studija sukladno studijskom programu do vrijednosti ukupno 60 ECTS

bodova (uključujući i ECTS bodove predmeta iz prethodne godine koji još nisu položeni,

odnosno čije obveze nisu ispunjene) ali tako da ukupne studijske obveze u pojedinom

semestru iznose od 25 do 35 ECTS bodova.

Ako ni nakon ponavljanja akademske godine student ne izvrši sve obveze predviđene

studijskim programom iz odgovarajuće akademske godine, gubi pravo nastavka studiranja.

Članak 36.

U slučaju izmjene studijskog programa, student koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon

statusa mirovanja, upisuje godinu i dužan je položiti razliku ispita koju utvrđuje studijski

odjel sukladno studijskom programu.

Ovjera modula i semestra

Članak 37.

Redoviti student ovjerava modul ili semestar studija, ako su mu svi nastavnici svojim

potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje obveza sukladno studijskom programu i

izvedbenom nastavnom planu za sve predmete tog modula ili semestra.

Nastavnik će uskratiti potpis studentu koji neopravdano izostane s više od 30% nastavnih sati

utvrđenih studijskim programom i izvedbenim nastavnim planom.

Redoviti student koji nije izvršio obveze zadane studijskim programom i izvedbenim

nastavnim planom iz pojedinoga predmeta ne može pristupiti predmetnom ispitu.

Evidencije o studentima

Članak 38.

Podatci o studentu važni za studij evidentiraju se u odgovarajuće evidencije Sveučilišta.

Sveučilište vodi sljedeće evidencije s osobnim podatcima studenata:

evidenciju prijavljenih upisni postupak, koja uključuje i rezultate postupka;

osobnu evidenciju upisanih studenata;

evidenciju o uspjehu na ispitima (knjiga položenih ispita);

evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih akademskih naziva (knjiga

svjedodžaba, knjiga diploma, knjiga isprava o studiju).

Evidencije navedene u prethodnom stavku Sveučilište trajno pohranjuje.

15

V. OPTEREĆENJE STUDENATA

Europski sustav prijenosa bodova (ECTS sustav)

Članak 39.

Europski sustav prijenosa bodova (ECTS sustav) uključuje:

precizno utvrđivanje očekivanih ishoda učenja za svaki predmet, odnosno modul;

utvrđivanje radnog opterećenja studenata za predviđene aktivnosti u predmetu,

odnosno modulu;

određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki definirani ishod učenja;

određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja pojedine aktivnosti.

Europski sustav prijenosa bodova precizno određuje opterećenje studenata za svaki predmet

(kolegij/modul) mjereno u vremenskim jedinicama. Nositelji kolegija procjenjuju koliko je

vremena potrebno za obavljanje aktivnosti predviđenih za svaku predmetnu jedinicu/modul.

ECTS bodovi su mjera za količinu opterećenje studenta za postizanje željenih rezultata.

Njihova svrha je olakšati mjerenje opterećenja u odnosu na željene rezultate te poboljšati

mobilnost studenata.

Članak 40.

Izvedbeni plan nastave za redovite studente preddiplomskih studija temelji se na radnom

opterećenju od najmanje 24, a najviše do 48 sati tjedno, od čega je aktivne nastave najmanje

15 a najviše 22 sata tjedno. Iznimno, obveze studenata mogu biti i veće ako se radi o

povećanoj praktičnoj i terenskoj nastavi, ali ne više od dva tjedna uzastopce tijekom semestra.

Vrijednost 1 (jednog) ECTS boda iznosi 25-30 radnih sati studenta. Oni uključuju aktivnu

nastavu, ispite i sve potrebne aktivnosti u svezi s polaganjem ispita, a stječe ih redoviti student

u jednom semestru.

Jedan nastavni sat označava trajanje od 45 minuta, a jedan sat koji označava opterećenje

studenta označava trajanje od 60 minuta.

Opterećenje prema izvedbenom planu nastave na diplomskom studiju može biti najmanje 20,

a najviše 30 sati tjedno.

Ukupne obveze izvanrednog studenta ne mogu biti manje od polovice broja sati određenih za

redovne studente.

Stjecanje ECTS bodova

Članak 41.

Student može steći ECTS bodove za sve predmete koje upisuje – obvezne i izborne, projekte

na kojima radi, izradu završnog rada, terensku nastavu, praktičnu nastavu, te druge aktivnosti

predviđene studijskim programom.

Koeficijenti opterećenja, izraženi u ECTS bodovima, postaju zasluženi bodovi tek nakon

položenog ispita, odnosno drugih zahtjeva ispunjenih u skladu s studijskim programom i

izvedbenim nastavnim planom.

16

Smatra se da je student ispunio sve svoje obveze određene akademske godine ako položi

toliko ispita, odnosno izvrši druge obveze u skladu s programom, da zbroj ECTS bodova bude

u pravilu 30 ECTS bodova u semestru, odnosno ako je tako predviđeno studijskim

programom, u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini.

Osobito nadarenom studentu iznimno se može odobriti upis i više predmeta do maksimalno

75 ECTS bodova svake akademske godine. Takvu se studentu imenuje mentor u znanstveno-

nastavnom zvanju koji preuzima mentorstvo nad studentom. Mentor u takvu slučaju ne može

biti osoba koja je prije toga barem jednom prihvatila odgovornost vođenja studenta, a koja je

rezultirala neuspjehom.

Obveze Sveučilišta prema ECTS-u

Članak 42.

Sveučilište je obvezno osigurati svakom studentu prijepis svih elemenata potrebnih za

prijenos i priznavanje ECTS (ECTS Transcript of Records).

Po završetku dijela studija ili cijelog studijskog programa, Sveučilište je obvezno besplatno

izdati studentu dodatak diplomi (diploma supplement) na hrvatskom i engleskom jeziku. Ako

student zahtijeva izdavanje dodatka diplomi na nekom drugom jeziku, od njega se može

zahtijevati novčana naknada sukladno Zakonu.

Ocjenjivanje studenata unutar ECTS sustava

Članak 43.

Rad i uspjeh studenta vrednuje se primjenom Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) i

nacionalnog brojčanog sustava ocjenjivanja.

Članak 44.

Stečeno znanje studenta može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konačna se

ocjena utvrđuje na ispitu.

Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se:

prolaznim ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2);

neprolaznom ocjenom (pad): nedovoljan (1).

U indeks, prijavnicu i ISVU sustav unosi se prolazna brojčana ocjena, datum polaganja ispita

i potpis nositelja kolegija. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u prijavnicu

i ISVU sustav.

Srednja ocjena studija utvrđuje se kao prosjek ocjena iz svih predmeta i zaokružuje se na

jednu decimalu, a glasi:

prosječna ocjena jednaka ili iznad 4,5 – izvrstan (5);

prosječna ocjena jednaka ili iznad 3,5 do 4,4 – vrlo dobar (4);

prosječna ocjena jednaka ili iznad 2,5 do 3,4 – dobar (3);

prosječna ocjena jednaka ili iznad 2,0 do 2,4 – dovoljan (2);

prosječna ocjena ispod 2,0 – nedovoljan (1).

17

Članak 45.

Brojčana (nacionalna) ljestvica ocjenjivanja studenata obavlja se na temelju konačnog

postignuća, odnosno zbroja ocjene ostvarene tijekom nastave i ocjene na završnom ispitu

kako slijedi:

5 – 90 do 100% ocjene,

4 – 80 do 89,9% ocjene,

3 – 60 do 79,9 % ocjene,

2 – 50 do 59,9 % ocjene,

1 – 0 do 49,9 % ocjene.

Ocjena iz kolegija sastoji se od:

nastavne aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, međuispit, kolokvij, seminari i

druge aktivnosti utvrđene studijskim programom, odnosno izvedbenim nastavnim

planom) - 70%

završni ispit -30%.

Minimum za prolaz je 50% ocjene.

Ocjena se upisuje u indeks nakon konačnosti odluke o ocjeni. Student koji se ne slaže s

dobivenom ocjenom može izjaviti žalbu sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Završni ispit

Članak 46.

Pravo pristupa završnom ispitu ostvaruje student kojem je potpisom nositelja kolegija u

indeksu ovjereno izvršenje nastavnih aktivnosti (prisutnost predavanjima najmanje 70%

nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu i stjecanje minimalnog

uspjeha od 25% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti koje čine 70% ocjene).

Ako student opravdano izostane s više od 30% izvedene nastave, a stekne minimalni uspjeh

od 25% tijekom nastave iz zadanih nastavnih aktivnosti, studijski odjel odlučuje može li

student pristupiti završnom ispitu.

Na završnom ispitu student može ostvariti najviše 30% od ukupne ocjene. Ispitni prag na

završnom ispitu ne može biti manji od 50% uspješno riješenih zadataka.

Ako student ostvari više od 50% od ukupne ocjene tijekom nastavnih aktivnosti, mora

pristupiti završnom ispitu jer je to uvjet za uspješan prolaz predmeta.

Ispitni prag na završnom ispitu ne može biti manji od 50% uspješno riješenih zadataka.

Ispitni rokovi i način provođenja ispita

Članak 47.

Ispitni rokovi mogu biti redoviti i izvanredni.

18

Redoviti ispitni rokovi jesu: zimski, ljetni i jesenski. Ispitni rok traje najmanje četiri tjedna, a

u svakom redovitom ispitnom roku nastavnik mora omogućiti najmanje 2 ispitna termina s

međusobnim razmakom od najmanje 14 dana.

Vrijeme između izlazaka na ispit iz istoga predmeta u redovitom ispitnom roku je najmanje

14 dana. Za svaki se predmet organiziraju 4 ispitna termina tijekom akademske godine. U

četvrtom ispitnom terminu polaže se pred ispitnim povjerenstvom. Student može pristupiti

polaganju završnog predmetnog ispita 3 puta, a 4 puta polaže pred ispitnim Povjerenstvom.

Ispitu u zimskom ispitnom roku, ljetnom ispitnom roku i jesenskom ispitnom roku mogu

pristupiti studenti koji su zadovoljili sve propisane obveze utvrđene studijskim programom,

odnosno izvedbenim nastavnim planom.

Ispiti pred povjerenstvom održavaju se u redovitim ispitnim rokovima.

Cjelokupni ispit mora se dovršiti u roku od 5 radnih dana.

Ispiti su javni i studenti imaju pravo, ako polažu usmeno, zahtijevati nazočnost javnosti.

Izvanredne ispitne rokove utvrđuje studijski odjel.

Prijava i odjava ispita

Članak 48.

Student prijavljuje polaganje ispita ovjerenom prijavnicom, odnosno putem studomata.

U ispitnom roku student je dužan prijaviti ispit najkasnije 3 (tri) radna dana prije održavanja

ispita.

Članak 49.

Student može odjaviti ispit najkasnije 24 sata prije termina određenog za polaganje ispita i u

tom slučaju smatrat će se da ispit nije prijavio.

Student odjavljuje polaganje ispita povlačenjem prijavnice, odnosno putem studomata.

Studentu koji ne odjavi ispit u roku navedenom u stavku 1. ovog članka smatrat će se da je

iskoristio ispitni termin.

Kalendar i raspored polaganja ispita

Članak 50.

Kalendar ispita je sastavni dio izvedbenoga plana nastave i objavljuje se na oglasnoj ploči i

web stranici Sveučilišta.

Raspored polaganja ispita prijavljenih studenata objavljuje se najkasnije 3 (tri) radna dana

prije održavanja ispita na oglasnoj ploči i web stranici Sveučilišta.

19

Obavijest o ispitu

Članak 51.

Nastavnik je dužan priopćiti studentu rezultat usmenog ispita odmah po održanom ispitu, a

rezultat pismenog ispita najkasnije u roku od 3 (tri) radna dana od dana održavanja ispita.

Pravo uvida u ispitne rezultate ima osoba koja za to dokaže pravni interes i pismeno

obrazloži.

Nastavnik će ocijeniti ispit studenta ocjenom nedovoljan i u slučaju ako student napusti

prostoriju u kojoj se održava pismeni dio ispita ili ako student odustane od već započetoga

usmenog odgovaranja; nadalje, ako nakon pismenoga dijela ispita student ne pristupi

usmenome dijelu ispita; ako radi ometanja ostalih studenata, nedolična ponašanja ili

korištenja nedopuštenih pomagala student bude udaljen s ispita.

O postignutom uspjehu studenta na ispitu, nastavnik vodi propisanu evidenciju.

Prijavnice s održanih ispita s ispitnim zapisnicima, nastavnik je dužan predati u Studentsku

službu u roku od 3 (tri) radna dana računajući od kraja ispita.

U slučaju nepodudarnosti ocjene unesene u indeks i/ili knjigu položenih ispita, s ocjenom

upisanom u ispitni zapisnik na ovjerenoj prijavnici, vjerodostojna je ocjena upisana u ispitni

zapisnik na ovjerenoj prijavnici.

Nakon proteka ispitnog roka, prijavnice s ispitnim zapisnicima pohranjuju se u Studentskoj

službi. Prolazne ocjene Sveučilište prepisuje s ispitnih zapisnika na prijavnicama u knjigu

položenih ispita koju trajno čuva.

Žalba na ocjenu

Članak 52.

Student koji nije zadovoljan ocjenom ima pravo u roku od 24 sata od ocjenjivanja, žalbom

pročelniku studijskog odjela, zatražiti da se ispit ponovi pred ispitnim povjerenstvom.

Ispitno povjerenstvo imenuje pročelnik studijskog odjela na kojem se izvodi pretežiti dio

studijskog programa, a u roku od 2 radna dana od primitka žalbe.

Ispitno povjerenstvo ima tri člana iz redova stalno zaposlenih i/ili vanjskih nastavnika, s tim

da predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik čijom ocjenom student nije bio

zadovoljan.

Predsjednik povjerenstva određuje datum polaganja ispita koji se mora održati u roku od

najkasnije 5 radnih dana od zaprimanja žalbe.

Ispitno povjerenstvo donosi odluku o ocjeni većinom glasova.

Na odluku o ocjeni ispitnog povjerenstva ne može se ulagati žalba.

20

Broj polaganja istog ispita

Članak 53.

Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti se puta ispit polaže pred

ispitnim povjerenstvom.

Nastavničko ispitno povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka imenuje pročelnik studijskog

odjela, a čine ga tri člana iz redova stalno zaposlenih i/ili vanjskih nastavnika, s tim da

predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik kod kojeg je student neuspješno polagao

ispit. Nastavničko ispitno povjerenstvo odluku o ocjeni donosi većinom glasova.

O vremenu i mjestu održavanja ispita pred nastavničkim povjerenstvom student se

obavještava najkasnije 3 dana prije održavanja ispita.

Student koji četvrti puta nije položio ispit iz istoga predmeta, obvezan je u idućoj akademskoj

godini ponovno upisati taj predmet.

Ako student ni nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit na način propisan u stavku

1. ovoga članka, gubi pravo studiranja na dotičnom studijskom odjelu Sveučilišta.

Završetak studija

Članak 54.

Preddiplomski studij završava ispunjenjem svih obveza utvrđenih studijskim programom,

izvedbenim nastavnim planom i stjecanjem najmanje 180 ECTS-a bodova.

Diplomski studij završava ispunjenjem svih obveza utvrđenih studijskim programom,

izvedbenim nastavnim planom i stjecanjem najmanje 120 ECTS-a bodova.

Tema završnog odnosno diplomskog rada odobrava se iz nastavnih kolegija unutar studijskog

programa.

Popis predmeta iz prethodnoga stavka utvrđuje studijski odjel kao i ostala pitanja (prijava

teme završnog rada, izrada i opremanje završnog rada, prijava završnog rada, datum prijave,

ocjena završnog rada, postupak obrane završnog rada) vezana uz završne ispite.

Isprave o završenom studiju, dodatak diplomi i dopunske isprave

Članak 55.

Po završetku preddiplomskog studija, studentu se izdaje svjedodžba. Svjedodžbom se

potvrđuje da je student završio studij i stekao pravo na određeni akademski naziv.

Po završetku diplomskoga studija, studentu se izdaje diploma. Diplomom se potvrđuje da je

student završio studij i stekao pravo na određeni akademski naziv.

Uz svjedodžbu odnosno diplomu, studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju (dodatak

diplomi: diploma supplement).

Studentu se na njegov zahtjev može izdati potvrda prijepisa ocjena.

21

Svjedodžba, diploma, dopunska isprava o studiju kao i potvrda prijepisa ocjena su javne

isprave.

Svjedodžba

Članak 56.

Svjedodžba se tiska crnim slovima na bijelom papiru, formata A-4 i sadržava sljedeće

podatke:

natpis: „REPUBLIKA HRVATSKA“ i otisak državnog grba;

puni naziv Sveučilišta i naznaku njegova sjedišta;

naziv: SVJEDODŽBA;

ime i prezime studenta;

nadnevak, mjesto i državu studentova rođenja;

naziv i smjer završenog studijskog programa;

broj stečenih ECTS bodova;

stečeni akademski naziv;

broj, mjesto i nadnevak izdavanja svjedodžbe;

potpis rektora te suhi žig Sveučilišta.

Diploma

Članak 57.

Diploma se tiska crnim slovima na bijelom papiru formata A-3 i sadržava sljedeće podatke:

natpis: „REPUBLIKA HRVATSKA“ i otisak državnog grba;

puni naziv visokog učilišta i naznaku njegova sjedišta;

naziv: DIPLOMA;

ime i prezime studenta;

nadnevak, mjesto i državu studentova rođenja;

naziv i smjer završenog studijskog programa;

broj stečenih ECTS bodova;

stečeni akademski naziv;

broj, mjesto i nadnevak izdavanja diplome;

potpis Velikoga kancelara i Rektora, te suhi žig Sveučilišta.

Dopunska isprava o studiju

Članak 58.

Dopunska isprava o studiju (dodatak diplomi: diploma supplement) sadrži:

podatak o nositelju diplome;

podatke o stečenoj kvalifikaciji;

podatke o razini kvalifikacije;

podatke o sadržaju i rezultatima dobivene kvalifikacije (i eventualnu dodatnu

diplomu-summa cu laude i sl.);

podatke o mogućnostima zapošljavanja odnosno uključivanja u daljnje studijske

programe;

ovjeru dodatka diplome;

podatke o sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

22

Promocija

Članak 59.

Promocija je svečano uručenje svjedodžbe, odnosno diplome o završenom studiju i stečenom

akademskom nazivu.

Na preddiplomskim i diplomskim studijima studente promoviraju rektor, prorektori i

pročelnici studijskih odjela.

Oduzimanje akademskog naziva

Članak 60.

U slučaju sumnje u stjecanje akademskog naziva protivno propisanim uvjetima za njegovo

stjecanje, rektor pokreće postupak za utvrđivanje kršenja propisanih uvjeta, te nakon

provedenoga postupka donosi odluku o oduzimanju akademskog naziva.

O ostvarivanju prava studenata

Članak 61.

U slučaju da student smatra da je prekršeno koje njegovo pravo, student ima pravo na

pritužbu.

Obrazložena pisana pritužba podnosi se, putem Studentske službe, pročelniku studijskog

odjela, koja je povrijedilo studentovo pravo. Pročelnik studijskog odjela provjerit će

studentove tvrdnje, te u pisanoj formi studentu dostaviti odgovor putem Studentske službe.

Ukoliko student nije zadovoljan odgovorom, može se, putem Studentske službe, pisanim

putem obratiti Rektoru.

Prestanak statusa studenta

Članak 62.

Student gubi studentski status:

kada završi studij;

ako se ispiše sa Sveučilišta;

ako bude isključen sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene Statutom ili ovim

Pravilnikom;

ako ne završi studij u roku utvrđenom Statutom ili ovim Pravilnikom;

ako ne ispuni uvjet za ponavljanje godine utvrđene Statutom ili ovim Pravilnikom;

iz ostalih propisima predviđenih razloga.

VI. INFORMACIJSKI PAKET

Informacijski paket i vrste informacija u njemu

Članak 63.

Sveučilište izrađuje informacijski paket koji sadrži sve važne informacije o studijima

(studijski programi, predmeti, kao i praktične informacije i opće uvjete studentskog života).

23

Informacije o nositelju studija i studiju

Članak 64.

Informacijski paket sadržava informacije:

1. o Sveučilištu:

- naziv i adresu;

- akademski kalendar;

- ime i adresu ECTS koordinatora;

- kratak opis djelatnosti;

- postupak pri upisu na studije.

2. o studijskim odjelima:

- opis studija, opće informacije o studijskim programima, pojedinosti o ispitnom sustavu

i načinu ocjenjivanja, opis sustava ocjena;

- opis studijskoga programa, opis kvalifikacija koje se stječu, dijagram strukture studija;

- opis svakog pojedinog predmeta studijskog programa uz koeficijent opterećenja u

pojedinom semestru.

3. ostale informacije:

- administrativne formalnosti u svezi s boravkom stranaca u Hrvatskoj;

- prometnim vezama sa Zagrebom;

- zdravstvenom osiguranju: polici osiguranja, liječničkim uslugama, pomoći studentima

s posebnim potrebama;

- raspoloživim knjižnicama;

- aktivnostima u slobodno vrijeme: zabavi i mogućnostima pasivnoga i aktivnog

sudjelovanja u kulturnom i športskom životu;

- drugim praktičnim pitanjima.

VII. ECTS KOORDINACIJA

Povjerenstvo Sveučilišta za ECTS

Članak 65.

Povjerenstvo Sveučilišta za ECTS je stalno radno tijelo Sveučilišta, u čijem radu sudjeluju:

sveučilišni ECTS koordinator,

po jedan ECTS koordinator sa svakog odjela Sveučilišta,

jedan predstavnik studenata sa svakog odjela Sveučilišta.

Sveučilišnog ECTS koordinatora imenuje Senat iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom

zvanju.

ECTS koordinatore studijskih odjela imenuje studijski odjel iz redova stalno zaposlenih

nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju dotičnoga odjela.

Studentskog predstavnika biraju svi studenti studijskog odjela tajnim glasovanjem.

Mandat Povjerenstva Sveučilišta za ECTS

Članak 66.

Članovi Povjerenstva za ECTS imenuju se na vrijeme od dvije godine.

24

Tijelo koje je imenovalo člana Povjerenstva za ECTS razriješit će dužnosti člana Povjerenstva

i prije isteka njegova mandata:

- ako ne ispunjava obveza člana Povjerenstva za ECTS;

- ako prestane biti nastavnikom ili studentom Sveučilišta;

- ako sam zatraži razrješenje.

U slučaju razrješenja člana Povjerenstva za ECTS, na mjesto razriješenoga imenuje se novi

član koji nastavlja mandat razriješenoga člana, do isteka mandata razriješenoga.

Zadaće Povjerenstva Sveučilišta za ECTS

Članak 67.

Zadaće Povjerenstva za ECTS jesu:

skrb i savjetovanje o djelotvornom funkcioniranju implementacije bolonjskoga

procesa i funkcioniranju ECTS na Sveučilištu;

izradba nacrta i predlaganje općih akata Sveučilišta koji se odnose na pitanja

studiranja i mobilnosti studenata i nastavnika.

Način odlučivanja Povjerenstva Sveučilišta za ECTS

Članak 68.

Povjerenstvo donosi odluke na sastancima koje saziva i kojima predsjedava sveučilišni ECTS

koordinator.

Obavijest o sastanku dostavlja se članovima Povjerenstva najmanje 5 dana prije održavanja

sastanka.

Zadaće sveučilišnog ECTS koordinatora

Članak 69.

Zadaće sveučilišnog ECTS koordinatora jesu:

osiguravanje provedbe bolonjskoga procesa i ECTS načela na Sveučilištu;

koordinacija i savjetovanje u pripremanju i izradbi informacijskih paketa studija;

koordinacija komunikacije između matične i ostalih ustanova;

Zadaće ECTS koordinatora na odjelima jesu:

posredovanje između studenata i nastavnika, te informiranje nastavnika i studenata o

ECTS sustavu i pravilima njegove primjene na Sveučilištu;

savjetovanje studenata;

skrb o integraciji i afirmaciji gostujućih studenata;

priprema prijepisa ocjena i drugih dokumenata za gostujuće studente.

25

VIII. STUDENTSKA POKRETLJIVOST

Oblici studentske pokretljivosti

Članak 70.

Predviđeni su sljedeći oblici studentske pokretljivosti:

studiranje studenata unutar studijskih odjela Sveučilišta;

studiranje studenata Sveučilišta na drugim sveučilištima;

studiranje na Sveučilištu studenata s drugih sveučilišta.

Studiranje studenata unutar studijskih odjela Sveučilišta

Članak 71.

Student može upisati pojedine nastavne predmete iz studijskog programa koji se izvodi na

drugim studijskim odjelima unutar Sveučilišta.

Student može upisati pojedine izborne predmete prema popisu izbornih predmeta i popisu

izbornih predmeta koji, za svaku akademsku godinu, donosi Senat na temelju prijedloga

pročelnika studijskog odjela.

Položeni ispiti iz nastavnih i izbornih predmeta boduju se onim brojem ECTS bodova koliko

pojedini predmet (nastavni ili izborni) nosi u skladu sa studijskim programom i pripisuju se

bodovnoj vrijednosti ostalih nastavnih predmeta studija.

Studiranje unutar studijskih odjela Sveučilišta odobrava se odlukom pročelnika studijskog

odjela uz prethodno pribavljeno mišljenje sveučilišnog ECTS koordinatora i ECTS

koordinatora odjela na osnovi prijave.

Nastavni predmet koji je, u skladu s ovim člankom, student izabrao na drugom studijskom

odjelu, upisuje u indeks i mora ga položiti.

Studiranje studenata Sveučilišta na drugim sveučilištima

Članak 72.

Student Sveučilišta koji želi provesti određeno razdoblje studija na drugom sveučilištu, mora

se zajedno s ECTS koordinatorom odjela obratiti sveučilišnom ECTS koordinatoru, pribaviti i

popuniti studentsku pristupnicu sveučilišta na kojemu bi gostovao, pribaviti dopunsku ispravu

o uspjehu na studiju Sveučilišta, pribaviti informacijski paket studija sveučilišta na kojemu bi

gostovao, te podnijeti prijedlog za odobrenje prijave.

Sveučilišni ECTS koordinator će u suradnji s ECTS koordinatorom odgovarajućega odjela

Sveučilišta proučiti prijavu, provjeriti je li zaključen međusveučilišni ugovor o ECTS-u i

kakva je sadržaja, razmotriti studentsku pristupnicu i dopunsku ispravu o uspjehu na studiju,

kontaktirati sa sveučilišnim ECTS koordinatorom na kojemu bi student gostovao, pomoću

informacijskoga paketa usporedbeno analizirati studijske programe, razmotriti financijske i

druge aspekte gostovanja studenta.

26

Studiranje na drugom sveučilištu odobrava se odlukom prorektora za znanost i nastavu, uz

prethodno pribavljeno mišljenje sveučilišnog ECTS koordinatora, ECTS koordinatora odjela i

pročelnika odjela na osnovi prijave.

Ugovor o studiranju

Članak 73.

Ako drugo sveučilište prihvati prijavu studenta Sveučilišta, sklapa se ugovor o studiranju

između triju ugovornih strana: studenta Sveučilišta, sveučilišta na kojemu će student gostovati

i Sveučilišta.

Ugovorom iz prethodnoga stavka ugovara se da predmeti položeni na Sveučilištu s

odgovarajućim brojem ECTS bodova studentu budu priznati na gostujućem sveučilištu, te da

mu nakon povratka na Sveučilište s odgovarajućim brojem ECTS bodova budu priznati

predmeti položeni na gostujućem sveučilištu, bez provođenja posebnoga postupka

priznavanja.

Članak 74.

Međusveučilišna studentska pokretljivost u pravilu se temelji na prethodno sklopljenim

međusveučilišnim ugovorima, na osnovi kojih se zaključuju pojedinačni ugovori o studiranju.

Dopunska isprava o uspjehu na studiju pri povratku na Sveučilište

Članak 75.

Nakon što student ispuni sve svoje obveze na drugom sveučilištu na kojemu je gostovao,

dužan je Sveučilištu predati dopunsku ispravu o uspjehu na studiju sveučilišta na kojemu je

gostovao.

Studiranje na Sveučilištu studenata s drugih sveučilišta

Članak 76.

Gostujući student koji želi provesti određeno vrijeme studiranja na Sveučilištu, mora popuniti

prijavu i studentsku pristupnicu, pribaviti dopunsku ispravu o studiju s drugog sveučilišta, te

sve dostaviti na adresu Sveučilišta.

Prijava iz prethodnog stavka mora biti supotpisana od strane ECTS koordinatora drugog

sveučilišta s kojeg student dolazi.

Odlučivanje o primanju gostujućeg studenta

Članak 77.

Sveučilišni ECTS koordinator će skupa s ECTS koordinatorom studijskog odjela proučiti

zaprimljenu prijavu, provjeriti je li zaključen međusveučilišni ugovor o ECTS-u, sadržaj

ugovora, razmotrit studentsku pristupnicu i dopunsku ispravu o uspjehu na studiju,

kontaktirati ECTS koordinatora drugog sveučilišta s kojeg student dolazi, te pomoću

informacijskog paketa komparativno analizirati studijske programe, razmotriti financijske i

druge aspekte gostovanja studenta.

27

Studiranje gostujućeg studenta odobrava se odlukom prorektora za znanost i nastavu, uz

prethodno pribavljeno mišljenje sveučilišnog ECTS koordinatora, ECTS koordinatora odjela i

pročelnika odjela na osnovi prijave.

Pojedinačni ugovor o studiranju gostujućega studenta

Članak 78.

Na temelju pozitivne odluke prorektora za znanost i nastavu, kojom se prihvaća prijava

gostujućeg studenta, sklapa se ugovor o studiranju između triju ugovornih strana: gostujućeg

studenta, sveučilišta s kojeg student dolazi i Sveučilišta.

Ugovorom iz prethodnog stavka uređuje se da se predmeti položeni s odgovarajućim brojem

ECTS bodova na sveučilištu s kojeg student dolazi, gostujućem studentu, priznaju na

Sveučilištu, te da mu nakon povratka na drugo sveučilište s kojeg je student došao budu

priznati predmeti s odgovarajućim brojem ECTS bodova položeni na Sveučilištu, bez

provođenja posebnog postupka priznavanja.

Dopunska isprava u uspjehu na studiju za povratak na drugo sveučilište s kojeg je

student došao

Članak 79.

Nakon što gostujući student izvrši sve svoje obveze na Sveučilištu, izdat će mu se dopunska

isprava o uspjehu na studiju na Sveučilištu koja po sadržaju i obliku odgovara dodatku

diplomi koji je propisan ovim Pravilnikom.

IX. OSIGURANJE KVALITETE STUDIJA

Osiguranje kvalitete studija

Članak 80.

Sveučilište osigurava uvjete za ostvarivanje visokih standarda u kvaliteti svog djelovanja.

Sveučilište određuje sustav za osiguranje kvalitete koji čine:

ured za promicanje kvalitete djelovanja Sveučilišta;

prorektor za znanost i nastavu;

sveučilišni ECTS koordinator;

ECTS koordinatori na studijskim odjelima.

Ured za promicanje kvalitete djelovanja Sveučilišta određuje prioritete, određuje i odobrava

mehanizme izvedbe, nadzire provedbu utvrđenih aktivnosti i analizira rezultate provedenih

aktivnosti.

Pročelnici studijskih odjela odgovorni su za promicanje kvalitete studija, te u suradnji sa

Uredom za promicanjem kvalitete djelovanja Sveučilišta organiziraju:

anketiranje studenata i nastavnika i druge oblike istraživanja o organiziranosti

izvođenja nastave, cjelovitosti nastavnih sadržaja, literaturi i drugim pomagalima pri

učenju, ispitima, komunikaciji studenata i nastavnika i slično;

postupak evaluacije i samoevaluacije nastavnika;

vođenje jedinstvene dokumentacije o kompetencijama nastavnika;

28

donošenje mjera za unaprjeđivanje studiranja u idućoj akademskoj godini i nadzor za

provedbu donesenih mjera;

unutarnje uvjete za poboljšanje kvalitete djelovanja.

Promicanje kvalitete studija obuhvaća osiguranje kvalitete cijelog studijskog programa za sve

razine studiranja.

Studijski odjeli najmanje jednom semestralno raspravljaju o stanju kvalitete djelovanja na

odjelu.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Pravilnik o studiranju Klasa: 602-04/10-07/03, Urbroj: 498-03-10-3 od 17. rujna 2010.

godine, izmjene i dopune Klasa: 602-04/11-07/01, Urbroj: 498-03-11-001 od 11. siječnja

2011., izmjene i dopune Klasa: 602-04/11-07/03, Urbroj: 498-03-11-001 od 31. ožujka 2011.,

izmjene i dopune Broj: 36/2011 od 21. rujna 2011., te izmjene i dopune Broj: 512/2011 od 09.

prosinca 2011. godine prestaju se primjenjivati danom donošenja ovog Pravilnika, izuzev

odredbe kojom se uređuje način ocjenjivanja, odnosno odredbe članka 31. koja se i dalje

primjenjuje samo za studente Studijskog odjela povijesti koji su studiranje započeli

akademske godine 2010/2011. i 2011/2012. do završetka preddiplomskog studija.

Članak 82.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na sve

studente Hrvatskog katoličkog sveučilišta od akademske godine 2012/2013. izuzev odredbe

kojom se uređuje način ocjenjivanja, odnosno odredbe članka 31. koja se i dalje primjenjuje

samo za studente Studijskog odjela povijesti koji su studiranje započeli akademske godine

2010/2011. i 2011/2012. do završetka preddiplomskog studija.

Za studente koji su studiranje na Studijskom odjelu povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta

započeli akademske godine 2010/2011. i 2011/2012., odredbe članka 44. do članka 46. ovog

Pravilnika koje uređuju način ocjenjivanja se ne primjenjuju, već se do završetka

preddiplomskog studija za te studenata primjenjuju odredba članka 31. koja uređuje

ocjenjivanje ispita iz Pravilnika o studiranju Klasa: 602-04/10-07/03, Urbroj: 498-03-10-3 od

17. rujna 2010. godine.

Članak 83.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na isti način kao i ovaj Pravilnik.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.