1

P R I J E D L O G

Na temelju članka 60. stavka 1., podstavka 5. Zakona o privatnoj zaštiti ("Narodne

novine" broj 68/03., 31/10. i 139/10.) ministar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAĈINU PROVEDBE TEHNIĈKE ZAŠTITE

Ĉlanak 1.

(1) Ovim Pravilnikom ureĎuju se uvjeti i način obavljanja poslova tehničke zaštite pravnih osoba i obrta koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, fizičkih osoba koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova tehničke zaštite – zaštitara - tehničara, te obveze korisnika tehničke zaštite. (2) Objekti u kojima se provodi tehnička zaštita definirani su Zakonom o privatnoj zaštiti kao štićeni objekti, a odnose se na graĎevinske objekte, te gospodarska i privatna vozila i plovila. (3) Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju i pri obavljanju poslova tehničke zaštite na javnim i drugim otvorenim površinama.

Ĉlanak 2.

(1) Tehnička zaštita predstavlja skup radnji kojima se neposredno ili posredno zaštićuju ljudi i njihova imovina, a provodi se tehničkim i mehaničkim elementima, konstrukcijama i ureĎajima te sustavima tehničke zaštite kojima je osnovna namjena sprječavanje protupravnih djelovanja usmjerenih prema štićenim osobama ili imovini. (2) Protupravna djelovanja su sva prekršajna i kaznena djela usmjerena prema ljudima i njihovoj imovini i odreĎena posebnim propisima. (3) Tehničkom zaštitom ne smiju se narušiti bitni zahtjevi za graĎevinu osigurani pri projektiranju i graĎenju graĎevine i utvrĎeni posebnim propisima. (4) Tehnički i mehanički elementi, konstrukcije i ureĎaji te sustavi u funkciji zaštite od poţara ne spadaju u područje djelatnosti tehničke zaštite, kako je odreĎeno ovim Pravilnikom, već se njihova primjena ureĎuje posebnim propisima o zaštiti od poţara.

Ĉlanak 3. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju slijedeće značenje:

1. blagajna - naprava s brojčanikom za novčani obračun i ladicom za pohranu, čuvanje i korištenje manipulativnog novca tijekom radnog vremena koji se nalazi na uplatno – isplatnom mjestu.

2. brava sa serijskim brojem ili kodom - specijalna brava na protuprovalnim i drugim vrstama vrata koja sadrţi poseban kod za otvaranje, izraĎena od specijalnog čelika s posebnom zaštitom cilindra i računalno izraĎenim ključevima.

2

3. centralni dojavni sustav (CDS) - sustav zaštite koji omogućava dojavu alarmnog signala s javljača štićenih objekata na centralni dojavni prijemnik dojavnog centra radi pruţanja intervencije tjelesne zaštite.

4. centralni tehnički nadzor (CTN) - sustav zaštite koji omogućava dojavu alarmnog signala s javljača štićenih objekata na centralni dojavni prijemnik dojavnog centra radi pruţanja intervencije tehničke zaštite.

5. dojavni centar - prostor pravne osobe ili obrta koja pruţa usluge intervencije po dojavnom signalu sa štićenih objekata koji moţe biti uspostavljen u sjedištu trgovačkog društva za privatnu zaštitu ili obrta tehničke zaštite ili na lokalnom nadzornom mjestu.

6. elektrokemijska zaštita - sustav zaštite novčanica i zamjenjivih vrijednosti koji se koristi pri distribuciji i pohrani, a pruţa zaštitu od neovlaštenog pristupa, trajnim i nepovratnim uništenjem novčanica i zamjenjivih vrijednosti tretiranjem specijalnom bojom ili kemijskim ili termičkim agensima. U elektrokemijsku zaštitu spada i sustav tzv. „dimne novčanice“ kojim se pri izlasku iz objekta aktivira uloţak s dimom i kemijskim agensom koji boji novčanice i počinitelja te otkriva lokaciju bjegunca. Odgovarajuća funkcionalnost sustava elektrokemijske zaštite je zadovoljena ukoliko je aktivacijom obojeno ili kemijski ili termički oštećeno 100% novčanica, a postotak obojenosti ili oštećenosti svake novčanice iznosi minimalno 20%.

7. elektromehanička zaštita - sustav zaštite vrijednosti koji podrazumijeva sprječavanje njezine dostupnosti putem raznih elektromehaničkih prepreka kao što su brave sa šiframa i glasnim alarmom, razne barijere, zaštita vrata na kasama ili sefovima, trezorima i sl.

8. elektronička zaštita - dio tehničke zaštite koja se provodi putem elektroničkih sustava, ureĎaja i elemenata.

9. element - mehanički ili elektronički sastavni dio neke sloţenije cjeline. 10. „interlocking“ sustav - sustav ovisnog otvaranja dvaju ili više vrata u objektu. 11. investitor - vlasnik ili korisnik sustava tehničke zaštite, ili pravna ili fizička osoba te

obrtnik za čiji račun se izvodi tehnička zaštita. 12. izvoĎač - pravna osoba s odobrenjem za tehničku zaštitu ili obrt tehničke zaštite

koji provode tehničku zaštitu. 13. kasa – metalna kutija ili ormar s mehaničkim bravama za privremenu pohranu

manjih iznosa novca i drugih vrijednosti, normativno neklasificiran. 14. kombinirana zaštita - zaštita putem kombinacije električnih i/ili elektroničkih i

mehaničkih elemenata ili sustava zaštite. 15. kontrola i registracija ulaska i pristupa – sustav koji se ugraĎuje na svim onim

mjestima gdje postoji ugroţenost radi neovlaštenog ulaska, izlaska, prolaza, pristupa pojedinim resursima ili dijelovima objekta ili štićenog prostora, te tamo gdje postoji ugroza unošenja odnosno iznošenja nedozvoljenih tvari ili materijala u ili iz štićenog objekta ili prostora. Njome se dopušta pristup ulaza, izlaza ili prolaza isključivo ovlaštenim osobama prema ranije utvrĎenim pravilima ponašanja sustava, te njihova identifikacija. Sastoji se od elektroničkih ureĎaja za identifikaciju osoba (čitači, terminali, tipkovnice), detektora, elektroprihvatnika (magnetski drţači za drţanje vrata zatvorenim i magnetski ureĎaji za onemogućavanje otvaranja vrata), komunikacijskih modula za razmjenu podataka meĎu dijelovima sustava i programske podrške za konfiguriranje sustava, nadzor, upravljanje i izvješćivanje. U kontrolu pristupa spadaju i sustavi za pristup ormarima za ključeve kao i sustavi naplate parkiranja na javnim parkiralištima i garaţama ako omogućavaju identifikaciju osoba i vozila.

3

16. lokalno nadzorno mjesto - prostor ili prostorija u štićenom objektu u kojem osobe ovlaštene za obavljanje poslova privatne zaštite prate aktivnosti u objektu ili na štićenom prostoru na monitorima i u kojem je moguće uspostaviti prijem dojava s javljača radi mogućnosti pruţanja brţe intervencije uz obaveznu identifikaciju osoba pri ulazu ili uz primjenu sustava kontrole pristupa.

17. mehanička zaštita - dio tehničke zaštite koja se provodi putem mehaničkih elemenata i konstrukcija bez uporabe električne energije.

18. neprekidni nadzor linije ili neprekidna komunikacija - mogućnost da CDS ili CTN u roku kraćem od 1 minute dobiva informaciju o prekidu linije kojom se šalje dojava sa štićenog objekta.

19. periferna zaštita - zaštita uzduţ vanjske strane perimetra štićenog objekta ili javne i druge površine.

20. perimetarska zaštita - zaštita unutar ruba (granice) štićenog objekta ili javne i druge površine.

21. prostorna zaštita - zaštita objekta unutar svake pojedine prostorije ili izmeĎu objekta i vanjske ograde.

22. prosudba ugroţenosti - dokument koji se izraĎuje na ograničeni period, te revidira u ovisnosti o promjeni razine rizika u objektu ili javnoj i drugoj površini, a odnosi se na postupak procjene vjerojatnosti dogaĎaja koji predstavlja moguću opasnost i prijetnju po osobe i imovinu.

23. protuprepadna zaštita - sustav tehničke zaštite kojem je osnovna zadaća što brţa „tiha“ dojava prilikom prepada, za vrijeme ili nakon izvršenja kaznenih djela, radi pruţanja intervencije zaštitara i policije.

24. protuprovalna nerasprskavajuća folija - sloj prozirnog, bojanog ili metaliziranog poliestera koji se postavlja na staklene površine u svrhu zadrţavanja krhotina u slučaju loma ili rasprskavanja stakla.

25. protuprovalna vrata - masivna vrata visoke čvrstoće s jednostrukim ili višestrukim zaključavanjem, sigurnosnim i vezivnim vijcima, ispitana na otpore prema provali, normativno klasificirana.

26. protuprovalna zaštita - sustav tehničke zaštite osoba i imovine kojem je osnovna zadaća registracija i dojava pokušaja i izvršenja kaznenih djela, radi pruţanja intervencije zaštitara i policije. Protuprovalni i protuprepadni sustav sastoji se od protuprovalnog centralnog ureĎaja, tipkovnice ili električne brave, detektora kretanja, detektora vibracija ili šuma, detektora loma stakla, mehaničkih i magnetnih kontakata i drugih vrsta detektora, vanjskih i unutarnjih sirena i bljeskalica, fiksnih ili beţičnih protuprepadnih tipkala i protuprepadnih šina i pedala. Sustav moţe biti ţični, beţični ili hibridni.

27. sef - posebno izraĎen metalni ormar ili kutija s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem za trajniju pohranu i čuvanje novca, vrijednosnih papira, poslovne i druge dokumentacije te ostalih dragocjenosti, normativno klasificiran.

28. sigurnosni depozitni spremnici – ureĎaji za pohranu i zaštitu novca i vrijednosti opremljeni mehaničkim, elektroničkim ili kombiniranim sustavima zaštite.

29. sustav tehničke zaštite - oblik zaštite koji povezuje dva ili više ureĎaja ili elemenata u funkcionalnu cjelinu.

30. sustav video nadzora - sustav tehničke zaštite kojem je osnovna zadaća odvraćanje i oteţavanje počinjenja kaznenih djela te olakšavanje pronalaska počinitelja na temelju video zapisa, a sastoji se od kamera, monitora i ureĎaja za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala. Korištenje kamera, monitora ili drugih ureĎaja ili elemenata video nadzora za druge namjene kao što su praćenje proizvodnih procesa u gospodarstvu, pregled prometa pješaka i vozila na

4

raskršćima, auto cestama i tunelima, turističke web kamere, reklamni i promidţbeni razlozi, zaštita čovjekove okoline, zaštita od poţara, virtualni muzeji, kućni nadzor djece i osoba s posebnim potrebama i slično ne smatra se tehničkom zaštitom sukladno definiciji iz članka 2. ovoga Pravilnika. Neprekidni video nadzor podrazumijeva uvjet ispravnosti i funkcionalnosti sustava video nadzora unutar 24-satnog reţima rada, što podrazumijeva 24-satni zapis aktivnih dogaĎaja u objektima ili na javnim i drugim otvorenim površinama.

31. sustavi za satelitsko praćenje i lociranje osoba, vozila i plovila - sastoji se od primopredajnika u vozilu koji omogućava nadzor i vezu s centrom za lociranje i praćenje.

32. „tiha dojava“ - pojam koji označava nečujni prijenos alarmnog signala s javljača u prijemnu centralu.

33. ureĎaj - tehničko sredstvo koje uključenjem u rad izvršava svoj program ili omogućuje neku korisnu radnju.

34. ureĎaji koji sprječavaju neovlaštenu uporabu vozila – ureĎaji ili sustavi konstruirani za sprječavanje nedopuštenog pokretanja motora ili drugih izvora glavnoga pogona vozila kojim se blokira sustav za upravljanje, prijenos snage ili ručica mjenjača vozila.

35. ureĎaji za zaštitu artikala od kraĎe – sustav zaštite kojim se sprječava kraĎa u gospodarskim objektima, posebice trgovinama, a sastoje se od detekcijskih antena, zaštitnih privjesaka ili naljepnica, ureĎaja za njihovo skidanje, aktiviranje i deaktiviranje.

Ĉlanak 4.

Mehaničkom zaštitom, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se: - protubalistički elementi (protubalistička stakla i drugi protubalistički graĎevni materijali) koji se ugraĎuju u prostore štićenih objekata, što uključuje i vozila i plovila, - protuprovalna vrata s bravama sa serijskim brojem ili kodom, - primopredajni pultovi i neprobojne pregrade izraĎene od protubalističkih elemenata, - mehanički sustavi za zaštitu od kraĎe vozila blokadama mjenjača, upravljača i kotača, - protuprovalne nerasprskavajuće folije za staklene površine objekata, - mehanička zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora i sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostora), - trezorska vrata, - trezorski prostor, - rešetke i rešetkasta vrata za trezore ili prostore za pohranu novca, - rešetke za prozore, roloi za izloge i graĎevinske otvore, cestovne zapreke.

Ĉlanak 5.

Elektroničkom zaštitom, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se: - protuprovalni i protuprepadni sustavi, - sustavi video nadzora, - sustavi kontrole i registracije ulaska i pristupa osoba, vozila i plovila, - aplikacije za integraciju sustava tehničke zaštite,

5

- elektronička zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora i sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostorija) s elektroničkim bravama i bravama s vremenskom odgodom otvaranja, - sustavi za satelitsko praćenje i lociranje osoba, vozila i plovila, - ureĎaji za detekciju metalnih predmeta i eksploziva, - rendgenski ureĎaji za kontrolu predmeta.

Ĉlanak 6.

Kombiniranom zaštitom, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju se: - ograde za perimetarsku zaštitu s elektroničkim bravama ili bravama sa serijskim brojem ili kodom, - elektromehaničke barijere (rampe, okretne barijere, cestovni blokatori i srodni ureĎaji) kojima se priječi prilaz ili kretanje štićenim prostorom ili objektom, - kombinirana zaštita opreme za pohranu i čuvanje vrijednosti (kasa/sefova, blagajni, dnevno - noćnih trezora i sigurnosnih depozitnih spremnika, trezora i trezorskih prostorija) s mehanotroničkim bravama, - „interlocking“ sustavi, - protuprovalni sustavi na bazi dimnih zavjesa, - elektrokemijska oprema za zaštitu pri distribuciji vrijednosti i za zaštitu novca u objektima.

Ĉlanak 7. (1) Sustavi tehničke zaštite mogu se meĎusobno integrirati u svrhu povećanja efikasnosti zaštite osoba i imovine. (2) Svaki gospodarski objekt svrstan u I., II., III. i IV. kategoriju, te svaka javna površina na kojoj je uspostavljen video nadzor, u cilju osiguranja neprekidnog rada sustava tehničke zaštite, mora imati osigurati rezervno napajanje električnom energijom putem UPS ureĎaja ili rezervnih baterija ili na drugi način u trajanju od minimalno 30 minuta te imati neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije ili je u slučaju nenadzirane komunikacije potrebno koristiti pričuvni fizički odvojeni komunikacijski kanal, odnosno GSM/GPRS komunikator.

Ĉlanak 8. (1) Protuprovalni sustavi ugraĎuju se na način da se javljači smještaju na mjesta koja pokrivaju ulaze u štićeni objekt (vrata, prozori, staklene stijene i dr.), te na opremu ili ureĎaje za pohranu novca i vrijednosti (kase, sefove, trezore, bankomate i dr.), a protuprepadni javljači na dohvat osobama radi što brţe i neprimjetne aktivacije i dojave. (2) Alarm s protuprovalnih sustava za kategorije objekata I. – IV. spaja se na vanjsku ili unutarnju sirenu, lokalno nadzorno mjesto ili dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje čuvarske sluţbe, dok se alarm s protuprepadnih sustava prosljeĎuje u lokalno nadzorno mjesto ili dojavni sustav zaštitarske tvrtke ili unutarnje čuvarske sluţbe u obliku tzv. „tihe dojave“.

6

Ĉlanak 9. (1) Sustav video nadzora koji se ugraĎuje u štićene objekte i na javne i druge površine mora imati digitalan zapis te zadovoljavati ovim Pravilnikom propisane osnovne zahtjeve za kvalitetom i funkcionalnošću. (2) Kamere mogu imati funkcije odvraćanja, detekcije, prepoznavanja i identifikacije, a minimalna rezolucija kamera mora biti 480 TVL (analogno), odnosno VGA (digitalno). (3) Kamere koje imaju funkciju identifikacije moraju imati horizontalnu rezoluciju minimalno 330 piksela po metru. (4) U vidnom polju kamere ne smiju se nalaziti nikakve prepreke koje bi onemogućavale funkcionalnost sustava. (5) Vanjske kamere moraju biti smještene u zaštitna kućišta ili na drugi odgovarajući način biti zaštićene od uništenja, otuĎenja i utjecaja klimatskih uvjeta te biti funkcionalne i u noćnim uvjetima. (6) Laţne kamere ne spadaju u ureĎaje ili elemente sustava tehničke zaštite. (7) UreĎaj za snimanje mora biti smješten u objektu na način da je zaštićen od uništenja ili otuĎenja (smještaj u posebne ormariće sa zaključavanjem, prostore trezora ili drugih prostorija s kontrolom ulaska i pristupa ili na drugi način) te imati mogućnost prijenosa podataka na medij i u formatu čitljivim na PC računalu, dok video zapisi moraju imati konstantnu kvalitetu slike i brzi pristup snimljenom materijalu. (8) Iznimno, u slučaju da se snimke s videokamera pohranjuju na memorijske kartice, tvrde diskove ili na druge medije koji se nalaze u kameri ili pored kamere, navedeni mediji moraju biti smješteni tako da su nedostupni neovlaštenim osobama. (9) Brzina snimanja mora biti minimalno 2fps po kameri, a minimalna rezolucija snimanja po kameri za funkciju identifikacije mora biti 4CIF, odnosno u skladu s rezolucijom kamere. (10) UreĎaji za snimanje video signala moraju imati mogućnost automatskog starta snimanja nakon nestanka napajanja ureĎaja, te mogućnost programiranja zaštitnih šifri i prava korištenja za pojedine šifre radi kontrole korištenja ureĎaja za snimanje. (11) Ukoliko je sustav video nadzora povezan s protuprovalnim sustavom brzina snimanja treba biti mala, dok se u slučaju alarma video kamerama koje pokrivaju dio prostora iz kojeg je došao signal, brzina snimanja mora povisiti do njezine pune brzine. (12) Za ugradnju kamera, monitora ili drugih ureĎaja ili elemenata video nadzora koji će se koristiti izvan namjene tehničke zaštite Ministarstvo izdaje suglasnost na projektnu dokumentaciju, odnosno odobrava uporabu.

Ĉlanak 10. (1) Provedba tehničke zaštite razumijeva:

7

1. izradu prosudbe ugroţenosti sa snimkom postojećeg stanja štićenog objekta ili

javne i druge površine s analizom opasnosti; 2. izradu sigurnosnog elaborata; 3. definiranje projektnog zadatka; 4. projektiranje tehničke zaštite; 5. izvedbu tehničke zaštite; 6. stručni nadzor nad izvedbom radova; 7. tehnički prijem; 8. odrţavanje i servisiranje tehničke zaštite; 9. uporabu tehničke zaštite. (2) Provedba tehničke zaštite provodi se isključivo unutar perimetra tehničke zaštite koji odvaja objekt ili prostor javne i druge površine od okolnog prostora. (3) Prilikom provedbe tehničke zaštite navedene u stavku 1. ovoga članka treba primjenjivati postojeće hrvatske zakone, norme i druge propise. U nedostatku istih, treba primijeniti odgovarajuće europske, odnosno meĎunarodne norme i druge općeprihvaćene preporuke i pravila struke. (4) Prilikom ugradnje elemenata, ureĎaja i sustava tehničke zaštite moraju se primijeniti odredbe propisa koji ureĎuju područje zahtjeva za proizvode i ocjenu sukladnosti kao i tehnička dopuštenja za graĎevne i druge proizvode, što podrazumijeva obvezu izdavanja certifikata o sukladnosti, uvjerenja o kakvoći i tehničkih dopuštenja za proizvode stavljene na trţište Republike Hrvatske.

Ĉlanak 11.

Prosudba ugroţenosti

(1) Prosudba ugroţenosti je dokument kojim se odreĎuje stvarna razina rizika od počinjenja kaznenih djela i ugroţavanja ţivota i imovine osoba u objektu ili na javnoj i drugoj površini u ovisnosti od vanjskih i unutarnjih faktora ugroţenosti. (2) Prosudba ugroţenosti mora imati dinamički karakter i izraĎuje se za razdoblje od pet (5) godina, nakon čega je potrebna njena revizija. Prosudba ugroţenosti moţe se dinamički osuvremeniti i ranije, što ovisi o bitnim promjenama razine rizika u ili oko objekta ili štićenog prostora kao što su npr. dogradnja prostorija, promjena uvjeta makro lokacije izgradnjom prometnica i novih naselja, promjena broja i frekvencije osoba i vozila, izgled i gustoća vegetacijskog okoliša, porast počinjenja kaznenih djela u objektu, na javnoj i drugoj površini ili četvrti, uspostava dodatnih i alternativnih mjera zaštite te ostalim promjenama koje odreĎuju čimbenike ugroţenosti ili sigurnosti. (3) Reviziju prosudbe ugroţenosti provodi i odobrava Ministarstvo unutarnjih poslova, a postupak revizije podrazumijeva slijedeće korake:

1. utvrĎivanje proteka roka vaţenja izraĎene prosudbe ugroţenosti od strane korisnika,

2. izvješćivanje Ministarstva unutarnjih poslova o proteku roka vaţenja prosudbe ugroţenosti,

8

3. provedbu inspekcijskog nadzora Ministarstva s ciljem utvrĎivanja činjeničnog stanja u objektu ili na javnoj i drugoj površini,

4. izdavanje rješenja kojim se nalaţe izrada nove prosudbe ili se sukladno nepromijenjenom stanju sigurnosti u poslovnici potvrĎuje postojeća prosudba s narednim rokom vaţenja od 5 godina.

Ĉlanak 12.

Prosudba ugroţenosti sastoji se od:

1. formalnog zapisa, kojeg čini:

a) naslovno potpisni list b) zapis o dokumentu c) sadrţaj d) popis primijenjenih propisa i normi e) akt o imenovanju odgovorne osobe za izradu prosudbe ugroţenosti f) odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti tehničke

zaštite 2. snimke postojećeg stanja objekta ili javne i druge površine, koja sadrţi:

a) opis lokacije b) osnovne karakteristike c) graĎevinske karakteristike d) instalacije e) namjena prostora i/ili prostorija f) radni procesi g) vrsta i visina vrijednosti h) organizacija sigurnosti i) stanje dokumentiranosti j) uočeni nedostaci k) kritične točke i ugroţeni prostori i prostorije

3. analize opasnosti 4. kvantifikacije ugroţenosti 5. kategorizacije objekta ili javne i druge površine 6. grafičkih priloga 7. fotodokumentacije 8. zaključka

Ĉlanak 13.

Formalni zapis

(1) Naslovno potpisni list sadrţi sljedeće podatke:

- naziv i sjedište investitora, - naslov i broj tehničke dokumentacije, - vrstu i stupanj tajnosti dokumenta, - ime, prezime i potpis odgovorne osobe tvrtke i odgovorne osobe zaštitarske tvrtke ili obrta tehničke zaštite za izradu predmetnog dokumenta, - datum izrade dokumenta.

9

(2) Zapis o dokumentu sadrţi podatke o broju izraĎenih kopija, podacima o izdavanju i primitku kopija, te osobama koje su izvršile uvid u dokumentaciju s njihovim imenima i prezimenima, datumom uvida i potpisom te podatke o načinu pohrane dokumentacije u pravnoj osobi ili obrtu koja je dokumentaciju izradila. (3) Sadrţaj obuhvaća popis poglavlja koje obuhvaća prosudba ugroţenosti. (4) Dijelom formalnog zapisa mora biti rješenje o imenovanju odgovorne osobe za izradu prosudbe ugroţenosti, dopuštenje za fizičku osobu koja izraĎuje prosudbu ugroţenosti izdanu od strane nadleţne Policijske uprave te odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite kao i popis svih primijenjenih propisa i normi korištenih pri izradi prosudbe ugroţenosti.

Ĉlanak 14.

Snimka postojećeg stanja

(1) Opis lokacije obuhvaća:

- opis lokacije graĎevine u kojoj se nalazi štićeni objekt s tlocrtima objekata i perimetra, odnosno opis lokacije javne i druge površine, - opis okolnih graĎevina, površina i okoliša (namjena, veličina, broj i frekvencija ljudi i vozila i dr.), - načini pristupa štićenom objektu ili javnoj i drugoj površini s tlocrtima objekata i perimetra, - frekvencija prometa radnim danom, vikendom, noću, - stanje kriminaliteta u okolnom prostoru štićenog objekta ili javne i druge površine.

(2) Osnovne karakteristike obuhvaćaju detaljni opis prostorne organiziranosti štićenog objekta ili javne i druge površine, njihove namjene i veličine. (3) GraĎevinske karakteristike objekta obuhvaćaju nosivost konstrukcije, krova, izvedbe pregradnih zidova, stropova i podova, vrata i prozora, ostalih otvora (kanalizacije, ventilacije i drugih pogodnih za neovlašteni ulaz), te stanje izvedenih graĎevinskih elemenata. GraĎevinske karakteristike javne i druge površine obuhvaća vrstu materijala (asfalt, zemljana podloga, travnata površina), nagib terena, postojeće elemente (stepenice, podvoţnjaci, objekti) i dr. (4) Instalacije obuhvaćaju vrstu i stanje napajanja električnom energijom, starost, tip voĎenja, smještaj razvodnih ormara, razvod telefonskih instalacija, tip voĎenja, smještaj centrale, stanje i raspored ostalih instalacija (plin, voda, kanalizacija) te opis instalacija sa stanovišta sigurnosti i moguće sabotaţe. (5) Namjena štićenog objekta ili javne i druge površine obuhvaća opću namjenu svrhe poslovanja ili boravka ljudi i prometala, prikaz namjene pojedinih prostorija i prostora, broj radnih mjesta, rad sa strankama, njihova frekvencija, put kretanja osoba i vrijednosti, način zaključavanja prostorija i dr. (6) Radni procesi obuhvaćaju popis i opis procesa i postupaka bitnih za poslovanje u objektu i za sigurnost objekta (način rada sa vrijednostima, način pohrane, rad sa

10

strankama, dostava i prihvat vrijednosti, količine) te na javnoj i drugoj površini, kao i onih koji se mogu smatrati nepravilnostima. (7) Vrsta i visina vrijednosti i druge štićene imovine u objektu ili na javnoj i drugoj površini definiraju se zajedno sa predstavnicima investitora, kao i načini dostave i otpreme, način pohrane, odreĎivanje odgovornih osoba, uočenih nepravilnosti i dr. (8) Organizacija sigurnosti obuhvaća podatke o načinu organizacije štićenja i vrijednosti u objektu ili na javnoj i drugoj površini kao što su:

- tjelesna zaštita (vanjska usluga ili unutarnja sluţba), njihovo radno vrijeme i način rada, smještaj, kontrola obilaska, intervencija i dr.),

- tehnička zaštita (vrsta, servis, ispisi s ureĎaja dojave, pregled sustava), - organizacijske mjere (obučenost osoblja za korištenje opreme, ureĎaja i sustava,

način ponašanja, zaduţenja i odgovornosti). (9) Stanje dokumentiranosti obuhvaća podatke o dokumentiranosti postojećih sustava zaštite. (10) Prilikom izrade snimke postojećeg stanja treba utvrditi i zabiljeţiti sve uočene sigurnosne nedostatke i propuste u objektu ili na javnoj i drugoj površini, od mjera tehničke zaštite do organizacijskih i drugih procesa, kao i pojedine kritične točke objekta ili javne i druge površine, od graĎevinskih do ostalih.

Ĉlanak 15.

Analizom opasnosti utvrĎuje se i kvantificira stupanj ili veličina rizika. Za svaki ugroţeni objekt ili javnu i drugu površinu potrebno je procijeniti:

1. potencijalni način ugroţavanja (provala, razbojništvo, vandalizam, terorizam, sabotaţa, pronevjera, interne kraĎe i sl.),

2. nositelje opasnosti (vanjski i unutarnji čimbenici), 3. vjerojatnost ugroze, 4. vjerojatnost odvraćanja, onemogućavanja, oteţavanja ili otkrivanja počinitelja uz

postojeće mjere zaštite, 5. posljedice od počinjenja kaznenih djela.

Ĉlanak 16.

(1) Kvantifikacija ugroţenosti je numerički prikaz razine rizika u štićenom objektu ili na javnoj površini. Provodi se prema metodologiji koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 1., 2. i 3.). (2) Čimbenici ugroţenosti odreĎuju kategoriju objekta, odnosno javne površine, a uz obvezatne mjere zaštite propisane pojedinom kategorijom objekte ili javne površine u ovisnosti o rezultatima kvantifikacije, projektom tehničke zaštite će se predvidjeti i druge eventualne potrebne mjere zaštite. (3) Kvantifikacija se ne provodi za površine drugih otvorenih prostora koji ne spadaju u javne površine, bez obzira na njihovu namjenu i veličinu (parkovi, livade, šume i dr.).

11

KATEGORIZACIJA

I. Kategorizacija objekata

Ĉlanak 17. (1) Na temelju podataka iz prosudbe ugroţenosti i rezultata kvantifikacije štićeni objekti kategoriziraju se u jednu od šest (6) kategorija koje obuhvaćaju obvezatne mjere zaštite: 1. I. kategorija - NAJVIŠI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 55 – 75) koji predviĎa: - tjelesnu zaštitu s najmanje jednim (1) lokalnim nadzornim mjestom i sustavom veze sa zaštitarima na štićenom objektu, - ugradnju sustava video nadzora kojim se pokriva unutarnji dio i vanjski perimetar objekta, - ugradnju protuprovalnog i protuprepadnog sustava s dojavom na zaštitarsku tvrtku ili unutarnju čuvarsku sluţbu, - ugradnju kontrole pristupa, - odgovarajuću razinu zaštite od vanjskih upada u informatički sustav, - zaštitu pojedinačnih vrijednosti, - obvezu distribucije gotova novca - novčanica uz primjenu elektrokemijskog sustava zaštite, a kovanica i vrijednosti primjenom odgovarajuće mehaničke zaštite, - primjenu odgovarajućih mjera mehaničke zaštite u objektu, - izradu sigurnosnog Plana postupanja i procedura u slučajevima pretpostavljenih incidentnih situacija, - periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela - minimalno 2 puta godišnje, - periodičku provjeru ispravnosti sustava tehničke zaštite u objektu od strane korisnika ovlaštenih unutarnjim aktom uz voĎenje evidencija. 2. II. kategorija - VISOKI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 45 – 54,9) koji predviĎa: - tjelesnu zaštitu s najmanje jednim (1) lokalnim nadzornim mjestom i sustavom veze sa zaštitarima na štićenom objektu, - ugradnju sustava video nadzora kojim se pokriva unutarnji dio i vanjski perimetar objekta, - ugradnju protuprovalnog i protuprepadnog sustava s dojavom na zaštitarsku tvrtku ili unutarnju čuvarsku sluţbu, - ugradnju kontrole pristupa, - zaštitu pojedinačnih vrijednosti, - za novčarske institucije obvezu distribucije gotova novca - novčanica uz primjenu elektrokemijskog sustava zaštite, a kovanica i vrijednosti primjenom odgovarajuće mehaničke zaštite, - primjenu odgovarajućih mjera mehaničke zaštite u objektu, - periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela - minimalno 1 puta godišnje, - periodičku provjeru ispravnosti sustava tehničke zaštite u objektu od strane korisnika ovlaštenih unutarnjim aktom uz voĎenje evidencija.

12

3. III. kategorija - VIŠI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 35 – 44,9) koji predviĎa: - ugradnju sustava video nadzora kojim se pokriva unutarnji dio i vanjski perimetar objekta, - ugradnju protuprovalnog i/ili protuprepadnog sustava s dojavom na zaštitarsku tvrtku ili unutarnju čuvarsku sluţbu, - ugradnju kontrole pristupa, - za novčarske institucije obvezu distribucije gotova novca - novčanica uz primjenu elektrokemijskog sustava zaštite, a kovanica i vrijednosti primjenom odgovarajuće mehaničke zaštite, - primjenu odgovarajućih mjera mehaničke zaštite u objektu, - periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela - minimalno 1 puta godišnje, - periodičku provjeru ispravnosti sustava tehničke zaštite u objektu od strane korisnika ovlaštenih unutarnjim aktom uz voĎenje evidencija. 4. IV. kategorija - SREDNJI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 25 – 34,9) koji predviĎa: - ugradnju sustava video nadzora kojim se pokriva unutarnji dio i vanjski ulazi u objekt, - ugradnju protuprovalnog i/ili protuprepadnog sustava s dojavom na zaštitarsku tvrtku ili unutarnju čuvarsku sluţbu, - primjenu odgovarajućih mjera mehaničke zaštite u objektu, - periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela - minimalno 1 puta u 2 godine, - provjeru ispravnosti sustava tehničke zaštite u objektu od strane korisnika ovlaštenih unutarnjim aktom uz voĎenje evidencija najmanje 1 puta tjedno. 5. V. kategorija - NIŢI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 20 – 24,9) koji predviĎa: - ugradnju sustava video nadzora kojim se pokriva unutarnji dio i vanjski ulaz u objekt ili primjenu mehaničke zaštite i protuprovalnog sustava sa zvučnom ili svjetlosnom signalizacijom neovlaštenog ulaska u štićeni prostor i istovremenom dojavom osobi koju svojim općim aktom odredi pravna osoba ili obrtnik, odnosno korisnik, - provjeru ispravnosti sustava tehničke zaštite u objektu od strane korisnika uz voĎenje evidencije najmanje 1 puta mjesečno. 6. VI. kategorija - MINIMUM ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 0 – 19,9) koji predviĎa: - ugradnju protuprovalnog sustava sa zvučnom ili tihom dojavom osobi koju svojim općim aktom odredi pravna osoba ili obrtnik, odnosno korisnik, - primjenu odgovarajućih mjera mehaničke zaštite u objektu. (2) Svi sustavi tehničke zaštite za kategorije I. – IV. moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze s dojavnim centrom.

13

II. Kategorizacija javnih površina

Ĉlanak 18.

(1) Na temelju podataka iz prosudbe ugroţenosti i rezultata kvantifikacije javne površine kategoriziraju se u jednu od tri (3) kategorije koje obuhvaćaju obvezatne mjere zaštite: 1. I. kategorija - VISOKI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 45 – 65) – tjelesna zaštita uz korištenje ručnog detektora metala i sustav video nadzora kojim se pokrivaju pristupi javnoj površini sa svih strana, te osigurava optimalna pokrivenost prostora. 2. II. kategorija - SREDNJI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 22 – 44,9) – tjelesna zaštita ili uspostava sustava video nadzora kojim se pokrivaju pristupi javnoj površini, te osigurava optimalna pokrivenost prostora. 3. III. kategorija - NIŢI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti kvantifikatora od 0 – 21,9) – tjelesna zaštita ili uspostava sustava video nadzora kojim se osigurava optimalna pokrivenost prostora.

Ĉlanak 19.

Grafički prilozi obuhvaćaju tlocrtni prikaz objekta ili javne i druge površine s ucrtanim bitnim elementima objekata, raspored prostora i prostorija, prilaza, ulaza/izlaza, kretanja i smještaja vrijednosti, kritičnim točkama, oznakama postojeće zaštite i dr.

Ĉlanak 20. Fotodokumentacija se prilaţe za kategorije objekata I. – IV. i štićene prostore javnih i drugih površina, a sadrţi jasne i pregledne fotografije lokacije vanjskog dijela objekta ili prostora sa svih strana, pristupnih cesta, susjednih objekata, unutarnjih prostorija, smještaja opreme i ostalih detalja koji su u funkciji odreĎivanja razine rizika objekta ili prostora.

Ĉlanak 21. Zaključkom se opisno sagledava stupanj utvrĎenog rizika i utvrĎuju izvori ugroţavanja u objektu ili na javnoj i drugoj površini, a zaključak obvezatno sadrţi i prijedlog preventivnih aktivnosti u cilju postizanja prihvatljive razine sigurnosti osoba i imovine.

Ĉlanak 22.

Sigurnosni elaborat

(1) Na temelju izraĎene prosudbe ugroţenosti izraĎuje se sigurnosni elaborat kojim se predlaţu mjere štićenja i radne procedure koje će rizike uočenih ugroţavanja dovesti na prihvatljivu razinu.

14

(2) Sigurnosnim elaboratom se odreĎuje optimalna razina preventivno - organizacijskih, tehničkih i mjera integralne zaštite, kao i povezanost s drugim tehnološkim sustavima na objektu ili na javnoj i drugoj površini. (3) Dio sigurnosnih elaborata su i sigurnosni planovi i sigurnosne procedure novčarskih institucija, ukoliko se izraĎuju na njihov zahtjev.

Ĉlanak 23.

Projektni zadatak Na temelju izraĎenog sigurnosnog elaborata izraĎuje se projektni zadatak kojim se utvrĎuju svi parametri potrebni za izradu projekta tehničke zaštite, i to: 1. koncept zaštite, 2. odabir vrste i opsega tehničke zaštite, 3. odabir i smještaj ureĎaja i opreme, 4. zahtjevi na sustave i opremu, 5. način provedbe pripremnih radova i smještaj instalacija.

Ĉlanak 24.

Projektiranje tehniĉke zaštite

(1) Na temelju projektnog zadatka, izraĎuje se Projekt tehničke zaštite koji mora sadrţavati slijedeće elemente:

1. naziv pravne osobe ili obrta koji je izradio projekt, 2. presliku odobrenja za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite za pravnu osobu ili obrt, 3. ime i prezime osobe koja je izradila projekt, njegov potpis i broj zaštitarske

iskaznice, 4. naziv i adresu graĎevine ili javne površine na kojoj se provodi tehnička zaštita, 5. naziv investitora, 6. datum izrade, 7. broj projekta, 8. tehnički opis svih predviĎenih elemenata, ureĎaja i sustava tehničke zaštite s

detaljnim tehničkim specifikacijama, 9. raspored tehničke zaštite u štićenom objektu ili na javnoj i drugoj površini, 10. grafičke priloge koji se sastoje od zasebnih tlocrta s ucrtanim elementima i

sastavnicom te simbolima. (2) Grafički prilozi objekata moraju sadrţavati pojedinačne tlocrte: - perimetarske zaštite, - rasporeda prostorija u štićenom objektu, - gotovinskih radnih mjesta i putova novca i vrijednosti, - mjesta ugraĎenih elemenata kontrole pristupa pojedinim prostorijama, - mjesta ugraĎenih protuprovalnih ureĎaja u prostorijama (magnetni kontakti na ulaznim otvorima, javljači i dr.), - mjesta ugraĎenih protuprepadnih elemenata (tipkala, šina, pedala, tipkovnice i centrale),

15

- prostorija gdje se nalaze posebno štićene vrijednosti (trezori, kase, skladišta), - mogućih prodora u objekt (ulazi/izlazi, prozori, ostali otvori) i kritičnim točkama te prostorima ili predmetima s povećanom ugrozom u odnosu na vrstu kaznenog djela i vrstom njihove zaštite (rešetke, folije), - vanjskih i unutarnjih kamera s ucrtanim područjem pokrivanja prostora, - ostalih elemenata tehničke i druge zaštite u objektu, - blok sheme sustava tehničke zaštite. (3) Grafički prilozi javnih površina moraju sadrţavati pojedinačne tlocrte: - tlocrt perimetra javne površine s ucrtanim granicama štićenog prostora, objektima i graĎevinama te prometnom i drugom infrastrukturom, - pristupne ceste i ulice kojima se dolazi na javnu površinu te ostala mjesta pristupa, - mjesta na javnoj površini na kojima se nalaze najugroţeniji objekti, graĎevine ili točke okupljanja osoba, - mjesta na javnoj površini koja imaju visoki značaj (posebno vrijedni spomenici kulture, parkovna vrijednost, gospodarska djelatnost visoke ugroze i sl.), - mjesta smještaja ureĎaja tehničke zaštite (kamere ili rampe), - prostorni pregled pokrivanja obima prostora javne površine kamerama, - optimalna mjesta za tjelesnu zaštitu. (4) Projekt sustava tehničke zaštite izraĎuje se za kategorije I. – IV. objekata iz članka 17. ovoga Pravilnika i za sve kategorije javnih površina, dok se za V. i VI. kategoriju objekata te druge površine otvorenih prostora izraĎuje samo Prosudba ugroţenosti te akt naziva „Prijedlog mjera zaštite“ s tlocrtom (skicom) ugradnje elemenata ili sustava tehničke zaštite. Prijedlog mjera zaštite sadrţi elemente projektnog zadatka. (5) Prosudba ugroţenosti, sigurnosni elaborat i projektni zadatak čine sastavni dio projekta sustava tehničke zaštite, a zajedno čine projektnu dokumentaciju. (6) Projektnu dokumentaciju smiju izraĎivati samo pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje odnosno dopuštenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, na način i pod uvjetima utvrĎenim Zakonom o privatnoj zaštiti. (7) Za postojeće ureĎaje ili sustave tehničke zaštite objekata kategorije I. – IV. iz članka 17. ovoga Pravilnika i za sve kategorije javnih i drugih površina, koji su ugraĎeni bez projektne dokumentacije iz stavka 4. ovoga članka, treba izraditi projekt izvedenog stanja. (8) Projektna dokumentacija iz stavka 3. ovoga članka ne izraĎuje se za vozila i plovila. Tehnička dokumentacija za vozila i plovila sastoji se od: - radnog naloga s opisom zadatka ugradnje elemenata, ureĎaja ili sustava tehničke

zaštite te tehničkim specifikacijama ugraĎene opreme, - tehničkih karakteristika ureĎaja proizvoĎača, - potvrde o usklaĎenosti s propisima i zapisnika o tehničkom prijemu s pripadajućim

potvrdama o tehničkoj sukladnosti proizvoda.

16

Ĉlanak 25.

Izvedba tehniĉke zaštite Izvedba tehničke zaštite razumijeva:

1. izvedbu instalacija za ugradnju elektroničke tehničke zaštite, 2. ugradnju elemenata, ureĎaja i opreme, 3. programiranje, podešavanje i ispitivanje elemenata, ureĎaja, opreme i sustava tehničke zaštite te njihovo puštanje u probni rad, 4. verifikaciju i tehnički prijem, 5. izradu uputa za rukovanje, 6. obuku korisnika, odnosno osoblja.

Ĉlanak 26. (1) Izvedbi tehničke zaštite prethode pripremni radovi koji uključuju:

- temeljne pripremne graĎevinske radove (zidanje, probijanje, ukopavanje, varenje i sl.), pri čemu se za zidane konstrukcije primjenjuje tehnički propis za zidane konstrukcije,

- temeljne pripremne elektroinstalacijske radove (postavljanje kabelskih polica i instalacijskih cijevi i kabela do spojnih točaka), pri čemu se primjenjuje tehnički propis za graĎevne proizvode. (2) Izvedba pripremnih radova tehničke zaštite ne smatra se provedbom tehničke zaštite u smislu odredaba ovog Pravilnika. (3) Pravne i fizičke osobe pri obavljanju pripremnih radova u izvedbi tehničke zaštite, ukoliko nemaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite, ne smiju imati uvid u cjelokupnu projektnu dokumentaciju, već samo u dio koji im omogućava provedbu pripremnih radova. (4) Izvedba instalacija za ugradnju elektroničke tehničke zaštite obuhvaća ispitivanje i spajanje vodova od spojnih točaka do ureĎaja tehničke zaštite, a navedene instalacije moraju biti izvedene sukladno propisima koji ureĎuju uvjete izvedbe električkih instalacija. (5) Za izvedbu mehaničke zaštite iz članka 4. ovoga Pravilnika pravne i fizičke osobe duţne su imati odobrenje odnosno dopuštenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite izuzev za ugradnju roloa za izloge i graĎevinske otvore te cestovne zapreke.

Ĉlanak 27.

(1) Nakon pripremnih radova ugraĎuju se elementi, ureĎaji, oprema i sustavi tehničke zaštite sukladno projektnoj dokumentaciji i uputama proizvoĎača ureĎaja i opreme. (2) Svaki pojedinačni element, ureĎaj ili sustav tehničke zaštite mora imati upute za rukovanje na hrvatskom jeziku koje se po izvedbi uručuju vlasniku ili korisniku objekta.

17

(3) Verifikacija ureĎaja i opreme, odnosno ugraĎenih sustava tehničke zaštite obavlja se puštanjem u probni rad, a ispravnost se potvrĎuje radnim nalogom ili drugim odgovarajućim dokumentom. (4) Obuku osoblja koje će upravljati ureĎajima ili sustavima tehničke zaštite provodi izvoĎač, koji za tu namjenu odreĎuje fizičku osobu – zaštitara tehničara, te o istome sastavlja bilješku koja sadrţi:

- datum provedbe obuke, - naziv pravne osobe ili obrta u kojoj su ugraĎeni sustavi tehničke zaštite ili naziv vlasnika javne i druge površine, - ime i prezime fizičkih osoba koje pohaĎaju obuku, - procjenu obučenosti osoba, - potpis ovlaštene osobe u pravnoj osobi ili obrtnika koji provode obuku, - popis fizičkih osoba koje su prošle obuku s njihovim potpisima.

(5) Osoba koja u svojim poslovnim prostorijama ili na javnim i drugim površinama koristi ureĎaje ili sustave tehničke zaštite, nakon njihove ugradnje pisanom izjavom se obvezuje da će iste koristiti u skladu s uputama proizvoĎača i sukladno odredbama Zakona o privatnoj zaštiti. (6) Pravne osobe i obrtnici koji izvode tehničku zaštitu te vlasnici ili korisnici ugraĎenih ureĎaja ili sustava tehničke zaštite duţni su osigurati sigurnu pohranu svih dokumenata tehničke zaštite i voditi evidenciju o svim izraĎenim kopijama. (7) Sigurna pohrana dokumenata tehničke zaštite podrazumijeva pohranjivanje u prostore koji ih mogu na odgovarajući način, primjenom mehaničke, elektroničke ili kombinirane zaštite zaštititi od uništenja, otuĎenja ili pristupa od strane neovlaštenih osoba. (8) Svaka izraĎena kopija mora biti brojčano označena, a uvid u projektnu dokumentaciju smiju imati osobe koje imaju ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite propisane razine ili odgovorna osoba korisnika.

Ĉlanak 28.

(1) UreĎaji i sustavi tehničke zaštite mogu biti povezani na centralni dojavni sustav (CDS) zaštitarske tvrtke koja pruţa usluge tjelesne zaštite, radi pruţanja intervencije po dojavnom signalu u dojavnom centru. (2) Dojavni centar mora zadovoljavati uvjete propisane propisima koji ureĎuju uvjete koje moraju ispunjavati prostori u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite. (3) Osim načina spajanja iz stavka 1. ovoga članka, ureĎaji i sustavi tehničke zaštite mogu biti spojeni na dojavni centar trgovačkog društva za tehničku zaštitu ili obrta tehničke zaštite radi pruţanja usluge centralnog tehničkog nadzora (CTN), odnosno intervencije u slučajevima tehničkih kvarova. U slučaju teţih oblika kvarova koji mogu potrajati duţe vrijeme ili više dana, do otklanjanja kvara objekt je potrebno štititi tjelesnom ili alternativnom tehničkom zaštitom.

18

(4) Svaki izlazak interventne ekipe po dojavi na CDS ili CTN mora biti evidentiran i dokumentiran od strane odgovorne osobe za intervenciju i koja se sastavlja odmah po završetku intervencije. (5) U operativnom centru CDS-a rukovanje sustavima dojave mora obavljati osoba koja ima dopuštenje Ministarstva unutarnjih poslova za čuvara, zaštitara ili zaštitara – tehničara. (6) U operativnom centru CTN-a rukovanje sustavima dojave mora obavljati osoba koja ima dopuštenje Ministarstva unutarnjih poslova za zaštitara – tehničara. (7) Zapis o intervenciji sadrţi podatke:

- datum dojave, - sat i minutu dojave, - sat i minutu izlaska na intervenciju, - sat i minutu dolaska na mjesto dogaĎaja, - opis zatečenog stanja na objektu ili štićenom prostoru, - opis postupanja na objektu ili štićenom prostoru, - sat i minutu završetka postupanja, - potpis voditelja intervencije.

Ĉlanak 29. (1) Poslovi tehničke zaštite mogu se obavljati samo na temelju radnog naloga koji mora sadrţavati sljedeće podatke:

1. naziv trgovačkog društva ili obrta tehničke zaštite, 2. broj radnog naloga i period za koji se odnosi, 3. datum izdavanja radnog naloga, 4. ime i prezime zaštitara – tehničara, 5. broj iskaznice zaštitara – tehničara, 6. stručna sprema zaštitara – tehničara, 7. naziv i adresa investitora, 8. naziv i adresa objekta ili javne i druge površine u kojima se izvodi tehnička zaštita, 9. opis posla i zaključak, 10. vrijeme početka i završetka posla, 11. ime i prezime, te potpis odgovorne osobe izvoĎača, 12. ime i prezime, te potpis zaštitara - tehničara.

(2) Za vrijeme obavljanja poslova tehničke zaštite zaštitar - tehničar mora kod sebe imati ispunjen radni nalog za dan/period obavljanja posla i iskaznicu zaštitara - tehničara. (3) Pravna ili fizička osoba koje su obavile poslove iz stavka 1. ovoga članka duţne su čuvati radni nalog najmanje godinu dana od dana njegovog izdavanja. (4) Obrazac radnog naloga tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 4.).

19

Ĉlanak 30.

Struĉni nadzor nad izvedbom radova

(1) Stručni nadzor nad provedbom tehničke zaštite iz članka 10., stavak 1. točka 1. – 5. ovoga Pravilnika obavljaju osobe iz članka 45. st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti, odnosno nadzorni inţenjeri. (2) Stručni nadzor obavlja se na način i pod uvjetima utvrĎenim Zakonom o privatnoj zaštiti i ostalim propisima koji ureĎuju poslove stručnog nadzora. (3) Nadzornog inţenjera odabire investitor. Nadzorni inţenjer ne moţe ujedno biti izvoĎač sustava tehničke zaštite na objektu kojemu je u nadzoru. (4) Nadzorni inţenjer svojim potpisom potvrĎuje odgovarajuću kvalitetu izvedbe i usklaĎenost sa projektnom dokumentacijom, a svojim potpisom na potvrdu i zapisnik o tehničkom prijemu verifikaciju, ispravnost i funkcionalnost ugraĎenog sustava. (5) Poslovi stručnog nadzora obavljaju se za kategorije I. – IV. ovoga Pravilnika i za javne površine.

Ĉlanak 31.

Tehniĉki prijem

(1) Tehnički prijem po provedbi tehničke zaštite razumijeva:

1. provjeru ispravnosti i funkcionalnosti svih ureĎaja i opreme koji čine sustav tehničke zaštite, 2. provjeru usklaĎenosti ugraĎene tehničke zaštite s projektnom dokumentacijom, 3. provjeru obučenosti osoblja, 4. provjeru korisničkih uputa za rukovanje, 5. provjeru dokaza kvalitete ugraĎene opreme.

(2) Tehnički prijem iz stavka 1. ovoga članka obavlja ovlašteni predstavnik vlasnika ili korisnika objekta, odnosno javne i druge površine i izvoĎača, a za objekte iz kategorije I. – IV. i javne površine i uz nadzor nadzornog inţenjera. (3) O obavljenom tehničkom prijemu sastavlja se zapisnik kojega potpisuju osobe iz stavka 2. ovoga članka. (4) IzvoĎač izdaje vlasniku ili korisniku objekta potvrdu da je tehnička zaštita izvedena sukladno odredbama ovoga Pravilnika, koju za kategorije I. – IV. i javne površine potpisuje i nadzorni inţenjer. Sastavni dio potvrde je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka. (5) Obrasci potvrde (Prilog 5.) i zapisnika (Prilog 6.) tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio. (6) Pri ugradnji ili zamjeni pojedinačnih elemenata sustava ili pojedinačnih ureĎaja u objekte ili na javne površine i njihovom servisiranju ne provodi se postupak tehničkog

20

prijema, kako je opisano u stavcima 1. – 5. ovoga članka, već izvoĎač korisniku izdaje presliku radnoga naloga koji sadrţi opis izvedenih poslova i zaključak kojim se potvrĎuje ispravnost i funkcionalnost ugraĎenih elemenata ili ureĎaja.

Ĉlanak 32.

Odrţavanje i servisiranje sustava tehniĉke zaštite

(1) Poslove odrţavanja i servisiranja sustava tehničke zaštite mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje poslova tehničke zaštite (u daljnjem tekstu: izvoĎač). (2) IzvoĎač je duţan:

- ponuditi odrţavanje i servisiranje sustava u jamstvenom roku, a na zahtjev korisnika i izvan njega,

- omogućiti isporuku potrebnih pričuvnih dijelova u razdoblju pet (5) godina od dana puštanja sustava u rad,

- uručiti korisniku primjerak radnog naloga za poslove servisiranja, zamjene ili nadogradnje sustava tehničke zaštite, sukladno odredbi članka 31. stavak 6. ovoga Pravilnika.

Ĉlanak 33.

Uporaba sustava tehniĉke zaštite

(1) Vlasnik ili korisnik štićenog objekta ili javne i druge površine:

- duţan je osigurati odrţavanje u ispravnom stanju ugraĎenih sustava tehničke zaštite kao i njegovih dijelova i najmanje jednom godišnje ih redovno servisirati,

- u objektima ili na javnim površinama u kojima je ugraĎen video nadzor duţan je osigurati da se na vidnom mjestu pri ulasku u štićeni objekt kao i u unutrašnjosti prostorija te na javnoj ili drugoj površini obznani posjetiteljima da se prostor nadzire sustavom video nadzora,

- u objektima ili na javnim i drugim površinama u kojima je ugraĎen video nadzor ne smije koristiti podatke o osobama prikupljene sustavom tehničke zaštite izvan njihove zakonske namjene,

- duţan je sve podatke pribavljene sredstvima tehničke zaštite sačuvati najmanje 168 sati na mediju na kojem su pohranjeni, a na pisani zahtjev nadleţnog tijela za provoĎenje kaznenog progona, radi korištenja u kaznenom ili prekršajnom postupku, predati ih bez naknade,

- duţan je inspektoru ovlaštenom za nadzor na svakom objektu ili javnoj i drugoj površini omogućiti pregled dokumentacije i svih elemenata, ureĎaja i sustava tehničke zaštite,

- ne smije koristiti sustave i ureĎaje tehničke zaštite na način da ugroţava privatnost drugih osoba,

- duţan je provoditi periodičku provjeru ispravnosti sustava tehničke zaštite, ovisno o kategoriji objekta,

- duţan je izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova o namjeri prestanka korištenja tehničke zaštite u slučaju da je ista uspostavljena privremeno za potrebe praćenja ili

21

štićenja tijekom nekog dogaĎaja, te se s objekta ili javne i druge površine namjerava ukloniti. (2) Periodičku provjeru osposobljenosti osoblja za rukovanje sustavima tehničke zaštite te postupanja i ponašanja u slučajevima počinjenja kaznenih djela provode odgovorne osobe za sigurnost ili pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite uz izdavanje odgovarajuće potvrde o osposobljenosti. (3) Periodička provjera ispravnosti sustava tehničke zaštite podrazumijeva provjeru protuprovalnog sustava pri ulasku/izlasku u objekte, provjeru ispravnosti protuprepadnih javljača uključivanjem uz povratnu informaciju iz dojavnog centra, provjeru ispravnosti kamera vizualnim pregledom pojedinih kamera ili putem slike na monitoru, provjeru vremena i kvalitete zapisa na snimaču, vizualnu provjeru ugraĎenosti i neoštećenosti svih ureĎaja (kamera, snimača, javljača, tipkovnica, elektrokemijskih ureĎaja i dr.), a forma i sadrţaj propisuje se općim aktom korisnika.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 34.

Tehnička zaštita vozila mora biti usklaĎena s posebnim propisima koji ureĎuju tehničke zahtjeve vozila i njihovu homologaciju s obzirom na ureĎaje za sprječavanje neovlaštene uporabe motornih vozila.

Ĉlanak 35.

Pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje poslova tehničke zaštite, te vlasnici i korisnici štićenih objekata i javnih i drugih površina u/na kojima je ugraĎena tehnička zaštita duţni su uskladiti provedbu poslova tehničke zaštite s odredbama ovog Pravilnika, odnosno uskladiti projektnu dokumentaciju i dograditi ili zamijeniti elemente, ureĎaje i sustave tehničke zaštite u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Ĉlanak 36.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaţiti Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite ("Narodne novine" broj 198/03.).

Ĉlanak 37.

Postupci izrade prosudbi ugroţenosti i ostale projektne dokumentacije, započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se i dovršiti prema odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite ("Narodne novine" broj 198/03.).

Ĉlanak 38. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

22

Broj: ____________________________ Ministar Zagreb, 09. svibnja 2013.g. Ranko Ostojić

23

Prilog 1.

KVANTIFIKACIJA PROSUDBE UGROŢENOSTI

- Izraĉun stupnja ugroţenosti - Stupanj ugroţenosti (Su) odreĎuje se na temelju izračuna kvantifikatora prosudbe

(Kp) koji ovisi o vrijednosti kvantifikacije čimbenika ugroţenosti (Ui) i vrijednosti kvantifikacije čimbenika sigurnosti (Sj) odreĎenih prosudbom ugroţenosti za odreĎeni objekt.

Stupanj ugroţenosti (Su) ovisi o vrijednosti kvantifikatora prosudbe (Kp) koji se izračunava tako da se od vrijednosti parametra ugroţenosti (Pu) oduzme vrijednost parametra sigurnosti (Ps).

Parametar ugroţenosti (Pu) je suma vrijednosti svih čimbenika ugroţenosti (Ui), a vrijednost čimbenika ugroţenosti (Ui) je umnoţak teţišnih udjela (TUui) s ocjenom odgovarajućeg čimbenika ugroţenosti (Oui).

Parametar sigurnosti (Ps) je suma vrijednosti svih čimbenika sigurnosti (Sj), a vrijednost čimbenika sigurnosti (Sj) je umnoţak teţišnih udjela (TUsj) s ocjenom odgovarajućeg čimbenika sigurnosti (Osj).

Stupanj ugroţenosti predstavlja mjeru za rizik koji po svojim karakteristikama za korisnika moţe biti zadovoljavajući (podnošljiv i prihvatljiv) ili nezadovoljavajući (od povišenog do vrlo visokog rizika).

Stupanj ugroţenosti odreĎuje se u pet razreda koji spadaju u tri područja: - neprihvatljivo (povišen, visok i vrlo visok rizik) – nepoţeljno stanje koje zahtjeva

neodloţno poduzimanje mjera za povećanje sigurnosti i smanjenje ugroţenosti; - podnošljivo (stanje izmeĎu prihvatljivog i neprihvatljivog koje podrazumijeva

primjenu dodatnih mjera smanjenja ugroţenosti i/ili povećanja sigurnosti). - prihvatljivo (moguć dogaĎaj ili šteta, ali je vjerojatnost dogaĎaja mala, a šteta

nadoknadiva) – zahtjeva eventualno unaprjeĎenje i osuvremenjivanje postojećih mjera zaštite;

Ovisno o izračunatom kvantifikatoru procjene (Kp), stupanj ugroţenosti (Su) se

odreĎuje prema tablici:

Stupanj ugroţenosti (Su)

Područje kvantifikatora procjene (Kp)

Novčarske institucije Ostali objekti Javne površine

Jednako ili veće od

Do Jednako

ili veće od Do

Jednako ili veće od

Do

vrlo visoki rizik [1] 35,0 74,0 35,0 74,0 35,0 66,0

visoki rizik [2] 5,1 34,9 5,1 34,9 5,1 34,9

povišeni rizik [3] -5,0 5,0 -5,0 5,0 -5,0 5,0

podnošljiv rizik [4] -34,9 -4,9 -34,9 -4,9 -34,9 -4,9

prihvatljiv rizik [5] -72,0 -35,0 -72,0 -35,0 -60,0 -35,0

24

KVANTIFIKACIJA PROSUDBE UGROŢENOSTI OBJEKATA NOVĈARSKIH INSTITUCIJA

1. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UGROŢENOST

OBJEKTA NOVČARSKE INSTITUCIJE (Ui)

U 1 Povijest počinjenja kaznenih djela – razbojništvo i pokušaji razbojništava, razbojničke kraĎe, provale i pokušaji provale, vandalizam, sabotaţa, terorizam

U 2 Makro lokacija objekta U 3 Mikro lokacija objekta

U 4 Veličina objekta U 5 Ugroţene vrijednosti u objektu U 6 Organizacija prostora

U 7 Broj radnih mjesta s gotovim novcem i/ili vrijednostima U 8 Dostupnost novca i vrijednosti

U 9 Broj i vrsta mehaničkih prepreka do novca i vrijednosti U 10 Prosječni dnevni broj stranaka

Čimbenici koji utječu na povećanje ugroţenosti objekta novčarske institucije

kategorizirani su ocjenama od 0 – 5, a njihova vaţnost u odreĎivanju ukupne ugroţenosti definirana je koeficijentom teţine.

Koeficijenti teţine su 2.5, 2, 1.5, 1 i 0.5. Najvaţniji čimbenik 5 puta više utječe na ukupni rizik od najmanje bitnog čimbenika.

2. MJERE KOJE UTJEČU NA SMANJENJE UGROŢENOSTI OBJEKTA NOVČARSKE INSTITUCIJE (Sj)

S 1 Tjelesna zaštita S 2 Brzina intervencije zaštitara ili policije S 3 Mehanička zaštita S 4 Organizacijske mjere S 5 Protuprovalni/protuprepadni sustav S 6 Kontrola pristupa S 7 Video nadzor S 8 Integracija i centralizacija S 9 Dinamička prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite S 10 Edukacija i provjera znanja korisnika

Mjere koji utječu na smanjenje ugroţenosti objekta novčarske institucije

kategorizirani su ocjenama od 0 – 5, a njihova vaţnost u odreĎivanju ukupne ugroţenosti definirana je koeficijentom teţine.

Koeficijenti teţine su 2.5, 2, 1.5, 1 i 0.5. Najvaţniji čimbenik 5 puta više utječe na smanjenje ugroţenosti od najmanje bitnog čimbenika.

25

Prilog 1.a. TABLICA IZRAČUNA PROSUDBA UGROŢENOSTI: (upiši broj ili oznaku)

Tvrtka procjenitelj

Objekt: (naziv objekta novčarske institucije)

Datum prosudbe:

Adresa

Prethodna prosudba: Odgovorna osoba: Redni broj:

Poštanski broj i grad Kp: Datum:

ČIMBENICI UGROŢENOSTI

ČIMBENICI SIGURNOSTI

OZNAKA NAZIV

Teţišni

udjel

Ocjena

[Oui]

Vrijednost

[Ui]

OZNAKA NAZIV Teţišni udjel Ocjena [Osj] Vrijednost

[Sj]

U1 povijest počinjenja kaznenih djela u objektu 2,5 0 0

S1 tjelesna zaštita 2,5 0 0

U2 makro lokacija 2 0 0

S2 brzina intervencije zaštitara ili policije 2 0 0

U3 mikro lokacija 2 0 0

S3 mehanička zaštita 2 0 0

U4 veličina objekta 1,5 0 0

S4 organizacijske mjere 1,5 0 0

U5 ugroţene vrijednosti u objektu 1,5 0 0

S5 protuprovalni/protuprepadni sustav 1,5 0 0

U6 organizacija prostora 1,5 0 0

S6 kontrola pristupa 1,5 0 0

U7

broj radnih mjesta s gotovim novcem i/ili

vrijednostima 1,5 0 0

S7 video – nadzor 1,5 0 0

U8 dostupnost novca i vrijednosti 1 0 0

S8 integracija i centralizacija 1 0 0

U9

broj i vrsta mehaničkih prepreka do novca i

vrijednosti 1 0 0

S9 dinamička prosudba ugroţenosti i

osuvremenjivanje mjera zaštite 1 0 0

U10 prosječni dnevni broj stranaka 0,5 0 0

S10 edukacija i provjera znanja korisnika 0,5 0 0

Parametar ugroţavanja [Pu]:

Parametar sigurnosti [Ps]:

26

Kvantifikator procjene [Kp]:

Stupanj ugroţenosti

Područje kvantifikatora procjene [Kp]

Procijenjeni stupanj ugroţenosti

jednako i

veće od do

MP:

vrlo visoki rizik [1] 35,0 74,0 vrlo visoki rizik

visoki rizik [2] 5,1 34,9 visoki rizik

(upiši ime i prezime)

povišeni rizik [3] -5,0 5,0 povišeni rizik

podnošljiv rizik [4] -4,9 -34,9 podnošljiv rizik

prihvatljiv rizik [5] -35,0 -72,0 prihvatljiv rizik

(potpis)

27

Prilog 1.b. Obrazac za kvantifikaciju objekata novčarskih institucija Čimbenik ugroţenosti Čimbenik sigurnosti

Oznaka Naziv Ocjena Teţišni udjel Oznaka Naziv Ocjena Teţišni udjel

U 1

Povijest poĉinjenja kaznenih djela

2.5 S 1

Tjelesna zaštita

2.5

Od 5 KD ili pokušaja KD od početka rada objekta

5 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na

lokalnom mjestu nadzora u objektu

5

Do 4 KD ili pokušaja KD u 3 godine 4 Jedan zaštitar s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na

lokalnom mjestu nadzora u objektu

4

Do 3 KD ili pokušaja KD u 2 godine 3 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti

3

2 KD ili pokušaj KD u 2 godine 2 Dva i više zaštitara s oruţjem 2

KD ili pokušaj KD prije 2 i više godina 1 Jedan zaštitar s oruţjem 1

Bez KD 0 Jedan zaštitar bez oruţja ili stalni ili povremeni obilasci objekta

0,5

Bez zaštitara 0

U 2

Makro lokacija

2 S 2

Brzina intervencije zaštitara ili policije

2

Visoka ugroţenost okolnog prostora 5 Intervent na objektu 5

Viša ugroţenost okolnog prostora 4 Intervencija za manje od 5 min. 4

Srednja ugroţenost okolnog prostora 3 Intervencija do 10 min. 3

Niţa ugroţenost okolnog prostora 2 Intervencija za 11 – 15 min. 2

Niska ugroţenost okolnog prostora 1 Intervencija za 16 – 20 min. 1

Minimalna ugroţenost okolnog prostora 0 Intervencija za 21 – 30 min. 0,5

Intervencija za više od 30 min. 0

U 3

Mikro lokacija

2 S 3

Mehaniĉka zaštita

2

Stambeno-poslovna zona izvrsno prometno povezana

5 Pohrana novca i vrijednosti iza neprobojnih stijena

5

Stambeno-poslovna zona dobro prometno povezana

4 Interlocking ulaz, protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za

smještaj vrijednosti, rešetke ili protuprovalne folije na staklima,

metalne kase

4

Stambeno-poslovna zona primjereno prometno povezana

3 Protuprovalna vrata na ulazu u prostor za smještaj vrijednosti i

metalne kase

3

Stambeno-poslovna zona loše prometno povezana

2 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i/ili metalne kase

2

Stambeno-poslovna zona vrlo loše prometno povezana

1 Pohrana novca i vrijednosti u metalne kase

1

Pješačka zona 0,5 Pohrana novca i vrijednosti u uredske ormare ili ladičare

0,5

U 4

Veliĉina objekta

1,5 S 4

Organizacijske mjere

1,5

do 150 m2 5 Primjena 5 procedura 5

od 151 – 250 m2 4 Primjena 4 od 5 procedura 4

od 251 – 400 m2 3 Primjena 3 od 5 procedura 3

od 401 – 750 m2 2 Primjena 2 od 5 procedura 2

od 751 – 1000 m2 1 Primjena 1 od 5 procedura 1

> 1000 m2 0,5 Bez procedura 0

U 5

Ugroţene vrijednosti u objektu

1.5 S 5

Protuprovalni/protuprepadni sustav

1,5

>2.000.000 kn 5 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, kontrola pristupa sa šiframa prisile, šifre nasilnog otvaranja blagajne ili kase, prostorni i magnetski javljači,

sustav blokade interlocking vrata

5

od 500.000 - 1.999.999 kn 4 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, kontrola pristupa sa šiframa prisile, šifre nasilnog otvaranja blagajne ili kase, prostorni i magnetski javljači

4

od 200.000 - 499.999 kn 3 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, kontrola pristupa sa šiframa prisile,

prostorni i magnetski javljači

3

od 10.000 - 199.999 kn 2 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, prostorni i magnetski javljači

2

do 10.000 kn 1 Samo radna mjesta s novcem i vrijednostima imaju PP tipkalo ili

šinu sa dojavom

1

Bezgotovinsko poslovanje 0 Samo protuprovalni sustav s javljačima s prostorno zaštitom i

glasnom dojavom bez protuprepadnog sustava

0,5

Bez protuprovalnog i protuprepadnog sustava

0

U 6

Organizacija prostora

1,5 S 6

Kontrola pristupa

1,5

Jedna prostorija 5 Nadziran i uvjetovan ulaz u objekt 5

Dva funkcionalno odvojena prostora 4 Više vrata s kontrolom pristupa s interlockingom do ulaza u štićeni prostor s vremenskom blokadom

otvaranja kase ili trezora

4

Tri funkcionalno odvojena prostora 3 Više vrata s kontrolom pristupa s interlockingom do ulaza u štićeni

prostor

3

Četiri funkcionalno odvojena prostora 2 Kontrola pristupa od dvaju ili više vrata do ulaza u štićeni prostor

2

Pet funkcionalno odvojenih prostora 1 Kontrola pristupa ili sustav za 1

28

zaštitu artikala na ulazu u objekt

Šest i više funkcionalno odvojenih prostora 0,5 Bez kontrole pristupa 0

U 7

Broj radnih mjesta s gotovim novcem i/ili vrijednostima

1,5 S 7

Video nadzor

1,5

1 radno mjesto bez sigurne pohrane novca i vrijednosti

5 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost vanjskog i

unutarnjeg perimetra; kvalitetan snimač zaštićen od otuĎenja

5

2 i više radnih mjesta bez sigurne pohrane novca i vrijednosti

4 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost vanjskog i unutarnjeg perimetra; snimač nije

zaštićen od otuĎenja

4

1-2 radna mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti

3 Odgovarajući broj kamera i njihova rezolucija; nedovoljna pokrivenost vanjskog i/ili unutarnjeg perimetra

3

3-5 radnih mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti

2 Odgovarajući broj kamera, slabije rezolucije od identifikacije

2

>5 radnih mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti

1 Neodgovarajući broj kamera i/ili loša kvaliteta snimke

1

>5 radnih mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti u odvojenom prostoru

0,5 Bez video nadzora 0

U 8

Dostupnost novca i vrijednosti

1 S 8

Integracija i centralizacija

1

Kasa ili sef u vidnom polju stranaka, bez prepreke

5 Integracija svih sustava zaštite i poslovno informatičkih sustava uz

dojavu

5

Kasa ili sef u vidnom polju, s preprekom 4 Integracija 3 i više sustava zaštite s dojavom

4

Kasa ili sef skriven, bez prepreka 3 Integracija dva sustava zaštite s dojavom

3

Kasa ili sef u skrivenom prostoru, učvršćena 2 TCP/IP dojava prepada i provale 2

Kasa ili sef sa na drugoj etaţi 1 Dojava prepada ili provale 1

Kasa ili sef na drugoj etaţi s više prepreka ili trezorski prostor

0,5 Bez integracije 0

U 9

Vrsta mehaniĉkih prepreka u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima

1 S 9

Dinamiĉka prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite

1

Niski pultovi s kasama s otvaranjem putem numeričkih šifri otvaranja

5 Dinamička prosudba ugroţenosti po potrebi ili najmanje svakih 6

mjeseci

5

Visoki pultovi s kasama s otvaranjem putem numeričkih šifri otvaranja

4 Prosudba ugroţenosti svake godine

4

Niski pultovi s kasama s vremenskom odgodom otvaranja

3 Prosudba ugroţenosti svake 2 godine

3

Visoki pultovi s kasama s vremenskom odgodom otvaranja

2 Prosudba ugroţenosti nakon 5 godina

2

Poslovanje s novcem i vrijednostima iza djelomično neprobojnih stijena

1 Prosudba ugroţenosti nakon štetnog dogaĎaja

1

Poslovanje s novcem i vrijednostima iza neprobojnih stijena

0 Prosudba ugroţenosti samo kod ugradnje sustava

0,5

U 10

Prosjeĉni dnevni broj stranaka

0.5 S 10

Edukacija i provjera znanja korisnika

0.5

Manje od 50 stranaka dnevno 5 Edukacija i provjera svakih 6 mjeseci ili češće

5

51 – 100 stranaka dnevno 4 Edukacija i provjera svakih 12 mjeseci

4

101 – 300 stranaka dnevno 3 Edukacija i provjera svake 2 godine

3

301 – 600 stranaka dnevno 2 Djelomična edukacija i provjera prilikom redovnog odrţavanja

2

601 – 1.000 stranaka dnevno 1 Inicijalna edukacija i provjera samo na primopredaji sustava, dorade ili

proširenja

1

> 1.000 stranaka dnevno 0,5 Bez edukacije 0

29

Prilog 1.c. Obrazac za kvantifikaciju objekata novĉarskih institucija – ĈIMBENICI UGROŢENOSTI U 1 Povijest poĉinjenja kaznenih djela (KD)

Ukoliko je u objektu već počinjeno uspješno kazneno djelo, objekt ima sigurnosnih propusta i uslijed toga vjerojatnost ponovnog počinjenja je veća. Ovaj čimbenik ugroţenosti ima velik utjecaj na ukupnu ugroţenost u odnosu na uspješnost poĉinjenja kaznenih djela i zato ima najviši teţišni

udjel. Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2,5, a ocjene 0 – 5.

Ocjena 5 Od 5 KD ili pokušaja KD od početka rada objekta – 5 ili više uspješna kaznena djela ili pokušaja od početka rada objekta. Ocjena 4 Do 4 KD ili pokušaja KD u 3 godine – do 4 uspješna kaznena djela ili pokušaja u 3 g. Ocjena 3 Do 3 KD ili pokušaja KD u 2 godine – 3 uspješna kaznena djela ili pokušaja u 2 g. Ocjena 2 2 KD ili pokušaja KD u 2 godine – 2 uspješna kaznena djela ili pokušaja prije 2 g. Ocjena 1 KD ili pokušaj KD prije 2 i više godina – uspješno kazneno djelo ili pokušaj prije 2 i više g. Ocjena 0 Bez KD – nije bilo niti pokušaja kaznenih djela. U 2 Makro lokacija

U odreĎenim naseljima (općinama, gradovima, četvrtima), odnosno okolnim prostorima (ulicama, susjednim zgradama i sl.) od štićenog objekta statistički je veći broj kaznenih djela, pa je i povećana mogućnost počinjenja kaznenih djela od mjesta u kojima se kriminalne radnje u tom obimu ne dogaĎaju. Pod naseljem odnosno okolnim prostorom se podrazumijeva gradska četvrt ili seosko naselje koju pokriva nadleţna policijska postaja u kojem se nalazi objekt štićenja. Kvantifikacija ovoga čimbenika temelji se na statistici poĉinjenja kaznenih djela u posljednjih godinu dana i prikupljaju se od policije, osiguravatelja ili drugih pouzdanih izvora informacija.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Visoka ugroţenost – u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana > 10 kaznenih djela Ocjena 4 Viša ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana 6 - 9 kaznenih djela Ocjena 3 Srednja ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana 3 - 5 kaznenih djela Ocjena 2 Niţa ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana 1 - 2 kaznena djela Ocjena 1 Niska ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana nije bilo kaznenih djela Ocjena 0 Minimalna ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana nije bilo niti pokušaja kaznenih

djela. U 3 Mikro lokacija

Standardni postupci u odreĎivanju rizika nameću potrebu odreĎivanja komunikacijskih svojstava prostora u neposrednoj blizini objekta i/ili na

putu prilaza i putu udaljavanja od objekta, obzirom da je mogućnost brzog udaljavanja s mjesta dogaĎaja od velike vaţnosti počinitelju kaznenog djela. Kvantifikacija svojstva mikro lokacije odreĎuju se sa stanovišta prometne povezanosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Stambeno poslovna zona izvrsno prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa sve 4 strane

svijeta Ocjena 4 Stambeno poslovna zona dobro prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa najmanje 3 strane

svijeta Ocjena 3 Stambeno poslovna zona primjereno prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa najmanje 2

strane svijeta Ocjena 2 Stambeno poslovna zona loše prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa samo 1 strane

svijeta Ocjena 1 Stambeno poslovna zona vrlo loše prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i oteţan pristup sa samo 1

strane svijeta Ocjena 0,5 Pješačka zona – bez pristupa vozilima osim javnog prijevoza i specijalnih vozila U 4 Veliĉina objekta

U manjim objektima u kojima se posluje s gotovim novcem i vrijednostima kaznena djela su predmetom počinjenja napadača koji ih izvode bez puno pripreme ili organizacije, za razliku od većih objekata u kojima je u pravilu veća količina novca i vrijednosti i koji se planski pripremaju. Takvi veći objekti su obično na više etaţa ili s većim brojem prostorija što oteţava počinitelju dostupnost informacije o smještaju trezora, sefova i uplatno isplatnih mjesta, broju osoba, vrstama zaštite i sl., oteţava počinjenje kaznenog djela i produţuje njegovo trajanje. U ostalim objektima sigurnosna logika je obrnuta, odnosno što je objekt manji to je i manje ugroţen po počinjenje kaznenog djela. Kvantifikacija veličine objekta ovisi o njegovoj ukupnoj površini unutar

perimetra štićenja. Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5.

Ocjena 5 Veličina objekta – do 150 m2 Ocjena 4 Veličina objekta – od od 151 – 250 m2 Ocjena 3 Veličina objekta – od 251 – 400 m2 Ocjena 2 Veličina objekta – od 401 – 750 m2 Ocjena 1 Veličina objekta – od 751 – 1000 m2 Ocjena 0,5 Veličina objekta – > 1000 m2 U 5 Ugroţene vrijednosti u objektu

Za većinu počinitelja kaznenih djela bitna je količina novca i vrijednosti u objektu obzirom da se rizik usporeĎuje s visinom vrijednosti do koje počinjenjem mogu doći ili vrijednosti koja se moţe uništiti vandalizmom. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o visini vrijednosti objekta i imovine te broju ugroţenih osoba u objektu koji se pri počinjenju kaznenog djela u istome mogu zateći.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Vrijednost imovine i rizik za osobe - >2.000.000 kn Ocjena 4 Vrijednost imovine i rizik za osobe - od 500.000 - 1.999.999 kn Ocjena 3 Vrijednost imovine i rizik za osobe - od 200.000 - 499.999 kn Ocjena 2 Vrijednost imovine i rizik za osobe - od 10.000 - 199.999 kn Ocjena 1 Vrijednost imovine i rizik za osobe - do 10.000 kn Ocjena 0 Vrijednost imovine i rizik za osobe - bezgotovinsko poslovanje

30

U 6 Organizacija prostora Organizacija prostora unutar jednog objekta ili organizacija objekta unutar štićenog perimetra moţe počinitelju znatno oteţati snalaţenje u prostoru, produţiti vrijeme počinjenja i oteţati pristup novcu i vrijednostima. Ugroţenost je veća kad postoji samo jedan jedinstven prostor ili objekt, a kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o broju funkcionalno izdvojenih prostora unutar jednog objekta ili broju funkcionalno izdvojenih objekata unutar štićenog perimetra.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Jedna prostorija Ocjena 4 Dva funkcionalno odvojena prostora Ocjena 3 Tri funkcionalno odvojena prostora Ocjena 2 Četiri funkcionalno odvojena prostora Ocjena 1 Pet funkcionalno odvojenih prostora Ocjena 0,5 Šest i više funkcionalno odvojenih prostora U 7 Broj radnih mjesta s gotovim novcem i/ili vrijednostima Pojam radnog mjesta s gotovim novcem, vrijednostima ili dragocjenostima podrazumijeva radno mjesto gdje se obavljaju uplatno – isplatne transakcije, te otkupi i prodaja vrijednosti i dragocjenosti. Broj radnih mjesta povećava mogućnost napada radi veće pristupačnosti novcu i vrijednostima. Naime, što je manji broj radnih mjesta, više je novca i vrijednosti na jednom mjestu i postoji mogućnost njihovog brţeg odnošenja. Statistički gledano, poslovnice s više zaposlenih su manje ugroţene. Iz toga razloga odgovarajuća sigurna pohrana novca i vrijednosti u blagajne ili druge zaštićene prostore smanjuje ugroţenost takvih radnih mjesta. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o broju radnih mjesta odnosno postojanju ili ne postojanju odgovarajuće pohrane novca i vrijednosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 1 radno mjesto bez sigurne pohrane novca i vrijednosti Ocjena 4 2 i više radnih mjesta bez sigurne pohrane novca i vrijednosti Ocjena 3 1-2 radna mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti Ocjena 2 3-5 radnih mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti Ocjena 1 >5 radnih mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti Ocjena 0,5 5 radnih mjesta sa sigurnom pohranom novca i vrijednosti u odvojenom prostoru U 8 Dostupnost novca i vrijednosti Cilj počinitelja nije uvijek samo novac i vrijednosti na uplatno – isplatnom, odnosno prodajnom mjestu već i novac i vrijednosti pohranjeni u kasama, trezorima ili drugim prostorima za pohranu. Isto tako, vrijednosti predstavljaju i računala s podacima, skupocjena tehnička i druga oprema, gorivo i dr. Stoga je dostupnost tih prostora za pohranu bitan parametar prosudbe ugroţenosti objekta, posebice od organiziranog napada. Na ugroţenost značajno utječe vidljivost tih prostora iz prostora stranaka ili je smještena na drugim etaţama ili mjestima s više prepreka u prostorijama koje nisu svima dostupne. Dostupnost vrijednostima kvantificira se ovisno o kvaliteti smještaja, mogućnosti opservacije i broju i teţini prepreka na putu do njih.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Kasa ili sef u vidnom polju, bez posebnog prostora za smještaj i prepreka uz mogućnost nesmetanog motrenja Ocjena 4 Kasa ili sef u vidnom polju, s preprekom Ocjena 3 Kasa ili sef skriven i ne nalazi se u vidnom polju, bez prepreka Ocjena 2 Kasa ili sef skrivena i ne nalazi se u vidnom polju, učvršćena za podlogu ili teţinom neotuĎiva Ocjena 1 Kasa ili sef na drugoj etaţi Ocjena 0,5 Kasa ili sef u posebnom štićenom prostoru na izdvojenoj etaţi s kontrolom pristupa ili trezorski prostor

U 9 Vrsta mehaniĉkih prepreka u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima Na rizik počinjenja kaznenog djela utječe broj i kvaliteta prepreka koje treba savladati kako bi se došlo do novca i vrijednosti, posebice na uplatno – isplatnim, odnosno prodajno – otkupnim mjestima odnosno spriječila druga kaznena djela kao što su vandalizam, sabotaţe i dr. Svojstva prepreka, kao što su razne ograde i čvrste neprobojne stijene te kase i trezori znatno doprinose sigurnosti. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o vrstama prepreka i naĉinu pohrane novca i vrijednosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Niski pultovi s kasama s otvaranjem putem numeričkih šifri otvaranja Ocjena 4 Visoki pultovi s kasama s otvaranjem putem numeričkih šifri otvaranja Ocjena 3 Niski pultovi s kasama s vremenskom odgodom otvaranja Ocjena 2 Visoki pultovi s kasama s vremenskom odgodom otvaranja Ocjena 1 Poslovanje s novcem i vrijednostima iza djelomično neprobojnih stijena Ocjena 0 Poslovanje s novcem i vrijednostima iza neprobojnih stijena U 10 Prosjeĉni dnevni broj stranaka Objekti koji u jednom danu imaju velik broj stranaka, odnosno posjetitelja su manje ugroţeni jer počinitelji u pravilu biraju objekte s manjim brojem ljudi ili kada u objektima nema nikoga osim osoblja. Kvantifikacija ovog čimbenika ugroţenosti ovisi o prosjeĉnom dnevnom broju stranaka/posjetitelja u objektu.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 0,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Manje od 50 stranaka dnevno Ocjena 4 51 – 100 stranaka dnevno Ocjena 3 101 – 300 stranaka dnevno Ocjena 2 301 – 600 stranaka dnevno Ocjena 1 601 – 1000 stranaka dnevno Ocjena 0,5 > 1.000 stranaka dnevno

31

Prilog 1.d Obrazac za kvantifikaciju objekata novĉarskih institucija – ĈIMBENICI SIGURNOSTI S 1 Tjelesna zaštita

Osobna prisutnost zaštitara na objektu moţe u odreĎenim okolnostima biti dobar faktor sigurnosti. To se prije svega odnosi na kvalitetnu pripremljenost, obučenost, opremljenost, izvjeţbanost i motiviranost zaštitara koji koristeći oruţje te boraveći na optimalnim mjestima u objektu prati dogaĎanja i u slučaju pokušaja počinjenja kaznenih djela reagira na zakonom propisani način koristeći propisane ovlasti. Kvantifikacija ovog čimbenika odreĎuje se na temelju broja, opremljenosti i uvjeta rada zaštitara na objektu. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o broju, smještaju, opremljenosti i kvaliteti osposobljenosti zaštitara.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na lokalnom mjestu nadzora u objektu – zaštitari u odori s vidno

istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu i napad na počinitelja, viša kvaliteta osposobljenosti, locirani u zasebnom kontrolnom poloţaju u objektu

Ocjena 4 Jedan zaštitar s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na lokalnom mjestu nadzora u objektu - zaštitar u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu i napad na počinitelja, viša kvaliteta osposobljenosti, lociran u zasebnom kontrolnom poloţaju u objektu

Ocjena 3 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti - zaštitari u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu i napad na počinitelja, locirani na vidnom mjestu u objektu. Viša kvaliteta osposobljenosti podrazumijeva zaštitara od 25 – 40 godina, visoke psihofizičke spreme, visokih rezultata izobrazbe i periodičkog gaĎanja oruţjem s dodatnom motivacijom (mogućnost napredovanja, dodaci na dohodak i dr.).

Ocjena 2 Dva i više zaštitara s oruţjem - zaštitari u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu, locirani na vidnom mjestu u objektu, primarno preventivno djelovanje

Ocjena 1 Jedan zaštitar s oruţjem - zaštitar u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu, lociran na vidnom mjestu u objektu, primarno preventivno djelovanje

Ocjena 0,5 Jedan zaštitar bez oruţja ili stalni ili povremeni obilasci objekta od strane zaštitara – zaštitari obilaze objekt prema stalnom ili povremenom rasporedu.

Ocjena 0 Bez zaštitara – bez tjelesne zaštite.

S 2 Brzina intervencije zaštitara ili policije

Blizina policijske postaje ili ophodnje, te zaštitarskog centra intervencije od štićenog objekta direktno utječe na brzinu intervencije po izvršenju kaznenog djela. Dovoljno brza intervencija moţe nadomjestiti prisutnost zaštitara na objektu ako ostale primijenjene mjere omogućuju pouzdanu dojavu prepada ili provale i onemogućavanje počinitelja ili vremensku odgodu pristupa novcu i vrijednostima. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o vremenu dolaska na štićeni objekt nakon dojave.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Intervent na objektu Ocjena 4 Intervencija za manje od 5 min. Ocjena 3 Intervencija do 10 min. Ocjena 2 Intervencija za 11 – 15 min. Ocjena 1 Intervencija za 16 – 20 min. Ocjena 0,5 Intervencija za 21 – 30 min. Ocjena 0 Intervencija za više od 30 min. S 3 Mehaniĉka zaštita Mehanička zaštita podrazumijeva razne mehaničke prepreke zbog čijih se savladavanja onemogućava ili oteţava i produţuje neophodno vrijeme pristupa novcu i vrijednostima. Što je broj prepreka veći i što su one čvršće i mehanički jače, počinitelj treba više vremena za počinjenje kaznenog djela. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi kvaliteti mehaniĉke zaštite.

Teţišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Pohrana novca i vrijednosti iza neprobojnih stijena – najviša razina zaštite, izvedba radnog prostora na način da se mehaničkim

protubalističkim stijenama isti odvaja od prostora stranaka najbolja je mehanička zaštita osoba i imovine, a optimalna sigurnost se postiţe poštivanjem radnih i sigurnosnih procedura.

Ocjena 4 Interlocking ulaz, protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj vrijednosti, rešetke ili protuprovalne folije na staklima, metalne kase – visoka razina zaštite s navedenom mehaničkom zaštitom

Ocjena 3 Protuprovalna vrata na ulazu u prostor za smještaj vrijednosti i metalne kase – viša razina zaštite koja podrazumijeva metalne

kase i druga sredstva pohrane u zasebnoj prostoriji na kojoj su protuprovalna vrata Ocjena 2 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i/ili metalne kase – srednja razina zaštite s protuprovalnim vratima na ulazu u objekt ili

metalnom kasom s mehaničkim zaključavanjem Ocjena 1 Pohrana novca i vrijednosti u metalne kase – niţa razina zaštite novca i vrijednosti pohranom u metalne kase s mehaničkim

zaključavanjem Ocjena 0,5 Pohrana novca i vrijednosti u uredske ormare ili ladičare – minimalna zaštita pohranom u obične drvene ormare ili ormare s

ladicama bez mogućnosti zaključavanja ili sa zaključavanjem putem obične cilindrične brave S 4 Organizacijske mjere

Jedna od vaţnih mjera zaštite predstavljaju i organizacijske mjere, odnosno postojanje i odgovarajuća primjena (pisanih) procedura za ponašanje zaposlenika u redovnim radnim zadacima, pri manipulaciji s gotovim novcem i vrijednostima i njihovoj distribuciji, rukovanju ureĎajima i sustavima tehničke zaštite, zaštiti povjerljivih podataka te u slučajevima počinjenja kaznenih djela. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o koliĉini i primjeni propisanih procedura za postupanje. 1. Procedure za ponašanje zaposlenika pri redovnim radnim zadacima podrazumijeva uobiĉajene radne postupke utvrĎene opisom radnoga mjesta. 2. Procedure pri manipulaciji s gotovim novcem podrazumijeva postupanje s blagajniĉkim maksimumima, smanjenje koliĉine novca i vrijednosti na uplatno - isplatnim i prodajno - otkupnim mjestima, isplaćivanje većih iznosa novaca na posebno zaštićenim mjestima (diskretne blagajne i dr.). 3. Procedure za ponašanje pri distribuciji novca unutar i izvan objekta podrazumijevaju definiranje odgovornih osoba za prijenos, definiranje puta novca, vrste spremnika, koliĉine novca, vremena i trajanja i dr. 4. Procedure za rukovanje ureĊajima i sustavima tehniĉke zaštite podrazumijevaju obvezu zaposlenika za ispravno rukovanje i korištenje sustava tehničke zaštite radi smanjenja laţnih dojava i kvarova na sustavima te za zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na rukovanje povjerljivim dokumentima i informatičkim podacima, šiframa zaštite i sigurnosnom pohranom. 5. Osnovne procedure zatvaranja i zakljuĉavanja vrata, soba, ormara i drugih spremišta s novcem i vrijednostima.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5.

S 5 Protuprovalni/protuprepadni sustav

32

Kvaliteta i pokrivenost objekta sustavima protuprepadne zaštite utječe na smanjenje ugroţenosti, jer zaposlenici mogu brzo dojaviti pokušaj napada na objekt, odnosno omogućena je rana detekcija i dojava. Isto tako, kvaliteta i pokrivenost sustavom protuprovalne zaštite omogućava neovisnu dojavu putem raznih javljača u objektu i omogućava brzu intervenciju zaštitara i policije. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti i kvantiteti sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, kontrola pristupa sa šiframa prisile, šifre nasilnog otvaranja blagajne ili kase, prostorni i

magnetski javljači, sustav blokade interlocking vrata Ocjena 4 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, kontrola pristupa sa šiframa prisile, šifre nasilnog otvaranja blagajne ili kase, prostorni i

magnetski javljači Ocjena 3 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, kontrola pristupa sa šiframa prisile, prostorni i magnetski javljači Ocjena 2 Radna mjesta sa tipkalima/šinama, prostorni i magnetski javljači Ocjena 1 Samo radna mjesta s novcem i vrijednostima imaju PP tipkalo ili šinu sa dojavom Ocjena 0,5 Samo protuprovalni sustav s javljačima s prostorno zaštitom i glasnom dojavom bez protuprepadnog sustava Ocjena 0 Bez protuprovalnog i protuprepadnog sustava

S 6 Kontrola pristupa

Primjena kontrole pristupa produţava vrijeme dolaska do mjesta na kojim se čuva veća količina novca ili vrijednosti, što će odvratiti počinitelja ili mu uvelike oteţati počinjenja kaznenog djela. Za efikasnu kontrolu pristupa postoji niz preduvjeta, kao što je organizacija prostora, kvaliteta ugraĎenih sustava zaštite, pridrţavanje procedura i mogućnost integracije sa sustavom protuprovale i protuprepada u cilju slanja dojave o mogućim nasilnim otvaranjima, kvarovima ili nepridrţavanju procedura. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Nadziran i uvjetovan ulaz u objekt – potpuno nadziran i uvjetovan ulaz putem čitača na ulaznim/izlaznim vratima, šiframa pristupa

pojedinim prostorijama, kasama i trezoru, kontrolnim i tehničkim sobama, ključevima i dr. Ocjena 4 Više vrata s kontrolom pristupa s „interlockingom“ do ulaza u štićeni prostor s vremenskom blokadom otvaranja kase ili trezora –

moguće je doći putem više vrata s kontrolom pristupa i interlocking sustavom otvaranja te vremenskom odgodom otvaranja kase ili trezora

Ocjena 3 Više vrata s kontrolom pristupa s “interlockingom“ do ulaza u štićeni prostor - moguće je doći putem više vrata s kontrolom

pristupa i „interlocking“ sustavom otvaranja Ocjena 2 Kontrola pristupa od dvaju ili više vrata do ulaza u štićeni prostor – više vrata do mjesta u kojem je smješten novac ili vrijednosti Ocjena 1 Kontrola pristupa na ulazu u prostor s novcem ili vrijednostima – neka od načina kontrole pristupa novcu i vrijednostima Ocjena 0 Bez kontrole pristupa – na objektu ne postoji sustav kontrole pristupa. S 7 Video nadzor

Sustav video nadzora ima namjenu odvraćanja, oteţavanja i identifikacije počinitelja. Pokrivanje bitnih mjesta u ili izvan objekta kao što su uplatno – isplatna, odnosno prodajno – otkupna mjesta, prostorije s kasom ili trezorom, pokrivanje puta novca i primopredaje novca i vrijednosti, ulazi i izlazi iz objekta, pokrivanje „mrtvih kutova“ vanjskog perimetra i sl. uvelike pomaţe u ostvarenju funkcije video nadzora. Odgovarajući broj i smještaj te kvaliteta sustava proizlazi iz namjene i veličine štićenog objekta. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti i funkcionalnosti sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Odgovarajući broj kamera u odnosu na prostor, odgovarajuća rezolucija u odnosu na funkciju kamera, maksimalna pokrivenost

vanjskog i unutarnjeg perimetra; kvalitetan snimač zaštićen od otuĎenja – potpuna funkcionalnost sustava Ocjena 4 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost vanjskog i unutarnjeg perimetra; snimač nije zaštićen od otuĎenja -

kamere su zadovoljavajuće rezolucije i pokrivaju maksimalno unutarnji i/ili vanjski perimetar objekta, ali snimač nije zaštićen od otuĎenja ili uništenja

Ocjena 3 Odgovarajući broj kamera i njihova rezolucija; nedovoljna pokrivenost vanjskog i/ili unutarnjeg perimetra – kamere su zadovoljavajuće rezolucije, ali ne pokrivaju u potpunosti unutarnji i/ili vanjski perimetar objekta

Ocjena 2 Odgovarajući broj kamera, slabije rezolucije od identifikacije – kamere pokrivaju vanjski i unutarnji perimetar, ali kvaliteta snimaka ne odgovara rezoluciji identifikacije

Ocjena 1 Neodgovarajući broj kamera i/ili loša kvaliteta snimke – u objektu se nalazi odreĎen broj kamera koji ne pokriva u potpunosti unutarnji i/ili vanjski perimetar objekta i/ili je pregledom snimaka utvrĎeno da je kvaliteta loša i ne zadovoljava funkciju identifikacije osoba

Ocjena 0 Bez video nadzora – u objektu nije instaliran sustav video nadzora

S 8 Integracija i centralizacija MeĎusobna integracija sustava zaštite, kao i njegova integracija s ostalim sustavima u objektu povećava učinak pojedinog sustava zaštite.

Integracija povezana s centralizacijom omogućava dojavnom centru brzu informaciju o dogaĎaju u objektu. Povezivanje svih sustava putem TCP/IP komunikacije (informatizacija integracije i dojave) omogućava brţu dojavu i stalni nadzor komunikacije. Osim signala provale/prepada integrira se i signal s kontrole pristupa i video nadzora te poslovno informatičkog sustava (time – trezori). Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o stupnju integracije i uspostavi centralizacije sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Integracija svih sustava zaštite i poslovno informatičkih sustava uz dojavu Ocjena 4 Integracija 3 i više sustava zaštite s dojavom Ocjena 3 Integracija dva sustava zaštite s dojavom Ocjena 2 TCP/IP dojava prepada i provale Ocjena 1 Dojava prepada ili provale Ocjena 0 Bez integracije S 9 Dinamiĉka prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite

Dinamička prosudba ugroţenosti omogućava da se za svaki objekt, pojedinačno i dinamički sukladno promjenama u objektu i njegovoj okolini aţuriraju parametri ugroţenosti i moguće dodatne ili drugačije mjere zaštite. Što je češće aţuriranje i izrada suvremenije prosudbe ugroţenosti to je zaštita objekta prilagoĎena promijenjenim uvjetima, a time i povećana sigurnost objekta. Parametri koji utječu na potrebu izrade dinamičke prosudbe ugroţenosti su ugroţenost prema veličini poslovnice, dinamici rada, količini novca u poslovnici, savjesnosti i poštivanju procedura zaposlenika, kvaliteti pisanih procedura, pokušajima napada, pojavnosti kriminaliteta u kvartu, gradu ili općini, vremenu i kvaliteti intervencije zaštitara i policije, izloţenosti lokacije, kvaliteti i veličini sustava zaštite i dr. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o kvaliteti procesa izrade prosudbi ugroţenosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Dinamička prosudba ugroţenosti po potrebi ili najmanje svakih 6 mjeseci Ocjena 4 Prosudba ugroţenosti svake godine Ocjena 3 Prosudba ugroţenosti svake 2 godine Ocjena 2 Prosudba ugroţenosti nakon 5 godina Ocjena 1 Prosudba ugroţenosti nakon štetnog dogaĎaja Ocjena 0,5 Prosudba ugroţenosti samo kod ugradnje sustava

33

S 10 Edukacija i provjera znanja korisnika Edukacija zaposlenika i drugih korisnika i provjera njihova znanja i uvjeţbanosti u korištenju sustava zaštite i ostalom procedurama od velike su vaţnosti za njihovu sigurnost i sigurnost stranaka, te zaštitu novca i vrijednosti u objektu. Češće edukacije i pozitivni rezultati provjere znanja i uvjeţbanosti povećavaju sigurnost. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o razini znanja korisnika, a mjeri se učestalošću edukacije.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 0,5, a ocjene 0 – 5.

Ocjena 5 Edukacija i provjera svakih 6 mjeseci ili češće Ocjena 4 Edukacija i provjera svakih 12 mjeseci Ocjena 3 Edukacija i provjera svake 2 godine Ocjena 2 Djelomična edukacija i provjera prilikom redovnog odrţavanja Ocjena 1 Inicijalna edukacija i provjera samo na primopredaji sustava, dorade ili proširenja Ocjena 0 Bez edukacije

34

Prilog 2.

KVANTIFIKACIJA PROSUDBE UGROŢENOSTI OSTALIH ŠTIĆENIH OBJEKATA

1. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UGROŢENOST

OBJEKTA (Ui)

U 1 Povijest počinjenja kaznenih djela – razbojništvo i pokušaji razbojništava, razbojničke kraĎe, provale i pokušaji provale, vandalizam, sabotaţa, terorizam

U 2 Makro lokacija objekta U 3 Mikro lokacija objekta

U 4 Veličina objekta U 5 Ugroţene vrijednosti u objektu (novac, plemenite kovine, umjetnine, oprema) U 6 Organizacija prostora/objekta U 7 Broj ugroţenih ljudskih ţivota U 8 Dostupnost novca i vrijednosti U 9 Broj i vrsta mehaničkih prepreka do ostalih objekata, inventara objekta i

ostalih vrijednosti objekta U 10 Visina gospodarskog gubitka/značaj za drţavu (informacije, vandalizam,

trošak zastoja poslovanja i sl.)/trošak radi gubitka ugleda

Čimbenici koji utječu na povećanje ugroţenosti objekta novčarske institucije kategorizirani su ocjenama od 0 – 5, a njihova vaţnost u odreĎivanju ukupne ugroţenosti definirana je koeficijentom teţine.

Koeficijenti teţine su 2.5, 2, 1.5, 1 i 0.5. Najvaţniji čimbenik 5 puta više utječe na ukupni rizik od najmanje bitnog čimbenika.

2. MJERE KOJE UTJEČU NA SMANJENJE UGROŢENOSTI OBJEKTA (Sj)

S 1 Tjelesna zaštita S 2 Brzina intervencije zaštitara ili policije S 3 Mehanička zaštita S 4 Organizacijske mjere S 5 Protuprovalni/protuprepadni sustav S 6 Kontrola pristupa S 7 Video nadzor S 8 Integracija i centralizacija S 9 Dinamička prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite S 10 Edukacija i provjera znanja korisnika

Mjere koji utječu na smanjenje ugroţenosti objekta novčarske institucije

kategorizirani su ocjenama od 0 – 5, a njihova vaţnost u odreĎivanju ukupne ugroţenosti definirana je koeficijentom teţine.

Koeficijenti teţine su 2.5, 2, 1.5, 1 i 0.5. Najvaţniji čimbenik 5 puta više utječe na smanjenje ugroţenosti od najmanje bitnog čimbenika.

35

Prilog 2.a. TABLICA IZRAČUNA PROSUDBA UGROŢENOSTI: (upiši broj ili oznaku)

Tvrtka procjenitelj

Objekt: (naziv objekta)

Datum prosudbe:

Adresa

Prethodna prosudba: Odgovorna osoba: Redni broj:

Poštanski broj i grad Kp: Datum:

ČIMBENICI UGROŢENOSTI

ČIMBENICI SIGURNOSTI

OZNAKA NAZIV

Teţišni

udjel

Ocjena

[Oui]

Vrijednost

[Ui]

OZNAKA NAZIV Teţišni udjel Ocjena [Osj] Vrijednost

[Sj]

U1 povijest počinjenja kaznenih djela u objektu 2,5 0 0

S1 tjelesna zaštita 2,5 0 0

U2 makro lokacija 2 0 0

S2 brzina intervencije zaštitara ili policije 2 0 0

U3 mikro lokacija 2 0 0

S3 mehanička zaštita 2 0 0

U4 veličina objekta 1,5 0 0

S4 organizacijske mjere 1,5 0 0

U5 ugroţene vrijednosti u objektu 1,5 0 0

S5 protuprovalni/protuprepadni sustav 1,5 0 0

U6 organizacija prostora/objekta 1,5 0 0

S6 kontrola pristupa 1,5 0 0

U7 broj ugroţenih ljudskih ţivota 1,5 0 0

S7 video – nadzor 1,5 0 0

U8 dostupnost novca i vrijednosti 1 0 0

S8 integracija i centralizacija 1 0

U9

broj i vrsta mehaničkih prepreka do ostalih

objekata, inventara objekta i ostalih vrijednosti

objekta

1 0 0

S9 dinamička prosudba ugroţenosti i

osuvremenjivanje mjera zaštite 1 0 0

U10

visina gospodarskog gubitka/značaj za drţavu

(informacije, vandalizam, trošak zastoja

poslovanja i sl.)/trošak radi gubitka ugleda

0,5 0 0

S10 edukacija i provjera znanja korisnika 0,5 0 0

Parametar ugroţavanja [Pu]:

Parametar sigurnosti [Ps]:

36

Kvantifikator procjene [Kp]:

Stupanj ugroţenosti

Područje kvantifikatora procjene [Kp]

Procijenjeni stupanj ugroţenosti

jednako i

veće od do

MP:

vrlo visoki rizik [1] 35,0 74,0 vrlo visoki rizik

visoki rizik [2] 5,1 34,9 visoki rizik

(upiši ime i prezime)

povišeni rizik [3] -5,0 5,0 povišeni rizik

podnošljiv rizik [4] -4,9 -34,9 podnošljiv rizik

prihvatljiv rizik [5] -35,0 -72,0 prihvatljiv rizik

(potpis)

37

Prilog 2.b. Obrazac za kvantifikaciju ostalih štićenih objekata Čimbenik ugroţenosti Čimbenik sigurnosti

Oznaka Naziv Ocjena Teţišni udjel Oznaka Naziv Ocjena Teţišni udjel

U 1

Povijest poĉinjenja kaznenih djela

2.5 S 1

Tjelesna zaštita

2.5

Od 5 KD ili pokušaja KD od početka rada objekta

5 Dva i više zaštitara s oruţjem na objektu, više kvalitete

osposobljenosti, na lokalnom mjestu nadzora u objektu

5

Do 4 KD ili pokušaja KD u 3 godine 4 Jedan zaštitar s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na

lokalnom mjestu nadzora u objektu

4

Do 3 KD ili pokušaja KD u 2 godine 3 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, bez

lokalnog mjesta nadzora/2 i više čuvara s lokalnim mjestom

nadzora

3

2 KD ili pokušaj KD u 2 godine 2 Dva i više zaštitara s oruţjem/2 ili više čuvara

2

KD ili pokušaj KD prije 2 i više godina 1 Jedan zaštitar s oruţjem/čuvar 1

Prekršajno djelo 0,5 Stalni ili povremeni obilasci objekta od strane zaštitara ili policije

Bez zaštitara i čuvara

0,5 0 Bez KD 0

Dva i više zaštitara s oruţjem na objektu, više kvalitete

osposobljenosti, na lokalnom mjestu nadzora u objektu

5

U 2

Makro lokacija

2 S 2

Brzina intervencije zaštitara ili policije

2

Visoka ugroţenost okolnog prostora 5 Intervent na objektu 5

Viša ugroţenost okolnog prostora 4 Intervencija za manje od 5 min. 4

Srednja ugroţenost okolnog prostora 3 Intervencija do 10 min. 3

Niţa ugroţenost okolnog prostora 2 Intervencija za 11 – 15 min. 2

Niska ugroţenost okolnog prostora 1 Intervencija za 16 – 20 min. 1

Minimalna ugroţenost okolnog prostora 0 Intervencija za 21 – 30 min. 0,5

Intervencija za više od 30 min. 0

U 3

Mikro lokacija

2 S 3

Mehaniĉka zaštita

2

Stambeno-poslovna zona izvrsno prometno povezana

5 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj

vrijednosti, metalne kase, rešetke ili folije na dostupnim staklima i

dodatna vanjska zaštita za prilaz objektu (kvalitetna visoka ograda)

5

Stambeno-poslovna zona dobro prometno povezana

4 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj

vrijednosti, metalne kase, rešetke ili folije na dostupnim staklima

4

Stambeno-poslovna zona primjereno prometno povezana

3 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj

vrijednosti i metalne kase

3

Stambeno-poslovna zona loše prometno povezana

2 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i metalne kase za smještaj

vrijednosti

2

Stambeno-poslovna zona vrlo loše prometno povezana

1 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt

1

Pješačka zona 0,5 Bez mehaničke zaštite 0

U 4

Veliĉina objekta

1,5 S 4

Organizacijske mjere

1,5

> 10.000 m2 5 Primjena 5 procedura 5

od 5.000 – 10.000 m2 4 Primjena 4 od 5 procedura 4

od 1.000- 4.999 m2 3 Primjena 3 od 5 procedura 3

od 400 - 999 m2 2 Primjena 2 od 5 procedura 2

od 150 - 399 m2 1 Primjena 1 od 5 procedura 1

do 150 m2 0,5 Bez procedura 0

U 5

Ugroţene vrijednosti u objektu

1.5 S 5

Protuprovalni/protuprepadni sustav

1,5

>2.000.000 kn 5 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i

protuprepad i zaštitu perimetra objekta s IP dojavom

5

od 500.000 - 2.000.000 kn 4 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i

protuprepad i zaštitu perimetra objekta s dojavom

4

od 200.000 - 499.999 kn 3 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i

protuprepad s IP dojavom

3

od 10.000 - 199.999 kn 2 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i prutuprepad s dojavom

2

do 10.000 kn 1 Sustav protuprovale sa dojavom 1

Bezgotovinsko poslovanje ili bez pohranjenog novca i vrijednosti u objektu

0 Djelomična protuprovala s glasnim alarmom

0,5

Bez protuprovalnog i protuprepadnog sustava

0

U 6

Organizacija prostora/objekta

1,5 S 6

Kontrola pristupa

1,5 Jedan prostor, prostorija ili objekt iste vrste

koji mogu biti ugroţeni 5 Više vrata s kontrolom pristupa

unutar objekta, zaštićeni svi glavni prolazi i vaţnije prostorije s

5

38

vrijednostima, na ulazu za posjetioce dodatna kontrola

(detektor metala)

Dva prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni

4 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, zaštićeni svi glavni

prolazi i vaţnije prostorije s vrijednostima

4

Tri prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni

3 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, zaštićeni svi glavni

prolazi

3

Četiri prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni

2 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, ali nisu zaštićeni

svi glavni prolazi

2

Pet prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni

1 Kontrola pristupa samo na ulazu u prostor

1

Šest i više prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni

0,5 Bez kontrole pristupa 0

U 7

Broj ugroţenih ljudskih ţivota

1,5 S 7

Video nadzor

1,5

> 10.000 5 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost vanjskog i

unutarnjeg perimetra; kvalitetan snimač zaštićen od otuĎenja

5

1.000 - 10.000 4 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost vanjskog i unutarnjeg perimetra; snimač nije

zaštićen od otuĎenja

4

500 - 999 3 Odgovarajući broj kamera i njihova rezolucija; nedovoljna pokrivenost vanjskog i/ili unutarnjeg perimetra

3

50 - 499 2 Odgovarajući broj kamera, slabije rezolucije od identifikacije

2

10 - 49 1 Neodgovarajući broj kamera i/ili loša kvaliteta snimke

1

do 10 0,5 Bez video nadzora 0

U 8

Dostupnost novca i vrijednosti

1 S 8

Integracija i centralizacija

1

Visoka dostupnost vrijednosti, vrijednosti u vidnom polju

5 Napredna integracija svih sustava tehničke zaštite meĎusobno i sa sustavima upravljanja zgradom i

poslovno informatičkih sustava uz dojavu

5

Viša dostupnost vrijednosti, mali dio vrijednosti sakriven

4 Napredna integracija sustava tehničke zaštite (na principu

komunikacijskih protokola) uz dojavu

4

Srednja dostupnost vrijednosti, veće vrijednosti sakrivene manje dostupne

3 Integracija sustava tehničke zaštite uz dojavu

3

Niţa dostupnost vrijednosti, većina vrijednosti sakrivena ili nedostupna

2 Neprekidno nadzirana i zaštićena dojava prepada i provale

2

Niska dostupnost vrijednosti, sve vrijednosti sakrivene ili nedostupne

1 Dojava prepada i provale 1

Minimalna dostupnost vrijednosti ili ih gotovo nema

0,5 Bez integracije i dojave na centar 0

U 9

Broj i vrsta mehaniĉkih prepreka do ostalih objekata, inventara objekta i ostalih vrijednosti objekta

1 S 9

Dinamiĉka prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite

1

Pristup perimetru objekta nije ograĎen 5 Dinamička prosudba ugroţenosti po potrebi ili najmanje svakih 6

mjeseci

5

Pristup perimetru djelomično ograĎen 4 Prosudba ugroţenosti svake godine

4

Pristup perimetru ograĎen niskom ogradom 3 Prosudba ugroţenosti svake 2 godine

3

Pristup perimetru ograĎen visokom ogradom

2 Prosudba ugroţenosti nakon 5 godina

2

Pristup perimetru ograĎen visokom ogradom uz kontroliran prolaz vozila i ljudi

1 Prosudba ugroţenosti nakon štetnog dogaĎaja

1

Pristup perimetru ograĎen visokom ogradom uz sprječavanje naleta vozila

0 Prosudba ugroţenosti samo kod ugradnje sustava

0,5

U 10

Visina gospodarskog gubitka/znaĉaj za drţavu (informacije, vandalizam, trošak zastoja poslovanja i

sl.)/trošak radi gubitka ugleda

0,5 S 10

Edukacija i provjera znanja korisnika

0,5

> 500 mil. kn 5 Edukacija i provjera svakih 6 mjeseci ili češće

5

50 mil. - 500 mil. kn 4 Edukacija i provjera svakih 12 mjeseci

4

5 - 49 mil. kn 3 Edukacija i provjera svake 2 godine

3

1 mil. - 4,9 mil. kn 2 Djelomična edukacija i provjera prilikom redovnog odrţavanja

2

200.000 - 999.000 kn 1 Inicijalna edukacija i provjera samo na primopredaji sustava, dorade ili

proširenja

1

do 200.000 kn 0,5 Bez edukacije 0

39

Prilog 2.c. Obrazac za kvantifikaciju ostalih štićenih objekata – ĈIMBENICI UGROŢENOSTI U 1 Povijest poĉinjenja kaznenih djela (KD)

Ukoliko je u objektu već počinjeno uspješno kazneno djelo, objekt ima sigurnosnih propusta i uslijed toga vjerojatnost ponovnog počinjenja je veća. Ovaj čimbenik ugroţenosti ima velik utjecaj na ukupnu ugroţenost u odnosu na uspješnost poĉinjenja kaznenih djela i zato ima najviši teţišni

udjel. Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2,5, a ocjene 0 – 5.

Ocjena 5 Od 5 KD ili pokušaja KD od početka rada objekta – 5 ili više uspješna kaznena djela ili pokušaja od početka rada objekta. Ocjena 4 Do 4 KD ili pokušaja KD u 3 godine – do 4 uspješna kaznena djela ili pokušaja u 3 g. Ocjena 3 Do 2 KD ili pokušaja KD u 2 godine – 2 uspješna kaznena djela ili pokušaja u 2 g. Ocjena 2 KD ili pokušaj KD u 2 godine - uspješno kazneno djelo ili pokušaj prije 2 g. Ocjena 1 KD ili pokušaj KD prije 2 i više godina – uspješno kazneno djelo ili pokušaj prije 2 i više g. Ocjena 0 Bez KD – nije bilo niti pokušaja kaznenih djela. U 2 Makro lokacija

U odreĎenim naseljima (općinama, gradovima, četvrtima), odnosno okolnim prostorima (ulicama, susjednim zgradama i sl.) od štićenog objekta statistički je veći broj kaznenih djela, pa je i povećana mogućnost počinjenja kaznenih djela od mjesta u kojima se kriminalne radnje u tom obimu ne dogaĎaju. Pod naseljem odnosno okolnim prostorom se podrazumijeva gradska četvrt ili seosko naselje koju pokriva nadleţna policijska postaja u kojem se nalazi objekt štićenja. Kvantifikacija ovoga čimbenika temelji se na statistici poĉinjenja kaznenih djela u posljednjih godinu dana i prikupljaju se od policije, osiguravatelja ili drugih pouzdanih izvora informacija.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Visoka ugroţenost – u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana > 10 kaznenih djela Ocjena 4 Viša ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana 6 - 9 kaznenih djela Ocjena 3 Srednja ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana 3 - 5 kaznenih djela Ocjena 2 Niţa ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana 1 - 2 kaznena djela Ocjena 1 Niska ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana nije bilo kaznenih djela Ocjena 0 Minimalna ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi štićeni objekt u zadnjih godinu dana nije bilo niti pokušaja kaznenih

djela. U 3 Mikro lokacija

Standardni postupci u odreĎivanju rizika nameću potrebu odreĎivanja komunikacijskih svojstava prostora u neposrednoj blizini objekta i/ili na

putu prilaza i putu udaljavanja od objekta, obzirom da je mogućnost brzog udaljavanja s mjesta dogaĎaja od velike vaţnosti počinitelju kaznenog djela. Kvantifikacija svojstva mikro lokacije odreĎuju se sa stanovišta prometne povezanosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Stambeno poslovna zona izvrsno prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa sve 4 strane

svijeta Ocjena 4 Stambeno poslovna zona dobro prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa najmanje 3 strane

svijeta Ocjena 3 Stambeno poslovna zona primjereno prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa najmanje 2

strane svijeta Ocjena 2 Stambeno poslovna zona loše prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa samo 1 strane

svijeta Ocjena 1 Stambeno poslovna zona vrlo loše prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i oteţan pristup sa samo 1

strane svijeta Ocjena 0,5 Pješačka zona – bez pristupa vozilima osim javnog prijevoza i specijalnih vozila U 4 Veliĉina objekta

U manjim objektima u kojima se posluje s gotovim novcem i vrijednostima kaznena djela su predmetom počinjenja napadača koji ih izvode bez puno pripreme ili organizacije, za razliku od većih objekata u kojima je u pravilu veća količina novca i vrijednosti i koji se planski pripremaju. Takvi veći objekti su obično na više etaţa ili s većim brojem prostorija što oteţava počinitelju dostupnost informacije o smještaju trezora, sefova i uplatno isplatnih mjesta, broju osoba, vrstama zaštite i sl., oteţava počinjenje kaznenog djela i produţuje njegovo trajanje. U ostalim objektima sigurnosna logika je obrnuta, odnosno što je objekt manji to je i manje ugroţen po počinjenje kaznenog djela. Kvantifikacija veličine objekta ovisi o njegovoj ukupnoj površini unutar

perimetra štićenja. Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5.

Ocjena 5 Veličina objekta – > 10.000 m2 Ocjena 4 Veličina objekta – od 5.000 – 10.000 m2 Ocjena 3 Veličina objekta – od 1.000- 4.999 m2 Ocjena 2 Veličina objekta – od 400 - 999 m2 Ocjena 1 Veličina objekta – od 150 - 399 m2 Ocjena 0,5 Veličina objekta – do 150 m2 U 5 Ugroţene vrijednosti u objektu

Za većinu počinitelja kaznenih djela bitna je količina novca i vrijednosti u objektu obzirom da se rizik usporeĎuje s visinom vrijednosti do koje počinjenjem mogu doći ili vrijednosti koja se moţe uništiti vandalizmom. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o visini vrijednosti objekta i imovine te broju ugroţenih osoba u objektu koji se pri počinjenju kaznenog djela u istome mogu zateći.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Vrijednost imovine i rizik za osobe - >2.000.000 kn Ocjena 4 Vrijednost imovine i rizik za osobe - od 500.000 - 2.000.000 kn Ocjena 3 Vrijednost imovine i rizik za osobe - od 200.000 - 499.999 kn Ocjena 2 Vrijednost imovine i rizik za osobe - od 10.000 - 199.999 kn Ocjena 1 Vrijednost imovine i rizik za osobe - do 10.000 kn Ocjena 0 Vrijednost imovine i rizik za osobe - bezgotovinsko poslovanje ili bez pohranjenog novca i vrijednosti u objektu

40

U 6 Organizacija prostora/objekta Organizacija prostora unutar jednog objekta ili organizacija objekta unutar štićenog perimetra moţe počinitelju znatno oteţati snalaţenje u prostoru, produţiti vrijeme počinjenja i oteţati pristup novcu i vrijednostima. Ugroţenost je veća kad postoji samo jedan jedinstven prostor ili objekt, a kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o broju funkcionalno izdvojenih prostora unutar jednog objekta ili broju funkcionalno izdvojenih objekata unutar štićenog perimetra.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Jedan prostor, prostorija ili objekt iste vrste koji mogu biti ugroţeni Ocjena 4 Dva prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni Ocjena 3 Tri prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni Ocjena 2 Četiri prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni Ocjena 1 Pet prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni Ocjena 0,5 Šest i više prostora, prostorija ili objekta iste vrste koji mogu biti ugroţeni U 7 Broj ugroţenih ljudskih ţivota Ovaj čimbenik ugroţenosti odnosi se na broj osoba koje u odreĎenom trenutku borave u objektima, bez obzira na vrstu aktivnosti koju obavljaju. Objekti s više osoba predstavljaju veću ugrozu po osobe, pa kvantifikacija ovog čimbenika direktno ovisi o broju osoba u štićenom objektu.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Broj osoba u štićenom objektu > 10.000 Ocjena 4 Broj osoba u štićenom objektu 1.000 - 10.000 Ocjena 3 Broj osoba u štićenom objektu 500 - 999 Ocjena 2 Broj osoba u štićenom objektu 50 - 499 Ocjena 1 Broj osoba u štićenom objektu 10 - 49 Ocjena 0,5 Broj osoba u štićenom objektu do 10 U 8 Dostupnost novca i vrijednosti

Cilj počinitelja nije uvijek samo novac i vrijednosti na uplatno – isplatnom, odnosno prodajnom mjestu već i novac i vrijednosti pohranjeni u kasama, trezorima ili drugim prostorima za pohranu. Isto tako, vrijednosti predstavljaju i računala s podacima, skupocjena tehnička i druga oprema, gorivo i dr. Stoga je dostupnost tih prostora za pohranu bitan parametar prosudbe ugroţenosti objekta, posebice od organiziranog napada. Na ugroţenost značajno utječe vidljivost tih prostora iz prostora stranaka ili je smještena na drugim etaţama ili mjestima s više prepreka u prostorijama koje nisu svima dostupne. Dostupnost vrijednostima kvantificira se ovisno o kvaliteti smještaja, mogućnosti opservacije i broju i teţini prepreka na putu do njih.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Visoka dostupnost vrijednosti, vrijednosti u vidnom polju Ocjena 4 Viša dostupnost vrijednosti, mali dio vrijednosti sakriven Ocjena 3 Srednja dostupnost vrijednosti, veće vrijednosti sakrivene manje dostupne Ocjena 2 Niţa dostupnost vrijednosti, većina vrijednosti sakrivena ili nedostupna Ocjena 1 Niska dostupnost vrijednosti, sve vrijednosti sakrivene ili nedostupne Ocjena 0,5 Minimalna dostupnost vrijednosti ili ih gotovo nema U 9 Broj i vrsta mehaniĉkih prepreka do ostalih objekata, inventara objekta i ostalih vrijednosti objekta Na rizik počinjenja kaznenog djela utječe broj i kvaliteta prepreka koje treba savladati kako bi se došlo do novca i vrijednosti, posebice na uplatno – isplatnim, odnosno prodajno – otkupnim i drugim mjestima u objektu, odnosno spriječila druga kaznena djela kao što su vandalizam, sabotaţe i dr. Svojstva prepreka, kao što su razne ograde i čvrste neprobojne stijene te kase i trezori znatno doprinose sigurnosti. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o vrstama prepreka i zaštiti perimetra.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Pristup perimetru objekta nije ograĎen Ocjena 4 Pristup perimetru djelomično ograĎen Ocjena 3 Pristup perimetru ograĎen niskom ogradom Ocjena 2 Pristup perimetru ograĎen visokom ogradom Ocjena 1 Pristup perimetru ograĎen visokom ogradom uz kontroliran prolaz vozila i ljudi Ocjena 0 Pristup perimetru ograĎen visokom ogradom uz sprječavanje naleta vozila U 10 Visina gospodarskog gubitka/znaĉaj za drţavu (informacije, vandalizam, trošak zastoja poslovanja i sl.)/trošak radi gubitka ugleda

U obzir treba uzeti i onu visinu šteta koje mogu nastati uslijed gospodarskog gubitka u poslovanju i na drugi način, štete koje mogu imati značaj za drţavu uslijed otuĎenja ili uništenja nekih vaţnih i pouzdanih informacija te uslijed gubitka ugleda a time pada vrijednosnih prihoda. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o visini gubitka izraţenim u novĉanim kategorijama.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 0,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Gubitak veći od 500 mil. kn Ocjena 4 Gubitak od 50 mil. - 500 mil. kn Ocjena 3 Gubitak od 5 - 49 mil. kn Ocjena 2 Gubitak od 1 mil. - 4,9 mil. kn Ocjena 1 Gubitak od 200.000 - 999.000 kn Ocjena 0,5 Gubitak do do 200.000 kn

41

Prilog 2.d Obrazac za kvantifikaciju ostalih štićenih objekata – ĈIMBENICI SIGURNOSTI S 1 Tjelesna zaštita u objektima s poslovanjem s gotovim novcem i vrijednostima/ostali objekti

Osobna prisutnost zaštitara na objektu moţe u odreĎenim okolnostima biti dobar faktor sigurnosti. To se prije svega odnosi na kvalitetnu pripremljenost, obučenost, opremljenost, izvjeţbanost i motiviranost zaštitara koji koristeći oruţje te boraveći na optimalnim mjestima u objektu prati dogaĎanja i u slučaju pokušaja počinjenja kaznenih djela reagira na zakonom propisani način koristeći propisane ovlasti. Isto tako, čuvari na ostalim objektima mogu pruţiti zadovoljavajuću razinu zaštite koja se takoĎer mora uzeti u obzir. Kvantifikacija ovog čimbenika odreĎuje se na temelju broja, opremljenosti i uvjeta rada zaštitara i čuvara na objektu. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o broju, smještaju, opremljenosti i kvaliteti osposobljenosti zaštitara i čuvara.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na lokalnom mjestu nadzora u objektu – zaštitari u odori s vidno

istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu i napad na počinitelja, viša kvaliteta osposobljenosti, locirani u zasebnom kontrolnom poloţaju u objektu

Ocjena 4 Jedan zaštitar s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti, na lokalnom mjestu nadzora u objektu - zaštitar u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu i napad na počinitelja, viša kvaliteta osposobljenosti, lociran u zasebnom kontrolnom poloţaju u objektu

Ocjena 3 Dva i više zaštitara s oruţjem, više kvalitete osposobljenosti - zaštitari u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu i napad na počinitelja, locirani na vidnom mjestu u objektu. Viša kvaliteta osposobljenosti podrazumijeva zaštitara od 25 – 40 godina, visoke psihofizičke spreme, visokih rezultata izobrazbe i periodičkog gaĎanja oruţjem s dodatnom motivacijom (mogućnost napredovanja, dodaci na dohodak i dr.). Na ostalim objektima predviĎaju se čuvari koji imaju jedno mjesto nadzora (zasebnu prostoriju s monitorom za praćenje unutarnjeg i vanjskog perimetra)

Ocjena 2 Dva i više zaštitara s oruţjem - zaštitari u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu, locirani na vidnom mjestu u objektu, primarno preventivno djelovanje te 2 i više čuvara za ostale objekte

Ocjena 1 Jedan zaštitar s oruţjem - zaštitar u odori s vidno istaknutom iskaznicom, kratkim vatrenim oruţjem za samoobranu, lociran na vidnom mjestu u objektu, primarno preventivno djelovanje te jedan čuvar za ostale objekte

Ocjena 0,5 Stalni ili povremeni obilasci objekta od strane zaštitara – zaštitari obilaze objekt prema stalnom ili povremenom rasporedu. Ocjena 0 Bez zaštitara i čuvara – najmanja zaštita. S 2 Brzina intervencije zaštitara ili policije

Blizina policijske postaje ili ophodnje, te zaštitarskog centra intervencije od štićenog objekta direktno utječe na brzinu intervencije po izvršenju kaznenog djela. Dovoljno brza intervencija moţe nadomjestiti prisutnost zaštitara na objektu ako ostale primijenjene mjere omogućuju pouzdanu dojavu prepada ili provale i onemogućavanje počinitelja ili vremensku odgodu pristupa novcu i vrijednostima. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o vremenu dolaska na štićeni objekt nakon dojave.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Intervent na objektu Ocjena 4 Intervencija za manje od 5 min. Ocjena 3 Intervencija do 10 min. Ocjena 2 Intervencija za 11 – 15 min. Ocjena 1 Intervencija za 16 – 20 min. Ocjena 0,5 Intervencija za 21 – 30 min. Ocjena 0 Intervencija za više od 30 min.

S 3 Mehaniĉka zaštita Mehanička zaštita podrazumijeva razne mehaničke prepreke zbog čijih se savladavanja onemogućava ili oteţava i produţuje neophodno vrijeme pristupa novcu i vrijednostima. Što je broj prepreka veći i što su one čvršće i mehanički jače, počinitelj treba više vremena za počinjenje kaznenog djela. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi kvaliteti mehaniĉke zaštite.

Teţišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj vrijednosti, metalne kase, rešetke ili folije na dostupnim staklima i

dodatna vanjska zaštita za prilaz objektu (kvalitetna visoka ograda. Ocjena 4 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj vrijednosti, metalne kase, rešetke ili folije na dostupnim staklima Ocjena 3 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i prostor za smještaj vrijednosti i metalne kase Ocjena 2 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt i metalne kase za smještaj vrijednosti Ocjena 1 Protuprovalna vrata na ulazu u objekt Ocjena 0 Bez mehaničke zaštite S 4 Organizacijske mjere

Jedna od vaţnih mjera zaštite predstavljaju i organizacijske mjere, odnosno postojanje i odgovarajuća primjena procedura za ponašanje osoba na njihovim radnim mjestima u redovnim radnim zadacima, pri manipulaciji s gotovim novcem i vrijednostima i njihovoj distribuciji, rukovanju ureĎajima i sustavima tehničke zaštite, zaštiti povjerljivih podataka te u slučajevima počinjenja kaznenih djela. Isto tako, potrebno je poštivati i odreĎene osnovne procedure u privatnim stambenim objektima radi zaštite privatne imovine i u tim objektima. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o koliĉini i primjeni propisanih procedura za postupanje. 1. Procedure za ponašanje zaposlenika pri redovnim radnim zadacima podrazumijeva uobiĉajene radne postupke utvrĎene opisom radnoga mjesta. 2. Procedure pri manipulaciji s gotovim novcem podrazumijeva postupanje s blagajniĉkim maksimumima, smanjenje koliĉine novca i vrijednosti na uplatno - isplatnim i prodajno - otkupnim mjestima, isplaćivanje većih iznosa novaca na posebno zaštićenim mjestima (diskretne blagajne i dr.). 3. Procedure za ponašanje pri distribuciji novca unutar i izvan objekta podrazumijevaju definiranje odgovornih osoba za prijenos, definiranje puta novca, vrste spremnika, koliĉine novca, vremena i trajanja i dr. 4. Procedure za rukovanje ureĊajima i sustavima tehniĉke zaštite podrazumijevaju obvezu zaposlenika za ispravno rukovanje i korištenje sustava tehničke zaštite radi smanjenja laţnih dojava i kvarova na sustavima te za zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na rukovanje povjerljivim dokumentima i informatičkim podacima, šiframa zaštite i sigurnosnom pohranom. 5. Osnovne procedure zatvaranja i zakljuĉavanja vrata, soba, ormara i drugih spremišta s novcem i vrijednostima.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. S 5 Protuprovalni/protuprepadni sustav Kvaliteta i pokrivenost objekta sustavima protuprepadne zaštite utječe na smanjenje ugroţenosti, jer osobe mogu brzo dojaviti pokušaj napada na objekt, odnosno omogućena je rana detekcija i dojava. Isto tako, kvaliteta i pokrivenost sustavom protuprovalne zaštite omogućava neovisnu dojavu putem raznih javljača u objektu i omogućava brzu intervenciju zaštitara i policije. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti i kvantiteti sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5.

42

Ocjena 5 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i protuprepad i zaštitu perimetra objekta s IP dojavom Ocjena 4 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i protuprepad i zaštitu perimetra objekta s dojavom Ocjena 3 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i protuprepad s IP dojavom Ocjena 2 Protuprovalna zaštita cijelog objekta koja uključuje i prutuprepad s dojavom Ocjena 1 Sustav protuprovale sa dojavom Ocjena 0,5 Djelomična protuprovala s glasnim alarmom Ocjena 0 Bez protuprovalnog i protuprepadnog sustava

S 6 Kontrola pristupa

Primjena kontrole pristupa produţava vrijeme dolaska do mjesta na kojim se čuva veća količina novca ili vrijednosti, što će odvratiti počinitelja ili mu uvelike oteţati počinjenja kaznenog djela. Za efikasnu kontrolu pristupa postoji niz preduvjeta, kao što je organizacija prostora, kvaliteta ugraĎenih sustava zaštite, pridrţavanje procedura i mogućnost integracije sa sustavom protuprovale i protuprepada u cilju slanja dojave o mogućim nasilnim otvaranjima, kvarovima ili nepridrţavanju procedura. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti i mnoţini sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, zaštićeni svi glavni prolazi i vaţnije prostorije s vrijednostima, na ulazu za posjetioce

dodatna kontrola (detektor metala) Ocjena 4 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, zaštićeni svi glavni prolazi i vaţnije prostorije s vrijednostima Ocjena 3 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, zaštićeni svi glavni prolazi Ocjena 2 Više vrata s kontrolom pristupa unutar objekta, ali nisu zaštićeni svi glavni prolazi Ocjena 1 Kontrola pristupa samo na ulazu u prostor Ocjena 0 Bez kontrole pristupa. S 7 Video nadzor

Sustav video nadzora ima namjenu odvraćanja, oteţavanja i identifikacije počinitelja. Pokrivanje bitnih mjesta u ili izvan objekta kao što su uplatno – isplatna, odnosno prodajno – otkupna mjesta, prostorije s kasom ili trezorom, pokrivanje puta novca i primopredaje novca i vrijednosti, ulazi i izlazi iz objekta, pokrivanje „mrtvih kutova“ vanjskog perimetra i sl. uvelike pomaţe u ostvarenju funkcije video nadzora. Odgovarajući broj i smještaj te kvaliteta sustava proizlazi iz namjene i veličine štićenog objekta. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti i funkcionalnosti sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Odgovarajući broj kamera u odnosu na prostor, odgovarajuća rezolucija u odnosu na funkciju kamera, maksimalna pokrivenost

vanjskog i unutarnjeg perimetra; kvalitetan snimač zaštićen od otuĎenja – potpuna funkcionalnost sustava Ocjena 4 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost vanjskog i unutarnjeg perimetra; snimač nije zaštićen od otuĎenja -

kamere su zadovoljavajuće rezolucije i pokrivaju maksimalno unutarnji i/ili vanjski perimetar objekta, ali snimač nije zaštićen od otuĎenja ili uništenja

Ocjena 3 Odgovarajući broj kamera i njihova rezolucija; nedovoljna pokrivenost vanjskog i/ili unutarnjeg perimetra – kamere su zadovoljavajuće rezolucije, ali ne pokrivaju u potpunosti unutarnji i/ili vanjski perimetar objekta

Ocjena 2 Odgovarajući broj kamera, slabije rezolucije od identifikacije – kamere pokrivaju vanjski i unutarnji perimetar, ali kvaliteta snimaka ne odgovara rezoluciji identifikacije

Ocjena 1 Neodgovarajući broj kamera i/ili loša kvaliteta snimke – u objektu se nalazi odreĎen broj kamera koji ne pokriva u potpunosti unutarnji i/ili vanjski perimetar objekta i/ili je pregledom snimaka utvrĎeno da je kvaliteta loša i ne zadovoljava funkciju identifikacije osoba

Ocjena 0 Bez video nadzora – u objektu nije instaliran sustav video nadzora

S 8 Integracija i centralizacija MeĎusobna integracija sustava zaštite, kao i njegova integracija s ostalim sustavima u objektu povećava učinak pojedinog sustava zaštite.

Integracija povezana s centralizacijom omogućava dojavnom centru brzu informaciju o dogaĎaju u objektu. Povezivanje svih sustava putem TCP/IP komunikacije (informatizacija integracije i dojave) omogućava brţu dojavu i stalni nadzor komunikacije. Osim signala provale/prepada integrira se i signal s kontrole pristupa i video nadzora te poslovno informatičkog sustava (time – trezori). Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o stupnju integracije i uspostavi centralizacije sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Napredna integracija svih sustava tehničke zaštite meĎusobno i sa sustavima upravljanja zgradom i poslovno informatičkih sustava

uz dojavu Ocjena 4 Napredna integracija sustava tehničke zaštite (na principu komunikacijskih protokola) uz dojavu Ocjena 3 Integracija sustava tehničke zaštite uz dojavu Ocjena 2 Neprekidno nadzirana i zaštićena dojava prepada i provale Ocjena 1 Dojava prepada ili provale Ocjena 0 Bez integracije i dojave na centar. S 9 Dinamiĉka prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite

Dinamička prosudba ugroţenosti omogućava da se za svaki objekt, pojedinačno i dinamički sukladno promjenama u objektu i njegovoj okolini aţuriraju parametri ugroţenosti i moguće dodatne ili drugačije mjere zaštite. Što je češće aţuriranje i izrada suvremenije prosudbe ugroţenosti to je zaštita objekta prilagoĎena promijenjenim uvjetima, a time i povećana sigurnost objekta. Parametri koji utječu na potrebu izrade dinamičke prosudbe ugroţenosti su ugroţenost prema veličini poslovnice, dinamici rada, količini novca u poslovnici, savjesnosti i poštivanju procedura zaposlenika, kvaliteti pisanih procedura, pokušajima napada, pojavnosti kriminaliteta u kvartu, gradu ili općini, vremenu i kvaliteti intervencije zaštitara i policije, izloţenosti lokacije, kvaliteti i veličini sustava zaštite i dr. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o kvaliteti procesa izrade prosudbi ugroţenosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Dinamička prosudba ugroţenosti po potrebi ili najmanje svakih 6 mjeseci Ocjena 4 Prosudba ugroţenosti svake godine Ocjena 3 Prosudba ugroţenosti svake 2 godine Ocjena 2 Prosudba ugroţenosti nakon 5 godina Ocjena 1 Prosudba ugroţenosti nakon štetnog dogaĎaja Ocjena 0,5 Prosudba ugroţenosti samo kod ugradnje sustava S 10 Edukacija i provjera znanja korisnika Edukacija zaposlenika i drugih korisnika i provjera njihova znanja i uvjeţbanosti u korištenju sustava zaštite i ostalom procedurama od velike su vaţnosti za njihovu sigurnost i sigurnost stranaka, te zaštitu novca i vrijednosti u objektu. Češće edukacije i pozitivni rezultati provjere znanja i uvjeţbanosti povećavaju sigurnost. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o razini znanja korisnika, a mjeri se učestalošću edukacije.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 0,5, a ocjene 0 – 5.

43

Ocjena 5 Edukacija i provjera svakih 6 mjeseci ili češće Ocjena 4 Edukacija i provjera svakih 12 mjeseci Ocjena 3 Edukacija i provjera svake 2 godine Ocjena 2 Djelomična edukacija i provjera prilikom redovnog odrţavanja Ocjena 1 Inicijalna edukacija i provjera samo na primopredaji sustava, dorade ili proširenja Ocjena 0 Bez edukacije

44

Prilog 3.

KVANTIFIKACIJA PROSUDBE UGROŢENOSTI JAVNIH POVRŠINA

1. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UGROŢENOST JAVNIH POVRŠINA (Ui)

U 1 Povijest počinjenja kaznenih djela – razbojništvo i pokušaji razbojništava, razbojničke kraĎe, provale i pokušaji provale, vandalizam, sabotaţa, terorizam

U 2 Visina vrijednosti na javnoj površini - vrijednost prostora, objekata i druge infrastrukture

U 3 Makro lokacija javne površine U 4 Mikro lokacija javne površine U 5 Veličina javne površine

U 6 Procijenjeni prosječni dnevni broj osoba/broj osoba na javnim okupljanjima U 7 Frekvencija prometa U 8 Organizacija prostora unutar javne površine i broj objekata unutar perimetra

Čimbenici koji utječu na povećanje ugroţenosti kategorizirani su ocjenama od 0 – 5,

a njihova vaţnost u odreĎivanju ukupne ugroţenosti definirana je koeficijentom teţine. Koeficijenti teţine su 2.5, 2, 1.5, 1 i 0.5. Najvaţniji čimbenik 5 puta više utječe na

ukupni rizik od najmanje bitnog čimbenika. 2. MJERE KOJE UTJEČU NA SMANJENJE UGROŢENOSTI JAVNIH POVRŠINA (Sj)

S 1 Tjelesna zaštita S 2 Brzina intervencije zaštitara ili policije S 3 Prostorno - tehnički uvjeti S 4 Video nadzor S 5 Mehanička zaštita S 6 Organizacijske mjere S 7 Dinamička prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite S 8 Edukacija i provjera znanja korisnika Mjere koji utječu na smanjenje ugroţenosti kategorizirani su ocjenama od 0 – 5, a

njihova vaţnost u odreĎivanju ukupne ugroţenosti definirana je koeficijentom teţine. Koeficijenti teţine su 2.5, 2, 1.5, 1 i 0.5. Najvaţniji čimbenik 5 puta više utječe na

smanjenje ugroţenosti od najmanje bitnog čimbenika. Izračun stupnja ugroţenosti javne površine provodi se kao i za objekte.

45

Prilog 3.a. TABLICA IZRAČUNA PROSUDBA UGROŢENOSTI: (upiši broj ili oznaku)

Tvrtka procjenitelj

Objekt: (naziv javne površine)

Datum prosudbe:

Adresa

Prethodna prosudba: Odgovorna osoba: Redni broj:

Poštanski broj i grad Kp: Datum:

ČIMBENICI UGROŢENOSTI

ČIMBENICI SIGURNOSTI

OZNAKA NAZIV Teţišni

udjel Ocjena [Oui]

Vrijednost [Ui]

OZNAKA NAZIV Teţišni udjel

Ocjena [Osj]

Vrijednost [Sj]

U1 povijest počinjenja kaznenih djela 2,5 0 0

S1 tjelesna zaštita 2,5 0 0

U2

visina vrijednosti na javnoj površini (vrijednost prostora,

objekata i druge infrastrukture) 2 0 0

S2 brzina intervencije zaštitara ili policije 2 0 0

U3 makro lokacija javne površine 2 0 0

S3 prostorno - tehnički uvjeti 2 0 0

U4 mikro lokacija javne površine 2 0 0

S4 video nadzor 2 0 0

U5 veličina javne površine 1,5 0 0

S5 mehanička zaštita 1,5 0 0

U6 prosječni dnevni broj osoba 1,5 0 0

S6 organizacijske mjere 1,5 0 0

U7 frekvencija prometa 1 0 0

S7 dinamička prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje

mjera zaštite 1 0 0

U8

organizacija prostora unutar javne

površine/organizacija objekata unutar perimetra javne

površine

0,5 0 0

S8 edukacija i provjera znanja korisnika 0,5 0 0

Parametar ugroţavanja [Pu]:

Parametar sigurnosti [Ps]:

Kvantifikator procjene [Kp]:

46

Stupanj ugroţenosti

Područje kvantifikatora procjene [Kp]

Procijenjeni stupanj ugroţenosti

jednako i

veće od do

MP:

vrlo visoki rizik [1] 35,0 66,0 vrlo visoki rizik

visoki rizik [2] 5,1 34,9 visoki rizik

(upiši ime i

prezime)

povišeni rizik [3] -5,0 5,0 povišeni rizik

podnošljiv rizik [4] -4,9 -34,9 podnošljiv rizik

prihvatljiv rizik [5] -35,0 -60,0 prihvatljiv rizik

(potpis)

47

Prilog 3.b. Obrazac za kvantifikaciju javnih površina Čimbenik ugroţenosti Čimbenik sigurnosti

Oznaka Naziv Ocjena

Teţišni udjel

Oznaka Naziv Ocjena

Teţišni udjel

U 1

Povijest poĉinjenja kaznenih djela

2.5 S 1

Tjelesna zaštita

2.5

Više od 5 KD ili pokušaja KD u 3 godine 5 Stalno policijsko nadzorno mjesto ili policijska postaja uz javnu površinu

5

Do 4 KD ili pokušaja KD u 3 godine 4

Do 3 KD ili pokušaja KD u 2 godine 3 Dva i više zaštitara ili čuvara s lokalnim mjestom nadzora

4

2 KD ili pokušaj KD u 2 godine 2 Dva i više zaštitara ili više čuvara 3

KD ili pokušaj KD prije 2 i više godina 1 Jedan zaštitar ili čuvar 2

Bez KD 0 Stalni ili povremeni obilasci od strane zaštitara ili policije

1

Bez zaštitara i čuvara 0

U 2

Visina vrijednosti na javnoj površini (vrijednost prostora, objekata i infrastrukture)

2 S 2

Brzina intervencije zaštitara ili policije

2

> 500 mil. 5 Intervent na prostoru javne površine 5

200 mil. - 499 mil. kn 4 Intervencija za manje od 5 min. 4

50 mil. - 199 mil. kn 3,5 Intervencija do 10 min. 3

10 mil. - 49 mil. kn 3 Intervencija za 11 – 15 min. 2

5 mil. - 9,9 mil. kn 2,5 Intervencija za 16 – 20 min. 1

1 mil. - 4,9 mil. kn 2 Intervencija za 21 – 30 min. 0,5

200.000 - 999.000 kn 1,5 Intervencija za više od 30 min. 0

do 200.000 kn 1

U 3

Makro lokacija javne površine

2 S 3

Prostorno - tehniĉki uvjeti

2

Visoka ugroţenost okolnog prostora 5 Optimalna osvijetljenost prostora i pojedinih objekata, signalizacija, ureĎene

šetnice i obiljeţena parkirališta, pregledne parkovne površine s

obavijestima i upozorenjima

5

Viša ugroţenost okolnog prostora 4 Vrlo dobra osvijetljenost prostora, signalizacija, ureĎene šetnice i obiljeţena parkirališta, pregledne parkovne površine

4

Srednja ugroţenost okolnog prostora 3 Dobra osvijetljenost prostora, signalizacija, pregledne parkovne

površine, s ili bez obznana i upozorenja

3

Niţa ugroţenost okolnog prostora 2 Djelomična osvijetljenost prostora, djelomična signalizacija, djelomično

pregledne parkovne površine, s ili bez obznana i upozorenja

2

Niska ugroţenost okolnog prostora 1 Slaba osvijetljenost prostora, slaba signalizacija, nepregledne parkovne površine, bez obznana i upozorenja

1

Minimalna ugroţenost okolnog prostora 0,5 NeureĎena javna površina, bez infrastrukture i popratnih objekata

0

U 4

Mikro lokacija javne površine

2 S 4

Video nadzor

2

Stambeno-poslovna zona izvrsno prometno povezana

5 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost perimetra;

kvalitetan snimač zaštićen od otuĎenja

5

Stambeno-poslovna zona dobro prometno povezana 4 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost perimetra

4

Stambeno-poslovna zona primjereno prometno povezana

3 Odgovarajući broj kamera i njihova rezolucija; nedovoljna pokrivenost

perimetra

3

Stambeno-poslovna zona loše prometno povezana 2 Odgovarajući broj kamera, slabije rezolucije od identifikacije

2

Stambeno-poslovna zona vrlo loše prometno povezana

1 Neodgovarajući broj kamera i/ili loša kvaliteta snimke

1

Pješačka zona 0,5 Bez video nadzora 0

U 5

Veliĉina javne površine

1.5 S 5

Mehaniĉka zaštita

1.5

> 2.500 m2 5 Objekti na javnoj površini od čvrstih materijala (čelik, beton, ţeljezo, plastika), objekti od značaja, spomenici kulture i dr.

ograĎeni metalnom ili drugom čvrstom ogradom, pristup ograničen

5

od 2.001 – 2.500 m2 4 Objekti na javnoj površini od čvrstih materijala (čelik, beton, ţeljezo, plastika), objekti od značaja, spomenici kulture i dr.

ograĎeni metalnom ili drugom čvrstom ogradom, pristup slobodan

4

od 1.501 – 2.000 m2 3 Objekti na javnoj površini od čvrstih materijala (čelik, beton, ţeljezo, plastika)

3

od 1.001 – 1.500 m2 2 Objekti na javnoj površini djelomično od čvršćih materijala, a djelomično od drveta

i stakla

2

od 501 – 1.000 m2 1 Objekti na javnoj površini od drveta, stakla ili drugih lako lomljivih materijala

1

do 500 m2 0,5 Bez mehaničke zaštite 0

U 6

Procijenjeni prosjeĉni dnevni broj osoba/broj osoba na javnim okupljanjima

1.5 S 6

Organizacijske mjere

1.5

> 1.000 dnevno/> 5.000 na javnom okupljanju 5 Sve Odluke lokalne uprave i samouprave se provode u potpunosti

5

501 - 1.000 dnevno/2.001 - 5.000 na javnom okupljanju

4 Uspostavljeno komunalno redarstvo od više djelatnika na javnoj površini

4

201 - 500/1.001 – 2.000 na javnom okupljanju 3 Uspostavljeno komunalno redarstvo od 3

48

jednog djelatnika na javnoj površini

100 - 201 dnevno/501 - 1.000 na javnom okupljanju 2 Donesene Odluke lokalne uprave i samouprave provode se djelomično

2

50 - 200/101 - 500 na javnom okupljanju 1 Donesene Odluke lokalne uprave i samouprave, ali se ne provode

1

< 50 dnevno/do 100 na javnom okupljanju 0,5 Bez organizacijskih mjera 0

U 7

Frekvencija prometa

1 S 7

Dinamiĉka prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite

1

Pješačka zona s gustim prometom pješaka, osobnih vozila i javnog prijevoza, blizina industrijske zone i/ili

terminala za meĎumjesni i meĎunarodni promet

5 Dinamička prosudba ugroţenosti po potrebi ili najmanje svakih 6 mjeseci

5

Pješačka zona s gustim prometom pješaka, osobnih vozila i javnog prijevoza i/ili terminalom za

meĎumjesni i meĎunarodni promet

4 Prosudba ugroţenosti svake godine 4

Pješačka zona s gustim prometom pješaka, osobnih vozila i javnog prijevoza

3 Prosudba ugroţenosti svake 2 godine 3

Pješačka zona s gustim prometom pješaka i osobnih vozila

2 Prosudba ugroţenosti nakon 5 godina 2

Pješačka zona s gustim prometom pješaka 1 Prosudba ugroţenosti nakon štetnog dogaĎaja

1

Pješačka zona s rijetkim prometom pješaka 0,5 Prosudba ugroţenosti samo kod ugradnje sustava

0,5

U 8

Organizacija prostora unutar javne površine i broj objekata unutar perimetra

0,5 S 8

Edukacija i provjera znanja korisnika

0,5

Više od 5 prostorno razdijeljenih površina/više od 5 objekata na javnoj površini/visoko raslinje > 30%

5 Edukacija i provjera svakih 6 mjeseci ili češće

5

Od 4 - 5 prostorno razdijeljenih površina/3 - 5 objekata na javnoj površini/ visoko raslinje od 21 –

30%

4 Edukacija i provjera svakih 12 mjeseci 4

2 - 3 prostorno razdijeljene površine/1 - 2 objekta na javnoj površini/ visoko raslinje

od 10 – 20%

3 Edukacija i provjera svake 2 godine 3

Nerazdijeljena površina/s 2 – 5 objekata na javnoj površini/visoko raslinje < 10%

2 Djelomična edukacija i provjera prilikom redovnog odrţavanja

2

Nerazdijeljena površina/s 1 objektom na javnoj površini/ zelena površina bez visokog raslinja

1 Inicijalna edukacija i provjera samo kod primopredaje sustava, dorade ili

proširenja

1

Nerazdijeljena površina/bez objekata na javnoj površini/zelena površina bez visokog raslinja > 30%

0,5 Bez edukacije 0

49

Prilog 3.c. Obrazac za kvantifikaciju javnih površina – ĈIMBENICI UGROŢENOSTI U 1 Povijest poĉinjenja kaznenih djela (KD)

Ukoliko je na javnoj površini već počinjeno uspješno kazneno djelo, prostor ima sigurnosnih propusta i uslijed toga je vjerojatnost ponovnog počinjenja veća. Ovaj čimbenik ugroţenosti ima velik utjecaj na ukupnu ugroţenost u odnosu na uspješnost poĉinjenja kaznenih djela i zato ima

najviši teţišni udjel. Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2,5, a ocjene 0 – 5.

Ocjena 5 Više od 5 KD ili pokušaja KD u 3 godine – 5 ili više uspješna kaznena djela ili pokušaja u 3 g. Ocjena 4 Do 4 KD ili pokušaja KD u 3 godine – do 4 uspješna kaznena djela ili pokušaja u 3 g. Ocjena 3 Do 3 KD ili pokušaja KD u 2 godine – 3 uspješna kaznena djela ili pokušaja u 2 g. Ocjena 2 2 KD ili pokušaj KD u 2 godine – 2 uspješna kaznena djela ili pokušaja prije 2 g. Ocjena 1 KD ili pokušaj KD prije 2 i više godina – uspješno kazneno djelo ili pokušaj prije 2 i više g. Ocjena 0 Bez KD – nije bilo niti pokušaja kaznenih djela. U 2 Visina vrijednosti na javnoj površini (vrijednost prostora, objekata i infrastrukture)

Za većinu počinitelja kaznenih djela bitna je količina novca i vrijednosti obzirom da se rizik usporeĎuje s visinom vrijednosti do koje počinjenjem mogu doći ili vrijednosti koja se moţe uništiti vandalizmom. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o visini vrijednosti imovine na javnoj površini koja se pri počinjenju kaznenog djela moţe zateći.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 1 – 5. Ocjena 5 Vrijednost imovine > 500 mil. kn Ocjena 4 Vrijednost imovine 200 mil. - 499 mil. kn Ocjena 3,5 Vrijednost imovine 50 mil. - 199 mil. kn Ocjena 3 Vrijednost imovine 10 mil. - 49 mil. kn Ocjena 2,5 Vrijednost imovine 5 mil. - 9,9 mil. kn Ocjena 2 Vrijednost imovine 1 mil. - 4,9 mil. kn Ocjena 1,5 Vrijednost imovine 200.000 - 999.000 kn Ocjena 1 Vrijednost imovine do 200.000 kn U 3 Makro lokacija javne površine

U odreĎenim naseljima (općinama, gradovima, četvrtima), odnosno okolnim prostorima (ulicama, susjednim zgradama i sl.) javne površine statistički je veći broj kaznenih djela, pa je i povećana mogućnost počinjenja kaznenih djela od mjesta u kojima se kriminalne radnje u tom obimu ne dogaĎaju. Pod naseljem odnosno okolnim prostorom se podrazumijeva gradska četvrt ili seosko naselje koju pokriva nadleţna policijska postaja u kojem se nalazi objekt štićenja. Kvantifikacija ovoga čimbenika temelji se na statistici poĉinjenja kaznenih djela u posljednjih godinu dana i prikupljaju se od

policije, osiguravatelja ili drugih pouzdanih izvora informacija. Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5.

Ocjena 5 Visoka ugroţenost – u okolnom prostoru u kojem se nalazi javna površina u zadnjih godinu dana > 10 kaznenih djela Ocjena 4 Viša ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi javna površina u zadnjih godinu dana 6 - 9 kaznenih djela Ocjena 3 Srednja ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi javna površina u zadnjih godinu dana 3 - 5 kaznenih djela Ocjena 2 Niţa ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi javna površina u zadnjih godinu dana 1 - 2 kaznena djela Ocjena 1 Niska ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi javna površina u zadnjih godinu dana nije bilo kaznenih djela Ocjena 0 Minimalna ugroţenost - u okolnom prostoru u kojem se nalazi javna površina u zadnjih godinu dana nije bilo niti pokušaja

kaznenih djela. U 4 Mikro lokacija javne površine

Standardni postupci u odreĎivanju rizika nameću potrebu odreĎivanja komunikacijskih svojstava prostora u neposrednoj blizini javne površine i/ili na putu prilaza i putu udaljavanja od iste, obzirom da je mogućnost brzog udaljavanja s mjesta dogaĎaja od velike vaţnosti počinitelju kaznenog djela. Kvantifikacija svojstva mikro lokacije odreĎuju se sa stanovišta prometne povezanosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Stambeno poslovna zona izvrsno prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa sve 4 strane

svijeta Ocjena 4 Stambeno poslovna zona dobro prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa najmanje 3 strane

svijeta Ocjena 3 Stambeno poslovna zona primjereno prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa najmanje 2

strane svijeta Ocjena 2 Stambeno poslovna zona loše prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i pristup sa samo 1 strane

svijeta Ocjena 1 Stambeno poslovna zona vrlo loše prometno povezana – otvorenost stambenog i/ili poslovnog naselja i oteţan pristup sa samo 1

strane svijeta Ocjena 0,5 Pješačka zona – bez pristupa vozilima osim javnog prijevoza i specijalnih vozila U 5 Veliĉina javne površine

Veličina prostora bitan je čimbenik ugroţenosti, obzirom da je njegovu zaštitu teţe provesti što je površina veća. Stoga kvantifikacija veličine javne površine ovisi o njezinoj ukupnoj površini unutar perimetra štićenja.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5.

Ocjena 5 Veličina javne površine – > 2.500 m2 Ocjena 4 Veličina javne površine – od 2.001 – 2.500 m2 Ocjena 3 Veličina javne površine – od 1.501 – 2.000 m2 Ocjena 2 Veličina javne površine – od 1.001 – 1.500 m2 Ocjena 1 Veličina javne površine – od 501 – 1.000 m2 Ocjena 0,5 Veličina javne površine – do 500 m2

50

U 6 Procijenjeni prosjeĉni dnevni broj osoba/broj osoba na javnim okupljanjima Zaštita osoba i imovine, a posebice osoba uvelike ovisi o broju ljudi koji se u odreĎenom trenutku nalaze na javnoj površini. Što je broj veći to je teţe provesti zaštitu. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o procijenjenom prosjeĉnom dnevnom broju osoba odnosno broju osoba tijekom javnih okupljanja.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 > 1.000 dnevno/> 5.000 na javnom okupljanju Ocjena 4 501 - 1.000 dnevno/2.001 - 5.000 na javnom okupljanju Ocjena 3 201 - 500/1.001 – 2.000 na javnom okupljanju Ocjena 2 100 - 201 dnevno/501 - 1.000 na javnom okupljanju Ocjena 1 50 - 200/101 - 500 na javnom okupljanju Ocjena 0,5 < 50 dnevno/do 100 na javnom okupljanju U 7 Frekvencija prometa Frekvencija prometa jedan je od čimbenika koji utječe na kvalitetu provedbe zaštite javnih površina, na način da povećavaju broj i kretanje osoba i vozila te rizike nesmetanog počinjenja KD-a, odnosno lakšeg bijega s lica mjesta. Pretpostavka je da je zaštitu teţe provesti ukoliko je frekvencija prometa veća. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o procjeni gustoće zona u ili uz koje se nalazi javna površina.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Pješačka zona s gustim prometom pješaka, osobnih vozila i javnog prijevoza, blizina industrijske zone i/ili terminala za

meĎumjesni i meĎunarodni promet Ocjena 4 Pješačka zona s gustim prometom pješaka, osobnih vozila i javnog prijevoza i/ili terminalom za meĎumjesni i meĎunarodni

promet Ocjena 3 Pješačka zona s gustim prometom pješaka, osobnih vozila i javnog prijevoza Ocjena 2 Pješačka zona s gustim prometom pješaka i osobnih vozila Ocjena 1 Pješačka zona s gustim prometom pješaka Ocjena 0,5 Pješačka zona s rijetkim prometom pješaka U 8 Organizacija prostora unutar javne površine i broj objekata unutar perimetra Na rizik počinjenja kaznenog djela utječe i organizacija prostora unutar javne površine i broj objekata koji se nalaze unutar njezina perimetra. Što je površina razdjeljenija i što je broj objekata veći to je teţe provesti zaštitu javne površine. Isto tako, postotni udio visoke vegetacije smanjuje preglednost prostora i omogućava počinitelju lakši bijeg s mjesta počinejnja KD-a. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o broju prostorno razdijeljenih površina, broju objekata i postotku udjela visokog raslinja.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 0,5, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Više od 5 prostorno razdijeljenih površina/više od 5 objekata na javnoj površini/visoko raslinje > 30% Ocjena 4 Od 4 - 5 prostorno razdijeljenih površina/3 - 5 objekata na javnoj površini/ visoko raslinje od 21 – 30% Ocjena 3 2 - 3 prostorno razdijeljene površine/1 - 2 objekta na javnoj površini/ visoko raslinje od 10 – 20% Ocjena 2 Nerazdijeljena površina/s 2 – 5 objekata na javnoj površini/visoko raslinje < 10% Ocjena 1 Nerazdijeljena površina/s 1 objektom na javnoj površini/ zelena površina bez visokog raslinja Ocjena 0,5 Nerazdijeljena površina/bez objekata na javnoj površini/zelena površina bez visokog raslinja > 30%

51

Prilog 3.d. Obrazac za kvantifikaciju javnih površina – ĈIMBENICI SIGURNOSTI S 1 Tjelesna zaštita

Osobna prisutnost zaštitara ili policije na javnoj površini najbolji je faktor sigurnosti. To se prije svega odnosi na kvalitetnu pripremljenost, obučenost, opremljenost, izvjeţbanost i motiviranost zaštitara koji u slučajevima da javna površina ili objekti na njoj ulaze u kategoriju kritične infrastrukture moţe koristiti i oruţje (kao i policija) te boraveći na optimalnim pozicijama prati dogaĎanja i u slučaju pokušaja počinjenja kaznenih djela reagira na zakonom propisani način koristeći propisane ovlasti. Isto tako, čuvari takoĎer mogu pruţiti zadovoljavajuću razinu zaštite koja se mora uzeti u obzir. Kvantifikacija ovog čimbenika odreĎuje se na temelju broja, opremljenosti i uvjeta rada zaštitara i čuvara na javnoj površini te prisutnosti policije. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o broju, smještaju, opremljenosti i kvaliteti osposobljenosti zaštitara i čuvara te prisutnosti policije.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Stalno policijsko nadzorno mjesto ili policijska postaja uz javnu površinu Ocjena 4 Dva i više zaštitara ili čuvara s lokalnim mjestom nadzora Ocjena 3 Dva i više zaštitara ili više čuvara Ocjena 2 Jedan zaštitar ili čuvar Ocjena 1 Stalni ili povremeni obilasci od strane zaštitara ili policije Ocjena 0 Bez zaštitara i čuvara – najmanja zaštita. S 2 Brzina intervencije zaštitara ili policije

Blizina policijske postaje ili ophodnje, te zaštitarskog centra intervencije od štićene javne površine direktno utječe na brzinu intervencije po izvršenju kaznenog djela. Dovoljno brza intervencija moţe rezultirati uhićenjem počinitelja. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o vremenu dolaska na štićeni prostor javne površine nakon saznanja o KD-u.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Intervent na prostoru javne površine Ocjena 4 Intervencija za manje od 5 min. Ocjena 3 Intervencija do 10 min. Ocjena 2 Intervencija za 11 – 15 min. Ocjena 1 Intervencija za 16 – 20 min. Ocjena 0,5 Intervencija za 21 – 30 min. Ocjena 0 Intervencija za više od 30 min. S 3 Prostorno – tehniĉki uvjeti

UreĎenost prostora uvelike pridonosi i povećanju sigurnosti, obzirom da se na dobro osvijetljenim prostorima na kojima se nalaze ureĎene šetnice, parkirališta, klupe, panoi s odreĎenim upozorenjima o načinu ponašanja graĎana na javnim mjestima te obznanom video nadzora i mogućih drugih oblika zaštite počinitelj teţe odlučuje na počinjenje KD-a. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o razini osvjetljenja i ureĊenosti prostora javne površine.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Optimalna osvijetljenost prostora i pojedinih objekata, signalizacija, ureĎene šetnice i obiljeţena parkirališta, pregledne parkovne

površine s obavijestima i upozorenjima Ocjena 4 Vrlo dobra osvijetljenost prostora, signalizacija, ureĎene šetnice i obiljeţena parkirališta, pregledne parkovne površine Ocjena 3 Dobra osvijetljenost prostora, signalizacija, pregledne parkovne površine, s ili bez obznana i upozorenja Ocjena 2 Djelomična osvijetljenost prostora, djelomična signalizacija, djelomično pregledne parkovne površine, s ili bez obznana i

upozorenja Ocjena 1 Slaba osvijetljenost prostora, slaba signalizacija, nepregledne parkovne površine, bez obznana i upozorenja Ocjena 0 NeureĎena javna površina, bez infrastrukture i popratnih objekata S 4 Video nadzor

Sustav video nadzora ima namjenu odvraćanja, oteţavanja i identifikacije počinitelja. Pokrivanje bitnih mjesta na javnoj površini kao što su

dolazni pravci na javnu površinu, centralni dijelovi javne površine, mjesta najčešćih okupljanja i zadrţavanja ljudi, odreĎeni rizični objekti na javnoj površini i spomenici kulture, prometna ţarišta i sl. uvelike pomaţe u ostvarenju funkcije video nadzora. Odgovarajući broj i smještaj te kvaliteta sustava proizlazi iz namjene i veličine štićenog prostora. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti i funkcionalnosti sustava.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 2, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost perimetra; kvalitetan snimač zaštićen od otuĎenja ili uništenja Ocjena 4 Odgovarajući broj kamera, njihova rezolucija i pokrivenost perimetra Ocjena 3 Odgovarajući broj kamera i njihova rezolucija; nedovoljna pokrivenost perimetra Ocjena 2 Odgovarajući broj kamera, slabije rezolucije od identifikacije Ocjena 1 Neodgovarajući broj kamera i/ili loša kvaliteta snimke Ocjena 0 Bez video nadzora S 5 Mehaniĉka zaštita

Mehanička zaštita odnosi se na kvalitetu izrade i samu zaštitu objekata koji se nalaze na javnoj površini, a mogu biti predmetom vandalizma ili počinjenja drugih KD-a. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o kvaliteti objekata na javnoj površini.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Objekti na javnoj površini od čvrstih materijala (čelik, beton, ţeljezo, plastika), objekti od značaja, spomenici kulture i dr. ograĎeni

metalnom ili drugom čvrstom ogradom, pristup ograničen Ocjena 4 Objekti na javnoj površini od čvrstih materijala (čelik, beton, ţeljezo, plastika), objekti od značaja, spomenici kulture i dr. ograĎeni

metalnom ili drugom čvrstom ogradom, pristup slobodan Ocjena 3 Objekti na javnoj površini od čvrstih materijala (čelik, beton, ţeljezo, plastika) Ocjena 2 Objekti na javnoj površini djelomično od čvršćih materijala, a djelomično od drveta i stakla Ocjena 1 Objekti na javnoj površini od drveta, stakla ili drugih lako lomljivih materijala Ocjena 0 Bez mehaničke zaštite S 6 Organizacijske mjere

Jedna od vaţnih mjera zaštite predstavljaju i organizacijske mjere, odnosno postojanje i odgovarajuća primjena (pisanih) odredbi i odluka za nesmetani boravak i kretanje osoba na javnim i drugim površinama. Pretpostavlja se da u okolnostima kada su na snazi odgovarajuće odredbe, posebice komunalne odluke jedinica lokalne uprave i samouprave koje predviĎaju i kaznene odredbe za nepoštivanje propisanog načina ponašanja u

52

javnim sredinama, da će navedeno smanjiti rizik od nedoličnog ponašanja ili počinjenja kaznenih djela na javnim površinama. Kvantifikacija ovog čimbenika ovisi o koliĉini i primjeni propisanih organizacijskih mjera.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1,5, a ocjene 0 – 5. Ocjena 5 Sve Odluke lokalne uprave i samouprave se provode u potpunosti Ocjena 4 Uspostavljeno komunalno redarstvo od više djelatnika na javnoj površini Ocjena 3 Uspostavljeno komunalno redarstvo od jednog djelatnika na javnoj površini Ocjena 2 Donesene Odluke lokalne uprave i samouprave provode se djelomično Ocjena 1 Donesene Odluke lokalne uprave i samouprave, ali se ne provode Ocjena 0 Bez organizacijskih mjera S 7 Dinamiĉka prosudba ugroţenosti i osuvremenjivanje mjera zaštite

Dinamička prosudba ugroţenosti omogućava da se kako za objekte tako i za javne površine, pojedinačno i dinamički sukladno promjenama aţuriraju parametri ugroţenosti i primjene dodatne ili drugačije mjere zaštite. Što je češće aţuriranje i izrada suvremenije prosudbe ugroţenosti to je zaštita prilagoĎenija promijenjenim uvjetima, a time i povećana sigurnost. Parametri koji utječu na potrebu izrade dinamičke prosudbe ugroţenosti su ugroţenost prema veličini javne površine, dinamici prometa i broja ljudi, vrijednosti imovine, pojavnosti kriminaliteta u kvartu, gradu ili općini, vremenu i kvaliteti intervencije zaštitara i policije, izloţenosti lokacije i dr. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o kvaliteti procesa izrade prosudbi ugroţenosti.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 1, a ocjene 0,5 – 5. Ocjena 5 Dinamička prosudba ugroţenosti po potrebi ili najmanje svakih 6 mjeseci Ocjena 4 Prosudba ugroţenosti svake godine Ocjena 3 Prosudba ugroţenosti svake 2 godine Ocjena 2 Prosudba ugroţenosti nakon 5 godina Ocjena 1 Prosudba ugroţenosti nakon štetnog dogaĎaja Ocjena 0,5 Prosudba ugroţenosti samo kod ugradnje sustava S 8 Edukacija i provjera znanja korisnika

Edukacija korisnika sustava tehničke zaštite i provjera njihova znanja i uvjeţbanosti u korištenju sustava zaštite i ostalom procedurama od velike su vaţnosti za njihovu sigurnost i sigurnost osoba i imovine. Češće edukacije i pozitivni rezultati provjere znanja i uvjeţbanosti povećavaju sigurnost. Kvantifikacija ovog čimbenika sigurnosti ovisi o razini znanja korisnika, a mjeri se učestalošću edukacije.

Težišni udio ovoga čimbenika u odnosu na njegov značaj je 0,5, a ocjene 0 – 5.

Ocjena 5 Edukacija i provjera svakih 6 mjeseci ili češće Ocjena 4 Edukacija i provjera svakih 12 mjeseci Ocjena 3 Edukacija i provjera svake 2 godine Ocjena 2 Djelomična edukacija i provjera prilikom redovnog odrţavanja Ocjena 1 Inicijalna edukacija i provjera samo kod primopredaje sustava, dorade ili proširenja Ocjena 0 Bez edukacije

53

Prilog 4. Naziv i sjedište trgovačkog društva ili obrta: ______________________________________________________________________

RADNI NALOG ZA OBAVLJANJE POSLOVA TEHNIČKE ZAŠTITE

broj: __________________________________ za razdoblje: ______________________

Ime i prezime zaštitara – tehničara:

Broj iskaznice zaštitara – tehničara:

Stručna sprema zaštitara – tehničara: SSS SSS+5 VŠS VSS (zaokruţi)

Naziv i adresa investitora:

Naziv i adresa objekta/javne i druge površine u/na kojem se izvodi tehnička zaštita:

Opis posla: Zaključak:

Vrijeme početka posla:

Vrijeme završetka posla:

Ime i prezime odgovorne osobe: Ime i prezime zaštitara - tehničara: __________________________ ______________________________ Potpis odgovorne osobe: Potpis zaštitara tehničara: __________________________ ________________________________

Datum izdavanja radnog naloga:

_____________________________________

54

Prilog 5.

___________________________________________________________________________ (NAZIV I SJEDIŠTE TRGOVAČKOG DRUŠTVA ILI OBRTA)

Na temelju članka 30. stavka 4. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite ("Narodne novine", br. __/__.) izdaje se

P O T V R D A

kojom se potvrĎuje da je izvedba tehničke zaštite:

________________________________________________________________________________________________________________ (vrsta zaštite i broj projekta)

Prema Ugovoru br.: _______________________ sklopljenog s naručiteljem posla

______________________________________________________________________________________________________________,

(naziv i sjedište pravne ili naziv i adresa fizičke osobe)

koji je u svojstvu vlasnika/korisnika/____________ (drugo) objekta/javne i druge površine: _________________________________________________________________________________________________________________

(vrsta objekta/javne i druge površine i adresa objekta/javne i druge površine)

obavljena sukladno odredbama Pravilnika. Štićeni objekt je sukladno članku 17. stavku 1. Pravilnika svrstan u ________ kategoriju.

Sastavni dio ove potvrde je zapisnik o obavljenom tehničkom prijemu sustava tehničke zaštite.

Ova se potvrda izdaje u dva primjerka - jedan za investitora, a drugi za izvoĎača koji je pohranjuje u pismohranu trgovačkog društva ili obrta.

U _____________________________ _____________________________________________ (mjesto i datum) (čitko ime i prezime te potpis i pečat osobe ovlaštene od predstavnika izvoĎača za tehnički prijem) Nadzorni inţenjer: ______________________________________________ (čitko ime i prezime, te potpis nadzornog inţenjera)

55

Prilog 6.

_________________________________________________________________________ (NAZIV I SJEDIŠTE TRGOVAČKOG DRUŠTVA ILI OBRTA)

Na temelju članka 31. stavka 3. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite ("Narodne novine", br. __/__.) sastavlja se

Z A P I S N I K

o obavljenom tehničkom prijemu po provedbi tehničke zaštite:

________________________________________________________________________________________________________________ (vrsta zaštite i broj projekta)

Prema Ugovoru br.: _______________________ sklopljenog s naručiteljem posla

______________________________________________________________________________________________________________, (naziv i sjedište pravne osobe ili adresa obrtnika)

Prilikom prijema ugraĎene tehničke zaštite je utvrĎeno:

1. da su svi ugraĎeni elementi, ureĎaji i sustavi tehničke zaštite u ispravnom stanju i u funkciji za koju su namijenjeni; 2. da je ugradnja svih ugraĎenih elemenata, ureĎaja i sustava tehničke zaštite izvedena sukladno grafičkim podlogama; 3. da je ugraĎena tehnička zaštita usklaĎena s projektom; 4. da je osoba/osoblje koje upravlja elementima, ureĎajima i sustavima tehničke zaštite obučeno za taj posao; 5. da su korisničke upute uručene vlasniku ili korisniku objekta/javne i druge površine i da su iste komplementarne s ugraĎenom

tehničkom zaštitom; 6. da su certifikati i potvrde koje dokazuju kvalitetu ugraĎene tehničke zaštite provjereni i uručeni vlasniku ili korisniku objekta/javne i

druge površine. U __________________________ (mjesto i datum) Za naručitelja: Za izvoĎača: __________________________________ ______________________________________________________ (potpis naručitelja) (čitko ime i prezime te potpis i pečat osobe ovlaštene od predstavnika izvoĎača za tehnički prijem) Nadzorni inţenjer: _____________________________________________________ (čitko ime i prezime, te potpis nadzornog inţenjera)

56

OBRAZLOŢENJE PRIJEDLOGA PRAVILNIKA

Ĉlanak 1.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisuju se uvjeti i načini obavljanja poslova tehničke zaštite i to za pravne i fizičke osobe sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti te obveze korisnika sustava.

Stavak 2. - Obrazloženje: Definiraju se objekti koji su predmetom provedbe tehničke zaštite sa stanovišta vlasništva. Propisuje se da tehnička zaštita mora biti izvođena sukladno ovome Pravilniku u svim građevinskim objektima (pa i privatnim stanovima i kućama) te gospodarskim i privatnim vozilima i plovilima (radi velikog broja krađa automobila i (manje) plovila) koje zahtijevaju povećani i kvalitetniji stupanj zaštite.

Stavak 3. - Obrazloženje: Propisuje se da se odredbe Pravilnika na odgovarajući

način primjenjuju i na provedbu tehničke zaštite na javnim i drugim površinama, pri čemu su za javne površine osnovne odredbe propisane Pravilnikom o uvjetima i načinu obavljanja poslova privatne zaštite na javnim površinama (NN, 36/12).

Ĉlanak 2.

Stavak 1. - Obrazloženje: Definira se tehnička zaštita, za razliku od stare definicije izbacuje se čovjekov okoliš (što je imovina u širem smislu), a naprave se zamjenjuju uređajima.

Stavak 2. - Obrazloženje: Protupravna djelovanja ne moraju nužno biti samo prepad, provala i sabotaža, već su to sve protupravne radnje usmjerene prema čovjeku i njegovoj imovini, a propisani su Prekršajnim i Kaznenim zakonom.

Stavak 3. – Obrazloženje: U praksi se događa da se ugradnjom tehničke zaštite

mijenjaju bitni zahtjevi za građevinu (zaštita od požara) i ponekad (npr. kontrolom pristupa i dr.) može onemogućiti nesmetana evakuacija uslijed požara i drugih elementarnih nepogoda ili nezgoda.

Stavak 4. – Obrazloženje: Izrijekom se navodi da sustavi za zaštitu od požara ne

spadaju u tehničku zaštitu već su uređeni propisima o zaštiti od požara.

Ĉlanak 3.

Obrazloženje: Definiraju se pojmovi korišteni u tekstu Pravilnika.

Ĉlanak 4.

Obrazloženje: Pobrojana je mehanička zaštita. Jasnije je određena protubalistička zaštita, zaštita vozila i plovila, zaštita putem protuprovalnih folija, te opreme za pohranu vrijednosti.

57

Ĉlanak 5.

Obrazloženje: Pobrojana je elektronička zaštita i jasnije određeni uređaji i sustavi zaštite.

Ĉlanak 6.

Obrazloženje: Uvodi se pojam kombinirane zaštite i pobrojani su uređaji, elementi i sustavi zaštite.

Ĉlanak 7.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisuje se mogućnost integracije sustava u svrhu povećanja efikasnosti zaštite.

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisuje se obveza pomoćnog napajanja radi kontinuiranog rada sustava za 4 kategorije objekata i javne površine te minimalno vrijeme trajanja napajanja kao i obvezu neprekidne nadzirane komunikacije s dojavnim centrom.

Ĉlanak 8.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisuje se mjesta i način ugradnje protuprovalnih i protuprepadnih sustava zaštite, prije svega na ulazno/izlazne otvore te nadohvat osobama koje aktiviraju protuprepadne javljače.

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisuje se odgovarajući način spajanja protuprovalnih i protuprepadnih sustava zaštite radi dojave.

Ĉlanak 9.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisuju se minimalni tehnički uvjeti za sustav video nadzora, prije svega digitalnog zapisa koji osigurava kvalitetu slike.

Stavak 2. - Obrazloženje: Definiraju se funkcije kamera i određuje minimalna

rezolucija.

Stavak 3. - Obrazloženje: Propisuju se karakteristike kamere koja mora imati funkciju identifikacije.

Stavak 4. - Obrazloženje: Propisuje se način postavljanja kamera u objektima

radi postizanja optimalnog vidnog polja, odnosno obveza sklanjanja prepreka s vidnog polja kamera.

Stavak 5. - Obrazloženje: Propisuje se način zaštite radi osiguranja funkcionalnosti i ispravnosti vanjskih kamera.

Stavak 6. – Obrazloženje: Utvrđuje se da lažne kamere ne pripadaju tehničkoj zaštiti.

58

Stavak 7. - Obrazloženje: Propisuje se smještaj snimača radi prevencije od otuđenja ili uništenja. Također se propisuje obveza prijenosa zapisa na PC i zahtjev za konstantnom slikom i pristupu snimkama.

Stavak 8. - Obrazloženje: Utvrđuje se način zaštite snimaka kada su snimači smješteni u ili neposredno uz kamere (npr. za javne površine).

Stavak 9. – Obrazloženje: Propisuju se minimalne tehničke karakteristike

snimača u svezi brzine i rezolucije snimanja.

Stavak 10. - Obrazloženje: Propisuju se uvjeti snimanja u slučaju nestanka el. energije te način zaštite i kontrole korištenja snimača te mogućnosti prijenosa podataka na druge medije radi korištenja.

Stavak 11. – Obrazloženje: Propisuje se brzina snimanja u slučaju integracije

sustava. Stavak 12. – Obrazloženje: Ukoliko se dijelovi sustava video nadzora koriste

izvan namjene tehničke zaštite MUP mora za to dati suglasnost radi sprječavanja zloporabe na način da se fiktivnom namjenom izbjegava ishođenje dopuštenja i odobrenja za tehničku zaštitu.

Ĉlanak 10.

Stavak 1. - Obrazloženje: Određuju se koraci u provedbi tehničke zaštite; započinje izradom prosudbe ugroženosti koja sadrži snimku postojećeg stanja i analizu opasnosti te završava uporabom tehničke zaštite od strane korisnika.

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisuje se područje primjene tehničke zaštite koja mora biti unutar granica štićenog objekta ili javne i druge površine.

Stavak 3. – Obrazloženje: Poziva se na hrvatske zakone, norme te u nedostatku

istih na preporuke i pravila struke.

Stavak 4. – Obrazloženje: Propisuje se obveza izdavanja certifikata o sukladnosti za proizvode stavljene na tržište RH temeljem Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN, 20/10).

Ĉlanak 11.

Stavak 1. - Obrazloženje: Definicija prosudbe ugroženosti - temeljni dokument kojim se utvrđuje razina rizika od kaznenih djela u objektu.

Stavak 2. - Obrazloženje: Utvrđuje se da prosudba mora imati dinamički karakter odnosno mogućnost osuvremenjivanja slijedom promjena čimbenika ugroženosti ili sigurnosti.

Stavak 3. – Obrazloženje: Propisuje se da MUP odobrava reviziju prosudbe te se određuju koraci za njezinu provedbu.

59

Ĉlanak 12.

Obrazloženje: Propisuje se sadržaj prosudbe ugroženosti.

Ĉlanak 13.

Stavak 1. – Obrazloženje: Propisuje se sadržaj formalnog zapisa.

Stavak 2. – 4. - Obrazloženje: Detaljnije se propisuje sadržaj formalnog zapisa (naslovno potpisni list, zapis o dokumentu, sadržaj, rješenje o imenovanju odgovorne osobe, rješenje za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite).

Ĉlanak 14.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisuje se sadržaj opisa lokacije.

Stavak 2. – 10. - Obrazloženje: Detaljnije se propisuju što obuhvaćaju pojedini dijelovi snimke postojećeg stanja.

Ĉlanak 15.

Obrazloženje: Definira se postupak analize opasnosti i određuju koraci pri

utvrđivanju stupnja rizika u objektu.

Ĉlanak 16.

Stavak 1. - Obrazloženje: Uvodi se kvantifikacija prosudbe ugroženosti čime se može na mjerljiv numerički način odrediti prihvatljivost stupnja rizika u objektu. Metodologija je detaljnije opisana u Prilogu 1. i 2. Pravilnika.

Stavak 2. – 3. - Obrazloženje: Visina ugroze određuje kategoriju objekta,

odnosno javne površine dok se kvantifikacija ne provodi za druge površine (privatne) radi očekivanog manjeg opsega provedbe tehničke zaštite na tim površinama koje u pravilu zahtijevaju i manje zaštitne zahvate.

KATEGORIZACIJA

I. Kategorizacija objekata novĉarskih institucija

Ĉlanak 17.

Stavak 1. - Obrazloženje: Određuje se kategorizacija objekata u 6 kategorija

čime se direktno propisuju vrste tehničke i integralne zaštite koja se u ovisnosti o kategoriji mora provoditi u objektu.

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisuje se da prve 4 kategorije moraju imati neprekidni nadzor komunikacijske veze s dojavnim centrom, što radi visine kategorije omogućava stalni nadzor nad ispravnošću sustava zaštite u objektu.

60

III. Kategorizacija javnih površina

Ĉlanak 18.

Stavak 1. - Obrazloženje: Javne površine kategoriziraju se u jednu od 3 kategorija, obzirom na veličinu prostora i broj osoba koje se u jednom trenutku može nalaziti na otvorenom prostoru te ostale čimbenike utvrđene u Prilogu 3.

Ĉlanak 19.

Obrazloženje: Propisuje se obveza grafičkih priloga prosudbi ugroženosti iz koje je razvidan položaj objekta i lokacija javne površine te drugi bitni elementi za postupak izrade prosudbe ugroženosti.

Ĉlanak 20.

Obrazloženje: Uvodi se obveza fotodokumentiranja za objekte kategorije I – IV (da se izbjegne fotografiranje privatnih kuća i stanova) te za javne i druge površine.

Ĉlanak 21.

Obrazloženje: Uvodi se obveza izvođenja zaključka po sastavljenoj prosudbi ugroženosti kojom se rezimira postupak i daje sažetak prijedloga preventivnih mjera zaštite u objektu ili na javnoj i drugoj površini čime se daje i stanovita težina odgovornosti izrađivaču prosudbe.

Ĉlanak 22.

Stavak 1. – 2. - Obrazloženje: Definira se pojam sigurnosnog elaborata i njegova uloga te množina aktivnosti koje se njime propisuju.

Stavak 3. - Obrazloženje: Obzirom da je posebnim propisom kojim se uređuje

zaštita novčarskih institucija predviđena mogućnost izrade sigurnosnih planova i procedura od strane ovlaštenih zaštitarskih tvrtki i obrta, navedeni akti mogu biti dijelom sigurnosnog elaborata.

Ĉlanak 23. Obrazloženje: Utvrđuju se parametri projektnog zadatka.

Ĉlanak 24.

Stavak 1. - Obrazloženje: Utvrđuje se sadržaj projekta tehničke zaštite

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisuje se sadržaj grafičkih priloga projekta za objekte.

Stavak 3. - Obrazloženje: Propisuje se sadržaj grafičkih priloga projekta za javne i

druge površine. Stavak 4. – Obrazloženje: Propisuje se da se projekt izrađuje za IV kategorije

objekata (do sada samo za prve 3) i za sve kategorije javnih površina. Isto tako, za V i VI

61

kategoriju objekata i druge površine otvorenih prostora uvodi se Prijedlog mjera zaštite sa skicom kao dokument koji sadrži elemente projektnog zadatka (daje prijedlog vrste i količine tehničke zaštite).

Stavak 5. - Obrazloženje: Uvodi se termin „projektna dokumentacija“ koja sadrži prosudbu ugroženosti, sigurnosni elaborat, te projektni zadatak i projekt.

Stavak 6. - Obrazloženje: Utvrđuje se tko može projektirati sustave tehničke zaštite.

Stavak 7. - Obrazloženje: Propisuje se obveza izrade projekta izvedenog stanja sustava tehničke zaštite u objektu u kojem su prije izrade projektne dokumentacije zatečeni određeni uređaji ili sustavi koji će u objektu ostati ili biti osuvremenjeni.

Stavak 8. - Obrazloženje: Utvrđuje se tehnička dokumentacija pri uspostavi tehničke zaštite u vozila i plovila.

Ĉlanak 25.

Obrazloženje: Utvrđuju se elementi izvedbe tehničke zaštite.

Ĉlanak 26.

Stavak 1. - Obrazloženje: Utvrđuju se vrste pripremnih radova i njihova podjela na građevinske i elektroinstalacijske.

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisuje se da pripremni radovi ne spadaju u poslove tehničke zaštite.

Stavak 3. - Obrazloženje: Propisuje se tko može imati uvid u tehničku dokumentaciju s oznakom tajnosti.

Stavak 4. - Obrazloženje: Propisuje se što spada u izvedbu instalacija te obvezu izvedbe sukladno posebnim propisima iz područja elektroinstalacijske struke.

Stavak 5. - Obrazloženje: Za ugradnju roloa za izloge i građevinskih otvora, te

cestovnih zapreka nije potrebno imati odobrenja i dopuštenja za tehničku zaštitu.

Ĉlanak 27.

Stavak 1. – 4. - Obrazloženje: Propisuju se načini ugradnje elemenata, uređaja i opreme te sustava tehničke zaštite, njihova verifikacija, ispitivanje ispravnosti, dokumentiranje i način i sadržaj provedbe obuke korisničkog osoblja.

Stavak 5. - Obrazloženje: Utvrđuje se obveza dokumentirane pisane izjave o rukovanju sustavima sukladno propisima i uputstvima proizvođača.

Stavak 6. – 8. - Obrazloženje: Propisuje se obveza odgovarajuće pohrane i označavanja tehničke dokumentacije i vođenja evidencije te imenovanja ovlaštenih osoba koje mogu imati uvid u dokumente.

62

Ĉlanak 28.

Stavak 1. - Obrazloženje: Utvrđuje se mogućnost povezivanja uređaja i sustava na CDS tvrtkama za tjelesnu zaštitu.

Stavak 2. – Obrazloženje: Utvrđuju se prostorno tehnički uvjeti i mogućnost uspostave dojavnog centra na lokalnom nadzornom mjestu u štićenom objektu.

Stavak 3. - Obrazloženje: Utvrđuje se mogućnost spajanja na CTN tvrtkama za tehničku zaštitu te obveza štićenja objekta do otklanjanja kvara.

Stavak 4. - Obrazloženje: Propisuje se obveza evidentiranja dojave s CDS-a i CTN-a.

Stavak 5. – 6. - Obrazloženje: Utvrđuju se osobe za prihvat signala u CDS-u i CTN-u.

Stavak 7. - Obrazloženje: Utvrđuje se sadržaj zapisa o intervenciji.

Ĉlanak 29.

Stavak 1. – 4. - Obrazloženje: Propisuje se obveza posjedovanja radnog naloga, njegovog sadržaja, vremena čuvanja i obrazac u Prilogu 4.

Ĉlanak 30.

Stavak 1. – 5. - Obrazloženje: Uvodi se obveza stručnog nadzora, tko to može

provoditi, za koje kategorije objekata, kako se odabire te kako se potvrđuje odgovarajuća kvaliteta ugrađenih sustava.

Ĉlanak 31.

Stavak 1. - Obrazloženje: Navode se postupci pri obavljanju tehničkog prijema (ranije – prijam).

Stavak 2. – 5. - Obrazloženje: Propisuje se tko obavlja tehnički prijem i kako se dokumentira, te se propisuju obrasci potvrde i zapisnika. Zapisnik i potvrda su izmijenjeni u odnosu na prethodne na način da je sada potrebno upisati o kojem se konkretnom poslu tehničke zaštite radi te na temelju koje projektne dokumentacije. Također je uveden i potpis nadzornog inženjera za kategorije I. - IV.

Stavak 6. - Obrazloženje: Za ugradnju pojedinačnih uređaja nije potrebno

provoditi tehnički prijem, već samo ustupiti radni nalog s opisom poslova.

Ĉlanak 32.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisano je tko može izvoditi poslove održavanja i servisiranja sustava tehničke zaštite.

Stavak 2. - Obrazloženje: Propisane su dužnosti izvođača vezane uz jamstveni rok te izgled i sadržaj dokumenta o servisiranju.

63

Ĉlanak 33.

Stavak 1. - Obrazloženje: Propisuju se obveze korisnika sustava tehničke zaštite

u smislu osiguranja ispravnosti sustava, obznane korištenja video nadzora, načina korištenja sustava, uređaja i snimaka, vrijeme čuvanja pohranjenih podataka, obveze tijekom inspekcijskog nadzora, obvezu periodičke provjere ispravnosti sustava te obvezu izvješćivanja MUP-a u slučaju uklanjanja sustava.

Stavak 2. – 3. - Obrazloženje: Propisuje se tko provodi periodičku provjeru osposobljenosti osoblja i ispravnosti tehničke zaštite.

Ĉlanak 34.

Obrazloženje: Propisuje se da se tehnička zaštita vozila i plovila mora uskladiti s Pravilnikom o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije vozila s obzirom na uređaje za sprječavanje neovlaštene uporabe motornih vozila TPV 113 (izdanje 00), „Narodne novine“ br. 176/04. i 7/07.

Ĉlanak 35.

Obrazloženje: Propisuje se rok za uskladbu obveznika primjene s Pravilnikom od

1 godine, što je dovoljan rok u odnosu na predložene promjene.

Ĉlanak 36.

Obrazloženje: Prestanak važenja starog Pravilnika.

Ĉlanak 37.

Obrazloženje: Određuje se da postupci izrade projektne dokumentacije koji su započeti po starom Pravilniku, po istome i završe.

Ĉlanak 38.

Obrazloženje: Određuje se datum stupanja na snagu Pravilnika.