Embed Size (px)
Citation preview
PRAVILNIK O STUDIRANJU
Temeljem članka 35. Statuta Visoke škole za inspekcijski i kadrovski menadžment, a u skladu sa člankom 82.
Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Stručno vijeće Visoke škole za
inspekcijski i kadrovski menadžment na svojoj sjednici održanoj 05.07.2017. donosi:
PRAVILNIK O STUDIJIMA I STUDIRANJU
NA VISOKOJ ŠKOLI ZA INSPEKCIJSKI I KADROVSKI MENADŽMENT
I. OPĆE ODREDBE
PREDMET I SADRŽAJ PRAVILNIKA
Članak 1.
(1) Ovaj Pravilnik predstavlja opći akt kojim se uređuju pitanja organizacije i ustroja akreditiranih
studija koje izvodi Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment u Splitu, a napose se
propisuju odredbe vezane uz stjecanje i zadržavanje statusa studenta, napredovanje studenata kroz
studije, organizaciju i provedbu nastave, provedbu ispita te prava i obveze studenata i nastavnika.
Članak 2.
(1) Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste za osobe u muškom su rodu, neutralni su i odnose se na
muške i ženske osobe, te se ni u kojem smislu ne mogu tumačiti kao osnova za spolnu odnosno
rodnu diskriminaciju ili privilegiranje.
UPIS STUDENATA
Članak 3.
(1) Pravo upisa na Visoku školu u prvu godinu stručnog studija za inspekcijski i kadrovski
menadžment u pomorstvu imaju, pod jednakim uvjetima utvrđenim zakonom, svi pristupnici unutar
broja utvrđenog za upis studenata koji su završili gimnaziju, tehničku ili drugu odgovarajuću
srednju školu i prešli upisni prag u upisnom postupku.
Članak 4.
(1) Broj mjesta za upis studenata za svaku školsku godinu utvrđuje se odlukom o upisu, a prema
upisnim mogućnostima Visoke škole. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja i
provedenog upisnog postupka za upis na prvu godinu studija.
Članak 5.
(1) Stručno vijeće na temelju odluke o upisu raspisuje natječaj za upis studenata. Natječaj se može
objaviti u dnevnom tisku šest mjeseci prije početka nastave. Odredbe o natječaju utvrđuje Stručno
vijeće u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom.
(2) Natječaj obvezno sadrži:
- broj pristupnika koji se primaju na prvu godinu studija;
3
- uvjete upisa, mjerila i postupak za izbor pristupnika, upisni prag;
- rokove upisa i isprave koje se prilažu prijavi;
- broj mjesta za redovite studente i za izvanredne studente;
- mjerila za upis izvanrednih studenata
(3) Izbor pristupnika za upis u prvu godinu stručnog studija provodi se upisnim postupkom, a pravo
upisa pristupnik stječe na temelju rezultata u upisnom postupku.
(4) Unutar postupka upisa pristupnici prilažu sve isprave utvrđene natječajem, odabiru model
plaćanja te potpisuju Ugovor o studiranju.
Članak 6.
(1) Upisni postupak provodi Povjerenstvo za upis studenata. Povjerenstvo za upis studenata
imenuje dekan iz redova nastavnika Visoke škole. Na temelju rezultata upisnog postupka
Povjerenstvo za upis određuje ljestvicu poretka i određuje pristupnike koji su, suglasno natječaju,
stekli pravo upisa. Status studenata stječe osoba upisana na Visoku školu.
Članak 7.
(1) Pristupnik koji u roku za upis ne završi upisni postupak, a posebno ako ne izvrši uplatu gubi
pravo na upis. Ovo pravo se prenosi na idućeg pristupnika s rang liste koji nije stekao pravo za upis,
ali je prešao razredbeni prag.
Članak 8.
(1) Pristupnik na natječaj ima pravo uvida u ljestvicu poretka i ostalu natječajnu dokumentaciju.
(2) Pristupnik ima pravo podnijeti žalbu u roku 24 sata od objavljivanja rezultata upisnog postupka.
(3) Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan, rješava žalbe pristupnika u vezi s upisnim postupkom i
donosi konačnu odluku o upisu.
Članak 9.
(1) Pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima državljani Republike Hrvatske i pripadnici
hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske te strani državljani i osobe bez
državljanstva trajno nastanjene u Republici Hrvatskoj.
(2) Strani državljani i osobe bez državljanstva, koji nisu trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj,
imaju pravo upisa na studij prema uvjetima koje određuje nadležno ministarstvo, odnosno na
temelju međunarodnih sporazuma i ugovora.
(3) Studenti snose troškove školovanja prema mjerilima koje donosi Upravno vijeće Visoke škole.
Članak 10.
Priznavanje ispita položenih na drugo visokoškolskoj ustanovi
(1) Studenti mogu tražiti priznavanje ispita iz kolegija položenih na drugoj visokoškolskoj ustanovi
ukoliko je kolegij položen na istoj razini studija.
(2) Ispiti položeni na drugoj visokoškolskoj ustanovi mogu se priznati djelomično (pojedinačni
ishodi učenja) ili u cijelosti.
(3) Studenti zamolbu za priznavanje ispita položenih na drugoj visokoškolskoj ustanovi predaju u
pismenom obliku u studentsku referadu popunjavanjem obrasca zamolbe objavljenom na stranici
Visoke škole. Uz popunjeni obrazac zamolbe studenti trebaju predati ovjeren prijepis ocjena,
ovjeren nastavni plan kolegija na drugoj visokoškolskoj ustanovi prema kojem traže priznavanje
nekog ispita iz kolegija na Visokoj školi te fotokopiju uplatnice o troškovima priznavanja kolegija.
(4) Zamolbe se predaju prije početka studijske godine odnosno najkasnije 15 dana prije upisa
godine u kojoj se održava kolegij za koji student traži priznavanje odnosno prije slanja upisnog
lista. Niti jedan ispit položen na drugom studiju ne može biti priznat nakon što je završen upis
studenata u pojedinom upisnom roku, odnosno nakon što je počelo odvijanje nastave u nekom
semestru.
(5) O zamolbama za priznavanje ispita položenih na drugoj visokoškolskoj ustanovi odlučuje
komisija za akademsko priznavanje koju imenuje dekan.
(6) Troškove formiranja komisije za akademsko priznavanje snosi pristupnik koji je zatražio
zamolbu za priznavanje, oni iznose 400,00 kn te se ne umanjuju od školarine za tekuću akademsku
godinu.
STUDIJSKI PLANOVI I PROGRAMI
Stručni studij inspekcijskog i kadrovskog menadžmenta u pomorstvu
Članak 11.
(1) Visoka škola izvodi nastavu na stručnom studiju za inspekcijski i kadrovski menadžment u
pomorstvu u području interdisciplinarnih znanosti na prvoj bolonskoj razini.
(2) Stručni studij traje tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara, a može se pohađati kao redoviti,
izvanredni ili kao gost student za određene kolegije.
(3) Završetkom stručnog studija u trajanju tri godine stječe se 180 ECTS bodova i stručni naziv
stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka inspekcijskog/kadrovskog
menadžmenta u pomorstvu s kraticom bacc. ing. admin. nav.
5
Članak 11. a
Gost student
(1) Status gosta studenta stječe se rješenjem o upisu gosta studenta koji, na temelju priložene
dokumentacije, donosi Tajnik Visoke škole u roku do 14 dana od podnošenja zahtjeva.
(2) Gost student je osoba koja na Visokoj školi upisuje pojedini predmet ili predmete, te iste pohađa
radi proširenja svog znanja, privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, studentske
razmjene/mobilnosti ili drugog razloga.
(3) Rješenje o upisu gosta studenta donosi Tajnik Visoke škole na temelju molbe kandidata i
priložene dokumentacije. Rok za donošenje rješenja je 14 dana od dana podnošenja molbe.
(4) Gost student se vodi u posebnoj evidenciji, a izdaje mu se potvrda o načinu upisa, potvrda
statusa i potvrda odslušanih predmeta odnosno položenih ispita.
(5) Gost student ima mogućnost upisati ili nastaviti studij na Visokoj školi u statusu redovitog ili
izvanrednog studenta u skladu s pravilima kojima je reguliran upis odnosno prijelaz studenata na
studij Visoke škole.
STUDIJSKI PROGRAM
Članak 12.
(1) Stručno vijeće donosi studijski plan i program. Visoka škola dužna je za nove programe
pojedinih studija i prilikom bitnih promjena nastavnih programa zatražiti suglasnost nadležnog
ministarstva.
Članak 13.
(1) Studij se ustrojava prema studijskom programu koji donosi Visoka škola.
(2) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim općim aktima Visoke škole te sadrži:
- stručni naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija te pripadajuće kompetencije,
- uvjete upisa na studij,
- okvirni sadržaj obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,
- bodovnu vrijednost svakog predmeta određenu u skladu s ECTS bodovima,
- oblike provođenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet,
- uvjete upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija te preduvjete
upisa pojedinog predmeta ili skupine predmeta,
- način završetka studija,
- odredbe o tome je li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili
pravo studiranja mogu nastaviti studij.
IZVEDBENI PLAN
Članak 14.
(1) Studij se izvodi prema izvedbenom planu nastave koji donosi Visoka škola. Izvedbeni plan se
objavljuje prije početka nastave u tekućoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan
nastave obvezno se objavljuje na službenim internetskim stranicama Visoke škole te oglasnoj ploči
Visoke škole.
(2) Izvedbenim planom nastave utvrđuju se:
- nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu,
- mjesta izvođenja nastave,
- početak i završetak te satnica izvođenja nastave,
- oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.),
- način polaganja ispita,
- ispitni rokovi,
- popis literature za studij i polaganje ispita,
- mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku te
- ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave.
7
IZVOĐENJE NASTAVE
Članak 15.
(1) Nastava na Visokoj školi je temeljna aktivnost kojom se Visoka škola bavi. Nastava se izvodi
prema nastavnom planu i programu koji je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
temeljem dopusnice izdane Visokoj školi.
(2) Nastava je problemski orijentirana i zasniva se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim
oblicima nastave. Oblici ostvarivanja nastave su: predavanja, vježbe (auditorne i laboratorijske),
seminari i konzultacije te samostalan rad studenata kod kuće. Studenti imaju obvezu pripremiti se za
nastavu, izrađivati domaće zadaće, pripremati prezentacije i projekte, izrađivati praktične zadatke i
ostale aktivnosti propisane detaljnim izvedbenim planom pojedinog kolegija.
(3) Za vrijeme nastave provodi se ocjenjivanje aktivnosti studenta kroz izradu seminarskih zadataka,
kontrolnih zadaća, kolokvija i laboratorijskih vježbi. Ovako postignuti rezultati mogu se zbrajati i
utjecati na dobivanje konačne ocjene kolegija.
(4) Nastava se u pravilu izvodi na hrvatskom jeziku pri čemu se koriste priručnici i druga literatura
također na hrvatskom jeziku.
(5) Nastava se može za pojedine kolegije izvoditi i na engleskom jeziku uz korištenje literature na
engleskom jeziku.
(6) Nastava gostujućih nastavnika iz inozemstva u pravilu se izvodi na engleskom jeziku.
(7) Unutar pojedinih studijskih programa nastavnim planom je propisana stručna praksa odnosno
izrada projekta kod poslodavca. Izvođenje takvih oblika nastave propisano je Pravilnikom o
stručnoj praksi.
(8) Odvijanje nastave unutar pojedinih kolegija je, osim ovim Pravilnikom, detaljno definirano i
Uputama za pohađanje i polaganje kolegija koje donosi predmetni nastavnik za svaki pojedini
kolegij.
IZBORNI KOLEGIJI
Članak 16.
(1) Vodeći se kriterijima ekonomske isplativosti, Visoka škola organizirat će izvođenje nastave
najmanje za sve one izborne kolegije za koje se prijavi najmanje 10 (deset) ili više studenata.
(2) Prilikom raspoređivanja studenata u grupe kao kriterij uzima se:
- broj položenih obveznih kolegija i prosjek ocjena dotada položenih kolegija,
- smjer studija na koji je student upisan te objektivna mogućnost praćenja pojedinog izbornog
kolegija
- datum predaje upisnog lista
(3) Izborni kolegij dio je obrazovnog standarda, prema tome, kad ga student izabere, obvezatan je
kolegij, osim u slučaju ponavljanja godine kada ga može zamijeniti drugim izbornim kolegijem.
USTROJSTVO NASTAVE
Nastavna godina počinje u pravilu l. listopada tekuće, a završava 30. rujna sljedeće godine. U
zimskom semestru nastava traje u pravilu od 1. listopada do 31. siječnja, a u ljetnom semestru od 1.
ožujka do 15. lipnja. Nastava koja se izvodi u turnusima obavlja se prema posebnom rasporedu koji
se utvrđuje za svaku nastavnu godinu. Za dislocirani studij nastava može početi i u ljetnom
semestru.
Članak 17.
(1) Studenti upisuju nastavnu godinu u redovitom upisnom roku od 15. lipnja do 30. rujna tekuće
godine.
(2) Prilikom upisa studenti upisuju zimski semestar, a iznimno ljetni semestar.
Članak 18.
(1) Nastava na redovitom studiju izvodi se na predavanjima, seminarima i vježbama i može trajati
najmanje 20, a najviše 30 sati tjedno. Rad studenata u nastavnim radionicama ustrojava se u okviru
40-satnog radnog tjedna.
(2) Ukupne obveze izvanrednih studenata ne mogu biti manje od polovice broja sati utvrđenih u
stavku l. ovog članka.
(3) Nastava na izvanrednom studiju može trajati ukupno najviše za polovicu vremena dulje od
vremena utvrđenog za nastavu na redovitom studiju.
Članak 19.
(1) Nastava se provodi predavanjima, seminarima, praktičnom nastavom, konzultacijama, mentors-
tvom, stručnim ekskurzijama, kolokvijima, ispitima i završnim ispitima.
(2) Praktičnom nastavom smatra se: rad studenta u nastavnim radionicama uključujući i dežurstva,
vježbe, stručnu praksu, terenski rad i druge oblike nastave koji pridonose stjecanju propisanog
znanja, vještina i navika.
Članak 20.
(1) Za ostvarivanje nastavnog programa na predavanjima i vježbama osnivaju se skupine studenata
ovisno o mogućnosti predavaonica. U seminarskoj nastavi, nastavi u nastavnim radionicama i
terenskoj nastavi broj studenata u skupini ovisi o sadržaju nastave, opremi, uobičajenim
standardima za specifične aktivnosti i drugim uvjetima.
(2) Referada Visoke škole provodi sve aktivnosti koje su potrebne za održavanje nastave u skladu
sa Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom.
Članak 21.
(1) Predavanje je oblik nastave u kojem nastavnik, služeći se suvremenim nastavnim pomagalima,
upoznaje veću skupinu studenata s teoretskim postavkama i sadržajem predmeta odnosno
znanstveno - nastavnih cjelina.
(2) Predavanjima se studenti uvode u seminarsku nastavu i praktični rad (vježbe).
9
Članak 22.
(1) Predavanjima se obuhvaćaju one teme za koje je taj oblik nastave racionalniji od drugih oblika.
(2) U načelu, predavanjima valja obuhvatiti:
- sintetski pregled gradiva nekog područja koje će se obrađivati u drugim oblicima nastave,
a kojim se određuje opseg i naglašava bit gradiva,
- novije spoznaje koje mijenjaju, preinačuju ili produbljuju važne koncepte uključene u
ciljeve dodiplomske nastave predmeta,
- teme koje su obuhvaćene u ciljevima nastave, a koje nisu primjereno obrađene u
postojećim obveznim udžbenicima ili skriptama,
- gradivo koje je prema iskustvu za studente osobito teško.
Članak 23.
(1) Prije početka predavanja studentima se mogu podijeliti bilješke uz predavanje ili radna
bilježnica. U bilješkama se sažeto prikazuje sadržaj i bitne poruke predavanja (uključujući sheme i
važne podatke). Bilješke se mogu dati u papirnatom ili digitalnom obliku u studentskim
internetskim pretincima.
(2) Gradivo predavanja za koje su podijeljene bilješke obvezno se uključuje u ispitno gradivo.
Bilješke uz predavanja obvezne su za predmete koji nemaju udžbenika.
Članak 24.
(1) Predavanja izvode nastavnici izabrani u nastavna zvanja kojima je Stručno vijeće povjerilo
nastavu iz kolegija za koji su izabrani kao i stručnjaci iz gospodarstva. U nastavi mogu sudjelovati
stručni suradnici u određenim dijelovima predavanja ili vježbi po ovlaštenju nastavnika kojem je
kolegij povjeren. Izvođenje pojedinih predavanja i cijelog predmeta prema nastavnom planu i
programu može se povjeriti nastavnicima ili znanstvenicima s drugih veleučilišta, odnosno
istaknutim stručnjacima.
Članak 25.
(1) Seminar je oblik nastave u kojem mala skupina studenata pod vodstvom voditelja aktivno
obrađuje nastavno gradivo. Propisano gradivo studenti moraju pripremiti unaprijed. Cilj seminara je
da se dublje prouče i kritički razmotre neki tematski sadržaji te da se studenti upoznaju s načinima
spoznaje i zaključivanja u određenom - nastavnom ili stručnom području.
(2) Na seminaru voditelj formulira probleme i postavlja pitanja kojima usmjerava aktivan rad
studenata, navodeći ih na samostalno stvaranje zaključaka ili samostalno formuliranje problema.
Voditelj odgovara na pitanja studenata. Voditelj prati i ocjenjuje rad studenata na seminaru kao dio
trajne provjere znanja.
(3) Voditelji seminarske nastave su nastavnici i stručni suradnici.
STATUS STUDENTA I PRAVILA STUDIJA
Status studenta
Članak 26.
(1) Student Visoke škole je osoba koja se upisala u Visoku školu. Prilikom upisa godine studija
studentu se izdaje indeks u koji se upisuju programom propisani predmeti, evidentira pohađanje,
uspjeh i ocjena iz pojedinih predmeta.
(2) Status studenta Visoke škole ima osoba upisana u Visoku školu pod uvjetima predviđenim
Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom.
(3) Studenti Visoke škole imaju status redovnog ili izvanrednog studenta sukladno Zakonu.
(4) Redoviti studenti pohađaju nastavu s punim godišnjim opterećenjem (oko 60 ECTS bodova).
Redoviti studenti ostvaruju posebna prava prema posebnim propisima (zdravstveno osiguranje,
povlaštenu naknadu u javnom prijevozu, pravo rada u Student servisu i dr.)
(5) Redoviti student ovjerava semestar studija ako su mu svi nastavnici svojim potpisom u indeksu
ovjerili uredno izvršenje obveza što su mu ih postavili u skladu s propisanim studijskim programom
za sve predmete tog semestra.
(6) Redoviti student koji ponavlja godinu, a ne stekne uvjete za upis u narednu godinu, može na
osobni zahtjev nastaviti studij kao izvanredni student.
(7) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži
specifičan program.
(8) Upisi izvanrednih studenata obavljaju se u redovitom upisnom roku ili nakon dekanskog roka.
(9) Troškove studija snose studenti.
(10) Radi ekonomičnosti i racionalnosti, nastava za redovite i izvanredne studente izvodi se
zajednički kada to dozvoljavaju prostorni i drugi uvjeti.
(11) Upis u prvu godinu studija obavlja se nakon upisanog postupka, u rokovima koje odredi
Stručno vijeće, a u ostala godišta od 15.lipnja do 30. rujna tekuće godine.
(12) Naknadnih upisa nema, osim na izvanrednom studiju.
11
Postupak upisa na prvu godinu preddiplomskog stručnog studija
Članak 27.
(1) Nakon uspješno završenog razredbenog postupka, a prilikom upisa na preddiplomski stručni
studij, studenti ostvaruju pravo na upis i:
predaju domovnicu, rodni list, originalne svjedodžbe o završenoj srednjoj školi, originalnu
svjedodžbu završnog rada (završni ispit), tri fotografije 3,5x4,5 cm, fotokopiju osobne
iskaznice te fotokopiju školarine.
Ispunjavaju potrebne dokumente za upis u Visoku školu (upisne liste, matične liste te
prijavni list)
Potpisuju s Visokom školom Ugovor o studiranju i plaćanju školarine. Ugovorom se uređuju
međusobna prava i obveze tijekom studiranja te obveze i način financiranja studija.
(2) Upisanom studentu početkom akademske godine Visoka škola izdaje indeks. Indeksom se
dokazuje status studenta i ostvaruju sva prava po Zakonu.
Postupak upisa na višu nastavnu godinu studija
Članak 28.
(1) Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je do roka uredno ispunio sve obveze
utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom i položio ispite te stekao najmanje 48 ECTS
bodova.
(2) Redoviti student stječe pravo upisa u iduću godinu stručnog studija ako je do kraja upisnog roka
ispunio propisane obveze i položio ispite iz obveznih predmeta kojima je nastava završila u
prethodnoj godini, uz mogućnost prenošenja 12 ECTS bodova iz prethodne godine.
(3) Popis obveznih predmeta, odnosno neuvjetnih i uvjetnih ispita za upis u višu godinu studija na
redovitom studiju, donosi se nastavnim programom i odlukama Stručnog vijeća.
(4) Izvanredni student stječe pravo upisa u iduću godinu stručnog studija ako je do kraja upisnog
roka ispunio sve propisane obveze uz mogućnost prenošenja 12 ECTS bodova iz prethodne godine.
Pravo upisa u treću godinu stručnog studija izvanredni student stječe ako je do kraja upisnog roka
ispunio sve propisane obveze iz druge godine studija uz mogućnost prenošenja dva (2) ispita iz
druge godine studija.
(5) Studenti su dužni upisati višu godinu studija najkasnije 7 (sedam) dana nakon stjecanja uvjeta za
upis, ali ne prije početka jesenskog ispitnog roka i najkasnije 5 (pet) dana prije početka nastave u
novoj akademskoj godini.
(6) Studenti treće godine preddiplomskog stručnog studija koji nisu položili sve ispite ili predali
završni rad, ponovno upisuju te iste kolegije odnosno završni rad.
(7) Ako postoji opravdan razlog, student može upisati određenu godinu studija najkasnije tri tjedna
nakon početka akademske godine. Student je obvezan uz molbu za naknadni upis priložiti indeks i
liječničku potvrdu ili potvrdu odgovarajuće institucije o razlozima zakašnjenja na upis.
Naknadne upise odobrava Dekan Visoke škole.
Članak 29.
13
(1) Student koji redovito studira (godinu za godinom) ima pravo završiti studij prema upisanom
programu studija.
(2) U slučaju izmjene studijskog programa studen koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon
statusa mirovanja, obvezan je položiti razliku ispita prema novom, izmijenjenom studijskom
programu.
EVIDENCIJA O STUDENTIMA
Članak 30.
Evidencije o studentima su:
(1) Evidencija prijavljenih pristupnika za razredbeni postupak
Evidencija prijavljenih pristupnika za razredbeni postupak sadrži podatke o svakom pristupniku u
skladu s uvjetima utvrđenim razredbenim postupkom: ime i prezime pristupnika, ima oca i/ili
majke, datum, mjesto i državu rođenja, državljanstvo, ispravu na temelju koje je izvršena prijava.
(2) Evidencija rezultata upisanog postupka
Evidencija rezultata upisanog postupka obuhvaća podatke o studenima koji su ostvarili pravo na
upis: ime i prezime pristupnika, ima oca i/ili majke, datum, mjesto i državu rođenja, državljanstvo,
ispravu na temelju koje je izvršen upis, rezultate vrednovanja uspjeha razredbenog postupka.
(3) Matična knjiga
U matičnu knjigu studenti se upisuju redoslijedom prvog upisa na studij od rednog broja 1. na dalje.
Na sve isprave studenata (indeks, matični i upisni list, dosje, karton studenta, prijavnicu za ispit)
upisuje se redni broj iz matične knjige i jedinstveni matični broj akademskog građanina (JMBAG).
(4) Osobna evidencija upisanih studenata
Osobna evidencija upisanih studenata obuhvaća matični list i upisni list.
Matični list popunjava student prigodom prvog upisa na studij.
Upisni list ispunjava student prilikom svakog upisa u sljedeću godinu studija. U upisnom listu vode
se za svaku akademsku godinu podaci iz kojih se vidi kretanje studenta tijekom studija, njegove
obveze (nastavni kolegij koji je upisao) te drugi podaci o materijalnom i socijalnom položaju
studenta.
Student koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon prekida upisuje u upisni list nazive kolegija iz
kojih nije ispunio obveze predviđene studijskim programom, te kolegije iz sljedeće godine studija,
odnosno razlikovne kolegije, ako je došlo do promjene studijskog programa.
(5) Evidencija o uspjehu na ispitu
Evidencija o uspjehu na ispitu obuhvaća podatke o održanim ispitima koji se upisuju u ispitnu listu i
u prijavnice za ispit.
(6) Dosje studenata
U dosjeu studenata čuvaju se matični list, upisni listovi, prijavnice o svim položenim ispitima te
ostale isprave vezane za tijek studija.
Podaci iz dosjea mogu se dati na uvid osobama koje za to dokažu pravni interes. Zahtjev se podnosi
u pisanom obliku, a odobrava ga Dekan Visoke škole.
GUBITAK INDEKSA
Članak 31.
(1) Studentu koji je izgubio indeks izdaje se duplikat indeksa na temelju pisane zamolbe, nakon što
je gubitak indeksa javno oglašen u „Narodnim novinama“. Troškove izdavanja indeksa snosi
student.
(2) U slučaju gubitka indeksa ili u postupku dokazivanja izvršenih obveza na studiju, upisani list je
osnovni dokument iz kojeg se provjeravaju podaci o upisanim kolegijima i izvršenim obvezama na
studiju, a ocjene se unose prema prijavnicama za ispit pohranjenima u dosjeu studenata.
STUDENTSKA ISKAZNICA/IKSICA
Članak 32.
(1) Studentska iskaznica je studentska isprava odnosno javna isprava kojom se dokazuje status
studenta.
(2) Stupanjem na snagu Pravilnika o studentskoj ispravi (NN 90/14) stavlja se izvan snage Pravilnik
o sadržaju studentske isprave (NN 118/13) što znači da indeks prestaje biti javna isprava kojom se
dokazuje status studenta.
(3) Studentska iskaznica izdaje se svim studentima na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, bez
obzira na kojem studijskom programu studiraju, kao i neovisno jesu li redoviti ili izvanredni
studenti. Dodatno, studentske iskaznice izdaju se i studentima koji sudjeluju u međunarodnim
programima mobilnosti.
(4) Studentska iskaznica prestaje vrijediti:
Prestankom statusa studenta
Prijavom gubitka ili krađe studentske iskaznice
Uništenjem
15
(5) Studentu se ne smije izdati nova studentska iskaznica ako prethodna studentska iskaznica nije
predana na poništenje, osim u slučaju njezina gubitka ili krađe.
(6) Student ne smije studentsku iskaznicu dati na korištenje, predati ili posuditi nekoj drugoj osobi.
(7) Zabranjeno je uzeti, kupiti ili upotrijebiti tuđu iskaznicu kao svoju.
(8) Svaka zloupotreba studentske iskaznice je stegovni prekršaj.
(9) Troškove izdavanja jednog primjerka studentske iskaznice uključeni su u cijenu školarine.
(10) Troškove ponovne izrade studentske iskaznice snosi student.
VJEŽBE
Članak 33.
(1) Vježbe su oblik nastave u kojem studenti rješavaju praktične zadatke iz predmetnog gradiva uz
nastavnikovu pomoć i savjete. U vježbama se stječu vještine i usvajaju stajališta navedena u ciljevima
obrazovanja.
(2) Vježbe vode osobe izabrane u suradnička zvanja, a prema potrebi i nastavnici izabrani u nastavna zvanja.
(3) Voditelj vježbi dužan je aktivno pomagati i raditi sa studentima za vrijeme trajanja vježbi.
SEMINARI, STRUČNA PRAKSA I RADIONICE IZVAN NASTAVE
Članak 34.
(1) Seminar i/ili radionica izvan redovite nastave je oblik nastave u kojem skupina studenata u
završnom dijelu studija na stručnom studiju (u pravilu u zadnjem semestru) aktivno obrađuje
gradivo koje nije u programu studija. Cilj je seminara i/ili radionice izvan nastave da se prouče i
kritički razmotre neki tematski sadržaji koji predstavljaju novost u stručnom području, polju ili
grani, a nisu ili su nedovoljno zastupljeni u programu studija i smjeru studija koji su studenti upisali.
(2) Voditelj seminara i/ili radionice izvan nastave je predmetni nastavnik ili gost predavač. Nastavu
može izvoditi više predavača i suradnika.
(3) Voditelj prati rad studenata, potiče na aktivnost i usvajanje znanja i vještina, ali ne provodi ispit.
Studentima koji su s uspjehom svladali predviđeni program i ispunili obveze voditelj daje potpis da
je izvršio zadatak.
(4) Stručna praksa je dio nastavnog programa i predstavlja obvezni dio nastave.
DEMONSTRACIJE
Članak 35.
(1) Demonstracije su takav oblik praktične nastave u kojem se nastavne jedinice obrađene specijal-
nom metodikom prikazuju studentima. Ne mogu se uključiti u obične vježbe jer zahtijevaju dužu
pripremu. Demonstracije se izvode pred skupinom koja obuhvaća do 30 studenata.
KONZULTACIJE
Članak 36.
(1) Konzultacije su dio nastavnog rada sa studentima, a održavaju ih obvezno nastavnici i suradnici
u nastavi prema utvrđenom i unaprijed objavljenom rasporedu. Raspored konzultacija objavljuje se
na internetskim stranicama i oglasnoj ploči. Na konzultacijama studentu se pruža pomoć i daju
naputci za pripremanje seminara, kolokvija, referata i ispita. Konzultacije se mogu održavati i on-
line.
(2) Dopunska nastava se u pravilu organizira na pismeni zahtjev studenata.
OSTALI OBLICI NASTAVE I STRUČNA PRAKSA
Članak 37.
(1) Radi unapređenja nastave, uz spomenute oblike nastave organizirani su i posebni oblici
praktičnog rada prema nastavnom programu Visoke škole za vrijeme rada studenata u nastavnim
radionicama (terenska nastava) ili na stručnoj praksi, o čemu odluku donosi Stručno vijeće na
prijedlog dekana.
(2) Za vrijeme izrade završnog rada, radi prikupljanja potrebnih podataka student može zatražiti
obavljanje stručne prakse pod nadzorom stručnjaka, ovlaštenika poslodavca ili samog poslodavca u
odabranoj organizaciji ili ustanovi. Koordinator stručne prakse ima pravo i obvezu provjeravati
regularnost i način ostvarivanja stručne prakse u trajanju do dva mjeseca.
(3) Student može sam odabrati organizaciju ili ustanovu u kojoj će obavljati stručnu praksu i
osigurati suglasnost poslodavca ili ovlaštene osobe. Visoka škola će na zahtjev studenta izdati
preporuku za obavljanje stručne prakse.
STRUČNE EKSKURZIJE STUDENATA
Članak 38.
(1) Stručne ekskurzije studenata mogu se organizirati kao dopuna nastave radi upoznavanja značaj-
nijih ustanova i metoda rada te drugih razloga važnih za potpuniji stručni odgoj i naobrazbu
studenata. Stručne ekskurzije mogu se organizirati u zemlji i inozemstvu.
17
MENTOR-VODITELJ STUDENATA
Članak 39.
(1) Na prijedlog dekana Stručno vijeće skupinama studenata imenuje voditelja iz redova mentora-
nastavnika i suradnika Visoke škole. Voditelji prate rad studenata tijekom studija i pomažu im u
svladavanju nastavnog programa. Voditelji se sastaju sa studentima na zahtjev studenta. Voditelj
savjetima i naputcima nastoji riješiti studentove probleme, a prema potrebi se za rješavanje obraća
dekanu i drugim nadležnim tijelima Visoke škole. U slučaju spriječenosti nastavnika da izvršava
obveze voditelja studenata za razdoblje duže od 30 dana te na zahtjev studenta ili mentora, dekan će
studentima imenovati drugog voditelja.
(2) Voditelj studenata je voditelj jedne studijske skupine.
EVIDENCIJA ODRŽANE NASTAVE
Članak 40.
(1) Visoka škola će pratiti i voditi evidenciju o prisutnosti na nastavi.
(2) Svaki nastavnik Visoke škole će na svakom satu nastave provjeriti prisutnost studenata te će o
istome voditi evidenciju.
(3) Nastavnici i studenti obavezni su na nastavu doći na vrijeme i biti adekvatno pripremljeni.
(4) Studentu koji kasni na nastavu predmetni nastavnik može zabraniti prisustvovanje na nastavi
ako procjeni da bi isto predstavljalo ometanje nastavnog procesa.
PRISUTNOST NA NASTAVI
Članak 41.
(1) Redovni studenti obavezni su fizički biti prisutni (prisustvovati) na najmanje 70% predavanja te
na najmanje 100 % vježbi unutar svakog kolegija.
(2) Izvanredni studenti obavezni su fizički biti prisutni (prisustvovati) na najmanje 50% predavanja
te na najmanje 50% vježbi unutar svakog kolegija.
(3) Ukoliko se nastava izvodi integrirano, studenti su dužni prisustvovati najmanje na 70%
nastavnih sati.
(4) Studenti koji ne zadovolje predmetnu minimalnu prisutnost na nastavi ili ne ispune neku od
drugih obveza propisanih Uputom za pohađanje i polaganje kolegija i utvrđenih studijskim
programom ne mogu dobiti potpis nastavnika unutar pojedinog kolegija i ne mogu polagati ispite iz
predmetnog kolegija nego kolegij mogu ponovno upisati.
(5) Prodekan za nastavu može iznimno odobriti studentu koji nije iz opravdanih razloga pohađao
propisanu količinu nastave da odradi nastavi kroz dopunsku nastavu ili seminarski odnosno
projektni rad. U ovakvom slučaju student može prije kraja kolegija podnijeti pismenu zamolbu na
propisanom obrascu uz predočenje potrebnih dokaza.
IZOSTANCI STUDENTA S NASTAVE
Članak 42.
(1) Iznimno, studentima se može omogućiti nadoknada do 50% nastave ako je izvanredni student
izostao zbog:
- porodiljnog dopusta
- dužeg bolničkog liječenja
- sudjelovanja u sportskim natjecanjima u statusu vrhunskog sportaša
- rada u inozemstvu
- obiteljskih i drugih opravdanih razloga.
(2) Nadoknađivanje izostanka odobrava, na temelju pisane zamolbe i uz vjerodostojne isprave,
dekan uz suglasnost predmetnog nastavnika. Način nadoknađivanja određuje nastavnik.
PROVJERA ZNANJA
Članak 43.
(1) Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje tijekom nastavne godine. Konačna se ocjena utvrđuje
na ispitu, a može predstavljati i zbroj ocjena s kolokvija. Tijekom nastave, znanje se provjerava
kolokvijima i drugim oblicima trajne provjere znanja, a na kraju nastave ispitima. Provjera znanja
može se provoditi putem testova.
Kolokviji
Članak 44.
(1) Kolokvijem se provjerava znanje iz dijela gradiva koje je student stekao tijekom nastave
pojedinih predmeta. Kolokvij za pojedini predmet mora biti utvrđen u nastavnom programu.
Drugi oblici provjere znanja
Članak 45.
(1) Znanje studenata može se tijekom nastave provjeravati trajnim praćenjem sveukupnog rada i
znanja studenata u svim oblicima nastave. U tu se svrhu sastavljaju posebni upitnici (obrasci) u koje
se upisuju opažanja (ocjene) o radu studenata i praktičnom radu, rezultati kratkih provjera znanja i
usvajanja vještina. Rezultati tih provjera ulaze u konačnu ispitnu ocjenu.
19
Članak 46.
(1) Studentu, koji pokaže zadovoljavajuće znanje na kolokvijima i drugim oblicima trajne provjere
znanja, može se omogućiti upis završne ocjene. Završnu ocjenu čini ponderirani prosjek svih
bodova dobivenih na kolokvijima i drugim oblicima trajne provjere znanja i ispita.
(2) Vrsta i broj kolokvija, vrsta drugih oblika trajne provjere znanja i način polaganja kolokvija
određuje se nastavnim programom za pojedini predmet na početku svake nastavne godine.
ISPITI
Članak 47.
(1) Stečeno znanje studenta može se provjeravati i bodovati tijekom nastave kroz pismene i usmene
tehnike definirane Uputom za pohađanje i polaganje kolegija, a konačna ocjena utvrđuje se na
ispitu.
(2) Ocjena na ispitu temelji se na ukupnoj aktivnosti studenata na nastavi te zadovoljenju
objavljenih ishoda učenja.
(3) Ispit je završna provjera znanja stečenog za vrijeme nastavnog procesa, iz jednog (a može na
prijedlog više nastavnika biti i iz više sadržajno povezanih) predmeta. Ispiti se polažu iz obveznih,
izbornih i upisanih neobveznih (fakultativnih) predmeta. Ispitu može pristupiti student koji je
zadovoljio sve propisane nastavne obveze.
(4) Ispiti su javni i student, ako polaže usmeno, mora imati nazočnost javnosti. Praktičnom dijelu
ispita tih predmeta mogu biti nazočni samo nastavnici i drugo ovlašteno osoblje Visoke škole te
studenti. Nazočni odgovaraju za povredu službene i profesionalne tajne.
(5) Pravo uvida u evidenciju o rezultatima ispita ima osoba koja za to dokaže pravni interes. Uvid
odobrava dekan ili tajnik.
Članak 48.
(1) Ispiti su u pravilu pojedinačni, mogu biti i skupni, a polažu se pismeno, ili pismeno i usmeno.
(2) Pismene ispite i dijelove pismenog i usmenog ispita provodi predmetni nastavnik ili
Nastavničko povjerenstvo. Dio ispita koji se ne obavlja pismeno provodi predmetni nastavnik, a ako
je predmet interdiscipliniran ili je ispit skupni, može ga provoditi i skupina nastavnika. Ispitno
gradivo utvrđuje se nastavnim programom, a način provedbe i ocjenjivanja ispita te trajanje
pojedinih dijelova ispita i trajanje cjelokupnog ispita utvrđuje se ovim Pravilnikom.
Članak 49.
(1) Uspjeh studenata na ispitu izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan
(2) i nedovoljan (1).
(2) Ocjene: izvrstan, vrlo dobar, dobar i dovoljan prolazne su i upisuju se u indeks i prijavnicu za
ispit. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u prijavnicu, odnosno ispitnu listu.
(3) Ako se jedna ocjena donosi na temelju većeg broja pojedinačnih ocjena ona se određuje kao
prosječna ocjena i to, ako je:
prosječna ocjena ≥ 4,5 – izvrstan (5)
prosječna ocjena ≥ 3,5 do 4,4 – vrlo dobar (4)
prosječna ocjena ≥ 2,5 do 3,4 – dobar (3)
prosječna ocjena ≥ 2,0 do 2,4 – dovoljan (2)
prosječna ocjena ispod 2,0 – nedovoljan (1)
(4) Kod određivanja prosječne ocjene uzima se u obzir samo prvo decimalno mjesto iza zareza, a
sva ostala mjesta se brišu.
(5) Brojčani sustav ocjena uspoređuje se ECTS sustavom ocjena kako slijedi:
5 = ˃ A odnosno A = ˃ 5
4 = ˃ B odnosno B = ˃ 4
3 = ˃ C odnosno C = ˃ 3
2 = ˃ D odnosno D, E = ˃ 2
1 = ˃ F odnosno FX, F = ˃ 1
(D- zadovoljavajuće; dostatan rezultat sa značajnijim nedostacima,
E- dovoljno; rezultat zadovoljava minimalne kriterije,
FX- nedovoljan, potreban je dodatni rad za stjecanje kreditnih bodova,
F- neuspješan; potreban je značajan dodatni rad).
(6) Srednja ocjena studija predstavlja prosjek ocjena iz svih kolegija normiran obzirom na ECTS
bodove, a utvrđuje se na način da se umnošci prolaznih ocjena i ECTS bodova svakog kolegija
zbroje pa zatim podjele s ukupnim brojem ECTS bodova svih kolegija koji se ocjenjuju, a konačni
se rezultat zaokruži na dvije decimale.
(7) Ako je ispit kombinirani (pismeni i usmeni), ispitna je ocjena ponderirani prosjek znanja
pokazanog na svim dijelovima ispita. U ispitnu ocjenu mogu se ponderirano uključiti i dijelovi
trajne provjere znanja.
(8) Pri kombiniranim oblicima ispita student ne može položiti cjelokupni ispit ako nije položio
pismeni ispit.
(9) Ako je ispit pismeni i usmeni, ocjena na pismenom ispitu čini najmanje 50% ukupne ocjene.
(10) Ako je, uz usmeni, uključen i praktični dio ispita, ocjena na pismenom ispitu čini najmanje 1/3
ukupne ocjene.
21
(11) Pri kombiniranim oblicima ispita, položeni dio pismenog ispita ne prikazuje se na idućim
ispitima.
Članak 50.
(1) Ako se ocjena ubilježena u indeks ne podudara s onom u prijavnici i evidencijskom listu
studenta, mjerodavna je ocjena koju je ispitivač (odnosno Nastavničko povjerenstvo) upisao u
prijavnicu i tu ocjenu ovjerio svojim potpisom.
(2) Korekciju potpisuje predmetni nastavnik ili uz njegovu suglasnost dekan.
Članak 51.
(1) Student može polagati ispit iz istog predmeta najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred
Nastavničkim povjerenstvom.
(2) Nastavničko povjerenstvo imenuje dekan, a čine ga predmetni nastavnik i još dva nastavnika, od
kojih samo jedan može biti iz istog nastavnog predmeta. Ispitivač iz predmetnog ispita ne može biti
predsjednik Nastavničkog povjerenstva. Ispit pred Nastavničkim povjerenstvom obvezno ima
usmeni dio ispita.
(3) Povjerenstvo provjerava i ocjenjuje pismeni ispit, provodi usmeni dio ispita te sporazumno
određuje završetak ispita i donosi ocjenu većinom glasova. Ako je ispit pismeni i usmeni, i student
položi pismeni dio, Nastavničko povjerenstvo provodi samo usmeni dio ispita i donosi ocjenu na
temelju rezultata pismenog i usmenog dijela.
(4) Ako je ispit samo usmeni, Nastavničko povjerenstvo provodi ponovno usmeni dio ispita tako da
uključi i provjeru gradiva nepoloženog pismenog dijela te na temelju usmene provjere ispita donosi
ocjenu. Ako je ispit samo pismeni, i student ga položi, Nastavničko povjerenstvo provodi dopunsku
usmenu provjeru znanja studenta i donosi ocjenu na temelju rezultata pismenog dijela i dopunske
usmene provjere.
(5) Na ocjenu Nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba.
(6) Četvrti put se ispit polaže pred Povjerenstvom te student snosi troškove ispita sukladno ECTS
bodu kojeg nosi taj kolegij.
(7) Student koji nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedećoj akademskoj godini taj
predmet ponovno upisati.
(8) Ako i nakon ponovljenog upisa predmeta i polaganja ispita na način utvrđen stavkom 1. ovog
članka student ne položi ispit, gubi pravo nastavka studija na tom studijskom programu.
Članak 52.
(1) Maksimalno trajanje usmenog ispita je 45 minuta.
PRIJAVA I ODJAVA ISPITA
Članak 53.
(1) Student polaganje ispita prijavljuje u studentskoj referadi. Ispit se može odjaviti na isti način.
(2) Student ispite prijavljuje najkasnije 3 (tri) radna dana prije termina održavanja ispita, a
odjavljuje najkasnije 1 (jedan) dan prije termina održavanja ispita.
(3) Ukoliko student ispit nije na vrijeme odjavio, a istome nije pristupio iz bilo kojeg razloga,
računa se kao da je izašao na ispit, ali ga nije položio.
(4) Vrijeme polaganja ispita, odnosno pismenih dijelova pismenih i usmenih ispita, određuje
nastavnik. Ukupni ispit mora završiti unutar pet radnih dana od početka ispita.
(5) Raspored polaganja prijavljenih pristupnika mora se objaviti najkasnije tri dana prije početka
održavanja ispita.
Članak 54.
(1) Studentu koji odustane od već započetog ispita, usmenog ili pismenog, ili se služi nedopuštenim
pomagalima, upisuje se u prijavnicu ocjena "nedovoljan".
Članak 55.
(1) O ispitu se vodi evidencija. Podatke o ispitu vode pojedinačno za svakog pristupnika predmetni
nastavnik i referada. Predmetni nastavnik upisuje podatke u prijavnicu i indeks.
(2) U studentskoj referadi se u osobne podatke za svakog studenta upisuje ocjena na ispitu, redni
broj izlaska na ispit i pohranjuje se prijavnica.
Članak 56.
(1) U prijavnicu se upisuje oznaka (šifra) ispita i rezultat. Ako se ispit polaže pismeno, u prijavnicu
se upisuje samo ocjena na temelju postignutog broja bodova.
(2) Ako je ispit skupni, prijavnicu potpisuje skupina ispitivača koja je provela ispit.
(3) Ako je ispit pojedinačni, a sastoji se samo od pismenog dijela, prijavnicu potpisuje predmetni
nastavnik.
(4) Ako je ispit skupni, a sastoji se samo od pismenog dijela, prijavnicu potpisuju svi članovi
predmetnog Nastavnog povjerenstva.
(5) Nakon završetka ispitnog termina prijavnice se u roku od tri dana službeno dostavljaju referadi.
Članak 57.
(1) Nakon što nastavnik unese rezultate ispita u ispitne liste i zatvori ispitni rok, izlistavaju se
prijavnice i kontrolne liste koje nastavnik potpisuje.
23
ISPITNI ROKOVI
Članak 58.
(1) Ispitni rokovi su redovni izvanredni.
(2) Redovni upisni rokovi su zimski, ljetni i jesenski. Redoviti ispitni rok traje najmanje četiri
tjedna.
(3) Izvanredni ispitni rokovi utvrđuju se nastavnim planom, a odnose se na studente koji ponavljaju
godinu (za polaganje nepoloženih ispita iz godine koju ponavljaju), izvanredne studente koji su
izvršili sve nastavne obveze. Prema odluci Dekana, izvanrednom roku mogu pristupiti i redoviti
studenti.
Članak 59.
(1) Osim redovitih ispitnih rokova nastavnici mogu dati još i dodatne izvanredne ispitne rokove.
(2) U svakom redovitom ispitnom roku nastavnik treba omogućiti najmanje dva ispitna termina s
vremenskim razmakom u pravilu od 14 dana.
(3) Dekanski rok je termin kojeg nakon oba jesenska ispitna termina na prijedlog Studentskog zbora
raspisuje Dekan uz suglasnost Stručnog vijeća. Obično se odražava krajem rujna ili početkom
listopada, a o njegovom održavanju odlučuje Stručno vijeće na svojoj redovitoj sjednici u mjesecu
rujnu. Studenti koji imaju pravo izlaska na dekanski rok moraju izvršiti upis u slijedeću akademsku
godinu sa istekom zadnjeg dana dekanskog roka.
OPTEREĆENJE STUDENTA
Članak 60.
(1) Opterećenje redovnih studenata tijekom akademske godine realizira se kroz 30 tjedana nastave,
a u ostalom se vremenu osigurava vrijeme potrebno za konzultacije, pripremu i polaganje ispita.
(2) U opterećenje studenata uračunava se cjelokupno vrijeme koje on treba utrošiti za uspješno
svladavanje gradiva, u što se uračunava vrijeme provedeno na predavanjima, seminarima,
vježbama, terenskom radu i sl., te vrijeme utrošeno na samostalno učenje.
(3) Ukupne nastavne obveze izvanrednog studenta u pravilu ne mogu biti manje od polovice
ukupnih godišnjih nastavnih obveza određenih za redovite studente.
(4) Iskazano u ECTS bodovima, redoviti student u jednom semestru upisuje u pravilu 30 ECTS
bodova.
(5) Jedan nastavni sat označava trajanje od 45 minuta, a sat koji iskazuje opterećenje studenta traje
od 60 minuta.
(6) Student na ispitnom roku u jednom danu ne može polagati više od dva kolegija.
Članak 61.
(1) Studirajući na Visokoj školi studenti stječu pravo i obvezu redovitog aktivnog i kreativnog
sudjelovanja u nastavi svih kolegija te pravo sudjelovanja u svim ostalim nastavnim procesima.
ISPIT PRED NASTAVNIČKIM POVJERENSTVOM
Članak 62.
(1) Student koji smatra da na ispitu nije pravedno ocijenjen može u roku 24 sata od sata priopćenja,
odnosno za pismene i usmene ispite do objavljivanja konačne ocjene, pismeno zatražiti ponavljanje
ispita pred Nastavničkim povjerenstvom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazložen.
(2) Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan, imenuje predsjednika i dva člana Nastavničkog povje-
renstva u roku 48 sati od primitka zahtjeva. Jedan član Povjerenstva mora biti iz drugog nastavnog
predmeta, a ispitivač čijom ocjenom na usmenom dijelu ispita student nije bio zadovoljan ne može
biti predsjednik.
(3) Ponovni ispit ustrojava se u roku tri dana od dana podnošenja studentova zahtjeva.
(4) Pismeni ispit ili pismeni dio ispita ne ponavlja se pred Nastavničkim povjerenstvom.
(5) Nastavničko povjerenstvo na temelju uvida u ispitna pitanja, odgovore studenta te uvida u
zapisnik o pismenom ispitu ponovno ocjenjuje već provedeni ispit odnosno pismeni dio ispita.
(6) Usmeni ili pismeni i praktični dio ponovnog ispita polaže se pred Nastavničkim povjerenstvom,
koje sporazumno određuje završetak ispita i donosi ocjenu većinom glasova.
(7) Ako je ispit na koji se student žali samo pismeni, Nastavničko povjerenstvo mora ustanoviti da li
su studentu ispravno obračunati bodovi i da li je nastavnik proveo analizu valjanosti testa.
(8) Ako su bodovi ispravno obračunati i provedena analiza testa, studentska žalba se odbija. Ako
test nije analiziran, nastavnik je dužan obaviti revalorizaciju testa za sve studente koji su pristupili
ispitu u tom roku. U spornim situacijama dekan može zatražiti revalorizaciju testa od neutralne
ekspertne skupine.
(9) Na ocjenu Nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba.
(10) Ispit ponovljen pred Nastavničkim povjerenstvom ne računa se kao još jedan izlazak na ispit.
ISPITIVAČI
Članak 63.
(1) Ispit provodi nastavnik u nastavnom zvanju. Iznimno dekan može održavanje ispita iz nekog
predmeta povjeriti i asistentu ili suradniku u nastavi.
(2) Ocjenu u prijavnicu i indeks može upisati samo predmetni nastavnik ili po njegovu ovlaštenju
dekan.
ZAVRŠNI ISPIT
Članak 64.
(1) Trogodišnji stručni studij za inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu završava
polaganjem svih ispita i obranom završnog rada. Nakon što je student položio zadnji ispit i obranio
završni rad koji je prihvaćen predaje zahtjev na propisanom obrascu da mu se izda potvrda o
završetku studija i stručnom nazivu dok mu se ne uruči diploma na svečanoj podjeli diploma.
25
(2) Pobliži uvjeti odabira teme završnog rada, određivanje mentora, izrade rada, eventualne
promjene teme završnog rada, izgleda rada kao i postupak njegove obrane pred posebnim
povjerenstvom, uredit će se posebnim Pravilnikom o završnom radu Visoke škole.
Članak 65.
(1) Dekan imenuje povjerenstvo za odobravanje tema završnih radova. Povjerenstvo ima tri člana i
zamjenika.
(2) Povjerenstvo iz prethodnog stavka na prijedlog studenta imenuje mentora završnog rada i
odobrava temu rada.
(3) Dekan imenuje povjerenstva za ocjenu završnih radova na stručnom studiju na završnom ispitu.
(4) Povjerenstva imaju tri člana. Predsjednik povjerenstva i jedan član imenuju se iz redova
nastavnika Visoke škole. Jedan član može biti nastavnik s drugog visokog učilišta ili stručnjak iz
prakse.
(5) Stručno vijeće na prijedlog dekana utvrđuje poseban protokol prijave, izrade, vođenja, obrade i
obrane završnog rada na stručnom studiju.
ISPRAVE O ZAVRŠENOM STUDIJU
Članak 66.
(1) Po završetku preddiplomskog stručnog studija studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje
završetak studija i stjecanje određenog stručnog naziva.
(2) Uz diplomu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju (diploma supplement) kojom se
potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom te podacima o nastavnom opterećenju i
nastavnim sadržajima kao i svim drugim aktivnostima u okviru studija.
(3) Kao dio dopunske isprave o uspjehu studentu se izdaje i prijepis ocjena.
(4) Isprave o završnom studiju javne su isprave. Sadržaj diplome i dopunskih isprava o studiju
određuje Ministar.
(5) Diploma se ovjerava suhim pečatom i uručuje studentima na promociji. Promoviranje studenata
obavlja se svečanim činom promocije koju vodi dekan.
(6) Stručni naziv se oduzima ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima, grubim
kršenjem pravila studiranja ili temeljem završnog rada koji je krivotvorina.
(7) Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja stručnog naziva provodi se u skladu s odredbama
Statuta ili drugog općeg akta Visoke škole, a u skladu sa Zakonom.
PROVJERA USPJEŠNOSTI NASTAVNOG RADA
Članak 67.
(1) Provjeru uspješnosti nastavnog rada provodi Dekanski kolegij anonimno studentskom anketom
najmanje jedanput godišnje i primjenom evaluacijskog obrasca.
(2) U studentskim anketama (upitnicima) ocjenjuje se sadržaj i organizacija nastave, primjerenost
ispita i rad pojedinih nastavnika.
Članak 68.
(1) Sadržaj studentske ankete (upitnika) određuje Stručno vijeće na prijedlog dekana. Anketu
provodi i analizira radna skupina za provjeru uspješnosti nastavnog rada pod nadzorom dekana, koji
o rezultatima izvješćuje Stručno vijeće i Upravno vijeće.
(2) Obveza studenata je sudjelovanje u anketiranju.
(3) Studentska anketa je anonimna.
(4) Sadržaj evaluacijskog obrasca za provjeru nastave određuje Stručno vijeće na prijedlog
Dekanskog kolegija koji o rezultatima izvješćuje dekana dostavom evaluacijskog obrasca za svakog
nastavnika i suradnika u nastavi.
(5) Sumarne rezultate ankete škola može učiniti dostupnim studentima i javnosti.
Članak 69.
(1) Rezultati provjere uspješnosti nastavnog rada utječu na izbor osoba u nastavna i suradnička
zvanja.
TESTIRANJE SEMESTRA
Članak 70.
(1) Nakon završene nastave svakog pojedinog predmeta student, koji je ispunio svoje obveze, od
nastavnika čije je predmete upisao, dobit će potpis u indeks. Ako student tijekom semestra nije
ispunjavao obveze utvrđene nastavnim planom i programom, uskratit će mu se potpis. Uvjeti za
potpis određuju se nastavnim programom na početku nastavne godine, za svaki predmet
pojedinačno.
Članak 71.
(1) Student je dužan ovjeriti (testirati) svaki semestar. Uvjeti za ovjeru su podmirene obveze u
skladu s ugovorom o naknadi troškova studija i potpis nastavnika iz svih odslušanih predmeta.
(2) Semestar se treba ovjeriti u rokovima koje odredi referada za svaku akademsku godinu. Krajnji
rok za naknadno testiranje uz obrazloženu pisanu zamolbu je početak nastave sljedećeg semestra ili
početak nastave u novoj akademskoj godini.
PONAVLJANJE GODINE
Članak 72.
(1) Student koji do isteka roka za upis u sljedeću akademsku godinu nije stekao pravo na upis u višu
godinu studija, ponavlja godinu. Pri tome treba ponovo upisati sve one predmete s pripadajućim
ECTS bodovima koje nije položio u prethodnoj akademskoj godini te predmete iz više godine
studija sa još onoliko ECTS bodova koliko nedostaje do ukupno 60 ECTS bodova. Takvom
studentu u indeks se unosi klauzula «Ponavlja», uz naznaku akademske godine iz koje upisuje
ponovljene predmete.
27
(2) Ponovljene predmete student može upisati samo jednom. Ako ih ne položi do upisa u narednu
akademsku godinu gubi status redovitog studenta, takav student može nastaviti studij u statusu
izvanrednog studenta.
Članak 73.
(1) Student koji nije stekao pravo upisa u višu godinu stručnog studija ponavlja godinu.
(2) U ponovljenoj godini student upisuje sve predmete iz kojih ispit nije položio. Student nije
obvezan u ponovljenoj godini pohađati nastavu (predavanja, vježbe, seminari, praksa i dr.) iz
predmeta koje je uredno pohađao i odslušao te ako ima prve i druge potpise predmetnih nastavnika.
(3) Student može ponovno upisati istu godinu studija (uz podmirenje troškova studija prema
ugovoru).
(4) Student koji nije ostvario pravo potpisa u prethodnoj akademskoj godini za neki kolegij, u
ponovljenoj godini obvezan je pohađati nastavu za taj kolegij kako bi ostvario pravo potpisa.
Članak 74.
(1) Student koji ponavlja godinu stručnog studija, a testirao je zimski i ljetni semestar, može upisati
određeni broj predmeta iz sljedeće godine (parcijalni upis), odslušati ih i polagati ih, ali tek nakon
položenih svih ispita iz prethodne godine studija.
Članak 75.
(1) Odluku o upisu određenog broja predmeta iz više godine studija koje može upisati student koji
ponavlja godinu donosi Stručno vijeće na prijedlog dekana.
Članak 76.
(1) Student koji ponavlja jednu ili više godina ima pravo završiti započetu naobrazbu uz naknadu
troškova studija u skladu sa zakonom i ugovorom o podmirenju troškova studija.
(2) Polazniku iz stavka 1. ovog članka ukupno trajanje studiranja može iznositi najduže 10 godina
(kao izvanredni student).
(3) U vrijeme propisano stavkom 2. ovog članka računa se i vrijeme mirovanja obveza.
GUBITAK STATUSA STUDENTA I MIROVANJE STATUSA
Članak 77.
(1) Osoba gubi status studenta kad:
- završi studij
- ispisom sa studija
- ne položi ispit četvrti put nakon ponovnog upisa i slušanja predmeta
- svojevoljno prekine studij ili se ne upiše na vrijeme u višu godinu studija
- oboli od bolesti koja ga onesposobljava za studiranje na Visokoj školi
- ne potpiše ugovor o podmirenju troškova studija ili ne ispunjava odredbe ugovora
- se donese odluka o isključenju na temelju stegovnog postupka.
(2) Osoba koja izgubi status studenta ne može kasnije nastaviti studij na Visokoj školi u statusu
redovnog studenta.
(3) Osobi, koja prema podstavku 4. stavka 1. ovog članka izgubi status studenta, iznimno se može
dopustiti naknadni upis godine i nadoknada propuštene nastave osim, u slučajevima neispunjavanja
uvjeta navedenih u čl. 41. i čl. 42.
(4) Student ima pravo uložiti priziv dekanu na odluku ili postupak kojim je nezadovoljan.
Članak 78.
(1) U Zakonom propisanim slučajevima student može zatražiti prekid studija uz mirovanje statusa
redovnog studenta i to za:
vrijeme trudnoće
do jedne godine starosti djeteta (ovo vrijedi za majku-studenta, ali ga umjesto nje može
koristiti i otac-student)
vrijeme dulje bolesti i/ili bolničkog liječenja
u drugim opravdanim slučajevima koje utvrđuje i o čemu odlučuje Stručno vijeće Visoke
škole.
(2) Za vrijeme mirovanja statusa student ne pohađa nastavu, ali mu se može odobriti polaganje
ispita o čemu odluku donosi Dekan Visoke škole. Student kojemu je odobreno mirovanje statusa
studenta upisuje narednu godinu studija prema važećem nastavnom planu i programu za tu
akademsku godinu.
(3) Za vrijeme mirovanja statusa student zadržava sva studentska prava.
Članak 79.
(1) Studentu koji se ispisao s Visoke škole izdaje se ispisnica s naznakom ovjerenih semestara i
položenih ispita. O ispisu se upisuje zabilješka u indeks.
PRIJELAZ S DRUGOG UČILIŠTA
Članak 80.
(1) Na Visoku školu može prijeći student s drugog visokog učilišta.
Članak 81.
(1) Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih visokih učilišta utvrđuje dekan za svaku nas-
tavnu godinu.
(2) Postupak prijelaza provodi Povjerenstvo za priznavanje ispita (diploma).
29
Članak 82.
(1) Zahtjev za prijelaz redovitih studenata predaje se referadi Visoke škole. Student koji prelazi s
visokog učilišta iz inozemstva, osim originalnih isprava, mora dostaviti i ovjeren prijevod tih
isprava, a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija visokog učilišta.
Članak 83.
(1) Pristupnik koji stekne pravo prijelaza na temelju odluke Povjerenstva koju potvrđuje dekan
može se upisati na Visoku školu u roku koji se utvrdi rješenjem o nastavku školovanja.
(2) Detaljne informacije o postupku i uvjetima prijelaza Visoka škola će objaviti na svojoj internet
stranici.
(3) Povjerenstvo se formira odlukom dekana (Povjerenstvo ad hoc).
PRAVA I OBVEZE STUDENATA, STEGOVNA ODGOVORNOST STUDENTA
Članak 84.
(1) Studenti imaju pravo i obvezu aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada; redovito
pohađati predavanja, seminare i vježbe te izvršavati sve ostale nastavne obveze prema nastavnom
planu i programu i polagati ispite u propisanom roku.
(2) Studenti posebno imaju pravo na:
kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predviđeno Studijskim programom,
konzultacije i mentorski rad te sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu,
slobodu mišljenja i iskazivanje stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti Visoke škole,
završetak studija u kraćem roku,
slobodno korištenje knjižnice i ostalih izvora informacija,
upisivanje kolegija iz drugih programa sukladno Statutu i drugim aktima,
izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika
(3) Student zadržava status studenta i sva zakonom stečena prava tako dugo dok ispunjava sve
obveze prema Visokoj školi koje proizlaze iz Zakona, Ugovora, Statuta, ovog Pravilnika i ostalih
normativnih akata Visoke škole.
(4) U slučaju prestanka statusa studenta, student gubi sva prava koja je stekao upisom u Visoku
školu.
(5) Studenti su dužni poštovati propise o visokom obrazovanju, odredbe Statuta i općih akata
Visoke škole te čuvati ugled i dostojanstvo studenata Visoke škole. Zbog povreda dužnosti i
neispunjenja obveza studentu mogu biti izrečene stegovne mjere: javna opomena, opomena pred
isključenje i trajno isključenje s Visoke škole. Razlozi zbog kojih se mogu izreći mjere iz stavka 1.
ovog članka uređuju se posebnim Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata.
(6) Mjere stegovnog postupka izriče Dekan temeljem prijedloga imenovanog povjerenstva.
(7) U slučaju povrede ugovora sklopljenog sa studentom, Visoka škola će primijeniti ugovorom
predviđene mjere, sve do raskida ugovora.
ŠKOLARINA
Članak 85.
(1) Iznos školarine i modeli plaćanja definirani su aktualnom Odlukom o naknadama troškova za
pojedinu akademsku godinu koju donosi Upravno vijeće Visoke škole najkasnije 6 mjeseci prije
početka akademske godine na koju se takva odluka odnosi, a javno je objavljena na stranicama
Visoke škole.
(2) Student plaća školarinu za svaku akademsku godinu prema aktualnoj cijeni školarine po kojoj je
upisao studij.
(3) Student pored školarine snosi i troškove upisa na studij koji su definirani aktualnom Odlukom o
naknadama troškova za tekuću akademsku godinu.
SUDJELOVANJE STUDENATA U RADU VISOKE ŠKOLE
Članak 86.
(1) Studenti sudjeluju u radu Visoke škole preko izabranih predstavnika studenata u studentskom
zboru. Predstavnici studenata sudjeluju u radu Stručnog vijeća sa 15% sudionika.
(2) Studenti preko svojih predstavnika sudjeluju u odlučivanju Stručnog vijeća o pitanjima koja se
neposredno tiču studenata na način kako je to predviđeno Zakonom i Statutom Visoke škole.
(3) Mandat predstavnika studenata traje jednu godinu.
(4) Studenti imaju pravo sudjelovanja u kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima na Visokoj
školi te pravo udruživanja u studentske udruge.
Izbor i rad demonstratora
Članak 87.
(1) Demonstratori su studenti koji pomažu nastavnicima u provedbi praktičnih vježbi.
Demonstratori se biraju na prijedlog predmetnog nastavnika, za određenu akademsku godinu, iz
redova vrlo dobrih i izvrsnih studenata koji pokazuju sklonost prema pedagoškom radu. Na
prijedlog predmetnog nastavnika dekan potvrđuje broj sati nastave tog predmeta u kojoj će
sudjelovati izabrani demonstratori u jednoj akademskoj godini.
Članak 88.
(1) Nastavnici pomažu demonstratorima u produbljivanju znanja, a prema mogućnostima uključuju
ih u stručni rad.
Članak 89.
(1) Rad demonstratora vrednuje predmetni nastavnik i studenti.
STRUČNI I RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKI RAD STUDENTA
Članak 90.
(1) Tijekom studija studenti se mogu uključiti u stručni rad u dogovoru s pojedinim nastavnicima.
