1

PRAVILNIK O STUDIJU ZDRAVSTVENOG VELEUČILIŠTA

Zagreb, 28. ožujka 2007.

2

Na temelju članka 24. Statuta Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Veleučilište), Stručno vijeće na sjednici održanoj dana 28. ožujka 2007. donijelo je slijedeći

PRAVILNIK

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovaj Pravilnik uređuje uvjete upisa, nastavne programe i planove, ustrojstvo nastave, trajanje Studija, obveze, prava i odgovornosti nastavnika i studenata, status studenata i pravila Studija, kao i druga pitanja značajna za nesmetano obavljanje nastave, odnosno Studija.

II. UPIS STUDENATA

Članak 2.

Pravo upisa na Zdravstveno veleučilište u prvu godinu Studija imaju, pod jednakim uvjetima utvrđenim Zakonom, svi pristupnici unutar broja utvrđenog za upis redovitih studenata koji su završili srednju školu u trajanju najmanje četiri (4) godine.

Članak 3. Broj mjesta za upis u prvu godinu Studija za svaku akademsku godinu na prijedlog Stručnog vijeća utvrđuje se odlukom o upisu i prema kapacitetu Veleučilišta. Kapacitet Veleučilišta utvrđuje Stručno vijeće. Odluku o upisu donosi Veleučilište. Upis na Studij obavlja se temeljem javnog natječaja i obavljenog razredbenog postupka.

Članak 4. Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku najkasnije 30 dana prije roka za upis. Odredbe o natječaju utvrđuje Stručno vijeće u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom. Natječaj obavezno sadrži:

- broj pristupnika koji se prima u prvu godinu Studija; - uvjete upisa, mjerila i postupak za izbor pristupnika; - rokove upisa i isprave koje se prilažu prijavi;

3

Članak 5. Izbor pristupnika za upis na Veleučilište obavlja se razredbenim postupkom, a pravo upisa pristupnik stječe prema rezultatima na razredbenom postupku. Pobliže odredbe o razredbenom postupku utvrđuje Stručno vijeće u natječaju za upis studenata.

Članak 6. Razredbeni postupak provodi Povjerenstvo za razredbeni postupak. Povjerenstvo za razredbeni postupak imenuje Stručno vijeće iz redova nastavnika Veleučilišta. Temeljem rezultata razredbenog postupka Povjerenstvo za razredbeni postupak formira listu uspješnosti i određuje pristupnike koji su suglasno natječaju, stekli pravo upisa na Veleučilište. Status studenata stječe osoba upisana na Veleučilište.

Članak 7. Pristupnik koji je ostvario pravo na upis, a u roku iz natječaja nije izvršio upis, gubi pravo na upis. Pravo na upis umjesto pristupnika iz stavka 1. ovog članka stječe slijedeći pristupnik prema listi uspješnosti koji je prešao razredbeni prag.

Članak 8. Pristupnik na natječaj ima pravo uvida u rezultate testa, listu uspješnosti i ostalu dokumentaciju u natječaju. Pristupnik ima pravo podnijeti žalbu na razredbeni postupak. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za upravljanje kvalitetom rješava žalbe pristupnika u svezi razredbenog postupka i donosi konačno rješenje o upisu najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

Članak 9.

Pravo upisa na Studij imaju pod jednakim uvjetima državljani Republike Hrvatske i pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske te strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjene u Republici Hrvatskoj. Strani državljani i osobe bez državljanstva, koji nisu trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj imaju pravo upisa na Studij prema uvjetima koje određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu Ministarstvo), odnosno na temelju međunarodnih sporazuma i ugovora. Studenti koji se školuju po osobnim potrebama snose troškove školovanja.

III. PROGRAMI I PLANOVI NASTAVE

Članak 10.

- Veleučilište izvodi nastavu za studije, koji su dobili Dopusnicu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

4

Članak 11. Veleučilište izvodi nastavu za stjecanje 120-180 ECTS bodova i odgovarajući stručni naziv uz naznaku struke. Veleučilište izvodi specijalističke studije za stjecanje 60-120 ECTS bodova i odgovarajući stručni naziv.

Članak 12. Stručno vijeće donosi nastavni plan i program. Veleučilište je dužno kod novih programa pojedinih Studija i kod bitnijih promjena nastavnih programa, koji utječu na povećanje ili smanjenje novčane potpore javnog Veleučilišta zatražiti suglasnost Ministarstva. O ponuđenim programima Nacionalno vijeće daje prethodno mišljenje Ministarstvu.

Članak 13. Nastavni program sadrži:

1. opis zvanja, 2. stručni naziv, 3. trajanje Studija, 4. uvjete upisa na Studija, 5. popis i sadržaj obvezatnih, izbornih i neobvezatnih kolegija, broj sati i oblike

nastave potrebnih za njihovu izvedbu, 6. popis kolegija koje student može izabrati s drugih Studija, 7. broj sati predviđen za upis kolegija s drugih Studija, 8. redoslijed izvedbe i upis kolegija Studija, 9. uvjete upisa studenata u slijedeću godinu Studija, 10. s kojim je nastavnim programom u inozemstvu program Studija usporediv, 11. optimalan broj upisanih studenata s obzirom na prostor, opremu i broj

nastavnika, 12. način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa svakog kolegija i

Studija u cjelini te način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programa svakog kolegija i njegova izvođenja,

13. prostor i oprema, prema uvjetima koje propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Za izvedbu nastavnih sadržaja utvrđuje se planirano minimalno opterećenje studenata od 1500-1700 sati godišnje, odnosno od 3000-5100 sati tijekom cijeloga Studija.

Članak 14. Nastavni plan i program sadrži vrijeme početka i završetka te satnicu izvođenja nastave, popis nastavnika i suradnika koji će izvoditi nastavu prema nastavnom programu, način provjere znanja studenata i ispitne rokove.

5

Članak 15. Nastavne planove prije početka nastave za svaku akademsku godinu na prijedlog voditelja studija, a uz suglasnost pročelnika katedara i nositelja kolegija, donosi Stručno vijeće prije početka akademske godine. Nastavni planovi oglašuju se na oglasnim pločama Veleučilišta i web stranici.

IV. USTROJSTVO NASTAVE

Članak 16.

Akademska godina počinje u pravilu 1. listopada tekuće, a završava 30. rujna slijedeće godine. U zimskom semestru nastava traje u pravilu od 1. listopada do 31. siječnja, a u ljetnom semestru od 1. ožujka do 15. lipnja. Nastava koja se izvodi u turnusima obavlja se po posebnom rasporedu koji se utvrđuje za svaku akademsku godinu.

Članak 17. Studenti upisuju nastavnu godinu u redovitom upisnom roku od 15. do 30. rujna. Prigodom upisa studenti upisuju zimski i ljetni semestar.

Članak 18. Nastava putem predavanja, seminara i vježbi iz temeljnih kolegija može trajati najmanje 20, a najviše 30 sati tjedno. Rad studenata u praktičnom dijelu nastave u svim oblicima rada ustrojava se u okviru 40-satnog radnog tjedna.

Članak 19. Nastava se provodi predavanjima, seminarima, praktičnom nastavom, konzultacijama, mentorstvom, stručnim posjetima, trajnom provjerom znanja, kolokvijima, ispitima i diplomskim ispitima. Praktičnom nastavom smatra se: redoviti rad studenata u nastavnim radilištima uključujući i dežurstva, vježbe, stručnu praksu, terenski rad i druge oblike nastave, koji doprinose stjecanju propisanih kompetencija.

Članak 20. Za ostvarivanje nastavnog programa na Veleučilištu putem predavanja formiraju se skupine do 150 studenata. U seminarskoj nastavi broj studenata u skupini iznosi od 30 studenata, a nova skupina se formira kada broj studenata po skupini prelazi 40 studenata. Nastava koja se ostvaruje u vježbovnoj nastavi regulira se postojećim pozitivnim propisima ili Odlukama Stručnog vijeća.

6

Članak 21. Stručne službe tajništva, katedre i kabineti organiziraju nastavu i vode brigu o njenu provođenju u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom. Održana nastava evidentira se ili elektronski ili u knjizi za evidenciju nastave, u kojoj se upisuje datum i vrijeme održavanja nastave, tema i oblik nastave, oznaka studentske skupine, broj nazočnih studenata i ime (potpis) nastavnika. Knjige za evidenciju nastave nalaze se i pohranjuju u katedri ili kabinetu, odnosno u studentskoj referadi i vode se za svaki kolegij. Nastava se provodi u Veleučilištu te u nastavnim bazama s kojima Veleučilište ima uspostavljenje ugovorne odnose.

Predavanja

Članak 22.

Predavanje je oblik nastave u kojem nastavnik, služeći se suvremenim nastavnim pomagalima, upoznaje veću skupinu studenata s teorijskim postavkama i sadržajem kolegija odnosno znanstveno-nastavnih cjelina. Predavanjima se studenti uvode u seminarsku nastavu i praktični rad (vježbe). Udjel nastave u obliku predavanja ne može iznositi manje od 15% ukupnog fonda sati kolegija, izuzev kolegija u kojima je većina sadržaja praktični oblik nastave.

Članak 23. Predavanjima se obuhvaćaju teme za koje je taj oblik nastave racionalniji od drugih oblika. U načelu predavanjima valja obuhvatiti: - sintetski pregled gradiva nekog područja koje će biti obrađivano u drugim oblicima nastave, a kojim se određuje opseg i naglašava bit gradiva, - novije spoznaje koje mijenjaju, preinačuju ili produbljuju važne koncepte uključene u ciljeve nastave kolegija, - teme koje su obuhvaćene u ciljevima nastave, a koje nisu primjereno obrađene u postojećim obvezatnim udžbenicima, - gradivo koje je prema iskustvu za studente osobito teško.

Članak 24.

Za sadržaje kolegija koji nisu obuhvaćeni propisanim udžbenicima, prije početka predavanja studentima u pravilu treba podijeliti bilješke uz predavanje (handout). U bilješkama se sažeto prikazuje sadržaj i bitne poduke predavanja (uključujući sheme i važne podatke). Gradivo predavanja za koje su podijeljene bilješke uključuje se u ispitno gradivo. Bilješke uz predavanja su obvezne za kolegije koji nemaju udžbenika.

7

Članak 25. Predavanja izvode nastavnici u nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima, a sukladno članku 42. Statuta Veleučilišta. Stručno vijeće može izvođenje pojedinih predavanja prema nastavnom planu i programu povjeriti nastavnicima ili znanstvenicima iz drugih visokih učilišta, znanstveno-istraživačkih instituta ili ustanova, odnosno istaknutim stručnjacima.

Seminari

Članak 26.

Seminar je oblik nastave u kojem mala skupina studenata pod vodstvom voditelja aktivno obrađuje određeno nastavno gradivo. Propisano gradivo studenti moraju pripremiti unaprijed. Cilj seminara je da se dublje prouče i kritički razmotre neki tematski sadržaji, te da se studenti upoznaju s načinima spoznaje i zaključivanja u određenom znanstveno-nastavnom području. Na seminaru voditelj formulira probleme i postavlja pitanja kojima usmjerava aktivan rad studenata, navodeći ih na samostalno stvaranje zaključaka ili samostalno formuliranje problema. Voditelj odgovara na pitanja studenata. Voditelj prati i ocjenjuje rad studenata na seminaru kao dio trajne provjere znanja. Voditelji seminarske nastave su osobe izabrane u zvanja odnosno istaknuti stručnjaci iz pojedinih područja.

Vježbe

Članak 27.

Vježbe su oblik nastave u kojem studenti rješavaju praktične zadatke iz predmetnog gradiva uz pomoć i savjete nastavnika. U vježbama se stječu vještine i stavovi koji su navedeni u ciljevima obrazovanja. Vježbe vode osobe izabrane u suradnička zvanja, a po potrebi i nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Voditelj vježbi dužan je aktivno pomagati i raditi sa studentima za vrijeme trajanja vježbi.

Klinička i stručna praksa (hospitiranje)

Članak 28.

Hospitiranje je oblik kliničke nastave pri kojem studenti pod izravnim nadzorom nastavnika ili suradnika u nastavi na kliničkom odjelu radi uz bolesnika. Klinički kolegiji mogu organizirati nastavu ili u obliku klasičnih vježbi ili u obliku hospitiranja. Hospitiranje može biti i dobrovoljno, izvan obvezatne satnice, po dogovoru studenata i kliničke nastavne baze. Za vrijeme hospitiranja student boravi na kliničkom odjelu tijekom cijelog radnog vremena i dežurstva, pri čemu sudjeluje u svim oblicima rada na odjelu. Pojedini

8

nastavnik istodobno nadzire rad skupine studenata. Nastava putem hospitiranja može trajati najviše 40 sati tjedno.

Članak 29. Hospitiranje se obavlja na klinikama, kliničkim zavodima te bolničkim i zdravstvenim ustanovama s kojima je sklopljen ugovor o međusobnoj suradnji.

Stručna praksa u zajednici

Članak 30.

Stručna praksa je oblik nastave koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama opće medicine, savjetovalištima, dispanzerima, laboratorijima, higijensko-epidemiološkim, socijalno-medicinskim i drugim jedinicama zdravstva, sudjelovanjem u kućnom liječenju i zdravstvenim akcijama na gradskom i seoskom području. U tijeku stručne prakse organiziraju se i drugi oblici nastave: seminari, vježbe, konzultacije i dr., osim predavanja. U tijeku rada u izvanbolničkim jedinicama, studenti pod nadzorom nastavnika i uz voditelja praktične nastave rade u skupinama.

Demonstracije

Članak 31.

Demonstracije su takav oblik praktične nastave kod koje se nastavne jedinice obrađene specijalnom metodikom prikazuju studentima. Ne mogu se uključiti u obične vježbe jer zahtijevaju dužu pripremu. Demonstracije se izvode pred skupinom koja obuhvaća do 30 studenata.

Konzultacije

Članak 32.

Konzultacije su dio nastavnog rada sa studentima, a održavaju ih obvezatno nastavnici i suradnici u nastavi prema utvrđenom i unaprijed objavljenom rasporedu. Raspored konzultacija objavljuje se na web stranici Veleučilišta i oglasnim pločama. Na konzultacijama studentu se pruža pomoć i naputak pri pripremanju seminara, kolokvija, referata i ispita. Ostali oblici nastave

9

Članak 33. Radi unapređenja nastave uz spomenute oblike nastave, organiziraju se i posebni oblici praktičnog rada prema nastavnom programu Veleučilišta za vrijeme rada studenata na kliničkim odjelima, ambulantama i na ljetnom radu u zdravstvenim ustanovama.

Stručni posjeti

Članak 34.

Stručni posjeti studenata mogu se organizirati kao nadopuna nastave radi upoznavanja značajnih zdravstvenih i drugih ustanova kao i metoda rada te drugih razloga od značenja za potonji stručni odgoj i naobrazbu studenta. Stručne posjete odobrava Stručno vijeće u okviru nastavnog programa prije početka školske godine.

Izostanci studenta s nastave

Članak 35.

Student može opravdano izostati u tijeku semestra s nastave pojedinog kolegija koji se izvodi u obliku seminara, demonstracija i vježbi do 20% fonda sati tih oblika nastave utvrđenog nastavnim programom. Student može bez opravdanja izostati s 20% predavanja. Katedra je dužna na početku svakog semestra utvrditi apsolutnim brojevima mogućnost opravdanih izostanaka i način nadoknade te isto objaviti na oglasnim pločama i web stranici Veleučilišta. Način kontrole pohađanja nastave određuje svaka katedra odnosno vijeće kolegija. Izuzetno, studentima se može omogućiti nadoknada do 50% nastave u slučajevima kad je student izostao zbog:

- porodnog dopusta, - dužeg bolničkog liječenja, - sudjelovanja u sportskim natjecanjima u statusu vrhunskog sportaša, - obiteljskih i drugih opravdanih razloga.

Nadoknadu izostanaka u slučajevima utvrđenim u stavku 3. ovog članka odobrava, na temelju pismene zamolbe i uz vjerodostojne isprave, voditelj studija na prijedlog predmetnog nastavnika. Način nadoknade određuje voditelj studija. Studentima iz stavka 2. ovog članka miruju studentske obveze u slučaju kad Veleučilište nije u stanju omogućiti nadoknadu izostanka s nastave većem od 20%, a manje od 50%.

10

V. PROVJERA ZNANJA

Članak 36.

Znanje studenata se provjerava i ocjenjuje u tijeku nastavne godine, a konačna ocjena se utvrđuje na ispitu. Tijekom nastave, znanje se provjerava kolokvijima, djelomično ispitima i drugim oblicima trajne provjere znanja, a na kraju nastave ispitima.

Kolokviji

Članak 37. Kolokvijem se provjerava znanje iz gradiva koje je student stekao tijekom nastave pojedinih kolegija. Kolokvij za pojedini kolegij, osim nadoknadnih kolokvija, mora biti utvrđen u nastavnom planu pojedinog Studija.

Članak 38. Kolokvijem se provjerava znanje iz manjeg ili većeg dijela nastavnog sadržaja pojedinog predmeta. Polažu se usmeno, pismeno, praktično ili kombinirano. Termini polaganja kolokvija trebaju biti objavljeni barem 30 dana ranije. Za svaki kolokvij predmetni nastavnik je dužan voditi odgovarajuću evidenciju koja mora sadržavati slijedeće podatke: datum provedbe kolokvija, dio nastavnog sadržaja koji je provjeravan, ime i prezime studenta, uspjeh postignut na kolokviju. Ukoliko je kolokvij obvezan svi studenti su dužni pristupiti provjeri znanja putem kolokvija bez prethodne prijave. Ukoliko je položen kolokvij preduvjet za dobivanje drugog potpisa i izlaska na ispit, predmetni nastavnik je dužan osigurati studentu jedno ponavljanje kolokvija po jednakim uvjetima. Treći izlazak na kolokvij provodi se pred povjerenstvom čiji sastav određuje pročelnik katedre ili voditelj studija, a za četvrti izlazak koji se organizira u slučaju valjano pismeno obrazloženih i utemeljenih zahtjeva studenta povjerenstvo određuje Dekan. Ukoliko je to nastavnim planom predviđeno student može biti oslobođen dijela ispita koji je položen putem kolokvija, a ocjena postignuta može utjecati na ispitnu ocjenu. Nadoknadnim kolokvijem se nadoknađuje izostalo gradivo. Kolokvij se obavlja usmeno, praktičnim radom ili na oba načina. Položeni nadoknadni kolokviji su uvjet za drugi potpis nastavnika o ispunjenim obvezama studenata. Nadoknadnim kolokvijem može se nadoknaditi opravdani izostanak do 50% nastave.

11

Drugi oblici trajne provjere znanja

Članak 39.

Znanje studenata može se tijekom nastave provjeriti trajnim praćenjem sveukupnog rada i znanja studenata u svim oblicima nastave. U tu svrhu sačinjavaju se posebni upitnici (obrasci) u koje se unose opažanja (ocjene) o radu studenata na kliničkom odjelu i praktičnom radu, rezultati kratkih provjera znanja i usvajanja vještina. Rezultati tih provjera izražavaju se bodovima i ulaze u konačnu ocjenu.

Članak 40. Studentu koji pokaže zadovoljavajuće znanje na kolokvijima i drugim oblicima trajne provjere znanja, može se omogućiti da polaže samo završni ispit. Završna ocjena formira se od ponderiranog prosjeka svih bodova dobivenih na kolokvijima i drugim oblicima trajne provjere znanja i ispita.

Članak 41. Vrsta i broj kolokvija, vrsta drugih oblika trajne provjere znanja i način polaganja kolokvija određuje se nastavnim planom na početku svake akademske godine.

Ispiti

Članak 42. Ispit je završna provjera znanja, iz jednog ili više sadržajno povezanih kolegija, stečenog za vrijeme nastavnog procesa. Ispiti se polažu iz obvezatnih, izbornih i upisanih neobvezatnih (fakultativnih) kolegija. Ispitu može pristupiti student koji je udovoljio svim propisanim nastavnim obvezama. Ispiti su u pravilu javni i student ima pravo, ako polaže usmeno, zahtijevati nazočnost javnosti. Praktičnom dijelu ispita tih kolegija mogu biti nazočni samo nastavnici i drugo ovlašteno osoblje Veleučilišta, te studenti. Nazočni odgovaraju za povredu službene i profesionalne tajne. Pravo uvida u evidenciju o rezultatima ispita ima osoba koja za to dokaže pravni interes. Uvid odobrava prodekan za upravljanje kvalitetom ili tajnik.

Članak 43. Ispiti su pojedinačni ili skupni, a mogu biti teorijski i praktični. Teorijski ispiti i teorijski dijelovi teorijskih i praktičnih ispita polažu se pismeno, ili pismeno i usmeno. Pismene ispite i pismene dijelove pismenog i usmenog ispita provodi predmetni nastavnik ili Nastavničko povjerenstvo. Dio ispita koji se ne obavlja pismeno provodi predmetni nastavnik, a ako je kolegij interdisciplinaran ili je ispit skupni, provodi ga skupina nastavnika. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog dijela. Ispitno

12

gradivo utvrđuje se nastavnim programom, a način provedbe i ocjenjivanja ispita te trajanje pojedinih dijelova ispita i trajanje cjelokupnog ispita utvrđuje se Pravilnikom o Studiju.

Članak 44. Uspjeh studenata na ispitu izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ako je ispit kombinirani (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i praktični), ispitna je ocjena ponderirani prosjek znanja pokazanog na svim dijelovima ispita. U ispitnu ocjenu mogu se ponderirano uključiti i dijelovi trajne provjere znanja. Pri kombiniranim oblicima ispita utvrđenim u stavku 2. ovog članka, student ne može položiti cjelokupni ispit ako nije položio pismeni ispit. Ako je ispit pismeni i usmeni, ocjena na pismenom ispitu sačinjava 50% ukupne ocjene. Ako je, uz usmeni, uključen i praktični dio ispita ocjena na pismenom ispitu čini najmanje 1/3 ukupne ocjene.

Članak 45. Ocjene izvrstan, vrlo dobar, dobar, dovoljan prolazne su i upisuju se u indeks, u prijavnicu i u evidencijski karton studenta. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u prijavnicu i u evidencijski karton studenta. Ako je test pismeni, ocjena u indeks se upisuje tek po isteku roka za studentske žalbe iz čl. 61. stavak 1. i 3. ovog Pravilnika. Ako se ocjena ubilježena u indeksu ne podudara s onom u prijavnici i evidencijskom kartonu studenta, mjerodavna je ocjena koju je ispitivač, odnosno nastavničko povjerenstvo unijelo u prijavnicu i tu ocjenu ovjerilo svojim potpisom.

Članak 46. Student može polagati ispit iz istog kolegija najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred Nastavničkim povjerenstvom. Nastavničko povjerenstvo imenuje prodekan za upravljanje kvalitetom ili voditelj studija, a čine ga predmetni nastavnik i još dva nastavnika, od kojih samo jedan može biti iz istog nastavnog kolegija. Ispitivač iz predmetnog ispita ne može biti predsjednik Nastavničkog povjerenstva. Ispit pred Nastavničkim povjerenstvom obvezatno ima usmeni dio ispita. Povjerenstvo provjerava i ocjenjuje pismeni ispit, provodi usmeni dio ispita te sporazumno određuje završetak ispita i donosi ocjenu većinom glasova. Ako je ispit pismeni i usmeni, i student položi pismeni dio, Nastavničko povjerenstvo provodi samo usmeni dio ispita i donosi ocjenu na temelju rezultata pismenog i usmenog dijela. Ako student ne položi pismeni dio ispita, Nastavničko povjerenstvo provodi usmeni dio ispita tako da uključi i provjeru gradiva ne položenog pismenog dijela, te na temelju usmene provjere obaju dijelova ispita donosi ocjenu. Na ocjenu Nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba. Ako ni nakon ponovljenog upisa kolegija i polaganja ispita na način utvrđen stavkom 1. ovog članka student ne položi ispit, gubi pravo studiranja na tom Studiju.

13

Članak 47. Evaluacija valjanosti (validnosti) pismenih ispita provodi se na tri razine: pri oblikovanju početne banke pitanja, nakon ispita, te dugoročnim praćenjem rezultata ispita i analizom validnosti pojedinih pitanja. Pri oblikovanju banke pitanja svako pitanje pregledavaju najmanje tri predmetna nastavnika, pri čemu se provjerava točnost pitanja i ocjenjuje primjerenost pitanja s obzirom na ciljeve i razinu nastave. Nakon svakog testa, a prije priopćenja rezultata studentima, Nastavničko povjerenstvo za pismeni ispit analizira validnost testa, tj. analizira prolaznost studenata, točnost, težinu i diskriminativnost pitanja, te na temelju tih parametara određuje prolazni prag i oblikuje ljestvicu ocjena. Pročelnik katedre odnosno vijeća kolegija brine se oko trajne banke pitanja. Na temelju prolaznosti na pojedinim testovima, poslijeispitne analize pojedinih pitanja, odbacuju se odnosno popravljaju pojedina pitanja. Također, pitanja se revidiraju s obzirom na promjene nastavnog sadržaja i spoznaje o struci. Po završetku svakog pismenog ispita, voditelj ispita unutar četiri dana zakazuje sastanak sa studentima na kojemu odgovara na pitanja pristupnika o ispitu.

Članak 48. Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni. Redoviti ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Svaki redoviti ispitni rok traje najmanje četiri tjedna. Zimski ispitni rok počinje početkom veljače, ljetni ispitni rok polovicom lipnja, a jesenski ispitni rok početkom rujna. Za studente, kojima nastavni turnus završava nakon početka ispitnog roka, ljetni se ispitni rok produžuje za onoliki broj dana koliko je produžen turnus. U svakom redovitom ispitnom roku za svaki se pojedinačni ili skupni ispit daju najmanje dva ispitna termina. U svakom od dvaju obvezatnih termina raspored održavanja ispita mora biti takav da omogući polaganje ispita svim studentima koji su prijavili ispit i imaju pravo polaganja ispita iz tog kolegija. Vrijeme između izlazaka na ispit u redovitom ispitnom roku je najmanje 15 dana. Izvanredni ispitni rokovi ustrojavaju se za kolegije koji imaju turnusnu nastavu, za apsolvente i kolegije koji su prenijeti kao preduvjet za ljetni semestar. Izvanredni rokovi u tekućoj godini mogu se ustrojiti i u drugim slučajevima, na prijedlog katedre, voditelja studija ili prodekana za upravljanje kvalitetom te u izvanrednim okolnostima, na prijedlog dekana odnosno Stručnog vijeća. U izvanrednom ispitnom roku daje se samo jedan termin u trajanju od najviše pet radnih dana. Vrijeme između izlazaka na ispit u izvanrednom ispitnom roku je najmanje 30 dana. Za kolegije s turnusnom nastavom mora se po kolegiju ili skupini kolegija ustrojiti najmanje dva izvanredna roka po semestru ako turnusna nastava traje manje od 6 tjedana, a jedan izvanredni rok po semestru ako turnus traje 6 ili više tjedana. Za apsolvente sa studentskim pravima organiziraju se posebni izvanredni rokovi, najmanje tri po semestru. U izvanrednom roku ispit se mora organizirati tako da ne remeti redovitu nastavu drugih kolegija (zajednički test-ispit u vrijeme kad svi studenti te godine nemaju nastavu, a usmeni dio ispita prema slobodnom vremenu studenata). Ispitima u ovom roku mogu pristupiti i ponavljači. Izvanredni ispitni rokovi utvrđuju se nastavnim planom, koji se donosi na početku svake akademske godine. Raspored ispitnih termina u redovitim i predviđenim

14

izvanrednim rokovima objavljuje se na oglasnoj ploči početkom svake akademske godine.

Članak 49.

Za studente Zdravstvenog veleučilišta, koji su u ISVU sustavu, ispiti se održavaju na slijedeći način: - Student prijavljuje polaganje ispita na studomatu u terminima od dana objave ispitnog roka pa najkasnije tri dana prije datuma održavanja ispitnog roka. - Ispit se odjavljuje na studomatu najkasnije jedan dan prije datuma održavanja ispitnog roka. - Popisi studenata i rasporedi polaganja i održavanja ispita objavljuju se na studomatu i web stranici Zdravstvenog veleučilišta. Ispit u pojedinom ispitnom roku mora završiti unutar osam dana od dana početka održavanja. Za studente Zdravstvenog veleučilišta, koji nisu u ISVU sustavu ili u slučaju izvanrednih okolnosti, ispiti se održavaju na slijedeći način:

- Student prijavljuje polaganje prijavnicom koju, uz predočenje indeksa, ovjerava u uredu za studente najkasnije 8 dana prije početka ispitnog termina.

- Na prijavnicu se posebnim žigom ili bojom prijavnice označava koji put student izlazi na ispit.

- Vrijeme polaganja pismenih ispita, odnosno pismenih dijelova pismenih i usmenih ispita određuje Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom u dogovoru s katedrama odnosno vijećima kolegija.

- Katedra, odnosno vijeće kolegija određuje vrijeme polaganja usmenog i praktičnog dijela ispita prijavljenih pristupnika nakon polaganja pismenog dijela ispita, a ukupni ispit mora završiti unutar 8 radnih dana od početka ispita.

- Raspored polaganja ispita za prijavljene pristupnike mora se objaviti prije početka održavanja ispita.

Članak 50. Ako student iz bilo kojeg razloga ne može pristupiti prijavljenom ispitu, dužan je odjaviti ispit najkasnije 24 sata prije dana određenog za polaganje ispita. Studentu koji odustane od već započetog ispita, usmenog ili pismenog, ili se služi nedozvoljenim pomagalima, unosi se ocjena „nedovoljan“.

Članak 51. O ispitu se vodi evidencija. Podaci o ispitu vode se pojedinačno za svakog pristupnika na razini katedre, kabineta, predmetnog nastavnika i na razini Tajništva. Na razini katedre i predmetnog nastavnika unose se podaci u prijavnicu i indeks, a za pismeni dio ispita skupno u posebni ispitni zapisnik. Na razini Tajništva unosi se u osobni karton i na magnetskom mediju za svakog studenta ocjena na ispitu, redni broj izlazaka na ispit i pohranjuje se prijavnica.

15

Članak 52. U posebni ispitni zapisnik se unosi oznaka (šifra) pismenog dijela ispita (testa) i rezultat, koji se iskazuje omjerom broja postignutih bodova maksimalnim brojem bodova. Na usmenom i praktičnom dijelu ispita ispitivač odnosno skupina ispitivača unosi u prijavnicu, pred studentom, ispitna pitanja i bodove koje je student postigao odgovarajući na njih. Ocjenu cjelokupnog ispita ispitivač odnosno skupina ispitivača donosi prema ljestvici ocjena, a na temelju zbroja bodova postignutih na pismenom, usmenom i praktičnom dijelu ispita. Ako se ispit polaže samo pismeno, u prijavnicu se unose samo podaci prema stavku 1. ovog članka te ocjena na temelju postignutog omjera bodova. Ako je ispit pojedinačni, a sastoji se od pismenog te usmenog i praktičnog dijela, prijavnicu potpisuje ispitivač koji je obavio usmeni i praktični dio ispita. Ako je ispit skupni, a sastoji se od pismenog te usmenog i praktičnog dijela, prijavnicu potpisuje skupina ispitivača koja je obavila usmeni i praktični dio ispita. Ako je ispit pojedinačni, a sastoji se samo od pismenog dijela, prijavnicu potpisuje predsjednik predmetnog Nastavničkog povjerenstva. Ako je ispit skupni, a sastoji se samo od pismenog dijela, prijavnicu potpisuju svi članovi predmetnog Nastavničkog povjerenstva. Po završetku ispitnog termina popisi se u roku od tri dana službeno dostavljaju stručnim službama Veleučilišta.

Članak 53. U evidencijski karton studenta unose se isti podaci kao i u prijavnicu uz naznaku koji put student polaže. Evidencijski karton studenta potpisuje se na isti način kao i prijavnica. Evidencijski kartoni studenata pohranjuju se u arhivu katedre, kabineta, predmetnog nastavnika, odnosno u studentskoj referadi kliničke nastavne baze.

Članak 54. O svakom ispitnom testu vodi se zapisnik, u obliku i sa sadržajem utvrđenim u prilogu koji čini sastavni dio ovog Pravilnika. Sastavni dio zapisnika su obrasci sa studentskim odgovorima i jedan primjerak testa. Zapisnik o testu potpisuju svi članovi predmetnog Nastavničkog povjerenstva. Zapisnik o testu, zajedno s obrascima studentskih odgovora i jednim primjerkom testa, pohranjuje se u arhivu katedre i stručnim službama Veleučilišta. Kopija zapisnika dostavlja se u roku od tri dana prodekanu za upravljanje kvalitetom ili voditelju studija, koji mogu zatražiti primjerak testa na uvid.

Članak 55. Ako pismeni ispit ili pismeni dio kombiniranog pismenog i usmenog ispita provodi esejom o svakom se eseju vodi zapisnik u obliku i sa sadržajem, utvrđenim u prilogu koji čini sastavni dio ovog Pravilnika. Zapisnik o eseju potpisuju svi članovi predmetnog Nastavničkog povjerenstva.

16

Zapisnik o eseju, zajedno s ocijenjenim studentskim esejima, pohranjuje se u arhivi katedre odnosno vijeća kolegija, a jedna kopija zapisnika dostavlja se Tajništvu. Kopija zapisnika te primjerak eseja s oznakom šifre i datuma primjene, s naslovnima ponuđenih tema te modelom odgovora i ljestvicom ocjenjivanja za svaku temu dostavlja se prodekanu za upravljanje kvalitetom.

Članak 56. Katedra, kabinet, odnosno predmetni nastavnik ispunjava i evidencijski list s ukupnim rezultatima ispita u pojedinom roku. U evidencijski list se unose imena i ocjene studenata te imena ispitivača u tom roku. Evidencijski list dostavlja se u roku od tri dana od završetka ispitnog roka Tajništvu, koje ga pohranjuje.

Članak 57. Ispit iz kolegija položenog na drugoj visokoj školi katedra, kabinet, odnosno predmetni nastavnik može priznati u cijelosti ili djelomično, ovisno o podudarnosti nastavnog plana i programa. Za rješenje o priznavanju ispita može se podnijeti žalba Povjerenstvu za upravljanje kvalitetom.

Ispit pred nastavničkim povjerenstvom

Članak 58. Student koji smatra da na ispitu nije pravedno ocijenjen može u roku od 24 sata od sata priopćenja odnosno, za pismene i usmene ispite, objavljivanja konačne ocjene, pismeno zatražiti ponavljanje ispita pred Nastavničkim povjerenstvom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazložen. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za upravljanje kvalitetom ili voditelj studija, imenuje predsjednika i dva člana Nastavničkog povjerenstva u roku od 48 sati od primitka zahtjeva, Jedan član Povjerenstva mora biti iz drugog nastavnog kolegija, a ispitivač s čijom ocjenom na usmenom dijelu ispita student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik. Ponovni ispit ustrojava se u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva studenta. Pismeni ispit ili pismeni dio ispita ne ponavlja se pred Nastavničkim povjerenstvom. Nastavničko povjerenstvo na temelju uvida u ispitna pitanja, odgovore studenta, te uvida u zapisnik o pismenom ispitu ponovo ocjenjuje već obavljeni pismeni ispit odnosno pismeni dio ispita. Usmeni ili pismeni i praktični dio ponovnog ispita polaže se pred Nastavničkim povjerenstvom, koje sporazumno određuje završetak ispita i donosi ocjenu većinom glasova. Ako je ispit na koji se student žali samo pismeni, Nastavničko povjerenstvo mora ustanoviti da li su studentu ispravno obračunati bodovi i da li je test analiziran u smislu čl. 54. stavka 3. ovog Pravilnika. Ako su bodovi ispravno obračunati i test analiziran u smislu trećeg stavka članka 54., studentska žalba se odbija. Ako test nije analiziran u smislu navedenog članka, pročelnik katedre odnosno vijeća kolegija

17

dužan je obaviti revalorizaciju testa za sve studente koji su pristupili ispitu u tom roku. U spornim situacijama prodekan za upravljanje kvalitetom može zatražiti revalorizaciju testa od neutralne ekspertne grupe. Na ocjenu Nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba. Ispit ponovljen pred Nastavničkim povjerenstvom ne računa se kao još jedan izlazak na ispit.

Ispitivači

Članak 59. Ispitivači su nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju, nastavnom znanju i suradnici iz članka 42. Statuta Veleučilišta. Izuzetno, na obrazloženi prijedlog katedre ili vijeća kolegija, Stručno vijeće može održavanje usmenog ispita iz nekog kolegija povjeriti i višem asistentu koji je barem jednu godinu u tom zvanju. Pristupnik koji dva puta ne položi ispit kod istog ispitivača ima pravo polagati ispit treći put kod drugog ispitivača.

Završni ispit/Diplomski ispit

Članak 60. Završni ispit/Diplomski ispit je ispit za stjecanje stručnih zvanja propisanih posebnim Zakonom. Sadržaj završnog ispita određuje Stručno vijeće na prijedlog Povjerenstva za diplomske ispite i uz suglasnost prodekana za upravljanje kvalitetom ili voditelja studija.

Članak 61.

Završnom ispitu može pristupiti student koji je: - u najmanje dva posljednja semestra redovito studirao na Veleučilištu, - udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave, - položio sve propisane ispite. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za upravljanje kvalitetom, imenuje Nastavničko povjerenstvo za ocjenu završnog ispita, koje ima tri člana. Povjerenstvo za ocjenu završnog ispita imenuje se iz redova nastavnika i suradnika Zdravstvenog veleučilišta. Iznimno član Povjerenstva može biti osoba, koja je izabrana u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje na drugom visokom učilištu.

Članak 62.

Završnim ispitom se ocjenjuju znanja i vještine studenata potrebne za obavljanje poslova i radnih zadataka Studija.

18

VI. PROVJERA USPJEŠNOSTI NASTAVNOG RADA

Članak 63. Provjera uspješnosti nastavnog rada na pojedinim kolegijima provodi se najmanje jedanput godišnje od strane studenata i katedre, kabineta odnosno predmetnih nastavnika. Provjera od stane studenata obavlja se putem anketa (upitnika), a od strane katedri, kabineta odnosno predmetnog nastavnika putem evaluacijskih obrazaca. U studentskim anketama (upitnicima) ocjenjuje se sadržaj i organizacija nastave, primjerenost ispita i rad pojedinih nastavnika. U evaluacijskim obrascima katedre odnosno vijeća kolegija vrednuje se nastavni rad pojedinih nastavnika i prolaznost na ispitima.

Članak 64. Sadržaj studentske ankete (upitnika) određuje Stručno vijeće na prijedlog Povjerenstva za upravljanje kvalitetom. Anketu provodi i analizira Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom (Radna skupina za provjeru uspješnosti nastavnog rada) pod nadzorom prodekana za upravljanje kvalitetom, koji o rezultatima izvješćuje Upravu Veleučilišta i pročelnika katedre odnosno vijeća kolegija. Studenti čine jednu trećinu članova Radne skupine za provjeru uspješnosti nastavnog rada. Anketa je anonimna. Sadržaj evaluacijskog obrasca za provjeru nastave na katedri, odnosno vijeću kolegija određuje Stručno vijeće na prijedlog Povjerenstva za upravljanje kvalitetom. Evaluaciju obavlja pročelnik katedre odnosno koordinator vijeća kolegija, a o rezultatima izvješćuje dekana dostavom evaluacijskog obrasca za svakog nastavnika i suradnika u nastavi.

Članak 65.

Rezultati provjere uspješnosti nastavnog rada utječu na izbor osoba u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja, što se propisuje Pravilnikom o uvjetima i postupku izbora u zvanja. VII. STATUS STUDENTA I PRAVILA STUDIRANJA

Status studenta

Članak 66.

Student Veleučilišta je osoba koja se upisala u Veleučilište. Prilikom upisa u prvu godinu Studija studentu se izdaje indeks u koji se unose programom propisani kolegiji, evidentira pohađanje, uspjeh i ocjena iz pojedinih kolegija, kao i rezultati postignuti u stručnoj praksi.

19

Status studenta Veleučilišta ima osoba upisana u Veleučilište pod uvjetima predviđenim Zakonom, Statutom i ovim Pravilnikom. Upis u prvu godinu Studija obavlja se nakon položenog razredbenog ispita, u rokovima koje odredi Veleučilište, a u ostala godišta od 15. do 30. rujna. Naknadnih upisa nema, osim ako to utvrde nadležna tijela državne uprave na Zakonom propisani način.

Testiranje semestra

Članak 67. Na početku svakog semestra (najkasnije u roku od 30 dana od početka nastave) student može od nastavnika čije je kolegije upisao, dobiti prvi potpis u indeks. Nakon završene nastave student će dobiti drugi potpis. Ako student tijekom semestra nije ispunjavao obveze nastavnim planom i programom, uskratit će mu se drugi potpis. Uvjet za drugi potpis određuje se nastavnim planom na početku akademske godine.

Članak 68. Student je dužan ovjeriti svaki semestar. Uvjet za ovjeru su prvi i drugi potpis nastavnika iz svih odslušanih kolegija.

Upis u više nastavne godine

Članak 69. Student stječe pravo upisa u narednu godinu Studija ako je do kraja upisnog roka ispunio sve propisane obveze i položio ispite iz svih obveznih kolegija kojima je nastava završila u prethodnoj godini. Popis obvezatnih kolegija za upis u višu godinu Studija donosi se nastavnim planom i programom.

Ponavljanje godine

Članak 70.

Student koji nije stekao pravo upisa u višu godinu Studija ponavlja godinu. Student može samo jedanput ponovo upisati istu godinu Studija, uz potporu Ministarstva.

Status studenta

Članak 71.

20

Student koji ponavlja godinu Studija, a testirao je zimski i ljetni semestar, može upisati određeni broj kolegija iz više godine, odslušati ih i polagati ih.

Članak 72. Student koji je izgubio pravo studiranja uz novčanu potporu Ministarstva, ima pravo završiti započetu naobrazbu uz osiguranje troškova Studija u skladu sa Zakonom. Polazniku iz stavka 1. ovog članka ukupno trajanje studiranja može iznositi najduže 9 godina.

Članak 73.

Osoba gubi status studenta kad: - završi Studij, - se ispiše sa Studija, - ne položi ispit 4. put nakon ponovnog upisa i slušanja kolegija, - svojevoljno prekine Studij ili se ne upiše na vrijeme u višu godinu Studija, - oboli od bolesti koja ga onesposobljava za studiranje na Zdravstvenom veleučilištu, - ne ispuni nastavne obveze uzastopno u tri godine - se donese odluka u stegovnom postupku. Osoba koja izgubi status studenta ne može kasnije nastaviti studiranje na Zdravstvenom veleučilištu. Izuzetno, osobi koja po stavku 4. ovog članka izgubi status studenta, može se dopustiti upis godine i nadoknada propuštene nastave pod uvjetom da sam plati troškove Studija.

Članak 74. Student ima pravo uložiti priziv dekanu na odluku ili postupak kojim je nezadovoljan.

Članak 75.

Studentu koji se ispisao s Veleučilišta izdaje se ispisnica s naznakom ovjerenih semestara i položenih ispita. O ispisu se unosi zabilješka u indeks.

Članak 76.

Na Veleučilište mogu prijeći studenti s drugih Veleučilišta ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje stručnog zvanja pojedinih Studija. Prijelaz može ostvariti student sa studentskim pravima. Ako ne postoji podudarnost nastavnih programa i planova za tekuću godinu, studentu se može odobriti prijelaz u prvu godinu Studija.

Članak 77.

21

Mišljenje i odluku o podudarnosti planova i programa utvrđuje Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom za tekuću akademsku godinu. Mišljenje o podudarnosti nastavnih programa pojedinih kolegija i potrebu nadopune plana i programa polaganjem dodatnog ispita za pojedine kolegije daje predmetni nastavnik.

Članak 78. Ukupan broj studenata koji mogu prijeći s drugih Veleučilišta utvrđuje za svaku akademsku godinu Stručno vijeće. Broj prijelaznika i broj redovitih studenata ne može biti veći od kapaciteta Veleučilišta.

Članak 79. Zahtjev za prijelaz studenata predaje se od 01. do 30. rujna tekuće godine Tajništvu Veleučilišta. Student koji prelazi s Veleučilišta iz inozemstva pored originalnih isprava, mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava, a također i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa Studija Veleučilišta.

Članak 80. Konačni izbor pristupnika za prijelaz na Studije u Veleučilište izvršit će dekan na temelju prijedloga Povjerenstva za upravljanje kvalitetom. Pristupnik koji stekne pravo prijelaza na temelju odluke dekana može se upisati na Veleučilište u roku od 3 dana po donošenju navedene odluke.

Status apsolventa

Članak 81. Student zadržava status redovitog studenta do dana diplomiranja, odnosno do kraja akademske godine u kojoj navršava 4 godine studiranja od vremena upisa Studija. Prilikom ovjere posljednjeg semestra u indeks se označava rok do kojeg traje status redovitog studenta-apsolventa. Ako student ne završi Studij do kraja akademske godine u kojoj navršava četiri godine studiranja od vremena upisa Studija, apsolventski staž mu se produžuje još jednu godinu, pod uvjetom da sam plaća Studij. U vrijeme propisano stavkom 1. i stavkom 3. ovog članka ne računa se vrijeme dok su mirovale obveze studenta.

Diploma/Svjedodžba

Članak 82. Studentu koji je položio sve propisane ispite i ispunio sve obveze izdaje se Diploma/Svjedodžba o postignutoj stručnoj spremi i stečenom stručnom nazivu.

22

Diplomu/Svjedodžbu potpisuje dekan. Diploma/Svjedodžba se ovjerava suhim pečatom. Diploma/Svjedodžba je javna isprava i izručuje se studentu na promociji. Promoviranje studenta obavlja dekan, odnosno prodekan kojeg on ovlasti, svečanim činom promocije uz nazočnost predstavnika studija.

Stegovna odgovornost studenata

Članak 83. Studenti su dužni pridržavati se Zakona, odredbi Statuta i općih akata Veleučilišta, te čuvati ugled i dostojanstvo studenata Veleučilišta. Zbog povreda dužnosti i neispunjavanja obveza studentu mogu biti izrečene stegovne mjere: javna opomena, opomena pred isključenje i trajno isključenje s Veleučilišta. Sastav, način rada i razlozi zbog kojih se mogu izreći mjere iz stavka 1. ovog članka uređuju se posebnim Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata. VIII. SUDJELOVANJE STUDENATA U RADU VELEUČILIŠTA

Članak 84. Studenti u radu Veleučilišta sudjeluju preko izabranih predstavnika studenata. Rad studentskih predstavnika utvrđuje se posebnim Pravilnikom. Predstavnici studenata sudjeluju u radu Stručnog vijeća.

Izbor i rad demonstratora

Članak 85.

Demonstratori su studenti koji pomažu nastavnicima u obavljanu praktičnih vježbi. Demonstratori se biraju iz redova najboljih studenata, koji pokazuju sklonost za pedagoški stručni rad.

Članak 86.

Demonstrator u pravilu sudjeluje u nastavi šest sati tjedno, a najmanje 2 sata tjedno. Status demonstratora stječe se s najmanje 60 sati nastave u tijeku akademske godine.

Članak 87. Katedre, kabineti, odnosno voditelji kolegija imaju pravo raspisati natječaj za izbor demonstratora na početku svake akademske godine u iznosu 40% broja norma sati praktične nastave.

23

Članak 88. Na prijedlog katedre odnosno voditelja kolegija, Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom potvrđuje broj sati nastave koju će obaviti demonstratori na tom kolegiju.

Članak 89. Za svoj rad demonstratori primaju nagradu po satu nastave u iznosu vrijednosti koju odredi dekan.

Članak 90.

Katedre pomažu demonstratorima u produbljivanju znanja, a prema mogućnostima uključuju ih u stručni rad. Stručno vijeće odredit će nastavnike koji usklađuju rad demonstratora.

Članak 91. Rad demonstratora podložan je evaluaciji od strane katedre, kabineta, odnosno nastavnika kolegija, te evaluaciji od strane studenata. Demonstratoru koji je obavio najmanje 60 sati nastave godišnje i čiji je rad ocijenjen pozitivno Veleučilište izdaje potvrdu o obavljenom radu, na temelju koje mu Veleučilište dodjeljuje pismeno priznanje na kraju akademske godine.

Stručni i znanstveno-istraživački rad studenata

Članak 92. Tijekom Studija studenti se mogu uključiti u stručni rad. Povjerenstvo za stručni rad Veleučilišta potiče i koordinira razne oblike studentskog stručnog rada. Na početku akademske godine Veleučilište objavljuje teme stručnog rada i dostavljaju ga Povjerenstvu za stručni rad. Podružnica studentskog zbora Veleučilišta provodi natječaj za pojedine teme, a izbor među zainteresiranim pristupnicima obavlja Stručno vijeće. U dogovoru s pojedinim nastavnicima studenti se mogu uključiti u stručni rad i iz drugih područja i tema.

Članak 93. Stručni rad studenti obavljaju pod vodstvom i nadzorom voditelja. Voditelji mogu biti nastavnici i suradnici Veleučilišta. Stručni rad studenti obavljaju izvan svojih redovitih obveza. Stručni rad studenata, ovisno o ocjeni voditelja, može rezultirati kongresnim priopćenjem ili publikacijom.

Članak 94.

24

Radi poticanja razvoja stručnog rada studenata Veleučilište dodjeljuje godišnje nagrade za najbolje znanstvene ili stručne radove studenata. Za stipendiranje školovanja studenata mogu se osnivati fondovi. Mjerila i postupak dodjeljivanja nagrada i stipendija utvrđuje se posebnim Pravilnikom kojega donosi dekan na prijedlog Povjerenstva za stručni rad Veleučilišta. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 95. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dodiplomskom studiju iz 1997. Visoke zdravstvene škole u Zagrebu.

Članak 96.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj ploči Veleučilišta u Zagrebu. Klasa: 602-04/07-01/126 Ur. broj: 251-379-02/07/2 Zagreb, 28. ožujka 2007.

DEKAN:

_______________________ Prof. dr. sc. Mladen Havelka

25

DODATAK PRAVILNIKU O DODIPLOMSKIM ISPITIMA

1. Zapisnik o test-ispitu (uz članak 61. Pravilnika) O svakom se ispitnom testu vodi zapisnik koji sadrži ove podatke:

- šifru testa, - broj i tip test-pitanja, ukupno i po područjima, - broj i oznaku pitanja, ako ih ima, koja su zbog netočnosti, dvosmislenosti ili iz

drugih razloga naknadno odstranjena, - minimalnu prolaznu razinu ili minimalni broj bodova potrebnih za prolaznu ocjenu

na temelju neodstranjenih pitanja, - ljestvicu ocjena na temelju postignutog broja bodova, - broj studenata koji su prijavili ispit i nisu povukli prijavnice, - broj studenata koji nisu pristupili, - broj studenata koji su pristupili - broj studenata koji su položili, iskazano u postotku od onih koju su pristupili, - distribuciju ocjena, u apsolutnim brojevima i postotku, - abecedni popis studenata koji su prijavili ispit i nisu povukli prijavnice s ovim

podacima: broj postignutih bodova i ocjena, odnosno oznaka „nije pristupio“. Sastavni dio zapisnika su obrasci sa studentskim odgovorima i jedan primjerak testa. Zapisnik o testu potpisuju svi članovi predmetnog Nastavničkog povjerenstva. Zapisnik o testu, zajedno s obrascima studentskih odgovora i jednim primjerkom testa, pohranjuje se u arhivi, jedna kopija zapisnika, bez primjerka testa dostavlja se prodekanu za upravljanje kvalitetom.

2. Zapisnik o ispitu pomoću eseja (uz članak 62. Pravilnika) Ako se pismeni ispit ili pismeni dio kombiniranog pismenog i usmenog ispita provodi esejom o svakom se eseju vodi zapisnik koji sadrži ove podatke:

- šifru eseja i naslove tema ponuđenih za izbor, - model odgovora i bodovnu ljestvicu za svaku temu, - minimalnu prolaznu razinu ili minimalni broj bodova potrebnih za prolaznu

ocjenu na temelju modela odgovora, - ljestvicu ocjena na temelju postignutog broja bodova, - broj studenata koji su prijavili ispit i nisu povukli prijavnice, - broj studenata koji nisu pristupili, - broj studenata koji su pristupili, - broj studenata koji su odabrali pojedine teme, - broj studenata koji su položili, iskazano u postotku od onih koji su pristupili., - distribuciju ocjena, u apsolutnim brojevima i u postotku, za svaku temu

pojedinačno i skupno za sve teme, - abecedni popis studenata koji su prijavili ispit i visu povukli prijavnice s ovim

podacima: broj postignutih bodova i ocjena, odnosno oznaka „nije pristupio“. - Zapisnik o eseju potpisuju svi članovi predmetnog Nastavničkog povjerenstva. - Zapisnik o eseju, zajedno s ocijenjenim studentskih esejima, pohranjuje se u

arhivi Veleučilišta, a jedna kopija zapisnika dostavlja se prodekanu za upravljanje kvalitetom.

26

ODLUKA O NAČINU ODRŽAVANJA KOLOKVIJA

1. za nastavne predmete za koje je nastavnim programom predviđeno provođenje kolokvija kao oblika provjere znanja studenata obavezno se objavljuju rokovi provedbe istih i to najkasnije mjesec dana prije samog kolokvija (obavijest o tome se ističe na oglasnoj ploči studija)

2. kolokviju imaju pravo pristupiti svi studenti koji u akademskoj godini imaju upisan odnosni predmet bez posebne prijave

3. za svaki kolokvij se vodi odgovarajuća evidencija u kojoj su obavezno naznačeni slijedeći podaci:

a. datum provedbe kolokvija b. dio nastavnog sadržaja iz kojega je znanje na kolokviju provjeravano c. ime i prezime studenta d. uspjeh studenta na kolokviju

4. kao uspjeh svakog studenta na provjeri znanja, bez obzira na način ocjenjivanja,

mora biti jasno da li je student zadovoljio ili nije kriterije znanja iz pojedinih sadržaja

5. evidencija o kolokvijima se pohranjuje kod predmetnog nastavnika, kopija se dostavlja referadi za ispite ili upisuje u studentske knjižice pojedinog studenta

6. kod predmeta kod kojih je predviđeno da student uspješnim polaganjem kolokvija može biti oslobođen dijela ispita (pismenog ili praktičnog), oslobađanje od dijela ispita vrijedi jednako dugo koliko i odgovarajući jednak uspjeh na dijelu ispita kojemu je student pristupio

7. kod kolokvija kojima se provjerava znanje koje je preduvjet za pristupanje ispitu, student ima pravo ponovnog izlaska na kolokvij i to jedno ponavljanje po istim uvjetima kao prvi put, a ostali izlasci na kolokvij moraju biti organizirani pred povjerenstvom, koje za treći izlazak određuje pročelnik katedre ili voditelj studija za predmete van katedri, a za četvrti izlazak, koji se organizira samo u slučaju valjano pismeno obrazloženih i utemeljenih zahtjeva studenta, povjerenstvo određuje dekan

8. za kolokvije koji se organiziraju s ciljem provjere znanja onih sadržaja koje je student samostalno savladao, kao nadoknada nastavnih obaveza, s kojih je opravdano izostao, kolokvij se organizira uz dosljedno respektiranje prethodno navedenih pravila i to iz sadržaja nastave za koje se organizira kolokvij, a koji se navodi u obavijesti o organiziranju kolokvija.

Zagreb, 28. ožujka 2007.